NOMADI MARGINE Međunarodni Znanstveni Skup Budimpešta, 24. Ožujak 2010
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
NOMADI MARGINE Međunarodni znanstveni skup Budimpešta, 24. ožujak 2010. 1 OPERA SLAVICA BUDAPESTINENSIA SYMPOSIA SLAVICA 2 NOMADI MARGINE Međunarodni znanstveni skup Budimpešta, 24. ožujak 2010. Szerkesztette Lukács István A szerkesztő munkatársai Dudás Előd Mann Jolán ELTE BTK Szláv Filológiai Tanszék Budapest, 2019 3 A konferenciakötet megjentetését támogatták Budapest Főváros XV. kerületi Horvát Önkormányzat Ferencvárosi Horvát Nemzetiségi Önkormányzat Kőbányai Horvát Önkormányzat Lipótvárosi Horvát Önkormányzat XIII. Kerületi Horvát Nemzetiségi Önkormányzat Zuglói Horvátok Önkormányzata SZAKMAI LEKTOROK Medve Zoltán Virág Zoltán MŰSZAKI SZERKESZTŐ ÉS TÖRDELŐ Janiec-Nyitrai Agnieszka © Szerzők, szerkesztő Kiadja az ELTE BTK Szláv Filológiai Tanszéke Felelős kiadó a Szláv Filológiai Tanszék vezetője Sorozatszerkesztő Lukács István A borítót tervezte Sellyei Tamás Ottó Nyomdai kivitelezés Robinco Kft ISSN 1789-3976 ISBN 978-963-489-082-9 4 TARTALOM Stjepan Lukač Uvodna riječ .......................................................................9 Katja BAKIJA Marko Bruerović (Marc Bruère Desrivaux) pjesnik i di- plomat ...............................................................................11 Mario Berečić Novi početak – obnovljeno izdavaštvo na hrvatskom jeziku u Baji ......................................................................21 Mirta Bijuković Maršić Izgubljene na margini .....................................................29 Timea BOCKOVAC Vulgarizmi u hrvatskom i mađarskom jeziku nekada i danas ...............................................................................37 Branka BrLenić-vujić Nomadi margine – avangarda u Hrvatskoj i Mađarskoj (popunjavanje mozaika) ................................................49 Franciska ćurković-Major Karlovac 1918. Tragom jednog romana Gyule So- mogyváryja ......................................................................71 Aleksandra Đurić Trubarovi imaginarni čitatelji. Problem autorske knji- žne posvete u protestantskoj literaturi 16. stoljeća ....97 Előd DUDÁS Mađarski jezični utjecaj u Prekomurskoj pjesmarici .....113 5 Loretana Farkaš Slavonska grafija u prvoj polovici 18. stoljeća ..........121 Šandor HORVAT Arhaične molitve kod Hrvata u Mađarskoj ..............153 Tatjana iLeš Tko je Antigona iz Dežmanove? .................................183 Sanja jukić Fotostilistika pjesničkoga teksta – studium i punctum fototekstova Milorada Stojevića ..................................191 Orsolya káLecz-SiMon Vlast, fantastika i utopija. Dodirne točke hrvatske i ma- đarske fantastične književnosti u 20. stoljeću .............199 Marica kanižai Zamjena osobnih imena pomurskih Hrvata i zamjena jezika ...............................................................................219 Tomislav krekić Preporodni pokušaji među bačkim i gradišćanskim Hr- vatima ............................................................................231 István LADÁNYI Zaboravljen na međuprostoru / u međuvremenu. Er- vin Šinko / Sinkó Ervin ................................................237 Stjepan Lukač Jezična subverzija kao prag postmoderne? (Ludistič- ko-znanstveni ili znanstveno-ludistički eksperiment).......245 Jolán Mann Enver Čolaković – prešućeni pisac i prevoditelj mađar- ske književnosti .............................................................253 6 Ivan Marković Hrvatski Dvandva ..........................................................279 Anđelko Mrkonjić Ivan Mesner – iz margine u marginu ........................297 István nyoMárkay Mađarski jezični utjecaji u hrvatskom prijevodu Ver- becijeva Tripartituma ...................................................309 Tatjana Pišković Rubna područja rodne kolebljivosti u hrvatskome jezi- ku ....................................................................................319 Goran reM Margina centra, donatologija ......................................331 Helena SaBLić ToMić Žene i margina ...............................................................341 Marko SaMardžija O jednom zaboravljenom prijedlogu „Kod reforme hr- vatskoga pravopisa” .....................................................351 Krešimir šiMić Funeralno pjesništvo Mavra Vetranovića ..................363 Anđelka TUTEK Gradišćanski anonimni zapis Aleksander – Julijana Kre- posna na gradišćanskohrvatskoj pozornici ................377 Nikola TUTEK Antun Karagić – Bunjevac što zasja između dva uta- mničenja (Svjedočenja iz časopisa Danica izdanih prije drugog svjetskog rata) ..................................................387 7 Alojzija Tvorić Stilske posebnosti molitvi u molitveniku Putni tovaruš Ane Katarine Frankopan Zrinski ................................401 Tina VARGA OSWALD Središte na rubu – mađarska i hrvatska avangardna li- rika (književno-povijesni okvir) .................................417 István VIG O partikulama ...............................................................437 Petar vuković Dijalektalno pjesništvo u bačkih Bunjevaca .............449 8 Uvodna riječ Habent sua fata libelli. Ne samo knjige nego i skupovi imaju svoju subinu. Nije po- sebna mudrost doći do takva iskustva. Zahvaljujući angažira- nome i svesrdnome zalaganju nekih budimpeštanskih lokal- nih hrvatskih predsjednika manjinskih samouprava u bliskoj prošlosti budimpeštanske sveučilišne kroatistike (Institut za slavistiku i baltistiku FF ELTE) bilo je plodne suradnje izme- đu Katedre za slavističku filologiju i tih samouprava. Svi mi svijesni značaja i mjesta znanstvene nazočnosti u prijestolni- ci Mađarske te na njenom vodećem sveučilištu trudili smo se ostvarivati i od godine do godine organizirati kroatistič- ke skupove. Trebalo je uložiti prilično truda i materijalnih sredstava ne samo za sam skup nego i za tiskanje zbornika. U slučaju skupa koji je bio održan 24. ožujka 2010. godine u suradnji Katedre za slavističku filologiju Filozofskog fakul- teta Sveučilišta „Loránd Eötvös” u Budimpešti i Hrvatske samouprave II. okruga Budimpešte čiji je predsjednik tada bio gospodin Stipan Vujić, nažalost, nisu se našla sredstva za tiskanje zbornika. Na tadašnjem skupu koji se zvao „Nomadi margine” sudionici su razmotrili pitanja vezana uz književnost, je- zik, povijest i narodnu kulturu, u duhu naslova, s posebnim osvrtom na umjetničku i znanstvenu djelatnost manje po- znatih/zaboravljenih autora te znanstvenika u Hrvatskoj ili u Mađarskoj; bila su predstavljena zaboravljena umjetnička i znanstvena djela „marginalnih” autora; bilo je riječi o margi- nalnim pojavama u književnosti, jeziku, povijesti i narodnoj kulturi; neki su obratili pozornost na kulturološki horizont rubnih područja; drugi opet predstavljali ekstravagantne postupke i tehnike u kulturi; čuli smo predavanja o među- prostoru kao plodnom tlu jezičnih, književnih, povijesnih i kulturnih zbivanja; neka su se predavanja doticala duhovne 9 isprepletenosti na kulturnim prostorima margine; a bilo je izlaganja i o pojavama i djelima izvan norme i izvan kanona. Moja je misao vodilja bila oduvijek da skup ne može proći bez zbornika. Mnoga predavanja s toga skupa su odonda bila tiskana u raznim časopisima, o čemu su me mnogi izlagači izvijestili. Unatoč tomu smatrao sam važnim da se taj bogati materijal otrgne zaboravu. Zahvaljujući ponovnoj svesrdnoj pomoći mnogih naših budimpeštanskih hrvatskih manjin- skih samouprava (njihova su imena navedena u kolofonu), evo, naš je zbornik nakon devet dugih godina ipak ugledao svjetlo dana. Najiskrenija hvala svima! Habent sua fata symposia. prof. dr. sc. Stjepan Lukač urednik 10 Marko Bruerović (Marc Bruère Desrivaux) pjesnik i diplomat KATJA BAKIJA Generalni konzulat Republike Hrvatske u Pečuhu [email protected] Summary: Marko Bruerović, poet and diplomat arrived very young to Dubrovnik with his father, René, who was a French consul there. In Dubrovnik, he gained a basic and thorough education; he was a disciple of a famous Latinist poet, Đuro Ferić, and attended the local Piarists’ school. He continued his education in Ravenna. He wrote in French (his native language), Latin and Italian, and very soon successfully learned Croatian, which he used when writing his best works. He became a diplomat in 1793 and spent the next four years in Travnik as a French consular agent. Besides diplomacy and politics, he also pursued literary ambitions, and his entire oeuvre is related to Dubrovnik. Keywords: Marko Bruerović, Marc Bruère Desrivaux, Dubrovnik, litera- ture, Illyrism, diplomat Književno i političko djelovanje Marka Bruerovića određeno je prilikama u Dubrovniku sredinom 19. stoljeća, a događanja u gradu svetog Vlaha bila su produkt širih zbivanja u Euro- pi. Osobito se to osjetilo u prihvaćanju ideja ilirizma koje je posijao Ljudevit Gaj, osobito u vrijeme posjeta Dubrovniku, 25. svibnja 1841. godine kad ga je pratio i Antun Mažuranić. Bez sumnje njihov, a posebice Gajev, posjet imao je veliko značenje ne samo za Dubrovnik nego i za svekoliku hrvat- sku književnost onoga vremena. Pišući o tom, za Dubrovčane velikom događaju, Nikola Kojić će zabilježiti: „Gajevi suvre- menici, u prvom redu Dubrovčani, osjetili su značenje tog po- sjeta i svega onoga što je zračilo iz Gajeve ličnosti i njegovih ideja o čvršćem povezivanju Dalmacije, odnosno Dubrovnika 11 s ostalim dijelovima Hrvatske i općim južnoslavenskim na- cionalno-literarnim gibanjem tridesetih i četrdesetih godina prošlog stoljeća. Bila je to svakako političko-književna misija istaknutih iliraca u stari već klonuli Dubrovnik, a rodila se u težnji da se i u taj stari Dubrovnik posije sjeme ilirizma, koje, istina, u