DOCSLIB.ORG

Na Osnovu Mi{Ljenja Ministarstva Kulture Republike Crne Gore Br. 03-780/2 ~Asopis Je Oslobo|En Pla}Anja Poreza Na Promet

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Na Osnovu Mi{Ljenja Ministarstva Kulture Republike Crne Gore Br. 03-780/2 ~Asopis Je Oslobo|En Pla}Anja Poreza Na Promet 23-24 Na osnovu mi{ljenja Ministarstva kulture Republike Crne Gore br. 03-780/2 ~asopis je oslobo|en pla}anja poreza na promet Podgorica, 2003. 2 Osniva~ i izdava~ UDRU@ENJE "ALMANAH" PODGORICA Predsjednik HUSEIN BA[I] Urednik [ERBO RASTODER Redakcija: HUSEIN BA[I], ZUVDIJA HOD@I], ATVIJA KEROVI], MILIKA PAVLOVI], [ERBO RASTODER, ASIM DIZDAREVI], SENAD GA^EVI], ESAD KO^AN, SULJO MUSTAFI] Sekretar Redakcije ATVIJA KEROVI] Cijena broja 10 Å Korice Kupola Husein-pa{ine d`amije u Pljevljima Detalj minijature na margini Kur'ana u pljevaljskoj d`amiji 3 SADR@AJ ^lanovi Komisije o usagla{avanju Deklaracije (fototipski) .............. 9 Deklaracija ............................................................................................ 11 Spisak potpisnika Deklaracije ................................................................ 13 POZDRAVNA RIJE^ [erbo Rastoder ................................................................................ 19 Mr Idriz ef. Demirovi} .................................................................... 21 Azra Jasavi} ...................................................................................... 23 SAOP[TENJA [erbo Rastoder, Muslimani/Bo{njaci, kako vam je ime? ........... 27 Husein Ba{i}, Jo{ oko naziva Bo{njak .......................................... 39 Zuvdija Hod`i}, Slijediti sebe ........................................................ 45 Esad Ko~an, Putokaz putniku ........................................................ 47 Azra Jasavi}, Bo{njaci - nacionalna stvarnost u popisu sta- novni{tva u Crnoj Gori 2003. godine ..................................................... 49 Asim Dizdarevi}, Sve sam ono {to drugi o meni misle ............... 53 Hilmo Had`i}, Budimo ono {to smo! ............................................ 57 Husein Ceno Tuzovi}, Ka dobru za sve nas ................................. 61 Rifat Rastoder, Usud imena .......................................................... 65 Zaim Azemovi}, Prilozi spoznaji narodnog duha i imena .......... 95 Ervin Spahi}, "Ak{am mra~e, moj po Bogu brate..." ................... 101 Suljo Mustafi}, Za vrijeme ispred nas ........................................... 109 Omer Red`epagi}, Bo{njak ili musliman ..................................... 113 Omer ^irgi}, Argumentima, strpljivo i tolerantno do (ako mo- `e) jedinstvenog opredjeljenja ................................................................ 127 Sadetin Sado Peri~i}, Jedinstveno do imena ................................ 131 D`evat Musi}, Dilema ili nova podvala ........................................ 135 Atvija Kerovi}, Zamjena teza ........................................................ 141 Ramo Brali}, Pravo na samoimenovanje ..................................... 145 Husnija [abovi}, Crnu Goru po{tujemo i volimo, to isto od nje o~ekujemo ................................................................................................. 147 Salko Luboder, Pitanje imena ne mijenja odnos prema dr`avi 149 Dr Osman Hadrovi}, Prepoznavanje vlastitih vrijednosti .......... 153 Nusret E}o, Bo{njaci u Crnoj Gori - Integracija bez asimilacije 155 Adis Balota - Hafis Balota, Za{to se izja{njavati kao Bo{njak? 159 ]azim Fetahovi}, Bo{njak - Musliman, ime i perspektiva .......... 163 Kemal Puri{i}, Aktuelne bo{nja~ke dileme i paradoksi .............. 167 Jasmina Cikoti}, Hasanaginice u bo{nja~koj poeziji ................... 171 Hamdija Fetahovi}, Sa~uvati jedinstvo bo{nja~ko/musliman- skog naroda u Crnoj Gori ....................................................................... 177 5 Rifat Alihod`i}, Neznanje, strah, ili oboje ................................... 183 Ibrahim Rekovi}, Poku{aji razbo{njavanja Bo{njaka ................. 189 Mr Igbala R. Kerovi}, Kulturno naslje|e i nacionalni identitet 197 Adem Feti}, Bo{njak nema druge ................................................. 201 Mr Halil Marki{i}, Povratak imena Bo{njak ................................ 203 Ze}o Tuti}, Sloboda misli i izra`avanja nomen est omen .......... 213 Amer Ramusovi}, Svojim nacionalnim imenom ne dovodimo ni{ta i nikog u pitanje ............................................................................... 219 Mirsad Rastoder, Daleko od medija ............................................. 223 Sabahudin Deli}, Identitet kao sudbina ....................................... 227 Hamdo Ko~an, Ime na{e savjesti ................................................... 231 Rifat Feratovi}, Za{to moramo imati svoje ime? ........................ 235 Hamdija [arkinovi}, Konfesionalni i nacionalni aspekt popisa stanovni{tva u Crnoj Gori 1909-2003. .................................................... 239 Mr Halil Kala~, Istorijsko-civilizacijski uslovi nastanka Bo{- njaka (muslimana) na ovim prostorima ................................................ 265 Hajriz Adrovi}, O pojmu nacije ..................................................... 269 Jakub Durgut, Vra}anje sopstvenog imena ................................. 273 Alija Matovi}, Bo{njaci imaju ime, svoj identitet ........................ 275 Hidajet Kala~, Prilog istorijatu nastanka bo{nja~ko-musliman- ske nacije ................................................................................................... 281 Ismet I. Medunjanin, Bo{nja~ki narod je 1993. vratio svoje po- vijesno ime ................................................................................................ 287 Velija Muri}, Osvrt na ustavno-pravni zna~aj nacionalnog od- re|enja Bo{njaka ...................................................................................... 293 Arslan Avdo Kora}, Bo{nja~ka svijest u Bihoraca ...................... 297 Rifat Veskovi}, Bo{njak je na{e staro tradicionalno ime ........... 299 E{ref Husi}, Nacionalnost Bo{njak je istorijsko pitanje, a ne pitanje konvencije ili dogovora ............................................................... 305 Harun Had`i}, Nacionalno ime kao oznaka identiteta ............... 311 Mr Salija Adrovi}, Bo{njaci - tako nam je ime ............................ 317 Rasim [ahman, Povratak imena Bo{njak ..................................... 323 Mr [ato Ajdarpa{i}, Ime mog naroda definisala je istorijska zbilja Balkana ........................................................................................... 337 Safet Sijari}, Bo{njak sam .............................................................. 341 Fehim Kajevi}, Samo}a kolektivnog identiteta ............................ 343 Nizara [abovi}, Nacija - religija - politika .................................... 347 Safet Hadrovi} Vrbi~ki, Ni moriskosi, ni klonirani ve} Bo{njaci sa punim imenom ..................................................................................... 351 Sait [. [aboti}, Kratak pregled formiranja islamskih vjerskih zajednica u Crnoj Gori, Srbiji i Bosni i Hercegovini poslije Berlin- skog kongresa 1878. i njihov uticaj na bo{nja{tvo do 1940. godine .... 357 6 Braho Adrovi}, Jedan narod - jedno ime ..................................... 371 Isko Iso Be}ovi}, Svebo{nja~kom saboru u Crnoj Gori .............. 375 Dr Ned`ad Dre{evi}, Pravo na slobodan iskaz ............................ 377 PRILOZI Rekli su o Bo{njacima .................................................................... 381 Izdanja "Almanaha" ................................................................................. 413 7 OKRUGLI STO Podgorica 22. marta 2003. Prijedlog članova komisije za usaglašavanje deklaracije o zajedničkim imeniteljima skupa Koordinator: Esad Kočan Članovi: Husein Ceno Tuzović Rifat Rastoder Asim Dizdarević Hilmo Hadžić Kemal Purišić Azra Jasavić 9 Polazeći od činjenice da je Crna Gora multinacionalna i multikonfe- sionalna država; Uvjereni da su tradicija, običajne i kulturne osobenosti koje su kroz is- toriju nastajale i prožimale se na prostorima današnje Crne Gore, civilizaci- jske vrijednosti koje treba uvažavati i njegovati; Imajući u vidu da samo demokratska društva i države punih građan- skih i ljudskih sloboda imaju budućnost, te da je pravo na očuvanje nacional- nog, kulturnog i duhovnog identiteta, jedno od temeljnih ljudskih prava; Svjesni da identitet mogu imati samo narodi koji se potvrđuju stvara- lačkim iskazivanjem i demokratskom odbranom svojih prava; Učesnici Radnog stola: "Muslimani/Bošnjaci - kako vam je ime?", održanog u Podgorici, 22. marta 2003. godine, u organizaciji Foruma Mus- limana/Bošnjaka Crne Gore i Udruženja "Almanah", utvrdili su Deklaraciju Muslimani iz svih država - bivših republika SFRJ, već su se opredijelili za vraćanje tradicionalnog narodnog imena - Bošnjak. Smatramo da je na- ziv Bošnjak istorijski utemeljeno i adekvatno ime i za dio ovog naroda koji živi u Crnoj Gori. Nema ni jednog argumenta koji bi nas imenom odvojio od naroda ko- jem pripadamo i sa kojim smo vjekovima, pa i u svim bivšim zajedničkim dr- žavama, imali isto ime. Vjerujemo da Crna Gora ima dovoljno demokratskog kapaciteta da ra- zumije i uvaži opredjeljenje za reafirmaciju narodnog imena - Bošnjak. To podrazumijeva i obavezu stvaranja političkih i pravnih uslova za njegov adekvatan tretman pri predstojećem popisu stanovništva. Očekujemo da i crnogorska politička, kulturna i naučna javnost, bez rezervi, prihvati upotrebu naziva Bošnjak. Tim prije što reafirmacija ovog imena, ni na koji način, neće i ne može dovesti u pitanje dokazanu privrže- nost Bošnjaka Crnoj Gori i njihovu opredijeljenost da, zajedno sa svima sa kojima žive, doprinose prosperitetu države Crne Gore - naše zajedničke do- movine. Učesnici skupa (spisak učesnika sa potpisima - u prilogu)
Load more

Recommended publications
  • ILIJA ZLATIČANIN: Svjedočanstva Podgoričkog Hroničara
    ILIJA ZLATIČANIN: Svjedočanstva podgoričkog hroničara Priče Ilije Zlatičanina predstavljaju najdragocjenije zapise o dobu u kojem je Podgorica iz tipično otomanske, postajala crnogorska varoš. Njegov pitki opisi prošarani podgoričkom svakodnevicom i sudbinama “malih” i “velikih” ljudi, čuvaju od zaborava duh davno minulog vremena • Objavljeno: 21.03.2013 Narod i danas strahuje od cara Dioklecijana Ilija Zlatičanin, podgorički trgovac i terzija (1860-1941) spada meñu malobrojne domaće hroničare koji su uopšte ostavili nekakvo svjedočanstvo o vremenu u kojem su živjeli. Ali, njegov značaj nije samo u tome što je bio rijedak hroničar svog doba, već zbog toga što je bio umješan pripovijedač, kadar da pitko, jezgrovito i duhovito opiše različite zgode s puno obrta i dragocjenih detalja. Njegovi zapisi o različitim istorijskim dogañajima i ličnostima, “malim” i “velikim”, obiluju usputnim i zaboravljenim detaljima koje je zamalo prekrila tama zaborava. Ponajviše onih o podgoričkoj i zetskoj osmanlijskoj svakodnevici u kojoj je vladala oštra društveno-politička i religiozna podjela, i skoro potpuna obespravljenost raje. Tu situaciju je do krajnosti pojačavala činjenica da je Podgorica bila osmanlijski grudobran prema Crnoj Gori, na kojem su se najjače odražavale posljedice pobuna susjednih crnogorskih plemena. Zlatičanin nam daje priliku da dogañaje osmotrimo ne iz crnogorske perspektive kakvu po pravilu nude sačuvani putopisi, već iz pozicije Podgoričanina, pravog “insajdera”, koji je svakako bio uz crnogorske interese, ali je i pripadao jednom multietničkom miljeu, pa nije ćutao o ljudskim zaslugama i veličini muslimanskih prvaka. CAR DUKLJANIN - MISLI NARODNE O NJEMU Ne može se to zamisliti kako naš narod rñavo misli o Dukljaninu (Diokletijanu), negdašnjem rimskom ćesaru i vselinskom imperatoru. Kod nas se i danas misli da je car Dukljan živ, naš narod i danas od njega strahuje.
    [Show full text]
  • Miadi Dolmayan Umut Islam in the Balkans
    cilt MİADI DOLMAYAN UMUT ISLAM IN THE BALKANS UNEXPIRED HOPE GÖNÜL FETHİNDEN ZİHNİYET TEMSİLİNE FROM THE CONQUEST OF HEARTS TO THE REPRESENTATION OF MENTALITY EDİTÖR Muhammet Savaş Kafkasyali Ankara - Belgrade - Bucharest - Budapest - Chisinau - Kiev Podgorica - Sarajevo - Skopje - Tirana - Zagreb İnceleme Araştırma Dizisi Yayın No:19 BALKANLARDA İSLAM MİADI DOLMAYAN UMUT Cilt 3: Gönül Fethinden Zihniyet Temsiline From the Conquest of Hearts to the Representation of Mentality Editör Dr. Muhammet Savaş KAFKASYALI Balkanlarda İslam: Gönül Fethinden Zihniyet Temsiline - From the Conquest of Hearts to the Representation of Mentality / Editör: Dr. Muhammet Savaş Kafkasyalı Ankara: T.C. Başbakanlık Türk İşbirliği ve Koordinasyon Ajansı Başkanlığı 2016 5.c. (2902 s.) ; 16*24 cm T.C. Başbakanlık Türk İşbirliği ve Koordinasyon Ajansı Başkanlığı inceleme-araştırma-dizisi; yayın no:19 İçindekiler: c.1: Muğlaklıktan Berraklığa / From Ambiguity to Clarity c.2: Türkistan’dan Balkanlara / From Turkestan to the Balkans c.3: Gönül Fethinden Zihniyet Temsiline / From the Conquest of Hearts to the Representation of Mentality c.4: Vakti Azizden Vakti Zelalete / From Times of Glory to Times of Humility c.5: Köprüler Yıkan Zihniyetin Yıkılışı / Demolishing Mentality Which Demolishes Bridges ISBN: 978-605-9642-11-8 - Takım ISBN: 978-605-9642-14-9 - Cilt-3 Kafkasyalı, Muhammet Savaş Redaksiyon Prof. Dr. İsmail ÇALIŞKAN Prof. Dr. Ahmet YILDIRIM Proje Ekibi Doç. Dr. Bahadır GÜCÜYETER Dr. Hamza KOLUKISA Dr. Fatih VEYİS Hasan BEKDEŞ Tasarım-Baskı Karınca Creative
    [Show full text]
  • LINGUA MONTENEGRINA Časopis Za Jezikoslovna, Književna I Kulturna Pitanja
    LINGUA MONTENEGRINA časopis za jezikoslovna, književna i kulturna pitanja LINGUA MONTENEGRINA the magazine of linguistic, literature and cultural issues Broj 4 Izdavač INSTITUT ZA CRNOGORSKI JEZIK I JEZIKOSLOVLJE «VOJISLAV P. NIKČEVIĆ» Redakcijski odbor Radoslav Rotković (Herceg Novi) Josip Silić (Zagreb) Vukić Pulević (Podgorica) Milorad Nikčević (Osijek) Žarko L. Đurović (Cetinje) Amira Turbić-Hadžagić (Tuzla) Przemysłav Brom (Katowice) Aleksandra Banjević (Podgorica) Aleksandra Nikčević-Batrićević (Podgorica) Ljudmila Vasiljeva (Lavov) Milica Lukić (Osijek) Čedomir Drašković (Cetinje) Aleksandar Radoman (Podgorica) Adnan Čirgić (Podgorica) Glavni i odgovorni urednik Adnan Čirgić Sekretar Redakcije Jelena Šušanj Cetinje, 2009. LINGUA MONTENEGRINA, br. 4, Cetinje 2009. Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje „Vojislav P. Nikčević” UDK: 811.163.41.09 Nenadić I. A. Radoslav ROTKOVIĆ (Herceg Novi) Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje „Vojislav P. Nikčević“ UVOD U IZUČAVANJE JEZIKA BOKOKOTORSKIH PRIKAZANJA S POSEBNIM OSVRTOM NA JEZIK IVANA ANTUNA NENADIĆA* Autor daje osnovne osobine jezika bokokotorskih prikazanja, s posebnim osvrtom na jezik Ivana Antuna Nenadića. Jezik prikazanja upoređuje s crnogorskim primorskim i katunskim govorima te s jezikom starijih pisaca naših, u prvom redu vla- dike Danila. Autor je pažnju obratio na gra� ju���������� pravopis���� ak�- cenatske znake u jeziku prikazanja, konsonantske grupe, za- mjenu jata� padežni sistem� glasovne alternacije� Nenadićev pogled na jezik i pravopis, odnos jezika prikazanja prema dijalekatskoj osnovi njihovih pisaca i prepisivača� odnos toga jezika prema starijemu jezičkome nasljeđu – i hrvat- skome i crnogorskom� različite uticaje na jezik Ivana Antuna Nenadića� neke tipične sintaksičke osobine i sl. Ključne riječi: prikazanja, crnogorski govori, crnogorski jezik, grafija Ivan Antun Nenadić Predmet izučavanja Bokokotorska skupina crkvenijeh drama (prikazanja) sadrži 24 domaća i jedan prevedeni tekst� različite strukture� od monologa do raz- vijene radnje.
    [Show full text]
  • Pdf (Pristupljeno 4
    LINGUA MONTENEGRINA časopis za jezikoslovna, književna i kulturna pitanja LINGUA MONTENEGRINA the magazine of linguistic, literary and cultural issues God. IX, sv. 2, br. 18 Izdavač FAKULTET ZA CRNOGORSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST Redakcija Josip Silić (Zagreb) Vukić Pulević (Podgorica) Milorad Nikčević (Osijek) Amira Turbić-Hadžagić (Tuzla) Aleksandra Nikčević-Batrićević (Podgorica) Przemysław Brom (Katowice) Milica Lukić (Osijek) Jakov Sabljić (Osijek) Vanda Babić (Zadar) Ljudmila Vasiljeva (Lavov) Čedomir Drašković (Cetinje) Aleksandar Radoman (Podgorica) Goran Drinčić (Podgorica) Glavni i odgovorni urednik Adnan Čirgić Sekretar Redakcije Novica Vujović Cetinje, 2016. LINGUA MONTENEGRINA, god. IX/2, br. 18, Cetinje, 2016. Fakultet za crnogorski jezik i književnost UDK 81:1 Izvorni naučni rad Milenko A. PEROVIĆ (Novi Sad) Filozofski fakultet − Novi Sad [email protected] HUMBOLTOVO ZASNIVANJE FILOZOFIJE JEZIKA (II dio) Vrijeme poznog prosvjetiteljstva, pokreta Sturm und Drang i filozofije njemačkog idealizma donijelo je potrebu filozof- skog promišljanja biti i porijekla jezika. Jezik je postao važan filozofski problem kod Vilhelma fon Humbolta. On je pokazao da pitanje o jeziku zahtijeva istraživanje njegove antropološke biti. Ono je nadalje otvorilo niz pitanja koja čine Humboltovu filozofiju jezika: odnos jezika i mišljenja, shvatanje jezika kao sistema, organa, organizma i djelatnosti, odnos jezika i „nacio- nalnog duha“, problem „jezičkog viđenja svijeta“, određenje „unutrašnje forme jezika“. Predočena pitanja u ovom radu se raspravljaju u posebnim tematskim odjeljcima. Ključne riječi: Vilhelm fon Humbolt, jezik, filozofija jezika, komparativna lingvistika, unutrašnja forma jezika 4. Jezik i mišljenje Pitanje o odnosu jezika i mišljenja u tradiciji filozofije različito je rješa- vano. Obično je jezik smatran sekundarnim, spoljašnjim medijem izražavanja misli, a na temelju uvjerenja da jezik ne sudjeluje u stvaranju, nego samo u saopštavanju misli.
    [Show full text]
  • Balkán-Kronológia I
    BALKÁN-KRONOLÓGIA I. Birodalmak szorításában, 1700–1878 2 PUBLICATIONS OF THE BULGARIAN–HUNGARIAN HISTORY COMMISSION 6. A MAGYAR–BOLGÁR TÖRTÉNÉSZ VEGYES BIZOTTSÁG KIADVÁNYAI ИЗДАНИЯ НА БЪЛГАРО–УНГАРСКАТА ИСТОРИЧЕСКА КОМИСИЯ 3 PUBLICATIONS OF THE BULGARIAN–HUNGARIAN HISTORY COMMISSION 6. BALKÁN-KRONOLÓGIA I. Birodalmak szorításában, 1700–1878 Szerkesztette: Demeter Gábor Írták: Nemzetközi események – Schrek Katalin Bulgária, Macedónia – Demeter Gábor, Penka Peykovska Görögország, Albánia – Balogh Ádám, Demeter Gábor Horvátország – Sokcsevits Dénes, Bíró László Szerbia, Montenegró – Bíró László Románia – Ábrahám Barna Oszmán Birodalom – Demeter Gábor Institut za Istoricheski Izsledvaniya, BAN Bölcsészettudományi Kutatóközpont, Történettudományi Intézet Budapest–Szófia 2020 4 A kötet megjelenését a „Tudás, tájkép, nemzet és birodalom. A tájkép megismerésének és átalakításának gyakorlatai Magyarországon és a Balkánon, 1850–1945” című, FK 128 978 sz. NKFIH projekt támogatta. A kötet a Birodalmak, perifériák és nemzetállamok a 17–20. században Közép- és Délkelet-Európában: hatalom, intézmények, társadalom, adaptáció (Peripheries of Empires and Nation-states in the 17th–20th Century Central and Southeast Europe: Power, Institutions, Society, Adaptation) című bolgár–magyar akadémiai mobiltási projekt keretében valósult meg. © Ábrahám Barna, Balogh Ádám, Bíró László, Demeter Gábor, Penka Peykovska, Schrek Katalin, Sokcsevits Dénes © Institut za Istoricheski Izsledvaniya (BAN) © Bölcsészettudományi Kutatóközpont, Történettudományi Intézet MTA Kiváló
    [Show full text]
  • Godišnjak Jun 2020
    GODIšNJAK Jun 2020. ISSN 1820-6700 Univerzitet u Beogradu Fakultet političkih nauka GODIšNJAK 2020 Godina XIV / Broj 23 / Jun 2020. Beograd Izdavač: Univerzitet u Beogradu – Fakultet političkih nauka Beograd, Jove Ilića 165 Telefon: 011/3092-999, Fax: 011/2491-501 E-mail: [email protected] Internet prezentacija: http://www.fpn.bg.ac.rs/node/588 Za izdavača: prof. dr Dragan R. Simić Glavni i odgovorni urednik: prof. dr Dragan R. Simić Izvršni urednik: prof. dr Siniša Atlagić Redakcija: prof. dr Jasna Hrnčić, Univerzitet u Beogradu – Fakultet političkih nauka (Srbija) doc. dr Ana Milojević, Univerzitet u Beogradu – Fakultet političkih nauka (Srbija) doc. dr Saša Mišić, Univerzitet u Beogradu – Fakultet političkih nauka (Srbija) doc. dr Bojan Kovačević, Univerzitet u Beogradu – Fakultet političkih nauka (Srbija) Međunarodna redakcija: prof. dr Svetozar Rajak, London School of Economics (Velika Britanija) prof. dr Lidija Kos Stanišić, Sveučilište u Zagrebu – Fakultet političkih znanosti (Hrvatska) prof. dr Tihomir Cipek, Sveučilište u Zagrebu – Fakultet političkih znanosti (Hrvatska) prof. dr Jelenka Avdagić-Voćkić, Univerzitet u Sarajevu – Fakultet političkih nauka (Bosna i Hercegovina) prof. dr Srđan Darmanović, Univerzitet u Podgorici – Fakultet političkih nauka (Crna Gora) Dizajn: Stefan Ignjatović Prelom: Biljana Živojinović Lektura i korektura: Olivera Veličković Tiraž: 300 primeraka Štampa: Čigoja štampa SADRŽAJ UVODNA REČ Jovo Cvjetković – Fragment o dijalogu. 11 FILOZOFIJA DRUŠTVA Часлав Д. Копривица – Кοινωνία καὶ μυθο-λογία. Огледање о грчку старину о колективноантрополошким претпоставкама постојања заједнице. 15 POLITIKOLOGIJA Luka Petrović – Ograničenost politika priznanja u zahtevima za redistribucijom. 39 Milena Dinić – Transformacije javnog stanovanja u Kini u kontekstu socioekonomskih i demografskih promena. 59 Балша Делибашић – Бехемот Франца Нојмана: Практичне импликације на Нирнбершке процесe.
    [Show full text]
  • CRNOGORSKO NAORUŽANJE (1870-1916) Predgovor
    UNIVERZITET CRNE GORE ISTORIJSKI INSTITUT UNIVERZITETA CRNE GORE CRNOGORSKO MONTENEGRIAN NAORUŽANJE WEAPONS Ilustrovana monografija o razvoju pješadijskog naoružanja u Crnoj Gori (1870-1916) Branko Bogdanović, stručni saradnik Dr Radoslav Raspopović, naučni savjetnik CRNOGORSKO NAORUŽANJE M O N T E N E G R I A N W E A P O N S Ilustrovana monografija o razvoju pješadijskog naoružanja u Crnoj Gori (1870-1916) Izdavač Univerzitet Crne Gore Cetinjska br. 2, Podgorica www.ucg.ac.me Za izdavača Prof. dr Danilo Nikolić, rektor Glavni i odgovorni urednik Predsjednik Uređivačke komisije Istorijskog instituta dr Radoslav Raspopović Recenzija Akademik Mihailo Vojvodić Dr Milić Milićević, naučni savjetnik Lektura Sonja Živaljević Prevod Dr Olga Pelcer Vujačić, naučni saradnik Grafičko oblikovanje Vesko Zindović Štampa Art-grafika Tiraž 500 primjeraka Objavljivanje ove univerzitetske publikacije odobrio je Uređivački odbor na Univerzitetu Crne Gore odlukom br. 01-385 od 29. 09. 2020. godine © Univerzitet Crne Gore, 2020. Sva prava zadržana. Zabranjeno je svako neovlašćeno umnožavanje, fotokopiranje ili reprodukovanje publikacije, odnosno njenog dijela, bilo kojim sredstvom ili na bilo koji način. CRNOGORSKO MONTENEGRIAN NAORUŽANJEIlustrovana monografija o razvoju pješadijskogWEAPONS naoružanja u Crnoj Gori (1870-1916) PODGORICA 2020. Sadržaj PREDGOVOR ............................................................................................................................................................ 7 INTRODUCTION .................................................................................................................................................
    [Show full text]
  • Zapisi 2017 1 2.Pdf Preuzmi
    ISTORIJSKI INSTITUT UNIVERZITETA CRNE GORE ISTORIJSKIISTORIJSKI ZAZA PP ISIISI E C R I T S H I S T O R I Q U E S PODGORICA GODINA XC Br. 1-2/2017. 0021-2652 YU ISSN 1 9 4 8 Најновија издања Историјског института КАТУНИ КУЧКЕ ПЛАНИНЕ уредник др Иван Лаковић НАУТИКА предавања Марка Мартиновића руским морнарима у Перасту 1697-1698 Лекции Марка Мартиновича руским морякам в Перасте 1697-1698 приредили: В. М. Згребин, Ж. Л. Левшини CRNA GORA I NJEMAČKI RAJH dokumenti iz političkog arhiva Službe inostranih poslova u Berlinu 1906-1914 MONTENEGRO UND DAS DEUTSCHE REICH Dokumente aus dem politischen Archiv des Auswärtigen Amts in Berlin 1906-1914 priredili: Senka Raspopović, Konrad Clewing, Radoslav Raspopović Slavko Burzanović, Aleksandar Dajković ITALIJANSKO POSLANSTVO NA CETINJU LA LEGAZIONE D'ITALIA A CETTIGNE ЦРНА ГОРА И БУГАРСКА. Књ. 1, Црна Гора и Бугарска у документима Централног државног архива Републике Бугарске ЧЕРНА ГОРА И БЪЛГАРИЯ. Кн. 1, Черна Гора и България в документите на Централния държавен архив на Република България приредили: Илиана Илијева, Сенка Бабовић Распоповић и Радослав Распоповић CRNA GORA I FRANCUSKA diplomatija u izbjeglištvu - u dokumentima iz diplomatskog arhiva kralja Nikole I i crnogorskih vlada u egzilu 1916-1920, 1, 2 LE MONTENEGRO ET LA FRANCE diplomatie en exil - dans les documents provenant des archives diplomatiques du roi Nikolas et des gouvernements Monténégrines en exil 1916-1920, 1, 2 priredio Radosav Raspopović Na naslovnoj strani: Ilustracija iz Oktoiha, prve {tampane kwige na slovenskom jugu (1494). ИСТОРИЈСКИ ЗАПИСИ Година XC Бр. 1-2/2017. ЗАПИСИ ЧАСОПИС ЗА НАУКУ И КЊИЖЕВНОСТ (1927-1933.
    [Show full text]