Prostor 17 [2009] 1 [37]

Home , Lastovo, Lastovo (town), Pasadur, Skrivena Luka, Sveti Petar (island), Uble

PROSTOR 17 [2009] 1 [37]

ZNANSTVENI ÈASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAM A SCHOLARLY JOURNAL OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING POSEBNI OTISAK / SEPARAT OFFPRINT

Znanstveni prilozi Scientific Papers

90-111 Zlatko Karaè Planirano industrijsko ribarsko The Planned Settlement Uble Nataša Jakšiæ naselje Uble na Lastovu Built around the Fishing Industry Nana Paliniæ iz 1936. godine on Lastovo Island in 1936 Primjer talijanske urbanizacije otoka An Example of Italian Urban Planning iz razdoblja moderne in the Modernist Period

Izvorni znanstveni èlanak Original Scientific Paper UDK 711.4:72.036(497.5 Uble)”1936” UDC 711.4:72.036(497.5 Uble)”1936”

SVEUÈILIŠTE U ZAGREBU, ARHITEKTONSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB, FACULTY OF ARCHITECTURE ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDK | UDC 71/72 17 [2009] 1 [37] 1-210 1-6 [2009] Sl. 1. Središnji trg naselja Uble: Casa del Fascio, Župni dom i crkva sv. Petra Fig. 1 Central square of Uble Settlement: Casa del Fascio, Parish Office and St. Peter’s Church Znanstveni prilozi | Scientific Papers 17[2009] 1[37] PROSTOR 91

Zlatko Karaè,1 Nataša Jakšiæ,2 Nana Paliniæ3

1, 2 Sveuèilište u Zagrebu 1, 2 University of Zagreb Arhitektonski fakultet Faculty of Architecture HR − 10000 Zagreb, Kaèiæeva 26 HR − 10000 Zagreb, Kaèiæeva 26 3 Sveuèilište u Rijeci 3 University of Rijeka Graðevinski fakultet Faculty of Civil Egineering HR − 51000 Rijeka, Viktora Cara Emina 5 HR − 51000 Rijeka, Viktora Cara Emina 5

Izvorni znanstveni èlanak Original Scientific Paper UDK 711.4:72.036(497.5 Uble)”1936” UDC 711.4:72.036(497.5 Uble)”1936” Tehnièke znanosti / Arhitektura i urbanizam Technical Sciences / Architecture and Urban Planning 2.01.02 − Urbanizam i prostorno planiranje 2.01.02 − Urban and Physical Planning 2.01.04 − Povijest i teorija arhitekture 2.01.04 − History and Theory of Architecture i zaštita graditeljskog naslijeða and Preservation of the Built Heritage Èlanak primljen / prihvaæen: 1. 9. 2008. / 8. 6. 2009. Article Received / Accepted: 1. 9. 2008. / 8. 6. 2009.

Planirano industrijsko ribarsko naselje Uble na Lastovu iz 1936. godine Primjer talijanske urbanizacije otoka iz razdoblja moderne The Planned Settlement Uble Built around the Fishing Industry on Lastovo Island in 1936 An Example of Italian Urban Planning in the Modernist Period arhitektura rane moderne early modern architecture industrijsko naselje industrial settlement Lastovo / Lagosta Lastovo / Lagosta San Pietro / Luigi Razza / Uble San Pietro / Luigi Razza / Uble talijanski racionalizam Italian rationalism

Tijekom talijanske okupacije otoka Lastova, u uvali Uble je uz 1931. godine Alongside the sardine factory established in 1931, Uble Bay received in 1933- osnovanu tvornicu sardina, izmeðu 1933. i 1936. godine izgraðeno planirano -1936, during the Italian occupation of Lastovo Island, a planned industrial industrijsko naselje prvotno nazvano San Pietro, a potom Luigi Razza. Od pra- settlement originally called San Pietro and later Luigi Razza. Two streets lined vilnoga èetverokutnog trga s novom crkvom i javnim zgradama oblikovanim u with standardized, single-storey family houses, each with a garden, run to the duhu talijanskoga racionalizma i novocenta, protežu se dvije ulice s jednokat- rectangular square with a new church and public buildings built in the spirit of nim tipskim stambenim kuæama, svaka s vlastitim vrtom. Tehnièke je projekte Italian rationalism and novocento. Technical designs were signed by engineer potpisao zadarski inženjer Ettore Vacchi, no nije sigurno da je on i autor idej- Ettore Vacchi but it is not certain if he created the concept of the settlement. noga rješenja naselja, odnosno zgrada. Uble su realizirane u sklopu Mussoli- Uble was developed as part of Mussolini’s urban planning project in the ‘prov- nijeva projekta urbanizacije provincija kao prvi naš primjer maloga ‘indu- inces’ and was the first Croatian small ‘industrial town’ built before Raša and strijskoga grada’ koji je prethodio Raši i Podlabinu. Podlabin. 92 PROSTOR 1[37] 17[2009] 90-111 Z. KARAÈ, N. JAKŠIÆ, N. PALINIÆ Planirano industrijsko ribarsko naselje Uble… Znanstveni prilozi | Scientific Papers

UVOD* na (1333./34.),1 a s pojavom rane renesanse na planski organiziranim solanama nastao je INTRODUCTION i grad Pag atribuiran Jurju Dalmatincu (pozna- tog datuma utemeljenja − 18. ožujka 1443.).2 U prvoj fazi hrvatskoga gospodarskoga moderniteta, kao svojevrsni konurbacijski pol povijesnog Valpova, krajem 19. stoljeæa uz Gutmannovu industriju drva nastaje novi industrijski grad Belišæe (1885.).3 U sliènome konurbacijskom odnosu nedaleko Karlovca razvila se Duga Resa kao vrtno-industrijski grad uz tvornicu tekstila (od 1890.).4 Meðu- tim, tek izmeðu dvaju svjetskih ratova, s pojavom avangardnih tendencija tridesetih godina, u Hrvatskoj su gotovo istodobno nastala èetiri nova industrijska naselja posve ur- banih odlika, gotovo sva kao konurbacijski ‘parovi’ obližnjih povijesnih gradova. Prvi meðu njima, ujedno i najveæi te po ambi- ciji nesumnjivo internacionalno pozicionirani primjer industrijskoga grada, jest Bata-ville − Borovo kod Vukovara (1931.-1938.) autora F. L. Gahure, V. Karfika, A. Viteka. Izgraðen je èeškim kapitalom kao nukleus buduæe eks- panzije tog koncerna gume i obuæe na prosto-

* Istraživanje ove teme provedeno je u sklopu znan- stvenog projekta “Urbanistièko i pejsažno nasljeðe Hr- vatske kao dio europske kulture” [054-0543089-2967], glavnog istraživaèa prof.dr.sc. Mladena Obada Šæitarocija, U prostornoj topografiji hrvatskih povi- dipl.ing.arh. Istraživanje je sufinanciralo Ministarstvo zna- jesnih gradova osobito su zanimljiva planira- nosti, obrazovanja i športa RH. Planiæ-Lonèariæ na novoutemeljena naselja, geneza kojih je 1 , 1980: 33 Suiæ vezana za neku od dominantnih funkcional- 2 , 1979-1982: 203, 204 Bedenko Èuržik nih odrednica što su neposredno utjecale na 3 , 1980: 543-546; , 1994: 65-67 Dumboviæ Bilušiæ njihov nastanak ili razvitak. 4 , 2003: b. p. 5 Fariello, 1939: 308; Laslo, 1992: 14; Karaè, 2007: Tako su na našem tlu tijekom povijesti kao 205-208; Karaè, 2008: pass. planirani vojni gradovi utemeljeni Karlovac, 6 Fariello, 1939: 318-320; Radoviæ Maheèiæ, 2000: 113-126; Radoviæ Maheèiæ, 2002: 28-48; Radoviæ Ma- Bjelovar, Stara i Nova Gradiška; kao crkveni heèiæ, 2007: 357-373 gradovi formirani su, primjerice, zagrebaèki 7 Rubbi, 1995: 8-10; Ðilas, 2007: 455-460 Kaptol i Ðakovo; kao paradigme turistièkih 8 Kranjèeviæ, 1999: 7, 17; Kranjèeviæ, 2002: 39-40 gradova iz posve neznatnih naselja razvili su 9 Radoviæ Maheèiæ, 2000: 117 se Opatija i u kontinentalnoj zoni Lipik; kao 10 Najpoznatiji su primjeri: Sabaudia, Littoria, Aprilia, izraziti luèki gradovi nastali su Rijeka ili u no- Pontinia, Carbonia... Niz zakljuèuje gotovo scenografski vije vrijeme Ploèe… monumentalizirani kompleks EUR’42 kod Rima (Fariello, 1939: 321; Radoviæ Maheèiæ, 2000: 119; Ðilas, 2007: 457). Ipak, po sustavnosti planiranja, brzoj izgrad- 11 Razlièite po velièini, namjeni i ulozi u prostoru, te su nji èesto izvedenoj ‘u jednom dahu’ (èak i s aglomeracije u nazivu sadržavale atribute poput citta, borgo i villaggio. Cjeloviti popis naslovljen Le citta e i borghi poznatim datumima realizacije), te po urba- del Fascismo…, v. na internet adresama: nistièko-arhitektonskoj cjelovitosti nerijetko http://ricordare.wordpress.com/perche-ricordare/084-le potkrijepljenoj jasnim autorskim atribucija- -citta-e-i-borghi-del-fascismo/ (21. 8. 2008.); − http://it.wikipedia.org/wiki/Elenico_delle_citt%C3%A0_fo ma izdvajaju se industrijski gradovi kao ne- ndate_durante_fascismo_per_regione#Istria (21. 8. 2008.); sumnjivi simboli moderniteta svoga doba. U takoðer v. Pennacchi, 2008. U citiranim talijanskim izvori- urbanološkoj literaturi ta èesto rabljena funk- ma navode se na tada okupiranim hrvatskim podruèjima èetiri novoutemeljena planirana naselja: Uble, Arsia (Raša), cionalna sintagma uglavnom se odnosi na Pozzo Littorio (Podlabin) i do sada potpuno nepoznato na- nove gradove 19. i 20. stoljeæa, no planirana selje Levade opisano kao „zaselak Pule” (moguæe da su to se naselja vezana uz specifiènu proizvodnju Livade podno Motovuna gdje se planiranu regulaciju nije ili preradu pojavljuju i znatno prije suvreme- dospjelo izvesti). Piploviæ Jurica ne industrijske ere. 12 , 1977: 63; , 2001: 469 13 Sudeæi po natpisnim ploèama postavljenima na ulazu Na izmaku srednjega vijeka Dubrovaèka je u naselje i istaknutom nazivu mjesne pošte − ime naselja Republika, uz ostale fortifikacijske razloge, se još donedavno bilježilo u obliku Ubli. Meðutim, na nekim novijim zemljopisnim kartama (npr. *** Veliki atlas radi strateški važne proizvodnje soli izgradila Hrvatske, 2002: sek. 186) i ponegdje u literaturi danas se planirani izrazito geometrièni kompleks Sto- èešæe navodi oblik Uble (npr. *** Hrvatski leksikon, II: Znanstveni prilozi | Scientific Papers Planirano industrijsko ribarsko naselje Uble… Z. KARAÈ, N. JAKŠIÆ, N. PALINIÆ 90-111 17[2009] 1[37] PROSTOR 93

re jugoistoène Europe i Bliskog istoka.5 Sli- jede primjeri planski realiziranih rudarskih naselja koja se pod talijanskom državnom in- gerencijom grade na tada okupiranim po- druèjima hrvatske Istre, poput Arsie − Raše (1936.-1938.) autora G. Pulitzera-Finalija6 i Pozzo Littoria − Podlabina (1940.-1942.) autora E. Montuorija.7 Izvan talijanske zone, na hrvatskom (onodobnom jugoslavenskom) dijelu Jadrana tih je godina jedino planski utemeljeno novo naselje bilo selo Mandre na otoku Pagu (1935.-1937.).8 Modeli malih ‘idealnih naselja’ na Jadranu izravna su posljedica Mussolinijeva ideološ- kog interesa, gdje je fašistièka vlast prepoz- nala snažnu promidžbenu i odgojnu važnost Sl. 2. Položaj naselja Uble na planu otoka Lastova modernih gradova za „novog èovjeka i novo nijega urbanizacijskog projekta u sklopu kojega je tijekom 15 godina na tlu Italije realizi- Fig. 2 Position of Uble Settlement on a map vrijeme”.9 Poèevši od 1928. diljem talijanske of Lastovo Island države izgraðeno je 12 novih planski obliko- rano èak 147 takvih novih cjelovitih naselja, uz to i èetiri na okupiranim hrvatskim podruè- vanih gradova snažne vizualne prepoznatlji- 11 vosti (tzv. citta di fondazione) podignutih ug- jima, te još 25 u talijanskom dijelu Afrike! lavnom uz industrijske pogone, rudnike, dije- U okviru iste Mussolinijeve planske urbaniza- lom i u agrarno zapuštenim podruèjima.10 Ti cije s idejom gospodarskog uzdizanja ‘novo- manifestni Mussolinijevi gradovi bili su, me- romaniziranih’ podruèja naše obale, na otoku ðutim, samo ogledni primjeri puno obuhvat- Lastovu nastaje ribarsko industrijsko naselje San Pietro (1933.-1936.), kasnije službeno nazvano Luigi Razza,12 danas Uble.13 Za razliku 600), koji je zapisan i u službenom registru naselja RH (Feldbauer, 2004/05: 816). Ta dvojnost izaziva poteškoæe od navedenih relativno dobro istraženih pri- u odreðivanju roda imenice, kao i nejasnoæe oko pitanja mjera Raše, Podlabina i Borova − urbana cje- jednine ili množine toga pojma, pa se i u lokalnom govoru lina Ubla gotovo je nepoznata u našoj struènoj i u literaturi javljaju nedosljednosti u padežnom „skla- njanju” imena, (npr. može se proèitati da se nešto nalazi u literaturi, premda po sustavnosti planiranja, Ublom, Ubliju, Ublima...). jasnoj funkcionalnoj organizaciji i kompozi- Priklanjajuæi se službenom nazivu, u ovom æemo èlanku cijskim odlikama, te po cjelovitoj realizaciji rabiti nominativni oblik Uble. arhitektonske strukture predstavlja jedan od 14 Od Splita do Lastova je 55 milja (više od 100 km) plo- najvažnijih primjera talijanskog novecenta i vidbenog puta i gotovo pet sati plovidbe. Iako je otok povijesno pripadao Dubrovaèkoj Republici (a i danas je u racionalizma na našem tlu, uz naznake eklek- sklopu Dubrovaèko-neretvanske županije), dnevne tra- tièkoga littoria. jektne i katamaranske veze povezuju ga samo sa Splitom; opæenito o otoku Lastovu, o njegovim geografskim odlikama, povijesti i spomenièkoj baštini v. (abecedno): Bela- UVALA UBLE NA LASTOVU mariæ, 1984, 1985, 1991; Beritiæ, 1961, 1966; Cvitaniæ, PRIJE IZGRADNJE NASELJA 1994, 1996; Èremošnik, 1939a, b; Dyggve, 1950; Fiskoviæ, C., 1966; Forenbacher, 1911; Herceg, 1980; Horvat, Mu- THE UBLE BAY BEFORE tak, 2006; ***Jadranska: 32-33; Jagaèiæ, 1969; Jurica, 2001; Jurica, Vekariæ, 2006; Lozica, 1984; Lucijanoviæ, THE SETLLEMENT CONSTRUCTION Luèiæ Luetiæ Nadilo 1876/77; , 1974, 1994; , 1990; , 2000; Sl. 3. Ranokršæanska bazilika (5.-6. st.), prezentirana Radiæ Radmilli Riðanoviæ , 1892, 1895, 1901, 1904; , 1956; , PROSTORNI SMJEŠTAJ u arheološkom sloju Šimunoviæ Tomanoviæ 1968, 1971a, b, 1997; , 1970; , 1930; th Vekariæ Vinski Vojnoviæ Fig. 3 Early Christian basilica (5-6 c.), presented as , 2005, 2006a, b; , 1968; , 1928; SPATIAL DISPOSITION an archaeological site Vuletiæ-Vukasoviæ, 1883. 15 Piploviæ, 1979: 19. Za istraživanje naseobinske topo- grafije i prostora Lastova na raspolaganju je vrlo ogranièeni Lastovo je naš najudaljeniji naseljeni puèinski fond topografskih i katastarskih karata, pri èemu original- otok14 koji je u svojoj povijesnoj topografiji ni planovi I. službenog premjera iz 19. st. nisu saèuvani formirao samo jedno naselje ladanjsko-rural- (Bajiæ-Žarko, 2006: 346, 347, ad 303 Lastovo/Lagosta). nih obilježja (takoðer imena Lastovo), smješ- 16 Premu službenom popisu naselja Republike Hrvatske na otoku Lastovu je danas pet naselja (Lastovo, Uble i teno u unutrašnjosti otoka uz plodno polje, 15 Skrivena Luka, a od 1991. i Pasadur te Zaklopatica), dok su neprimjetno s mora. Takav introvertirani ostale novije naseobinske zone u spomenutim turistièkim koncept pozicioniranja naselja zbog zaštite uvalama (Jurjeva Luka, Kruèica, Sv. Mihovil, Luèica, te od napada s puèine, do najnovijeg je vreme- Zace) nesamostalna naselja (Feldbauer, 2004/05: 410, 568, 706, 816, 899). na sve lastovske uvale oèuvao od izgradnje i 17 U popisu stanovništva 1931. Uble još nisu zabilježene, naseljavanja pa je tek recentno, s razvojem iako je moguæe da je nekolicina prvih doseljenika na iz- turizma, nastalo naselje Skrivena Luka i još gradnji tvornice bila evidentirana pod obližnjim zaselkom nekoliko za sada neformatiranih naseobin- Sveti Juraj koji se nalazi u istoj uvali; Uble se kao samo- 16 stalno naselje prvi put javljaju u popisu stanovništva 1948. skih zona u zaštiæenim zaljevima. sa 132 žitelja, tada još pod imenom Sveti Petar, koje je kontinuiralo od prve talijanske nominacije (Korenèiæ, U takvoj su situaciji Uble, dovršene 1936., za- 1979: 397-398). pravo tek drugo lastovsko naselje17 i jedina 94 PROSTOR 1[37] 17[2009] 90-111 Z. KARAÈ, N. JAKŠIÆ, N. PALINIÆ Planirano industrijsko ribarsko naselje Uble… Znanstveni prilozi | Scientific Papers

(1937.),27 a u novije vrijeme konzervatori split skoga Regionalnog zavoda (1977. i 1983.).28 Dio nalaza bio je uništen veæ poèet- kom 30-ih godina prigodom izgradnje tvornice sardina koja je nehotièno smještena usred arheološke zone.29 Antièka luèka postrojenja uz obalu, kojih se još sjeæaju najstariji lastovski ribari, zasuta su kamenom od graðevnih iskopa naselja San Pietro tijekom 1933.- 1936., a bogata površina s mozaicima ostala je nekonzervirana pod novoizgraðenim voj- nim hotelom s poèetka 70-ih godina.30 U po- vremenim iskopima evidentirani su uglavnom nalazi gospodarskih graðevina31 (žitna skla-

18 Zemljopisne su koordinate Ubla: N 42°44’37’’ / E 16° 49’58’’ (Feldbauer, 2004/05: 816). 19 Izvor Lokanj zasut je prilikom izgradnje vojnog hotela Sl. 4. Ranokršæanski kameni reljef s motivom križa, prava luka na otoku. Smještene su na zapad- 70-ih godina, a položaj mu je obilježen u ploèniku hotel- golubice i jaganjaca, nekada ugraðen iznad portala skog restorana; izvor Stubal nalazio se na mjestu neg- bazilike nom dijelu Lastova, u dubokoj zaštiæenoj dašnje tvornice sardina, danas pod sportskim igralištem; Fig. 4 Early Christian stone relief with the motifs of uvali okruženoj arhipelagom malih otoèiæa treæi je izvor presušio, a nalazio se u uglu istoène prosto- cross, dove and lamb, once built in above the portal koji zaljev štite od vjetrova i prilaznih vizura.18 rije arheološki prezentirane starokršæanske bazilike u luci (Fiskoviæ, C., 1966: 7; Belamariæ, 1985: 70). of the basilica Pristup Ublima moguæ je s otvorenog mora te 20 Na takvu etimologiju upozorava Skok, 1950: I, 223, Sl. 5. Ranokršæanska bazilika (5.-6. st.), tlocrt od otoka Visa i Korèule. koji toponim Ubli nalazi i u Crnoj Gori ponad Risna; kao temeljnih ostataka nakon arheoloških istraživanja opæa rijeè u narodnom govoru oznaèava „jamu, bunar” i 1933. identièna je talijanskom toponomastiku Ombla (Fiskoviæ, Fig. 5 Early Christian basilica (5-6th c.), ground-floor ARHEOLOŠKI SUPSTRAT C., 1966: 7; Belamariæ, 1985: 70). plan of the foundation remains after archaeological Fiskoviæ Piploviæ excavations in 1933 ARCHAEOLOGICAL SUBSTRATUM 21 , C., 1966: 6; , 1979: 25 22 Nižno polje i Vinopolje kao generativne èinitelje razvoja antièkog naselja u uvali Uble navode Piploviæ, Iako je današnje novo naselje Uble nastalo 1977: 61 i Jelièiæ-Radoniæ, 2001: 198. ab ovo, u neizgraðenoj uvali gdje nije utvrðen 23 U antièkim izvorima spominje se samo ime otoka, pri- kontinuitet neposrednoga prethodnog na- mjerice veæ kod grèkoga geografa Teopompa (4. st. pr. seljavanja, znaèajni arheološki nalazi iz pra- Kr.), koji otok bilježi kao Ladesta ili Ladeston, a žitelje kao povijesnoga, rimskoga, ranokršæanskoga i ra- Ladestanos (u dorskom sufiksnom obliku -enos). Ime naselja se ni u kasnije rimsko doba ne navodi, dok su otok nosrednjovjekovnog doba svjedoèe o davno Rimljani prenominirali u Augusta Insula, kasnije Augusta, afirmiranoj naseobinskoj zoni koja je do iz- Lagusta, itd. (Skok, 1950: I, 219-229; Belamariæ, 1985: 15, maka kasne antike bila najvažnija toèka na 69; Nadilo, 2000: 481; Jelièiæ-Radoniæ, 2001: 197). otoku. Uz zaštiæenu duboku luku, uvala je 24 *** Hrvatski leksikon, 1997: II, 600; Begoviæ, Sch- runk, 2001: 157-172; Radiæ, Bass, Della Casa, 2001: 87 sve donedavno u svome zaravnjenome kop- 25 Marconi, 1936; Galli, 1938; Fiskoviæ, C., 1966: 7-8 nenom dijelu imala èak tri stalna izvora 26 Marconi, 1936. boæate vode (što je na udaljenom otoku nužni 27 Galli, 1938. 19 uvjet opstanka), èime se i tumaèi ime Ubli / 28 Jelièiæ-Radoniæ, 2001; Jurica, 2001: 35 Uble (u lokalnom znaèenju ‘cjedila’, ‘izvori’, 29 Lucianoviæ, 1954: 255; Nadilo, 2000: 483; Radiæ, ‘pišæine’).20 Bass, Della Casa, 2001: 87 Belamariæ Prapovijesni sloj Ubla utvrðen je samo na 30 , 1985: 69, 70 31 Marconi, 1936: pass.; Jelièiæ, Nikšiæ, 1980-1981: 57; brijegu iznad vodospremnika gdje se nalazi Grliæ, 1984: 273 kamena gomila, vjerojatno fortifikacijskoga 32 Žitno zrnje pronaðeno u jednoj žari analizom C 14 da- znaèenja.21 tirano je u vrijeme oko 340.-410. (Belamariæ, 1985: 70; Jelièiæ-Radoniæ, 2001: 204). Rimska antika [1.-4. st.] − Na vodom bogatoj 33 Piploviæ, 1977: 63; Jelièiæ-Radoniæ, 2001: 198, 200 zaravni blizu mora i nedaleko najplodnijih la- sl. 2; Jurica, 2001: 35 22 stovskih polja smještenih u zaleðu, od 1. se 34 Na inskripcijama u opeci utvrðeni su natpisi PANSIA- stoljeæa razvilo rimsko agrarno naselje još NA i (A)MBROS(I) (Fiskoviæ, C., 1966: 7; Piploviæ, 1977: neutvrðenog imena,23 koje je vjerojatno ge- 63; Jelièiæ-Radoniæ, 2001: 207-208; Belamariæ, 1985: 69; Jurica, 2001: 35, 36). nerirala ranija villa rustica.24 35 O ulomcima kamenih imposta, baza stupova, dijelova Od njega su se saèuvali brojni arheološki pilastara, itd. v. Jelièiæ-Radoniæ, 2001: 204-208 36 Galli, 1938: 104-114; Grliæ, 1984: 273; *** Hrvatski ostaci na podruèju užega naseobinskog area- Jelièiæ-Radoniæ la što se prostirao od obale, preko zone da- leksikon, 1997: II, 600; , 2001: 197 37 Jelièiæ-Radoniæ, 2001: 204 našnjega sportskog igrališta i vojnoga hotela, Bela- 25 38 Pronaðeni su srpovi, olovni utezi, kljuèevi i sl. ( do zaèelja trga oko nove crkve. Opsežnija mariæ, 1985: 69, 70). arheološka istraživanja te zone tijekom iz- 39 Jelièiæ-Radoniæ, 2001: 203-204 gradnje tvornice i naselja proveli su talijanski 40 Pronaðeno je kuæno posuðe, predmeti od bjelokosti, arheolozi P. Marconi (1933.),26 te E. Galli uljne lampice... (Belamariæ, 1985: 69, 70). Znanstveni prilozi | Scientific Papers Planirano industrijsko ribarsko naselje Uble… Z. KARAÈ, N. JAKŠIÆ, N. PALINIÆ 90-111 17[2009] 1[37] PROSTOR 95

dišta,32 cisterne, radionice, mlinice i tijeskovi za masline i grožðe, bazeni…), no i ostaci vrlo reprezentativnih stambenih prostora s pod- nicama od mozaika. Najljepši je bio mo zaièni figuralni prikaz dupina s razdvojenim repom koji su talijanski arheolozi 1933. iskopali ispred tvornice sardina.33 Ostali tragovi gradiva, opeka i tegula, sudeæi po žigovima ci- glana, ravenatske su i akvilejske provenijencije.34 Osim graðevnih ostataka,35 antièki je stratum zanimljiv po nalazima rimskih grobova,36 obiluje i nalazima keramike,37 alata,38 kamenih natpisa,39 ukrasnih predmeta40 te carskoga novca.41

41 U numizmatièkom fundusu iz Marconijevih istraživanja 1933. spominju se novèiæi Augusta, Hadrijana, Faustine, Aurelijana, Galijena, Marka Aurelija, kao i najkasniji novèiæ Konstantina po èemu navedeni nalazi pokrivaju raspon 1. - 4. st. (Marconi, 1936: 14). Pri istraživanjima 1977. Ranokršæanski / bizantski sloj [5.-6. st.] − Sl. 6. Arheološki ostaci antièkog naselja u luèkom pronaðena su dva rimska novèiæa iz vremena Maksimilija- dijelu Ubla (1.-6. st.); lokacija srušene tvornice Iako je rimsko naselje svoju kulminaciju do- sardina na, s poèetka 4. st., te još nekoliko kasnijih bizantskih ko- živjelo u 4. stoljeæu,42 kontinuitet života ovdje vanica (Belamariæ, 1985: 70; Bonaèiæ Mandiniæ, 2001: Fig. 6 Archaeological remains of the ancient 221-226; Jurica, 2001: 36). se protegao i tijekom razdoblja afirmacije settlement in the harbour are of Uble (1.-6. st.); site of the demolished sardine factory 42 Piploviæ, 1977: 62-63 kršæanstva, svakako do vremena Justinijano- 43 Pri istraživanjima 1977. pronaðen je jedan bizantski ve reconquiste poèetkom 6. stoljeæa. O tome novèiæ Justina II., datiran u 574./575. (Belamariæ, 1985: svjedoèe nalazi novèiæa bizantskih vladara,43 70; Bonaèiæ Mandiniæ, 2001: 221-226). kao i jedina danas vidljiva arheološka iskopi- 44 Tu posvetu kao nedvojbenu navodi Jelèiæ-Radoniæ, na u Ublima − ranokršæanska bazilika (možda 2001: 198, iako kontekst ostalih nalaza u uvali Uble ne go- 44 vori tome u prilog. posveæena sv. Petru), prezentirana in situ, u 45 46 45 O bazilici opširnije v.: Marconi, 1936: pass.; N. Bæ, temeljnom sloju. Datira se u 5.-6. stoljeæe. 1965: 281; Fiskoviæ, C., 1966: 8-9; *** Jadranska: 32; Njezini tlocrtni obrisi i orijentacija prostorija Piploviæ, 1977: 64-66; Fiskoviæ, I., 1977: 224, 234, 235, dokumentiraju izvornu urbanistièku situaciju 237; Piploviæ, 1979: 25; Jelièiæ, Nikšiæ, 1980-1981: 57-61; Grliæ, 1984: 273; Belamariæ, 1985: 70-72; Jos. B., 1987: u kasnoantièkom naselju, gdje je netipiènom 174; *** Hrvatski leksikon, 1997: II, 600; Nadilo, 2000: postavom narteksa i ulaza na duže sjeverno 423; Jelièiæ-Radoniæ, 2001: 208-215; Jurica, 2001: 39-40; proèelje signiran potez glavne komunikacije Radiæ, Bas, Della Casa, 2001: 87. Revizijska istraživanja i 47 konzervatorsku prezentaciju tlocrtnih ostataka izvršio je naselja, inaèe trasom istovjetnom današnjoj Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture iz Splita prometnici što od luke vodi do trga. U kasno- 1978.-1981. antièko doba zapadno proèelje bazilike nala- 46 Piploviæ, 1977: 64-65; Piploviæ, 1979: 23; Jelièiæ- zilo se na samoj liniji morske obale koja je Radoniæ, 2001: 211; dataciju u 6. st. predlaže Jurica, 2001: recentnim nasipavanjem danas pomaknuta 404 oko 100 m prema zapadu, u dubinu zaljeva.48 47 Piploviæ, 1977: 65; Jelièiæ, 1983: 19-20; Jelièiæ- Sl. 7. Ranosrednjovjekovna crkvica sv. Petra Radoniæ, 2001: 208 U iskopu bazilike pronaðeni su ulomci mra- (snimka iz 1924.); srušena prigodom izgradnje ceste od luke do trga naselja 1933. 48 Piploviæ, 1977: 63 mornoga crkvenog namještaja, kamene tran- Fig. 7 Early medieval church of St Peter (photo 49 Jelièiæ-Radoniæ, 2001: 211; Jurica, 2001: 38-40 zene, tragovi oslika u apsidi, lucerne, neko- from 1924); destroyed due to the construction 50 Original reljefa danas se nalazi u Arheološkome mu- liko sarkofaga i grobova uklesanih u živu of the road running from the harbour to the square zeju u Zadru, a kopija je ugraðena na glavnom proèelju stijenu.49 Svakako najvažniji nalaz jest reljef- of the settlement in 1933 nove crkve u Ublima, koja je naslijedila titular sv. Petra na kamena ploèa s prikazom križa i golubice (Marconi, 1936: 25; Fiskoviæ, C., 1966: 8-9; Radmilli, 1970: 446; Fiskoviæ, I., 1977: 235; Jelièiæ, Nikšiæ, 1980- izmeðu dvaju jaganjaca, koja ide u red naj- 1981: 37-61; Belamariæ, 1985: 68, 72; Jelièiæ-Radoniæ, vrjednijih ranokršæanskih skulpturalnih spo- 2001: 208-212; Jurica, 2001: 35, 39). menika u našoj zemlji. Izvorno je vjerojatno 51 Jelièiæ, Nikšiæ, 1980-1981: 58; Belamariæ, 1985: 70, bila ugraðena iznad nadvratnika glavnoga Jelièiæ-Radoniæ 73; , 2001: 216. Ponegdje se u literaturi 50 pogrešno navodi da je to crkvica sv. Petra po kojoj su i portala bazilike. uvala i suvremeno naselje iz vremena talijanske vlasti do- − bili ime (npr. Fiskoviæ, I., 1977: 235; Belamariæ, 1985; Jos. Ranosrednjovjekovni predromanièki sloj B., 1987: 174; Jos. B., 1995: 505-506, i dr.), no èinjenica je Na lokaciji negdašnjega antièkog naselja ži- da se predromanièka crkva sv. Petra nalazila nešto vot je nakratko bio obnovljen u ranome sred- istoènije od razvalina bazilike, kako to pokazuje geodetska njem vijeku. Razvaline bazilike tada su još snimka Marconijevih iskopavanja iz 1933. (Radiæ, 1904: 34; Marconi, 1936; Fiskoviæ, C., 1966: 48; Piploviæ, 1977: morale biti prepoznatljive kao sakralna toèka 64; Jelièiæ-Radoniæ, 2001: 198, 199, 215), takoðer i kata- na kojoj se kontinuitet svetog mjesta iznova starska karta i fotografija same crkvice iz 1924. kada je još potvrðuje izgradnjom malene predromanièke stajala u punim elevacijama (Jurica, 2001: 408). Stoga ostaje otvoreno i pitanje izvornog titulara ranokršæanske crkvice nepoznatog titulara, podignute unu- 51 bazilike, jer bi se kontinuitet njezine navodne posvete sv. tar ruševne apside bazilike! Petru oèekivano trebao prenijeti na spomenutu ranosred- njovjekovnu crkvicu nastalu u samome njezinome sve- Nešto zapadnije od bazilike u isto je vrijeme tištu, a ne na neku podalje nastalu sakralu graðevinu. bila podignuta još jedna ranosrednjovjekov- 96 PROSTOR 1[37] 17[2009] 90-111 Z. KARAÈ, N. JAKŠIÆ, N. PALINIÆ Planirano industrijsko ribarsko naselje Uble… Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Sl. 8. Plan naselja Uble: M − more, luèki zaljev; na crkvica, posveæena sv. Petru, koja je staja- N − nasuti dio 1933.-36.; A − arheološka zona 52 U Enciklopediji hrvatske umjetnosti netoèno se navo- antièkog naselja; B − bazilika V.-VI. st.; P − Sv. Petar, la nasred koridora današnjeg puta položenog di da je Crkva sv. Petra bila izgraðena unutar ruševnog sve- 52 predromanièka crkva, srušena 1933.; I − industrijska od luke do trga. Datirana je u razdoblje 11.- tišta ranokršæanske bazilike (Jos. B., 1995: 505); o tome v. zona, tvornica sardina iz 1931., srušena poèetkom 13. stoljeæa.53 Tu su crkvicu Talijani srušili pri diskusiju u prethodnoj bilješci. 70-ih godina; H − hotel „Sirena”, izgraðen poèetkom izgradnji industrijskog naselja 1933.54 jer se 53 Jurica, 2001: 404; Radiæ, 1904: 34 spominje da je crk- 70-ih; T − trg naselja; S − suvremena stambena vica bez naglašene apside te da ima unutrašnje lezene. našla na trasi glavne prometnice izmeðu luke izgradnja, poèetak 70-ih godina: Javni sadržaji 54 Fiskoviæ, C., 1966: 48 (prema netoènom navodu Lu- naselja 1933.-36 [oznaèeni crno].: 1 − menza; i trga, iako su upravo po njezinu titularu novo cianoviæa, 1954: 255) piše da crkvicu sv. Petra „... Talijani 2 − škola; 3 − Casa del Fascio (kasnije kino); 4 − Župni naselje isprva nazvali San Pietro. srušiše kada su 1933. godine na njezinu mjestu podizali dom; 5 − nova crkva Sv. Petra; 6 − Casa del dopo tvornicu za preradu ribe”. No, ta je crkvica stajala izvan lavoro; 7 − Genio civile, kasnije luèka kapetanija Takoðer su polovinom 30-ih godina Talijani parcele tvornice (inaèe izgraðene još 1931. a ne 1933.) i (danas pošta); 8 − porezni i carinski ured; srušili i treæu predromanièku crkvicu u uvali podalje od industrijskih hala; srušena je tek na poèetku 9 − elektrana; 10 − pekarnica; 11 − toèionica piæa, Uble, posveæenu sv. Jurju, vjerojatno iz druge izgradnje naselja dvije godine kasnije kada je smetala tra- 12 − vodosprema; 13 − javne èesme si novog puta položenog od luke do trga naselja. Isti ne- Fig. 8 Uble Settlement plan: M − sea, harbour bay; polovine 11. stoljeæa. Nalazila se na otoèiæu Piploviæ 55 precizan podatak donosi i , 1979: 29. Vrijeme N − embankment 1933.-36.; A − archaeological site Pr(ij)ežbi u nasuprotnom dijelu zaljeva. rušenja crkvice Jurica, 2001: 404, 408, stavlja u vremenski of the ancient settlement; B − basilica 5-6th c.; Uz navedene crkvice, nalazi srednjovjekovnih raspon 1933.-1935. P − Pre-Romanesque church of St Peter, destroyed 56 55 Radiæ, 1904: 31; Lucianoviæ, 1954: 254; Fiskoviæ, C., in 1933.; I − industrial zone, sardine factory from grobova i numizmatièkih priloga datiranih u Piploviæ Belamariæ 57 58 1966: 90-91; , 1979: 28; , 1985: 80. 1931, destroyed in the beginning of the 1970s; poèetak 9. odnosno u 10. stoljeæe takoðer Blizu mjesta gdje je stajala srednjovjekovna kapela 1905. H −Sirena Hotel, built in the beginning of the 1970s; potvrðuju pretpostavku da je upravo na ovo- je buduæi splitski nadbiskup Antun Gjivoje na parceli kup- T −settlement square; S − contemporary residential me mjestu nastalo i prvo hrvatsko naselje na ljenoj 1881. za ljetnikovac izgradio novu privatnu kapelu buildings, beginning of the 1970s: Public facilities (Jurica, 2001: 404, 407, 446). of the settlement 1933-36 [in black]: 1 − canteen; otoku, svakako prije 1000. godine kada se u 56 Fiskoviæ, 1966: 48; Belamariæ, 1985: 73 2 − school; 3 − Casa del Fascio (later cinema); povijesnim izvorima veæ spominje današnje 4 − Parish Office; 5 − new St Peter’s Church; 6 − Casa naselje Lastovo.59 57 Rijeè je o Miliaresionu bizantskih vladara Mihajla I. i del dopo lavoro; 7 − Genio civile, later harbour Teofilakta datiranom u 811.-813. (Bonaèiæ Mandiniæ, 2001: master’s office (today post office); 8 − Revenue Tek na prijelazu 18. i 19. stoljeæa, s jaèom ori- 221-226). and Customs Office; 9 − power plant; 10 − bakery; jentacijom Lastovaca prema moru te s raz- 58 Zlatnik s likom cara Konstantina VII. Porfirogeneta 11 − public house, 12 − water storage tanks; vojem pomorstva, u uvali Uble razvija se nova datiran u 10. st. u privatnoj je zbirci Joška Juriæa (Jurica, 13 − public drinking fountains luka s pristanima za veæe brodove, no bez 2001: 36). 60 59 Belamariæ, 1985: 23. Na otoku se, inaèe, održala us- znaèajnije izgradnje i bez formiranja naselja. mena predaja da je prije sela Lastova u Ublima postojao Tek prije I. svjetskog rata u Ublima su iz- „grad” (civitas) s 12.000 žitelja(!) koji je mletaèki dužd graðeni jednostavni ribarski magazini.61 Petar Orseolo II. zbog gusarskih napada Lastovaca razorio u pohodu 998. (Lucianoviæ, 1954: 256; Piploviæ, 1977: Arheološka zona u Ublima spomenièki je lo- 63; Jelièiæ-Radoniæ, 2001: 217; Jurica, 2001: 34). kalitet najviše kategorije62 (iako je danas bez 60 Horvat, Mutak, 2006: 319 Znanstveni prilozi | Scientific Papers Planirano industrijsko ribarsko naselje Uble… Z. KARAÈ, N. JAKŠIÆ, N. PALINIÆ 90-111 17[2009] 1[37] PROSTOR 97

formalne zaštite!),63 koji tek oèekuje sustav- Sl. 9. i 10. Pogled na negdašnju tvornicu sardina 61 Jurica, 2001: 34 (izgraðena 1931., srušena 1974.); u pozadini je nova 62 Belamariæ, 1985: 73 na iskapanja i eventualnu prezentaciju drev- crkva sv. Petra i sklop javnih zgrada oko trga 63 Prema starim (nerevidiranim) Rešenjima o registraciji nog naselja. U taj kompleks treba ukljuèiti i naselja spomenika kulture, pod zaštitom su bili: arheološki ostaci šest novoubiciranih podmorskih arheoloških Figs. 9 and 10 View of the former sardine factory rimskog naselja u uvali Uble [RST-919] i arheološki ostaci lokaliteta u zaljevu ispred Ubla.64 (built in 1931, destroyed in 1974); in the background: starokršæanske bazilike [RST-494](za podatke zahvaljujemo new St Peter’s Church and public buildings around prof. Jasni Balaževiæ iz Ministarstva kulture u Zagrebu). the square 64 U novi Registar nepokretnih kulturnih dobara upisa- NASELJE SAN PIETRO [UBLE] no je pet antièkih i jedan novovjeki brodolom u uvali Uble NA LASTOVU (podaci iz središnjeg Registra Ministarstva kulture, Za- greb); za ranije utvrðena nalazišta v. Radiæ-Rossi, 2001: THE SETTLEMENT OF SAN PIETRO [UBLE] 227-236. ON LASTOVO ISLAND 65 S obzirom da je Lastovo izmeðu dva svjetska rata bilo sastavni dio talijanske države, podaci i dokumentacija o izgradnji naselja San Pietro (kasnije Uble) u hrvatskim su IZGRADNJA RIBARSKOG NASELJA arhivskim fondovima vrlo oskudni (v. bilj. 124-127). Tako- 1933.-1936. GODINE65 ðer se ni u onovremenome hrvatskom tisku ne donose vijesti o situaciji na Lastovu. Stoga se za ovu preliminarnu CONSTRUCTION OF THE FISHERMEN’S elaboraciju, dok prilike ne dopuste istraživanja u Italiji, mo- ramo primarno osloniti na terenska istraživanja provedena SETTLEMENT 1933-1936 in situ i na anketne podatke koji su prikupljeni od najsta- rijih stanovnika Ubla. Meðu njima osobito važnima smatra- Nakon raspada Austro-Ugarske Monarhije mo sjeæanja i autentièna svjedoèanstva o izgradnji naselja i 1918., dijelovi hrvatskog Jadrana − pojedini njegovoj sudbini koja smo dobili od danas najstarijeg stanovnika Ubla, gospodina Gabra Kapitelija, pok. Lucijana (r. gradovi poput Rijeke i Zadra, cijela Istra i neki 1929.), koji je kao sedmogodišnji djeèak iz Lastova, dola- otoci, meðu kojima i Lastovo − pripali su Ita- zeæi s ocem na radove oko izgradnje Ubla, pratio nastanak liji66 koja je tijekom daljnjih 25 godina oku- naselja. Dva su strica gospodina Kapitelija 1937. bili prvi i s pacijske uprave nastojala ‘reromanizirati’ za- Lastova jedini žitelji koji su se odluèili preseliti u novo naselje San Pietro u uvali Uble, a i sam gospodin Kapiteli po- teèeno etnièko i kulturno okružje, no istodob- sljednjih èetrdesetak godina živi ovdje gdje je dugi niz go- no i gospodarski, prometno te infrastrukturno dina bio i luèki kapetan. S obzirom da se u povijesnom revitalizirati i unaprijediti zapuštene rubne segmentu teksta oslanjamo dijelom i na njegove vrlo pre- cizne podatke, navedena faktografija neæe se pojedinaèno prostore, poput otoka Lastova. referirati u bilješkama, osim ako je iz drugih izvora. U tom smislu prva veæa državna investicija na 66 Državno „pravo” na dijelove hrvatskog Jadrana Italija je stekla u jeku I. svj. rata kada su joj sile Antante za pristu- Lastovu, koja je trebala ekonomski pokrenuti panje vojnom savezu tajnim Londonskim sporazumom u taj otok sitnih težaka i ribara te zaustaviti emi- travnju 1915. obeæale poslijeratno teritorijalno proširenje, graciju i depopulacijski trend, bila je izgradnja uz ostalo i na dijelove naše obale i otoka. Nakon sklapanja moderne tvornice sardina 1931.67 u tada nena- primirja s Austro-Ugarskom u studenom 1918., talijanske su trupe doista i zaposjele „liniju” Londonskog sporazu- seljenoj uvali Uble, najpovoljnijoj prirodnoj ma, okupirajuæi znatno širi prostor od onoga što æe im u luci na otoku koja je jedina omo guæavala pri- konaènici biti potvrðeno. Prva redukcija talijanskih po- stup veæih teretnih brodova. Godine 1931. iz- druèja izvršena je veæ na Mirovnoj konferenciji u Parizu, a konaèno razgranièenje izmeðu Kraljevine SHS i Italije ko- meðu Opæine i društva „Conservifici di Trieste” 2 jom su prigodom spomenuti dijelovi naše obale i otoka sklopljen je ugovor o prodaji 3280 m terena legalizirani kao sastavnice talijanske države, utvrðeno je po cijeni od 1 lire/m2 za potrebe izgradnje tvor- Rapallskim sporazumom u studenom 1920. Od toga je vre- nice sardina, s namjerom da se u buduænosti u mena privremena talijanska uprava nad otokom Lastovom 68 postala meðunarodno potvrðena èinjenica (Boban, 1992: blizini izgradi i naselje za radnike. Iste godine 17, 18, 21). Naredbom br. 240 od 12. 1. 1921. civilni je ko- u Uble je pristiglo 80 ‘stranih’ radnika, uglav- 98 PROSTOR 1[37] 17[2009] 90-111 Z. KARAÈ, N. JAKŠIÆ, N. PALINIÆ Planirano industrijsko ribarsko naselje Uble… Znanstveni prilozi | Scientific Papers

dena ‘na ruke’ bez veæih strojeva i mehaniza- cije, realizacija je brzo napredovala jer su svi ugradbeni elementi poput stolarije, stubišnih i balkonskih ograda, nekih betonskih eleme- nata i sl. pripremljeni kao tipski prefabrikati koji su gotovi doneseni iz Italije. Tako je, primjerice, za stambene kuæe dopremljeno oko 200 istih prozora, iskrcano je nekoliko stoti- na tisuæa komada opeke s kojom je gradnja bila brža i pravilnija od one u kamenu, itd. Dovršeno naselje talijanska je uprava isprva nazivala San Pietro, po ranosrednjovjekovnoj crkvici sv. Petra koja je, kako smo naveli, kao jedina graðevina u uvali stajala na zaravni iz- meðu novoga trga i mora, te je bezrazložno sru- šena prigodom izgradnje ceste do naselja, a njezin je titular prenesen na novu crkvu u sre- dištu mjesta. Ubrzo je naselje preimenovano u Luigi Razza, u èast prvom crnokošuljašu palom u Abesinskom ratu.75 Taj naziv na Lastovu je potpuno ignoriran pa se lokalno uopæe nije ra- bio, a izgubio se i u popisima Mussolinijevih citta, gdje se danas navodi samo ime Uble.76

Sl. 11. Nova crkva sv. Petra u osi trga, nom Istrana koje je doveo imenovani upravi- mesarijat u Zadru opæinu Lastovo uvrstio u politièki kotar Župni dom (lijevo) i Casa di dopo lavoro (desno) telj tvornice Mario Carboncini iz Rovinja, Fig. 11 New St Peter’s Church on the axis of the Zadar (Al distretto politico di Zara, kasnije Provincia di square, Parish Office (left) and Casa di dopo lavoro angažiravši ih na podizanju tvornice, ali i na Zara), (Jurica, 2001: 185, 198; *** Gradovi i opæine, 2007: (right) preradi ribe.69 Uz izgradnju industrijskih pogo- II, 1311). na tada je izvršena i prva regulacija obale s 67 U Pomorskoj se enciklopediji navodi pogrešna godina nastanka tvornice: „…u uvali Ublima bila je 1930. iz- djelomiènim zasipavanjem pliæaka i izvedbom graðena tvornica za preradu ribe…” (J. Bi., V. F., 1957: 615; brodskog prista ništa, zahvaljujuæi èemu je La- J. Bi., V. F., 1978: 228); istu netoènu godinu donosi i Basio- stovo nakon stoljeæa prometne izolacije, osim li, 1957. Toèan podatak navode Horvat, Mutak, 2006: 320; Jurica, 2001: 469; *** Gradovi i opæine, 2007: II, 1311, gospodarskih plovila, doskora dobilo i više 1313. putnièkih brodskih veza te hidroavionsku li- 68 Jurica, 2001: 469 70 niju s Italijom! 69 Jurica, 2001: 197, 280 Ubrzo se, meðutim, pokazalo da za ambicioz- 70 Od 1935. na Lastovu je usputna stanica dnevne hi- no dimenzionirane kapacitete nove tvornice drozrakoplovne linije Brindisi-Valona-Lastovo-Zadar-Trst i obratno, s pristanom u Jurjevoj luci ispred Ubla. Brodska sardina sitno i ekstenzivno ribarenje Lastova- kompanija „Adriatica San Marco” s brodovima Barletta i ca ne može osigurati dostatnu kolièinu ribe,71 Bari održavala je èetiri puta na tjedan liniju Trst-Zadar- pa je talijanska država u jeku Mussolinijeve Split-Lastovo(Uble)-Dubrovnik-Bari. Uz to, jednom na tjedan tri su brodske linije s polazištima iz Venecije, Rijeke i politike urbanizacije provincija ovdje odluèila Zadra pristajale u luèicu sv. Mihovila podno sela Lastova podignuti cijeli mali ‘industrijski grad’ (prije (Jurica, 2001: 284). 72 Raše i Podlabina). Namjeravalo se iz staro- 71 U to vrijeme dnevni je preradbeni kapacitet tvornice ga sela Lastova u uvalu Uble preseliti i vezi- bio 3 t konzervirane ribe (J. Bi., V. F., 1957: 615; J. Bi., V. F., vanjem uz tvornicu potpuno profesionalizirati 1978: 228; Basioli, 1957). mlaðu lastovsku populaciju, pružajuæi im 72 Ponegdje u literaturi netoèno se navode razlozi podi- zanja naselja u uvali Uble, za koje se primjerice kaže: „... zauzvrat suvremeni životni standard, besplat- izmeðu dva svjetska rata, za vrijeme talijanske okupacije ne moderno koncipirane stambene kuæe i planski je podignuto naselje za državne službenike, vojne brojne prateæe društvene sadržaje nesumnji- èasnike (sic!) i radnike u tvornici za preradu ribe” (Radiæ, Bass, Della Casa, 2001: 87). Upravni su uredi, meðutim, vo urbanog karaktera. bili u mjestu Lastovu, kao i zgrada karabinjera, a regularne I doista, od 1933. do 1936. godine73 prema vojske na otoku uopæe nije bilo. urbanistièkom se planu cjeline naselja i pre- 73 U Pomorskoj enciklopediji gdje se naselje prvi put u našoj literaturi spominje, datacija se navodi posve okvirno: ma pripremljenim projektima tipskih zgrada „Talijani su za vrijeme okupacije na otoku podigli novo ri- pristupilo vrlo dobro organiziranoj gradnji. barsko naselje u koje su doveli talijanske ribarske obitelji…” Prvo je, èini se, izgraðen trg s javnim zgrada- (J. Bi., V. F., 1957: 615; J. Bi., V. F., 1978: 228). Toènu dataciju 1933.-1936. navode Piploviæ, 1977: 63 i Jurica, 2001: 469. ma, a potom su iznimno brzo, za samo 90 Belamariæ 74 Nadalje, , 1985: 31, piše: „U Ublima 1933. g. dana, izgraðene stambene kuæe. Gotovo svi poèelo se podizati novo ribarsko naselje za èetrdesetak radnici na gradnji bili su spomenuti tvornièki mladiæa iz Kalabrije..., a sagraðena je i nova tvornica sardi- koloni (Istrani) i lokalno mobilizirani muškarci na” (tvornica je nastala dvije godine prije, op. a.). iz sela Lastova, a samo nekoliko palira i po- 74 Podatak o brzini gradnje je „predajni” i èesto ga se na Lastovu i danas može èuti (za informaciju zahvaljujemo slovoða bili su Talijani. Iako je sva gradnja, gosp. Gabru Kapiteliju). ukljuèivo i teške radove na razbijanju kame- 75 Piploviæ, 1977: 63; Jurica, 2001: 469; *** Gradovi i nih stijena u prodolinama buduæih ulica, izve- opæine, 2007: II, 1313. Abesinski je rat trajao 1935. / 1936. Znanstveni prilozi | Scientific Papers Planirano industrijsko ribarsko naselje Uble… Z. KARAÈ, N. JAKŠIÆ, N. PALINIÆ 90-111 17[2009] 1[37] PROSTOR 99

Inaèe, sveèano ‘otvorenje’ naselja obavljeno jeæi se monopola koji je tvornica na taj naèin je 21. travnja 1936. (na dan proslave ute- namjeravala postiæi. Dotadašnji privremeni ra- meljenja Rima) u nazoènosti vladinih minista- dnici Istrani, koji su prvih godina radili na izra, prefekta, zadarskog nadbiskupa i brojnih gradnji tvornice i naselja te na preradi ribe, uzvanika iz Italije.77 kratko su vrijeme bili prvi žitelji ublijskih kuæa, no krajem 1936. te u ožujku 1937. uglavnom U rijetkim bilješkama gdje se u poslijeratnoj 79 ‘jugoslavenskoj’ literaturi pisalo o izgradnji su se vratili u Rovinj. U gotovo prazne kuæe u Ubla, cijeli je projekt redovito negativno (i ne- Ublima u me ðuvremenu su se doselile samo toèno) konotiran, primarno kao politièka na- dvije obitelji Lastovaca pa je talijanska uprava, mjera fašistièke Italije da na Lastovo kolonizira zapravo mimo prvobitne zamisli, za potrebe obitelji kalabrijskih ribara i na taj naèin pro- tvornice bila prisiljena kolonizirati stanovništvo mijeni etnièku sliku toga povijesno hrvatskog sa strane. otoka.78 Kolonizacija se, doduše, u ko naènici i Tek je tada, u svibnju 1937., dovedeno èetr- dogodila, ali tek kao neželjena posljedica po- desetak kalabrijskih ribara (u literaturi se na- svemašnjega otpora lokalnoga lastovskog vodi i broj od 10-12 ribarskih obitelji s ukupno življa prema radu u tvornici i preseljenju u 80 osoba), toènije ‘bezzemljaša’ s otoka Pon- novo naselje. Kako se pokazalo u anketnom zza u Tirenskom moru izmeðu Anzija i Na- istraživanju koje smo proveli meðu najstarijim pulja,80 za koje stariji domaæi žitelji svjedoèe stanovnicima Ubla koji se još sje æaju okolnosti da su nakon iskrcaja s broda „… bili pusta oko izgradnje naselja, u dovr šeno ‘novo selo’ uplašena sirotinja koja je stigla gola, samo u (tako su ga nazivali) nitko se od Lastovaca nije gaæama i bez ièega…”81 − oèito jedva prikup- htio preseliti, navodno ne želeæi izgubiti samo- ljena grupa koja je iz sigurnosti Italije samo stalnost u vlastitome ribolovnome poslu i bo- zbog ekonomske nužde (a ne iz politièkog htijenja i fašistièkoga svjetonazora) morala krenuti preko mora. Nitko se od njih za šest Sl. 12. Nova crkva sv. Petra oblikovana u stilu 76 V. bilj. 11 talijanskoga novecenta (1936.) 77 Jurica, 2001: 469 godina, koliko su živjeli u Ublima, nije uklo- Fig. 12 New St Peter’s Church built in the 20th century 78 Tako npr. Piploviæ o tome piše: „Da bi asimilirali otok pio u novu sredinu, nije nauèio jezik ili se na Italian style (1936) i odnarodili stanovništvo izgradili su (Talijani, op. a.) u neki naèin povezao s Lastovcima, s iznimkom Ublima ribarsku koloniju „Luigi Razza”. U njoj su naselili trojice mladiæa koji su se posve neoèekivano više od èetrdeset mladiæa iz Kalabrije s namjerom da ih ožene djevojkama iz sela Lastovo. No ta namjera nije im za Mussolinijeve ‘kolone’ èak prikljuèili hrvat- uspjela…” (Piploviæ, 1977: 63). U inaèe izvrsnom turistiè- skim partizanima na otoku. Zanimljivo je da kom vodièu Lastova iz 1985. navodi se da su „…talijanske ni tvornica sardina od njih nije imala oèeki- vlasti, naspram rodoljubivog sela, nastojale tu stvoriti svoju ribarsku koloniju (…) kalabreških ribara koji se nikad vane koristi jer su se umjesto izlovom plave nisu uspjeli prilagoditi”, a i samo naselje se kvalificira kao ribe više bavili lovom na jastoge, za što su bili oblikovno loše i neuklopljeno u tradicijsku sliku otoka (Be- specijalisti. Neposredno pred poèetak Drugo- lamariæ, 1985: 73). I u posve novim radovima provlaèi se ga svjetskog rata po nareðenju potestata, sve ista netoèna teza o unaprijed planiranoj kolonizaciji i ta- lijanizaciji otoka nakon izgradnje tvornice, primjerice: „U je stanovništvo Sv. Petra (Ubla) u popodnev- pokušaju talijanizacije otoka u Ublima je 1933. godine nim satima 5. travnja 1941. brodom hitno eva- izgraðeno novo ribarsko naselje za èetrdesetak mladiæa iz kuirano u Italiju (uglavnom u Bari) pa mjesna Kalabrije, za koje je izgraðena i tvornica sardina. Vjerovalo se da æe se talijanski mladiæi stopiti s otoèkim djevojkama. uèiteljica sutradan, 6. travnja, u dnevniku bi- Taj je pokušaj neslavno propao…” (Nadilo, 2000: 83). Na- lježi da je „naselje pusto…”, te da je koman- dalje: „U cilju naseljavanja otoka Talijanima, 1933. godine dant otoka „… rekvirirao i školsku dvoranu jer tadašnja vlast organizira izgradnju novog ribarskog naselja Ubli…” (Kranjèeviæ, 2002: 35). Slièno bilježi i Pomor- æe èitava školska zgrada biti namijenjena za 82 ska enciklopedija, u oba izdanja (J. Bi., V. F., 1957: 615- vojnu bolnicu”. Stanovništvo se nakon kra- 618; J. Bi., V. F., 1978: 225-228). æeg egzila ipak vratilo, no nakon kapitulacije 79 Jurica, 2001: 351, 469 Italije 1943.83 svi su kalabrijski doseljenici 80 Nadilo, 2000: 483; Jurica, 2001: 351, 469 trajno emigrirali u svoju postojbinu,84 ostav- 81 Prema izjavi gospodina Gabra Kapitelija koji je osob- ljajuæi kuæe u Ublima ponovno prazne, a tvor- no bio nazoèan pri iskrcavanju kalabrijskih doseljenika. nicu djelomièno ošteæenu i izvan pogona.85 82 Jurica, 2001: 354 83 Lastovo je nakon kapitulacije Italije 8. 11. 1943., do Poslije 1943. naselje je preimenovano pa je kraja II. svj. rata ostalo neokupirani slobodni teritorij (*** talijansko ime San Pietro isprva zamijenjeno Jadranska: 32). Tek je na Pariškoj mirovnoj konferenciji 10. hrvatskim oblikom Sveti Petar (kako je za- 2. 1948. Lastovo službeno pripalo Jugoslaviji (*** Gradovi i opæine, 2007: II, 1311). bilježeno u popisu stanovništva i naselja 86 84 J. Bi., V.F., 1957: 615-618; J. Bi, V. F., 1978: 228; Nadi- 1948.), a nedugo potom i nazivom Ubli (da- lo, 2000: 483 nas Uble), što je do tada bilo samo ime mor- 85 Tvornica je proradila tek 1946. (J. Bi., V. F., 1957: 615; skog zaljeva. J. Bi., V. F., 1978: 228; Basioli, 1957). Feldbauer 86 , 2004/05: 816 URBANISTIÈKI KONCEPT 87 San Pietro (Uble) formalno nikada nije imao status grada, no svejedno nije opravdano ni njegovo miješanje u URBAN PLANNING CONCEPT temu planiranih sela (npr. Kranjèeviæ, 1999: 9, 17, 14; Kranjèeviæ, 2002: 16, 35, 36, 57), osobito stoga što i sama autorica u tekstu izrijekom navodi da su Uble „radnièko”, Naselje je planirano i oblikovano kao tipièan odnosno „ribarsko” naselje. Èinjenica je tek da su novo mali industrijski grad87 modernistièkoga kon- 100 PROSTOR 1[37] 17[2009] 90-111 Z. KARAÈ, N. JAKŠIÆ, N. PALINIÆ Planirano industrijsko ribarsko naselje Uble… Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Sl. 13. Detalji oblikovanja boènih proèelja cepta, s jasnom funkcionalnom diferencija- tra s vitkim zvonikom kao glavnom urbanom crkve sv. Petra cijom osnovnih zona po namjeni, te s nagla- dominantom u središtu kompozicije, lijevo Fig. 13 Architectural details of the side facades of St Peter’s Church šenom pripadnošæu tvornici zbog koje je i od crkve moderna uglovna jednokatnica žup- osnovano. noga dvora (Casa del parroco),95 a desno od Sl. 14. Interijer crkve sv. Petra s dominantnom Kako je do realizacije San Pietra došlo neko- crkve gotovo identièna uglovnica zvana Casa 96 − uporabom opeke: pogled prema svetištu liko godina nakon što je izgraðena tvornica di dopo lavoro svojevrsni društveni dom, Fig. 14 Interior of St Peter’s Church, predominant klupski prostor i mjesto okupljanja u slobod- use of brickwork: chancel view sardina, najbolja pozicija na zaravnjenoj tera- si uz morsku obalu tada je veæ bila zauzeta za no vrijeme, nezaobilazni sadržaj svih veæih in- proizvodne i skladišne objekte te za luèke pri- dustrijskih pogona ili radnièkih naselja talijan- stane. Vrlo uska prodolina s još nezasutim ske uprave toga doba. Sjevernu stranu trga zatvara izdužena jednokatna zgrada petoro- morskim rukavcem uvale Uble nije ostavljala 97 dovoljno prostora za smještaj novoga gradiæa, razredne osnovne škole (dovršena 1937.), pa je cijeli urbani sklop povuèen iza tvornice te dvorana Casa Littoria, odnosno Casa del u ‘kopneni’ dio zavale, podalje od mora. Loci- Fascio (kasnije pretvorena u kino) uz koju je rano podno šumovitih brežuljaka, naselje se danas sportsko igralište. Zapadnu stranu svojom planskom matricom posve prilagodi- lo mekoj prirodnoj topografiji terena, pa su za razliku od pravilne i geometriène forme naselje Lastovci lokalno nazivali selo, kao uostalom i svoje matièno staro naselje Lastovo, iako i ono ima jasne se- središnjega trga, ulièni potezi formirani u fi- miurbane karakteristike. Po tipologiji djelatnosti San Pie- nim krivuljama što su uvjetovane duktusom tro je s gotovo 100% svojih negdašnjih stalnih žitelja, od- prirodnih prodolina.88 nosno obitelji, industrijski usmjereno naselje (sekundarne djelatnosti) s naglašenim spektrom ostalih društvenih i Radna zona, smješena uz more i luku, u po- servisnih (tercijarnih) sadržaja: škola, župa i crkva, luèka gledu funkcionalne organizacije prostora èi- kapetanija, porezni ured, kino, društveni dom, restoran, elektrièna centrala, pekarnica... To što je San Pietro po nila je stariju dovršenu cjelinu (iz 1931.) i broju stanovnika relativno malo naselje, ne udaljava ga od strukturnom je cezurom bila odvojena od no- moguæe urbane klasifikacije, osobito stoga što su njegova voga planski izgraðenog naselja. Industrijski „slika” kao i dakle ukupni izgled i oblikovanje arhitekture i ambijenta, za svoje vrijeme bilo vrlo moderno i svakako sklop èinili su upravna zgrada, centralna hala, urbane morfologije. Uostalom, ni u spomenutim talijan- skladište slane ribe te prateæi prostori.89 Tvor- skim popisima Mussolinijevih novih naselja (v. bilj. 11) ne nica sardina prestala je s radom 1969.,90 a in- navode se atributi borgo ili villaggio koji stoje uz mnoga dustrijski je kompleks potpuno srušen sredi- druga naselja ruralnog karaktera s tog popisa. Piploviæ, 1977: 63; Kranjèeviæ, 2002: 36 nom 70-ih godina,91 te današnja zelena za- 88 89 Jurica, 2001: 469 ravan sa sportskim terenima na tome mjestu 90 Tu godinu navodi J. Bi., V. F., 1978: 228, dok Piploviæ, ne odgovara izvornome prostornom odnosu 1977: 66, piše da je tvornica s radom prestala 1970. 92 tvornice i naselja. 91 Piploviæ, 1977: 66; Kranjèeviæ, 2002: 35 Javni i društveni sadržaji okupljeni su oko 92 Piploviæ, 1977: 66; Piploviæ, 1979: 22-23 Trga sv. Petra93 inaèe posve pravilnoga èet ve- 93 Piploviæ, 1977: 63. Zbog lakšega snalaženja u naziv- lju navedenom u starijoj literaturi, spomenimo da je do rokutnog tlocrta, dimenzija 30,5/51 m, forma- 1991. ovaj prostor nosio ime Trg JNA. 94 tiranog u klasiènim omjerima zlatnog reza 94 Proporcije trga (1:1,670) sasvim neznatno, na drugoj (!). Trg je zatvorene, gotovo ‘klaustralne’ kon- decimali, odstupaju od modula zlatnog reza koji iznosi cepcije s èvrstom izgradnjom po obodu. U osi 1,618. ravne prilazne aleje što od luke i tvornice vodi 95 Kranjèeviæ, 2002: 35, navodi da su uz crkvu na trgu izgraðena dva župna stana, no desna je jednokatnica uz do trga, na njegovoj su istoènoj zaèelnoj stra- crkvu, iako arhitektonski vrlo slièna župnome dvoru, zapra- ni simetrièno postavljeni: nova Crkva sv. Pe- vo Casa di dopo lavoro. Znanstveni prilozi | Scientific Papers Planirano industrijsko ribarsko naselje Uble… Z. KARAÈ, N. JAKŠIÆ, N. PALINIÆ 90-111 17[2009] 1[37] PROSTOR 101

trga, prislanjajuæi se uz školu, formirala je pri- noj zgradi izgraðenoj 1940.100 Gdje su se nala- Sl. 15. i 16. Casa del Fascio (kasnije kino zemna zgrada društvene menze (srušena oko zile trgovine mješovite robe i mesnica koji se i dvorana škole) 101 Figs. 15 and 16 Casa del Fascio (later cinema 1974. prigodom izgradnje vojnog hotela na spominju u Ublima, za sada nije poznato. and school gym) istome mjestu); toèno u sredini te strane trga U ‘mrtvom uglu’ ispred škole zasaðene su ostavljen je ‘procijep’ za izlaznu aleju prema palme, a jedno se veliko stablo razvilo i ispred luci, a iza njega stoji prizemnica negdašnjega današnje pošte u mirnoj južnoj zoni place. financijskog i poreznog ureda98 (sada uprava Parka prirode Lastovsko otoèje). Južni pro- Trg ima izrazito dobro pogoðeno mjerilo i s ob- spekt trga zauzima jednokatnica Casa del Ge- zirom na velièinu cijeloga naselja i s obzirom nio Civile (kasnije luèka kapetanija, danas na mjerilo i proporcije okolne jednoobrazno pošta), mala tržnica, i kao prvi uglovni objekt oblikovane arhitekture. Skladno formatirani na ulazu u sporednu stambenu ulicu, elek- racionalistièki ambijent djeluje kao jedinstve- trièna centrala. Prvi ured Luèke kapetanije, no dizajnirana cjelina, gotovo scenografski inaèe preseljen iz Lastova u novo naselje idealizirana i ujednaèena u svakom detalju. Uble,99 bio je smješten u samoj luci, u prizem- Stambena zona naselja organizirana je u dva ulièna poteza,102 kako je veæ spomenuto, po- ložena u uske meko zakrivljene prodoline, 96 U dostupnoj literaturi ovog razdoblja prevladava izraz koje su pri izgradnji naselja morale biti pro- dopolavoro kao pojam u arhitektonskoj tipologiji za novu širene razbijanjem rubnih stijena i pokosa, da ustanovu dominantno socijalno-kulturno-rekreativnog ka- bi se osigurala dovoljna dubina parcela za raktera (*** Lavoro e Dopolavoro..., 1939: 1). kuæe. Tako dobiveno kameno gradivo, kao i 97 Malom sveèanošæu 12. 10. 1936. u ribarskom naselju koje se tada veæ nazivalo Luigi Razza otvorena je podruèna ono od iskopa temelja i jama za cisterne is- škola, no s radom je poèela u jednoj privatnoj sobi jer nova korišteno je za nasipavanje plitkoga morskog zgrada još nije bila dovršena. Upisana su bila 34 uèenika u rukavca uz tvornicu, te ispred ruševina bazi- I.-V. razredu, pretežito djeca Istrana angažiranih na izgrad- like,103 što je bitno promijenilo prirodnu konfi- nji tvornice (Jurica, 2001: 351). guraciju pejsaža u uvali Uble. 98 Prema situacijskom planu središnjeg dijela Ubla iz 1936. ta je zgrada oznaèena kao Ambulatorio (ambulan- U cijelom je naselju izgraðena 21 tipska kuæa ta?), (DAZD 122 − fond Genio Civile), no najstariji žitelji za radnike, s ukupno 35 stambenih jedinica. Ubla pamte je samo kao porezni ured. Slobodnostojeæih je kuæa 11, a poluugraðenih 99 Jurica, 2001: 201 (‘dvojnih’) jest 10. 100 Saèuvan je izvorni projekt kojega je izradio zadarski ured Genio Civile, a potpisao ga je ing. R. Tormichi (DAZD Sjeverna ulica, danas I. Gunduliæa, kojom 122 − fond Genio Civile). prolazi glavna cestovna komunikacija na oto- 101 Tridesetih godina spominje se trgovina mješovite ku,104 ima nesimetrièan profil s jednostranom robe Ivana Marteletta u Ublima, te trgovine Antonia Sassa i Lucija Pensa u Jurjevoj Luci kod Ubla, takoðer i mesnica izgradnjom i kolnim koridorom širine 6 m; Antuna Grgureviæa-Mikre u samim Ublima (Jurica, 2001: duga je 160 m. U njoj je podignuto osam 280). stambenih kuæa s racionalno formatiranim 102 Danas su to ulice Ivana Gunduliæa (prije Moše Pijade, ozelenjenim parcelama.105 Na samom kraju glavna „sjeverna” ulica kojom prolazi cesta prema Lasto- toga uliènog poteza nalaze se mali prizemni vu) i Marina Držiæa (sporedni „južni” ulièni odvojak od koga se stari pješaèki put spušta do uvale Zaplanica objekti pekarnice i nasuprot njoj toèionice donja). piæa (oba pripadaju izvornom sloju izgrad- 103 Na tome prostoru danas je zelena površina prema nje). U nastavku na izlazu prema Lastovu luci, a na njezinu je kraju benzinska crpka. nekoliko je novijih gabaritom neuklopljenih 104 Državna cesta D-119 Uble-Lastovo-Skrivena Luka. višestambenih zgrada, o kojima æe još biti 105 Kranjèeviæ, 2002: 36 rijeèi. 102 PROSTOR 1[37] 17[2009] 90-111 Z. KARAÈ, N. JAKŠIÆ, N. PALINIÆ Planirano industrijsko ribarsko naselje Uble… Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Jasenka Kranjèeviæ, koja je u literaturi prva afirmativno upozorila na vrijednost Ubla (uz Rašu i Podlabin) navodi da „… svi ti primjeri planiranja radnièkih naselja i njihova realizacija pokazuju suvremenu primjenu socijalnih shvaæanja društva na temelju prostornog planiranja…”.113

ARHITEKTURA ARCHITECTURE

S obzirom da je realizacija Ubla rezultat nesumnjivo cjelovitoga projektnog rješenja u kojem je specifièni likovni rukopis provuèen od urbanistièkoga koncepta do arhitekton- skih tipova i detalja, te do oblikovanja urbane opreme i sekvencija zelenih nasada − to se naselje može smatrati jednim od naših rijetkih Sl. 17. Casa Littoria (sinonim za Fašistièki Dom); Južna ulica M. Držiæa106 smještena je u nešto primjera autorskog 'total-dizajna' u urbaniz- nerealizirana varijanta projekta, perspektiva mu rane moderne. (ing. Ettore Vacchi) širu prodolinu, pa je obostrano izgraðena s Fig. 17 Casa Littoria (synonymous with Fascist ukupno 13 kuæa, no kako je rijeè o slijepoj Ako iz razmatranja izuzmemo sklop tvornice House); unexecuted design, perspective view stambenoj ulici koja nikamo ne vodi (recent- koja je nastala prije i drugaèijeg je, posve uti- (eng. Ettore Vacchi) no u njezinu je nastavku izvedena staza do litarnoga oblikovnog kôda, sve graðevine u obližnje morske uvale), ona ima znatno uži Ublima (21 stambena kuæa i 11 javnih zgrada) kolni profil (4,80 m), bez ploènika; proteže se dosljedno su projektirane u duhu arhitekture u dužinu od 135 m. moderne. U jednom dijelu njihova je likov- Komunalna oprema. − Kolni je parter i u uli- nost bliska talijanskome racionalistièkom cama i na trgu prvotno bio izveden od kame- izrièaju èistih geometrijskih forma, ravnih kro- ne kocke, danas pokrivene novijim asfaltnim vova, žbukanih proèelja (recentno ponegdje slojem. Zanimljivo jest da je u naselju odmah pokrivenih hirofom ili sepom), prostudirane bio proveden i komunalni vodovod s vodo- koloristièke palete i asocijativnih 'brodskih' 3 detalja na ogradama terasa. Graðevine su iz- spremom kapaciteta 300 m na brijegu Dra- 114 govode,107 no služio je samo za opskrbu tvor- vedene od opeke, glatkih, obojenih proèelja nice, javnih zgrada i šest javnih èesmi (‘špina’) s bijelim ‘linijskim’ detaljima konzola, vijena- koje su stajale uz ulice (danas nijedna više ne ca i prozorskih klupèica od armiranog betona. postoji). Kuæe su imale individualne cisterne Time je postignut naglašeni oblikovni odmak od lokalne tradicijske kamene arhitekture, no ukopane u živoj stijeni, svaka obujma 2,5 vane èini se da u tome postoji ideološki pred- gona108 što je bilo dovoljno za jednogodišnje umišljaj, kako se ponegdje u literaturi kvalifi- potrebe obitelji. U Ublima je bila izvedena i cira arhitektura Ubla podignutog „… u duhu kanalizacijska mreža te slivni kanal za priku- tadašnjeg fašistièkog utilitarizma, potpuno pljanje oborinskih voda s okolnih padina.109 stranog provjerenim lokalnim arhitektonskim Veæ je spomenuto da je naselje San Pietro imalo vlastitu elektriènu centralu. Od prometne infrastrukture najvažniji su bili luèki pri- 106 Prema situacijskom planu središnjeg dijela Ubla iz stani, nasipavani i ureðivani u nekoliko faza, 1936. ta se ulica zvala Via Giancarlo Nannini (DAZD 122 − fond Genio Civile: Planimetria della piazza principale Vil- dok je u zaljevu nastala za ambijent Lastova i laggio „Luigi Razza”). ono vrijeme posve ‘futuristièka’ oprema i si- 107 Kranjèeviæ, 2002: 36 110 gnalizacija za slijetanje ‘hidroaeroplana’! S 108 Vagon je lokalna „brodska” mjera za obujam kojim okonèanjem izgradnje naselja San Pietro ubr- stanovnici Ubla mjere vodene volumene; iznosi 10m3, što zani su i radovi na prvoj suvremenoj otoèkoj znaèi da su cisterne kapaciteta 25.000 litara. cesti trasiranoj još 1927. do mjesta Lastova, 109 Nadilo, 2000: 488; Kranjèeviæ, 2002: 36 koju je 1937. dovršilo graðevno poduzeæe 110 V. bilj. 70 „Lanari” iz Bologne. Cesta je primarno bila 111 Jurica, 2001: 284, 468, 489; Kranjèeviæ, 2002: 35; potrebna zbog autobusne linije koju je tvor- *** Gradovi i opæine, 2007: II, 1311. Tehnièka dokumenta- nica uvela za dnevni prijevoz radnika te zbog cija: DAZD 122, II. Spisi, kat. XXVI - kut. 223., 1928.-1936. pristupa putnièkoj Luci u uvali Uble.111 112 Radi usporedbe, površina istodobno izgraðenoga industrijskoga grada Bata-ville u Borovu kod Vukovara bila Sav taj polivalentni urbani ansambl planira- je èak 40 puta veæa i iznosila je 70,8 ha (Karaè, 2008: 9). noga naselja San Pietro realiziran je na iznim- 113 Kranjèeviæ, 1999: 9 no malenoj površini, gdje naselje bez indu- 114 Ponegdje se u literaturi navodi da su zgrade u Ublima strijskog sklopa zauzima oko 1,45 ha (!), a graðene od kamena (npr. Kranjèeviæ, 1999: 17). ukljuèivo i parcelu tvornice od 0,35 ha 115 Belamariæ, 1985: 71 površina iznosi tek oko 1,8 ha.112 116 *** Gradovi i opæine, 2007: II, 1313 Znanstveni prilozi | Scientific Papers Planirano industrijsko ribarsko naselje Uble… Z. KARAÈ, N. JAKŠIÆ, N. PALINIÆ 90-111 17[2009] 1[37] PROSTOR 103

rješenjima”.115 Naprotiv, rijeè je o univerzal- ravnog krova riješen je obiènim ploèastim Sl. 18. Casa Littoria; nerealizirana varijanta nom, za to vrijeme nesumnjivo avangardnom, prepustom (umjesto profiliranog vijenca koji projekta, stražnje proèelje (ing. Ettore Vacchi) Fig. 18 Casa Littoria; unexecuted design, back facade školovanom oblikovanju importiranom iz ur- se u stiliziranom obliku javlja na stambenim (eng. Ettore Vacchi) banog miljea, kakvo je i u drugim ‘lokalnim’ kuæama). Sve javne zgrade oko trga gabarit- sredinama izazivalo otpor i diskvalifikacije no su jednostavni kubusi bez plastiène raš- Sl. 19. Casa Littoria; nerealizirana varijanta suvremenika. èlambe (dok su na kuæama dominantni upra- projekta, boèno proèelje (ing. Ettore Vacchi) Fig. 19 Casa Littoria; unexecuted design, side facade vo istaknuti rizaliti i volumenski ‘pomaci’ na Javne zgrade, gotovo sve podignute oko sre- (eng. Ettore Vacchi) 116 sva èetiri proèelja). Stoga su stilske odred- dišnjeg trga, imaju prepoznatljive zajed- nice javne profane arhitekture Ubla najbliže nièke poveznice u tretiranju detalja i ponešto likovnosti tada dominirajuæega talijanskog su drugaèijeg oblikovanja od stambenih racionalizma. kuæa, pa se na prvi pogled nameæe pretpo- stavka da je na projektima arhitekture Ubla Kompozicijski i oblikovno bitno je drugaèije, možda radilo i više arhitekta. u duhu talijanskog novecenta, riješena nova Crkva sv. Petra,117 smještena u središnjoj osi Sve te zgrade na trgu kao glavni oblikovni trga, s naglašenim zvonikom i trijemom is- motiv na proèeljima, osobito uz prozore, pred proèelja.118 Izgraðena je izmeðu 1933. i imaju veæa ili manja razdjelna polja i uglove 1936. godine.119 Upravo na crkvi je najviše izvedene od vidljive fugirane opeke (èega na oblikovnih detalja od fugirane opeke, osobi- stambenim kuæama nema), prozorski su im to elegantno iskorištenih na uskim visokim otvori plošni, uvijek naglašeni ‘linijom’ bijele prozorima laðe; zanimljivo jest da je nežbu- betonske klupèice, a formatirani su u hori- kana fugirana opeka iskorištena kao glavni zontalnim potezima te zaštiæeni ‘eslingen’ motiv u rašèlambi zidnih ploha i u interijeru rebrenicama, za razliku od stambenih kuæa crkve, posebno u zoni svetišta. Èak i u najno- koje imaju konvencionalne ‘škure’. Završetak vijoj literaturi modernitet i kvaliteta ublijske crkve nisu prepoznati pa se, primjerice, navo- 117 Stilska odrednica novecenta za Crkvu sv. Petra u Ubli- di da je „… nova crkva s nametnutim trijemom ma navodi se u vodièu Leksikografskog zavoda, gdje se i bezliènim zvonikom potpuno u nesuglasju graðevina tek okvirno datira u razdoblje izmeðu dva svjetska rata (*** : 32). U Hrvatskom leksikonu sa starim lastovskim sakralnim graditelj- Jadranska 120 takoðer se izrijekom navodi stilska odrednica novocenta, stvom” što je, zapravo, imanentna i univer- no i neprecizna datacija u I. polovinu 20. st. (*** Hrvatski zalna odlika arhitekture moderne. leksikon, 1997: II, 600). Iako u kontekstu bogate i hetero- gene arhitektonske scene Mussolinijeve Italije za naš pri- Tipske stambene kuæe zbog navedenih kom- mjer to možda i nije posve adekvatna likovna atribucija, pozicijskih i oblikovnih razlika u odnosu na ipak najbliže odgovara znamenitom Zevijevom determini- ranju novecenta: „...Odluèno se zalagao za moderno prila- javne zgrade možda su, dakle, drugaèije au- goðeno domaæim prilikama, simetrièno ili barem ’propor- torske provenijencije ili su èak importirane cionalno’, ’mediteransko’ s klasicistièkim naznakama...” kao gotovi šire upotrebljavani tip iz nekoga (Zevi, 2006: 488). Za lakše snalaženje u likovnosti Musso- linijeva vremena i u arhitektonskim smjerovima meðuratne drugoga planiranoga radnièkog naselja, kak- Italije v. Arbutina, 1997: 321-356. vih je u Mussolinijevoj Italiji izgraðeno na de- 118 O donedavnoj nezainteresiranosti Službe zaštite za setine. baštinu moderne govori i èinjenica da crkva sv. Petra u Ublima nije niti spomenuta u konzervatorskom elaboratu Ublijske radnièke kuæe riješene su poput ma- izraðenom za potrebe PPO Lastovo (1978.), iako je kata- lenih mediteranskih ‘vila’, sve s bogato oze- loški obraðeno ostalih tridesetak povijesnih crkava na otoku (Piploviæ, 1979). lenjenim okuænicama slikovito uklopljenim u 119 Jurica, 2001: 404, 405, 446; *** Gradovi i opæine, pozadinski pejsaž borove šume što se spušta 2007: II, 1312, 1313 do samih parcela. Volumeni su im diskretno 120 Jurica, 2001: 446 rašèlanjeni plitkim ulaznim i boènim rizaliti- 104 PROSTOR 1[37] 17[2009] 90-111 Z. KARAÈ, N. JAKŠIÆ, N. PALINIÆ Planirano industrijsko ribarsko naselje Uble… Znanstveni prilozi | Scientific Papers

ljeno je za gospodarski vrt iza kuæe; stambena su dvorišta smještena boèno, lijevo ili desno od objekta. Parcele slobodnostojeæih kuæa su prosjeène površine 350 m2, a kod dvojnih su objekata manje i iznose oko 250 m2.123 Prema ulici su izvedene tipske ograde s armiranobetonskim parapetima i žièanom pletenom mrežom koja kod lijepo održavanih primjera još nosi raznolike nasade penjaèica. Èini se da su sve kuæe izvorno bile identièno bojene, sa zidnim plohama u tonu svijetle ter- racotte te sa zagasito zelenom stolarijom, dok je današnja dominirajuæa paleta bijele, sive i okera recentna i rezultat je višekratnih bojanja proèelja, bez poštivanja izvornika.

PITANJE AUTORSTVA THE QUESTION OF ATTRIBUTION Sl. 20. Casa del dopo lavoro (lijevo) i zgrada ma te izmaknutim krovnim terasama. Veæ je inženjerijske uprave Genio Civile (desno) na trgu naglašeno nešto konvencionalnije obliko- Fig. 20 Casa del dopo lavoro (left) and the building Kao najozbiljniji problem u istraživanju kom- of the Engineering Office Genio Civile (right) vanje proèelja stambenih kuæa na kojima se pleksa Ubla pokazuje se gotovo potpuni ne- in the square koriste uski tipizirani prozori s regionalnim dostatak relevantne arhivske, osobito projekt- detaljima poput drvenih ‘škura’. Lokalna lite- ne dokumentacije, jer je Lastovo u cijelome ratura, na žalost, i danas ublijske kuæe valori- meðuratnom razdoblju pripadalo Italiji i nje- zira kao neuspjelu arhitekturu „… bez krovo- zinu upravno-administrativnom ustroju, s os- va, u opeci i cementu u potpunom neskladu s loncem na centralne službe u Anconi i Rimu. otoèkim graditeljskim stilom”.121 Sve su kuæe Stoga ni Državni arhiv u Splitu,124 kao najveæi jednokatnice, kako je veæ spomenuto, izgra- u Dalmaciji, ni Državni arhiv u Dubrovniku,125 ðene kao slobodnostojeæe ili dvojne, pri èemu kao teritorijalno matièni za otok Lastovo, je arhitektura u oba sluèaja istovjetna i nije uopæe nemaju formirane fondove tzv. ‘talijan- zahtijevala modifikacije u zoni prislanjanja ske uprave’ (za razdoblje 1918.-1943.), a dvaju objekata. Ono što ublijske kuæe meðu- graðu o Lastovu ne posjeduje ni Državni arhiv sobno jasno tipološki razlikuje jesu dva veli- u Rijeci,126 iako su u tome gradu bila sjedišta èinska i organizacijska modela stambene je- veæine središnjih ureda talijanske države za dinice: anektirana hrvatska podruèja. − jednostambene kuæe (tip ‘1’) gabaritno su Ipak, u Državnom arhivu u Zadru127 saèuvano nešto manje, ali su riješene kao jedinstveni je nešto dokumentacije o talijanskim grad- komforni dvoetažni stan za jednu obitelj njama na otoku Lastovu u fondu Samostalno- (ukupno ih je u naselju 7) − dvostambene kuæe (tip ‘2’) koje imaju dva Jurica, 2001: 469 istovjetna manja etežna stana u prizemlju i 121 122 Takav je model hijerarhijskog dimenzioniranja stano- na katu i vjerojatno su bile namijenjene mla- va primijenjen i u Batinom industrijskom naselju u Borovu, dim obiteljima ili radnicima poèetnicima nižeg gdje su oblikovno gotovo identiène kuæe organizirane kao zvanja u hijerarhiji tvornice122 (ukupno ih je 14 „èetverodomke” (za obiène radnike), „dvodomke” (za po- sa 28 stanova). Samo su te kuæe tipa ‘2’ slovoðe) i „jednodomke” (za inženjere i upravu), (Karaè, Sl. 21. Uglovna jednokatnica Župnog doma na trgu 2008: 9, 10, 13). Fig. 21 Single-storey corner building of the Parish graðene i kao slobodnostojeæe i kao dvojne 123 Kod slobodnostojeæih su kuæa odstupanja u površi- Office in the square graðevine. nama parcela, ovisno o terenskim danostima, 311 do 521 m2, a kod dvojnih je kuæa raspon površina parcela 228 do Kod oba je tipa kuæa dominantan dio tlocrtne 433 m2. sheme pomalo ‘nemoderna’ velika stambena 124 *** Pregled arhivskih fondova..., 2006: I, 727-780 kuhinja − što je s jedne strane vjerojatni ustu- 125 *** Pregled arhivskih fondova..., 2006: I, 245-288 pak lokalnoj tradiciji i naèinu života tvornièkih 126 Arhivsko gradivo iz razdoblja talijanske uprave radnika i ribara, a s druge možda i 'ciljano' saèuvano je u fondu Pokrajinskog tehnièkog ureda u Rije- mjesto socijalizacije poželjno što veæe obitelji ci, a obuhvaæa djelovanje Graðanskog tehnièkog ureda, (tako omiljene teme svih totalitarnih režima, Provincijskog tehnièkog ureda i djelatnost rijeèkih teh- pa i Mussolinijeva). nièkih ureda na Anektiranom podruèju Rijeka − Kupa. Ured je osnovan odmah po pripojenju Rijeke Italiji, 1. 10.1924., Gotovo su sve parcele neovisno o tipu dubo- imao je vrlo široka usmjerenja i bio izravno podreðen Mini- starstvu javnih radova u Rimu. U njegovoj su nadležnosti ke oko 15 m (i širom su stranom orijentirane bile sve državne gradnje na podruèju Kvarnerske pokraji- prema ulici!), a samo su prve èestice u Gun- ne, ali je on ujedno bio i nadzorna oblast nad svim drugim duliæevoj ulici zbog konfiguracije terena pokrajinskim i opæinskim tehnièkim uredima. Pokrajinski poveæane dubine − do 30 m. Kuæe su od regu- tehnièki ured Kvarnerske pokrajine utemeljen je 1926. a u njemu su posebno bile naglašene njegove administrativne lacijske linije povuèene 3 m, èime se dobio i nadzorne funkcije. Nažalost, znatan dio gradiva ovog fon- dekorativni predvrt, a isto toliko, 3-4 m, ostav- da nije saèuvan, najveæim dijelom je desetkovan prilikom Znanstveni prilozi | Scientific Papers Planirano industrijsko ribarsko naselje Uble… Z. KARAÈ, N. JAKŠIÆ, N. PALINIÆ 90-111 17[2009] 1[37] PROSTOR 105

ga tehnièkog ureda zadarske Prefekture − tzv. Genio Civile (1923.-1943.).128 Meðu tom je graðom i nekoliko pojedinaènih nacrta javnih objekata u Ublima, primjerice zgrade njihova podruènog ureda Genio Civile129 (danas po- šta) koji posve odgovaraju izvedenom stanju, takoðer i dvorane Casa Littoria130 (danas kino) u idejnom rješenju koje je slièno, no ne i identièno realiziranoj zgradi. Saèuvana je i skica ublijskog trga u izgradnji.131 Nacrti su datirani s 1936., ovjereni peèatom zadarsko- ga tehnièkog ureda Genio Civile i potpisani s L’ingegnere dirigente Ettore Vacchi. U to je vrijeme ing. Vacchi132 bio glavni inženjer GC ureda pa je njegov potpis vjerojatno tek odo- brenje podnesenog projekta (na nekim listo- vima uz njegovo ime stoji napomena redatto, dakle revident), no moguæe je da je on i stvar- ni autor projekta Ubla jer se GC ured, uz uprav- ne poslove i nadzore državnih gradnja, bavio i projektiranjem. Èesto je to, meðutim, bila tek tehnièka razrada ili prilagodba autorskih nacrta prispjelih iz Ministarstva javnih radova u Rimu ili od arhitekata koje su oni ‘lokalno’ angažirali za razne projekte. Na ne kim kasni- jim nacrtima, primjerice za zgradu Luèke Ka- petanije iz 1940. potpisan je ing. R. Tolmichi, takoðer službenik ureda GC.133 Stoga je pri utvrðivanju moguæeg autora Ubla potrebno uzeti u obzir i najsliènije onodobne komparativne primjere realiziranih zgrada u našim veæim urbanim centrima pod talijanskom vlašæu (Zadar, Rijeka, Pula). Iako je iz povijesnog konteksta moguæe, prema likovnom je izrièaju malo vjerojatno da bi autor mogao biti Marcello Piacentini, što je za Uble do sada jedini prijedlog atribucije nave- U Puli je po oblikovnim detaljima, posebice Sl. 22. Casa del Genio Civile (kasnije Luèka kapetanija, den u novijoj literaturi.134 danas pošta); projekt prizemne varijante zgrade, tretmanu prozora u potezu i linijskim klup- 1936. (ing. Ettore Vacchi) èicama na proèelnome platnu, ublijskim zgra- Fig. 22 Casa del Genio Civile (later on Harbour nekoliko organiziranih evakuacija tijekom II. svj. rata (*** dama najbliža znamenita pošta u Flaciusovoj Master’s Office, today post office); design for a Vodiè Historijskog arhiva Rijeka, 1980: 30, 31, 123-125; *** ulici, Angiola Mazzonia (1933.).135 ground-floor house, 1936 (eng. Ettore Vacchi) Pregled arhivskih fondova..., 2006: I, 515-584). 127 *** Pregled arhivskih fondova..., 2006: I, 877-932 U onodobnoj talijanskoj Rijeci zatvorenim 128 Za korisne uputnice u pretraživanju toga fonda zah- kubistièkim tretmanom volumena zgrade, de- valni smo mr. sc. Draženu Arbutini. taljem završetka ravnog krova, dizajnom pro- 129 Progetto per la construzione di aloggio per il perso- zora i upotrebom umetnutih polja od opeke nale del Genio Civile a Lagosta, 1936 (DAZD 122 − fond Genio Civile) naglašenu sliènost s javnim zgradama u Ubli- 130 Casa Littoria del villaggio peschereccio S. Pietro di ma pokazuje zgrada u Omladinskoj ulici 10, 136 Lagosta (DAZD 122 − fond Genio Civile) Andrea Bayera (1933.), dok je stambenoj 131 Planimetria della piazza principale Villaggio „Luigi arhitekturi po proporcijama, tipologiji i hu- Razza” (DAZD 122 − fond Genio Civile) maniziranim detaljima blisko radnièko na- 132 O Vacchiju i eventualnim drugim njegovim projektima selje rafinerije mineralnih ulja R.O.M.S.A. Ne- u Hrvatskoj za sada nema dostupnih podataka. Glavni inženjer ureda GC bio je u razdoblju 1936.-1939. Ime mu se rea Baccija iz 1938., kao i radnièko naselje navodi u registru diplomanata Tehnièkog fakulteta u Bo- DECSA na Sušaku iz ranih èetrdesetih godina. logni, s datumom 30. 7. 1910. Kao moguæi autor, više zbog konteksta nego- 133 Fabbricato per gli Uffici del porto S. Pietro di Lagosta, li zbog arhitektonske bliskosti, pojavljuje se i 20 Agosto 1940 (DAZD 122 − fond Genio Civile) Umberto Nordio koji je radio projekte za Za- 134 Kranjèeviæ, 2005: 170, 171 − Rubbi dar i Rijeku i, što je osobito indikativno za 135 , 1997: 13 tršæansku tvrtku koja je osnovala ublijsku 136 *** 1996: 63, 76, 77, 174 tvornicu sardina. 137 Arbutina, 2000; Arbutina, 2001.a: 15-30; Arbutina, 2001.b: 163-176. Takoðer upozoravamo i na doktorsku di- Meðu zadarskim se arhitektima eventualni sertaciju istog autora o modernoj arhitekturi Zadra u me- ðuratnom razdoblju, koja je na Arhitektonskom fakultetu autor, na temelju usporednih realizacija u Sveuèilišta u Zagrebu upravo u postupku ocijene. tome gradu,137 za sada ne može niti naslutiti. 106 PROSTOR 1[37] 17[2009] 90-111 Z. KARAÈ, N. JAKŠIÆ, N. PALINIÆ Planirano industrijsko ribarsko naselje Uble… Znanstveni prilozi | Scientific Papers

nosno Luigi Razza), kako je veæ spomenuto, ostalo je prazno. Kalabrijski su se doseljenici vratili u Italiju, ošteæena je tvornica do 1946. bila izvan pogona, a ispražnjene kuæe i druge zgrade u Ublima ostale su kraæe vrijeme bez korisnika i skrbnika, izložene sporadiènim devastacijama i pljaèki. S uspostavom nove Jugoslavije 1945. Lastovo postaje vojno i strateški važna isturena pu- èinska toèka prema ‘Zapadu’, pa se ovdje for- mira mornarièki garnizon JNA, s postupnom planskom imigracijom oficirskih obitelji koje su naseljene upravo u napuštene Uble.143 U dio kuæa preseljeni su i starosjedioci iz ob- ližnje Jurjeve Luke koja je postala kontrolira- na vojna zona.144 Tada su se dogodile prve znaèajnije devastacije arhitektonske strukture u naselju, uglavnom u interijeru stambenih kuæa, koje su zbog smještaja veæeg broja obitelji nesustavno adaptirane, èesto podijelje- ne po etažama i prostorijama na više sub- standardnih stambenih jedinica. Sl. 23. Urbanistièka situacija trga naselja, 1936. Valja upozoriti da pri istraživanju moguæeg (ing. Ettore Vacchi) autorstva urbanistièko-arhitektonske cjeline Neki su javni objekti promijenili namjenu i Fig. 23 Site plan of the square, 1936 (eng. Ettore Vacchi) Ubla (ili barem javnih graðevina oko trga) tre- dugi su niz godina neodgovarajuæe iskori- ba uzeti u obzir još dvije dojmljive javne zgra- štavani. Tako je profinjeno oblikovana mo- de koje su kratko nakon izgradnje Ubla reali- dernistièka Crkva sv. Petra desakrirana, a JNA zirane u susjednome mjestu Lastovu. Ondje je u njoj ‘uredila’ vojno skladište. To je po- je podno župne crkve, uz nešto raniju osnov- trajalo sve do demilitarizacije otoka 1991. nu školu na Dolcu, izvršena regulacija prosto- kada je crkva korektno obnovljena i danas je ra (1931.-1933.)138 te je formiran pravilan sre- u izvornoj funkciji.145 Istodobno je bio iseljen dišnji trg èetverokutnog tlocrta.139 Na njemu i Župni dom (tek nedavno je vraæen crkvi, ali su kao dominante novog vremena i obilježja je još neobnovljen), a neprimjereno su na- talijanske vlasti na otoku izgraðene Casa dei dograðene zgrade negdašnje elektriène cen- Carabinieri − sada Opæina (1937.) i Casa del trale, pekarnice i toèionice. Fascio − kasnije društveni dom, danas kino Ipak, urbana je cjelina Ubla tijekom prvih (1939. izvelo ju je graðevno poduzeæe ing. nekoliko desetljeæa bila pošteðena od rušenja Marija Bergaminija).140 Upravo velika, izrazito izvornih graðevina i radikalnih graðevnih in- moderno oblikovana upravna zgrada ‘kara- tervencija, sve do 1970. kada je uklonjena binjera’ odaje nesumnjivo istog autora koji je ishodišna zgrada cijeloga naselja, industrij- projektirao i arhitekturu trga u Ublima, jer ska hala tvornice sardina koja je prestala s kubistièki tretman gabarita graðevine, upora- radom 1969.146 Na njezinu je mjestu danas ba ravnog krova bez prepusta, oblikovanje ureðeno sportsko igralište i zelena površina. prozorskih otvora, i osobito specifièni detalji Gotovo istodobno, poèetkom 70-ih godina, od nežbukane fugirane opeke na proèeljima srušena je prizemna zgrada društvene menze − u svemu su potpuno identièni arhitekturi koja je zatvarala zapadnu stranu trga, a na toj javnih zgrada Ubla. Od navedenih graðevina je parceli 1974./75. izgraðen urbanistièki ko- saèuvana je djelomièna tehnièka dokumentacija, no takoðer bez atribucijskih podataka.141 138 Jurica, 2001: 468; *** Gradovi i opæine, 2007: II, Za identifikaciju moguæih autora Ubla svakako 1312 æe biti potrebno provesti šire usporedno istra- 139 Dimenzija je 68,5 / 38 m te je proporcijom i velièinom živanje onodobne talijanske arhitektonske i vlo slièan trgu Ubla. urbanistièke scene,142 a ovdje spomenuta 140 Jurica, 2001: 201, 469; *** Gradovi i opæine, 2007: II, imena za sada se mogu smatrati tek najbližim 1313 referencijama s naših prostora. 141 DAZD 122 - Sumarni inventar. Samostalni tehnièki ured Zadarske prefekture (Genio Civile) 1923-1943.: II. Spi- si, kat. XXI - kut. 155., 1930.-1939. [Izgradnja vojarne CC. DEVASTACIJE IZVORNE STRUKTURE RR. karabinjera na Lastovu]; kut. 156., 1938.-1939. [Casa I RECENTNE PREGRADNJE del Fascio, Casa Littoria, zgrade Komune u Lastovu] 142 Pregledne uvide u arhitektonsku i urbanistièku scenu DEVASTATION OF THE ORIGINAL meðuratne Italije, osobito na zbivanja vezana uz aktivno- STRUCTURE AND RECENT RENOVATION sti arhitekata bliskih Mussolinijevu režimu, donosi Arbu- tina, 1997: 321-356; Arbutina, 2001.a: 15-30. Nedugo nakon kapitulacije Mussolinijeve Ita- 143 O neodreðenoj državno-pravnoj pripadnosti Lastova lije 1943. gotovo cijelo naselje San Pietro (od- u prvim godinama nakon II. svj. rata v. bilj. 83. Znanstveni prilozi | Scientific Papers Planirano industrijsko ribarsko naselje Uble… Z. KARAÈ, N. JAKŠIÆ, N. PALINIÆ 90-111 17[2009] 1[37] PROSTOR 107

rektno formatirani, no arhitektonski neuspje- znatan dio obale uz razvedenu istoimenu li vojni hotel „Sirena”147 (danas je napušten, u uvalu. U svom nukleusu nedaleko od antièke ruševnom stanju). U prvoj polovini 70-ih go- i ranokršæanske arheološke zone, èuva jedin- dina na istoènom ulazu u mjesto izgraðeno je stveni i do sada gotovo nepoznati urba- pet višestambenih zgrada, volumenom i tipo- nistièko-arhitektonski sklop planiranoga in- logijom neuklopljenih u ambijent i mjerilo dustrijskog naselja iz vremena meðuratne naselja, èime je ozbiljno poremeæena urba- moderne, izvornog imena San Pietro, odno- nistièka matrica Ubla te skladna slika prosto- sno Luigi Razza. ra. U istome potezu kasnije je izgraðeno još Istraživanje je pokazalo da je naselje graðeno nekoliko montažnih graðevina i zgrada vatro- 1933.-1936. za potrebe tada veæ postojeæe gasne postrojbe. tvornice sardina, kao talijanska paradržavna Gašenjem tvornice sardina, a potom i na- investicija u sklopu Mussolinijeve urbaniza- puštanjem stanova JNA 1991. godine, jedan je cijske politike na zaposjednutim podruèjima Sl. 26. Vizura južne stambene ulice broj stambenih kuæa ostao napušten i bez ko- našeg dijela Jadrana. To nije uèinjeno, kao Fig. 26 View of the south residential street risnika. Tijekom Domovinskog rata u neke je što se do sada smatralo, radi namjerne objekte smještena nova prognanièka popula- etnièke kolonizacije ‘kalabrijskih ribara’, veæ cija. Izvorno ravni krovovi kuæa nesustavno s jasnim gospodarskim i socijalnim progra- se u posljednjih nekoliko godina pokrivaju mom otvorenim prema lokalnim mladim obi- strmim kosim krovovima, a originalna stola- teljima s Lastova. rija ponegdje je veæ zamijenjena plastiènom. I U tom je nizu San Pietro gotovo istovremen s dok je još donekle razumljiva neosjetljivost takoðer novoutemeljenim Mussolinijevim ru- privatnih investitora za vrijednost izvornika darskim gradiæima Rašom i Podlabinom u koji ubrzano nestaje, teško je prihvatiti ‘kva- Istri, no po elementima oblikovanja zasigur- litetu obnove’ zgrade nekadašnje carine i fi- no je drugaèije autorske provenijencije koju nancijskog ureda, koju je Ministarstvo kultu- æe tek trebati utvrditi. Prostornim obuhvatom re (sic!) nedavno uredilo za smještaj uprave 148 ovo je malo naselje (površine oko 1,45 ha, a Parka prirode Lastovsko otoèje. Tužnu sli- ukljuèujuæi i parcelu tvornice 1,8 ha), s tek ku ostavljaju i potpuno napuštene, devastira- dvije stambene ulice prilagoðene prirodnim ne zgrade osnovne škole te kinodvorane, prodolinama. Pravilni središnji trg prostor je koje svojim elegantno komponiranim moder- javnih sadržaja koji Ublima daju jasan urbani nistièkim proèeljima zatvaraju sjevernu stra- karakter (crkva, škola, kinodvorana, društveni nu trga. dom, zgrade uprave, menza…). Arhitektura Sl. 24. Jednoobiteljska stambena tipska kuæa Na sreæu, suvremena turistièka izgradnja, na trgu je tipièan izdanak avangardnoga ta- Fig. 24 Standardized single-family house zbog konfiguracije terena u uvali Uble, za lijanskog racionalizma 30-ih godina i može se sada se nije približila izvornom sklopu na- valorizirati kao vrlo kvalitetan sklop iz vre- selja veæ se širi prema zoni Pasadura.149 Sto- mena meðuratne moderne koje je na južnom ga je barem pristupna vizura s morske strane Jadranu opæenito vrlo malo. Tipske stambene (s izuzetkom loše pozicionirane benzinske kuæe, jednokatnice s jednim ili dva stana crpke) još uvijek kvalitetno oèuvana. (ukupno 21 graðevina s 35 stanova), unatoè proèišæenom tretmanu proèelja, ravnim kro- ZAKLJUÈAK − VALORIZACIJSKE ODREDNICE vovima i djelomièno prefabriciranoj gradnji, nešto su konvencionalnije arhitektonike i vje- CONCLUSION − EVALUATION GUIDELINES rojatno govore o drugom autoru. Naglašen je individualni karakter stanovanja, sa zaseb- Današnje naselje Uble na otoku Lastovu su- nim parcelama i kuænim vrtovima skladno vremenom je turistièkom izgradnjom zauzelo uklopljenima u oèuvani krajolik.

144 Za usmenu informaciju zahvaljujemo dr. med. Antunu Unatoè postupnim degradacijama izvorne Jurici. arhitekture naselja koje su se dogaðale tije- 145 Nadilo, 2000: 483, navodi da „ ...crkva koju su Talija- kom proteklih 70-ak godina zbog višekratnih Sl. 25. Dvoobiteljska etažna stambena tipska kuæa ni izgradili za svoje doseljenike nije otvorena više od 50 radikalnih izmjena stanovništva (npr. istarski Fig. 25 Standardized two-family apartment house godina”. doseljenici, kalabrijski koloni, oficiri JNA, 146 J. Bi., V. F., 1978: 228. Inaèe, prestanak industrijske funkcije u doba kada je i u najnaprednijim europskim zem- prognanici, recentni turistièki korisnici), go- ljama „industrijska arheologija” bila još u povojima te je tovo svi objekti iz prvotne faze San Pietra po- jedino kontinuitet funkcije jamèio opstanak industrijske stoje i danas te ih je moguæe korektno obno- arhitekture − oèekivano je rezultiralo rušenjem bez pro- mišljanja o eventualnoj arhitektonskoj vrijednosti ili zna- viti. Za sada je uzorno rekonstruirana samo èaju ove zgrade za urbanu cjelinu naselja. crkva, a neke vrlo kvalitetne zgrade poput 147 Piploviæ, 1977: 65 škole ili župnoga doma stoje prazne i izložene 148 Park prirode Lastovsko otoèje proglašen je odlukom devastacijama. Dio stambenih kuæa se na Sabora RH od 29. rujna 2006. Obuhvaæa arhipelag od èak oèigled nekontrolirano adaptira, osobito u 44 otoka i otoèiæa, a prostire se na 195,83 km2 površine. Lastovo je i jedan od 10 „rajskih vrtova Sredozemlja” na eksterijeru gdje su se recentno pojavili nepri- popisu prestižne Svjetske zaklade za prirodu (WWF). mjereni kosi krovovi, plastièna stolarija, ne- 149 Piploviæ, 1977: 63 autentièni koloriti i sl. 108 PROSTOR 1[37] 17[2009] 90-111 Z. KARAÈ, N. JAKŠIÆ, N. PALINIÆ Planirano industrijsko ribarsko naselje Uble… Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Literatura Bibliography

O Ublima On uble

1. Basioli, J. (1957.), Ribarstvo otoka Lastova, „Morsko ribarstvo”, 9 (12), Zagreb 2. Begoviæ, V.; Schrunk, I. (2001.), Preobrazba rimskih vila na istoènom Jadranu u kasnoj antici i ranom srednjem vijeku, „Prilozi IAZ”, 15: 157- Sl. 27. Casa dei Carabinieri u Lastovu, 1937. Sl. 28. Casa del Fascio u Lastovu, 1939. -172, Zagreb (danas Opæinsko poglavarstvo i Sud) (danas Dom kulture i kino) 3. Belamariæ, J. (1985.), Lastovo [turistièki vodiè], Fig. 27 Casa dei Carabinieri in the town of Lastovo, Fig. 28 Casa del Fascio in the town of Lastovo, 1939 Logos, Split 1937 (today County Council and Courthouse) (today Cultural centre and cinema) 4. Bonaèiæ Mandiniæ, M. (2001.), Nalazi novca s arheoloških istraživanja u Ublima na Lastovu, u: Sl. 29. Casa dei Carabinieri u Lastovu Pokušaji zaštite Ubla prisutni su veæ u Regio- Arheološka istraživanja na podruèju otoka Kor- Fig. 29 Casa dei Carabinieri u Lastovu nalnom prostornom planu Južnog Jadrana èule i Lastova [Izdanja HAD, 20]: 221-226, Zagreb (1968.), te u Provedbenom urbanistièkom pla- 5. Cambi, N. (1977.), Krist i njegova simbolika u nu naselja Ubli (1976.), no primarno u seg- likovnoj umjetnosti starokršæanskog perioda u mentu konzervacije i prezentacije arheoloških Dalmaciji, „Vjesnik za arheologiju i historiju dal- nalaza,150 bez interesa za naseobinsku cjeli- matinsku”, LXX-LXXI (1968.-69.): 57-106, Split nu. Ipak, u posljednje je vrijeme u našoj Služ- 6. Cambi, N. (2002.), Antika [ed. Povijest umjetno- bi zaštite spomenika sazrela svijest o potrebi sti u Hrvatskoj], Naklada Ljevak d.o.o., Zagreb oèuvanja (i) arhitekture moderne, pa je u tom 7. Feldbauer, B. (2004./05.), Leksikon naselja Hr- smislu krajnji èas da se naselje San Pietro vatske, Mozaik knjiga, Zagreb 1 (Uble) kao vrsna urbana cjelina uvrsti u Regi- 8. Fiskoviæ, C. (1966.) , Lastovski spomenici, „Pri- lozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji”, 16: 5-152, star nepokretnih kulturnih dobara, te da za- Split poène njezina pažljiva i sustavna revitaliza- Fiskoviæ, C. 2 − 151 9. (2001.) , Lastovski spomenici, Laus, cija dok ne bude prekasno! Split 10. Fiskoviæ, I. (1977.), O ranokršæanskim spomeni- cima naronitanskog podruèja, u: Dolina rijeke Neretve od prethistorije do ranog srednjeg vijeka [Izdanja HAD, 5]: 213-256, Split 11. Galli, E. (1938.), Lagosta, Nuove scoperte ar- cheologiche nell’ isola, „Atti della Reale accade- mia nazionale…”, XIV: 104-114, Roma 12. Grliæ, B. (1984.), Ubli, u: Pomorska enciklopedija, 8: 273, JLZ, Zagreb 13. Horvat, M.; Mutak, K. (2006.), Graditeljstvo otoka Lastova, „Etnološka istraživanja”, 11: 317-334, Zagreb 14. J. Bi.; V. F. [Basioli, J.; Foretiæ, V.], (1957.), Las- tovo, u: Pomorska enciklopedija, 4: 615-618, LZ, Zagreb 15. J. Bi.; V. F. [Basioli, J.; Foretiæ, V.], (1978.), Las- tovo, u: Pomorska enciklopedija, 4: 225-228, JLZ, Zagreb 16. Jelièiæ, J. (1983.), Narteks u ranokršæanskoj arhitekturi na podruèju istoènog Jadrana, „Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji”, 23: 5-40, Split 17. Jelièiæ, J.; Nikšiæ, G. (1980.-1981.), Konzervacija 150 Piploviæ, 1977: 65; o prijašnjoj zaštiti arheoloških ranokršæanske crkve u Ublima na Lastovu, „Go- lokaliteta u Ublima v. bilj. 63. dišnjak zaštite spomenika kulture hrvatske”, 151 Sve do 1999. nadležnost nad spomenièkom baštinom 6-7: 57-61, Zagreb Lastova, pa tako i Ubla, imao je Konzervatorski odjel Mini- Jelièiæ-Radoniæ, J. starstva kulture u Splitu, a od tada, sukladno županijskom 18. (2001.), Rimsko naselje u Ub- ustroju državne uprave, ingerencije se prenose na Konzer- lima na Lastovu, u: Arheološka istraživanja na vatorski odjel u Dubrovniku koji se danas skrbi o baštini podruèju otoka Korèule i Lastova [Izdanja HAD, na ovom otoku. 20]: 197-220, Zagreb Znanstveni prilozi | Scientific Papers Planirano industrijsko ribarsko naselje Uble… Z. KARAÈ, N. JAKŠIÆ, N. PALINIÆ 90-111 17[2009] 1[37] PROSTOR 109

19. Jos. B. [Belamariæ, J.] (1987.), Lastovo, u: Likov- 42. *** (−), Jadranska obala i otoci, 4 [ad Ubli]: 32, 65. Radiæ, F. (1895.), Starinska crkvica s. Luke na na enciklopedija Jugoslavije, 2: 174, JLZ Miro- JLZ, Zagreb otoku Lastovu, „Starohrvatska prosvjeta”, 1 (4): slav Krleža, Zagreb 43. *** (1997.), Hrvatski leksikon, II [ad Uble]: 600, 239-241, Split 20. Jos. B. [Belamariæ, J.] (1995.), Lastovo, u: En- Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb 66. Radiæ, F. (1901.), Knjiga o uredbama i obièajima ciklopedija hrvatske umjetnosti, 1: 505-506, LZ 44. *** (1997.), Uble, u: Hrvatski leksikon, II: 600, skupštine i obæine otoka Lastova, Monumenta Miroslav Krleža, Zagreb Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb historico-juridica..., VIII, JAZU, Zagreb Jurica, A. 67. Radiæ, F. (1904.), 21. (2001.), Lastovo kroz stoljeæa, MH Las- 45. *** (2007.), Gradovi i opæine Republike Hrvat- Kolo sa zvonèiæima u župnoj crkvi s. s. Kuzme i Damjana, „Starohrvatska pro- tovo, Lastovo ske, II [ad Opæina Lastovo]: 1309-1313, Mato svjeta”, 8 (1-2): 28-30, Split 22. Korenèiæ, M. (1979.), Naselja i stanovništvo SR Lovrak, Zagreb Hrvatske 1857-1971., Djela JAZU, 54, Zagreb 68. Radiæ-Rossi, I. (2001.), Arheološka nalazišta 23. Kranjèeviæ, J. (1999.), Prilog poznavanju pro- antièkog doba u podmorju otoka Lastova, u: stornog planiranja ruralnih prostora / sela u Hr- O otoku Lastovu [opæenito] Arheološka istraživanja na podruèju otoka Korèu- vatskoj od sredine XIX. do sredine XX. st., „Pro- le I Lastova [Izdanja HAD, 20]: 227-236, Zagreb stor”, 7 (1): 1-24, Zagreb On Lastovo Island [in general] 69. Radmilli, A. M. (1956.), L’isola di Lagosta nella Kranjèeviæ, J. preistoria, Modena 24. (2002.), Pregled prostornih pla- 46. Belamariæ, J. (1984.), Slika Lastova − Povijesni nova sela u Hrvatskoj od sredine 19. do sredine 70. Riðanoviæ, J. (1968.), Ein Beitrag zur genaueren razvoj, stanje i perspektive prostornog ureðenja Bestimmung der geographischen Lage der Insel 20 stoljeæa, Ministarstvo zaštite okoliša I pro- [magistarski rad], Filozofski fakultet, Zagreb stornog ureðenja, Zagreb Lastovo, „Bull. Sci. Sect. A”, 13 (5-6): 155 i d. 47. Belamariæ, J. (1991.), Lastovo prema Dubrov- Riðanoviæ, J. 25. Kranjèeviæ, J. (2005.), Obnova sela u Hrvatskoj 71. (1971.b), Prirodno-geografske zna- niku i prema svom teritoriju, u: Likovna kultura [disertacija], Arhitektonski fakultet Sveuèilišta u èajke otoka Lastova, „Geografski glasnik”, 33, Dubrovnika 15. i 16. stoljeæa [zbornik znanstve- Zagrebu, Zagreb Zagreb nog skupa]: 46-51, MGC, Zagreb Lucianoviæ, M. 72. Riðanoviæ, J. (1997.), Lastovo, geografska obi ljež- 26. (1954.), Lastovo u sklopu Du- Beritiæ, L. brovaèke Republike, „Anali Historijskog institu- 48. (1961.), Fortifikacije Dubrovaèke re- ja, „Geografski horizont”, 43 (2): 87-96, Zagreb ta u Dubrovniku”, III: 253-296, Dubrovnik publike, „Mornarièki glasnik”, 11 (5), Split 73. Šimunoviæ, P. (1970.), Onomastièka istraživanja Beritiæ, L. 27. Marconi, P. (1936.), Antichita di Lagosta, „Bul- 49. (1966.), Francuska utvrðenja na La- otoka Lastova, „Filologija”, 14 (6), Zagreb letino della Commisione archeologica Com.”, stovu, „Vojnopomorski ogled”, 1 (1), Split 74. Tomanoviæ, L. (1930.), O Lastovu, „Epoha”, 1 LXII (1934.): 3-27, Roma 50. Cvitaniæ, A. (1994.), Lastovsko statutarno pra- (6): 2, Cetinje 28. Migotti, B. (1987.), Otok Lastovo u dodiru s vo, u: Lastovski statut: 113-204, Književni krug 75. V. R. [Rogliæ, V.], (1982.], Lastovo, u: Enciklope- grèkim svijetom, „Arheološki radovi i rasprave”, Split, Split dija Jugoslavije, 5: 473-474, JLZ, Zagreb 10: 133-154, Zagreb 51. Cvitaniæ, A. (1996.), Lastovski statut i njegova 76. Vekariæ, N. (2005.), Lastovski pobunjenici 1602. 29. N. Bæ. [Beziæ, N.] (1964.), Lastovo, u: Enciklope- pravno-povijesna i civilizacijska vrijednost, godine, „Anali Zavoda za povijesne znanosti dija hrvatske umjetnosti, 3: 281, JLZ, Zagreb „Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu”, 33 HAZU u Dubrovniku”, 43: 43-73, Dubrovnik Vekariæ, N. 30. Nadilo, B. (2000.), Najudaljeniji naseljeni hr vat- (3-4): 317-329, Split 77. (2006.a), Lastovci u Lastovskom ski otok, „Graðevinar”, 52 (8): 479-488, Zagreb 52. Èremošnik, G. (1939.a), Notarijat Lastova u statutu, „Anali Zavoda za povijesne znanosti Nikolajeviæ, I. srednjem veku, „Jugoslovenski istorijski èaso- HAZU u Dubrovniku”, 44: 47-94, Dubrovnik 31. (1970.), Oltarna pregrada u Da- Vekariæ, N. bravini, „Zbornik radova Vizantološkog institu- pis”, V (1-2): 40-103, Beograd 78. (2006.b), The Lastovo Rebels of 1602, ta”, 12: 97 i d., Beograd 53. Èremošnik, G. (1939.b), Notarske listine s Las- „Dubrovnik Annales”, 10: 59-86, Dubrovnik Vinski , I. 32. Novak, G. (1955.), Arheološka istraživanja na tova, „Spomenik SAN”, XCI, Beograd 79. (1968.), Nacionalno bogatstvo na po- otocima Lastovu i Korèuli u 1953. godini, „Ljeto- 54. Dyggve, E. (1950.), Crkva sv. Luke na otoku druèju otoka Lastova, „Anali Jadranskog institu- pis JAZU”, 60, Zagreb Lastovu, „Vjesnik za arheologiju i historiju dal- ta”, Zagreb 80. Vojnoviæ, L. (1928.), , „Pobeda”, 8: 10 33. Piploviæ, S. (1977.), Arheološki kompleks u Ub- matinsku”, LII (1935.-1949.): 63-78, Split Lastovo Vuletiæ-Vukasoviæ, V. lima i njegova zaštita kroz provedbeni plan, 55. Forenbacher, A. (1911.), Otok Lastovo, biljno- 81. (1883.), Lastovo (Lago- „Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske”, -geografièka studija, „Rad JAZU”, 185, Zagreb sta), „Bulletin di archeologia e storia dalmata”, 6 (9): 140, Split XXVI (2): 61-66, Zagreb 56. Herceg, J. (1930.), Lastovo, u: Spomen-knjiga Ju- 34. Piploviæ, S. (1979.), Zaštita graditeljske baštine goslavenske smotre u Splitu prigodom proslave 82. *** (1994.), Lastovski statut, Književni krug Split, Split Lastova, „Vijesti muzealaca i konzervatora Hr- prve 10-godišnjice 1920-1930: 90-93, Split vatske”, XXVIII (2): 18-38, Zagreb Jagaèiæ, T. 83. *** (2002.), Veliki atlas Hrvatske, Mozaik knji- 57. (1969.), Geološki odnosi otoka Las- ga, Zagreb 35. Piploviæ, S. (2002.), Prilike na otoku Lastovu tova, „Geološki vjesnik”, 23, Zagreb u XIX. stoljeæu, „Dubrovnik”, 13: 423-437, Du- 58. Jurica, T.; Vekariæ, N. (2006.), Lastovski rodovi, brovnik Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovni- Komparativni i kontekstualni radovi 36. Piploviæ, S. (2007.), Prilike na otoku Lastovu u ku, Zagreb − Dubrovnik XIX. stoljeæu, „Radovi Zavoda za povijesne zna- Lozica, I. Comparative and Contextual Papers nosti HAZU u Zadru”, 49: 449-464, Zadar 59. (1984.), Lastovski poklad, u: Folklorni teatar u balkanskim i podunavskim zemljama: Radiæ, D.; Bass, B.; Della Casa, P. 84. Arbutina, D. (1997.), Talijanska arhitektura dru- 37. (2001.), Otok 159-170 [Pos. izd. 21], SANU, Beograd , „Obavijesti HAD”, XXXIII ge èetvrtine XX. st. u kontekstu politièkih kvali- Lastovo: sezona 2001. Lucijanoviæ, M. − (3): 87-89, Zagreb 60. (1876.-1877.), Lagosta Lasto- fikacija, „Prostor”, 5 (2 /14/): 321-356, Zagreb Radiæ, F. vo. Cenni storico-descritivi, „Manuale del Regno 85. Arbutina, D. (2000.), Glavna obilježja urba- 38. (1904.), Crkvice hrvatsko-romanièkog di Dalmazia”, 6-7: 134-138, Zara sloga na Lastovu, „Starohrvatska prosvjeta”, nistièkog razvoja Zadra 1918.-1944. [magistarski VIII (1-2): 31-34, Knin 61. Luèiæ, J. (1974.), Iz srednjovjekovne prošlosti rad], Arhitektonski fakultet Sveuèilišta u Zagre- otoka Lastova, „Radovi IHP”, 6, Zagreb 39. Radmilli, A. M. (1970.), The Island of Lastovo bu, Zagreb (Lagosta) from Prehistory to the Roman Era, u: 62. Luèiæ, J. (1994.), Prošlost otoka Lastova u doba 86. Arbutina, D. (2001.a), Regulacijski plan Zadra iz Adriatica praehistorica et antiqua, Miscella- Dubrovaèke republike, u: Lastovski statut: 7-112, 1939. godine, „Prostor”, 9 (1 /21/): 15-30, Zagreb nea…: 439-446, Arheološki institut Filozofskog Književni krug Split, Split 87. Arbutina, D. (2001.b), Moderna arhitektura Za- fakulteta Zagreb, Zagreb 63. Luetiæ, J. (1990.), Lastovljani i Lastovo u interna- dra. Uvod u njeno razumijevanje, „Prostor”, 9 (2 40. Riðanoviæ, J. (1971.a), Novije društveno-gospo- cionalnom brodarstvu Dubrovaèke Republike , /22/): 163-176, Zagreb darske znaèajke otoka Lastova, „Zbornik za na- „Zadarska revija”, XXXIX (5-6): 703-712, Zadar 88. Bajiæ-Žarko, N. (2006.), Arhiv mapa za Istru i rodni život i obièaje”, 45: 615-634. Zagreb 64. Radiæ, F. (1892.), Umjetnine i nadpisi na Lasto- Dalmaciju 1823-1975, Državni arhiv Split, Split 41. Skok, P. (1950.), Slavenstvo i romanstvo na ja- vu, „Bulletin di archeologia e storia dalmata”, 89. Bedenko, V. (1980.), Belišæe − razvoj naselja, u: dranskim otocima, I-II, Jadranski institut JAZU, 15 (6): 86-87; (7): 100-101; (8): 121-122; (9): 135- Kombinat Belišæe kao èinilac privrednog razvoja Zagreb 137, Split [Zbornik radova]: 543-546, JAZU, Osijek 110 PROSTOR 1[37] 17[2009] 90-111 Z. KARAÈ, N. JAKŠIÆ, N. PALINIÆ Planirano industrijsko ribarsko naselje Uble… Znanstveni prilozi | Scientific Papers

90. Boban, Lj. (1992.)2, Hrvatske granice od 1918. Izvori do 1992. godine, Školska knjiga, HAZU, Zagreb 91. Èuržik, V. (1994,), Valpovština kroz stoljeæa, Sources Narodno sveuèilište Ivan Meštroviæ, Valpovo 92. Dumboviæ-Bilušiæ, B. (2003.), Vrtno industrijski grad Duga Resa − New Age, u: 1. meðunarodna konferencija u povodu 150. obljetnice tvornice torpeda u Rijeci i oèuvanja rijeèke industrijske baštine [knjiga sažetaka], Rijeka 93. Ðilas, M. (2007.), Rudarsko naselje Podlabin, u: Radoviæ Maheèiæ, D., Moderna arhitektura u Hrvatskoj 1930-ih: 455-460, Institut za povijest Arhivski izvori Internetski izvori umjetnosti, Školska knjiga, Zagreb Archive Sources Internet Sources 94. Fariello, F. (1939.), Urbanistica le colonie indu- striali, „Architettura”, XVIII, V: 299-323, Milano 1. DAZD 122 − Sumarni inventar. Samostalni teh- 1. http://ricordare.wordpress.com/perche-ricorda 95. Karaè, Z. (2007.), Satelitski industrijski grad nièki ured Zadarske prefekture (Genio Civile) re/084-le-citta-e-i-borghi-del-fascismo/ (21. 08. koncerna Bata, u: Radoviæ Maheèiæ, D., Moder- 1923-1943. − II. Spisi, kut. 12, 13, 16, 39, 97, 119, 2008.) na arhitektura u Hrvatskoj 1930-ih: 205-208, In- 123, 155, 156, 169, 219, 220, 221, 223, 230, 231, 2. http://it.wikipedia.org/wiki/Elenico_delle_citt stitut za povijest umjetnosti, Školska knjiga, 247, 272 [razna tehnièka i projektna dokumen- %C3%A0_fondate_durante_fascismo_per_regi Zagreb tacija gradnji na otoku Lastovu] one#Istria (21. 08. 2008.) 96. Karaè, Z. (2008.), Bata-ville / Borovo. Urbani 2. Ured za katastar, Blato / o. Korèula razvoj I spomenièki znaèaj industrijskoga grada 3. MK − Uprava za zaštitu kulturne baštine, Za- europske vrijednosti, Gradska knjižnica Vuko- greb: Registar nepokretnih kulturnih dobara Anketni izvori var, Vukovar Surveys 97. Laslo, A. (1992.), Vukovarski „Bat’a”, „Èovjek i prostor” − „Arhitektura”, pos. izd. 1: 14, Zagreb Dokumentacijski izvori 1. Gosp. Gabro Kapiteli [r. 1928.], Uble 98. Pennacchi, A. (2008.), Viaggio per le citta del Documentation Sources 2. Dr. med. Antun Jurica [r. 1923.], Uble − Pasadur duce, Laterza, Roma Planiæ-Lonèariæ, M. 3. Korisnim usmenim informacijama, razmjenom 99. (1980.), Planirana izgrad- 1. *** Regionalni prostorni plan južnog Jadrana nja na podruèju Dubrovaèke Republike, Studije mišljenja i savjetima pri identifikaciji izvora po- (1968.), Urbanistièki institut Hrvatske, Zagreb mogle su nam i sljedeæe kolege: mr.sc. Dražen i monografije, 1, Institut za povijest umjetnosti, Plan razvoja Lastova Zagreb 2. *** (1969.), Urbanistièki Arbutina, prof. Anto Baæe, prof. Jasna Balaževiæ, institut Hrvatske, Zagreb dr.sc. Zrinka Barišiæ Mareniæ, Ante Franuloviæ, 100. Premerl, T. (1989.), Hrvatska moderna arhi- PUP naselja Ubli mr.sc. Sanja Grkoviæ, arh. Aleksander Laslo, tektura izmeðu dva rata, NZ Matice hrvatske, 3. *** (1976.), Urbanistièki zavod Dalmacije, Split Suzana Martinoviæ, dr.sc. Tomislav Premerl, dr. Zagreb sc. Darja Radoviæ Maheèiæ, dr.sc. Ratko Vuèetiæ. 4. *** PPO Lastovo 1975-2000 (1978.), Urbanistièki 101. Radoviæ Maheèiæ, D. (2000.), Raša − grad-spo- Svima dugujemo iskrenu zahvalnost. menik moderne arhitekture − arhitekta Gusta- zavod Dalmacije, Split va Pulitzer Finalija, „Radovi IPU”, 24: 113-126, 5. *** PPUO Lastovo (1998.), Urbanistièki institut Zagreb Hrvatske, Zagreb Skraæenice ustanova 102. Radoviæ Maheèiæ, D. (2002.), Raša ili kako je ze- 6. *** PPŽ Dubrovaèko-neretvanske (2003.), Za- Abbreviations of Institutions lena bila moja dolina, „Oris”, 18: 28-48, Zagreb vod za prostorno planiranje Županije dubrovaè- ko-neretvanske, Dubrovnik 103. Radoviæ Maheèiæ, D. (2007.), Moderna arhitek- DAZD − Državni arhiv u Zadru, Zadar tura u Hrvatskoj 1930-ih, Institut za povijest HAD − Hrvatsko arheološko društvo, Zagreb umjetnosti, Školska knjiga, Zagreb IAZ − Institut za arheologiju, Zagreb 104. Rubbi, A. (1995.), Urbane vrijednosti Podlabina, Izvori ilustracija − u: Moderna arhitektura u Istri: 8-10, Društvo Illustrations Sources IHP Institut za hrvatsku povijest Sveuèilišta u Za- arhitekata Istre, Pula grebu, Zagreb 105. Rubbi, A. (1997.), Arhitekti modernog pokreta u Sl. 1., 11.-16., IPU − Institut za povijest umjetnosti, Zagreb Istri. Biografska graða, Društvo arhitekata Istre, 20.-21., 24.-29. Foto: Z. Karaè, srpanj, 2008. JAZU / HAZU − Jugoslavenska (danas Hrvatska) aka- Pula Sl. 2. i 8. Crtež: Z. Karaè, 2008. demija znanosti I umjetnosti 106. Suiæ, M. (1979.-1982.), Jurjev Pag − sinteza an- Sl 3. i 4. Belamariæ, 1985: 68, 72 JLZ / LZ − Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb ”Radovi tièkog i srednjovjekovnog urbanizma, Sl. 5. i 9. Piploviæ, 1977: 61, 62 (prema: Mar- MGC − Muzejsko-galerijski centar, Zagreb IPU”, 3-6: 203-204, Zagreb coni, 1936.) MH − Matica hrvatska 107. Teodoroviæ, B. (1939.), Regulacija sela Mandre − Sl. 6. Jelièiæ-Radoniæ, 2001: 199 MK − Ministarstvo kulture RH, Zagreb otok Pag, „Tehnièki list”, 11-12: 151-154, Zagreb Sl. 7. i 10. Jurica, 2001: 282, 408 SAN(U)− Srpska akademija nauka i umetnosti, Beo- 108. Valušek, B. (2000.), Gustavo Pulitzer Finali, Raša grad − Arsia, Habitat d.o.o., Rovinj Sl. 17.-19., 22.-23. DAZD 122 − fond UIH − Urbanistièki institut Hrvatske, Zagreb 109. Zevi, B. (2006.), Povijest moderne arhitekture, I, Genio civile Golden marketing-Tehnièka knjiga, Arhitektonski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, Zagreb 110. *** (1939.), Lavoro e Dopolavoro nel cantiere ponte Duca d’Aosta, Impresa Ing. Aurelio Aureli − Roma, S. A. Alfieri & Lacroix − Milano, XVII 111. *** (1980.), Vodiè Historijskog arhiva Rijeka [ur. Giron, A.], Historijski arhiv Rijeka, Rijeka 112. *** (1996.), Moderna arhitektura u Rijeci. Arhi- tektura i urbanizam meðuratne Rijeke 1818.- 1945. [ur. Valušek, B.], Moderna galerija Rijeka, Rijeka 113. *** (2006./2007.), Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske, sv. 1-2, Hrvatski držav- ni arhiv, Zagreb Znanstveni prilozi | Scientific Papers Planirano industrijsko ribarsko naselje Uble… Z. KARAÈ, N. JAKŠIÆ, N. PALINIÆ 90-111 17[2009] 1[37] PROSTOR 111 Sažetak Summary

The Planned Settlement Uble Built around the Fishing Industry on Lastovo Island in 1936 An example of Italian Urban Planning in the Modernist Period Although the contemporary and not especially ac- theless, recent publications mostly emphasise a facades, flat roofs and partly prefabricated con- complished constructions of tourist facilities in negative, ideological concept of Uble Settlement structions (brick, reinforced concrete, uniform Uble take up a large part of the indented coast of which was ”recognised” as an intention to Ita- doors and windows), the standardized, single-sto- Uble Bay, the core of the settlement, located quite lianize the island through planned colonisation rey family houses with one or two apartments (al- far from the sea, shelters a unique urban and archi- and ethnic restructuring of the local population. together 21 buildings with 35 apartments) are tectural complex of the planned industrial little The colonization of Calabrian fishermen’s families somewhat more conventionally built and might be town from the interwar period. Originally named (which indeed occurred in 1937) was, however, indicative of another architect. Their characteris- San Pietro or Luigi Razza, the settlement was re- only a consequence of the utter resistance of the tics reflect the concept of individual living, with named Uble after the Second World War. locals to the monopolistic dependence on the separate lots and gardens as well as a harmonious With the introduction of functionalism in urban factory. blend with the preserved landscape. Those little planning and architecture of the modernist period, Judging by its scope this is a small settlement villas were built as freestanding and semi-detached the 1930s saw the establishment of four newly (around 1.4 ha, that is, only 1.8 ha if the entire fac- buildings. planned industrial settlements in Croatia. Along- tory lot is included) with two residential streets The formal elements of the Uble buildings show side Bata-ville (Borovo) in Slavonia and Mussolini’s whose rounded geometric shapes conform to the signatures of at least two architects. However, due Istrian acquisition of Arsia (Raša) and Pozzo Lit- natural shoreline indentations. The regular shaped to scarce original documentation, the creator of torio (Podlabin) which have been interpreted in central square is the backbone of the urban design the settlement and its architecture cannot be de- professional literature, Uble is another, almost un- forming a cloister-like space with the dimensions termined with certainty. The preserved technical known, example of a settlement developed around 30.5×51 m and golden ratio proportions (1:1.618). designs kept at the Zadar city archives were signed a fish factory and built as part of an urban planning The square is surrounded by various public facili- by engineer Ettore Vacchi, the then head of the project in the ”provinces” that Italy conducted in ties which give Uble an unmistakably urban image, Genio Civile office in Zadar, but it is still uncertain the occupied area of the Croatian part of the Adri- such as church, school, Parish Office, Casa Littoria whether he created the concept of the settlement atic. That small urban complex was developed in (later cinema), Casa di dopo lavoro (a sort of social or just signed the designs after reviewing them. the then uninhabited Uble Bay on the western part centre) office building of Genio Civile, Revenue Of- Despite successive degradation of the settlement’s of the island, in the place that attested to no con- fice, canteen...). The symmetrically positioned authentic architecture, which occurred in the sev- tinuous settlements immediately preceding the road, that forms the main axis of the settlement enties due to multiple radical population changes modernist one. However, excavations discovered and runs from the square to the sea, contains a (for example, Istrian immigrants, Calabrian coloniz- an archaeological layer of a considerably older (an- church, built in the 20th century forms, which was ers, Yugoslav Army officers, refugees, recent tour- cient, early-Christian and early medieval) complex, dedicated to St Peter, the patron saint of the de- ism-driven settlers), almost all buildings from the the first settlement on the island which disap- stroyed pre-Romanesque chapel. The architecture original settlement of San Pietro exist even today peared as far back as the end of the 10th century. of secular buildings on the square grew typically and it is possible to renovate them properly. Only Research has shown that the new settlement was out of the Italian avant-garde rationalism of the the church has so far been appropriately recon- built according to an integral urban and architec- thirties with accentuated cubist treatment, flat structed, whereas some important buildings, such tural design in 1933-1936 for the purposes of the roofs and horizontal window strips. It can be evalu- as the school or Parish Office, are abandoned and already existing, several years older sardine facto- ated as a complex of considerable quality barely exposed to devastation. Some of the residential ry (set in 1931) and with the aim to prevent emigra- represented in the Adriatic and built in the modern- houses have gone through an uncontrolled adap- tion and stimulate the economy of the island. Ad- ist, inter-war period. tation process, especially evident on the exterior, ditionally, since the local fishermen could not pro- Apart from the public buildings located in the such as the use of unsightly slanted roofs, plastic vide sufficient amounts of sardines to satisfy the square, Uble also had a small power plant for com- doors and windows, unauthentic colours of walls high factory capacity, the industrial settlement was munal purposes, a bakery, public house, and the and the like. envisaged to permanently tie the population of the building of the harbour master’s office in the har- However, Croatian conservation departments have island to the factory through both organized fish bour outside the settlement. During the construc- recently grown an awareness of the need to protect hunting in specific seasons and year-round fish tion the settlement received a water supply system and safeguard modernist architecture. It is, thus, processing. with water storage tanks and six street fountains, high time to include San Peitro Settlement / Uble, That was not only an economic but also social as well as a communal sewage system. The streets as an exceptional urban core, in the Register of the ”modernisation” programme launched primarily were first paved with granite cubes which were re- Cultural Property, and to start with painstaking and for young local families from Lastovo Island. Never- cently covered with asphalt. Despite the unadorned systematic revitalisation − until it is too late! ZLATKO KARAÈ NATAŠA JAKŠIÆ NANA PALINIÆ

Biografije Biographies

ZLATKO KARAÈ, dipl.ing.arh., bavi se poviješæu hrvat- ZLATKO KARAÈ, Dipl.Eng.Arch, his focus is on the hi- ske arhitekture i urbanizma te konzervatorstvom; story of Croatian architecture and urbanism, and objavio je 250 znanstvenih i struènih radova. conservation; he published 250 papers Dr.sc. NATAŠA JAKŠIÆ, dipl.ing.arh., podruèje intere- NATAŠA JAKŠIÆ, PhD, Dipl.Eng.Arch, her interest is sa joj je povijest i zaštita hrvatske arhitekture, oso- the history and protection of Croatian architecture, bito 20. stoljeæa. primarily the 20th c. Dr.sc. NANA PALINIÆ, dipl.ing.arh., objavila je brojne NANA PALINIÆ, PhD, Dipl.Eng.Arch, she published nu- radove o arhitekturi i urbanizmu Rijeke 19. i 20. stolje- merous papers on architecture and urbanism of Ri- æa te o zaštiti industrijskoga graditeljskog naslijeða. jeka and the protection of industrial built heritage.