Najudaljeniji Naseljeni Hrvatski Otok

Razvitak hrvatskih otoka

NAJUDALJENIJI NASELJENI HRVATSKI OTOK

Lastovo je od kopna najudaljeniji LASTOVO - THE MOST DISTANT INHABITED CROATIAN naseljeni hrvatski otok, a okrenut je ISLAND pučini i nalazi se nadomak velikih dubina Jadranskog mora prema ju- Lastovo is a distant and sparsely populated island that belongs to the group of south Dalmatian islands. It is surrounded by many smaller islands around which lie goistoku. Otok je u sastavu južno- habitats of numerous species of high quality fish. Lastovo has some smaller dalmatinske otočne skupine i prib- settlements, the most prominent being Ubli which is in fact the main port and the ližno je 32 km (17,3 Nm) udaljen od ferry terminal. The biggest and for a long time the only settlement on the island is Mljeta te 13 km (7,7 Nm) od Korču- Lastovo, situated in the northern portion of the island, on the back side of the steep le. Nalazi se južno od Korčule (dije- cliff that abruptly plunges into the sea. The town, surrounding a fertile field, is li ih Lastovski kanal), jugozapadno amphitheatric in form. it features valuable gothic, renaissance and baroque stone od poluotoka Pelješca i otoka Mljeta buildings and assemblages of housing units. Tall and highly unusual chimneys are i jugoistočno od Visa. Proteže se u of particular interest. Lastovo is currently very sparsely populated with weak and decaying economy and acute transportation problems. The water supply has smjeru istok-zapad i dug je 9,8 km i recently been improved through desalinization, and plans have been made to širok do 5,8 km. Površina mu je 46,87 improve the sewerage network and the local waste disposal dump. Lastovo is an 2 km , iako u mnogim izvorima piše i abundantly forested island with clean and unpolluted sea and coast. točno 50 km2. Po tome je petnaesti po veličini među hrvatskim otocima. Obala mu je duga 46,4 km s koefici- jentom razvedenosti od 1,9. Iako je nešto slabije razvedeno, Lastovo ima izuzetno mnogo otoka i otočića. To je cijeli jedan niz koji se od Lastova nastavlja prema zapadu i istoku, bu- dući da uz sjevernu obalu ima jedan otok (Zaklopatica ispred istoimene Zemljovid Lastova i okolnih otočića uvale), a uz južnu uopće nema oto- Lastovom doimaju kao svojevrsni kadašnjega planinskog lanca. Istoč- ka, osim dviju hridi (Uska i Mrca). nastavak otoka Mljeta i ostatak ne- na grupa otoka ima naziv Lastovci Zapravo se svi ti otočići zajedno s (ili Lastovnjaci), a dijeli se u dvije skupine. Istočniji Vrhovnjaci sastoje se od Sestrice vele i Sestrice male, Smokvice, Mukjente (ili Pod Smok- vice), Vlašnika gornjeg, Vlašnika srednjeg i Glavata te po dvije hridi (Mrkjente i Bratca) i jednoga bezi- menog grebena. Zapadnija se i Las- tovu bliža skupina naziva Donji ško- lji. Sastoje se od Tajana veljog, Arže- njaka velog, Arženjaka malog, Sap- luna (koji se nekad zvao Mladine), Golubinjaka malog i Golubinjaka velog, Češvinice, Štomorine, Kruči- ce, Petrovca, Za Barja, tri Lukovnja- ka (mali, srednji i gornji) te tri hridi (Tajan mali, Mrkjenta bijela, Mrk- jenta crna) i tri bezimena grebena. U zapadnom otočnom nizu otoci su nešto veći. To su (od istoka prema Svjetionik na otoku Sušcu

GRAĐEVINAR 52 (2000) 8 479 Razvitak hrvatskih otoka

sada zapušteno i potpuno neiskoriš- spominje i kao Sv. Mihajlo). Sve su teno. Inače uski prolaz između Prež- te lučice, osim Zaklopatice koju zat- be i Lastova dijeli najveći lastovski vara istoimeni otok, sigurne samo za zaljev na dva dijela - Veli (Velji) južnih vjetrova. Ostale su lastovske Lago na jugu i Mali Lago na sjeve- obale vrlo strme s velikim dubinama ru, koje zovu i Velo Jezero i Malo uza samu obalu. More oko Lastova Jezero. Veli je Lago dug 2 km i obiluju kvalitetnom ribom, posebno širok do 1 km, a na dnu zaljeva je jastozima po kojima je ovaj otok na- luka i uvala Ubli, glavna lastovka daleko poznat. Uostalom smatra se luka i trajektno pristanište. da na Jadranu nema boljih lovišta za najkvalitetnije vrste riba. Na slabo razvedenoj južnoj strani otoka, između rta Skriževa i rta Ve- U građi otoka prevladavaju donjo- ljega mora nalazi se prostrani zaljev kredni vapnenci. Osim najvećih u dnu kojega se smjestila Skrivena uzvisina, koje jedva prelaze 400 m luka, izvrsno sidrište za izletničke (Hum 417 m, Mali Hum 415 m, Ple- brodove s manjim naseljem. Na sje- ševo brdo 400 m) ima mnogo odvo- verozapadnoj i sjevernoj strani oto- jenih brežuljaka i krških dolomitskih ka nalaze se uvale Kručica, Zaklo- udolina s brojnim plodnim poljima. Most između Lastova i Prežbe patica i Luka Sv. Mihovil (negdje se Najveća su Vinopolje na zapadnom zapadu): Makarac, Prežba, Maslov- njak veli, Maslovnjak mali, Bratin, Vlašnik, Rutvenjak mali, Rutvenjak veli, Mrčara, Crnac, Kopist, Pod Kopist, Bijalac i Sušac te hridi Pod Mrčaru, Hljeb i Karlovića Tovari. Najveći od njih je najzapadniji Su- šac (4,6 km2), koji je potpuno odvo- jen od ostalih otoka. Taj je izdvojeni otok zbog mora bogatog ribom bio u prošlosti povod čestih svađa viških, korčulanskih i lastovskih ribara. Na otoku postoje ostaci antičkoga forti- fikacijskog sklopa i prapovijesne ilirske gomile. U ranom srednjem vijeku izgrađen je samostan benedi- ktinaca s crkvom Sv. Nikole, koji su Skrivena luka s u požaru stradalom okolicom danas u ruševnom stanju, a u blizini su i ruševine još jedne manje crkvi- ce. Zanimljivo je da na ovom otoku, koji ima oskudnu vegetaciju u kojoj dominira ružmarin i gnjezdište je brojnih ptica, uz stalnu svjetioničar- sku posadu živi i jedan brački pastir koji ima dvjestotinjak ovaca. Drugi otok po veličini je Prežba (zovu je i Priježba) koja je Lastovu i najbliža, zapravo odvojena je malim uskim i plitkim prolazom premošte- nim betonskim mostom. Na Prežbi je najviše zapuštenih građevina ne- kadašnje JNA s mnoštvom podzem- Uvala Zaklopatica nih spremišta i prolaza i sve je to

480 GRAĐEVINAR 52 (2000) 8 Razvitak hrvatskih otoka i Prgovo polje na istočnom dijelu otoka. Površinskih voda na otoku nema, tek zimi, za velikih kiša, nas- taju povremene bujice. Postojali su izvori pomalo boćate pitke vode u Ublima (to je i osnova njegova imena) te ponešto lokva u dnu polja koje obično ljeti presuše. Obično se tvrdi da je Lastovo pored Mljeta najšumovitiji jadranski otok. Ističu se guste borove šume, gusta i snažna makija s planikom, mrčom, divljom maslinom, rogačem, poviju- šama i sl. Brojni požari posljednjih godina nisu uspjeli dokrajčiti mno- gobrojne stoljetne česvine (crnike), najveće i najstarije koje smo sreli na svim našim otocima. Otočka fauna Panorama Lastova nije toliko bogata poput one u pod- morju, a sastoji se od malih životi- ili iz Sirakuze. Rimljani su latinizi- Jadrana do Bizanta (kojega su ome- nja i ptica. Zanimljivo jest da nema rali ime otoka i dali mu mnogo sve- otrovnih zmija kojih ima na susjed- tali neretvanski i hrvatski gusari) čaniji naziv - Augusta insula, što nim otocima. Zabilježeno je da je 998. godine osvojio i poharao Vis. zapravo znači carski otok. U sred- nekada općina držala gnijezda jas- Nakon toga je sa svojom moćnom njem se vijeku pisalo Augusta, La- trebova i sokolova. flotom prikupljao ključeve gradova gusta i Lagosta. Istodobno je preko od Raba do Dubrovnika. Oduprli su Lastovo inače posjeduje sve značaj- romanskog oblika Lasta (nastalog mu se jedino Korčula, koju je lako ke mediteranskog podneblja, prije kraćenjem izvornog Ladesta) i sla- pokorio, i Lastovo. Lastovci su se, svega blage i vlažne zime te topla, venskog nastavka -ovo nastalo da- čini se, previše pouzdali u snagu sušna i duga ljeta. Zbog svoje uro- našnje Lastovo. To ime (u obliku tò svoje utvrde s koje su nadzirali i njenosti u jadransku pučinu, taj otok Làstovon) bilježi i Konstantin Por- napadali sav promet oko otoka, a rjeđe od ostalih otoka doživljava firogenet u 10. stoljeću, što uz druge koji je bio prva čvrsta točka na putu iznenadne promjene vremena. Sa dokaze potvrđuje da je u to vrijeme iz bogate Apulije u Zadar, središte 2700 sunčanih sati u godini pripada Lastovo bilo nastanjeno Hrvatima. Dalmacije. No kaštel je u napadu najsunčanijim otocima. Prosječna 0 Najstariji tragovi života pronađeni zimska temperatura (gotovo 9 C) potpuno razoren i od tada je otok za su u Račoj špilji i špilji Puzavici, a neznatno je niža od hvarske, iako je puna dva stoljeća utonuo u povijes- nakon Ilira (o čijem životu na otoku Hvar u to vrijeme znatno vjetrovitiji nu šutnju. Nije točno utvrđeno gdje svjedoče brojne gomile i gradine), i kišovitiji. Kiše godišnje padne 687 je bila ta prvotna lastovska tvrđava, nedokazanih Grka te kasnijih Rim- mm u prosjeku, no značajno je da no zna se da je bila iznad ondašnjega ljana, na otoku žive Hrvati. No prvi tijekom cijele godine ima u zraku i današnjega lastovskog sela. Pret- punom godinom datirani povijesni dosta vlage - prosječno 70 posto, a u postavlja se da je bila jedna u lancu događaj, koji bilježi postojanje na- ljetnim mjesecima 65 posto. Prevla- kasnoantičkih obrambenih građevi- selja i od kojega se počinje bilježiti davajući vjetrovi su jugo i maestral s na koje je početkom 6. stoljeća iz- novija lastovska povijest, dogodio tim što od listopada jačaju južni a gradio bizantski car Justinijan. se točno 1000. godine, tako da upra- slabe zapadni, dok je od svibnja obr- Inače valja istaknuti da Konstantin vo ove godine Lastovo bilježi puno nut slučaj. Porfirogenet spominjući Lastovo tisućljeće pisanog traga svog posto- izričito tvrdi da nije pod neretvan- Najstariji poznati oblik imena otoka janja. Te je godine mletački dužd skom vlašću, kao ni Vis ni Sušac. jest Ladesta ili Ladeston. Vjeruje se Petar II. Orseolo napao i razrušio da je upravo karakterični sufiks -est Da je bio pod bizantskom vlašću to čvrsti kaštel iznad Lastova te poha- dokaz da su mu ime dali Iliri. Posto- poznati car i putopisac sigurno ne bi rao cijelo naselje. jao je i grčki oblik imena Ladesta- propustio istaknuti. Teško je stoga nos, što možda znači da su i ovdje Naime spomenuti je dužd u pokuša- pretpostaviti (što neki izvori ističu) neko vrijeme boravili Dorani s Visa ju osiguravanja trgovačkog puta duž da se vlast zahumskih velikaša pro-

GRAĐEVINAR 52 (2000) 8 481 Razvitak hrvatskih otoka tezala do Lastova preko prstena ne- Lastovci su osigurali svoje posjede, kneževu dvoru jer se po tradiciji retvanskih otoka - Mljeta, Korčule, čak i spriječili dolaske stranaca, pa kažnjenike uvijek stavljalo u jaram. Hvara i Brača. Dokaz da je otok bio je Lastovo jedinstven primjer otoka Proključao je vreli otočki duh te su u posrednom ili neposrednom odno- na kojem nije bilo useljavanja. Svje- urotnici preko Hvara pokušali staviti su s hrvatskom vlašću jest što je s otok pod mletačku upravu. No Dub- ostalim otocima 1185. uključen u rovčani su za to saznali i s kaznenom sastav nove hvarske biskupije, te što ekspedicijom od 500 vojnika zauzeli je s ostalim otocima spomenut u da- Lastovo. Uhvatili su neke urotnike, rovnici hrvatsko-ugarskog kralja objesili čak dva lastovska svećenika, Andrije II. 1221. godine krčkim kne- a sve zavjerenike, uključujući i one zovima. No sasvim je sigurno da je koji su se sklonili na susjednu Kor- Lastovo sve do polovice 13. stoljeća čulu, osudili na smrt i konfiskaciju sačuvalo svoju vrlo široku autono- imovine. No urotnici su se pod okri- miju. Upravo je ta autonomija omo- ljem nevremena jednoga siječanj- gućila Lastovcima da se dragovoljno skog dana 1603. godine iskrcali na priklone dubrovačkoj upravi, iako se otok, došuljali do tvrđave, zarobili ne zna točno kako, kada i zbog kojih posadu, a kasnije i kneza. Ipak su se razloga. To potvrđuje prva rečenica 1606. godine Dubrovčani uspjeli Lastovskog statuta iz 1310. i cijelo Crtež renesansnog sklopa kuća obitelji Biza Antica vratiti na otok nakon dugog taktizira- jedno poglavlje Dubrovačkog statu- nja i pridobivanja carigradske Porte, ta iz 1272. godine, gdje se navodi da dočenje stranaca u sudskim sporovi- Španjolaca pa čak i pape. Svi su po- su Lastovci sebe i svoj otok predali ma nije se uopće uvažavalo. Ujedno milovani, ali je nedugo potom sruše- općini grada Dubrovnika koja se dubrovački knez nije smio kupovati na tvrđava na Glavici, a lastovska su zakletvom obvezala da će prihvatiti posjede na otoku, a bilo je ograniče- se prava počela sve više smanjivati. sve njihove stare običaje. no i gomilanje crkvenih posjeda. No unatoč zakletvi u početku nije Statut je zapravo prema novim stan- Ipak Lastovci su tijekom svih tih sto- sve teklo baš glatko. Dubrovački dardima uobličio staro otočko običaj- ljeća živjeli u blagostanju u kakvom knez imao je vlast nad otokom i svoja no pravo. nije živjelo nijedno dubrovačko pod- je prava davao u zakup dubrovač- ručje izvan samoga grada. Ondašnji kim plemićima, koji su mu za to po- putopisci ističu ljepotu i udobnost sebno plaćali, a od otočana su mora- njihovih kuća, plodnost polja i bo- li još izvući šest sokolova iz općin- gatstvo mora, kvalitetu vina i ulja te skih gnijezda, meso od 200 kunića i obilje višanja, dunja i drugog voća. sve žene koje su bludno zgriješile da Dubrovački pisci ističu da su se oto- mu, po ondašnjim običajima, budu čani bavili i unosnim koraljarstvom. robinje. No zahtjevi su se oba kneza, Otočko blagostanje, utemeljeno na i dubrovačkoga i lastovskog (imao svakodnevnom trudu i mnogobroj- je pravo na desetinu žita i vina te na nim darovima prirode, potaknulo je polovicu svih globa), povećavali. To istančani ukus u graditeljstvu, opre- je ozlojedilo Lastovce i potaklo ih manju kuća, lijepim predmetima i na bunu i predstavku mletačkom odjeći. Po kućama je bilo mnoštvo duždu, jer je Dubrovnik od 1205. do Crtež renesansno-baroknog sklopa kuća knjiga, uostalom s Lastova potječe i 1358. priznavao vlast Venecije. Ta- obitelji Jurica - Hropić znameniti Dobrić Dobričević (znan i da su ukinute sve dadžbine i odluče- no je da otočani moraju dubrovač- Dubrovčani su stalno pokušavali pod latinskim nazivom Boninus de kom knezu i njegovu zamjeniku na stegnuti otočku autonomiju, što je Boninis) jedan od pionira europsko- otoku platiti godišnje samo 225 per- izazivalo brojne i oštre prosvjede. ga tiskarskog umijeća na prijelazu pera. Ujedno je odlučeno da se pra- Najveći je sukob izbio početkom 17. 15. u 16. stoljeće. Javna škola u Las- va otočana zajamče posebnim statu- stoljeća pošto je Dubrovčanima već tovu postoji od 1527. godine, što je tom. Taj je Statut donesen 30. siječ- bilo dopušteno pravo građanstva na navodno sedma javna škola na svim nja 1310., a na njegovih su se prvot- otoku te nakon pokušaja izmjene hrvatskim prostorima. Iz dokumena- nih 30 glava sve do kraja 18. stolje- nekih odredaba Statuta i povećanja ta se zna da su 1659. godine čak 43 ća dodavale nove odredbe koje su kneževe plaće. Lastovce je ipak naj- lastovske obitelji solidarno plaćale regulirale život na otoku. više ozlojedilo građenje zatvora pri učitelja za svoju djecu.

482 GRAĐEVINAR 52 (2000) 8 Razvitak hrvatskih otoka

Lastovo je u prijelomnim zbivanji- iseljavanje na susjedno kopno, ali i ništvu Lastova iz popisa prije nego ma s početka 19. stoljeća došlo pod u prekomorske zemlje. Inače Lasto- što je otok napustila ondašnja JNA. francusku upravu i tada je na mjestu vo je nekada bio otok s najmanjim S vojskom je otišao i dio s njom pove- nekadašnjega dubrovačkog kaštela oscilacijama u broju stanovništva. zanog stanovništva, a nastavljeno je podignut novi. Kasnije na otok dola- Stanovništvo otoka (u popisu iz 1991. ze Englezi, a nakon Bečkog kongre- bilo je 1228 stanovnika), uglavnom sa Lastovo s cijelim područjem ne- živi u selu Lastovu (734 stanovnika), kadašnje Dubrovačke Republike ulazi nekada i jedinom otočkom naselju. u sastav velike habzburške monarhije Od preostalih najveće je naselje Ubli pod čijom je upravom sve do njezine (303), glavna luka i trajektno prista- propasti 1918. godine. Tada je nište. Nastalo je na rubu najplodni- nastupilo jedno od najtežih razdob- jega lastovskog polja (Vinopolja i lja u dugoj lastovskoj povijesti jer je Nižnog polja), na mjestu nekadašnje- otok bio pod talijanskom okupaci- ga antičkog naselja s mnoštvom ar- jom punih 25 godina, sve do talijan- heoloških nalazišta. Mnogi su od tih ske kapitulacije 1943. godine. nalaza završili u talijanskim muzeji- Prkosni su Lastovci Talijane masov- ma jer je tvornica izgrađena upravo no izazivali svojim živopisnim naro- nad središtem rimskog naselja, a dnim nošnjama i hrvatskim trobojni- nasuta je i potonula stara rimska lu- cama. U pokušaju talijanizacije otoka. Do kraja je srušena i starokršćan- ka u Ublima je 1933. godine izgra- ska bazilika Sv. Petra iz (kako se đeno novo ribarsko naselje za četr- pretpostavlja) 6. stoljeća, od koje su desetak mladića iz Kalabrije, za koje sačuvani samo temelji. Nekoliko je izgrađena i tvornica sardina. Vje- kilometara sjevernije smješteno je Pročelje crkve Sv. Kuzme i Damjana rovalo se da će se talijanski mladići naselje Pasadur (79 stanovnika), u i iseljavanje, pa se pretpostavlja da stopiti s otočkim djevojkama. Taj je blizini mosta koji Prežbu spaja s se ukupan broj stanovnika otoka pokušaj neslavno propao i svi su do- Lastovom i gdje je izgrađen jedini znatno smanjio i da ih ima približno seljeni Kalabrezi napustili otok na- lastovski hotel Solitudo. To je najve- 860. No to će precizno utvrditi tek kon talijanske okupacije. Tvornica ćim dijelom naselje kuća za odmor u novi popis stanovništva. Glavno je je neko vrijeme nakon rata radila, a kojem počinju živjeti stalni stanovnici. otočko naselje Lastovo smješteno na onda je prestala s radom. Crkva koju Sličan je slučaj s naseljima Zaklopa- strmoj padini amfiteatralno oko plod- su Talijani izgradili za svoje doselje- tica (69) i Skrivena Luka (20) koja nog polja, a današnje je obrise dobi- nike nije otvorena više od 50 godina. se nalaze u istoimenim uvalama. Valja lo u 15. i 16. stoljeću. Iz 15. stoljeća Nakon Drugoga svjetskog rata ovaj istaknuti da su svi podaci o stanov- potječu i najstarije kuće. One su sta je istureni pučinski otok pretvoren u pravu vojničku utvrdu, baš poput susjednog Visa. No za razliku od mnogo naseljenijeg Visa, koji je kroz povijest bio navikavan na mnogobroj- ne i raznovrsne vojničke i mornarič- ke postrojbe, ovdje je utjecaj JNA bio višestruko pogubniji. Autarkično i prema strancima uvijek nepovjerljivo otočko stanovništvo s vremenom se naučilo na suživot s vojnicima, kojih je bilo gotovo kao i otočana. Čak je vojska na određen način bila zamjena za bilo kakvo gospodarstvo, a pomalo je zanemareno i tradicio- nalno otočko privređivanje. Zabrana dolaska stranaca sprječavala je turis- tički razvoj, a opća prometna otočka Plokata ispred crkve izoliranost potaknula je masovno

GRAĐEVINAR 52 (2000) 8 483 Razvitak hrvatskih otoka rije bile građene u suhozidu ili od nažalost današnja slika lastovskog drva. Prostor između dvadesetak so- sela i njegova osebujnoga graditelj- lidno građenih obiteljskih sklopova, skog naslijeđa ugrožena je iseljava- uronjenih u prostrane vrtove, potak- njem i novim često i nestručnim zah- nuo je mletačkog putopisca Giovan- vatima. Ipak mnogi sklopovi kuća, nija Bottera 1618. godine da, gleda- pregrađeni, povišeni i uokvireni kas- jući razrijeđeni renesansni izgled nijim adaptacijama, omogućuju uvid naselja, napiše kako se u brdima u visoku razinu svakodnevnog živo- sred otoka, uokolo plodne doline s ta nekadašnjih Lastovaca. U posljed- maslinama i grožđem, nalaze dubro- nje je vrijeme došlo do koncentra- vački ljetnikovci. Naselje se s vre- cije svih bitnih sadržaja na Pjevoru, menom zgušnjavalo usitnjavanjem iznad jugozapadnog ruba naselja. Tu građevinskih čestica i brojnim dioba- je smješten bijeli blok zgrada koji ma unutar starih kućnih sklopova. oblikom i proporcijama potpuno Lastovske su ulice nekadašnji pop- odudara od opće slike naselja. To je ločani seoski putovi, vijugavi i is- slučaj i sa zgradama austrijske škole prepleteni baš kao i međusobne obi- i talijanske općine što su prije izgra- teljske veze stanovnika. No i danas đeni na Dolcu, tradicionalnom sre- su lako uočljivi zgusnuti i povezani dištu mjesta. Posebno su neuspjele kućni sklopovi uronjeni u vrtove, neke betonske suvremene višekat- pravi kućni otoci (insulae), koji su i nice povrh naselja te poneke adap- najslikovitiji i najdojmljiviji dio ovoga tacije starih sklopova. Žalosno je što u svakom pogledu posebnog naselja. su zapravo najmanje oštećena napuš- Lastovske su kuće čvrste pravokutne tena kamena zdanja. Lastovo jest kamene katnice, s funkcionalnim zaštićena urbano-ruralna graditelj- rasporedom vrata i prozora. U pri- ska cjelina, ali ta zaštita očigledno zemlju su smješteni gospodarski sa- nije baš osobito djelotvorna. držaji s obvezatnom konobom, a na Lastovo sliči brojnim našim otočkim katu stambene prostorije s jednom naseljima građenim daleko od mora, središnjom i okolnim spavaćim so- iako je građevno vrednije, svrsishod- bama. Na kat se ulazi kamenim stu- nije i slikovitije. Ipak ono ima nešto bama iz prizemlja ili izravno s gor- što nijedno drugo otočko i primor- nje strane kuće jer su većinom izgra- sko naselje nema - posebne i neobič- đene na strmoj padini pa je prvi kat ne dimnjake. Ti neobično visoki, (a ponekad i drugi) u razini terena. pretežno cilindrični 'fumari', građeni Mnoge kuće imaju sprijeda prostra- su na kućama ili na prizemnim kuhi- nu terasu na čijim su rubovima arule njama. Ima ih bezbroj i svi su razli- (kameni sanduci za cvijeće) zidani čiti, iako često zapušteni i oštećeni. na konzolama. Pod terasom su obič- Nerijetko se onako vitki i visoki do- no presvođeni prolazi koji vode do imaju poput minareta džamija, iako gospodarskih prostorija. Ispod kame- muslimana (ni Arapa ni Turaka) ni- nom uokvirenih prozora izbačene su kada nije bilo na otoku. Dimnjak je kamene konzole s ušicama kroz koje kao lastovska posebnost čak i sadr- se provlačila motka na koju se vje- žaj općinskog grba. U Lastovu je šalo rublje, voće, tapeti i sl. Krovovi nedavno restauriran i najstariji dim- su najčešće dvostrešni, pokriveni njak u Dalmaciji koji se nalazi na kupom kanalicom. Većina je kuća kući obitelji Biza Antica i na kruni okružena obrađenim vrtovima i ma- mu je vjetrulja na šahovnici. njim na nju naslonjenim zgradama, Za nedavna smo posjeta Lastovu po- a cijeli je sklop često ograđen zidom. kušali otkriti razloge tolikoj raznovr- Svi ti gotički, renesansni i barokni snosti i kićenosti lastovskih 'fumara'. sklopovi čine posebnu, fleksibilnu i Primjeri Lastovskih dimjaka. Najdonji je Njihova je visina, uvjeravali su nas dojmljivu građevnu cjelinu. restauriran i najstariji je u Dalmaciji sugovornici, uvjetovana relativno

484 GRAĐEVINAR 52 (2000) 8 Razvitak hrvatskih otoka visokom vlažnošću i potrebom da se brončanu škropionicu. Neogotički ljednjih godina znatno smanjili po- dim podigne iznad kotline u kojoj je zvonik izgrađen je 1942. godine. U žari, a posebno je katastrofalan bio slabo strujanje zraka. Zbog toga su i mjestu Lastovu ima još mnogo crka- onaj 1998. godine kada su izgorjeli otvori uvijek ispod raskošne krune. va, a najljepšom smatraju Sv. Mari- veliki predjeli na jugu uokolo Skri- Nekada je, pričaju, u vrijeme kad su ju u Polju, koju su u 15. stoljeću u vene luke. se svi grijali na drva, iznad cijelog gotičko-renesansnom stilu izgradili Rekli smo već da je mjesto Lastovo naselja znala veći dio dana stajati domaći majstori, a ima vrijednu sli- smješteno unutar otoka, ali je od mora kapa od dima, tako da se kuće na ku mletačkog slikara Francesca Bi- na sjevernoj otočkoj obali udaljeno padini i u podnožju uopće nisu vid- ssola. nekoliko stotina metara zračne jele. Potreba za visokim dimnjakom Inače tvrdi se da na Lastovu ima čak linije. No do mora se spušta vrlo s vremenom je od njega stvorila sta- 46 crkava, što je potaknulo zgodan strma padina, koja je uz utvrde bila tusni simbol. Nastalo je takmičenje propagandni slogan kako Lastovo najbolja obrana od gusarskih napa- čiji će 'fumar' biti vitkiji, slikovitiji i ima 46 otoka, 46, polja i 46 crkava. da. Do obale se spušta krivudava dojmljiviji. Navodno su još počet- Bit će ipak da to nije baš najtočnije, cesta kroz gusto pošumljen predjel. kom 20. stoljeća u Lastovu postojala što smo na početku ovog teksta utv- Ispod sela staro je ribarsko naselje dva zidara specijalnost kojih je bilo rdili za otoke (ima ih više), crkava Lučica sa natiskanim kamenim sklo- samo građenje dimnjaka. Neobična se lastovska strast može i danas pra- titi na novim kućama građenim uz more koje ponekad imaju slične neo- bične dimnjake, često i bez stvarne potrebe. Osim dojmljivih kućnih sklopova, od kojih je četrdesetak zaštićeno kao graditeljska baština, od javnih je zgrada i utvrda malo toga sačuvano. Ut- vrde su rušene ili pregrađivane (u francuskoj utvrdi na Glavici danas je meteorološka stanica), a ostale javne zgrade, poput fontika i bolni- ce, s vremenom su dobile druge sa- držaje. Nije sačuvan čak ni knežev dvor, koji je srušen u 19. stoljeću, a na čijem je mjestu izgrađena neore- nesansna palača Grbin (danas Fante- Uvala Lučica ispod Lastova la). Na plokati pred crkvom u 18. je stoljeću podignut trijem (loža), vje- barem sudeći po dr. Cviti Fiksoviću povima kuća, od kojih su ipak mno- rojatno na mjestu starijeg, u kojem (koji ih je temeljito proučavao) ima ge urušene i napuštene. Kako je lu- su zasjedali knez i suci. U župnoj nešto manje, a broj je polja gotovo čica vrlo slabo zaštićena od sjever- crkvi Sv. Kuzme i Damjana nekada nemoguće precizno utvrditi. Ipak nih vjetrova u blizini je uz crkvu Sv. je bilo zborno mjesto lastovske za- treba dodati da na ovom otoku ima Mihovila izgrađena istoimena uvala, jednice. Središnja je lađa ove trob- izrazito mnogo plodnih polja, što je vjerojatno za austrijske uprave kada rodne crkve iz druge polovice 15. uvjetovalo da na padinama brda ne- je kamenim lukobranom spojena ne- stoljeća, a bočne su dograđene sto- ma kamenih ograda kakve susreće- daleka morska hrid i stvoren manji ljeće ili dva kasnije, što je uočljivo mo na drugim otocima koje je mučio zaštićeni morski pristan. Na obali su na slikovitom pročelju. Radove je na nedostatak plodnih površina. Obilje danas ruševine uljare. Inače valja crkvi izvodilo više dubrovačkih i plodnih površina čuvalo je i šume dodati kako je 1808. na cijelom oto- korčulanskih majstora. Nad oltarom od krčenja, stoga se Lastovo i svrs- ku bilo 8 mlinova za mljevenje mas- su i dva poluciborija, rađena po uzo- tava među najšumovitije otoke. U lina. U prošlosti su glavni izvozni ru na ciborij u korčulanskoj katedra- tome ne treba zanemariti ni ulogu proizvodi uz ulje bili vino koje se li. Crkva posjeduje vrijedne slike, dubrovačke uprave, koja je uvijek izvozilo u dalmatinske gradove i srebrne i pozlaćene liturgijske pred- veliku pažnju poklanjala čuvanju slane sardele koje su se izvozile u mete i posebno vrijednu renesansnu šumskih površina. No šume su pos- Italiju.

GRAĐEVINAR 52 (2000) 8 485 Razvitak hrvatskih otoka

Inače Lastovo ima izuzetno zanim- žili i od Lastovaca predaju. Lastovci darima najstrože zabranjuje nošenje ljiv folklor, a pažnju privlači jedna su se ipak naoružali, a žene i djecu oružja. od najslikovitijih pokladnih prired- poslali su na molitvu u crkvu Sv. Ju- Poklad u Lastovu može se tumačiti i aba na Jadranu. Lastovski Poklad, re na Humu. Tada oluja u lastovs- kao simbolizirani oblik pamćenja ko- koji se redovito izvodi najmanje če- kom kanalu rasprši gusarsko brodo- lektivnih običaja, nevezanih s određe- tiri stoljeća, svojim je sadržajima i vlje, a Lastovci uhvate glasnika i na nim i preciznim povijesnim doga- dramaturgijom neiscrpno vrelo za magarcu ga sprovedu kroz selo te ga đajima i podložnih promjenama. Po- istraživanje povijesti otoka i etnog- osude i spale. U ovoj se pokladnoj sebno i stoga što je nekada Poklad rafskog naslijeđa i Lastova i obliž- stilizaciji lastovska vojska pretvara bio obučen 'po englešku' s polucilin- njeg kopna. u pokladare, a 'lijepe maškare' u ne- drom na glavi. Završni stihovi koji Na Pretili ponedjenik u Lastovu se suđeno roblje. se pjevaju u kolu na Dolcu glase: izrađuje lutka Poklada. Tijelo mu se puni slamom i pljevom, a noge mu se napune pijeskom. Odjene se u crvenu odoru s fesom na glavi, a lice mu se nagaravi. Sutradan na Poklad- ni utorak lutka se posjeda na najljep- šega seoskog magarca i pokladna povorka vođena barjaktarom obilazi mjesto uz pjesmu i 'halekanje'. Pri- tom izvode ples s mačevima koji podsjeća na Kumpanjiju sa susjedne Korčule. Za družinom pokladara naoružanih mačevima, na većoj udaljenosti ide skupina tzv. 'lijepih maš- kara' koja se cijelog dana ne smije sresti s ostalim pokladarima. Skupina se pokladara na kraju spusti na ravni dio u sredini sela. Tu je ra- zapeto uže dugo 300 metara do vrha Odlagalište otpada uz cestu Ubli - Lastovo uzvisine na zapadnom dijelu mjesta. S tog se vrha lutka po užetu tri puta Možda je predaja istinita, iako je vje- "O, Poklade, crni mraze / izgore si 'culja' i pri tom joj pod nogama mora- rojatnije složena od više događaja. Veljo more". Predaja te stihove tu- ju po pet, sedam i devet puta praskati Po priči bi se spomenuti događaj mači kako Lastovci jednom nisu išli petarde. Izuzetno se pazi da se lutka najvjerojatnije zbio 1483. godine gasiti požar na južnoj pučinskoj strani pravilno spusti, i da sve bude isprav- kada je napuljsko-aragonski (dakle i otoka, jer im se nije prekidalo pok- no, jer u protivnom je moguća loša katalonski) kralj Ferrante poharao ladnu buku. Inače nekada su u podi- ljetina ili neka druga nevolja. Kada Vis i napadao Korčulu. No to je bilo jeljenom selu znala biti i dva Pokla- se lutka spusti pokladari je hvataju i u ondašnjem sukobu s Venecijom, a da. Uza sve promjene pokladna je mašući mačevima 'haleču': "Živila Lastovo je pripadalo Dubrovačkoj priredba i danas najustrajnija unutraš- nam kumpanjija / poša nam je alavi- Republici. Nekako je logičnije da se nja veza među Lastovcima. ja". Kad se spuštanje završi penju se radi o događaju gotovo stoljeće kas- Lea Katića, načelnika općine Lasto- pjevajući i deklamirajući na Dolac nije, 1571. godine, kada je Hvar po- vo, zatekli smo u velikim priprema- gdje dolaze u sumrak. Tu se sreću s haralo i Korčulu napadalo tursko ma za proslavu tisućite obljetnice 'lijepim maškarama' i na poljani bli- brodovlje kojim je zapovijedao Ulug postojanja Lastova, koja se održava zu crkve zajedno plešu i trče u kolu. Ali (Ulič Alija, Eulg Ali). Time se krajem rujna ove godine, a ta obljet- Na kraju nataknu lutku na kolac i može objasniti i turska lutka Pokla- nica, kako kaže, nije zasnovana na zapale je te s njom trče oko kola. Na- mda. Kao potvrda može služiti i to legendama nego na pisanim i stvar- kon toga zvone zvona i svi Lastovci da se lastovske pokladne svečanosti nim dokumentima. Pripremaju rep- odlaze kućama. u dokumentima prvi put spominju rint izdanja nekih za povijest Lasto- Stara lastovka predaja tvrdi da su upravo nakon spomenutog događaja. va vrlo važnih knjiga i veliko slavje. katalonski gusari napali Korčulu i Spominju se po neredima pa knez Inače sadašnji je načelnik u politiku po turskom glasniku Turčinu zatra- 1597. donosi odluku kojom se pokla- ušao krajem osamdesetih godina

486 GRAĐEVINAR 52 (2000) 8 Razvitak hrvatskih otoka javno napadajući ondašnju zatvo- kojih stižu ceste i putovi dobro obra- bi za te prostore trebalo u potpunosti renost otoka za strance. Ta je odluka đena. riješiti i vlasničke odnose. inače nedugo potom, 1989. godine, i Načelnik je zadovoljan što su uspjeli Mnogo su nade polagali u Zakon o ukinuta, ali bez "blagoslova" vojnih na otoku sačuvati gotovo sve uprav- otocima, posebno jer je Lastovo svr- vlasti. Kasnije je bio voditelj općin- ne službe, posebno i stoga što im za stano u najugroženiju grupu i među skog poduzeća Komunalac, čijim je odlazak u Dubrovnik kao županijsko deset najnerazvijenijih otoka. Ali radom, kao i gotovo svim na otoku, središte treba preko Korčule i Splita dosadašnja primjena uopće ne ohrab- dijelom upravljala i vojska. Nakon gotovo cijeli dan. Ipak neke im se ruje jer se često više ulagalo u najra- odlaska vojske 1992. raspisani su službe nalaze na susjednoj Korčuli - zvijenije otoke, umjesto u najzaosta- prvi demokratski izbori i bio je na- katastar u Blatu i ured za graditeljs- lije. Bilo bi potrebno napraviti ope- čelnik do 1996. kada je smijenjen. tvo u Veloj Luci. U vlasništvu je op- rativne godišnje programe i pokušati one najnerazvijenije u nekoliko godina što više približiti razvijenijima. Posebno stoga što se nakon živosti ovogodišnje turističke sezone na otoku osjeća promjena i ljudi nisu toliko skeptični. Inače na Lastovu su tradi- cionalno najčešći gosti Slovenci, potom Talijani i Česi. Na otoku sada nema hotelskog smještaja, nema ni kampa, a postoji samo privatni smješ- taj. Vrlo su zainteresirani da se u Ubli- ma otvori granični prijelaz. Doduše on postoji, ali samo za izlaz iz Hrvat- ske, iako imaju veći ulaz turističkih plovila nego granični prijelazi na Visu, Korčuli i Hvaru zajedno. Ujed- no bi htjeli da dobiju koncesiju za na- Uređaj za desalinizaciju vode u Prgovu polju platu vezova jer bi naplaćene takse znatno poboljšale općinski proračun. Ponovno je izabran početkom 1998. ćine Komunalac, komunalno podu- godine. Iako nije u HDZ-u dobro je zeće sa 19 zaposlenih koje se bavi Najveće je iseljavanje s otoka zapo- surađivao s dijelom bivše vlasti. Uvi- održavanjem groblja, javnim prije- čelo 1958. godine, odlazilo se preko jek ga je vodila želja da pokuša pro- vozom te proizvodnjom i prodajom mora u Italiju, a potom u prekomor- naći način kako zadržati preostalo vode. Inače u cijeloj općini ima 160 ske zemlje - u SAD i u Australiju. U stanovništvo otoka i kako iskoristiti zaposlenih, vrlo malo u manjim pri- Lastovu ima 40 posto napuštenih ku- more kao gospodarski resurs. vatnim poduzećima i kod obrtnika, a ća, a uz to i brojnih staračkih doma- Nisu bili imuni ni na afere, a u pret- preostalo je u javnim službama. U ćinstava. Vlasnici ne žele prodavati vorbi je sve što je dotad radilo zapravo Lastovu postoji osnovna škola sa napuštene kuće, a čest su slučaj ne- zatvoreno, jer privatizacija nije stotinjak učenika. riješeni i nesređeni imovinsko-prav- uključivala ni rokove ni obvezu re- U 1998. godini izradili su prostorni ni odnosi. Posebno je to težak prob- dovitog rada. Tako je hotel Solitudo plan općine koji Lastovo pod stvar- lem u zaštićenim kućnim sklopovi- zatvoren već deset godina, a sadaš- nom vojnom upravom uopće nije ma Lastova i Lučice. Bilo bi nužno nji ga vlasnik (četvrti po redu) Tepih imalo. Taj plan omogućuje prenam- za te građevine pronaći neko rješe- centar iz Zagreba preuređuje za višu jenu nekih prostora, posebno onih s nje, makar dugoročnim korištenjem kategoriju. Bivši vojni hotel u Ubli- kojima je nekad gospodarila vojska. bez zadiranja u imovinske odnose. ma potpuno je devastiran, a nejasno Htjeli bi u Jurjevoj luci na Prežbi ure- Lastovo je imalo riješenu vodoops- je vlasništvo i nekadašnjega tekstil- diti nautički centar, iskoristiti napuš- krbu za dio otoka iz vodocrpilišta u nog pogona u tom mjestu. Jedino je tene građevine za turistički smještaj Prgovu polju, ali je problema bilo sigurno da ni on ne radi. Lastovci su te bivšu vojarnu u Zlepolju za rekre- zbog toga što je ta voda bila boćata. se bili prisiljeni jače okrenuti poljo- ativne sadržaje. No za sada svi ti pros- No uz vodocrpilište je 1998. insta- privredi i sva su polja na Lastovu do tori stoje neiskorišteni. Smatraju da liran desalinizator koji radi po princi-

GRAĐEVINAR 52 (2000) 8 487 Razvitak hrvatskih otoka pu reverzne osmotske desalinizacije, O desalinizaciji vode na Lastovu vo ima mjesnu kanalizaciju i podmor- a koji je proizvela američka tvrtka razgovarali smo kasnije i sa Zora- ski ispust s mehaničkim uređajem za Universal Aqua Tehnologies Inc., nom Jakelićem, dipl. ing. građ., iz pročišćavanje. Naselje Ubli ima mje- najpoznatiji svjetski proizvođač tak- splitskog odjela Hrvatskih voda. Taj snu kanalizaciju, a izrađena je i do- ve opreme. Sada je voda vrlo dobre je stručnjak, iako naknadno uključen kumentacija za podmorski ispust. kvalitete i potrošači su njome izuzetno u projekt kada je izvođenje već bilo Naselje Pasadur nije imalo kanaliza- zadovoljni, posebno jer ne plaćaju u punom jeku, vrlo zadovoljan i ug- cijsku mrežu, ali je uz pomoć Centra povećane troškove njezina pročiš- radnjom i radom uređaja na Lasto- za otoke uređena obala i uvedena za- ćavanja, ali to dodatno iscrpljuje si- vu. Radove je izvodila Vodoprivre- jednička kanalizacija s priključkom romašni općinski proračun. da d.d. Split, a nadzor je obavljao na podmorski ispust hotela Solitudo. IGH iz Zagreba. Postignut je vrlo Ostali se koriste septičkim jamama. Načelnik Teo Katić ponosan je što povoljan omjer iskoristivosti, pa se Za odlaganje otpada sada postoji je- je osobno potaknuo ugradnju desali- primjerice od 5 litara boćate vode dno neuređeno odlagalište u predjelu nizatora. Naime voda iz regionalnog dobiju 4 litre čiste, a voda se u ure- Kručica, na pola puta između Lastova vodovoda Neretva-Pelješac-Korču- đaju i primarno dezinficira. Uređaj i naselja Ubli. Planira se novo la-Lastovo usprkos položenom pod- na Prgovu polju postiže 4-5 l/s tije- osigurano odlagalište u kojem bi se morskom cjevovodu nikako ne stiže, kom 24 sata, a kapacitet se određuje otpad zatrpavao zemljom. Lokaciju a dok dođe proći će još dosta vreme- prema potrebi. Lastovo je bilo vrlo bi trebao riješiti prostorni plan Žu- na. Vodoopskrba je uvjet svakog pa povoljno za uvođenje ovog sustava panije. i najmanjega gospodarskog razvoja, budući da je imalo izgrađenu vodos- a posebno za razvoj turizma. Stoga premu, sustav cjevovoda i komunal- Na Lastovu je jedina državna cesta je ideju o desalinizaciji ponudio Vladi, no poduzeće koje će upravljati sust- ona što spaja Lastovo i Ubli, župa- naišao je na razumijevanje stručnih avom. Ta je voda 2 do 3 puta skuplja nijska je između naselja Ubli i Pasa- krugova te je zahvaljujući agreivnoj od one dobivene iz redovite vodo- dura, a sve su ostale nerazvrstane. tvrtki i povoljnim zajmovima i opskrbe, ali država mora pomagati Cesta do Pasadura je u vrlo lošom pomoći Hrvatskih voda Lastovo do- da ta voda bude dostupnija. Dakako stanju, a oštećena je i polaganjem bilo pitku vodu. Takav način rješa- da je to zapravo samo međurješenje, instalacija i njoj bi bila nužna teme- vanja vodoopskrbe može biti vrlo zaključio je ing. Jakelić, i da je pot- ljita sanacija. Priželjkuju da se jed- prihvatljivo rješenje za manje i uda- puno rješenje vodoopskrbe za otok nom probije cesta koja će spojiti Ubli i jene, a slabo naseljene otoke. Za si- Lastovo dovršavanje regionalnog Skrivenu luku jer bi tako otočki ces- gurniju vodoopskrbu Lastova bio bi vodovoda i dovođenje vode s izvo- tovni prsten bio zatvoren. Nužna i je potreban još jedan desalinizator, a rišta Prud kod Neretve. izgradnja mreže poljskih i šumskih njegova je ugradnja i predviđena pri U nastavku razgovora s načelnikom putova jer su i ove godine imali 5 gradnji crpne stanice. općine saznali smo da mjesto Lasto- požara. Bez putova je nemoguće or- ganizirati gašenje i zaštitu. Sa sadašnjom su povezanošću s kop- nom na određen način zadovoljni, posebno s brzim brodskim vezama koje bi trebalo produžiti kroz cijelu godinu. Trebalo bi ipak razriješiti problem Hvara, za kojega je na toj vezi (Lastovo-Vela Luka-Hvar-Split) uvijek rezerviran određeni broj kara- ta. Taj bi otok trebao dobiti posebnu brzu vezu da ne ograničava udaljenije otoke. Bilo bi dobro kada bi postojala jedna brza brodska veza s, primjerice, Pescarom, što bi omogućavalo sedmodnevni turistički boravak na otoku. Htjeli bi da se i pristanište u Ublima proširi za prihvat većih tra- jekata, posebno za direktni dolazak Hotel Solitudo na Lastovu talijanskih gostiju, za što zanimanje postoji.

488 GRAĐEVINAR 52 (2000) 8 Razvitak hrvatskih otoka

Razgovor s predsjednikom općine prioritet. Bez nastanjenoga i živog ljivo restaurirati, posebno zapuštene Lastovo završili smo raspravom o Lastova, ili s Lastovom staraca i bez i urušene, urediti vijugave uličice i tome kako bi koncesije za upravlja- mladosti, svi bi bili višestruko siro- zasaditi vrtove i voćnjake. Dobili nje lukama morale biti u ingerenci- mašniji. Jer niti jedan drugi otok ne bismo tako jedno ogledno otočko jama općina, što bi omogućilo bolje objedinjuje tako svu dramatiku sva- naselje, jedno pravo otočko etnose- upravljanje. Raspravljali smo i o ri- kodnevne borbe naših predaka za lo, koje bi svojom neobičnom ljepo- bolovu koje i na Lastovu zamire jer preživljavanje na komadu kopna tom te spontanom, svrhovitom i čo- je ribe sve manje. Valjalo bi mors- usred morske pučine te postignutu vjeku primjerenom organizacijom kim resursima prići odgovornije i visoku razinu graditeljske i sveopće prostora, imalo što pokazati i turisti- temeljitije, razmisliti o režimima ri- kulture. Sva su stara hrvatska nase- ma i povjesničarima umjetnosti i bolovnih zona kako bi se riblji fond lja na otocima smještena u unutraš- kulture. oporavio. Koće bi trebalo što više njosti otoka. Tadašnji su otočki sta- Bio je to prikaz jednoga dalekoga udaljiti od obale kopna i otoka. Zak- novnici prvenstveno bili poljopri- jadranskog otoka, pomalo autarkič- ljučili smo ipak kako je najveći pro- vrednici, a zemlja je uglavnom bila nog i u sebe zatvorenog, stanovniš- blem za otočke obitelji nastavak ško- u unutrašnjosti. Osim toga more su i tvo kojega se smanjilo gotovo do lovanja njihove djece u Splitu. To obala donosili brojne nevolje te raz- granica biološke održivosti. Vjero- mnogo stoji, a i vraćanje je na otok novrsne razbojnike spremne da pljač- jatno bi za kvalitetniji život na ovom otežano. Ipak odljev stanovništva kaju, ubijaju i odvode u roblje. Zato otoku bilo potrebno ne samo vraćati više nije tako velik zato što je i na je Lastovski statut čak i izrijekom iseljene već i privlačiti nove stanov- kopnu vrlo teško doći do posla. zabranjivao gradnju čvrstih kuća na nike. Možda se sadašnji Lastovci obali, osim za skloništa i skladišta. Uočili smo već da se problemi poje- tome i ne bi previše protivili. Naime Sva su naselja na obali ili utvrđeni dinog otoka umnožavaju s povećava- 20. stoljeće bilo je za njih osobito stari gradovi (a oni su bili ili bizant- njem njegove udaljenosti od kopna. stresno (preko talijanske okupacije i ski ili mletački) ili novijeg nastanka. Lastovo je najudaljenije i zato su boravka jugovojske) i dijelom ih je problemi tog otoka najveći. Stoga je Stoga je naselje Lastovo najreprezen- riješilo njihove stoljetne samodovo- Lastovu nužan jedan promišljen i tativniji i najljepši primjer hrvatsko- ljnosti i izoliranosti. razrađen program revitalizacije, koji ga otočkoga graditeljskog naslijeđa. vjerojatno mora dobiti nacionalni Sve bi te kućne sklopove trebalo paž- Branko Nadilo

GRAĐEVINAR 52 (2000) 8 489