DOCSLIB.ORG

Priređivanje Skladbi Za Pjevački Zbor Na Primjeru Obrade Tema Iz Filmske Glazbe

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Priređivanje Skladbi Za Pjevački Zbor Na Primjeru Obrade Tema Iz Filmske Glazbe Priređivanje skladbi za pjevački zbor na primjeru obrade tema iz filmske glazbe Dukmenić, Luka Undergraduate thesis / Završni rad 2019 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Academy of Arts and Culture in Osijek / Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:251:172294 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-09-25 Repository / Repozitorij: Repository of the Academy of Arts and Culture in Osijek SVEUĈILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU AKADEMIJA ZA UMJETNOST I KULTURU U OSIJEKU ODSJEK ZA GLAZBENU UMJETNOST STUDIJ GLAZBENE PEDAGOGIJE LUKA DUKMENIĆ PRIREĐIVANJE SKLADBI ZA PJEVAČKI ZBOR NA PRIMJERU OBRADE TEMA IZ FILMSKE GLAZBE ZAVRŠNI RAD Mentor: izv. prof. art. dr. sc. Antoaneta Radoĉaj - Jerković Komentor: Davor Dedić, v. pred. Osijek, 2019. Sažetak Pjevaĉki zbor ĉini skupina pjevaĉa koja pjeva višeglasno, a svaku od tih glasova, odnosno dionica pjeva po nekoliko pjevaĉa. Aranţiranje je postupak prerade glazbenih elemenata nekog djela, kako bi se ono prilagodilo za odreĊeni sastav, u ovom sluĉaju zbor. Aranţman raspisuje, odnosno aranţira – aranţer. Dvije su vrste aranţmana za pjevaĉke zborove – vokalni (a capella) aranţman te vokalno-instrumentalni aranţman. Na aranţman utjeĉu razliĉiti elementi na koje aranţer mora obratiti pozornost prije pisanja: vrsta i veliĉina sastava, orkestracija (ako je potrebna), mjesto i vrijeme izvoĊenja, karakter skladbe, mjera, tempo, harmonija, ritam itd. Filmska glazba je posebna grana umjetnosti, glazba skladana iskljuĉivo za film ili televiziju. U filmu, skladatelj glazbom pokušava opisati i pojaĉati radnju te karakter likova, a u gledatelju probuditi što više osjećaja i što veću emociju. Drugi naziv za filmsku glazbu, odnosno tonski zapis glazbene pratnje filma, televizijske serije i sl. je soundtrack. Na poĉetku, filmsku glazbu pisali su skladatelji ozbiljne (klasiĉne) glazbe. Od prvog zvuĉnog filma 1927. godine, do danas, filmska glazba jako se razvila, to je dovelo do toga da u današnje vrijeme imamo skladatelje koji pišu iskljuĉivo za film i televiziju. Kljuĉne rijeĉi: pjevaĉki zbor, aranţiranje, filmska glazba, hrvatska filmska glazba Summary A choir consists of a group of singers/vocalists who sing polyphonically and each of the vocal lines are sung by a few singers at once. Arranging is a process of remaking elements within a certain musical piece for it to be adapted to a specific music group, or in this case, a choir. Arrangement is made by an arranger and there are two main types; vocal (a capella arrangement) and vocal and instrumental arrangement. The arrangement is affected by a few elements arranger should be aware of before making it: size and type of the music group, orchestration (if it's necessary), time and place for performing it, the character of the musical piece, measure, tempo, harmony, rhythm, etc. Movie score is a unique form of art which involves music composed specifically for movies and television in general. Through movies a composer uses music to enhance and build up the storyline, emphasize certain character traits and trigger specific emotions from the audience. The other name for the movie score, the musical background which accompanies storylines of a movie or a tv series, is soundtrack. In the beginning the movie score was written by classical composers, but since 1927., when the first audible movie was released, music score has grown so much that today we have composers who compose exclusively for movies and television. Key words: choir, arranging, film music, Croatian film music Sadržaj: 1. Uvod ........................................................................................................................................ 1 2. Pjevaĉki zbor ........................................................................................................................... 2 3. Aranţiranje za pjevaĉki zbor ................................................................................................... 4 3.1. Vrste aranţmana za pjevaĉki zbor .................................................................................... 5 3.2. Što sve utjeĉe na aranţman .............................................................................................. 5 4. Filmska glazba ......................................................................................................................... 7 4.1. Od lajtmotiva do soundtracka .......................................................................................... 8 4.2. Najznaĉajniji skladatelji ................................................................................................. 11 4.3. Filmska glazba u Hrvatskoj ............................................................................................ 13 5. Aranţman – praktiĉni dio završnog rada ............................................................................... 16 6. Zakljuĉak ............................................................................................................................... 18 7. Literatura ............................................................................................................................... 19 1. Uvod U današnje vrijeme svi slušaju glazbu i gledaju filmove. U filmskoj umjetnosti te dvije zasebne umjetnosti, nadopunjuju se i spajaju u jedinstven umjetniĉki izraz. Kao što slušanje glazbe u slušatelju budi razne osjećaje i emocije, isto se dogaĊa tijekom gledanja filma. Kada se te dvije umjetnosti spoje u jednu cjelinu, dobiva se nova grana umjetnosti – filmska glazba. Filmska glazba je posebna glazbena vrsta, pisana, kao što sam naziv kaţe, za film ili televiziju. U filmu, skladatelj glazbom pokušava pratiti, doĉarati, opisati i pojaĉati radnju te karakter likova, a u gledatelju probuditi što veći raspon i intenzitet osjećaja. Ovaj rad podijeljen je na ĉetiri dijela. U prvom dijelu obraĊuje se pjevaĉki zbor kao ansambl. Definira se što je zbor, kakve vrste zborova postoje i kako se dijele, definiraju se pjevaĉki glasovi te njihovi opsezi i karakteri. Sljedeći dio rada odnosi se na prireĊivanje skladbi, odnosno aranţiranje. Aranţiranje je jedna od umjetniĉkih tehnika prilagodbe glazbenih elemenata nekog djela za odreĊeni sastav, a umjetnik koji je zaduţen za raspisivanje aranţmana, odnosno aranţiranje, naziva se aranţer. U radu se navode najpoznatiji aranţeri i glazbeni producenti u Hrvatskoj, prije i danas. Definiraju se vrste aranţmana za pjevaĉki zbor te se raspravlja o tome što sve utjeĉe na aranţman. U trećem poglavlju obraĊuju se neki elementi filmske glazbe i definira pojam soundtrack. Nakon toga slijedi razrada koja obuhvaća vrijeme od prve pojave Wagnerova lajtmotiva u operi, do primjene lajtmotiva u filmskoj glazbi. Kronološki se navode skladatelji koji su se potvrdili u svijetu filma i filmske glazbe. Poglavlje obraĊuje povijest filmske glazbe u Hrvatskoj, od tzv. veterana do suvremenih skladatelja koji danas djeluju. U zadnjem poglavlju predstavlja se roman „U registraturi“ knjiţevniku Ante Kovaĉića te koje je ekranizirano uz glazbu Arsena Dedića. Uz kratku analizu, priloţen je i praktiĉni dio završnog rada, ĉetveroglasni (u nekim dijelovima peteroglasni) a capella aranţman za mješoviti pjevaĉki zbor. 1 2. Pjevački zbor Pjevaĉki zbor ĉini skupina ljudi koja pjeva podijeljena u više glasova, odnosno dionica, a svaku od tih dionica pjeva nekoliko pjevaĉa. Osim uz instrumentalnu pratnju, zbor moţe pjevati i bez instrumentalne pratnje – a capella. „Pjevaĉki zbor – veća skupina pjevaĉa u kojoj svaku dionicu pjeva nekoliko izvodilaca. Zbor moţe nastupati uz pratnju instrumenta ili bez njih (a capella), moţe pjevati jednoglasno (unisono) ili višeglasno. Zborno pjevanje rašireno je od davnine na svim stranama svijeta i na svim stupnjevima kulture“ (Muziĉka enciklopedija, 1971:89). Prema Radoĉaj-Jerković, Škojo i Milinović (2018), zborsko pjevanje je zbog svojih pozitivnih karakteristika najzastupljeniji oblik neformalnog uĉenja glazbe, odnosno stjecanja glazbenog znanja i razvijanja glazbenih sposobnosti (Radoĉaj-Jerković, Škojo i Milinović, 2018:311). Pjevaĉki zbor vodi zborovoĊa, osoba koja je zaduţena za odabir i uvjeţbavanje programa te voĊenje zbora tijekom izvedbe. Muziĉka enciklopedija (1971) definira zborovoĊu kao dirigenta pjevaĉkog zbora. Kao i kod dirigenta instrumentalnog sastava, funkcija i tehnika dirigiranja su isti osim što zborovoĊa dirigira bez dirigentskog štapića (Muziĉka enciklopedija, 1971:172). „Elemente ekspresivnosti moguće je vjeţbati ukljuĉivanjem vjeţbi glazbenog fraziranja, dinamike, tempa, agogike i artikulacije u sve sfere pjevaĉkog pouĉavanja, od glazbenih igara do interpretacije pjesama“ (Radoĉaj-Jerković, 2017:70) Prema Muziĉkoj enciklopediji (1971), zborovi se razlikuju prema broju pjevaĉa, odnosno sastavu i vrsti njihovih glasova. Postoje veliki, komorni, muški, ţenski, mješoviti, djeĉji itd., a prema namjeni crkveni, školski, operni, radio i sl. (Isto:89). Ţenski zbor sastoji se od ţenskih glasova (sopran, alt), muški zbor od muških glasova (tenor, bariton, bas), a mješoviti i od muških i od ţenskih glasova. Posebni oblik zbora je djeĉji, zbor kojeg ĉine djevojĉice i djeĉaci (sopran i alt). Muziĉka enciklopedija (1971) definira sopran kao najviši ţenski (i djeĉji) glas. Kod amaterskih ţenskih i kod djeĉjih glasova opseg je od (h) c1 do f2 (g2, a2), a kod profesionalnih pjevaĉica od a do c3 (rijetko i
Load more

Recommended publications
  • Grad Zagreb Ured Gradonačelnika Gospođa Sandra Švaljek, Zamjenica Gradonačelnika Koja Obnaša Dužnost Gradonačelnika
    Grad Zagreb Ured gradonačelnika Gospođa Sandra Švaljek, zamjenica gradonačelnika koja obnaša dužnost gradonačelnika Zagreb, 10. ožujak 2015. INICIJATIVA ZA SAMOSTALNI URED ZA KULTURU GRADA ZAGREBA Poštovana, U skladu s postignutim i iskazanim javnim interesom, podrţavamo inicijativu da Gradska skupština Grada Zagreba što hitnije donese odluku o osnivanju zasebnog Ureda za kulturu i njegovog odvajanja iz djelokruga obrazovanja i sporta. Kao poveznice izmeĊu tijela politiĉkoga odluĉivanja i podruĉja kulture, uredi za kulturu funkcioniraju samostalno u gotovo svim gradovima Europske unije, a prava je iznimka njihovo djelovanje u okviru drugih upravnih tijela gradske uprave. Zagreb kao metropola hrvatske kulture, njegovi umjetnici i ostali kulturni djelatnici, zasluţuju zaseban Ured za kulturu kao osnovni preduvjeta za bolje razvijanje i ostvarivanje kulturnih interesa Grada Zagreba. Uvjereni smo da je Ured za kulturu Grada Zagreba kljuĉni preduvjet za definiranje strategije kulturnoga razvoja Grada, nuţnu reformu, reorganizaciju, te neophodno potrebnu bolju koordinaciju na podruĉju kulture, te posljediĉno bogatija, struĉnija i u svakom pogledu (još) izvrsnija kulturna ostvarenja u glavnome gradu Republike Hrvatske. POTPISI - 1. Acija Alfirević, spisateljica i znanstvenica 2. Adela Golac – Rilović, operna pjevaĉica 3. Adi A. Imamović, filmskiredatelj 4. Adonis Dokuzović, glazbenik 5. Adrian Pezdirc, glumac 6. Agata Juniku, dr. sc., ADU 7. Aida Bukvić, redateljica i sveuĉilišna profesorica, ADU 8. Alan Bjelinski, dirigent 9. Alan Ĉerny, glazbenik 10. Aleksandar Ţiţović, keramiĉar 11. Aleksandra Janeva Imfeld, plesaĉ/koreograf 12. Aleksandra Mišić, plesna umjetnica 13. Alem Korkut, akademski kipar 14. Alen Islamović, glazbenik 15. Alfi Kabiljo, skladatelj 16. Alka Vuica, pjevaĉica 17. Amir Bukvić, dramski pisac i glumac 18. Amanda Prenkaj, glumica, GK Ţar ptica 19.
    [Show full text]
  • Analiza Udžbenika Za Premet Glazbene Kulture U Prva Tri Razreda Osnovne Škole
    Analiza udžbenika za premet Glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole Žarinac, Ivana Master's thesis / Diplomski rad 2017 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Zagreb, Faculty of Teacher Education / Sveučilište u Zagrebu, Učiteljski fakultet Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:147:890730 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-09-27 Repository / Repozitorij: University of Zagreb Faculty of Teacher Education - Digital repository SVEUČILIŠTE U ZAGREBU UČITELJSKI FAKULTET ODSJEK ZA UČITELJSKE STUDIJE Ivana Žarinac DIPLOMSKI RAD ANALIZA UDŽBENIKA ZA PREDMET GLAZBENA KULTURA U PRVA TRI RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE Petrinja, listopad 2017. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU UČITELJSKI FAKULTET ODSJEK ZA UČITELJSKE STUDIJE (Petrinja) PREDMET: Metodika glazbene kulture DIPLOMSKI RAD Ime i prezime pristupnika: Ivana Žarinac TEMA DIPLOMSKOG RADA: Analiza udžbenika za predmet Glazbena kultura u prva tri razreda osnovne škole MENTOR: dr. sc. Jelena Blašković, predavačica Petrinja, listopad 2017. 2 SADRŽAJ SADRŽAJ..................................................................................................................................3 Sažetak........................................................................................................................................8 Summary.....................................................................................................................................9 UVOD......................................................................................................................................10
    [Show full text]
  • Usporedba Djelovanja Modela Recipročnoga Odgovora I Dijakronijskoga Modela U Nastavi Glazbene Umjetnosti Na Oblikovanje Glazbenoga Ukusa Učenika
    Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet Ivana Senjan USPOREDBA DJELOVANJA MODELA RECIPROČNOGA ODGOVORA I DIJAKRONIJSKOGA MODELA U NASTAVI GLAZBENE UMJETNOSTI NA OBLIKOVANJE GLAZBENOGA UKUSA UČENIKA DOKTORSKI RAD Zagreb, 2018. Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet Ivana Senjan USPOREDBA DJELOVANJA MODELA RECIPROČNOGA ODGOVORA I DIJAKRONIJSKOGA MODELA U NASTAVI GLAZBENE UMJETNOSTI NA OBLIKOVANJE GLAZBENOGA UKUSA UČENIKA DOKTORSKI RAD Mentorica: izv. prof. dr. sc. Snježana Dobrota Zagreb, 2018. Faculty of Humanities and Social Sciences Ivana Senjan COMPARISON OF THE IMPACT OF THE RECIPROCAL FEEDBACK MODEL OF MUSICAL RESPONSE AND THE DIACHRONIC MODEL IN TEACHING MUSIC ART ON SHAPING MUSICAL TASTE OF SECONDARY SCHOOL STUDENTS DOCTORAL THESIS Supervisor: associate professor Snježana Dobrota, Ph.D. Zagreb, 2018. INFORMACIJE O MENTORICI Dr. sc. Snježana Dobrota izvanredni je profesor na Odsjeku za učiteljski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Rođena je 25. listopada 1972. godine u Splitu. Osnovnu i srednju školu (Klasična gimnazija Natko Nodilo i Srednja glazbena škola Josip Hatze) završila je u Splitu. Godine 1994. diplomirala je na Fakultetu prirodoslovno- matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu, smjer Glazbena kultura, čime je stekla stručnu spremu sedmog (VII/1) stupnja i stručni naziv profesor glazbene kulture. Zahvaljujući visokom prosjeku ocjena bila je stipendistica Sveučilišta u Splitu, te dobitnica Rektorove nagrade. Akademske godine 1995./96. upisala je poslijediplomski znanstveni studij Glazbene pedagogije na Muzičkoj akademiji i Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za pedagogiju. Magistrirala je 2000. godine s temom Utjecaj aktivnog slušanja glazbe na razvoj perceptivnih sposobnosti djece rane školske dobi (mentor prof. dr. sc. Pavel Rojko) te stekla akademski stupanj magistra znanosti iz područja društvenih znanosti, polja odgojnih znanosti, grane opća pedagogija – glazbena pedagogija.
    [Show full text]
  • Authenticity in Electronic Dance Music in Serbia at the Turn of the Centuries
    The Other by Itself: Authenticity in electronic dance music in Serbia at the turn of the centuries Inaugural dissertation submitted to attain the academic degree of Dr phil., to Department 07 – History and Cultural Studies at Johannes Gutenberg University Mainz Irina Maksimović Belgrade Mainz 2016 Supervisor: Co-supervisor: Date of oral examination: May 10th 2017 Abstract Electronic dance music (shortly EDM) in Serbia was an authentic phenomenon of popular culture whose development went hand in hand with a socio-political situation in the country during the 1990s. After the disintegration of Yugoslavia in 1991 to the moment of the official end of communism in 2000, Serbia was experiencing turbulent situations. On one hand, it was one of the most difficult periods in contemporary history of the country. On the other – it was one of the most original. In that period, EDM officially made its entrance upon the stage of popular culture and began shaping the new scene. My explanation sheds light on the fact that a specific space and a particular time allow the authenticity of transposing a certain phenomenon from one context to another. Transposition of worldwide EDM culture in local environment in Serbia resulted in scene development during the 1990s, interesting DJ tracks and live performances. The other authenticity is the concept that led me to research. This concept is mostly inspired by the book “Death of the Image” by philosopher Milorad Belančić, who says that the image today is moved to the level of new screen and digital spaces. The other authenticity offers another interpretation of a work, or an event, while the criterion by which certain phenomena, based on pre-existing material can be noted is to be different, to stand out by their specificity in a new context.
    [Show full text]
  • HG 2010 Br. 46-47
    Uvodnik Aktualnosti i kazališni vremeplov Poštovani čitatelji, Nedugo nakon broja kojim smo obuhvatili razdoblje do kraja Osim aktualnih zbivanja, Hrvatsko kolovoza, evo i drugog broja za 2010. koji pokriva period do kraja glumište bavit će se intenzivno godine. Dok je prošli broj obilježilo nadoknađivanje propuštenih i temama iz hrvatske kazališne festivala, premijera i niz sjećanja na preminule umjetnike, u ovom povijesti, ne samo zbog uredničkih smo uhvatili ritam s brojnim obljetnicama – a za idući broj čeka nostalgičarskih afiniteta, nego i zato nas još obilježavanje 150. sezone HNK u Zagrebu i jubileja Elize da sve brojnije čitatelje (osobito one Gerner, kojima će se priključiti esej o Beli Krleža u povodu 30 mlađe) podsjeti na velikane naše obljetnice njezinog odlaska. U idućem broju (koji će izaći iz tiska kulturne prošlosti kojima u eri nakon Festivala glumca) također ćemo se pozabaviti režijama estradizacije medija sve više prijeti Krležinih drama Gospoda Glembajevi i Leda na hrvatskim zaborav. Ovaj broj tako donosi esej pozornicama nekad i danas, zabilježit ćemo sve recentne knjige o kasnim glumačkim nastupima iz područja kazališta i dramske književnosti te objaviti drugi dio Tita Strozzija, glumca, dramskog temata o kazališnoj kritici, čijim se prvim dijelom otvara ovaj broj i opernog redatelja (više od 300 Hrvatskog glumišta. uloga i isto toliko režija), dramskog pisca (Ecce homo, Zrinski, Ulaskom u redoviti ritam izlaženja i rješavanjem zaostataka moći Tomislav, Igra u dvoje...), dramatizatora, prozaika, pedagoga, ćemo se
    [Show full text]
  • Jewish Communities in the Political and Legal Systems of Post-Yugoslav Countries
    TRAMES, 2017, 21(71/66), 3, 251–271 JEWISH COMMUNITIES IN THE POLITICAL AND LEGAL SYSTEMS OF POST-YUGOSLAV COUNTRIES Boris Vukićević University of Montenegro Abstract. After the dissolution of Yugoslavia, the Jewish community within Yugoslavia was also split up, and now various Jewish communities exist in the seven post-Yugoslav countries. Although all of these communities are relatively small, their size, influence, and activity vary. The political and legal status of Jewish communities, normatively speaking, differs across the former Yugoslav republics. Sometimes Jews or Jewish communities are mentioned in constitutions, signed agreements with governments, or are recognized in laws that regulate religious communities. Despite normative differences, they share most of the same problems – a slow process of return of property, diminishing numbers due to emigra- tion and assimilation, and, although on a much lower scale than in many other countries, creeping anti-Semitism. They also share the same opportunities – a push for more minority rights as part of ‘Europeanization’ and the perception of Jewish communities as a link to influential investors and politicians from the Jewish diaspora and Israel. Keywords: Jewish communities, minority rights, post-communism, former Yugoslavia DOI: https://doi.org/10.3176/tr.2017.3.04 1. Introduction In 1948, the first postwar census in Yugoslavia counted 6,538 people of Jewish nationality, although many Jews identified as other nationalities (e.g. Croat, Serb) in the census while identifying religiously as Jewish, as seen by the fact that Jewish municipalities (or communities) across Yugoslavia had 11,934 members (Boeckh 2006:427). The number of Jews in Yugoslavia decreased in the following years after the foundation of the State of Israel.
    [Show full text]
  • Bibliografije ― Bibliographies, Armud6 47/1-2 (2016) 275-309 275
    BIBLIOGRAFIJE ― BIBLIOGRAPHIES, ARMUD6 47/1-2 (2016) 275-309 275 BIBLIOGRAFIJE ― BIBLIOGRAPHIES BIBLIOGRAPHIA MUSICOLOGICA CROATICA ADDENDA I RADOVI ZA 2014. GODINU I. Znanstveni i stručni radovi a) Knjige BACHRACH-KRIŠTOFIĆ, Sanja – KRIŠTOFIĆ, Mario (ur.): Jugoton : istočno od raja : 20.10.-30.11.2014., Tehnički muzej, Zagreb : katalog izložbe, Kultura umjetnosti, Zagreb 2014, ISBN 9789535715016. BAJUK, Lidija – MIHOLIĆ, Irena (ur.): O hrvatskoj tradicijskoj glazbi Međimurja i oko nje : Centar za kulturu Čakovec, Scheierova dvorana, 6.-25. listopada 2014. katalog izložbe, Institut za etnologiju i folkloristiku – Udruga Matapur, Zagreb – Lopa- tinec 2014, ISBN 9789536020959. BAJUK, Lidija – PETROVIĆ OSMAK, Željka (ur.): O hrvatskoj tradicijskoj glazbi Me- đimurja i oko nje : predavanja i radionice Zlatna grana i Međimurska tradicijska glazba, Etnografski muzej – Institut za etnologiju i folkloristiku – Udruga Ma- tapur, Zagreb – Lopatinec 2014, ISBN 9789536273614. BARBIERI, Marija: Nada Tončić : život i djelo, Ex libris, Zagreb 2014, ISBN 9789532840605. BARIĆ, Mirko: Tambura : kako sam gradio bisernicu, Gradska knjižnica »Ivan Goran Kovačić«, Karlovac 2014, ISBN 9789537852146. BELINA, Mirna – KOŽUL, Marina: Vizualna glazba, Udruga 25 FPS, Zagreb 2014, ISBN 9789537848026. BRATIĆ, Martina: Zagrebački solisti : velikih 60, Zagrebački solisti, Zagreb 2014. BRČIĆ, Maroje: S gitarom ruku pod ruku, Matica hrvatska, Ogranak Dubrovnik, Dubrovnik 2014, ISBN 9789537784393. BRUSIĆ, Doris (ur.): Pjevački zbor KUD-a Halubjan kroz povijest, KUD »Halubjan«, Viškovo 2014, ISBN 9789535760702. 276 BIBLIOGRAFIJE ― BIBLIOGRAPHIES, ARMUD6 47/1-2 (2016) 275-309 BULETIĆ, Mario – MARUŠIĆ, Dario: Istarski tradicijski instrumenti : iz fundusa Et- nografskog muzeja Istre : katalog izložbe, Etnografski muzej Istre, Pazin 2014, ISBN 9789537944063. CIKOJEVIĆ, Dalibor: Glazbena trilogija : Ostavština posljednjeg skladatelja ; Posljednja violina Niccolòa Amatija ; Virtuozi, muze i striptiz, Leykam International, Zagreb 2014, ISBN 978953340015.
    [Show full text]
  • Croatian Film Catalogue 2015 Katalog Hrvatskog Filma 2015 Sadržaj Contents
    Croatian Film Catalogue 2015 Katalog hrvatskog filma 2015 Sadržaj Contents Dugometražni igrani film – Feature Film Bit ćemo prvaci svijeta · Bićemo prvaci sveta · We Will Be the World Champions · Darko Bajić · 10 Imena višnje · Ungiven · Branko Schmidt ·11 Lazar · Svetozar Ristovski ·12 Memoari slomljenog uma · Memoirs of a Broken Mind · Danilo Lola Ilić ·13 Narodni heroj Ljiljan Vidić · Shooting Stars · Ivan-Goran Vitez ·14 Naša svakodnevna priča · Our Everyday Life · Ines Tanović · 15 Puni udar · Full Contact · David Verbeek · 16 Sirene i krikovi · Sirens and Screams · Ivan Perić · 17 Svinjari · The Enchanting Porkers · Ivan Livaković · 18 Ti mene nosiš · You Carry Me · Ivona Juka · 19 Trema · Interruption · Yorgos Zios · 20 Vrapci · Þrestir · Sparows · Rúnar Rúnnarson · 21 Zagrebačke priče vol. 3 · Zagreb Stories Vol. 3 · Ivan Salaj, Pero Orešković, Matija Vukšić, Vlatka Vorkapić, Danilo Šerbedžija, Radislav Jovanov Gonzo · 22 Zvizdan · The High Sun · Dalibor Matanić · 25 Život je truba · Life Is a Trumpet · Antonio Nuić · 26 Kratkometražni igrani film – Short Fiction Film Bakina unuka · Granddaughter ·Tomislav Šestan · 28 Belladonna · Dubravka Turić · 29 Crne mačke · Black Cats · Marko Turčinov · 30 Cvijeće · Flowers · Judita Gamulin · 31 Da je kuća dobra i vuk bi je imao · No Wolf Has a House · Hana Jušić · 32 Daddy Issues · Judita Gamulin · 33 Dan Marjana · Marjan Hill Day · Igor Jelinović · 34 Dobro sam, vidimo se · An Awful Pair of Shoes and a Funeral · Luka Čurčić · 35 Doručak · Le petit déjeuner · Breakfast · Salvatore Li Causi
    [Show full text]
  • Priređivanje Skladbi Za Pjevački Zbor Na Primjeru Obrade Tema Iz Filmske Glazbe
    Priređivanje skladbi za pjevački zbor na primjeru obrade tema iz filmske glazbe Dukmenić, Luka Undergraduate thesis / Završni rad 2019 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Academy of Arts and Culture in Osijek / Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:251:172294 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-09-29 Repository / Repozitorij: Repository of the Academy of Arts and Culture in Osijek SVEUĈILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU AKADEMIJA ZA UMJETNOST I KULTURU U OSIJEKU ODSJEK ZA GLAZBENU UMJETNOST STUDIJ GLAZBENE PEDAGOGIJE LUKA DUKMENIĆ PRIREĐIVANJE SKLADBI ZA PJEVAČKI ZBOR NA PRIMJERU OBRADE TEMA IZ FILMSKE GLAZBE ZAVRŠNI RAD Mentor: izv. prof. art. dr. sc. Antoaneta Radoĉaj - Jerković Komentor: Davor Dedić, v. pred. Osijek, 2019. Sažetak Pjevaĉki zbor ĉini skupina pjevaĉa koja pjeva višeglasno, a svaku od tih glasova, odnosno dionica pjeva po nekoliko pjevaĉa. Aranţiranje je postupak prerade glazbenih elemenata nekog djela, kako bi se ono prilagodilo za odreĊeni sastav, u ovom sluĉaju zbor. Aranţman raspisuje, odnosno aranţira – aranţer. Dvije su vrste aranţmana za pjevaĉke zborove – vokalni (a capella) aranţman te vokalno-instrumentalni aranţman. Na aranţman utjeĉu razliĉiti elementi na koje aranţer mora obratiti pozornost prije pisanja: vrsta i veliĉina sastava, orkestracija (ako je potrebna), mjesto i vrijeme izvoĊenja, karakter skladbe, mjera, tempo, harmonija, ritam itd. Filmska glazba je posebna grana umjetnosti, glazba skladana iskljuĉivo za film ili televiziju. U filmu, skladatelj glazbom pokušava opisati i pojaĉati radnju te karakter likova, a u gledatelju probuditi što više osjećaja i što veću emociju.
    [Show full text]
  • 143 Velja^A 2007
    cantus_11 print vani 01:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:18 PM Page 1 NOVINE HRVATSKOGA DRU[TVA SKLADATELJA BROJ 143 VELJA^A 2007. CIJENA 20 kn ISSN 1330–4747 ARSEN DEDI] - RUTINA JE SMRT 20. OBLJETNICA SMRTI VLADIMIRA RU@DJAKA PRAIZVEDBA EPISTOLE IVE MALECA 60 GODINA BIG BANDA HRT-a HRVATSKI DJE^JI FESTIVAL IN MEMORIAM BRANKU CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS SEP^I]U CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CD IZLOG CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS ARSEN DEDI}, SNIMIO: DAVOR HRVOJ cantus_11 print vani 01:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:18 PM Page 2 2 BROJ 143, VELJA^A 2007. Mlada gitaristi~ka nada PO[TOVANI ^ITATE LJI CANTUSA! Dvadesetogodi{ nji Petar ^uli}, jedan od ponajbo ljih Prigodom nastupa odr`anog s Big Bandom HRT–a, koji ove godine obi lje`ava 60. godi{ njicu djelova nja, glasoviti je kantautor hrvat skih mladih gitarista, na 9. Gitaristi~kom festi- Arsen Dedi} izjavio: »Taj je Big Band uvijek bio teme lj o~uva nja, odr`ava nja razine popularne, pop, estradne glaz be. Ako je na{a valu u gr~kom gradu Volosu osvojio je dvije zlatne popularna glaz ba nalik onomu {to smo ponudili u ovoj konstelaciji, onda daj Bo`e da bude takva.« Ovu smo misao vodi lju odlu~ili meda lje.
    [Show full text]
  • Radio 3 Listings for 6 – 12 October 2018 Page 1
    Radio 3 Listings for 6 – 12 October 2018 Page 1 of 20 SATURDAY 06 OCTOBER 2018 Noveletta Op.82 No.2 for orchestra Oslo Philharmonic Orchestra, Nello Santi (Conductor) SAT 01:00 Through the Night (m0000kym) Unfinished business 05:16 AM BBC Scottish Symphony Orchestra and Thomas Dausgaard play Georg Friedrich Händel (1685-1759) Schubert's Unfinished Symphony (No.8) and Mahler's 10th Concerto grosso in A minor, Op 6 no 4 (HWV 322) Symphony. Catriona Young Presents. Accademia Bizantina, Stefano Montanari (Violin), Stefano Montanari (Leader) 01:01 AM Franz Schubert (1797-1828) 05:28 AM Symphony no. 8 in B minor D.759 (Unfinished) Frédéric Chopin (1810-1849) BBC Scottish Symphony Orchestra, Thomas Dausgaard Prelude for piano (Op.45) in C sharp minor (Conductor) Cedric Tiberghien (Piano) 01:23 AM 05:34 AM Gustav Mahler (1860-1911) Bedřich Smetana (1824-1884) Symphony no. 10 (compl. Deryck Cooke) Vltava (Moldau) from 'Ma Vlast' BBC Scottish Symphony Orchestra, Thomas Dausgaard Orchestre du Conservatoire de Musique du Québec, Raffi (Conductor) Armenian (Conductor) 02:36 AM 05:46 AM Wolfgang Amadeus Mozart (1756-1791) Samuel Barber (1910-1981) Trio for piano and strings in C major (K.548) Agnus Dei for chorus Trio Orlando, Tonco Ninic (Violin), Vladimir Krpan (Piano), Andrej BBC Singers, Stephen Cleobury (Conductor) Petrac (Cello) 05:54 AM 03:01 AM Marco Uccellini (c.1603-1680) Francis Poulenc (1899-1963), Lennox Berkeley (Orchestrator) Violin Sonata no. 7 from 'Opera V' Flute Sonata orch. Berkeley Davide Monti (Violin) Emmanuel Pahud (Flute), L'Orchestre de la Suisse Romande, Enrique Garcia-Asensio (Conductor) 06:01 AM Franz Schubert (1797-1828) 03:14 AM Piano Sonata no 15 in C major, D840 Edward Elgar (1857-1934) Alfred Brendel (Piano) Symphony no.
    [Show full text]
  • Noć S Ribarskom Aristokracijom
    magazin primorsko-goranske æupanije besplatni primjerak godina VI. / br. 23 rijeka / prosinac 2010. Noć s ribarskom aristokracijom 2 / zip 90dana zip / 3 etvrti susret Župana s Čgradonačelnicima i općinskim načelnicima s područja Primorsko-goranske županije održan je u Krku tijekom 8. i 9. Županija s Razvojnom studenog 2010. godine. Okupljanje lokalnih čelnika svih 36 lokalnih jedinica s područja naše Županije bilo je posvećeno razvoju, razmatranju budućeg prostornoplanerskog strategijom u EU Sa susreta u krčkom Hotelu Dražica Na četvrtom susretu s gradonačelnicima i općinskim načelnicima župan je Boris Ritoša, ravnatelj Doma zdravlja PGŽ dao poseban osvrt na rad mobilnih timova. Zlatko Komadina naglasio je kako su Strategija regionalnog razvoja ali i Župan Zlatko Komadina naglasio je kako su Strategija regionalnog razvoja ali i novi novi Prostorni plan PGŽ samo neki od ključnih dokumenata o kojima će Prostorni plan PGŽ samo neki od ključnih dokumenata o kojima će ovisiti smjer i brzina ovisiti smjer i brzina razvoja lokalnih jedinica i županije razvoja lokalnih jedinica i županije. - Ne može se razmišljati isključivo o štednji, ali i gopodarskog puta primorsko-goranskog kresanju troškova i smanjivanju javne kraja što se ponajprije ogledalo kroz raz- Domaćini skupa župan Zlatko Komadina, njegov zamjenik Vidoje Vujić i krčki gradonačelnik potrošnje, rekao je župan dodavši kako se Darijo Vasilić u planiranju srednjeročnog i dugoročnog matranje problematike začetka izrade novog razvoja valja okrenuti aktivnom stvaranju Prostornog plana Primorsko-goranske Okupljene načelnike i gradonačelnike dr.sc. uvjeta pokretanju javne potrošnje. Moramo županije. Jednako tako, na skupu kojem Koraljka Vahtar-Jurković, pročelnica Uprav- se okrenuti stvaranju većeg društvenog su uz župana Zlatka Komadinu nazočili i nog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša is- proizvoda, nove dodane vrijednosti kako njegov zamjenik prof.dr.sc.
    [Show full text]