DOCSLIB.ORG

Registator Ugovora O Koncesiji 03.09.2020

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Registator Ugovora O Koncesiji 03.09.2020 Vlada Crne Gore Komisija za koncesije IZVOD IZ REGISTRA UGOVORA O KONCESIJAMA U G O V O R 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Datum i Vrijeme Datum upisa Naziv koncesionara Naziv koncedenta Predmet koncesije broj trajanja Napomena zaključenja ugovora o ugovora o koncesiji koncesiji 1. 07.09.2010. „Bast“ d.o.o. Nikšić Vlada CG Istraživanje vodotoka 26.09.2008. 30 godina Ministarstvo za „Zaslapnica“ za male Br.01-683/2 ekonomski razvoj hidroelektrane 28.06.2015. 25.06.2014. Sporazumni raskid Ugovora Br.01-1571/1 zbog kašnjenja u realizaciji projekta 2. 07.09.2010. „Dekar“ d.o.o. Vlada CG Istraživanje vodotoka „Crnja“ za 26.09.2008. 30 godina Podgorica Ministarstvo za male hidroelektrane instalisane Br.01-746/2 ekonomski razvoj snage do 10 MW-DBOT aranžman 28.06.2015. 20.05.2014. Izmjene i dopune Ugovora- Br.01-28/108 produženje faze na 18 mjeseci 04.12.2015. 30.11.2015. Izmjene i dopune osnovnog Br.01-6/512 Ugovora-rok skraćen na 29 godina 3. 07.09.2010. „Kroling“ d.o.o. Vlada CG Istraživanje vodotoka 26.09.2008. 25 godina Danilovgrad Ministarstvo za „Babinopoljska“ za male Br.01-823/2 ekonomski razvoj hidroelektrane instalisane snage do 10 MW-DBOT aranžman 2 28.06.2015. 11.04.2013. Izmjene i dopune Ugovora- Br.01-826/1 Mogućnost promjene idejnog rješenja i postupka ekspropriacije 28.06.2015. 23.12.2014. Produženje faze III Ugovora Br.04-28/287 28.09.2015. 31.08.2015. Saglasnost Koncedenta na Br.01-6/349 prenos udjela u koncesionom preduzeću 15.02.2016. 23.12.2014. Ugovor u vezi sa osnovnim Br.04-28/228 ugovorom 4. 07.09.2010. „Haider Extrem Vlada CG Istraživanje vodotoka 26.09.2008. 30 godina Energy“ Ministarstvo za „Bjelojevićka“ za male Br.01-849/2 Sarajevo – BIH ekonomski razvoj hidroelektrane instalisane snage do 10 MW-DBOT aranžman 28.06.2015. 03.07.2009. Izmjene i dopune Ugovora Br.01-325/1 28.06.2015. 09.04.2013. Izmjene i dopune Ugovora Br.01-802/1 28.06.2015. 14.06.2013. Raskid zbog neispunjavanja Br.01-27/79 Ugovora-nedostatak bankarske garancije 5. 07.09.2010. „Haider Extrem Vlada CG Istraživanje vodotoka 26.09.2008. 30 godina Energy“ Ministarstvo za „Bistrica“- desna pritoka Lima Br.01-846/2 Sarajevo – BIH ekonomski za male hidroelektrane razvoj instalisane snage do 10 MW- DBOT aranžman 28.06.2015. 03.07.2009. Izmjene i dopune Ugovora Br.01-322/1 3 28.06.2015. 09.04.2013. Izmjene i dopune Ugovora Br.01-801/1 28.06.2015. 14.06.2013. Raskid Ugovora zbog Br.01-27/80 neispunjavanja ugovorenih obaveza-nedostatak bankarske garancije 6. 07.09.2010. „Energie Zoer Vlada CG Istraživanje vodotoka „Grlja“ za 26.09.2008. 30 godina Bau GmbH & Co Ministarstvo za male hidroelektrane instalisane Br.01-794/2 KG“ Judenburg - ekonomski razvoj snage do 10 MW-DBOT Austrija aranžman 31.05.2016. 13.05.2016. Sporazum o raskidu ugovora Br. 01-1273/1 7. 07.09.2010. „Hidroenergija Vlada CG Istraživanje vodotoka 26.09.2008. 27 godina Montenegro“ Ministarstvo za „Šekularska“ za male Br.01-799/2 d.o.o. ekonomski razvoj hidroelektrane instalisane Berane snage do 10 MW-DBOT aranžman 28.06.2015. 26.12.2012. Izmjene i dopune Ugovora – Br.01-25/143 mogućnost promjene idejnog rješenja 28.06.2015. 01.08.2014. Izmjene i dopune Ugovora i Br.01-28/190 Aneksa I-produženje faze izgradnje 15.12.2015. 25.09.2015. Ugovor u vezi sa osnovnim Br.01-6/375 ugovorom 4 28.03.2016. 18.02.2016. Stavljanje van snage Ugovora u vezi sa osnovnim ugovorom 01-6/375 -Zaključak Vlade Br. 08-185 31.05.2016. 18.05.2016. Aneks III- izmjene i dopune Br.01-1320/1 osnovnog ugovora, Aneksa I i Aneksa II 8. 07.09.2010. „Hidroenergija Vlada CG Istraživanje vodotoka „Bistrica“ 26.09.2008. 27 godina Montenegro“ Ministarstvo za za male hidroelektrane br.01-803/2 d.o.o. ekonomski razvoj instalisane snage do 10 MW- Berane DBOT aranžman 20.12.2018 „Hidroenergija Vlada Crne Gore 12.12.2018 Aneks broj 4 Ugovora o Montenegro“ Ministarstvo 310-1453/20 koncesiji d.o.o. ekonomije 18 Berane 28.06.2015. 26.12.2012. Izmjene i dopune Ugovora- Br.01-25/142 mogućnost promjene idejnog rješenja 28.06.2015. 01.08.2014. Izmjene i dopune Ugovora i Br.01-28/189 Aneksa I-produženje faze izgradnje 15.12.2015. 25.09.2015. Ugovor u vezi sa osnovnim 01-6/375 ugovorom 28.03.2016. 18.02.2016. Stavljanje van snage Ugovora u vezi sa osnovnim ugovorom 01-6/375 -Zaključak Vlade Br. 08-185 31.05.2016. 18.05.2016. Aneks III-izmjene i dopune Br.01-1319/1 osnovnog ugovora, Aneksa I i Aneksa II 5 9. 27.09.2010. „Sport's Man-First Vlada CG Korišćenje dijela voda izvorišta 26.08.1999. 20 godina producon“ Ministarstvo „Veliki Maljen“ Br. Preduzeće za poljoprivrede, 327/99-0501 spoljnu i šumarstva i -3275 unutrašnju vodoprivrede trgovinu d.o.o. Šavnik 27.09.2010. 14.06.2004. Izmjena naziva koncesionara Br. Društvo sa ograničenom 327/04-0702 odgovornošću za proizvodnju i -2078/4 distribuciju vode i hrane „Gorska – Šavnik„ 19.03.2013. 28.07.2010. Stavljanje van snage Aneksa I Br.801/2 20.03.2013. 04.03.2013. Raskid Ugovora zbog Br. neizvršavanja ugovorenih 11/13-0101- obaveza. 175 10. 27.09.2010. „Tim“ d.o.o. Vlada CG Korišćenje dijela voda izvorišta 16.04.2004. 30 godina Banatski Karlovac Ministarstvo „Đedov izvor“ Br. RJ Radigojno - poljoprivrede, 327/03-0802 Kolašin šumarstva i -6388/3 vodoprivrede 27.09.2010. 30.03.2006. Prenos prava na novog Br. koncesionara D.O.O. „AQUA 11/06-0101- BIANCA“ Podgorica 2412 11. 27.09.2010. „Fin Invest“ d.o.o. Vlada CG Prenošenje prava korišćenja 08.05.2002. 10 godina Podgorica Ministarstvo voda izvorišta Br. poljoprivrede, „Ropušica“ 327/01-0701 šumarstva i -1476/12 vodoprivrede 6 27.09.2010. 09.12.2002. Produženje koncesije 10 +10 Br. godina 327/02-0602 -6014/5 15.02.2016. 11.07.2003. Produženje ugovora na 6 Br. mjeseci 327/03-0601 -3616/3 12. 27.09.2010. Društvo za Vlada CG Korišćenje dijela voda izvorišta 18.07.2005. 25 godina unutrašnju i Ministarstvo „Bukovička vrela“ Br. spoljnu trgovinu i poljoprivrede, 327/05-0701 usluge šumarstva i -4641 „Rocky & vodoprivrede Pistolato“ d.o.o. Podgorica 27.09.2010. 14.12.2005. Produženje prava na novog Br. koncesionara „Water Group“ 327/05-0701 d.o.o. Kolašin -4641/4 13. 27.09.2010. Preduzeće za Vlada CG Korišćenje dijela voda izvorišta 12.07.2005. 30 godina trgovinu na veliko i Ministarstvo „Jeremija“ Br. malo „Nicco“ poljoprivrede, 327/04-0801 d.o.o. šumarstva i -3129/4 Beograd vodoprivrede 14. 27.09.2010. „Monglobal“ Vlada CG Korišćenje dijela voda izvorišta 16.04.2004. 30 godina Montenegro Ministarstvo „Vrelo“ Br. Rožaje poljoprivrede, 327/03-0802 šumarstva i -6397/3 vodoprivrede 27.09.2010. 21.07.2005.g Naziv izvorišta „Vrelo“ . zamjenjuje se riječima Br. „Lučičko vrelo“ 060/327/05- 0701-120/2 7 21.06.2015. 12.05.2010 Prenos na novog koncesionara Br.383/2 „AQUA PLUS PRO VITA“ d.o.o.- Rožaje 19.03.2013. 04.03.2013. Raskid Ugovora zbog Br. 11/13 neizvršavanja ugovornih 0101-176 obaveza 15. 27.09.2010. Preduzeće za Vlada CG Korišćenje dijela voda izvorišta 28.07.2006. 30 godina invescije, Ministarstvo „Gusarevci“ Br. konsaljng i poljoprivrede, 327/06-0701 markejng „Soa šumarstva i -5851 Invest“ d.o.o. vodoprivrede Šavnik 12.12.2010. 12.11.2010. Prenošenje prava na novog Br.1100/2 koncesionara „EKOPER“ d.o.o. Šavnik 16. 27.09.2010. „Božja voda“ d.o.o. Vlada CG Korišćenje dijela voda izvorišta 28.07.2006. 30 godina za proizvodnju, Ministarstvo „Božja voda“ Br. promet i usluge, poljoprivrede, 327/06-0701 export-import šumarstva i -5849 Cenje vodoprivrede 17. 27.09.2010. Društvo za Vlada CG Korišćenje dijela voda izvorišta 28.07.2006. 30 godina proizvodnju I Ministarstvo „Javor“ Br. promet roba I poljoprivrede, 327/06-0701 usluga „Đekić“ šumarstva i -5850 d.o.o. export- vodoprivrede import Podgorica 17.12.2011. 06.12.2011. Produženje roka za vodnu Br.1466 saglasnost saglasnost u skladu sa Zaključkom Vlade 8 18. 27.09. 2010. „Bast“ d.o.o. Nikšić Vlada CG Korišćenje dijela voda izvorišta 08.09.2006. 30 godina Ministarstvo „Pasišta“ Br. poljoprivrede, 327/06-0701 šumarstva i -6888 vodoprivrede 24.12.2011. 22.12.2011. Produženje roka za vodnu Br. 1543 saglasnost u skladu sa Zaključkom Vlade 19. 27.09.2010. „Vektra“ Vlada CG Korišćenje dijela voda izvorišta 01.08.2007. 30 godina Montenegro d.o.o. Ministarstvo „Drijenak“ Br.01-5439 Podgorica poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede 17.12.2011. 06.12.2011. Produženje roka za vodnu Br. 1454 saglasnost saglasnost u skladu sa Zaključkom Vlade 20. 27.09.2010. „Deus-Kom“ d.o.o. Vlada CG Korišćenje dijela voda izvorišta 30.07.2007. 30 godina Nikšić Ministarstvo „Zmajevac“ Br.11-5350 poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede 13.12.2011. 29.11.2011. Raskid Ugovora zbog Br. neizvršavanja ugovorenih 11/11-0101- obaveza 1429/2 21. 29.09.2010. „Shanik Trading Vlada CG Korišćenje dijela voda izvorišta 30.07.2007. 30 godina Corp“ – New York, Ministarstvo „Šanik“ Br.01-5351 NY 10009 poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede 9 05.12.2011. 29.11.2011. Raskid Ugovora zbog Br. neizvršavanja ugovorenih 11/11-0101- obaveza 1430/2 22. 29.09.2010. „K & M Sistem“ Vlada CG Korišćenje dijela voda izvorišta 30.07.2007. 30 godina d.o.o.
Load more

Recommended publications
  • Antioxidant, Antigenotoxic and Cytotoxic Activity of Essential Oils and Methanol Extracts of Hyssopus Officinalis L
    plants Article Antioxidant, Antigenotoxic and Cytotoxic Activity of Essential Oils and Methanol Extracts of Hyssopus officinalis L. Subsp. aristatus (Godr.) Nyman (Lamiaceae) Tijana Mi´covi´c 1, Dijana Topalovi´c 2, Lada Živkovi´c 2, Biljana Spremo-Potparevi´c 2, Vladimir Jakovljevi´c 3,4 , Sanja Mati´c 5, Suzana Popovi´c 6, Dejan Baski´c 6,7, Danijela Steševi´c 8, Stevan Samardži´c 9, Danilo Stojanovi´c 10 and Zoran Maksimovi´c 9,* 1 Institute for Medicines and Medical Devices of Montenegro, Bulevar Ivana Crnojevi´ca64a, 81000 Podgorica, Montenegro; [email protected] 2 Department of Pathobiology, Faculty of Pharmacy, University of Belgrade, Vojvode Stepe 450, 11000 Belgrade, Serbia; [email protected] (D.T.); [email protected] (L.Ž.); [email protected] (B.S.-P.) 3 Department of Physiology, Faculty of Medical Sciences, University of Kragujevac, Svetozara Markovi´ca69, 34000 Kragujevac, Serbia; [email protected] 4 Department of Human Pathology, First Moscow State Medical University I. M. Sechenov, Trubetskaya Street 8, Str. 2, 119991 Moscow, Russia 5 Department of Pharmacy, Faculty of Medical Sciences, University of Kragujevac, Svetozara Markovi´ca69, 34000 Kragujevac, Serbia; [email protected] 6 Department of Microbiology and Immunology, Center for Molecular Medicine and Stem Cell Research, Faculty of Medical Sciences, University of Kragujevac, Svetozara Markovi´ca69, 34000 Kragujevac, Serbia; Citation: Mi´covi´c,T.; Topalovi´c,D.; [email protected] (S.P.); [email protected] (D.B.) Živkovi´c,L.; Spremo-Potparevi´c,B.; 7 Public Health Institute, Nikole Paši´ca1, 34000 Kragujevac, Serbia Jakovljevi´c,V.; Mati´c,S.; Popovi´c,S.; 8 Faculty of Natural Sciences and Mathematics, University of Montenegro, Džordža Vašingtona bb, Baski´c,D.; Steševi´c,D.; Samardži´c,S.; 81000 Podgorica, Montenegro; [email protected] 9 et al.
    [Show full text]
  • Montenegro's Tribal Legacy
    WARNING! The views expressed in FMSO publications and reports are those of the authors and do not necessarily represent the official policy or position of the Department of the Army, Department of Defense, or the U.S. Government. Montenegro's Tribal Legacy by Major Steven C. Calhoun, US Army Foreign Military Studies Office, Fort Leavenworth, KS. This article appeared in Military Review July-August 2000 The mentality of our people is still very patriarchal. Here the knife, revenge and a tribal (plemenski) system exist as nowhere else.1 The whole country is interconnected and almost everyone knows everyone else. Montenegro is nothing but a large family—all of this augurs nothing good. —Mihajlo Dedejic2 When the military receives an order to deploy into a particular area, planners focus on the terrain so the military can use the ground to its advantage. Montenegro provides an abundance of terrain to study, and it is apparent from the rugged karst topography how this tiny republic received its moniker—the Black Mountain. The territory of Montenegro borders Croatia, Bosnia- Herzegovina, Serbia and Albania and is about the size of Connecticut. Together with the much larger republic of Serbia, Montenegro makes up the current Federal Republic of Yugoslavia (FRY). But the jagged terrain of Montenegro is only part of the military equation. Montenegro has a complex, multilayered society in which tribe and clan can still influence attitudes and loyalties. Misunderstanding tribal dynamics can lead a mission to failure. Russian misunderstanding of tribal and clan influence led to unsuccessful interventions in Afghanistan and Chechnya.3 In Afghanistan, the rural population's tribal organization facilitated their initial resistance to the Soviets.
    [Show full text]
  • Pogled U Prezimenski Fond Hrvata U Crnoj Gori1
    FOLIA ONOMASTICA CROATICA 28 (2019) DOI https://dx.doi.org/10.21857/moxpjhgzpm UDK 811.163.42'373.232(497.16) Izvorni znanstveni rad Rukopis primljen 18. III. 2019. Prihvaćen za tisak 23. IX. 2019. Domagoj ViDoVić Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje Ulica Republike Austrije 16, HR-10000 Zagreb [email protected] POGLED U PREZIMENSKI FOND HRVATA U CRNOJ GORI1 U radu se obrađuje 310 hrvatskih prezimena u Crnoj Gori u područjima gdje su Hrvati autohtono stanovništvo (Boka kotorska, Spič, Bar s okolicom i Še- stani). U prvome se dijelu rada donose dijalektološki podatci, pri čemu se isti- če neuključenost govora istočno od Boke kotorske u hrvatska dijalektološka istraživanja te činjenica da su govori na širemu barskom području jedini dio hrvatskoga neprekinutog jezičnog područja koji izravno graniči s albanskim. Zatim se naznačuje razvoj antroponimijske formule na koju su uvelike utjeca- le različite povijesne prilike (ponajprije osmanlijska osvajanja, ali i razgraniče- nje u današnjoj Crnoj Gori nakon povlačenja Osmanlija iz tih krajeva). Prezi- mena se u središnjemu dijelu rada dijele s obzirom na motivaciju i jezično po- stanje. Ujedno ih se uspoređuje s prezimenima koja nose pripadnici ostalih na- 1 Rad je izrađen na istraživačkome projektu Istraživanje antroponimije na tlu Hrvatske u XV. stoljeću – CroNominaXV (IP-2018-01-6053), koji u cijelosti financira Hrvatska zaklada za znanost i koji se provodi u ustanovi nositelju projekta Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Ovom pri- godom zahvaljujem predsjedniku Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimiru Dekoviću na svesrdnoj organizacijskoj potpori i mnogim kulturološkim, povijesnim i jezičnim podatcima tije- kom arhivsko-terenskoga istraživanja provedenoga od 15.
    [Show full text]
  • Pavlovic, Aleksandar (2012) from Traditional to Transitional Texts
    Aleksandar Pavlović From Traditional to Transitional Texts: Montenegrin Oral Tradition and Vuk Karadžić’s Narodne srpske pjesme Supervisors: Dr David Norris, Dr Vladimir Zorić Thesis submitted to the University of Nottingham for the degree of Doctor of Philosophy (PhD) in Southeast European Studies, February 2012 CONTENTS Acknowledgements ……..…………………………………………………………………… 3 Introduction …….......……………………………………………………………………….. 4 Chapter 1. The Concepts of Oral Traditional, Transitional and Nontraditional Texts ……..…...… 56 Chapter 2. Genuine Oral Traditional Songs in Narodne srpske pjesme ……...…………………….. 114 Chapter 3. Transitional Texts about the Battles against Mehmet Pasha .......…………………….... 169 Chapter 4. Between Traditional and Nontraditional Texts: The Songs of Đuro Milutinović .......... 228 Conclusion ………………………………………………………………………………… 261 Bibliography ……………………………………………………………………………… 280 1 ABSTRACT This thesis analyses the influence of literate culture on the corpus of Montenegrin oral epic songs published in Vuk Karadžić’s edition of Narodne srpske pjesme from 1823 to 1833. The Introduction places the research in the scholarly context of the Parry-Lord theory of oral composition, later analyses of transitional texts that contain both oral traditional and literary characteristics, and recent interest in the entire process of transcription, edition and publication of songs belonging to the oral tradition. This is followed by an outline of facts relevant to the social and political history of Montenegro, its epic tradition and earliest
    [Show full text]
  • VLASI NA CRNOGORSKOM PRIMORJU Božidar Šekularac
    istorija VLASI NA CRNOGORSKOM PRIMORJU Božidar Šekularac Using documents and archive records from the coastal cities and other sources, as well as toponyms, anthroponyms and words that are in use today in the Montenegrin language, the author deals with the intriguing topic of Vlachs on the Montenegrin coast. Rijetko je koji pojam u Crnoj Gori i Dalmaciji izazivao toliko pažnje kao što je pojam vlah , odnosno vlas i, odnosno Vlaštak . Bilo je tu tekstova, različitog kvaliteta, od onih naučno fundira - nih do pogrešnih objašnjavanja i tumačenja. Prva tumačenja riječi vlaštak vezuju se za pojam sužanj ili rob, koji je nastao „po svoj prilici od naše riječi vlast“. 1 Tome mišljenju se priklanja i poznati istoričar K. Jireček, uz preciziranje da vlaštaci predstav - ljaju „termin ograničen na primorje od Bara do Dubrovnika, i da su bili prvobitno, možda agrarni robovi“. 2 Vlaštaci se pominju u dokumentima u Dubrovniku u XIII i XIV vijeku, notarskim knjigama XV vijeka, Budvanskom statutu, barskim privilegija - ma itd. 3 1 B. Petranović, O ropstvu po srpskim spomenicima i štatutima primorskih dalmatinskih gradova, Rad JAZU, Zagreb 1871, 69. 2 K. Jireček, Istorija Srba I, Beograd 1952, 272. 3 S. Mijušković, Šta znači pojam vlaštak, Istorijski zapisi 3-4, Titograd 1973, 272. www. maticacrnogorska.me MATICA, zima 2009. 153 Božidar Šekularac Interesantna su imena vlaštaka u ovim dokumentima: Cranillus, Luboe, Pobrat, Sivče, Hranil, Braicus, Mileno, itd. koji se pominju kao trgovci i vlasnici kuća, a ponekad i kao svje - doci u sudskim sporovima. 4 Ta činjenica prema S. Mijuškoviću jasno govori da vlaštaci nijesu mogli biti robovi, već slobodni ljudi koji potpadaju pod odredbe statuta kao i ostali građani Kotora, Dubrovnika, Budve i Bara.
    [Show full text]
  • Plemena U CG | Prezimena U CG
    Program | Uprava | O nama | Reagovanja, pisma... | Plemena u CG | Prezimena u CG Đ Đadrić, Herceg-Novi Đaja, grana grupe Banovića iz Donjih Banjana (Nikšić). Od njih su u Dubrovniku, drugi u Risnu, ovi Đaje jesu ogranak Višnjića iz Golije (Nikšić), pa jedni zabelježeni i kao: Bjelanović; Kotor, ogranak Popovića iz Pipera, nastanjenih i u Risnu Đajić, Piva i Uzgori (Volujak), porijeklo iz Oraha (Trebinje), srodnici Majstorovića Đajići iz Pive (Stabna 1 kuća), ustaš iz Hercegovine; slava: sv. Nikola Đajko, i kao: Grljević, Bjeloši (Cetinje) Đajko (Grljevići), bratstvo u Bjelošima Đajković, Cetinje Đakit, vidi: Đokić Đakovac, Berane; Pljevlja Đaković, Kotor 1680. god.; Cetinje, doseljenici iz Karlovca (Hrvatska); Piva, grana Vojinovića, srodnici Šošovića i Boškovića, od njih su u Njegnjevu (Bijelo Polje). Od njih su u Bosni; Gornje Vasojeviće, ranije Fatić; Nikšić; Vrbovo i Kričak (Pljevlja) Đakovići iz Pive (Plužine 1 kuća), starosjedioci; slava: sv. Jovan Đakon, Podgorica Đakonović, Pobori (Budva) iz Stare Crne Gore. Odatle su jedni otišli u područne Reževiće, u Paštrovićima ranije Režević, Kaluđerac (Petrovac na Moru); Ulcinj 1887. god.; Kotor Đalac, Đalci (Rijeka Crnojevića); Mikovići (Paštrovići) "Đalac" (Mikovići), bratstvo u naselju Orahovu Đaletić, i kao: Đalević, Gornje Gostinje i Martinići (Bjelopavlići), ogranak Janjevića iz grupe Bubića; Nikšić Đalović, Bistrica, Vlah, Kostenice, Mirojevići, Pobreić i Sipanja (Bijelo Polje), porijeklo iz Korita. Od njih su u Drenovi (Trstenik) Đan = Đani, Štoj (Ulcinj) Đananin, Salč (Ulcinj) Đandić, Lepetane (Boka Kotorska), doseljenici iz Konavala; Risan Đanević, Herceg-Novi Đanin, Salč i Krute (Ulcinj) Đanica, Herceg-Novi i kao: Lasić Đanević, Igalo, Herceg-Novi Đapić, Nikšićko Prekovođe; Nikšić i područni: Studenca, Rastovac, Šipačno i Trepča (Nikšić).
    [Show full text]
  • Radoje Pajović
    ODNOS CRKVE I DRŽAVE U DOBA PETRA I Radoje Pajović In this article, the author gives a brief history of the Montenegrin state and the Orthodox Church from the 15th cen - tury, and pays special attention to the church-state relationship in the time of Petar I. The church and the state were in a person - al union, and the high priests were at the same time military leaders who chaired the state assembly. In relation to the titles given to Montenegrin bishops, he distinguishes between the terms vladika and metropolitan. Padom pod osmansku vlast, krajem XV vijeka, teritorija Crne Gore je faktički podijeljena na četiri oblasti: 1) tzv. podlovćensku Crnu Goru, 2) Sedmoro brda, 3) tzv. Crnogorsku Hercegovinu i 4) Crnogorsko primorje. Početkom XVI vijeka, podlovćenska Crna Gora, u literaturi poznatija, iako ne baš opravdano, kao Stara Crna Gora, bila je podijeljena na sedam nahija: Lješansku, Župu Malonšići, Pje - šivce, Cetinje, Katunsku (koja je nastala diobom nahije Pje - šivci), Riječku i Crmničku. Krajem XVI vijeka Bjelopavlići su uništili Malonšiće, tako da su oni nestali i kao pleme i kao na - hija. U XVII i XVIII vijeku Cetinje i Pješivci su se integrisali u Katunsku nahiju, tako da je slobodna Crna Gora u doba Petra I www. maticacrnogorska.me MATICA, br. 81, proljeće 2020. 425 Radoje Pajović bila organizovana u četiri nahije: Katunsku (Čevo, Cuce, Bjelice, Ćeklići, Njeguši, Cetinje – Bajice, Pješivci, Komani i Zagarač), Riječku (Ceklin, Kosijeri, Dobrsko Selo i Ljubotinj), Crmničku (Podgor, Brčeli, Dupilo, Gluhi Do, Sotonići, Limljani, Boljevići) i Lješansku nahiju. Sedmoro brda su obuhvatala: Bjelopavliće, Pipere, Kuče, Bratonožiće, Rovca, Moraču i Vasojeviće.
    [Show full text]
  • Krivokapic I Knezevic Anali 2017 Knjiga 1.Indd
    Anali Dubrovnik 55/1 (2017): 269-297 269 Pregledni rad UDK: 314(497.16Orahovac)(091) 811.163.4’373.23(497.16Orahovac) DOI: http://doi.org/10.21857/9e31lh4kjm Primljeno: 31.3.2016. PRILOG PROUČAVANJU PORIJEKLA STANOVNIŠTVA I ANTROPONIMIJE ORAHOVCA (BOKA KOTORSKA) MILOŠ KRIVOKAPIĆ I SAŠA KNEŽEVIĆ SAŽETAK: Orahovac je u arhivskim dokumentima zasvjedočen potkraj 14. stolje- ća, dok su njegovi stanovnici registrovani više puta ranije (1326-1337), ali kao mještani Darantuma, koji je u to doba obuhvatao i Orahovac. Ovo naselje su tokom kasnijih stoljeća naselili većinom Crnogorci i nekoliko porodica iz Hercegovine i Stare Srbije, dok je procenat ostalih zanemariv. U raspoloživoj istorijskoj i etnološ- koj građi prevladavaju hrišćanska, ali registrujemo i nešto narodnih, teofornih i za- štitnih imena. Najzastupljenija su imena Nikola i Jovan, potom Luka, Petar, Marko, Saverio, Andrija i Špiro, dok su ostala registrovana samo jednom ili dvaput. Prezi- mena su, uz nekoliko izuzetaka, patronimična i uglavnom su izvedena sufi ksacijom. Ključne riječi: imena, prezimena, nadimci, hipokoristici, porijeklo, stanovništvo, Orahovac, patronimik, matronimik Keywords: names, last names, nicknames, hypocoristics, origin, population, Orahovac, patronymic, matronymic 1. Uvod Orahovac je, prema predanju, u prošlosti bio prepun orahovih stabala, tako da su stanovnici ovog naselja orahe prodavali po pazarima. Zvao se nekad Darantum, rijetko Orahovačka Ljuta. I danas se u Gornjem Orahovcu najveća Miloš Krivokapić, vanredni profesor na Filološkom fakultetu u Nikšiću, Univerzitet Crne Gore. Adresa: Danila Bojovića bb, 81400 Nikšić, Republika Crna Gora. E-mail: [email protected] Saša Knežević, vanredni profesor na Fakultetu političkih nauka u Podgorici, Univerzitet Crne Gore. Adresa: 13. jula br. 2, 81000 Podgorica, Republika Crna Gora.
    [Show full text]
  • Social Structure and Civil War Mobilization in Montenegro
    COUSINS IN ARMS: SOCIAL STRUCTURE AND CIVIL WAR MOBILIZATION IN MONTENEGRO By Vujo Ilić Submitted to Central European University Doctoral School of Political Science, Public Policy and International Relations In partial fulfillment of the requirements for the degree of Doctor of Philosophy in Political Science Supervisor: Erin Kristin Jenne Budapest, Hungary CEU eTD Collection 2019 Abstract Many contemporary civil wars occur in segmentary societies, in which social structure rests on cohesive social groups. These wars tend to produce fast, extensive mobilizations of civilians, yet this reoccurring connection has mostly evaded a systematic analysis. This thesis explains why and how such social structure affects the dynamics of civil war mobilization. Unlike most existing civil war mobilization literature, the theory identifies both prewar and wartime factors, as well as both social groups and armed actors, as the determinants of mobilization. The theory proposes that civil war mobilization is determined primarily by the pre-war social structure and the wartime armed actors’ effects on social structure. The more pre-war social structure rests on cohesive social groups, the more it enables individuals to mobilize in insurgencies effectively. However, the pre-war structure is necessary but not a sufficient explanation for civil war mobilization. When a war starts, armed actors gain a crucial role. Mobilization dynamics during wartime depends on armed actors’ behavior, especially military and political decisions that affect social group cohesion. The horizontal ties of solidarity between group members enable fast and extensive collective action. However, if the armed actors disturb the vertical group status relations, this can change the extent and direction of civilian participation in the war.
    [Show full text]
  • Kotorski Plemić I Zapovjednik Mletačkih Prekomorskih Pješaka Stjepan Buća I Sastav Njegove Pukovnije (Prva Polovica 18
    355-05Buća, S. 355.312(450Venecija)’’1715/1741’’ Primljeno: 17. 9. 2018. Prihvaćeno: 30. 3. 2019. Izvorni znanstveni rad DOI: 10.22586/pp.v56i1.9134 Lovorka Čoralić* Nikola Markulin** Kotorski plemić i zapovjednik mletačkih prekomorskih pješaka Stjepan Buća i sastav njegove pukovnije (prva polovica 18. stoljeća)*** Ovaj rad proučava vojnu karijeru Stjepana Buće, kotorskoga plemića i časnika mletačke vojske u 18. stoljeću. Pripadnici ove ugledne kotorske plemićke obitelji generacijama su se isticali u obnašanju važnih službi Mletačke Republike. Posljednjih desetljeća 17. sto- ljeća, u vrijeme ratova protiv Osmanlija, Buće ulaze u vojnu službu Republike. Upravo Stjepan, njegov brat Franjo i njihov otac Jeronim ostvaruju vrlo zapaženu vojnu karijeru. Stoga se proučavanjem vojne karijere ovih časnika, a rad je usredotočen na Stjepanovu, jasno ocrtava obrazac integracije lokalnih elita istočnojadranskoga prostora u mletački pomorski imperij. Sadržaj rada počiva na proučavanju izvorne građe nastale djelova- njem mletačke vojne administracije, koja se danas nalazi pohranjena u Archivio di Stato di Venezia i Državnome arhivu u Zadru. Glavni dio rada usmjeren je na analizu pješačke pukovnije Oltramarina u razdoblju od 1715. do 1741. godine, kojom je zapovijedao pu- kovnik Stjepan Buća. U prilogu rada donose se prijepisi dokumenata izravno vezanih uz vojno djelovanje Stjepana Buće kao pukovnika mletačkih pješačkih postrojbi. Ključne riječi: Kotor, Boka kotorska, Stjepan Buća, Mletačka Republika, mletačka vojna organizacija, rani novi vijek. Uvod
    [Show full text]
  • Prezimena U CG Pav, Sveti Djordje (Ulcinj) Pavelić, Herceg
    Program | Uprava | O nama | Reagovanja, pisma... | Plemena u CG | Prezimena u CG P Pav, Sveti Djordje (Ulcinj) Pavelić, Herceg-Novi Pavić, ogranak Koprivica iz Banjana (Nikšić), naseljeni u Turjaču (Ozrinići), Nikšić, pa Karo (oko 1885. god.) ode u Šavnik; Radovanići i Krimoljice (Tivat) Pavić, predak bratstva Pavićevića - Dragomiljana Pavićević, Dragomi do u Ćeklićima (Cetinje) ogranak Petrovića i kao: Dragomiljanin iz Bjelopavlića od Buronjića, došli iz Jezera Ćeklićkih, ranije Buronjić, navodno su iz sela Buronje u Lješkopolju. Od njih su u: Podgorici, Cetinju, Komanima (u podnožju Siljevice i u Župi Bandićkoj) i kao: Ćirković i Milutinović odseljeni u Metohiju i Ameriku, Pavićević - Dragomiljac, od Pavića potomka Orlovića, Kotoru, Grblju, kod Petrova sela u Srbiji, Kairu i Aleksandriji (Egipat) i Buenos Airesu (Argentina); Mijanovići (Zeta) ogranak Matijaševića iz Bratonožića; Miločanima kod Nikšića; u Komanima (Župi) grana Bandića potomci Pavića Miloševa, ogranak Sekulića; Vojno Selo (Plav); Duži (Drobnjak), ogranak Dančulovića (Grgurovića) grana Ćurjanovića - Novljana. Od njih su u Mačagaj (Čapo), Argentina; Toponica (Gruža Kragujevačka), u 18. v. došli iz Pive, grana Nikolića, jedni i kao: Mrlješ grana Bačarevića; Markovac (Jasenice), Srbija došli iz Bjelopavlića; Gotovuša, Židovići, Podine i Crljenice (Pljevlja); u Pješivcima porijeklom iz Trešnjeva (Cuce), Cetinje, od njih su kod Nikšića, Umčarima (Jagodina) u Beogradu; Buljarice (Paštrovići), Budva; Brezovice, Bioče i Ubla (Kuči), od njih su u Zeti 1) Sretnja i Pavkovići (Bjelopavlići), u Bjelopavlićima 2) su ogranak Davković - Pavković - Mitrovića od njih su u Budvi, 3) srodnici Pavića u Rsojevićima, Sretni na Koljenšićima; kod Valjeva, Užica, Lončara, Grocka i Konjarnik u Toplici (Srbija) iz Bjelopavlića; u Mojanovićima (Zeta) grana Mojanovića Pavićevići, bratstvo u Dolu Pavićevići - Dragomidoljci, bratstvo u Bandićima Pavićevići, zagranak bratstva Sekulića u Bandićima Pavičević, Kotor Pavičić, u Bjelopavlićima od kojih su 1912.
    [Show full text]
  • Us and Them Symbolic Divisions in Western Balkan Societies
    US AND THEM Symbolic Divisions in Western Balkan Societies Edited by Ivana Spasić Predrag Cvetičanin Centre for Empirical Cultural Studies of South-East Europe The Institute for Philosophy and Social Theory of the University of Belgrade All rights reserved Published in 2013. Reviewers Jessica R. Greenberg, Department of Anthropology, University of Illinois, Champaign-Urbana Mirko Petrić, Department of Sociology, University of Zadar Slobodan Naumović, Department of Ethnology and Anthropology, University of Belgrade Graphic design Ivan Stojić Printed in Serbia by Sven, Niš June 2013. Prepared within the framework of the Regional Research Promotion Programme in the Western Balkans (RRPP), which is run by the University of Fribourg upon a mandate of the Swiss Agency for Development and Cooperation, SDC, Federal Department of Foreign Affairs. The views expressed in the papers are those of the authors and do not necessarily represent opinions of the SDC and the University of Fribourg. Contents Editors’ Introduction . 5 EXCLUDING THE OTHER IN THE BALKANS: FROM THE OTTOMAN TURK TO LGBTIQ . 17 Aleksandar Pavlović Naming/Taming the Enemy: Balkan Oral Tradition and the Formation of “the Turk” as the Political Enemy ................ 19 Réka Krizmanics Nation-Characterology of Dinko Tomašić ............................ 37 Irena Šentevska “Anything but Turban-folk”: the ‘Oriental Controversy’ and Identity Makeovers in the Balkans ...............................51 Anja Tedeško The Invisibility of LGBTIQ [People] between Legislative and Social Aspects in BIH .................................71 THE GEOGRAPHY OF SYMBOLIC DIFFERENCES: VILLAGE, TOWN, REGION . 85 Ana Ranitović Why do they call it Raška when they mean Sandžak? A Case Study of Regionalism in South-West Serbia .................... 87 Ana Aceska “Us” and “Them” in Post-War Mostar, Bosnia-Herzegovina ............
    [Show full text]