DOCSLIB.ORG

Društvena I Demografska Struktura Kotora U 18

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Društvena I Demografska Struktura Kotora U 18 Sveučilište u Zagrebu HRVATSKI STUDIJI Maja Katušić DRUŠTVENA I DEMOGRAFSKA STRUKTURA KOTORA U 18. STOLJEĆU DOKTORSKI RAD Zagreb, 2013. University of Zagreb CENTRE FOR CROATIAN STUDIES Maja Katušić SOCIAL AND DEMOGRAPHIC STRUCTURE OF KOTOR IN THE EIGHTEENTH CENTURY DOCTORAL THESIS Zagreb, 2013 Sveučilište u Zagrebu HRVATSKI STUDIJI MAJA KATUŠIĆ DRUŠTVENA I DEMOGRAFSKA STRUKTURA KOTORA U 18. STOLJEĆU DOKTORSKI RAD Mentor: dr. sc. Lovorka Čoralić Zagreb, 2013. University of Zagreb CENTRE FOR CROATIAN STUDIES Maja Katušić SOCIAL AND DEMOGRAPHIC STRUCTURE OF KOTOR IN THE EIGHTEENTH CENTURY DOCTORAL THESIS Supervisor: Lovorka Čoralić, Phd Zagreb, 2013 ŽIVOTOPIS MENTORA Lovorka Čoralić rođena je 1968. godine u Zadru. Jednopredmetni studij povijesti završila je 1990. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i magistrirala (1995., tema: Ceste i putovi u srednjovjekovnim hrvatskim zemljama). Na Filozofskom fakultetu u Zadru doktorirala je 1998. godine temom Hrvati u Mlecima (objavljeno pod naslovom: U gradu svetoga Marka: povijest hrvatske zajednice u Mlecima, Zagreb, 2001.). Od 1992. do 1997. zaposlena je u Zavodu za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a od 1997. godine u Hrvatskom institutu za povijest. Od 2007. godine voditeljica je znanstvenog projekta Hrvatski istočnojadranski prostor i Mletačka Republika u ranom novom vijeku. Od 2011. u trajnom je zvanju znanstvenog savjetnika. Znanstvena istraživanja vezana su u političke, gospodarske, vojne, kulturne i crkvene sastavnice iz povijesti istočnojadranske obale u ranom novom vijeku, s naglaskom na problematici nazočnosti i djelovanja iseljenika s istočne obale Jadrana u Mlecima. Od akademske godine 1998. – 1999. predavala je kolegije Povijest Venecije i Povijest Italije (ak. g. 1999. – 2000.). Od 2006. sudjeluje u nastavi Poslijediplomskog studija pri Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Također, od akademske godine 2004. – 2005. sudjeluje u poslijediplomskoj nastavi Katoličkog bogoslovnog fakulteta, kao i u poslijediplomskom studijskom programu Povijest Europe i Sredozemlja Sveučilišta u Kopru. Napisala je deset autorskih knjiga (od toga dvije zbirke arhivskog gradiva), tri uredničke knjige te nekoliko stotina znanstvenih članaka, poglavlja u knjizi i popularno-znanstvenih članaka (više na http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=176044). Od 2012. voditeljica je i međunarodnog bilateralnog znanstvenog projekta Istočnojadranski prostor između Mletačke Republike i Habsburške Monarhija u kasnom srednjem i ranom novom vijeku. SAŽETAK Povijesna demografija je znanstvena disciplina kojoj je cilj rasvijetliti demografsku sliku prošlosti te podrobnim iščitavanjem podataka i stvaranjem statističkih uzoraka objasniti uzroke i posljedice koji utječu na izgled te slike. U okvirima te povijesne discipline i same povijesne znanosti u ovoj radnji prikazuju se temeljne odrednice vezane uz demografska i društvena kretanja u Kotoru u 18. stoljeću. Okosnicu istraživanja čine matične knjige rođenih, umrlih i vjenčanih kotorske župe sv. Tripuna. Uz njih su korišteni i drugi arhivski izvori (iz kotorskog, zadarskog i mletačkog arhiva) kojima su se dodatno rasvijetlila i povezala demografska istraživanja i društveni kontekst razvoja. U gotovo 400 godina mletačke vladavine istočnom obalom Jadrana Kotor je kao glavni grad mletačkih posjeda južno od Dubrovnika okupljenih u pokrajinu Mletačku Albaniju bilježio razvoj istovjetan drugim priobalnim gradovima Istre i Dalmacije, a osim njegove političke, upravne i administrativne uloge, grad se tijekom stoljeća afirmirao i kao snažno vojno i strateško središte. Sukladno izrečenom, osnovna hipoteza rada pretpostavlja pripadnost Kotora mletačko- sredozemnom političkom, društvenom i kulturnom okružju te sukladno tome istovjetnost i/ili sličnost demografskih i društvenih razvojnih procesa s drugim istočnojadranskim gradovima mletačke stečevine. Pri tome su u obzir uzete i mnoge specifičnosti povijesnog razvoja uvjetovane inim razlozima (poput geostrateškog položaja, odnosa sa zaleđem, različitim intenzitetima utjecaja i interesa središnjih vlasti). Kako bi se dinamika demografskih kretanja stanovništva kontekstualizirala, navedeni rezultati uspoređuju se sa sličnim istraživanjima provedenim na primjerima drugih istočnojadranskih gradova (Pula, Poreč, Dubrovnik), manjih mjesta i otoka (Komin, Murter), kao i sa demografskim istraživanjima gradova i naselja na području sjeverne Hrvatske (Gradec, Križevci, Varaždin, Brod, župa Brdovec). Upravo se kroz navedenu komparaciju prikazuju opća demografska kretanja u Kotoru – od ukupnog broja rođenih/krštenih, vjenčanih i preminulih, sezonskih varijacija istih do brojnih drugih tema raščlanjenih poglavito temeljem metode rekonstrukcije obitelji. Također, analizira se i utjecaj ratnih godina (1714. – 1718.) i godina gladi na demografska kretanja. Osim demografskih tema, pozornost je posvećena i društvenim segmentima koje omogućuje analiza matičnih upisa. To se u prvom redu odnosi na profesionalnu djelatnost i zanimanja, promatrana poglavito kroz prizmu društvenih, obiteljskih i poslovnih prožimanja stanovnika. Pojedine društvene i profesionalne skupiune upravo su ženidbama i mrežom kumstava gradile i potvrđivale svoj položaj unutar vlastite zajednice, ali i na široj društvenoj gradskoj pozornici. Naposljetku, obrada tisuće matičnih upisa u prvi je plan iznjedrila jednu od temeljnih karakteristika Kotora u 18. stoljeću – izrazitu mobilnost stanovništva. Promatraju se useljenički migracijski areali, poglavito s naglaskom na profesionalnu djelatnost useljenika te na njihovu rodnu strukturu. Unutar posljednje dvije teme do izražaja su – brojnošću, raznovrsnošću te društvenim interakcijama – u prvi plan došli vojnici, što je još jedna potvrda izrazito vojnog karaktera grada. KLJUČNE RIJEČI: Kotor, Boka kotorska, Mletačka Republika, rani novi vijek, 18. stoljeće, povijesna demografija, društvena povijest, vojna povijest, migracije SUMMARY Historical demography is a scholarly discipline with the aim of shedding light on the demographic picture of the past and explain, by a detailed study of the data and creation of the statistical models, causes and effects influencing that picture. Within the framework of that historical discipline and the historical research in general, this thesis presents basic characteristics connected to demographic and social movements in Kotor in the eighteenth century. The backbone of the research are parish records of births, deaths and marriages of the Kotor parish of St. Tryphon. Besides them, other archival sources (from the archives of Kotor, Zadar and Venice) were also used to shed additional light on and better place demographic research within its social context. During almost 400 years of Venetian rule over the East Adriatic coast, Kotor, as the capital of Venetian dominions South of Dubrovnik, which were gathered in the province of Venetian Albania, had the development identical to that of other coastal cities of Istria and Dalmatia, and through centuries, besides its political, administrative and governmental role, the city affirmed itself also as an important military and strategic centre. In accordance with the aforementioned statement, the basic hypothesis of the thesis presupposes belonging of Kotor to Venetian and Mediterranean political, social and cultural milieu and, accordingly, identity and/or similarity of demographic and social developmental processes with those of other East Adriatic cities of Venetian dominion. While doing so, many peculiarities of historical development caused by various reasons (such as geostrategic position, relationship towards the hinterland, different intensity of influence and interest of central government) have been taken into the account. In order to contextualised dynamics of the demographic population movements, the achieved results were compared with similar research conducted for other East Adriatic cities (Pula, Poreč, Dubrovnik), smaller places and islands (Komin, Murter), as well as to demographic studies regarding towns and other urban settlements in the area of North Croatia (Gradec, Križevci, Varaždin, Brod, the Brdovec parish). Exactly through the aforementioned comparison, general demographic movements in Kotor – from the total number of born/baptised, married and deceased, their seasonal variations, to numerous other topics discussed in the first place by the method of family reconstitution. Influence of war years (1714-1718) and those of famine on demographic movements is also analysed. Besides to demographic topics, the attention has been devoted also to the segments of social development, which may be analysed by study of parish records. In the first place, it refers to professional structure and occupations, studied principally through prism of social, family and business permeation of the denizens of Kotor. Particular social and professional groups built and confirmed their position within their own social layer by marriages and baptismal sponsorships, as well as also within the wider social theatrical arena. Finally, analysis of thousands of parish records pushed in the foreground one of the basic characteristics of Kotor in the eighteenth century – exceptional mobility of the population. Immigration areals has been observed, particularly with the emphasis on professional agency of the immigrants and their gender structure. Within the last two topics, the soldiers, by their number, diversity and social interaction, came into the foreground, confirming in that manner once more extremely military character
Load more

Recommended publications
  • Antioxidant, Antigenotoxic and Cytotoxic Activity of Essential Oils and Methanol Extracts of Hyssopus Officinalis L
    plants Article Antioxidant, Antigenotoxic and Cytotoxic Activity of Essential Oils and Methanol Extracts of Hyssopus officinalis L. Subsp. aristatus (Godr.) Nyman (Lamiaceae) Tijana Mi´covi´c 1, Dijana Topalovi´c 2, Lada Živkovi´c 2, Biljana Spremo-Potparevi´c 2, Vladimir Jakovljevi´c 3,4 , Sanja Mati´c 5, Suzana Popovi´c 6, Dejan Baski´c 6,7, Danijela Steševi´c 8, Stevan Samardži´c 9, Danilo Stojanovi´c 10 and Zoran Maksimovi´c 9,* 1 Institute for Medicines and Medical Devices of Montenegro, Bulevar Ivana Crnojevi´ca64a, 81000 Podgorica, Montenegro; [email protected] 2 Department of Pathobiology, Faculty of Pharmacy, University of Belgrade, Vojvode Stepe 450, 11000 Belgrade, Serbia; [email protected] (D.T.); [email protected] (L.Ž.); [email protected] (B.S.-P.) 3 Department of Physiology, Faculty of Medical Sciences, University of Kragujevac, Svetozara Markovi´ca69, 34000 Kragujevac, Serbia; [email protected] 4 Department of Human Pathology, First Moscow State Medical University I. M. Sechenov, Trubetskaya Street 8, Str. 2, 119991 Moscow, Russia 5 Department of Pharmacy, Faculty of Medical Sciences, University of Kragujevac, Svetozara Markovi´ca69, 34000 Kragujevac, Serbia; [email protected] 6 Department of Microbiology and Immunology, Center for Molecular Medicine and Stem Cell Research, Faculty of Medical Sciences, University of Kragujevac, Svetozara Markovi´ca69, 34000 Kragujevac, Serbia; Citation: Mi´covi´c,T.; Topalovi´c,D.; [email protected] (S.P.); [email protected] (D.B.) Živkovi´c,L.; Spremo-Potparevi´c,B.; 7 Public Health Institute, Nikole Paši´ca1, 34000 Kragujevac, Serbia Jakovljevi´c,V.; Mati´c,S.; Popovi´c,S.; 8 Faculty of Natural Sciences and Mathematics, University of Montenegro, Džordža Vašingtona bb, Baski´c,D.; Steševi´c,D.; Samardži´c,S.; 81000 Podgorica, Montenegro; [email protected] 9 et al.
    [Show full text]
  • Montenegro's Tribal Legacy
    WARNING! The views expressed in FMSO publications and reports are those of the authors and do not necessarily represent the official policy or position of the Department of the Army, Department of Defense, or the U.S. Government. Montenegro's Tribal Legacy by Major Steven C. Calhoun, US Army Foreign Military Studies Office, Fort Leavenworth, KS. This article appeared in Military Review July-August 2000 The mentality of our people is still very patriarchal. Here the knife, revenge and a tribal (plemenski) system exist as nowhere else.1 The whole country is interconnected and almost everyone knows everyone else. Montenegro is nothing but a large family—all of this augurs nothing good. —Mihajlo Dedejic2 When the military receives an order to deploy into a particular area, planners focus on the terrain so the military can use the ground to its advantage. Montenegro provides an abundance of terrain to study, and it is apparent from the rugged karst topography how this tiny republic received its moniker—the Black Mountain. The territory of Montenegro borders Croatia, Bosnia- Herzegovina, Serbia and Albania and is about the size of Connecticut. Together with the much larger republic of Serbia, Montenegro makes up the current Federal Republic of Yugoslavia (FRY). But the jagged terrain of Montenegro is only part of the military equation. Montenegro has a complex, multilayered society in which tribe and clan can still influence attitudes and loyalties. Misunderstanding tribal dynamics can lead a mission to failure. Russian misunderstanding of tribal and clan influence led to unsuccessful interventions in Afghanistan and Chechnya.3 In Afghanistan, the rural population's tribal organization facilitated their initial resistance to the Soviets.
    [Show full text]
  • Pogled U Prezimenski Fond Hrvata U Crnoj Gori1
    FOLIA ONOMASTICA CROATICA 28 (2019) DOI https://dx.doi.org/10.21857/moxpjhgzpm UDK 811.163.42'373.232(497.16) Izvorni znanstveni rad Rukopis primljen 18. III. 2019. Prihvaćen za tisak 23. IX. 2019. Domagoj ViDoVić Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje Ulica Republike Austrije 16, HR-10000 Zagreb [email protected] POGLED U PREZIMENSKI FOND HRVATA U CRNOJ GORI1 U radu se obrađuje 310 hrvatskih prezimena u Crnoj Gori u područjima gdje su Hrvati autohtono stanovništvo (Boka kotorska, Spič, Bar s okolicom i Še- stani). U prvome se dijelu rada donose dijalektološki podatci, pri čemu se isti- če neuključenost govora istočno od Boke kotorske u hrvatska dijalektološka istraživanja te činjenica da su govori na širemu barskom području jedini dio hrvatskoga neprekinutog jezičnog područja koji izravno graniči s albanskim. Zatim se naznačuje razvoj antroponimijske formule na koju su uvelike utjeca- le različite povijesne prilike (ponajprije osmanlijska osvajanja, ali i razgraniče- nje u današnjoj Crnoj Gori nakon povlačenja Osmanlija iz tih krajeva). Prezi- mena se u središnjemu dijelu rada dijele s obzirom na motivaciju i jezično po- stanje. Ujedno ih se uspoređuje s prezimenima koja nose pripadnici ostalih na- 1 Rad je izrađen na istraživačkome projektu Istraživanje antroponimije na tlu Hrvatske u XV. stoljeću – CroNominaXV (IP-2018-01-6053), koji u cijelosti financira Hrvatska zaklada za znanost i koji se provodi u ustanovi nositelju projekta Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Ovom pri- godom zahvaljujem predsjedniku Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimiru Dekoviću na svesrdnoj organizacijskoj potpori i mnogim kulturološkim, povijesnim i jezičnim podatcima tije- kom arhivsko-terenskoga istraživanja provedenoga od 15.
    [Show full text]
  • Pavlovic, Aleksandar (2012) from Traditional to Transitional Texts
    Aleksandar Pavlović From Traditional to Transitional Texts: Montenegrin Oral Tradition and Vuk Karadžić’s Narodne srpske pjesme Supervisors: Dr David Norris, Dr Vladimir Zorić Thesis submitted to the University of Nottingham for the degree of Doctor of Philosophy (PhD) in Southeast European Studies, February 2012 CONTENTS Acknowledgements ……..…………………………………………………………………… 3 Introduction …….......……………………………………………………………………….. 4 Chapter 1. The Concepts of Oral Traditional, Transitional and Nontraditional Texts ……..…...… 56 Chapter 2. Genuine Oral Traditional Songs in Narodne srpske pjesme ……...…………………….. 114 Chapter 3. Transitional Texts about the Battles against Mehmet Pasha .......…………………….... 169 Chapter 4. Between Traditional and Nontraditional Texts: The Songs of Đuro Milutinović .......... 228 Conclusion ………………………………………………………………………………… 261 Bibliography ……………………………………………………………………………… 280 1 ABSTRACT This thesis analyses the influence of literate culture on the corpus of Montenegrin oral epic songs published in Vuk Karadžić’s edition of Narodne srpske pjesme from 1823 to 1833. The Introduction places the research in the scholarly context of the Parry-Lord theory of oral composition, later analyses of transitional texts that contain both oral traditional and literary characteristics, and recent interest in the entire process of transcription, edition and publication of songs belonging to the oral tradition. This is followed by an outline of facts relevant to the social and political history of Montenegro, its epic tradition and earliest
    [Show full text]
  • VLASI NA CRNOGORSKOM PRIMORJU Božidar Šekularac
    istorija VLASI NA CRNOGORSKOM PRIMORJU Božidar Šekularac Using documents and archive records from the coastal cities and other sources, as well as toponyms, anthroponyms and words that are in use today in the Montenegrin language, the author deals with the intriguing topic of Vlachs on the Montenegrin coast. Rijetko je koji pojam u Crnoj Gori i Dalmaciji izazivao toliko pažnje kao što je pojam vlah , odnosno vlas i, odnosno Vlaštak . Bilo je tu tekstova, različitog kvaliteta, od onih naučno fundira - nih do pogrešnih objašnjavanja i tumačenja. Prva tumačenja riječi vlaštak vezuju se za pojam sužanj ili rob, koji je nastao „po svoj prilici od naše riječi vlast“. 1 Tome mišljenju se priklanja i poznati istoričar K. Jireček, uz preciziranje da vlaštaci predstav - ljaju „termin ograničen na primorje od Bara do Dubrovnika, i da su bili prvobitno, možda agrarni robovi“. 2 Vlaštaci se pominju u dokumentima u Dubrovniku u XIII i XIV vijeku, notarskim knjigama XV vijeka, Budvanskom statutu, barskim privilegija - ma itd. 3 1 B. Petranović, O ropstvu po srpskim spomenicima i štatutima primorskih dalmatinskih gradova, Rad JAZU, Zagreb 1871, 69. 2 K. Jireček, Istorija Srba I, Beograd 1952, 272. 3 S. Mijušković, Šta znači pojam vlaštak, Istorijski zapisi 3-4, Titograd 1973, 272. www. maticacrnogorska.me MATICA, zima 2009. 153 Božidar Šekularac Interesantna su imena vlaštaka u ovim dokumentima: Cranillus, Luboe, Pobrat, Sivče, Hranil, Braicus, Mileno, itd. koji se pominju kao trgovci i vlasnici kuća, a ponekad i kao svje - doci u sudskim sporovima. 4 Ta činjenica prema S. Mijuškoviću jasno govori da vlaštaci nijesu mogli biti robovi, već slobodni ljudi koji potpadaju pod odredbe statuta kao i ostali građani Kotora, Dubrovnika, Budve i Bara.
    [Show full text]
  • Plemena U CG | Prezimena U CG
    Program | Uprava | O nama | Reagovanja, pisma... | Plemena u CG | Prezimena u CG Đ Đadrić, Herceg-Novi Đaja, grana grupe Banovića iz Donjih Banjana (Nikšić). Od njih su u Dubrovniku, drugi u Risnu, ovi Đaje jesu ogranak Višnjića iz Golije (Nikšić), pa jedni zabelježeni i kao: Bjelanović; Kotor, ogranak Popovića iz Pipera, nastanjenih i u Risnu Đajić, Piva i Uzgori (Volujak), porijeklo iz Oraha (Trebinje), srodnici Majstorovića Đajići iz Pive (Stabna 1 kuća), ustaš iz Hercegovine; slava: sv. Nikola Đajko, i kao: Grljević, Bjeloši (Cetinje) Đajko (Grljevići), bratstvo u Bjelošima Đajković, Cetinje Đakit, vidi: Đokić Đakovac, Berane; Pljevlja Đaković, Kotor 1680. god.; Cetinje, doseljenici iz Karlovca (Hrvatska); Piva, grana Vojinovića, srodnici Šošovića i Boškovića, od njih su u Njegnjevu (Bijelo Polje). Od njih su u Bosni; Gornje Vasojeviće, ranije Fatić; Nikšić; Vrbovo i Kričak (Pljevlja) Đakovići iz Pive (Plužine 1 kuća), starosjedioci; slava: sv. Jovan Đakon, Podgorica Đakonović, Pobori (Budva) iz Stare Crne Gore. Odatle su jedni otišli u područne Reževiće, u Paštrovićima ranije Režević, Kaluđerac (Petrovac na Moru); Ulcinj 1887. god.; Kotor Đalac, Đalci (Rijeka Crnojevića); Mikovići (Paštrovići) "Đalac" (Mikovići), bratstvo u naselju Orahovu Đaletić, i kao: Đalević, Gornje Gostinje i Martinići (Bjelopavlići), ogranak Janjevića iz grupe Bubića; Nikšić Đalović, Bistrica, Vlah, Kostenice, Mirojevići, Pobreić i Sipanja (Bijelo Polje), porijeklo iz Korita. Od njih su u Drenovi (Trstenik) Đan = Đani, Štoj (Ulcinj) Đananin, Salč (Ulcinj) Đandić, Lepetane (Boka Kotorska), doseljenici iz Konavala; Risan Đanević, Herceg-Novi Đanin, Salč i Krute (Ulcinj) Đanica, Herceg-Novi i kao: Lasić Đanević, Igalo, Herceg-Novi Đapić, Nikšićko Prekovođe; Nikšić i područni: Studenca, Rastovac, Šipačno i Trepča (Nikšić).
    [Show full text]
  • Grad Titograd Grad Titograd Grad Titograd Grad Titograd Grad
    TERITORIJALNA ORGANIZACIJA NARODNE REPUBLIKE CRNE GORE OD 24. MAJA 1952. GODINE DO 21. SEPTEMBRA 1953.
    [Show full text]
  • Radoje Pajović
    ODNOS CRKVE I DRŽAVE U DOBA PETRA I Radoje Pajović In this article, the author gives a brief history of the Montenegrin state and the Orthodox Church from the 15th cen - tury, and pays special attention to the church-state relationship in the time of Petar I. The church and the state were in a person - al union, and the high priests were at the same time military leaders who chaired the state assembly. In relation to the titles given to Montenegrin bishops, he distinguishes between the terms vladika and metropolitan. Padom pod osmansku vlast, krajem XV vijeka, teritorija Crne Gore je faktički podijeljena na četiri oblasti: 1) tzv. podlovćensku Crnu Goru, 2) Sedmoro brda, 3) tzv. Crnogorsku Hercegovinu i 4) Crnogorsko primorje. Početkom XVI vijeka, podlovćenska Crna Gora, u literaturi poznatija, iako ne baš opravdano, kao Stara Crna Gora, bila je podijeljena na sedam nahija: Lješansku, Župu Malonšići, Pje - šivce, Cetinje, Katunsku (koja je nastala diobom nahije Pje - šivci), Riječku i Crmničku. Krajem XVI vijeka Bjelopavlići su uništili Malonšiće, tako da su oni nestali i kao pleme i kao na - hija. U XVII i XVIII vijeku Cetinje i Pješivci su se integrisali u Katunsku nahiju, tako da je slobodna Crna Gora u doba Petra I www. maticacrnogorska.me MATICA, br. 81, proljeće 2020. 425 Radoje Pajović bila organizovana u četiri nahije: Katunsku (Čevo, Cuce, Bjelice, Ćeklići, Njeguši, Cetinje – Bajice, Pješivci, Komani i Zagarač), Riječku (Ceklin, Kosijeri, Dobrsko Selo i Ljubotinj), Crmničku (Podgor, Brčeli, Dupilo, Gluhi Do, Sotonići, Limljani, Boljevići) i Lješansku nahiju. Sedmoro brda su obuhvatala: Bjelopavliće, Pipere, Kuče, Bratonožiće, Rovca, Moraču i Vasojeviće.
    [Show full text]
  • Tehnički Uslovi Kat. Par. Ko Planski Dokument Datum Izdavanja
    DATUM PLANSKI DATUM BROJ ZAHTJEVA INVESTITOR URBANISTIČKO - TEHNIČKI USLOVI KAT. PAR. KO RJEŠENJA PODNOŠENJA DOKUMENT IZDAVANJA 1 17/01/2019 0303-420/19 SEKRETARIJAT ZA IMOVINSKO PRAVNE POSLOVE ZA IZGRADNJU STAMBENOG OBJEKTA 964/2 KAVAČ DUP KAVAČ 17/01/2019 0303-420/19 2 25/12/2018 0303-19182/18 DANILO RADULOVID ZA IZGRADNJU STAMBENOG OBJEKTA 566 567/1 KAVAČ DUP KAVAČ 17/01/2019 0303-19182/18 3 31/11/2018 0303-17889/18 KILICAR SELCUK SONAD ZA IZGRADNJU STAMBENOG OBJEKTA 323/1 KAVAČ DUP KAVAČ 11/01/2019 0303-17889/18 4 26/12/2018 0303-19281/18 VUJKOVID VIDO ZA IZGRADNJU STAMBENOG OBJEKTA 2287/1 2287/2 DOBROTA I DUP DOBROTA 18/01/2019 0303-19281/18 5 15/01/2019 0303-325/19 LAZAREVID JOVO ZA IZGRADNJU STAMBENOG OBJEKTA 146 GLAVATIČIDI DUP BIGOVA 11/02/2019 0303-325/19 6 15/01/2019 0303-348/19 VELIBOR MINID ZA IZGRADNJU OBJEKTA 299/5 ZAGORA DUP NERIN 01/02/2019 0303-348/19 7 16/01/2019 0303-386/19 BINBROOK DOO ZA IZGRADNJU TURISTIČKOG OBJEKTA 541 PRIJERADI LSL GRBALJ I 19/02/2019 0303-386/19 8 16/01/2019 0303-14352/18 AUŠRA DOO ZA IZGRADNJU TURISTIČKOG NASELJA 782 783 ZAGORA DUP NERIN 03/10/2019 0303-14352/18 9 24-12-2019 0303-19635/19 MONTE CONSTRUCTION DOO GRADJENJE NOVOG OBJEKTA 357 SUTVARA DUP RADANOVIDI ODOBRENO 2020 10 16/01/2019 0303-387/19 LUKA NIKČEVID ZA IZGRADNJU OBJEKTA 100 KOSTANJICA DUP KOSTANJICA 05-04-2019 0303-387/19 11 16-01-2019 0303-398/19 LION CONSTRUCTION DOO ZA IZGRADNJU POSLOVNOG OBJEKTA 463 464 KUBASI LSL GRBALJ I 12/02/2019 0303-398/19 23/6 23/1 18 12 06/12/2018 0303-18217/18 MRŠULJA JOVICA I NIKŠA ZA IZGRADNJU POSLOVNOG
    [Show full text]
  • Krivokapic I Knezevic Anali 2017 Knjiga 1.Indd
    Anali Dubrovnik 55/1 (2017): 269-297 269 Pregledni rad UDK: 314(497.16Orahovac)(091) 811.163.4’373.23(497.16Orahovac) DOI: http://doi.org/10.21857/9e31lh4kjm Primljeno: 31.3.2016. PRILOG PROUČAVANJU PORIJEKLA STANOVNIŠTVA I ANTROPONIMIJE ORAHOVCA (BOKA KOTORSKA) MILOŠ KRIVOKAPIĆ I SAŠA KNEŽEVIĆ SAŽETAK: Orahovac je u arhivskim dokumentima zasvjedočen potkraj 14. stolje- ća, dok su njegovi stanovnici registrovani više puta ranije (1326-1337), ali kao mještani Darantuma, koji je u to doba obuhvatao i Orahovac. Ovo naselje su tokom kasnijih stoljeća naselili većinom Crnogorci i nekoliko porodica iz Hercegovine i Stare Srbije, dok je procenat ostalih zanemariv. U raspoloživoj istorijskoj i etnološ- koj građi prevladavaju hrišćanska, ali registrujemo i nešto narodnih, teofornih i za- štitnih imena. Najzastupljenija su imena Nikola i Jovan, potom Luka, Petar, Marko, Saverio, Andrija i Špiro, dok su ostala registrovana samo jednom ili dvaput. Prezi- mena su, uz nekoliko izuzetaka, patronimična i uglavnom su izvedena sufi ksacijom. Ključne riječi: imena, prezimena, nadimci, hipokoristici, porijeklo, stanovništvo, Orahovac, patronimik, matronimik Keywords: names, last names, nicknames, hypocoristics, origin, population, Orahovac, patronymic, matronymic 1. Uvod Orahovac je, prema predanju, u prošlosti bio prepun orahovih stabala, tako da su stanovnici ovog naselja orahe prodavali po pazarima. Zvao se nekad Darantum, rijetko Orahovačka Ljuta. I danas se u Gornjem Orahovcu najveća Miloš Krivokapić, vanredni profesor na Filološkom fakultetu u Nikšiću, Univerzitet Crne Gore. Adresa: Danila Bojovića bb, 81400 Nikšić, Republika Crna Gora. E-mail: [email protected] Saša Knežević, vanredni profesor na Fakultetu političkih nauka u Podgorici, Univerzitet Crne Gore. Adresa: 13. jula br. 2, 81000 Podgorica, Republika Crna Gora.
    [Show full text]
  • Menadžment Plan PRIRODNOG I KULTURNO - ISTORIJSKOG PODRUČJA KOTORA
    MINISTARSTVO KULTURE PRIJEDLOG Menadžment Plan PRIRODNOG I KULTURNO - ISTORIJSKOG PODRUČJA KOTORA CETINJE, decembar 2011. godine MINISTARSTVO KULTURE Menadžment Plan PRIRODNOG I KULTURNO - ISTORIJSKOG PODRUČJA KOTORA CETINJE, decembar 2011. godine 4 MENADŽMENT PLAN PRIRODNOG I KULTURNO-ISTORIJSKOG PODRUČJA KOTORA SADRŽAJ STRANA SADRŽAJ 11 1. SAŽETAK 15 2. UVOD 17 2.1. STATUS PODRUČJA SVJETSKE BAŠTINE KOTORA 17 2.2. KRITERIJUMI 18 2.3. IZUZETNA UNIVERZALNA VRIJEDNOST ZAŠTIĆENOG PODRUČJA 18 2.4. INTEGRITET I AUTENTIČNOST 19 2.5. GRANICE PRIRODNOG I KULTURNO-ISTORIJSKOG PODRUČJA KOTORA 23 3. MENADŽMENT ZAŠTIĆENOG PODRUČJA 24 3.1. CILJ MENADŽMENT PLANA 24 3.2. STATUS PLANA 24 3.3. GENEZA IZRADE MENADŽMENT PLANA 27 4. VIZIJA 31 5. OPŠTI CILJEVI MENADŽMENT PLANA ZAŠTIĆENOG PODRUČJA KOTORA 35 6. RAZVOJ PODRUČJA 37 6.1. ISTORIJSKI RAZVOJ 37 6.1.1. Praistorija i antika 37 6.1.2. Srednji vijek 39 6.1.3. Period između srednjeg vijeka i savremenog doba 42 6.1.34. XX vijek i početak XXI vijeka 43 6.2. EKONOMSKI I DRUŠTVNI RAZVOJ I NAČIN ŽIVOTA 47 6.3. URBANI RAZVOJ 49 7. VRIJEDNOSTI ZAŠTIĆENOG PODRUČJA KOTORA 52 7.1 KULTURNE VRIJEDNOSTI 52 7.1.1. Nepokretna kulturna baština 52 7.1.1.1. Kulturno-istorijske cjeline 52 7.1.1.1.1. Stari grad Kotor 57 7.1.1.1.2. Perast 59 7.1.1.1.3. Risan 60 7.1.1.1.4. Dobrota 61 7.1.1.1.6. Orahovac 61 7.1.1.1.7. Škaljari 61 7.1.1.1.8. Muo 62 7.1.1.1.9. Prčanj 63 7.1.1.1.10.
    [Show full text]
  • Dosije Datum Podnošenja Zahtjeva Broj Predmeta INVESTITOR Urbanističko
    Datum Datum izdavanja ut dosije podnošenja Broj predmeta INVESTITOR Urbanističko - tehnički uslovi kat. par. KO PLANSKI DOKUMENT uslova zahtjeva IZMJENE I DOPUNE DUP 1 05.09.2017. 0303-13776/17 ŠUBERT VUKOSAVA REKONSTRUKCIJA OBJEKTA 373 ŠKALJARI I ŠKALJARI 26.02.2018. DIO KAT PAR 711/1,DIO KAT PAR 708 I DIO KAT PAR 2 11.01.2018. 0303-282/18 MILID BOJAN IZGRADNJA OBJEKTA 709/1 DOBROTA I DUP DOBROTA 24.01.2018. IZMJENE I DOPUNE DUP 3 29.12.2017. 0303-20723/17 ČALID LJUBICA REKONSTRUKCIJA POSTOJEDEG OBJEKTA 1006 ŠKALJARI ŠKALJARI 08.02.2018. DIJELOVI KAT PAR REKONSTRUKCIJA OBJEKTA RADI 102,103/1,103/2 I 4 30.11.2017. 0303-18832/17 JOVANOVID MIJAT DOGRADNJE I NADOGRADNJE 106/1 RISAN DUP RISAN 19.01.2018. DETALJNI URBANISTIČKI PLAN 5 05.02.2018. 0303-1354/18 ANASTASIA LASHMANOVA IZGRADNJA OBJEKTA DIO KAT PAR 140 PRČANJ I PRČANJ 26.02.2018. ZAKON O PLANIRANJU I POSTAVLJANJE LOKACIJE ZA PRIVREMENI IZGRADNJI OBJEKATA I ČL 18 6 01.11.2017. 0303-17140/17 CRNOGORSKI TELEKOM D.O.O. OBJEKAT-BAZNA STANICA 438 MIRAC ZUP-A 28.02.2018. DETALJNI URBANISTIČKI PLAN 7 22.09.2017. 0303-14772/17 OGDEN PAUL STEPHEN IZGRADNJA OBJEKTA 98/7 PRČANJ I PRČANJ 26.02.2018. UNIVERZITET CRNE GORE,INSTITUT ZA DRŽAVNE STUDIJE LOKACIJE 8 15.02.2018. 0303-1933/18 BIOLOGIJU MORA REKONSTRUKCIJA POSTOJEDEG OBJEKTA 2018 DOBROTA I “SEKTOR 15” 20.02.2018. REKONSTRUKCIJA-PRENAMJENA ZAJEDNIČKIH PROSTORIJA U STAMBENI IZMJENE I DOPUNE DUP 9 12.12.2017. 0303-8474/17 MILOŠEVID DAVOR PROSTOR 1967 DOBROTA I DOBROTA 26.02.2018.
    [Show full text]