Menadžment Plan PRIRODNOG I KULTURNO - ISTORIJSKOG PODRUČJA KOTORA
Total Page：16
File Type：pdf, Size：1020Kb
MINISTARSTVO KULTURE PRIJEDLOG Menadžment Plan PRIRODNOG I KULTURNO - ISTORIJSKOG PODRUČJA KOTORA CETINJE, decembar 2011. godine MINISTARSTVO KULTURE Menadžment Plan PRIRODNOG I KULTURNO - ISTORIJSKOG PODRUČJA KOTORA CETINJE, decembar 2011. godine 4 MENADŽMENT PLAN PRIRODNOG I KULTURNO-ISTORIJSKOG PODRUČJA KOTORA SADRŽAJ STRANA SADRŽAJ 11 1. SAŽETAK 15 2. UVOD 17 2.1. STATUS PODRUČJA SVJETSKE BAŠTINE KOTORA 17 2.2. KRITERIJUMI 18 2.3. IZUZETNA UNIVERZALNA VRIJEDNOST ZAŠTIĆENOG PODRUČJA 18 2.4. INTEGRITET I AUTENTIČNOST 19 2.5. GRANICE PRIRODNOG I KULTURNO-ISTORIJSKOG PODRUČJA KOTORA 23 3. MENADŽMENT ZAŠTIĆENOG PODRUČJA 24 3.1. CILJ MENADŽMENT PLANA 24 3.2. STATUS PLANA 24 3.3. GENEZA IZRADE MENADŽMENT PLANA 27 4. VIZIJA 31 5. OPŠTI CILJEVI MENADŽMENT PLANA ZAŠTIĆENOG PODRUČJA KOTORA 35 6. RAZVOJ PODRUČJA 37 6.1. ISTORIJSKI RAZVOJ 37 6.1.1. Praistorija i antika 37 6.1.2. Srednji vijek 39 6.1.3. Period između srednjeg vijeka i savremenog doba 42 6.1.34. XX vijek i početak XXI vijeka 43 6.2. EKONOMSKI I DRUŠTVNI RAZVOJ I NAČIN ŽIVOTA 47 6.3. URBANI RAZVOJ 49 7. VRIJEDNOSTI ZAŠTIĆENOG PODRUČJA KOTORA 52 7.1 KULTURNE VRIJEDNOSTI 52 7.1.1. Nepokretna kulturna baština 52 7.1.1.1. Kulturno-istorijske cjeline 52 7.1.1.1.1. Stari grad Kotor 57 7.1.1.1.2. Perast 59 7.1.1.1.3. Risan 60 7.1.1.1.4. Dobrota 61 7.1.1.1.6. Orahovac 61 7.1.1.1.7. Škaljari 61 7.1.1.1.8. Muo 62 7.1.1.1.9. Prčanj 63 7.1.1.1.10. Stoliv 64 7.1.1.1.11. Kostanjica 64 7.1.1.1.12. Morinj 68 7.1.1.1.13. Lipci 68 7.1.1.1.14. Strp 68 7.1.2. Kulturno – istorijski objekti 68 7.1.2.1. Period od 3.500 g.p.n.e. do IX vijeka 69 7.1.2.2. Period od IX do XV vijeka 70 7.1.2.3. Period od XV do XVII vijeka 72 7.1.2.4. Period od XVII do XIX vijeka 74 7.1.2.5. Period od XIX do XX vijeka 74 7.1.3. Pokretna kulturna baština 75 7.1.3.1. Knjižni fond 76 7.1.3.2. Tekstilni fond MENADŽMENT PLAN PRIRODNOG I KULTURNO-ISTORIJSKOG PODRUČJA KOTORA 5 SADRŽAJ STRANA 76 7.1.4. Nematerijalna kulturna baština 78 7.1.4.1. Pozorišno stvaralaštvo 78 7.1.4.2. Muzičko stvaralaštvo 78 7.1.4.3. Književno stvaralaštvo 79 7.2. PRIRODNE VRIJEDNOSTI 80 7.2.1. Florističko-faunistički aspekt 80 7.2.2. Akvatorij 81 7.2.3. Zona morskog dobra 82 7.2.4. Zaštićena prirodna dobra 82 7.3. VRIJEDNOSTI I KARAKTERISTIKE KULTURNOG PEJZAŽA 84 7.3.1. Integritet i kohezija opšte strukture pejzaža 84 7.3.1.1 Horizontalna struktura 84 7.3.1.2 Vertikalni profil pejzaža 86 7.3.2 Vizuelni reperi pejzaža 86 7.3.3 Specifične zone pejzaža 87 7.4. ZAŠTIĆENA OKOLINA 89 7.4.1. Obuhvat i granice zaštićene okoline 91 8. STANJE PODRUČJA I KLJUČNA PITANJA MENADŽMENTA 93 8.1. POLITIČKI, DRUŠTVENI I PRAVNI OKVIR ZAŠTITE 94 8.1.1. Normativni okvir 97 8.1.2. Institucionalni okvir 99 8.1.3. Saradnja javnog sektora sa privatnim sektorom i nevladinim organizacijama 100 8.1.4. Pravo svojine i upravljanje 101 8.1.5. Finansiranje 102 8.1.6 Realizovani i planirani projekti 104 8.1.7. Prostorno – Planska dokumentacija 106 8.1.7.1. Negativne promjene u prostoru nastale odsustvom primjene 109 principa integralne zaštite Područja 109 8.1.7.2. Najtipičniji primjeri devastacije prostora zaštićenog područja 112 8.2. STANJE KULTURNE BAŠTINE 112 8.2.1. Konzervatorski pristup nakon zemljotresa iz 1979. godine 117 8.2.2. Stanje kulturne baštine u XXI vijeku 118 8.2.3. Održavanje Područja 120 8.3. STANJE PRIRODNE SREDINE U ZAŠTIĆENOM PODRUČJU 120 8.3.1. Kvalitet vazduha 120 8.3.2. Kvalitet zemljišta 120 8.3.3. Kvalitet vode 121 8.3.4. Kvalitet kupališta 121 8.3.5. Zagađenja prirodne sredine 122 8.4. INFRASTRUKURA ZAŠTIĆENOG PODRUČJA 122 8.4.1. Komunalna infrastruktura zaštićenog područja 122 8.4.1.1.Vodosnabdijevanje 123 8.4.1.2. Otpadne vode 123 8.4.2. Elektroenergetska infrastruktura 124 8.4.3.Telekomunikaciona infrastruktura 124 8.4.4. Saobraćajna infrastruktura 127 8.5. TURIZAM 127 8.5.1. Menadžment u turizmu 129 8.6. KADROVSKI POTENCIJAL I EDUKACIJA 129 8.6.1. Kadrovski potencijal 130 8.6.2. Edukacija 6 MENADŽMENT PLAN PODRUČJA SVJETSKE BAŠTINE KOTORA SADRŽAJ STRANA 131 9. ODRŽIVO KORIŠĆENJE POTENCIJALA PODRUČJA SVJETSKE BAŠTINE 134 9.1. NAUKA I OBRAZOVANJE 135 9.2. TURIZAM 137 9.3. POMORSTVO I SAOBRAĆAJ 138 9.4. RIBARSTVO 138 9.5. MARIKULTURA 139 10. FAKTORI I RIZICI KOJI UGROŽAVAJU VRIJEDNOSTI PODRUČJA KOTORA 140 10. 1. FAKTORI KOJI UGROŽAVAJU VRIJEDNOSTI 144 10.2. Prekomjerna i nekontrolisana urbanizacija sa najtipičnijim primjerima devastacije prostora 145 10.2.3. RIZICI KOJI UGROŽAVAJU VRIJEDNOSTI 147 11. SMJERNICE, MJERE, REŽIM I KONCEPT ZAŠTITE KULTURNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI 149 11.1. Održivi koncept zaštite 149 11.2. Generalne smjernice, mjere i režim zaštite kulturne i prirodne baštine 152 11.3. Smjernice za integralnu zaštitu 153 11.3.1. Prirodno i kulturno- istorijsko područje Kotora 154 11.3.2. Stari grad Kotor 154 11.3.3. Dobrota 155 11.3.4. Orahovac i Dražin vrt 155 11.3.5. Perast 156 11.3.6. Risan 156 11.3.7. Strp 156 11.3.8. Lipci 156 11.3.9. Morinj 157 11.3.10. Kostanjica 158 11.3.11. Škaljari 158 11.3.12. Muo 158 11.3.13. Prčanj 159 11.3.14. Stoliv 159 11.3.15. Smjernice za zaštitu zaštićene okoline Područja Kotora 160 11.4. Smjernice za smanjenje rizika 160 11.4.1.Smanjenje seizmičkog rizika 160 11.4.2. Smanjenje rizika od požara 160 11.4.3. Smanjenje rizika od poplava 160 11.4.4.Smanjenje rizika od brodskih havarija i ekoloških akcidenata 161 12. IMPLEMENTACIJA 163 12.1. ODGOVORNOST I ADMINISTRACIJA 163 12.2. UPRAVLJAČKO TIJELO 163 12.3. FINANSIRANJE I SREDSTVA 164 12.4. REVIZIJA I MONITORING MENADŽMENT PLANA 165 13. LOGIČKI OKVIR MENADŽMENT PLANA 177 14. AKCIONI PLAN 187 LITERATURA MENADŽMENT PLAN PRIRODNOG I KULTURNO-ISTORIJSKOG PODRUČJA KOTORA 7 Kotor je živi muzej, zato njegove spomenike treba sačuvati za buduće generacije, jer izuzetno malo je mjesta na svijetu gdje se može naći toliko spomenika kulture kao u ovom gradu. Amadou Mahtar M´Bow, generalni direktor UNESCO od 1974 do 1987. Boka izgleda kao gomila velikih bisera, koje niko ne može ukrasti, jer su toliko veliki da se ne mogu sakriti. Džordž Gordon Bajron, engeski pjesnik (1788-1824) ...ušli smo u Boku Kotorsku, duboko izuvijanu prirodnu luku o kojoj čovjek čita čitavog života; nalik na norveški fjord, bila je u poređenju s nekim drugim predjelom ono što je balet prema običnom koraku. Rebeka Vest, britansko-irski pisac (1892-1983) Krajevi kao i mnoga bića imaju dušu;.....da je ovo najljepši kraj na svijetu, ali mnogi su uza sve divljenje otišli sa osjećanjem, da je pejzaž Boke nečovječan....Tužan je čovjek jer tako rijetko osjeća pravi glas prirode a njegova se malenkost vidi u tome, što je i preveć nastojao da prirodu savlada, dopuni i poljepša. Ima dubokog smisla izreka Bernard Shaw-a da bi ovi predjeli izgubili značenje, kad bi postali rivijera. Frano Alfirević, hrvatski pjesnik (1903–1956) 8 MENADŽMENT PLAN PRIRODNOG I KULTURNO-ISTORIJSKOG PODRUČJA KOTORA MENADŽMENT PLAN PRIRODNOG I KULTURNO-ISTORIJSKOG PODRUČJA KOTORA 9 10 MENADŽMENT PLAN PRIRODNOG I KULTURNO-ISTORIJSKOG PODRUČJA KOTORA SAŽETAK 1 MENADŽMENT PLAN PRIRODNOG I KULTURNO-ISTORIJSKOG PODRUČJA KOTORA 11 1 12 MENADŽMENT PLAN PODRUČJA SVJETSKE BAŠTINE KOTORA SAŽETAK 1 1. SAŽETAK Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora je upisano na Listu svjetske baštine UNESCO zbog svojih izuzetnih prirodnih i kulturnih vrijednosti. U srednjem vijeku, ova prirodna luka, na obali Jadrana, bila je važno umjetničko i trgovačko središte sa vlastitim čuvenim graditeljskim i ikonopisnim školama. Skladna interakcija istorijskih gradova sa pejzažom i njegov politički, komercijalni i kulturni značaj su neki od kriterijuma za definisanje univerzalnog značaja Područja. Zaštita, očuvanje i razvoj ovog složenog kulturnog pejzaža je pravi izazov. Status Svetske baštine podrazumijeva dugoročnu posvećenost svih koji su uključeni u taj proces. Stoga, osnova mora biti zaštita i očuvanje izuzetnih univerzalnih vrijednosti na principima održiviog razvoja za sadašnje i buduće generacije. Glavni cilj Menadžment plana je da osigura djelotvornu zaštitu i poboljša značaj područja Svjetske baštine, putem ustanovljenja jednog sveobuhvatnog me- hanizma upravljanja. To je prije svega strateški plan, koji postavlja okvir za integri- sano i proaktivno upravljanje, koji promoviše vrijednosti, resurse baštine i njihovo korišćenje. Menadžment plan se bavi identifikacijom, opisom i menadžmentom svih as- pekata područja Svjetske baštine. Plan identifikuje sve ono što je značajno u vezi s područjem, prepoznaje izazove i prijetnje, predlaže politike, daje smjernice i mjere u cilju očuvanja i unaprjeđenja ovih vrijednosti. Poglavlje 2 sadrži status područja, integritet i autentičnost, izuzetnu univer- zalnu vrijednost, kao osnovno polazište za koncept zaštite područja Svjetske baštine, te granice zaštićenog područja. Poglavlje 3 sadrži cilj, pravni status plana i proces njegove izrade. U poglavljima 4 i 5 prezentirana je Vizija za petnaestogodišnji period i opšti ciljevi upravljanja Područjem Svjetske baštine. Budući razvoj Područja moguć je putem promocije dinamične, živuće multikulturalne zajednice, koja poštuje i unaprjeđuje svoje nasljeđe. Razvoj će biti temeljen na skladnoj interakciji između kulturnog i prirodnog nasljeđa i savremenog razvoja. Opšti ciljevi Menadžment plana uključuju jačanje pravne i institucionalne infrastrukture i osiguranje njene efikas- nosti, integralnu zaštitu kulturne i prirodne baštine, jačanje kadrovskih potencijala.