SVEUČILIŠTE U SPLITU

SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STUDIJE MORA

ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU MORSKO RIBARSTVO (diplomski studij)

SPLIT, 2019. Diplomski studij Morsko ribarstvo 1

OSNOVNE INFORMACIJE O VISOKOM UČILIŠTU

Naziv visokog učilišta Sveučilišni odjel za studije mora

Adresa Ruđera Boškovića 37

Telefon +385 21 510 190

Fax -

E.mail adresa [email protected]

Web stranica more.unist.hr

OPĆE INFORMACIJE O STUDIJSKOM PROGRAMU

Naziv studijskoga programa Morsko ribarstvo

Nositelj studijskoga programa Sveučilište u Splitu, Sveučilišni odjel za studije mora

Sunositelj studijskoga programa -

Vrsta studijskoga programa Stručni studijski program ☐ Sveučilišni studijski program ☒

Preddiplomski ☐ Diplomski ☒ Integrirani ☐

Razina studijskoga programa Poslijediplomski Poslijediplomski Diplomski specijalistički sveučilišni ☐ specijalistički ☐ ☐

Akademski/stručni naziv koji se magistar/magistra inženjer/inženjerka morskog ribarstva stječe po završetku studija

Diplomski studij Morsko ribarstvo 2

1. UVOD

1.1. Procjena opravdanosti izvođenja studija

Morsko ribarstvo je složena gospodarska djelatnost koja nije samo podložna utjecaju različitih biotičkih i abiotičkih čimbenika koji uvjetuju njegovo odvijanje i usmjeravaju njegov razvoj, već je za pravilno gospodarenje i zaštitu obnovljivih bogatstava mora potrebno voditi računa i o biotehnološkim, tehničkim, ekonomskim, pravnim i brojnim drugim aspektima. Stoga je za pravilno i odgovorno gospodarenje i zaštitu obnovljivih bogatstava mora te za razvoj i odvijanje djelatnosti ulova, uzgoja, očuvanja, prerade i prometa ribe i drugih morskih organizama nužno obrazovati kadrove koji su potrebni za uspješno odvijanje djelatnosti morskog ribarstva. Ti se kadrovi školuju upravo na diplomskom studiju Morsko ribarstvo koji obrazuje visokostručne kadrove osposobljene za rad u problematici morskog ribarstva sukladno pomorskoj, odnosno jadranskoj orijentaciji Republike Hrvatske. Kako morsko ribarstvo, kao teoretska i primijenjena znanstvena disciplina, obuhvaća metode i djelatnost ulova, uzgoja, prerade i prometa ribe i drugih morskih organizama te metode i djelatnost gospodarenja, zaštite i iskorištavanja živih bogatstava mora, tako i diplomski studij Morsko ribarstvo obuhvaća svu navedenu problematiku. Kadrovi koji se školuju na ovom diplomskom sveučilišnom studiju mogu imati zapaženu ulogu u tijelima državne, županijske, gradske i općinske uprave koje se bave problematikom morskog ribarstva, zatim u gospodarskim i obrtničkim komorama, u inspekcijskim službama na poslovima ribarske inspekcije te u tvrtkama koje se bave ulovom, uzgojem, preradom i prometom ribe i drugih morskih organizama, njihovim očuvanjem od kvarenja te gospodarenjem i zaštitom živih bogatstava mora. Navedeno ukazuje na visoku opravdanost izvođenja studija s obzirom na potrebe tržišta rada.

1.2. Povezanost s lokalnom zajednicom (gospodarstvo, poduzetništvo, civilno društvo...)

Svladavanje potrebnih znanja i vještina na diplomskom studiju Morsko ribarstvo se temelji na nastavnom planu i programu koji je prilagođen osposobljavanju studenata za sve poslove iz problematike morskog ribarstva. Na diplomskoj se razini povezuje teorija i praksa kako bi studenti lakše svladali tehnike rada i uključili se u praksu i profesionalno obavljanje poslova iz problematike morskog ribarstva (studenti se upoznaju s načinom rada, problemima i rješenjima iz realnog svijeta, slušaju znanstvena i stručna predavanja potencijalnih poslodavaca, razgovaraju sa znanstvenicima i stručnjacima o najnovijim spoznajama i tako stječu kompetencije koje će im omogućiti kasnije zapošljavanje).

1.3. Usklađenost sa zahtjevima strukovnih udruženja

Program diplomskog studija je utemeljen na recentnim i suvremenim znanstvenim spoznajama iz područja ihtiologije, integralnog upravljanja obalnim zonama, zatim iskorištavanja, gospodarenja i zaštite živih bogatstava mora, iskorištavanja ribolovnih alata,

Diplomski studij Morsko ribarstvo 3

ribarskih brodova i ribarskih luka, marikulture, tehnologije prerade i očuvanja od kvarenja proizvoda mora, prometa ribe i drugih morskih organizama te prava morskog ribarstva.

1.4. Partneri izvan visokoškolskoga sustava

Diplomski studij Morsko ribarstvo omogućava i stručno i znanstveno produbljenje znanja stečenog na preddiplomskom studiju te na taj način predstavlja njegov logičan nastavak. Stoga su mogući partneri izvan visokoškolskog sustava brojna tijela državne, županijske, gradske i općinske uprave koja se bave problematikom morskog ribarstva, zatim gospodarske i obrtničke komore, inspekcijske službe koje nadziru primjenu propisa iz oblasti morskog ribarstva, zaštite mora i njegovog živog bogatstva, tvrtke koje se bave ulovom, uzgojem, preradom i prometom ribe i drugih morskih organizama, njihovim očuvanjem od kvarenja, gospodarenjem i zaštitom te znanstvene organizacije koje se bave istraživanjem mora i njegovog živog bogatstva.

1.5. Način financiranja

Financiranje za redovite studente diplomskog studija je osigurano iz proračunskih sredstava (namjenska sredstva MZO-a).

1.6. Usporedivost studijskoga programa s programima akreditiranih visokih učilišta u Hrvatskoj i Europskoj uniji

Prilikom izrade nastavnog programa diplomskog studija Morsko ribarstvo analizirana je usporedivost sa srodnim programima sveučilišnih studija u svijetu, pa tako usporedivi programi postoje na sljedećim institucijama: Poljoprivredna akademija u Sczecinu (Wydzial Rybolowstwa Morskiego i Technologii Zywnosci Akademii Rolniczej Szczecin); Fakultet ribarstva i zaštite okoliša Sveučilišta Varmia i Mazuri u Olsztynu (Wydzial Rybolowstwa i Ochrony Srodowiska Uniwersytetu Warmia i Mazury, Olsztyn).

1.7. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata (horizontalnoj, vertikalnoj u RH i međunarodnoj)

Pokretljivost studenata se ostvaruje prema načelima Bolonjskog procesa, a diplomski studij Morsko ribarstvo je otvoren prema pokretljivosti studenata između odgovarajućih studija pri fakultetima i odjelima u RH, ali i u inozemstvu.

1.8. Usklađenost s misijom i strategijom Sveučilišta i predlagatelja te sa strateškim dokumentom mreže visokih učilišta

Studijski program je u skladu sa strateškim opredjeljenjima Sveučilišnog odjela za studije mora koja su u skladu sa Strategijom Sveučilišta u Splitu 2015.-2020.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 4

1.9. Dosadašnja iskustva u provođenju ekvivalentnih ili sličnih programa

Studij Morsko ribarstvo je počeo s radom akademske godine 1991./1992. i to kao studij Pomorsko-ribarske tehnologije, koji je utemeljen rješenjem Ministarstva prosvjete i kulture od 5. lipnja 1991. godine i koji je djelovao u sklopu Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Tada su se na studiju Pomorsko-ribarske tehnologije, osim ribarskih slušali i pomorski predmeti jer je taj četverogodišnji sveučilišni studij u svom sastavu sadržavao i dvogodišnji stručni studij nautike. Od akademske godine 1998./1999. i osnivanja Odjela za studij mora i pomorstva Sveučilišta u Splitu (današnjeg Sveučilišnog odjela za studije mora) dolazi do promjene naziva u studij Morsko ribarstvo i od toga vremena se ovaj studij izvodi pri Sveučilišnom odjelu za studije mora Sveučilišta u Splitu te se na njemu slušaju samo ribarski predmeti koji omogućavaju obrazovanje visoko stručnih sveučilišnih kadrova za potrebe morskog ribarstva. Sukladno gore navedenom može se utvrditi kako postoji višegodišnje iskustvo u provođenju ekvivalentnih i sličnih programa što predstavlja temelj za izvođenje programa diplomskog studija Morsko ribarstvo.

2. OPIS STUDIJSKOG PROGRAMA

2.1. Opći dio

Znanstveno/umjetničko područje Biotehničke znanosti studijskoga programa Trajanje studijskoga programa 2 godine Minimalni broj ECTS bodova potreban za 120 ECTS bodova završetak studija Studiranje na diplomskom studiju Morsko ribarstvo mogu nastaviti prvostupnici koji su završili preddiplomski studij Morskog ribarstva, Biologije i ekologije mora ili Biologije i tehnologije mora Sveučilišnog odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu i prvostupnici koji su završili različite preddiplomske sveučilišne studije iz znanstvenih područja Uvjeti upisa na studij i razredbeni biotehničkih i prirodnih znanosti, uz eventualno polaganje razlikovnih postupak predmeta. Svi pristupnici koji se prijave na natječaj za upis podliježu razredbenom postupku na kojem nema razredbenog ispita, već se rang lista pristupnika utvrđuje temeljem prosjeka ocjena i duljine studiranja preddiplomskog studija. Prednost pri upisu imaju pristupnici s manjim brojem razlikovnih predmeta.

2.2. Ishodi učenja studijskoga programa (navesti 15 - 30 ishoda učenja)

Magistar/magistra inženjer/inženjerka morskog ribarstva nakon završetka diplomskog studija Morsko ribarstvo može:

Diplomski studij Morsko ribarstvo 5

IU 1. primijeniti suvremene metode u istraživanju mora IU 2. analizirati osobine živog svijeta koji nastanjuje morsku sredinu, kao i složenih međusobnih odnosa koji vladaju između morskih organizama i njihovog fizičkog okoliša te između živih organizama međusobno IU 3. prezentirati principe i kriterije u biološkoj sistematici (nomenklaturi), posebno sistematskog položaja gospodarski značajnih vrsta IU 4. primijeniti statističke modele u morskom ribarstvu IU 5. predvidjeti utjecaje ribolova na stanje populacija i sastav zajednica IU 6. planirati kontrolirano i održivo iskorištavanje morskih resursa IU 7. primijeniti principe racionalnog i održivog gospodarenja obnovljivim biološkim bogatstvima mora IU 8. primijeniti načela i metodologiju izrade znanstvenog rada, od planiranja istraživanja do pisanja i izlaganja iz područja morskog ribarstva IU 9. primijeniti teorijska znanja i praktične vještine za identifikaciju, oblikovanje i rješavanje složenih problema u praksi iz područja morskog ribarstva IU 10. osmisliti i obaviti složene eksperimente, prikaze i interpretaciju rezultata te, u skladu s tim, donositi zaključke i odluke koji pridonose kvaliteti i održanju morskog ribarstva IU 11. analizirati i kritički vrednovati simulacijske i eksperimentalne rezultate IU 12. učinkovito djelovati u procesima i aktivnostima ribarstvene struke, samostalno i u timu IU 13. samostalno organizirati i voditi radne procese u ribarstvenoj struci IU 14. komunicirati sa stručnjacima i javnosti o problemima i rješenjima vezanim uz morsko ribarstvo IU 15. kritički vrednovati etičke aspekte i odgovornost struke te utjecaj ljudskih aktivnosti na morski okoliš IU 16. usavršavati svoje kompetencije u programima cjeloživotnog učenja

2.3. Mogućnost zapošljavanja

Magistar/magistra inženjer/inženjerka morskog ribarstva je nakon završetka diplomskog studija Morsko ribarstvo osposobljen/osposobljena za stručni rad na visokim učilištima i u znanstvenim ustanovama koje se bave istraživanjem mora, rad u ustanovama za javno zdravstvo i sličnim institucijama na stručnim poslovima monitoringa mora kao i svim drugim poslovima iz oblasti morskog ribarstva, rad u tijelima državne, županijske, gradske i općinske uprave te pri gospodarskim i obrtničkim komorama na poslovima iz problematike morskog ribarstva, rad na stručnim poslovima ribarske inspekcije i obalne straže vezanim uz različite aspekte morskog ribarstva i održivog korištenja živih bogatstava mora, stručne poslove ulova, uzgoja, prerade i prometa ribe i drugih morskih organizama te njihovog očuvanja od kvarenja, projektiranje i izradu ribolovnih alata, tehnološko projektiranje uzgajališta morskih riba i drugih morskih organizama te pogona za preradu i očuvanje proizvoda mora, izradu tehnoloških zahtjeva za projektiranje i gradnju ribarskih brodova, stručni i organizacijski rad u

Diplomski studij Morsko ribarstvo 6

nacionalnim parkovima i ostalim zaštićenim dijelovima prirode, rad u ministarstvima, državnim upravama, ribarskim zadrugama, muzejima i strukovnim srednjim školama za izobrazbu kadrova iz područja morskog ribarstva.

2.4. Mogućnost nastavka studija na višoj razini

Na Sveučilišnom odjelu za studije mora Sveučilišta u Splitu se izvodi i poslijediplomski sveučilišni studij Primijenjene znanosti o moru, a osim mogućnosti nastavka studija na našoj instituciji studenti mogu nastaviti školovanje i na drugim institucijama u RH i inozemstvu.

2.5. Studij/i niže razine predlagača ili drugih ustanova u RH s kojih je moguć upis na predloženi studij

Upis na diplomski studij Morsko ribarstvo je moguć nakon završetka preddiplomskog sveučilišnog studija Morsko ribarstvo, Biologija i ekologija mora ili Biologija i tehnologija mora, odnosno različitih preddiplomskih sveučilišnih studija s drugih ustanova u RH iz znanstvenih područja biotehničkih i prirodnih znanosti, uz eventualno polaganje razlikovnih predmeta.

2.6. Uvjeti i način studiranja

Uvjeti i način studiranja na diplomskom studiju Morsko ribarstvo se temelje na Pravilniku o studijima i sustavu studiranja na Sveučilištu u Splitu, a eventualni postupci se detaljnije razrađuju u Pravilniku Sveučilišnog odjela za studije mora. Tako npr. spomenuti pravilnici detaljno razrađuju uvjete upisa u višu godinu studija, redovite, odnosno obvezne ispitne rokove te ispitne termine. Diplomski studij Morsko ribarstvo traje dvije godine, obuhvaća obvezne i izborne predmete, a temelji se na aktivnom sudjelovanju studenata u svim oblicima nastave (predavanja, auditorne vježbe, laboratorijske vježbe, seminari, terenska nastava, odnosno praktičan rad i slično). Općenito, obveze studenata predstavljaju nazočnost na predavanjima i vježbama, samostalno učenje, analizu literature, održavanje prezentacija u okviru seminara, obavljanje terenskog, odnosno praktičnog rada te izradu i obranu diplomskog rada, a nastavnici prate i ocjenjuju sve aktivnosti studenata koje su navedene u programu svakog pojedinog predmeta. Temeljna obveza studenata je savladavanje znanja i vještina koji su predviđeni studijskim programom, što se pokazuje uspješnim polaganjem svih ispita i diplomskim radom.

2.7. Sustav savjetovanja i vođenja kroz studij

Na Sveučilišnom odjelu za studije mora ne postoji model nastavnik-voditelj studentima ili nastavnik-mentor studentima (izuzev mentorstva prilikom izrade diplomskog rada), a studenti se prema potrebi za pomoć, savjete i podršku u pravilu mogu javiti predstojniku diplomskog studija koji im je na raspolaganju. Također, pri Sveučilišnom odjelu za studije mora postoji Povjerenik za studente s invaliditetom čija je uloga osiguravanje uvjeta za kvalitetno i jednako dostupno obrazovanje te uspješno studiranje, a studenti mu se mogu obratiti radi ostvarivanja

Diplomski studij Morsko ribarstvo 7

svojih prava vezanih uz npr. prilagodbu nastave i ispita. Pomoć međunarodnim studentima osiguravaju Erasmus i ECTS koordinator pri Sveučilišnom odjelu za studije mora.

2.8. Popis predmeta koje studenti mogu upisati s drugih studija

Studenti diplomskog studija Morsko ribarstvo mogu upisati predmete s drugih studija čiji su sadržaji u funkciji temeljnih nastavnih cjelina bez obzira na konkretan naziv pojedinog studijskog predmeta i programa.

2.9. Popis predmeta koji se mogu izvoditi na stranom jeziku

Izvođenje nastave na engleskom jeziku je predviđeno studijskim programom te je moguće da se na pojedinim predmetima realizira nastava na engleskom jeziku u slučaju upisanih stranih državljana ili međunarodnih studenata u okviru Erasmus programa.

2.10. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova

Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova propisuju se Pravilnikom o studijima i sustavu studiranja na Sveučilištu u Splitu.

2.11. Završetak studija

Završni rad ☐ Završni ispit ☐ Način završetka studija Diplomski rad ☒ Diplomski ispit ☐ Uvjeti za prijavu Uvjeti za prijavu diplomskog rada su definirani Pravilnikom o izradi i završnoga/diplomskoga rada i/ili obrani diplomskog rada Sveučilišnog odjela za studije mora. završnoga/diplomskoga ispita Postupak vrjednovanja završnoga/ Postupci vrjednovanja diplomskog rada te vrjednovanja obrane /diplomskoga ispita te vrjednovanja i diplomskog rada su definirani Pravilnikom o izradi i obrani obrane završnoga/diplomskoga rada diplomskog rada Sveučilišnog odjela za studije mora.

2.12. Popis obveznih i izbornih predmeta

POPIS PREDMETA Godina studija: 1. Semestar: 1. SATI U SEMESTRU STATUS KOD PREDMET ECTS P S V T Obvezni SMR214 Gospodarenje živim bogatstvima mora 30 15 15 0 5

Diplomski studij Morsko ribarstvo 8

SMR412 Primijenjena ihtiologija 30 0 30 0 5 SMB501 Integralno upravljanje obalnim zonama 30 15 0 0 4 SMR404 Terenska nastava 6 Ukupno obvezni 90 30 45 0 20 SMB209 Botanika mora 30 0 30 0 5 SMR209 Tehnike podvodnih istraživanja 30 0 15 0 4 SMB215 Parazitologija morskih organizama 15 0 30 0 4 SMR311 Biologija i ekologija ihtioplanktona 30 0 15 0 4 SMB407 Genetika populacija morskih organizama 30 0 0 0 3 SMB408 Ekologija estuarija 30 0 0 0 3 SMR409 Razmnožavanje morskih organizama 30 0 30 0 5 Izborni SMR410 Ekologija i zaštita morskog okoliša 30 0 30 0 5 SMR413 Tehnologija hlađenja i smrzavanja morskih 30 0 15 0 3 organizama SMR416 Eutrofikacija, proizvodnost mora i ribolov 30 0 0 0 3 SMR417 Modeliranje i simulacije u ribarstvu 30 0 15 0 4 SMR420 Zoologija mora 30 0 30 0 5 Biraju se izborni predmeti minimalne ukupne vrijednosti 10 ECTS bodova.

POPIS PREDMETA Godina studija: 1. Semestar: 2. SATI U SEMESTRU STATUS KOD PREDMET ECTS P S V T SMR308 Ocjena kakvoće proizvoda mora 30 0 15 5 4 SMR312 Lovnost i selektivnost ribolovnih alata 30 0 30 0 5 Obvezni SMR314 Dinamika i procjena iskorištavanih populacija 30 0 15 0 4 SMR433 Terenska nastava 4 Ukupno obvezni 90 0 60 5 17 Izborni SMR107 Povijest istraživanja mora i morskog ribarstva 30 15 0 0 3 SMR112 Odnosi među morskim organizmima 30 15 0 0 3 SMR219 Toksičnost školjkaša 15 0 0 0 2 SMR221 Odgovorni ribolov i njegovo reguliranje 30 15 0 0 4 SMR317 Bioproizvodnja i trofički odnosi u moru 30 0 15 0 4 SMB414 Ekotoksikologija 30 0 15 0 3

Diplomski studij Morsko ribarstvo 9

SMB415 Ekologija morskih sisavaca 30 0 0 0 3 SMR424 Očuvanje riblje sirovine soljenjem, sušenjem i 30 0 15 0 4 dimljenjem SMB425 Marikultura beskralježnjaka 15 15 0 0 3 SMB426 Postupci provjere, analize i prikaza prostornih 15 0 15 0 3 podataka SMR426 Sportski i rekreacijski ribolov na moru 15 0 15 0 2 SMR430 Ponašanje riba 15 15 0 0 2 SMR431 Utjecaj ribolova na bentoske zajednice 15 15 0 0 2 SMR432 Instrumenti zaštite i upravljanja ekosustavima 30 15 0 0 4 mora SMR519 Fiziologija prilagodbe morskih organizama 15 15 0 0 3 Biraju se izborni predmeti minimalne ukupne vrijednosti 13 ECTS bodova.

POPIS PREDMETA Godina studija: 2. Semestar: 3. SATI U SEMESTRU STATUS KOD PREDMET ECTS P S V T SMB503 Metodika znanstvenog rada 15 30 0 0 3 SMR503 Statističke metode u biotehnologiji 30 0 30 0 4 Obvezni SMR510 Ribolov i kolebanje ribljih stokova 30 15 15 0 5 SMR504 Terenska nastava 6 Ukupno obvezni 75 45 45 0 18 SMB207 Biološka invazija 15 0 0 0 2 SMR210 Primijenjena histologija morskih organizama 15 0 15 0 2 SMB306 Biološka raznolikost 30 0 0 0 3 SMR313 Ekologija ranih razvojnih stadija riba 15 0 15 0 2 SMR501 Biološka raznolikost Jadrana 45 30 0 0 6 Izborni SMR506 Biotehnologija i genetika u ribarstvu i akvakulturi 30 0 30 0 4 SMB507 Optika mora 15 0 0 0 2 SMB509 Procjene utjecaja na okoliš 15 15 0 0 3 SMB510 Klimatske promjene i morski ekosustavi 15 0 0 0 2 SMR511 Živo bogatstvo Jadrana i njegovo iskorištavanje 30 30 0 0 5 SMR513 Marikultura i okoliš 30 0 30 0 5

Diplomski studij Morsko ribarstvo 10

SMB514 Biologija, ekologija i dinamika populacija 15 15 0 0 3 glavonožaca SMR515 Planktonske kulture i njihov uzgoj 30 0 45 0 5 SMR516 Pravo zaštite ribolova i morskog okoliša 30 15 0 0 3 SMR517 Očuvanje bioraznolikosti u moru 15 15 0 0 2 SMR518 Prehrambeni proizvodi iz mora 30 0 15 0 3 SMR520 Dobrobit vodenih laboratorijskih životinja 30 15 0 0 4 SMR521 Biologija, ekologija i uzgoj školjkaša 15 0 0 0 2 SMR523 Daljinska istraživanja s primjenom u ribarstvu 15 0 15 0 2 SMR524 Prikupljanje, rukovanje i obrada podataka 30 0 30 0 5 SMR525 Kontrolirana reprodukcija morskih organizama 30 0 30 0 5 SMR528 Klima i živi svijet u moru 30 15 0 0 4 Biraju se izborni predmeti minimalne ukupne vrijednosti 12 ECTS bodova.

POPIS PREDMETA Godina studija: 2. Semestar: 4. SATI U SEMESTRU STATUS KOD PREDMET ECTS P S V T SMR529 Diplomski rad 30 Obvezni Ukupno obvezni 30 ------Izborni -

2.13. Opis predmeta

NAZIV PREDMETA GOSPODARENJE ŽIVIM BOGATSTVIMA MORA Kod SMR214 Godina studija 1. Nositelj/i predmeta Doc. dr. sc. Frane Škeljo Bodovna vrijednost (ECTS) 5 Način izvođenja nastave P S V T Suradnici - (broj sati u semestru) 30 15 15 0 Postotak primjene e- Status predmeta obvezan učenja OPIS PREDMETA Cilj ovog predmeta je omogućiti studentima da usvoje znanja potrebna za pravilno i održivo Ciljevi predmeta gospodarenje živim bogatstvima mora, posebice primjenom mjera reguliranja ribolova, kako bi se spriječilo njihovo intenzivno i nekontrolirano iskorištavanje.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 11

Uvjeti za upis predmeta i ulazne - kompetencije potrebne za predmet Razumjeti pojmove socijalne, biološko-ekološke i ekonomske komponente ribarstva. Znati mjere regulacije ribolova na snazi u RH i EU. Znati prednosti i nedostatke različitih mjera ulazne, izlazne i tehničke regulacije ribolova. Očekivani ishodi Razumjeti odnos EU i RH regulative, kao i svrhu različitih propisa, te način njihove primjene učenja na razini (kontrole) u praksi. predmeta (4-10 Znati objasniti jednostavni ekonomski model ribolova. ishoda učenja) Razumjeti pojam poticaja u ribarstvu, te znati različite vrste ekonomskih poticaja i njihove prednosti i nedostatke s ribarstveno-tehnološkog i socio-ekonomskog aspekta. Razumjeti pojam prelova, znati različite vrste prelova i njihove pokazatelje, te razumjeti njihove posljedice. Predavanje 1. Protok energije, primarna proizvodnja i trofičke razine u morskim ekosustavima. Trofičke razine i ribolov. (3 sata) Ishodi učenja: Znati čimbenike koji utječu na primarnu proizvodnju u moru, kao i pojmove: ''upwelling'', trofička razina, ekološka efikasnost, hranidbeni lanci, hranidbene mreže. Razumjeti utjecaj ribolova na srednju trofičku razinu ekosustava i sastav iskorištavanih zajednica. Predavanje 2. Vrsta, stok, kohorta. Migracijski ciklus stoka. Dinamička ravnoteža stoka. Ribolovni napor. Lovnost ribolovnih alata. (2 sata) Ishodi učenja: Znati definiciju vrste, stoka i kohorte (godišnje klase). Znati važnost i način određivanja migracijskog ciklusa stoka. Razumjeti Russelov zakon dinamičke ravnoteže stoka, te znati objasniti pojmove novačenja, rasta, prirodne smrtnosti i ribolovne smrtnosti. Znati definirati pojmove: ribolovni napor, jedinica ribolovnog napora i ulov po jedinici ribolovnog napora. Znati definirati pojmove lovnosti i koeficijenta lovnosti ribolovnog alata. Razumjeti o čemu ovisi lovnost ribolovnog alata. Predavanje 3. Aktualno stanje živih bogatstava mora na svjetskoj razini i u Jadranu. (2 sata) Ishodi učenja: Znati opisati trenutno stanje najvažnijih elemenata svjetskog i hrvatskog ribarstva. Znati posljednje dostupne podatke o svjetskom i hrvatskom ulovu po kategorijama ribolovnih alata i najznačajnijim iskorištavanim vrstama. Znati opisati Sadržaj predmeta namjenu i potrošnju ulova u ribarstvu. Razumjeti probleme prikupljanja vjerodostojnih detaljno razrađen statističkih podataka u ribarstvu. prema satnici nastave Predavanje 4. ''Tragedy of the commons'' – tragedija zajedničkog vlasništva. (1 sat) Ishodi učenja: Razumjeti pojam ''tragedije zajedničkog vlasništva'', znati objasniti ovaj pojam na primjeru ribolova. Predavanje 5. Razvoj ribarstva i ribolovne tehnologije. Uvod u mjere regulacije ribolova. (3 sata) Ishodi učenja: Znati opisati povijesni razvoj ribarstva i ribolovne tehnologije. Razumjeti potrebu za mjerama reguliranje ribolova. Znati opisati povijesni razvoj mjera reguliranja ribolova. Razumjeti pojmove socijalne, biološko-ekološke i ekonomske komponente ribarstva. Znati podjelu mjera regulacije ribolova. Predavanje 6. Mjere ulazne regulacije ribolova – reguliranje ribolovnog napora. (3 sata) Ishodi učenja: Znati prednosti i nedostatke različitih mjera ulazne regulacije ribolova (ograničenje broja povlastica/plovila, veličine/snage plovila, veličine/količine ribolovnih alata i vremena ribolova). Znati mjere ulazne regulacije ribolova na snazi u RH. Razumjeti svrhu uvođenja mjera ulazne regulacije, te u kojim uvjetima su ove mjere prikladne. Predavanje 7. Mjere izlazne regulacije ribolova – reguliranje količine ulova. (3 sata) Ishodi učenja: Znati prednosti i nedostatke različitih mjera izlazne regulacije ribolova (zajedničke ili individualne kvote, prenosive ili neprenosive kvote). Znati metode određivanja i uvođenja sustava kvota. Znati mjere izlazne regulacije ribolova na snazi u RH. Razumjeti svrhu uvođenja mjera izlazne regulacije, te u kojim uvjetima su ove mjere prikladne.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 12

Predavanje 8. Mjere tehničke regulacije ribolova. (3 sata) Ishodi učenja: Razumjeti svrhu uvođenja mjera tehničke regulacije ribolova. Znati prednosti i nedostatke različitih mjera tehničke regulacije (prostorno-vremenska ograničenja, lovostaj, ograničenje minimalne lovne dužine, definiranje tehničko-konstrukcijskih karakteristika ribolovnih alata). Znati mjere tehničke regulacije ribolova na snazi u RH. Znati kritički usporediti metodu reguliranja ribolova putem određivanja minimalne dozvoljene lovne duljine i metodu reguliranja konstrukcijskih karakteristika ribolovnih alata. Razumjeti važnost određenih bioloških značajki iskorištavanih vrsta (dužina spolnog sazrijevanja, period mrijesta) pri određivanju mjera tehničke regulacije ribolova. Predavanje 9. Zakonska regulativa ribolova u RH i EU. (4 sata) Ishodi učenja: Znati najvažnije dijelove Zakona o morskom ribarstvu, kao i najvažnije podzakonske propise kojima je reguliran ribolov u RH (odnosi se prvenstveno na različite mjere reguliranja ribolova). Znati najvažnije propise kojima je reguliran ribolov na razini EU. Razumjeti odnos EU i RH regulative, kao i svrhu različitih propisa, te način njihove primjene (kontrole) u praksi. Predavanje 10. Ekonomski model ribolova. Ekonomski poticaji u ribarstvu. (2 sata) Ishodi učenja: Znati objasniti jednostavni ekonomski model ribolova (Graham-Schaeferova krivulja). Znati pojmove MSY i MEY (maksimalni održivi ulov i maksimalni ekonomski prinos). Razumjeti utjecaj smanjenja troškova ribolova i porasta cijene ribe na ekonomski model ribolova. Razumjeti pojam poticaja u ribarstvu, te znati različite vrste ekonomskih poticaja, njihove prednosti i nedostatke. Razumjeti utjecaj poticaja na ribolovni napor i maksimalni održivi ulov, te samim time i na stanje živih bogatstava mora. Razumjeti prednosti i nedostatke poticaja s ribarstveno-tehnološkog i socio-ekonomskog aspekta. Predavanje 11. Utjecaj ribolova na staništa i iskorištavane populacije. Odbačeni ulov. Prilov. ''Ecosystem approach to fisheries''. Prelov. (4 sata) Ishodi učenja: Znati različite vrste utjecaja ribolova na stanište i ekosustav. Znati pojmove prilova i odbačenog ulova. Razumjeti pojam prelova, znati različite vrste prelova (prelov odraslih jedinki, prelov novaka i prelov ekosustava) i njihove pokazatelje, te razumjeti njihove posljedice.

Seminar 1. ''Tragedy of the commons'' – tragedija zajedničkog vlasništva. (3 sata) Ishodi učenja: Razumjeti pojam ''tragedije zajedničkog vlasništva'', njegove uzroke i posljedice, znati ga objasniti na primjeru iskorištavanja živih bogatstava mora. Seminar 2. Povijesni razvoj ribarstava i ribolovne tehnologije. (3 sata) Ishodi učenja: Znati osnovne periode razvoja ribarstva i najvažnije napretke u razvoju ribolovne tehnologije. Znati na zadanim primjerima iz svjetskog ribarstva uočiti različite faze razvoja ribolova, te razumjeti utjecaj razvoja ribarstva na stanje iskorištavanih resursa. Seminar 3. Reguliranje ribolova. (3 sata) Ishodi učenja: Razumjeti utjecaj različitih mjera regulacije ribolova na prihode od ribarstva, zaposlenost i stanje iskorištavanih populacija. Znati objasniti procese koji se dešavaju pri uvođenju mjera regulacije na različitim primjerima iz svjetskog ribarstva. Seminar 4. Zaštićena morska područja (MPA). (3 sata) Ishodi učenja: Razumjeti utjecaj uvođenja zaštićenih morskih područja na prihode od ribarstva, zaposlenost i stanje iskorištavanih populacija, odnosno međuodnos ekonomskih, socijalnih i biološko-ekoloških aspekata ribarstva. Znati prednosti i nedostatke ovog tipa regulacije ribolova, njegove posljedice i mogući utjecaj na lokalne zajednice. Seminar 5. Problematika odbacivanja ulova u morskom ribarstvu. (3 sata) Ishodi učenja: Znati osnovne podatke o količini, udjelu i sastavu odbačenog ulova za različite vrste ribolovnih alata (tehnika) na svjetskoj razini. Razumjeti problem odbacivanja ulova, te znati opisati moguće načine njegovog rješavanja. Znati zakonsku regulativu vezanu za odbacivanje ulova (na razini EU), te razumjeti moguće scenarije njenog provođenja u RH.

Vježba 1. Reguliranje ribolovnih alata u RH. (3 sata)

Diplomski studij Morsko ribarstvo 13

Ishodi učenja: Znati sve mjere reguliranja karakteristika ribolovnih alata koje se primjenjuju u zakonskoj regulativi RH. Znati mjere reguliranja veličine mrežnog oka, konstrukcijskih karakteristika ribolovnih alata, njihove namjene i tehnike ribolova. Razumjeti prednosti, nedostatke i mogućnosti primjene svake od navedenih mjera. Vježba 2. Reguliranje obavljanja gospodarskog ribolova na moru u RH. (3 sata) Ishodi učenja: Znati sve mjere reguliranja obavljanja gospodarskog ribolova koje se primjenjuju u zakonskoj regulativi RH. Znati mjere prostorne zabrane, vremenske zabrane, lovostaja, minimalne dozvoljene lovne duljine, itd. Razumjeti prednosti, nedostatke i mogućnosti primjene svake od navedenih mjera. Vježba 3. Reguliranje sportskog i rekreacijskog ribolova u RH. (3 sata) Ishodi učenja: Znati sve mjere reguliranja sportskog i rekreacijskog ribolova koje se primjenjuju u zakonskoj regulativi RH (prvenstveno vrste i količine ribolovnih alata i opreme koju ribolovac smije koristiti za ribolov na moru, te način obavljanja sportskog odnosno rekreacijskog ribolova). Vježba 4. Reguliranje malog obalnog ribolova u RH. (3 sata) Ishodi učenja: Znati sve mjere reguliranja obavljanja malog obalnog ribolova koje se primjenjuju u zakonskoj regulativi RH (prvenstveno namjenu, vrstu i količinu ribolovnih alata i opreme koja se smije koristiti). Vježba 5. Monitoring živih bogatstava mora. (3 sata) Ishodi učenja: Znati tehnike, mogućnosti i prioritete monitoringa živih bogatstava mora. Znati nabrojati i ukratko opisati projekte monitoringa u Jadranu, s posebnim naglaskom na najnovijim rezultatima i saznanjima. Znati različite metode monitoringa, te razumjeti njihove prednosti i nedostatke. x predavanja x samostalni zadaci x seminari i radionice ☐ multimedija Vrste izvođenja x vježbe ☐ laboratorij nastave: ☐ on line u cijelosti ☐ mentorski rad ☐ mješovito e-učenje ☐ (ostalo upisati) ☐ terenska nastava Obveze studenata Uredno pohađanje nastave, izrada i izlaganje predviđenih seminara. Praćenje rada Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad studenata (upisati Eksperimentalni udio u ECTS bodovima Referat (Ostalo upisati) za svaku aktivnost rad Seminarski tako da ukupni broj Esej 1 (Ostalo upisati) ECTS bodova rad odgovara bodovnoj Kolokviji Usmeni ispit 3 (Ostalo upisati) vrijednosti predmeta): Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati) Ocjenjivanje i vrjednovanje rada Student ocjenu dobiva na temelju seminarskih radova i njihovog izlaganja, te rezultata studenata tijekom pismenog ispita iz teoretskog dijela predavanja. nastave i na završnom ispitu Broj Dostupnost Naslov primjeraka u putem ostalih Obvezna literatura knjižnici medija (dostupna u knjižnici i 1. Cochrane, K.L., Garcia S.M., 2009. A Fishery Manager’s - putem ostalih medija) Guidebook. The Food and Agriculture Organization of Dostupno online the United Nations and Wiley-Blackwell Publishing, 518 str. 1. Bianchi G., Skjoldal H.R., 2008. The Ecosystem Approach to Fisheries. FAO, 361 str. Dopunska literatura 2. Iudicello, S., M.L. Weber & R. Wieland. 1999. Fish, Markets and Fishermen: The

Economics of Overfishing. Island Press, 205 str.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 14

3. Cunningham S. & T. Bostock. 2006. Successful Fisheries Management: Issues, Case studies, Perspectives. Eburon Publishers, 240 str. 4. Franklin HB. 2008. The Most Important Fish in the Sea - Menhaden and America. Island Press, 280 str. 5. Bailey KM. 2013. Billion-Dollar Fish - The Untold Story of Alaska Pollock. The University of Chicago press, 288 str. 6. Claudet J. 2011. Marine Protected Areas – A Multidisciplinary Approach. Cambridge University Press, 377 str. 7. Kelleher K. 2005. Discards in the world’s marine fisheries. An update. FAO Fish. Tech. Pap., 470: 1-131. 8. Hilbourn R, Hilborn U. 2012. Overfishing – What Everyone Needs to Know. Oxford University Press, 150 str. Načini praćenja Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom kvalitete koji ispitu. Tijekom nastave vrednuje se: osiguravaju stjecanje a) pohađanje nastave utvrđenih ishoda b) aktivnost u nastavi učenja c) usvojeno znanje Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

NAZIV PREDMETA PRIMIJENJENA IHTIOLOGIJA Kod SMR412 Godina studija 1. Nositelj/i predmeta Doc. dr. sc. Frane Škeljo Bodovna vrijednost (ECTS) 5 Način izvođenja nastave P S V T Suradnici Doc. dr. sc. Jure Brčić (broj sati u semestru) 30 0 30 0 Postotak primjene e- Status predmeta obvezan učenja OPIS PREDMETA Cilj ovog predmeta je osposobiti studente za obradu, analizu i praktičnu primjenu ihtioloških podataka korištenjem besplatnog R programskog jezika za statističku obradu Ciljevi predmeta podataka. Studenti će naučiti princip rada u RStudio radnom okruženju i s paketima za manipulaciju podacima (dplyr), prikaz podataka (ggplot2) i ihtiološku analizu (FSA). Uvjeti za upis predmeta i ulazne - kompetencije potrebne za predmet Znati osnove R programskog jezika za obradu, analizu i prikaz ihtioloških podataka. Znati izraditi linearne modele morfometrijskih odnosa i relativnog rasta riba i primijeniti ih u praksi. Znati izraditi nelinearne modele dužinsko-masenog odnosa i Von Bertalanffyevog rasta i Očekivani ishodi primijeniti ih u praksi. učenja na razini Znati izraditi logistički model spolnog sazrijevanja, te odrediti dužinu prve spolne zrelosti s predmeta (4-10 ciljem definiranja optimalne dužine prve lovnosti. ishoda učenja) Znati odrediti ukupnu smrtnost metodom 'linearizirane krivulje ulova' kako bi se što točnije predvidjeli ulovi uslijed različitih režima iskorištavanja. Znati izraditi kartu rasprostranjenosti vrste i njenu primjenu kod prostorno vremenske regulacije ribolova. Predavanje 1. Uvod u R i RStudio. Unos podataka u R. Paketi. (3 sata) Sadržaj predmeta Ishodi učenja: Razumjeti svrhu korištenja R programskog jezika za statističku obradu detaljno razrađen podataka (u daljnjem tekstu: R), te njegovu važnost i mogućnosti primjene u ihtiologiji. prema satnici nastave Znati princip rada u R-u pomoću sučelja RStudio, te pojmove koji će se koristiti kroz daljnja

Diplomski studij Morsko ribarstvo 15

predavanja. Znati vrste ulaznih podataka s kojima možemo raditi u R-u, te vrste izlaznih informacija (rezultata) koje možemo dobiti. Predavanje 2. Manipuliranje podacima u R-u. (3 sata) Ishodi učenja: Razumjeti razlike među vrstama objekata u R-u, te znati na koji način ihtiološke podatke prilagoditi/organizirati za obradu u R-u. Razumjeti mogućnosti i ograničenja manipuliranja podacima u MS Excelu u odnosu na R. Predavanje 3. Grafički prikaz podataka u R-u. (3 sata) Ishodi učenja: Razumjeti prednosti i nedostatke grafičkog prikaza podataka, odnosno različitih tipova grafova. Znati najvažnije vrste grafova koje koristimo za prikaz ihtioloških podataka (grafički prikaz relativnog rasta, dužinsko-masenog odnosa, starosti i rasta, dužinskih frekvencija, spolnog sazrijevanja, itd.) Predavanje 4. Biometrija i relativni rast. (3 sata) Ishodi učenja: Razumjeti svrhu određivanja morfometrijskih odnosa i relativnog rasta riba. Razumjeti metodu određivanja i karakteristike modela linearne regresije, te njihovu primjenu u praksi (procjena ukupne dužine ribe analizom čvrstih struktura (otoliti, zubi, kralješci, ljuske)). Predavanje 5. Dužinsko-maseni odnos. (3 sata) Ishodi učenja: Razumjeti značaj određivanja dužinsko-masenog odnosa riba. Razumjeti pojmove pozitivna alometrija, negativna alometrija i izometrija. Razumjeti važnost i primjenu analize godišnjih fluktuacija i faza disharmonije dužinsko-masenog odnosa. Znati što predstavlja pojam kondicije, te njegovu primjenu u ihtiologiji. Razumjeti karakteristike modela nelinearne regresije, te njegovu primjenu u određivanju dužinsko-masenog odnosa. Razumjeti pojam početnih vrijednosti nelinearnih modela u R-u, te načine njihovog određivanja. Predavanje 6. Starost i rast (I). (3 sata) Ishodi učenja: Znati metode određivanja starosti riba. Znati vrste otolita i razumjeti kako nastaju zone prirasta otolita (dnevne i godišnje). Znati tehnike obrade otolita kao pripremu za očitavanje starosti. Razumjeti postupak očitavanja starosti i znati odrediti starost na prethodno obrađenim otolitima. Razumjeti uzroke pogreške pri procjeni starosti (objektivne i subjektivne), te metode kojima testiramo točnost procjene (IAPE, CV). Znati preduvjete neophodne da bi se starost mogla odrediti na temelju otolita. Znati metode za potvrdu sezonalnosti stvaranja prstenova prirasta (analiza marginalnog prirasta i analiza ruba otolita). Predavanje 7. Starost i rast (II). (3 sata) Ishodi učenja: Razumjeti važnost i primjenu Von Bertalanffyeve jednadžbe rasta riba. Znati metode određivanja parametara Von Bertalanffyeve jednadžbe rasta (Gulland-Holt, Ford- Walford, Von Bertalanffy, metoda najmanjih kvadrata). Razumjeti značenje Von Bertalanffyevih parametara k, Linf i to. Razumjeti vezu morfometrijskih mjera otolita i starosti riba. Razumjeti pojam početnih vrijednosti nelinearnih modela u R-u, te načine njihovog određivanja. Predavanje 8. Reproduktivni ciklus i fekunditet. (3 sata) Ishodi učenja: Razumjeti važnost analiziranja reproduktivnog ciklusa i fekunditeta riba. Znati metode analize spolnog sazrijevanja (u ovisnosti o dužini i starosti primjeraka), te određivanja dužine prve spolne zrelosti i dužine izmjene spola kod hermafroditskih vrsta. Znati pojam gonadosomatskog indeksa i razumjeti kako nam on omogućuje uvid u reproduktivni ciklus vrste. Znati pojam fekunditeta, te metode i važnost njegovog određivanja. Razumjeti važnost poznavanja duljine prve spolne zrelosti radi određivanja optimalne duljine prve lovnosti. Predavanje 9. Smrtnost. (3 sata) Ishodi učenja: Razumjeti pojam smrtnosti (uginuća) morskih organizama. Razumjeti različite komponente smrtnosti – prirodna, ribolovna i ukupna smrtnost, te pojam eksploatacijskog omjera. Znati metode određivanja ukupne smrtnosti. Znati metode određivanja prirodne smrtnosti. Predavanje 10. Rasprostranjenost vrsta i prostorno-vremenska regulacija ribolova. (3 sata)

Diplomski studij Morsko ribarstvo 16

Ishodi učenja: Razumijevanje prostornih podataka te usporedba s ostalim tipovima podataka. Razumijevanje kartografskih projekcija, strukture prostornih podataka te analiza i vizualizacija istih. Razumjeti na koji način poznavanje rasprostranjenosti neke vrste može pomoći kod prostorne i vremenske regulacije ribolova.

Vježba 1. Uvod u R i RStudio. Unos podataka u R. Paketi. (3 sata) Ishodi učenja: Znati instalirati R i RStudio na računalo. Znati pokrenuti novi projekt u R-u i stvoriti radni direktorij. Znati unijeti podatke iz različitih datoteka u R. Znati instalirati i pokrenuti pakete pomoću RStudio sučelja. Naučiti osnovne tipove podataka, osnovne matematičke operacije na vektorima i matricama te pohranjivanje vrijednosti u objekte. Vježba 2. Manipuliranje podacima u R-u. (3 sata) Ishodi učenja: Znati instalirati i pokrenuti paket dplyr. Znati osnovne funkcije (naredbe) paketa dplyr. Znati ispitati strukturu objekta u R-u, te promijeniti podatke u postojećem objektu. Znati uzeti poduzorak (subset) iz različitih objekata (vektor, matrica, data-frame, lista) korištenjem naredbi i osnovnog R i dplyr paketa. Znati spremiti i eksportirati podatke u različitim formatima (tablica, tekstualna datoteka). Vježba 3. Grafički prikaz podataka u R-u. (3 sata) Ishodi učenja: Znati instalirati i pokrenuti paket ggplot2. Znati izraditi točkasti (raspršeni) graf, linijski graf, stupčasti graf, histogram i 'box plot' uz pomoć osnovnog i ggplot2 paketa. Znati manipulirati parametrima grafičkog prikaza (grafički elementi, koordinatne osi i znakovi, margine, tekst, kazalo, itd.). Znati prikazati liniju trenda na grafu. Znati spremiti i eksportirati grafove u različitim formatima (jpeg, png, tiff) s različitim postavkama (rezolucija, dimenzije, itd.). Vježba 4. Biometrija i relativni rast. (3 sata) Ishodi učenja: Znati definirati funkciju u R-u (znati potrebne naredbe i opći princip rada s funkcijama). Znati napraviti model linearne regresije u R-u (znati potrebne naredbe i princip rada s linearnim modelima općenito). Znati odrediti koeficijente linearne regresije i njihove granice pouzdanosti. Znati izraditi linearne modele morfometrijskih odnosa i relativnog rasta riba. Vježba 5. Dužinsko-maseni odnos. (3 sata) Ishodi učenja: Znati instalirati i pokrenuti FSA paket. Znati napraviti model nelinearne regresije u R-u (znati potrebne naredbe i princip rada s nelinearnim modelima općenito). Znati linearizirati dužinsko-maseni model, te odrediti početne vrijednosti nelinearne regresije u R-u. Znati odrediti koeficijente dužinsko-masenog odnosa i njihove granice pouzdanosti. Znati testirati da li se dva ili više modela dužinsko-masenog odnosa statistički značajno razlikuju. Znati odrediti faze disharmonije dužinsko-masenog odnosa. Znati izračunati indeks kondicije. Vježba 6. Starost i rast (I). (3 sata) Ishodi učenja: Znati odrediti točnost očitanja starosti pomoću indeksa prosječne pogreške (IAPE) i koeficijenta varijabilnosti (CV) u R-u. Znati odrediti i analizirati marginalni prirast otolita, te ispitati sezonalnost analizom ruba otolita. Vježba 7. Starost i rast (II). (3 sata) Ishodi učenja: Znati odrediti parametre Von Bertalanffyeve jednadžbe rasta i njihove granice pouzdanosti u FSA paketu. Znati linearizirati VB model (Ford-Walford metoda), te odrediti početne vrijednosti (Start values) VB modela. Znati testirati da li se dva VB modela statistički značajno razlikuju (AIC, BIC). Znati odrediti modele koji povezuju različite morfometrijske mjere otolita (dužina, širina, debljina, masa) i starost ribe. Vježba 8. Reproduktivni ciklus i fekunditet. (3 sata) Ishodi učenja: Znati napraviti logistički model spolnog sazrijevanja u R-u. Znati izračunati gonadosomatski indeks i prikazati njegove temporalne varijacije. Znati testirati da li se srednje vrijednosti dva ili više gonadosomatskih indeksa statistički značajno razlikuju. Znati odrediti modele koji povezuju fekunditet s dužinom i masom tijela, masom gonada, gonadosomatskim indeksom i starosti ribe. Vježba 9. Smrtnost. (3 sata)

Diplomski studij Morsko ribarstvo 17

Ishodi učenja: Znati odrediti ukupnu smrtnost metodom koja se temelji na podacima o ulovu po jedinici ribolovnog napora (CPUE), te metodom 'linearizirane krivulje ulova'. Znati izračunati prirodnu smrtnost Paulyevom metodom, Rikhterovom i Taylorovom metodom, te vektorskim prikazom prirodne smrtnosti. Vježba 10. Rasprostranjenost vrsta i prostorno-vremenska regulacija ribolova. (3 sata) Ishodi učenja: Razumjeti osnove rada s osnovnim paketima koji se koriste za obradu i manipulaciju prostornih podatka (sp, rgdal, maptools, itd.). Znati izraditi mape rasprostranjenosti vrsta uz pomoć osnovnog i „Trellis“ grafičkog sustava u R programskom jeziku. Znati neke najosnovnije načine modeliranja prostornih podataka. x predavanja x samostalni zadaci ☐ seminari i radionice ☐ multimedija Vrste izvođenja x vježbe ☐ laboratorij nastave: ☐ on line u cijelosti ☐ mentorski rad ☐ mješovito e-učenje ☐ (ostalo upisati) ☐ terenska nastava Obveze studenata Uredno pohađanje predavanja i vježbi. Praćenje rada Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad 2 studenata (upisati Eksperimentalni (Ostalo Referat udio u ECTS bodovima rad upisati) za svaku aktivnost Seminarski (Ostalo Esej tako da ukupni broj rad upisati) ECTS bodova (Ostalo Kolokviji Usmeni ispit odgovara bodovnoj upisati) vrijednosti (Ostalo Pismeni ispit 2 Projekt predmeta): upisati) Ocjenjivanje i vrjednovanje rada Student ocjenu dobiva na temelju rezultata pismenog ispita iz vježbi i teoretskog dijela studenata tijekom predavanja. Studentima je omogućeno i parcijalno polaganje ispita putem kolokvija. nastave i na završnom ispitu Broj Dostupnost Naslov primjeraka u putem ostalih knjižnici medija Obvezna literatura Dostupno online (dostupna u knjižnici i (http://derekogl putem ostalih medija) Ogle, D.H. 2016. Introductory Fisheries Analyses with R. - e.com/fishR/exa CRC Press, 303 str. mples/oldFishRV ignettes.html) Legović, T (ur.). 2004. Uvod u korištenje R-a. https://cran.r- project.org/doc/contrib/Kasum+Legovic-UvodUr.pdf Dopunska literatura Field, A., Miles, J. & Field, Z. 2012. Discovering Statistics Using R. Sage Publications, 992 str. Zuur A.F., Ieno E.N. & Meesters E.H.W.G. 2009. A beginner’s guide to R. Springer, New York, 220 str. Chang, W. 2013. R Graphics Cookbook. O'Reilly Media, 396 str. Načini praćenja Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom kvalitete koji ispitu. Tijekom nastave vrednuje se: osiguravaju stjecanje a) pohađanje nastave utvrđenih ishoda b) aktivnost u nastavi učenja c) usvojeno znanje Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

Diplomski studij Morsko ribarstvo 18

NAZIV PREDMETA INTEGRALNO UPRAVLJANJE OBALNIM ZONAMA Kod SMB501 Godina studija 1. Nositelj/i predmeta Doc. dr. sc. Vedrana Nerlović Bodovna vrijednost (ECTS) 4 Način izvođenja nastave P S V T Suradnici - (broj sati u semestru) 30 15 0 0 Postotak primjene e- Status predmeta obvezan učenja OPIS PREDMETA Glavni ciljevi predmeta su upoznavanje sa suvremenim pristupom planiranju i upravljanju obalnim zonama s ciljem održivog korištenja i zaštite resursa. Posebna se pozornost Ciljevi predmeta usmjerava na takvo planiranje i upravljanje obalnim prostorom i njegovim potencijalima koje teži sinergijskoj kompatibilnosti i smanjenju sukobljenosti različitih korisnika. Uvjeti za upis Usvojena temeljna znanja iz fizike, kemije i biologije mora. predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Očekivani ishodi Znati upravljati aktivnostima u ekosustavu. Primijeniti EBM u sektoru ribarstva. Analizirati učenja na razini kriterije za zoniranje uzgajališta riba i školjkaša. Provesti postupak zoniranja. Znati predmeta (4-10 segmentirati obalni pojas u zasebne cjeline prema zonama i lokacijama. ishoda učenja) Predavanje 1. Uvod – definicija i ciljevi. Odmak od konvencionalnog sektorskog planiranja. Upoznavanje s izrazima i pojmovima u IUOZ. Predavanje 2. Osnove uređenja prostora. Dokumenti prostornog uređenja. Ciljevi i načela prostornih planova. Metode rada. Sadržaj prostornih planova. Specifičnosti planova općina i gradova. Detaljni plan uređenja prostora. Predavanje 3.Temeljna obilježja obalnog prostora. Populacijski pritisak i ekonomski rast kao vektori promjena u obalnom prostoru. Obilježja otočnog prostora. Aktivnosti i pritisci različitih korisnika. Predavanje 4. Povijesni koncept IUOZ-a. Važniji događaji u Svijetu, Europi i Sredozemlju. Propisi i inicijative koje su prethodili IUOZ- u. UN konferencija o okolišu (Stocholm 1972) i UN konferencija o okolišu i razvoju (Rio 1992) Načela o okolišu, razvoju i socijalnim pitanjima. Predavanje 5. UN regionalni program za Sredozemlje. Barcelonska konferencija, MAP I i MAP II. Infrastrukturna i logistička podrška zaštiti i Sadržaj predmeta razvoju Sredozemlja kroz akcijski plan. Protokoli, načela i obveze. detaljno razrađen Predavanje 6. Održivi razvoj i zaštita. prema satnici nastave Definicija, polazište, ciljevi i principi održivog razvoja. Upravljanje aktivnostima u ekosustavu (Ekosustav Based Management). Primjena EBM u sektoru ribarstva. Predavanje 7. Tipične aktivnosti u implementaciji IUOZ-a. Planiranje prostorom. Unapređenje gospodarskog razvoja. Očuvanje i zaštita prirodnih bogatstava. Razrješenje sukobljenosti. Zaštita javne sigurnosti. Predavanje 8. IUOZ aktivnosti i postupci. Segmentiranje obalnog pojasa u zasebne cjeline (područja) prema zonama i lokacijama. Izrada i sadržaj konceptualnog dokumenta. Podloge i njihova analiza (GIS). Međusektorska analiza. Izrada Strategije. Prenošenje strategije u sektorske planove. Predavanje 9. Financiranje IUOZ-a. Financijske potrebe za troškove administrativnih struktura i predviđenih mjera zaštite. Potencijalni financijski izvori i dostupni fondovi: (a) tijela i institucije UN sustava; (b) ostali izvori. Predavanje 10. Instrumenti primjene IUOZ-a. Regulacijski i ekonomski instrumenti. Financijske, tehničke i administrativne potrebe za implementaciju IUOZ. Kritične točke u primjeni IUOZ-a.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 19

Predavanje 11. Međunarodni instrumenti za upravljanje i zaštitu morskog prostora i njegovih živih i neživih bogatstava. UN tijela, komisije, udruženja za zaštitu prirode i prirodnih bogatstava. Obvezujući i 'dobrovoljni' instrumenti i međunarodni sporazumi. Predavanje 12. Primjena IUOZ-a u Sredozemlju. Protokol. Specifičnost priobalnog i morskog prostora Sredozemlja. Aktivnosti, pritisci i konflikti. Posljedice po budući razvoj i zaštitu okoliša. Predavanja 13. Integralno upravljanje za sektor akvakulture. Podloge i neophodne pretpostavke. Analiza podataka. Kriteriji za zoniranje uzgajališta ribe i školjkaša. Provođenje postupka zoniranja: primjer IUOZ-a u Zadarskoj županiji. Predavanje 14. Procjena utjecaja na okoliš. PUO za projektni zadatak. Strateška procjena (SPUO) na planove i programe. OPCIJSKI! – Ukoliko studenti budu upisali izborni kolegij na temu PUO tada će se održati predavanje na temu 'Integralnih upravljanja morskim prostorima'. Predavanje 15. Integralno upravljanje obalnim zonama – Dostignuća i Po(r)uke. IUOP koncept, pristup i funkcioniranje. Korisne lekcije i delikatna iskustva u primjeni IUOZ- a. IUOZ postulati kao obrazac za buduće programe planiranja i upravljanja priobaljem.

SEMINARI Tijekom semestra svaki od studenata je dužan izraditi seminar na zadanu temu i prezentirati ga pred studentima. Studenti se potiču na raspravu. ☒ predavanja ☐ samostalni zadaci ☒ seminari i radionice ☐ multimedija Vrste izvođenja ☐ vježbe ☐ laboratorij nastave: ☐ on line u cijelosti ☐ mentorski rad ☐ mješovito e-učenje ☐ (ostalo upisati) ☐ terenska nastava Obveze studenata Uredno pohađanje predavanja i vježbi. Praćenje rada Pohađanje nastave 2 Istraživanje Praktični rad studenata (upisati Eksperimentalni (Ostalo Referat udio u ECTS bodovima rad upisati) za svaku aktivnost Seminarski (Ostalo Esej 1 tako da ukupni broj rad upisati) ECTS bodova (Ostalo Kolokviji 1 Usmeni ispit odgovara bodovnoj upisati) vrijednosti (Ostalo predmeta): Pismeni ispit Projekt upisati) Ocjenjivanje i Usmenom ispitu prethodi uspješno izrađen i prezentiran seminarski rad koji je obvezujući vrjednovanje rada za sve studente. Zainteresiranost pokazana aktivnim sudjelovanjem u raspravama te studenata tijekom uspješnost izvršavanja zadataka se vrednuju. nastave i na završnom ispitu Broj Dostupnost Naslov primjeraka u putem ostalih knjižnici medija Cicin-Sain, B. and Knecht, R.W. 1998. Integrated Coastal - - Obvezna literatura and Ocean Management:Concepts and Practices. (dostupna u knjižnici i Washington, DC: Islan Press, 517 pp. putem ostalih medija) Katavic, I., Herstad, T-J., Kryvi, H., White, P., Franičević, - - V., and Skakelja, N. 2005. Guidelines to marine aquaculture planning, integration and monitoring in Croatia, Project: “Coastal Zone Management Plan for Croatia, Zagreb, 2005, 78 pp.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 20

1. Chua, T. E. , 2006. The Dynamics of Integrated Coastal Management. Practical Applications in the Sustainable Coastal Development in East Asia, GEF/UNDP/IMO Regional Programme on PEMSEA, 486pp. Dopunska literatura 2. FAO, 1998. Integrated coastl area management and agriculture, forestry and fisheries.

FAO Guidelines, Rome, 1998 3. Katavic, I. et al. 1996. Integrated Coastal Area Management – with special references on aquaculture, PAP, 1996, 32pp. Načini praćenja Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom kvalitete koji ispitu. Tijekom nastave vrednuje se: osiguravaju stjecanje a) pohađanje nastave utvrđenih ishoda b) aktivnost u nastavi učenja c) usvojeno znanje Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

NAZIV PREDMETA BOTANIKA MORA Kod SMB209 Godina studija 1. Doc. dr. sc. Zvjezdana Nositelj/i predmeta Bodovna vrijednost (ECTS) 5 Popović Perković

Način izvođenja nastave P S V T Suradnici - (broj sati u semestru) 30 0 30 0 Postotak primjene e- Status predmeta izborni učenja OPIS PREDMETA Tijekom predavanja, praktičnih vježbi i terenskog rada studenti će biti upoznati s osnovama sistematike, biologije i ekologije morskih bentoskih algi i morskih cvjetnica. Upoznat će najznačajnije predstavnike bentoske flore Jadranskoga mora i Sredozemlja, kao i neke najvažnije predstavnike bentoskih algi i morskih cvjetnica u svjetskim morima i oceanima. Ciljevi predmeta Studenti će također biti upoznati sa sastavom i građom najznačajnijih fitobentoskih zajednica u Jadranu i Sredozemlju, kao i promjenama u njihovom sastavu i rasprostranjenosti koje su nastale kao posljedica onečišćenja mora ili unosa novih vrsta. U osnovnim crtama prikazati će se mogućnost iskorištavanja i proizvodnje bentoskih morskih algi i cvjetnica. Uvjeti za upis - predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Poznavati osnove sistematike, biologije i ekologije bentoskih morskih algi i morskih Očekivani ishodi cvjetnica. Poznavati najznačajnije predstavnike bentoske flore Jadranskog mora i učenja na razini Sredozemlja te neke najvažnije predstavnike bentoskih algi i morskih cvjetnica u svjetskim predmeta (4-10 morima i oceanima. Poznavati sastav i građu najznačajnijih fitobentoskih zajednica u ishoda učenja) Jadranu i Sredozemlju. Prezentirati osnovno znanje o poznavanju sistematike, biologije i ekologije bentoskih morskih algi i morskih cvjetnica. Predavanje 1. U uvodnom predavanju studenti će se upoznati s: rasporedom živih organizama u moru; podjelom pojedinih područja u moru s detaljnijim prikazom bentoskog područja; osnovama Sadržaj predmeta taksonomske klasifikacije živog svijeta, te osnovama sistematike i nomenklature živih detaljno razrađen organizama; osnovama istraživanja sastava i rasprostranjenosti bentoske flore i vegetacije; prema satnici nastave metodikama istraživanja fitobentosa; osnovama oblikovanja herbarija morskih algi i cvjetnica; osnovnim ciljevima istraživanja fitobentosa; kratkom poviješću istraživanja fitobentosa; sastavom fitobentosa u svjetskim morima, Sredozemlju i Jadranu.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 21

Predavanje 2. U drugom predavanju obraditi će se sistematski odjeljak Cyanobacteria ili Cyanophyta (modrozelene alge) pri čemu će se posebna pozornost posvetiti: osnovnim značajkama građe stanice modrozelenih alga; značajkama pigmenata modrozelenih alga i njihovoj ulozi u stvaranju visokoenergetskih spojeva; pričuvnim tvarima kod modrozelenih alga; tipovima talusa kod modrozelenih alga; vrstama stanica kod modrozelenih alga i njihove značajke; razmnožavanju modozelenih alga; brojnosti i rasprostranjenosti modrozelenih alga; uporabi nekih modrozelenih alga; sistematici modrozelenih alga. Predavanje 3. Studenti će upoznati 1. dio sistematskog odjeljka Rhodophyta (crvene alge) pri čemu će se posebna pozornost posvetiti: brojnosti i rasprostranjenosti crvenih alga na Zemlji, u svjetskim morima, Sredozemlju i Jadranu; osnovnim značajkama građe talusa crvenih alga; pigmentima i kloroplastima kod crvenih alga; rezervnim tvarima kod crvenih alga; građi stanične stjenke kod crvenih alga i mogućnosti njihovog iskorištavanja; načinu i tipovima razmnožavanja crvenih alga; osnovnim značajkama (građa talusa, pigmenti, kloroplasti, rezervne tvari, razmnožavanje) sistematskog razreda Bangiophyceae, te u osnovnim crtama prikazati alge iz sistematskih redova Porphyridiales, Rodochaetales, Erythropeltidales i Bangiales; detaljnom prikazu razmnožavanja vrste Porphyra tenera (red Bangiales) kao primjer heteromorfne izmjene generacije kod diplohaploidnog razvojnog životnog ciklusa crvenih alga iz sistematskog razreda Bangiophyceae. Predavanje 4. Predavanje obuhvaća upoznavanje 2. dijela sistematskog odjeljka Rhodophyta (crvene alge) pri čemu će se posebna pozornost posvetiti: osnovnim značajkama (građa talusa, pigmenti, kloroplasti, rezervne tvari, razmnožavanje) sistematskog razreda Florideophyceae; detaljnom prikazu razmnožavanja vrste Audouinella (Acrochaetium) investiens (red Acrochaetiales) kao primjer izomorfne izmjene generacije kod diplohaploidnog razvojnog životnog ciklusa crvenih alga iz sistematskog razreda Florideophyceae; detaljnom prikazu razmnožavanja vrste Acrosymphyton purpuriferum (red Gigartinales) kao primjer heteromorfne izmjene generacije kod diplohaploidnog razvojnog životnog ciklusa crvenih alga iz sistematskog razreda Florideophyceae; osnovnim značajkama algi iz sistematskih redova Acrochaetiales, Palmariales, Nemaliales, Batrachospermales, Corallinales i Gelidiales, te prikazati najznačajnije predstavnike algi iz spomenutih redova. Predavanje 5. Studenti će upoznati 3. dio sistematskog odjeljka Rhodophyta (crvene alge) pri čemu će se posebna pozornost posvetiti: osnovnim značajkama algi iz sistematskih redova Gracilariales, Gigartinales, Rhodymeniales, Bonnemaisoniales i Ceramiales, te prikazati najznačajnije predstavnike algi iz spomenutih redova; nekim filogenetskim odnosima između sistematskih redova crvenih alga. Predavanje 6. Studenti će upoznati 1. dio sistematskog odjeljka Heterokontophyta (Phaophyta; smeđe alge) pri čemu će se posebna pozornost posvetiti: brojnosti i rasprostranjenosti smeđih u svjetskim morima, Sredozemlju i Jadranu; osnovnim značajkama građe talusa smeđih alga; pigmentima i kloroplastima kod smeđih alga; rezervnim tvarima kod smeđih alga; građi stanične stjenke kod smeđih alga i mogućnosti njihovog iskorištavanja; načinu i tipovima razmnožavanja smeđih alga; osnovnim značajkama (građa talusa, razmnožavanje) alga iz redova Ectocarpales, Sphacelariales i Dictyotales, te prikazati najznačajnije predstavnike algi iz spomenutih redova; detaljnom prikazu razmnožavnja vrste Ectocarpus silikulosus (red Ectocarpales) kao primjer izomorfne izmjene generacije kod diplohaploidnog razvojnog životnog ciklusa smeđih alga. Predavanje 7. Studenti će upoznati 2. dio sistematskog odjeljka Heterokontophyta (Phaophyta; smeđe alge) pri čemu će se posebna pozornost posvetiti: osnovnim značajkama algi iz sistematskih redova Scytosiphonales, Cutleriales, Dictyosiphonales, Chordariales, Desmarestiales, Sporochnales, Laminariales i Fucales, te prikazati najznačajnije predstavnike algi iz spomenutih redova; detaljnom prikazu razmnožavnja vrste Cutleria multifida (red

Diplomski studij Morsko ribarstvo 22

Cutleriales) kao primjer heteromorfne izmjene generacije kod diplohaploidnog razvojnog životnog ciklusa smeđih alga; nekim filogenetskim odnosima između sistematskih redova smeđih alga. Predavanje 8. Prvi kolokvij (1. test). Predavanje 9. Studenti će upoznati 1. dio sistematskog odjeljka Chlorophyta (zelene alge) pri čemu će se posebna pozornost posvetiti: brojnosti i rasprostranjenosti zelenih alga na Zemlji, u svjetskim morima, Sredozemlju i Jadranu; osnovnim značajkama građe talusa zelenih alga; pigmentima i kloroplastima kod zelenih alga; rezervnim tvarima kod crvenih alga; građi stanične stjenke kod zelenih alga; načinu i tipovima razmnožavanja zelenih alga; osnovnim značajkama (građa talusa, pigmenti, kloroplasti, rezervne tvari, razmnožavanje) sistematskog razreda Chlohrophyceae, te u osnovnim crtama prikazati alge iz sistematskih redova Volvocales, Chlorococcales, Chaetophorales i Oedogoniales; osnovnim značajkama (građa talusa, pigmenti, kloroplasti, rezervne tvari, razmnožavanje) sistematskog razreda Ulvophyceae, te u osnovnim crtama prikazati alge iz sistematskog reda Codiolales. Predavanje 10. Studenti će upoznati 2. dio sistematskog odjeljka Chlorophyta (zelene alge) pri čemu će se posebna pozornost posvetiti: osnovnim značajkama višestaničnih algi iz sistematskih redova Codiolales i Ulvales (sistematski razred Ulvophyceae), te prikazati najznačajnije predstavnike algi iz spomenutih redova; detaljnom prikazu razmnožavnja vrste Ulothrix zonata (red Codiolales) kao primjer heteromorfne izmjene generacije kod diplohaploidnog razvojnog životnog ciklusa zelenih alga, te razmnožavnja vrste Ulva latuca (red Ulvales) kao primjer izomorfne izmjene generacije kod diplohapliodnog razvojnog životnog ciklusa zelenih alga; osnovnim značajkama (građa talusa, pigmenti, kloroplasti, rezervne tvari, razmnožavanje) sistematskog razreda Cladophorophycae i sistematskog reda Cladophorales, te prikazati najznačajnije predstavnike algi iz spomenutog reda. Predavanje 11. Studenti će upoznati 3. dio sistematskog odjeljka Chlorophyta (zelene alge) pri čemu će se posebna pozornost posvetiti: osnovnim značajkama (građa talusa, pigmenti, kloroplasti, rezervne tvari, razmnožavanje) sistematskih razreda Bryopsidophyceae (sistematski redovi Bryopsidales i Halimedales) i Dasycladophyceae (sistematski red Dasycladales), te prikazati najznačajnije predstavnike algi iz spomenutih redova. Predavanje 12. U ovom predavanju obraditi će se biljke iz sistematskog odjeljka Spermatophyta (Magnoliophyta; sjemenjače) pri čemu će se posebna pozornost posvetiti: morfologiji, biologiji i ekologiji morskih cvjetnica koje obitavaju u Jadranskom moru Posidonia oceanica, Cymodocea nodosa, Zostera marina i Zostera noltii; detaljnom prikazu razmnožavanju vrste Posidonia oceanica; glavnim uzrocima uništavanja livada morskih cvjetnica. Predavanje 13. U ovom predavanju obraditi će se utjecaj abiotskih ekoloških čimbenika na sastav i rasprostranjenost bentoskih alga i morskih cvjetnica, prvenstveno u Jadranu, ali i u nekim drugim morima i oceanima. Ekološki čimbenici koji će se detaljno obraditi su: svjetlo, temperatura, salinitet, gibanje mora, fizikalna svojstva podloge, hranjive soli. Predavanje 14. U ovom predavanju prikazati će se u najkraćim crtama dubinski sastav i rasprostranjenost bentoske (pridnene) flore i vegetacije u Sredozemlju i nekim svjetskim morima, dok će se glavnina predavanja temeljiti na Ercegovičevoj dubinskoj raspodjeli bentoskih alga i morskih cvjetnica u Jadranu. Uz bitne ekološke čimbenike dati će se i vodeće svojte bentoskih alga i morskih cvjetnica koje sudjeluju u građi bentoske vegetacije na sljedećim bionomskim stepenicama: supralitoral, eulitoral (mediolitoral), gornji infralitoral, srednji infralitoral, donji infralitoral, eulitoral. Predavanje 15. Drugi kolokvij (2. Test).

Diplomski studij Morsko ribarstvo 23

Vježba 1. (90 min) Odjeljak: Cyanophyta (Modrozelene alge) Na uvodnoj vježbi studenti se upoznaju s načinom rada, uzorkovanja i obrade materijala u laboratoriju također i s neophodnim priborom za vježbe iz Botanike mora. Odjeljak: Cyanophyta (Modrozelene alge). Kratke teorijske osnove, svježi materijali i mikroskopski preparati kolonijalnih oblika bez heterocisti i drugih specijaliziranih stanica roda Gloeocapsa, nitastih oblika bez heterocisti i drugih specijaliziranih stanica roda Spirulina i Lyngbya te s nitastm oblicima sa heterocistama i drugim specijaliziranim stanicama roda Rivularia. Ishodi učenja: na temelju teorijskih osnova usvojenih kroz predavanja i vježbe, shematskih prikaza građe, te vlastitih crteža i crteža mikroskopskih preparata pri različitim povećanjima studenti će moći prepoznavati i imenovati organizme i dijelove stanice Cyanophyta, te savladati osnovnu taksonomiju unutar ove skupine. Vježba 2. (90 min) Odjeljak: Rhodophyta (Crvene alge); Razred Bangiophyeae. Kratke teorijske osnove, svježi materijali i mikroskopski preparati vrsta Bangia atropurpurea i Porphyra leucosticta. Ishodi učenja: na temelju teorijskih osnova usvojenih kroz predavanja i vježbe, shematskih prikaza građe, te vlastitih crteža i crteža mikroskopskih preparata studenti će moći prepoznavati i imenovati organizme i dijelove stanice crvenih algi, te savladati osnovnu taksonomiju unutar ove skupine također će se upoznati s morfologijom habitusa, osnovnom anatomijom i rasplodnim strukturama crvenih algi. Vježba 3. (90 min) Odjeljak: Rhodophyta (Crvene alge); Razred Florideophyceae. Kratke teorijske osnove, svježi materijali i mikroskopski preparati vrsta Fosliella sp. Liagora sp., Nemalion helminthoides, Lithophyllum sp., Corallina elongata, Titanoderma trochanter. Ishodi učenja: na temelju teorijskih osnova usvojenih kroz predavanja i vježbe, shematskih prikaza građe, te vlastitih crteža i crteža mikroskopskih preparata studenti će moći prepoznavati i imenovati organizme i dijelove stanice crvenih algi, te savladati osnovnu taksonomiju unutar ove skupine također će se upoznati s morfologijom habitusa, osnovnom anatomijom i rasplodnim strukturama crvenih algi. Vježba 4. (90 min) Odjeljak: Rhodophyta (Crvene alge); Razred Florideophyceae. Kratke teorijske osnove, svježi materijali uz mikroskopske preparate vrsta Halymenia floresia, Hypnea musciformis, Peyssonnelia squamaria, Gelidium crinale i Gracilaria gracilis. Ishodi učenja: na temelju teorijskih osnova usvojenih kroz predavanja i vježbe, shematskih prikaza građe, te vlastitih crteža i crteža mikroskopskih preparata studenti će moći prepoznavati i imenovati organizme i dijelove stanice crvenih algi, te savladati osnovnu taksonomiju unutar ove skupine također će se upoznati s morfologijom habitusa, osnovnom anatomijom i rasplodnim strukturama crvenih algi. Vježba 5. (90 min) Odjeljak: Rhodophyta (Crvene alge); Razred Florideophyceae. Kratke teorijske osnove, svježi materijali i mikroskopski preparati vrsta Fauchea repens, Ceramium ciliatum, Antithamnion sp., Womersleyella setacea, Asparagopsis armata/taxiformis. Ishodi učenja: na temelju teorijskih osnova usvojenih kroz predavanja i vježbe, shematskih prikaza građe, te vlastitih crteža i crteža mikroskopskih preparata studenti će moći prepoznavati i imenovati organizme i dijelove stanice crvenih algi, te savladati osnovnu taksonomiju unutar ove skupine također će se upoznati s morfologijom habitusa, osnovnom anatomijom i rasplodnim strukturama crvenih algi. Vježba 6. (90 min) Odjeljak: Phaeophyta (Smeđe alge); Razred Phaeophyceae. Kratke teorijske osnove, svježi materijali i mikroskopski preparati vrsta Halopteris scoparia, Dictyota dichotoma, Dictyopteris polypodioides, Taonia atomaria, Padina pavonica. Ishodi učenja: na temelju teorijskih osnova usvojenih kroz predavanja i vježbe, shematskih prikaza građe, te vlastitih crteža i crteža mikroskopskih preparata studenti će moći prepoznavati i imenovati organizme i dijelove stanice smeđih algi, te savladati osnovnu taksonomiju unutar ove skupine također će se upoznati s morfologijom habitusa, osnovnom anatomijom i rasplodnim strukturama smeđih algi. Vježba 7. (90 min) Odjeljak: Phaeophyta (Smeđe alge); Razred Phaeophyceae. Kratke teorijske osnove, svježi materijali i mikroskopski preparati vrsta Colpomenia sinuosa, Scytosiphon lomentaria i Asperococcus bulosus.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 24

Ishodi učenja: na temelju teorijskih osnova usvojenih kroz predavanja i vježbe, shematskih prikaza građe, te vlastitih crteža i crteža mikroskopskih preparata studenti će moći prepoznavati i imenovati organizme i dijelove stanice smeđih algi, te savladati osnovnu taksonomiju unutar ove skupine također će se upoznati s morfologijom habitusa, osnovnom anatomijom i rasplodnim strukturama smeđih algi. Vježba 8. (90 min) Odjeljak: Phaeophyta (Smeđe alge); Razred Phaeophyceae. Kratke teorijske osnove, svježi materijali i mikroskopski preparati vrsta Ectocarpus sp. Ishodi učenja: na temelju teorijskih osnova usvojenih kroz predavanja i vježbe, shematskih prikaza građe, te vlastitih crteža i crteža mikroskopskih preparata studenti će moći prepoznavati i imenovati organizme i dijelove stanice smeđih algi, te savladati osnovnu taksonomiju unutar ove skupine također će se upoznati s morfologijom habitusa, osnovnom anatomijom i rasplodnim strukturama smeđih algi. Vježba 9. (90 min) Proces herbarizacije i izrade herbarija. Ishodi učenja: na temelju teorijskih osnova usvojenih kroz predavanja i vježbe studenti će moći samostalno izraditi vlastiti herbarij. Vježba 10: (90 min) Odjeljak: Phaeophyta (Smeđe alge); Razred Phaeophyceae. Kratke teorijske osnove, svježi materijali i mikroskopski preparati vrsta Cystoseira amentacea var. Spicata, Cystoseira crinitophylla, Cystoseira compressa, Cystoseira corniculata ssp. Laxior, Sargassum vulgare, Fucus virsoides. Ishodi učenja: na temelju teorijskih osnova usvojenih kroz predavanja i vježbe, shematskih prikaza građe, te vlastitih crteža i crteža mikroskopskih preparata studenti će moći prepoznavati i imenovati organizme i dijelove stanice smeđih algi, te savladati osnovnu taksonomiju unutar ove skupine također će se upoznati s morfologijom habitusa, osnovnom anatomijom i rasplodnim strukturama smeđih algi. Vježba 11. (90 min) Odjeljak: Chlorophyta (Zelene alge); Razred: Ulvophyceae. Kratke teorijske osnove, svježi materijali i mikroskopski preparati vrsta Ulva rigida, Ulva intestinalis, Codium fragile, Codium fragile. Ishodi učenja: na temelju teorijskih osnova usvojenih kroz predavanja i vježbe, shematskih prikaza građe, te vlastitih crteža i crteža mikroskopskih preparata studenti će moći prepoznavati i imenovati organizme i dijelove stanice zelenih algi, te savladati osnovnu taksonomiju unutar ove skupine također će se upoznati s morfologijom habitusa, osnovnom anatomijom i rasplodnim strukturama zelenih algi. Vježba 12. (90 min) Odjeljak: Chlorophyta (Zelene alge); Razred: Ulvophyceae. Kratke teorijske osnove, svježi materijali i mikroskopski preparati vrsta Caulerpa prolifera, Caulerpa taxifolia, Caulerpa racemosa var. Cylindracea, Flabellia petiolata, Halimeda tuna i Valonia utricularis. Ishodi učenja: na temelju teorijskih osnova usvojenih kroz predavanja i vježbe, shematskih prikaza građe, te vlastitih crteža i crteža mikroskopskih preparata studenti će moći prepoznavati i imenovati organizme i dijelove stanice zelenih algi, te savladati osnovnu taksonomiju unutar ove skupine također će se upoznati s morfologijom habitusa, osnovnom anatomijom i rasplodnim strukturama zelenih algi. Vježba 13. (90 min) Odjeljak: Tracheophyta (Sjemenjače) Razred: Monocotyledonae. Kratke teorijske osnove, svježi materijali i mikroskopski preparati vrsta Posidonia oceanica i Cymodocea nodosa. Ishodi učenja: na temelju teorijskih osnova usvojenih kroz predavanja i vježbe, shematskih prikaza građe, te vlastitih crteža i crteža mikroskopskih preparata studenti će moći prepoznavati i imenovati organizme i dijelove stanice morskih cvjetnica, te savladati osnovnu taksonomiju unutar ove skupine također će se upoznati s morfologijom habitusa, osnovnom anatomijom i rasplodnim strukturama morskih cvjetnica. Vježba 14. (90 min) Odjeljak: Tracheophyta (Sjemenjače) Razred: Monocotyledonae. Kratke teorijske osnove, svježi materijali i mikroskopski preparati vrsta : Zostera marina, Zostera noltii i Halophila stipulacea. Ishodi učenja: na temelju teorijskih osnova usvojenih kroz predavanja i vježbe, shematskih prikaza građe, te vlastitih crteža i crteža mikroskopskih preparata studenti će moći prepoznavati i imenovati organizme i dijelove stanice morskih cvjetnica, te savladati

Diplomski studij Morsko ribarstvo 25

osnovnu taksonomiju unutar ove skupine također će se upoznati s morfologijom habitusa, osnovnom anatomijom i rasplodnim strukturama morskih cvjetnica. Vježba 15. (90 min) Izrada herbarija i prepoznavanje herbariziranog materijala, završni test. ☒ predavanja ☐ samostalni zadaci ☐ seminari i radionice ☐ multimedija Vrste izvođenja ☒ vježbe ☐ laboratorij nastave: ☐ on line u cijelosti ☐ mentorski rad ☐ mješovito e-učenje ☐ (ostalo upisati) ☐ terenska nastava Studenti su obavezni pohađati nastavu, aktivno sudjelovati u nastavnom procesu te položiti ispit. Prisutnost na nastavi će se evidentirati za vrijeme svakog predavanja i praktikuma. Obveze studenata Studentu je dozvoljen jedan neopravdan izostanak s praktikuma i 3 izostanaka s predavanja. Praćenje rada Pohađanje nastave 2 Istraživanje Praktični rad 2 studenata (upisati Eksperimentalni (Ostalo Referat udio u ECTS bodovima rad upisati) za svaku aktivnost Seminarski (Ostalo Esej tako da ukupni broj rad upisati) ECTS bodova (Ostalo Kolokviji Usmeni ispit odgovara bodovnoj upisati) vrijednosti (Ostalo Pismeni ispit 1 Projekt predmeta): upisati) Ispiti se provode putem pismenih kolokvija (testova) tijekom trajanja predavanja i tijekom ispitnih rokova. Razlika u ispitima postoji samo u obimu gradiva koje studenti kolokvijem polažu. Tijekom trajanja predavanja prvi kolokvij (1. test) obuhvaća prvih 7 predavanja Ocjenjivanje i (Uvod, Cyanobacteria, Rhodophyta 1, 2, i 3, Heterokontophyta 1 i 2), a drugi kolokvij (2. vrjednovanje rada test) preostalih 6 predavanja (Chlorophyta 1, 2 i 3, Spermatophyta, Ekološki čimbenici, studenata tijekom Vegetacija), dok u ispitnim rokovima testovi obuhvaćaju cjelokupno gradivo. Ispitni testovi nastave i na završnom sastoje se od složenih pitanja u kojem svako potpitanje nosi određen dio boda. Za pozitivnu ispitu ocjenu potrebito je riješiti više od 50% točnih odgovora. Prolaz na 1. kolokviju omogućuje izlazak na 2. kolokvij, dok neuspješnost na 1. kolokviju usmjeruje studenta na polaganje testa iz cijelog gradiva. Broj Dostupnost Naslov primjeraka u putem ostalih Obvezna literatura knjižnici medija (dostupna u knjižnici i R.E. Lee. 2008. Phycology. Cambridge University Press, - - putem ostalih medija) Fourth edition, Cambridge. 547 pp. J.M. Peres, H. Gamulin-Brida. 1973. Biološka - - oceanografija. Školska knjiga, Zagreb, 493 pp. 1. A. Ercegović. 1952. Jadranske cistozire. Fauna i flora Jadrana, Split, 212 pp. Dopunska literatura 2. C.J. Dawes. 1981. Marine botany. John Wiley & Sons, New York, 628 pp. 3. Z. Popović. 2015. Dodatni nastavni materijali – ppt predavanja i praktikum 4. A. Ercegović. 1949. Život u moru. JAZU, 412 pp. Načini praćenja Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom kvalitete koji ispitu. Tijekom nastave vrednuje se: osiguravaju stjecanje a) pohađanje nastave utvrđenih ishoda b) aktivnost u nastavi učenja c) usvojeno znanje Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

Diplomski studij Morsko ribarstvo 26

NAZIV PREDMETA TEHNIKE PODVODNIH ISTRAŽIVANJA Kod SMR209 Godina studija 1. Nositelj/i predmeta Prof. dr. sc. Alen Soldo Bodovna vrijednost (ECTS) 4 - Način izvođenja nastave P S V T Suradnici (broj sati u semestru) 30 0 15 0 izborni Postotak primjene e- - Status predmeta učenja OPIS PREDMETA Savladavanjem ovog predmeta studenti imaju priliku za daljnje usavršavanje u ronjenju, naprednim ronilačkim kategorijama i vještinama. Po uspješno završenom ispitu (praktičnom, pismenom i usmenom) studenti stječu zvanje ronioca R1* ili R2*, tj. OWD Ciljevi predmeta (Open Water Diver) ili AOWD (Advanced Open Water Diver) međunarodno priznate ronilačke kvalifikacije. Također, stječu znanje o najnovijim metodama i tehnikama podvodnih istraživanja u biologiji i biotehnologiji. Uvjeti za upis - predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Znati početke ronjenja kroz povijest, Aristotelovo zvone, peraje Leonarda da Vincija, početke rada na usavršavanju ronilačkog zvona od Haleya pa nadalje, usavršavanje autonomnog ronilačkog aparata, Siebeovo odijelo i kaciga, rebreather, rad na prvoj podvodnoj kameri. Znati što se dešava s vidom i sluhom pod vodom, promjenama tlak pod vodom i s mjenjanjem dubine, osnovne fizikalne zakone, termoregulaciju, biomehaniku Očekivani ishodi kretanja pod vodom. Znati razlikovati simptome dekompresijske bolesti od barotraume. učenja na razini Znati razlikovati uzroke nastajanja ronilačkih bolesti, znati mehanizme djelovanja predmeta (4-10 dekompresijske bolesti i barotraume, znati uzroke nastajanja narkoze dušikom, znati razlike ishoda učenja) simptoma za barotraumatsku plinsku emboliju, medijastinalni emfizem, potkožni emfizem i pneumotoraks, znati prvu pomoć za ronilačka oboljenja. Znati kategorije podvodnih vozila za podvodna istraživanja (podmornice, AUV, ROV), podvodne uređaje i instrumente; stacionarne kamere; znati načine snimanja djelovanja stacionarnih i pokretnih ribolovnih alata. Predavanje 1: Povijest ronjenja. Ishodi učenja: Znati početke ronjenja kroz povijest, Aristotelovo zvone, peraje Leonarda da Vincija, početke rada na usavršavanju ronilačkog zvona od Haleya pa nadalje, usavršavanje autonomnog ronilačkog aparata, Siebeovo odijelo i kaciga, rebreather, rad na prvoj podvodnoj kameri. Predavanje 2: Podjela ronjenja. Ishodi učenja: Znati razlikovati osnovne ronilačke kategorije, razlikovati ronjenje na dah od površinskog ronjenja, ronjenje sa zrakom u odnosu na ronjenje s mješavinama plinova, kisikom, ronjenje u saturaciji, te znati podjelu ronjenja obzirom na radne aktivnosti ispod površine. Sadržaj predmeta Predavanje 3: Fizika ronjenja. detaljno razrađen Ishodi učenja: Znati što se dešava s vidom i sluhom pod vodom, promjenama tlak pod prema satnici nastave vodom i s mjenjanjem dubine, osnovne fizikalne zakone, termoregulaciju, biomehaniku kretanja pod vodom. Predavanje 4: Fiziologija ronjenja. Ishodi učenja: Znati osnovne karakteristike zraka za disanje te karakterisitke ostalih udisajnih plinova, utjecaj hiperbaričnih uvjeta na tjelesna tkiva i šupljine, specifičnosti funkcioniranja disajnog i kardiovaskularnog sustava u hiperbaričnim uvjetima. Predavanje 5: Medicina ronjenja. Ishodi učenja: Znati razlikovati simptome dekompresijske bolesti od barotraume. Znati razlikovati uzroke nastajanja ronilačkih bolesti, znati mehanizme djelovanja dekompresijske bolesti i barotraume, znati uzroke nastajanja narkoze dušikom, znati razlike simptoma za

Diplomski studij Morsko ribarstvo 27

barotraumatsku plinsku emboliju, medijastinalni emfizem, potkožni emfizem i pneumotoraks, znati prvu pomoć za ronilačka oboljenja. Predavanje 6: Saturacija plinova. Ishodi učenja: Znati osnovne karakteristike plinova za disanje i uzroke njihova različita djelovanja na ljudsko tijelo, razvoj i primjenu ronilačkih tablica, uzroke toksičnosti i simptome trovanja kisikom, ugljičnim dioksidom, ugljičnim monoksidom. Predavanje 7: Oprema za ronjenje. Ishodi učenja: Znati osnovnu opremu za ronjenje s autonomnom ronilačkom opremom, znati razlikovati karakteristike opreme, način uporabe, funkcioniranje i principe rada opreme, zaštitu i održavanje. Predavanje 8: Prva pomoć i spašavanje. Ishodi učenja: Znati načine izvlačenja unesrećenog ronioca na površinu, znati pružiti pomoć onesvještenom roniocu na površini, znati načine transporta unesrećenog ronioca, metode prve pomoći za različita oboljenja. Predavanje 9: Podvodna video i foto oprema. Ishodi učenja: Znati osnovnu video i foto opremu za podvodna snimanja; tehnike snimanja, korištenje umjetne rasvjete, karakteristike umjetne rasvjete. Predavanje 10: Uzimanje i obrada podataka. Ishodi učenja: Znati osnovne tehnike vizualnog cenzusa, metodu kvadrata, metodu točke, metodu transekta, znati software za obradu podataka, primjenu rezultata u procjeni veličine populacija i ostalih bioloških podataka; standardizaciju metoda; način vršenja kratkoročnih i dugoročnih istraživanja. Predavanje 11: Ostali instrumenti i uređaji. Ishodi učenja: Znati kategorije podvodnih vozila za podvodna istraživanja (podmornice, AUV, ROV), podvodne uređaje i instrumente; stacionarne kamere; znati načine snimanja djelovanja stacionarnih i pokretnih ribolovnih alata.

Vježba 1: Fizikalni zakoni ronjenja. Ishodi učenja: Znati Henryev, Daltonov i Boyle-Marriotov zakon, razlikovati djelovanje dubine, obzirom na utjecaj dušika i kisika, znati brzinu ronjenja i načine izranjanja. Vježba 2: Fiziologija ronjenja. Ishodi učenja: Znati utjecaj plinova na tijelo, djelovanje plinova u ovisnosti o dubini i promjenama tlaka, temperaturi vode i koeficijentu topljivosti. Vježba 3: Medicina ronjenja. Ishodi učenja: Prepoznati simptome dekompresijske bolesti i barotraume te narkoze dušikom, znati načine ronjenja kojima se smanjuje mogućnost oboljenja, znati nedozvoljena ronjenja, znati zakonitosti ronjenja u granicama sigurnosne krivulje. Vježba 4: Oprema. Ishodi učenja: Znati pravilno obući ronilačko odijelo i ABC opremu, znati sastaviti autonomni ronilački aparat, načine oblačenja i skidanja, znati pravilno ga rastaviti i znati načine održavanja i čiščenja. Vježba 5: Ulazak u vodu i disanje pod vodom. Ishodi učenja: Znati sve načine pravilnog ulaska u vodu s ronilačkim aparatom te korištenje ronilačkog aparata pod vodom za disanje, znati se balansirati na površini. Vježba 6: Osnovne vježbe ronjenja. Ishodi učenja: Znati skinuti masku i opet je postaviti pod vodom, znati održavati neutralnu plovnost, znati skinuti aparat i ponovno ga obući pod vodom. Vježba 7: Kretanje pod vodom. Ishodi učenja: Znati se kretati pod vodom, načine upotrebljavanja peraja, skidanje olova i slobodan izron. Vježba 8: Prva pomoć pod vodom. Ishodi učenja: Znati davati bratsko disanje, znati naći izgubljeni regulator, bratsko disanje do površine, odvlačenje unesrećenog do plovila ili obale. Vježba 9: Kretanje u moru. Ishodi učenja: Znati ponoviti sve naučeno u prirodnom okruženju do 18 m dubine.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 28

Vježba 10: Tehnike podvodnih istraživanja. Ishodi učenja: Znati praktično primjeniti metode kvadrata, točke i transekta, te upotrijebiti podvodnu foto i video opremu. ☒ predavanja ☐ samostalni zadaci ☐ seminari i radionice ☐ multimedija Vrste izvođenja ☒ vježbe ☐ laboratorij nastave: ☐ on line u cijelosti ☐ mentorski rad ☐ mješovito e-učenje ☐ (ostalo upisati) ☐ terenska nastava Nastava se temelji na predavanjima, vježbama i praktičnom radu na bazenu i moru. Održavanje nastave se provodi putem predavanja, vježbi te seminara, koja su redovita Obveze studenata tjedna. Predavanja su frontalna s korištenjem video priloga ili putem Power Point prezentacije, a nakon predavanja će se voditi rasprava. Vježbe su pokazne i auditorne, održavaju se na bazenu i u moru.

Praćenje rada Pohađanje nastave 2 Istraživanje Praktični rad studenata (upisati Eksperimentalni (Ostalo Referat udio u ECTS bodovima rad upisati) za svaku aktivnost Seminarski (Ostalo Esej tako da ukupni broj rad upisati) ECTS bodova (Ostalo Kolokviji Usmeni ispit odgovara bodovnoj upisati) vrijednosti (Ostalo predmeta): Pismeni ispit 2 Projekt upisati) Ocjenjivanje i Znanje se provjerava putem pismenih kolokvija, kao i putem provjere praktičnog znanja. vrjednovanje rada Konačno znanje se utvrđuje i ocjenjuje na ispitu, koji se polaže usmeno. studenata tijekom nastave i na završnom ispitu Broj Dostupnost Naslov primjeraka u putem ostalih Obvezna literatura knjižnici medija (dostupna u knjižnici i Soldo, A. Tehnika podvodnih istraživanja. Skripta. - - putem ostalih medija) Gošević, S. (1990.): Ronjenje u sigurnosti, JUMENA, - - Zagreb 1. Richardson, D. (2003.): The encyclopedia of recreational diving, Published by PADI, USA 2. Examining underwater visual census techniques for the assessment of population Dopunska literatura structure and biodiversity in temperate coastal marine protected areas. (Ed. N. Barrett and C. Buxton). Technical Report Series, No. 11, Tasmanian Aquaculture and Fisheries Institute, 2002. 3. Jackson, J. (2000.): Autonomno ronjenje, New holland publisher ltd, London. Načini praćenja Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom kvalitete koji ispitu. Tijekom nastave vrednuje se: osiguravaju stjecanje a) pohađanje nastave utvrđenih ishoda b) aktivnost u nastavi učenja c) usvojeno znanje Ostalo (prema - mišljenju predlagatelja)

NAZIV PREDMETA PARAZITOLOGIJA MORSKIH ORGANIZAMA Kod SMB215 Godina studija 1.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 29

Izv. prof. dr. sc. Ivona 4 Nositelj/i predmeta Bodovna vrijednost (ECTS) Mladineo Način izvođenja nastave P S V T Suradnici - (broj sati u semestru) 15 0 30 0 Postotak primjene e- Status predmeta izborni učenja OPIS PREDMETA Cilj predmeta je osposobljavanje studenta za prepoznavanje nametničkih sustava u uzgojnoj sredini koji su potencijalno štetni po domaćina, odnosno mjera kojima se nametnici u akvakulturi mogu držati pod kontrolom. Student će moći prepoznati osnovne Ciljevi predmeta grupe nametnika koje se javljaju u intenzivnom uzgoju riba i školjkaša, metode sprječavanja i mogućnosti liječenja. Moći će prepoznati zoonotične nametnike, te upoznati metode sprječavanja infekcije čovjeka kao potrošača proizvoda mora. Uvjeti za upis - predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Razlikovati načina prijenosa i života nametnika; razumjeti prilagodbe pojedinih nametničkih Očekivani ishodi grupa s obzirom na osobine domaćina; razumjeti evolucijski pritisak na nametnike uslijed učenja na razini njihovog opstanka. Razlikovati najpatogenije i najtipičnije predstavnike grupe Myxozoa. predmeta (4-10 Razumijevanje biologije i ekologije prijenosa trakavica kroz trofički lanac. Razlikovati ishoda učenja) kukičnjake od ostalih plošnjaka. Predavanje 1. Priroda nametnika: ekonomska, medicinska i ekološka značajnost. Definicija parazitizma. Nazivi u parazitologiji. Ishodi učenja: Razlikovanje parazitizma od ostalih životnih zajednica (simbioze, komenzalizma, foreze, mutualizma, predatorstva); razumijevanje uloge nametnika u čovjekovoj svakodnevnici, odnosno u čitavom ekosustavu. Predavanje 2. Priroda nametnika (nastavak): vrste životnih ciklusa nematnika. Vrste domaćina nametnika. Adaptacije nametnika na nametnički način života. Parazitizam kao izvor bioraznolikosti i vodeća sila evolucije. Ishodi učenja: Razlikovanje načina prijenosa i života nametnika; razumijevanje prilagodbi pojedinih nametničkih grupa s obzirom na osobine domaćina; razumijevanje evolucijskog pritiska na nametnike uslijed njihovog opstanka. Predavanja 3 i 4. Protista I: osobine, morfologija i bolesti morskih organizama i ljudi uzrokovanih nametnicima iz grupe Sarcomastigophora: Flagellata (Amyloodinium ocelatuma), Kinetoplastida (Trypanosoma, Cryptobia, Trypanoplasma), Opalinata, Sarcodina (Paramoeba). Sadržaj predmeta Ishodi učenja: Razlikovanje najpatogenijih i najtipičnijih predstavnika grupe detaljno razrađen Sarcomatigophora. prema satnici nastave Predavanja 5 i 6. Protista II: osobine, morfologija i bolesti morskih organizama i ljudi uzrokovanih nametnicima iz grupe Apicomplexa: Coccidia (Eimeria, Goussia, Aggregata, Cryptosporidium). Toxoplazmoza morskih organizama i čovjeka. Ishodi učenja: Razlikovanje najpatogenijh i najtipičnijih predstavnika grupe Apicomplexa. Predavanja 7 i 8. Protista III: osobine, morfologija i bolesti morskih organizama i ljudi uzrokovanih nametnicima iz grupe Microsporidia. Microsporidioze riba i rakova. Encephalitozoon u čovjeka. Ishodi učenja: Razlikovanje najpatogenijh i najtipičnijih predstavnika grupe Microsporidia. Predavanja 9 i 10. Protista IV: osobine, morfologija i bolesti morskih organizama i ljudi uzrokovanih nametnicima iz grupe Ciliata. Balantidium, Trichodina, Trichodinella, sesilni cilijati morskih organizama. Ishodi učenja: Razlikovanje najpatogenijh i najtipičnijih predstavnika grupe Ciliata. Predavanja 11 i 12. Myxozoa: morfologija, vrste u akvakulturi (Sphaerospora, Polysporoplasma, Enteromyxum, Myxobolus, Ceratomyxa) i klinička slika bolesti, preventiva i liječenje. Myxozoe koje uzrokuju postmortalne promjene u filetima ribe.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 30

Ishodi učenja: Razlikovanje najpatogenijh i najtipičnijih predstavnika grupe Myxozoa. Predavanja 13 i 14. Plošnjaci: osobine, životni ciklus, vrste adaptacija, niše parazitiranja i uloga trofičkog lanca u prijenosu. Turbellaria u beskralježnjaka. Ishodi učenja: Razlikovanje najpatogenijh i najtipičnijih predstavnika grupe virnjaka. Predavanja 15 i 16. Jednorodni metilji: morfologija, osobine životnog ciklusa i vrste adaptacija. Polypisthocotylea (Sparicotyle). Monopisthocotylea (Diplectanum, Furnestinia i Lamellodiscus u bijele ribe, Hexostoma i Tristomella u tune, Benedenia u gofa). Bolesti u kavezne ribe, patohistologija promjena. Ishodi učenja: Razlikovanje najpatogenijh i najtipičnijih predstavnika grupe jednorodnih metilja. Predavanje 17. Aspidogastrea: živi fosili. Dvorodni metilji (I): morfologija, osobine životnog ciklusa i vrste adaptacija. Struktura spolnog sustava, niše parazitiranja. Manipulacija ponašanja domaćina. Vrste cerkarija. Ishodi učenja: Razlikovanje trbuhožljebaca i dvorodnih metilja; razumijevanje životnog ciklusa dvorodnih metilja i raznolikosti njihovih adaptacija. Predavanje 18. Dvorodni metilji (II): Didymozoa u tune. Zoonotični digenea: Opisthorchis, Clonorchis, Metorchis, Schistosoma. 'Plivačev svrab' u ljudi. Ishodi učenja: Razlikovanje pojedinih vrsta Digenea u riba i čovjeka. Predavanja 19 i 20. Cestoda (I): Cestodaria i Eucestoda. Osobitosti životnog ciklusa, morfologije, ekologije i niša parazitiranja trakavica vodenih organizama. Ishodi učenja: Razumijevanje biologije i ekologije prijenosa trakavica kroz trofički lanac. Predavanja 21 i 22. Cestoda (II): najčešće trakavice morske ribe. Morske trakavice u ljudi (Diphyllobothrium, Diplogonoporus, Trypanorhyncha). Ishodi učenja: Razumijevanje prijenosa trakavica s morskih organizama na čovjeka; metode preventive i liječenja. Predavanja 23 i 24. Acantocephala: morfologija, biologija, ekologija, domaćini i patologija kukičnjaka. Infekcije čovjeka. Ishodi učenja: Razlikovanje kukičnjaka od ostalih plošnjaka. Predavanja 25 i 26. Nematoda: morfologija, biologija, ekologija, domaćini i patologija oblića. Infekcije čovjeka (Anisakis, Trichinella). Ishodi učenja: Razlikovanje oblića od ostalih makroparazita. Predavanja 27 i 28. Crustacea: morfologija, biologija, ekologija, domaćini i patologija račića. Copepoda, Isopoda (Cymothoida, Epicaridia, Gnathiida), Branchiura. Ishodi učenja: Razlikovanje i razumijevanje pojedinih grupa nametničkih račića. Predavanja 29 i 30. Fosilni nametnici i manje skupine nametnika: Porifera, Cnidaria, Hirudinea. Nametničke školjke, puževi, ptice i ribe. Ishodi učenja: Razlikovanje i razumijevanje manje učestalih nametničkih zajednica.

Vježbe 1 i 2. Parazitološka pretraga: metode uzorkovanja, pohrana i transport uzoraka. Metode u parazitologiji: od strugotina tkiva do molekularne identifikacije. Ishodi učenja: Izvesti parazitološku pretragu i izolirati nametnika iz tkiva (bez identifikacije), pohraniti nametnika za histološku, mikroskopsku i molekularnu analizu. Vježbe 3 i 4. Protista: morfološke osobine. Ishodi učenja: Iz mikroskopskih preparata, nacrtati i označiti strukture Protista. Vježbe 5 i 6. Myxozoa: morfološke osobine. Ishodi učenja: Iz mikroskopskih preparata, nacrtati i označiti strukture Myxozoa. Razudbom ribe, izolirati i identificirati Myxozoa. Vježbe 7 i 8. Jednorodni metilji i virnjaci: morfološke osobine. Ishodi učenja: Iz mikroskopskih preparata, nacrtati i označiti strukture jednorodnih metilja i virnjaka. Razudbom ribe i školjke, izolirati i identificirati jednorodne metilje, odnosno virnjake. Vježbe 9 i 10. Dvorodni metilji: morfološke osobine. Ishodi učenja: Iz mikroskopskih preparata, nacrtati i označiti strukture dvorodnih metilja. Vježbe 11 i 12. Trakavice: morfološke osobine.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 31

Ishodi učenja: Iz mikroskopskih i histoloških preparata, nacrtati i označiti strukture trakavica. Vježbe 13 i 14. Oblići: morfološke osobine. Ishodi učenja: Iz mikroskopskih i histoloških preparata, odnosno razudbe plave ribe nacrtati i označiti strukture Anisakis. Vježba 15. Nametnički račići: morfološke osobine. Ishodi učenja: Iz trajnih preparata pod lupom nacrtati i označiti strukture isopodnog račića. ☒ predavanja ☐ samostalni zadaci ☐ seminari i radionice ☐ multimedija Vrste izvođenja ☒ vježbe ☐ laboratorij nastave: ☐ on line u cijelosti ☐ mentorski rad ☐ mješovito e-učenje ☐ (ostalo upisati) ☐ terenska nastava Obveza studenta je donošenje bilježnice i olovki u boji za crtanje preparata i njihovo Obveze studenata označavanje. Praćenje rada Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad 1 studenata (upisati Eksperimentalni (Ostalo Referat udio u ECTS bodovima rad upisati) za svaku aktivnost Seminarski (Ostalo Esej tako da ukupni broj rad upisati) ECTS bodova (Ostalo Kolokviji Usmeni ispit odgovara bodovnoj upisati) vrijednosti (Ostalo Pismeni ispit 2 Projekt predmeta): upisati) Nakon savladavanja osnova parazitologije, naglasak kolegija biti će na terenskom Ocjenjivanje i uzorkovanju i vlastitoj pripremi parazitoloških preparata s obzirom na interese ili afinitete vrjednovanje rada studenta (nametnici uzgojene ribe, školjaka, hobotnica ili divlje ribe). Ispit se sastoji iz studenata tijekom usmene prezentacije odabrane teme s prezentacijom vlastite parazitološke zbirke. nastave i na završnom Preduvjet pristupu ispita je položeni kolokviji prepoznavanja preparata najčešćih nametnika ispitu i pismeni kolokvij općeg djela parazitologije. Broj Dostupnost Naslov primjeraka u putem ostalih knjižnici medija Fish pathology. Heinz-Hermann Reichenbach-Klinke, - - 1964. Obvezna literatura Fish Diseases and Disorders, Volume 1: Protozoan and - - (dostupna u knjižnici i Metazoan Infections. Woo, 1995. putem ostalih medija) Protozoan parasites of fishes. Lom & Dykova, 1992 - - Parasitofauna of Monte Negro fish. Radujković & - - Raibaut, 1989. Evolutionary biology of host-parasite relationships: - - theory meets reality. Poulin, Morand, Skorping, 2000. Dopunska literatura 1. A monograph on the isopods of North America. Richardson, 1905. 2. Keys to the trematoda, volume 1. Gibson, Jones, Bray, 2001. Načini praćenja Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom kvalitete koji ispitu. Tijekom nastave vrednuje se: osiguravaju stjecanje a) pohađanje nastave utvrđenih ishoda b) aktivnost u nastavi učenja c) usvojeno znanje Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

Diplomski studij Morsko ribarstvo 32

NAZIV PREDMETA BIOLOGIJA I EKOLOGIJA IHTIOPLANKTONA Kod SMR311 Godina studija 1. Nositelj/i predmeta Prof. dr. sc. Jakov Dulčić Bodovna vrijednost (ECTS) 4 - Način izvođenja nastave P S V T Suradnici (broj sati u semestru) 30 0 15 0 Postotak primjene e- - Status predmeta izborni učenja OPIS PREDMETA Osnovna zadaća ovog kolegija jeste omogućiti studentu da primjenom prethodno stečenih znanja iz embriologije, ekologije, opće biologije i ribarstvene biologije usvoji najprije znanje o ranim razvojnim stadijima riba, a neposredno potom i znanje o ekologiji ranih razvojnih stadija te značaju njihovog istraživanja i to poglavito u ribarstvu i ribarstvenoj biologiji. Vježbe studente pripremaju za samostalno rješavanje problema i integrativno promišljanje o značaju ranih razvojnih stadija riba u obnavljanju populacija poglavito s aspekta ribarstva. Studenti spoznaju svaki stadij (od jaja do postličinke) i to poglavito u procesima adaptacije svakog od njih na promjenljive uvjete vanjske okoline. Naglasak nastave je na učenju bazične i 'primjenjive' embriologije i ekologije, odnosno na vertikalnoj nadogradnji znanja Ciljevi predmeta stečenog pri objašnjavanju osnovnih embrioloških funkcija. Nastava se izvodi u obliku predavanja i vježbi. Aktivno sudjelovanje studenta u nastavnom programu nastoji se postići izvođenjem vježbi. Na vježbama student s nastavnikom aktivno raspravlja o ranim razvojnim stadijima riba i njihovom značaju u ekološkim i ribarstvenim istraživanjima. Student je obvezan pripremiti gradivo o kojem se raspravlja na predavanjima i vježbama. Nastavnik ocjenjuje sudjelovanje studenta u radu vježbi (pokazano znanje, razumijevanje, sposobnost postavljanja problema, zaključivanje, itd.). Zarađeni bodovi pribrajaju se bodovima dobivenim na završnom ispitu iz dotičnog predmeta. Rad svake grupe studenata nadgleda nastavnik-mentor, koji ima pravo i dužnost pozivati na razgovor studente koji zakazuju u nastavi. Uvjeti za upis predmeta i ulazne Kompetencije u primjeni znanja iz opće biologije i ribarstvene biologije i ekologije kompetencije potrebne za predmet Razumiiti pojam ihtioplankton te značaj istraživanja ihtioplanktona. Usvojiti pojmove ranih razvojnih stadija. Očekivani ishodi Usvojiti saznanja o vremenu i mjestu mriještenja kod riba kao i o samom procesu oplodnje učenja na razini (tipovima) kod riba. predmeta (4-10 Usvojiti saznanja o određivanju starosti ličinki i postličinki na temelju dnevnih naraštajnih ishoda učenja) prstenova u otolitima. Značaj određivanja starosti u procjenama stanja populacija. Identificirati osnovne metode procjene biomase riba. Predavanje 1. Uvod. Ishodi učenja: Razumijevanje pojma ihtioplanktona. Značaj istraživanja ihtioplanktona. Predavanje 2. Reproduktivni organi riba Ishodi učenja: Saznanja o spolnim organima riba, oogenezi i oplodnji kod riba. Usvojiti pojmove ranih razvojnih stadija (oplođena jaja, ličinke, poslijeličinke i nedorasle ribe). Predavanje 3. Struktura ribljeg jaja Sadržaj predmeta Ishodi učenja: Usvojiti pojmove o strukturi jaja kod riba. detaljno razrađen Predavanje 4. Oblik i veličina ribljih jaja. Fekunditet. prema satnici nastave Ishodi učenja: Saznanja o oblicima i veličinama ribljih jaja kao i o pojmu fekunditeta. Predavanje 5. Vrijeme i mjesto mriještenja riba. Oplodnja. Ishodi učenja: Usvojiti saznanja o vremenu i mjestu mriještenja kod riba kao i o samom procesu oplodnje (tipovima) kod riba. Predavanje 6. Embrionalni razvoj Ishodi učenja: Usvojiti saznanja o osnovnim embrionalnim procesima kod riba.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 33

Predavanje 7. Rani razvojni stadiji (ličinke i postličinka) i rast Ishodi učenja: Saznanja o ranim razvojnim stadijima kod riba: ličinke i postličinke. Osnovne osobitosti svakog od pojedinih stadija. Predavanje 8. Mortalitet i preživljavanje. Ishodi učenja: Saznanja o mortalitetu te značaju za obnavljanje populacija. Primjena i značaj u ribarstvenim istraživanjima. Predavanje 9. Određivanje starosti ličinki i postličinki. Ishodi učenja: Usvojiti saznanja o određivanju starosti ličinki i postličinki na temelju dnevnih naraštajnih prstenova u otolitima. Značaj određivanja starosti u procjenama stanja populacija. Predavanje 10. Odnos populacija-obnavljanje. Ishodi učenja: Objasniti pojmove selidba i novačenje, te oblike ponašanja nedoraslih stadija riba tijekom ovih procesa. Hipoteze. Predavanje 11. Alati za uzorkovanje ihtioplanktona. Ishodi učenja: Objasniti metode i tehnike prikupljanja uzoraka ranih razvojnih stadija riba. Terenski rad, laboratorijski rad. Opis glavnih alata za prikupljanje ihtioplanktona. Predavanje 12. Strategija uzorkovanja ihtioplanktona. Ishodi učenja: Izradba strategije za uzorkovanje ihtioplanktona u ribarstveno-ekološkim istraživanjima. Predavanje 13. Konzerviranje i procesiranje uzorka. Ishodi učenja: Usvojiti načine konzerviranja kao i daljnjeg procesiranja uzorka ihtioplanktona. Značaj za metodu procjenu biomase ribe. Predavanje 14. Procjena biomase na osnovi produkcije jaja i ličinki. Ishodi učenja: Upoznavanje sa osnovnim metodama za procjene biomase riba. Osnovne prednosti i nedostaci metode. Predavanje 15. Procjena biomase na osnovi produkcije jaja i ličinki. Ishodi učenja: Detaljnija razrada metode procjene biomase na osnovi produkcije jaja i ličinki. Značaj za ribarstveno-biološka istraživanja.

Vježba 1. Laboratorijsko upoznavanje sa ranim razvojnim stadijima riba. Ishodi učenja: Objasniti pojam rani razvojni stadiji. Iz konkretnih uzoraka ihtioplanktona prikupljenih širom Jadrana izolirati pojedine faze ranih razvojnih stadija koje je potrebno prepoznati, nacrtati i obilježiti tjelesne dijelove. Vježbe 2 – 6. Prve faze životnog ciklusa riba, laboratorijski rad. Ishodi učenja: Objasniti pojam rani razvojni stadiji. Iz konkretnih uzoraka ihtioplanktona prikupljenih širom Jadrana izolirati pojedine faze ranih razvojnih stadija koje je potrebno prepoznati, nacrtati i obilježiti tjelesne dijelove. Vježba 7. Metode i tehnike uzorkovanja ranih razvojnih stadija riba. Ishodi učenja: Metode i tehnike prikupljanja uzoraka ranih razvojnih stadija riba koji su objašnjeni na predavanjima prikazati na terenu. Terenski rad – opisati alate za prikupljanje nedoraslih stadija Na terenu prikazati lov mrežom na različitim staništima i način pohranjivanja uzoraka u prethodno označene posude. Vježba 8. Metode i tehnike uzorkovanja ranih razvojnih stadija riba. Ishodi učenja: Terenski rad – opisati alate za prikupljanje nedoraslih stadija. Vježba 9. Laboratorijsko određivanje ulovljenih vrsta. ☒ predavanja ☐ samostalni zadaci ☐ seminari i radionice ☐ multimedija Vrste izvođenja ☒ vježbe ☐ laboratorij nastave: ☐ on line u cijelosti ☐ mentorski rad ☐ mješovito e-učenje ☐ (ostalo upisati) ☐ terenska nastava Obveze studenata Uvjet za potpis: uredan dolazak na sve oblike nastave. Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad 0,5

Diplomski studij Morsko ribarstvo 34

Praćenje rada Eksperimentalni (Ostalo Referat studenata (upisati rad upisati) udio u ECTS bodovima Seminarski (Ostalo Esej za svaku aktivnost rad upisati) tako da ukupni broj (Ostalo Kolokviji 0,5 Usmeni ispit ECTS bodova upisati) odgovara bodovnoj (Ostalo vrijednosti Pismeni ispit 2 Projekt upisati) predmeta): Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom ispitu. Svaki student mora proći pismeni kolokvij da bi izašao na ispit. Rad studenata se vrednuje i ocjenjuje na završnom ispitu na kojem student može ostvariti 10 bodova. Završni Ocjenjivanje i ispit je u pismenom obliku i njime se provjerava usvojeno znanje koje se utvrđuje za svaku vrjednovanje rada cjelinu. Konačna ocjena se utvrđuje bodovanjem odgovora: studenata tijekom ocjena izvrstan (5) – više od 80% pozitivno ocijenjenih odgovora nastave i na završnom ocjena vrlo dobar (4) – 80% pozitivno ocijenjenih odgovora ispitu ocjena dobar (3) – 70% pozitivno ocijenjenih odgovora ocjena dovoljan (2) – 60% pozitivno ocijenjenih odgovora ocjena nedovoljan (1) – 50% i manje od 50% pozitivno ocijenjenih odgovora. Broj Dostupnost Naslov primjeraka u putem ostalih knjižnici medija 1. Regner, S. 1989. Reproduction of fishes and ecology of their early stages. Institute of Oceanography and - - Obvezna literatura Fisheries, Split. Centre for the training of fishing (dostupna u knjižnici i personnel from developing countries, 107 pp. putem ostalih medija) 2. . Depeche, J. et R. Billard. 1994. Embryology in fish. A review. Editions speciales de la Societe francaise - - d'ichthyologie, 123 pp 3. Fishery Science, The Unique Contributions of Early Life Stages. Fuiman LA, Werner RG (ed.) Blackwell Science. p - - 324. Anonymus, 1983. Ontogeny and systematics of fishes. Based on an International Dopunska literatura Symposium dedicated to the Memory of E.H. Ahlstrom. Special Publication Number 1,

American Society of Ichthyologists and Herpetologists, NMFS, NOAA and USDC. 755 pp. Načini praćenja Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom kvalitete koji ispitu. Tijekom nastave vrednuje se: osiguravaju stjecanje a) pohađanje nastave utvrđenih ishoda b) aktivnost u nastavi učenja c) usvojeno znanje Ostalo (prema Nastavnik stoji na raspolaganju studentima svaki radni dan za djelatnog vremena. Nastavni sadržaji i obavijesti vezane uz kolegij mogu se pronaći web stranicama Sveučilišnog odjela za mišljenju studije mora Sveučilišta u Splitu. predlagatelja)

NAZIV PREDMETA GENETIKA POPULACIJA MORSKIH ORGANIZAMA Kod SMB407 Godina studija 1. Nositelj/i predmeta Doc. dr. sc. Željka Trumbić Bodovna vrijednost (ECTS) 3 - Način izvođenja nastave P S V T Suradnici (broj sati u semestru) 30 0 0 0 izborni Postotak primjene e- - Status predmeta učenja

Diplomski studij Morsko ribarstvo 35

OPIS PREDMETA Student će se upoznati o osnovnim pojmovima te steći teoretska znanja iz genetike populacija, njene primjene u akvakulturi i zaštiti genetske raznolikosti prirodnih populacija morskih organizama. Usvojit će znanja o faktorima koji utječu na genetsku ravnotežu populacija, prostornu rasprostranjenost populacija (efektivna veličina populacije, izmjena Ciljevi predmeta gena između populacija iste vrste). Upoznat će se sa primjenom istraživanja genetike populacija u odnosu na okoliš: utjecaj uzgajališta na prirodne populacije. Upoznat će se s načinima određivanja genetske strukture hibridnih vrsta te njihov utjecaj na genetsku strukturu prirodnih populacija morskih organizama te molekularne metode određivanja genetske strukture populacija. Uvjeti za upis - predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Usvojiti i razumjeti osnovna načela genetike populacija, razumjeti pojam populacije u genetskom smislu i zakonitosti po kojima dolazi do genetskih promjena među populacijama. Objasniti pojam vezanih geni, genetska neravnoteža (nesistematska i Očekivani ishodi epistatska selekcija). Usvojiti termine genetska smrt i genetsko opterećenje (mutacijsko učenja na razini opterećenje; segregacijsko opterećenje), te uvjete preživljavanja jedinki u okolišu; predmeta (4-10 upoznavanje sa balansnom i klasičnom teorijom genetskog opterećenja. Usvojiti termine ishoda učenja) genetska smrt i genetsko opterećenje (mutacijsko opterećenje; segregacijsko opterećenje), te uvjete preživljavanja jedinki u okolišu; upoznavanje sa balansnom i klasičnom teorijom genetskog opterećenja. Predavanje 1: Uvod i kratka povijest genetike populacija. (2 sata) Ishodi učenja: Usvojiti i razumjeti osnovna načela genetike populacija, razumjeti pojam populacije u genetskom smislu i zakonitosti po kojima dolazi do genetskih promjena među populacijama. Predavanje 2: Geni u populaciji. (2 sata) Ishodi učenja: Upoznavanje i usvajanje osnovnih zakonitosti u populacijskoj genetici (HW ravnoteža populacije; HW princip); panmiksija i slučajno križanje. Razumijevanje tipova neslučajnog križanja. Predavanje 3: Geni u populaciji. (2 sata) Ishodi učenja: Objasniti pojam vezanih geni, genetska neravnoteža (nesistematska i epistatska selekcija). Razumijevanje gametske neravnoteže (Linkage disequilibrium); promjene u frekvenciji gena u populaciji (efektivna veličina populacije). Predavanje 4: Geni u populaciji. (2 sata) Ishodi učenja: Upoznavanje sa modelima izmjene gena među populacijama. Razumijevanje promjene na genetskom nivou koje se mogu dešavati u izmjeni gena između populacija iste Sadržaj predmeta vrste. detaljno razrađen Predavanje 5. Tipovi rasprostranjenja populacija. (2 sata) prema satnici nastave Ishodi učenja: Usvojiti termine genetska smrt i genetsko opterećenje (mutacijsko opterećenje; segregacijsko opterećenje), te uvjete preživljavanja jedinki u okolišu; upoznavanje sa balansnom i klasičnom teorijom genetskog opterećenja. Predavanje 6. Tipovi rasprostranjenja populacija. (2 sata) Ishodi učenja: Usvajanje i razumijevanje tipova rasprostrajenosti populacija u prirodi: alopatrije, simpatrije, parapatrije te zemljopisne intergradacije. Razumijevanje modela rasta i regulacije populacija (deterministički, stohastički). Predavanje 7: Efektivna veličina populacije. (2 sata) Ishodi učenja: Razumijevanje i usvajanje načina izražavanja efektivnog broja jedinki u prirodnim populacijama; objašnjenje Wahlund-ovog efekta; objašnjenje Founder efekta. Predavanje 8: Faktori koji mijenjaju genetsku ravnotežu populacije. (2 sata) Ishodi učenja: Usvajanje sistematskih i slučajnih- nesistematskih promjena. Predavanje 9: Faktori koji mijenjaju genetsku ravnotežu populacije. (2 sata) Ishodi učenja: Razumijevanje utjecaja mutacija, migracija, selekcije i pojave genetskog drifta u prirodnim populacijama.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 36

Predavanje 10: Specifičnosti kretanja u malim popolacijama. (2 sata) Ishodi učenja: Razumijevanje genetskih promjena u malim populacijama. Predavanje 11: Heteroza ili Hibridna snaga. (2 sata) Ishodi učenja: Usvajanje i razumijevanje pojma heteroze. Predavanje 12: Primjena populacijsko – genetskih istraživanja u akvakulturi. (2 sata) Ishodi učenja: Usvajanje cjelina populacijske genetike važnih za akvakulturu. Određivanje heritabilnosti. Genetika alozima. Predavanje 13: Primjena populacijsko –genetskih istraživanja u ekologiji. (2 sata) Ishodi učenja: Razumijevanje genetske sličnosti i razlika između populacija morskih algi. Primjena genetske različitosti kao indikatora stanja ekosistema. Kvantitativna genetika – izučavanje interakcija genetike populacija i okoliša. Predavanje 14: Molekularne metode određivanja genetske strukture populacija. (2 sata) Ishodi učenja: Usvajanje klasičnih i molekularnih metoda za analizu DNA (lančana reakcija polimerazom; gel elektroforeza); metode za analizu polimorfizma DNA. Predavanje 15: Statistička obrada podataka. (2 sata) Ishodi učenja: Upoznavanje i usvajanje metoda i statističkih programa za računanje osnovnih parametara kojima opisujemo genetsku strukturu populacija; izračunavanje genetske bliskosti i udaljenosti populacija. ☒ predavanja ☐ samostalni zadaci ☐ seminari i radionice ☐ multimedija Vrste izvođenja ☐ vježbe ☐ laboratorij nastave: ☐ on line u cijelosti ☐ mentorski rad ☐ mješovito e-učenje ☐ (ostalo upisati) ☐ terenska nastava Student je obvezan pripremiti gradivo o kojem se raspravlja na seminaru, a kroz seminar student će se upoznati i aktivno sudjelovati u raspravi o odnosima među populacijama obzirom na genetsku strukturu; o promjenama koje se mogu dešavati u prirodnim populacijama. Nastavnik ocjenjuje sudjelovanje studenta u radu seminara (pokazano Obveze studenata znanje, razumijevanje, sposobnost postavljanja problema, zaključivanje, itd), ocjena se pribrajaja ocjeni na završnom ispitu iz predmeta. Rad svake grupe studenata se nadgleda, a nastavnik ima pravo i dužnost pozivati na razgovor studente koji zakazuju u nastavi. Student je obavezan pohađati predavanja.

Praćenje rada Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad studenata (upisati Eksperimentalni (Ostalo Referat udio u ECTS bodovima rad upisati) za svaku aktivnost Seminarski (Ostalo Esej tako da ukupni broj rad upisati) ECTS bodova (Ostalo Kolokviji Usmeni ispit odgovara bodovnoj upisati) vrijednosti (Ostalo predmeta): Pismeni ispit 2 Projekt upisati) Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom ispitu. Tijekom nastave vrednuje se: a) pohađanje nastave, b) samostalni rad i aktivnost u nastavi i tijekom seminara, c) usvojeno znanje. Znanje studenata se provjerava parcijalnim Ocjenjivanje i pismenim ispitima, nakon završenih cjelina. Na završnom, pismenom ispitu provjeravaju se vrjednovanje rada ključne, specifične kompetencije koje se utvrđuju za svaku cjelinu. Provjere znanja odvijaju studenata tijekom se putem pismenih parcijalnih ispita. Provjera znanja je kontuinuirana, tj. usvojena znanja nastave i na završnom provjeravaju se kontinuirano tijekom cijelog semestra, a o terminu će studenti biti ispitu obaviješteni na vrijeme. Trajanje parcijalnog ispita je 90 minuta. Izlazak na parcijalne ispite je obavezan. Svaki parcijalni ispit se boduje i dobiva se ocjena koja ulazi u konačnu ocjenu predmeta. Za prolaz na parcijalnom ispitu potrebno je na pitanja odgovoriti s točnošću od najmanje 60%.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 37

Ocjena na parcijalnim ispitima formira se na temelju postignutog uspjeha prema sljedećem ključu: 70 – 81 bod dovoljan (2) 82 – 93 boda dobar (3) 94 – 105 bodova vrlo dobar (4) 106 – 120 bodova izvrstan (5). Za uspješan prolaz potrebno je: ispuniti sve nastavne obaveze (pohađanje predavanja i aktivno sudjelovanje tijekom seminara), tijekom semestra položiti dva parcijalna ispita. Konačnu ocjenu iz predmeta čine rezultati parcijalnih ispita, ocjene iz seminarskog rada te prisustvo i aktivno sudjelovanje u nastavi. Broj Dostupnost Naslov primjeraka u putem ostalih Obvezna literatura knjižnici medija (dostupna u knjižnici i Hartl, D.L. & ClarkA.G.: Principles of population genetics, - - putem ostalih medija) Sinauer asssociates, Inc. 1997. Borojević, K. 1991. Geni i populacija, 2. izdanje Forum, - - Novi Sad, 544pp. Dopunska literatura 1. Hedrick, P.W. 1983. Genetics of populations. Science Book Int. Inc. 630pp. 2. Futuyma, D.J.: Evolutionary Biology, Sinauer associates, Inc. 1986. Načini praćenja Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom kvalitete koji ispitu. Tijekom nastave vrednuje se: osiguravaju stjecanje a) pohađanje nastave utvrđenih ishoda b) aktivnost u nastavi učenja c) usvojeno znanje Ostalo (prema - mišljenju predlagatelja)

NAZIV PREDMETA EKOLOGIJA I ZAŠTITA MORSKOG OKOLIŠA Kod SMR410 Godina studija 1. Izv. prof. dr. sc. Gorana Jelić 5 Nositelj/i predmeta Bodovna vrijednost (ECTS) Mrčelić - Način izvođenja nastave P S V T Suradnici (broj sati u semestru) 30 30 0 0 izborni Postotak primjene e- - Status predmeta učenja OPIS PREDMETA Osnovna zadaća je upoznati studente s ekologijom morskih organizama, s posebnim osvrtom na mehanizme koji ugrožavaju pojedine vrste, njihova staništa i životne zajednice, te dati pregled oblika i mjera zaštite: na međunarodnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Cilj predmeta je ukazati na važnost primjene principa održivog razvoja u svrhu očuvanja njegove bioraznolikosti. Objasniti o čemu ovisi gustoća morske vode, termohalinu Ciljevi predmeta konvekciju i biološku važnost piknokline. Objasniti kako se mijenja tlak u morskom stupcu i kako su morski organizmi tome prilagođeni. Razumjeti pojam biološka raznolikost (taksonomska, genetska varijabilnost i varijabilnost ekosustava), te procese specijacije i nestanka vrsta. Razumjeti praćenje vremenskih promjena preko fosilnih nalaza. Razumjeti ekološku izolaciju kao evolucijski mehanizam u nastanku novih vrsta. Uvjeti za upis - predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Diplomski studij Morsko ribarstvo 38

Očekivani ishodi Poznavati podjelu mora na zone i karakteristike ekoloških čimbenika u pojedinim zonama. učenja na razini Poznavati edafičke čimbenike i osobine života na morskom dnu ovisno o tipu dna. predmeta (4-10 Poznavati raspored organizama u moru. ishoda učenja) Predavanje 1. Upoznati studente sa uvjetima za dobivanje potpisa i načinom polaganja ispita i ocjenjivanja, te sadržajem kolegija. Uvod u kolegij. Ishodi učenja: Student mora objasniti pojam i poznavati podjelu ekologije, te ekološku hijerarhiju. Student mora razumjeti pojam i vremenske obrasce bioraznolikosti, teoriju evolucije i prirodnog odabira vrsta, kao i teoriju rekapitulacije. Razumjeti bogatstvo vrsta i razliku između mora i kopna u bogatstvu vrsta (May, 1994). Razumjeti geološku raznolikost. Poznavati gradijente bogatstva vrsta i faktore koji su u korelaciji s bogatstvom vrsta. Razumjeti: paradoks obogaćivanja i paradoks planktona, heterogenost okoliša, te vremensku hipotezu. Poznavati značajke ekoloških čimbenika. Objasniti: faktore opstanka, opće pravilo djelovanja ekoloških faktora (Thinemann, 1926), ekološki spektar vrste, ekološku plastičnost vrste, endeme, kozmopolitske vrste, relikte, ekološku stabilnost ekosustava, ekološku katastrofu i ekološku štetu. Predavanje 2. Osobine mora kao životne sredine. Ishodi učenja: Znati podjelu oceana. Objasniti nastanak oceana, teoriju tektonike ploča (Wegener) i teoriju širenja morskog dna (Hass). Poznavati karakteristike mora kao životne sredine. Poznavati podjelu mora na zone i karakteristike ekoloških čimbenika u pojedinim zonama. Poznavati edafičke čimbenike i osobine života na morskom dnu ovisno o tipu dna. Poznavati raspored organizama u moru. Poznavati kako se organizmi u pelagosu dijele s obzirom na način kretanja. Objasniti u čemu je važnost fitoplanktona. Objasniti o kojim faktorima ovisi sezonsko kolebanje planktona i opisati godišnji ciklus planktona. Opisati kako su organizmi prilagođeni životu u nektonu. Poznavati podjelu bentoskih organizama prema pokretljivosti. Znati što su edafički čimbenici. Objasniti o čemu ovise karakteristike biljaka i životinja koje žive na morskom dnu. Objasniti kako različiti uvjeti života utječu na vertikalnu razdiobu organizama. Sadržaj predmeta Predavanje 3. Ekološki čimbenici u moru I. detaljno razrađen Ishodi učenja: Objasniti kako temperatura utječe na morske organizme. Opisati ovisnost prema satnici nastave temperature mora o: geografskom položaju, dubini i sezoni, te zašto dolazi do porasta temperature u dubinama. Objasniti što su termoklina, halkoklina i piknoklina. Objasniti o čemu ovisi gustoća morske vode, termohalinu konvekciju i biološku važnost piknokline. Objasniti kako se mijenja tlak u morskom stupcu i kako su morski organizmi tome prilagođeni. Poznavati koeficijent apsorpcije, podjelu morskog područja s obzirom na mogućnost fotosinteze, kako svjetlost utječe na rasprostranjenost organizama u moru i kako se organizmi prilagođavaju jakoj ili slaboj osvijetljenosti. Predavanje 4. Ekološki čimbenici u moru II. Ishodi učenja: Poznavati nastanak morskih struja, podjelu struja i kako struje utječu na morske organizme. Razumjeti čemu služe planktonski indikatori. Objasniti kako se organizmi prilagođavaju izloženosti valovima. Poznavati kemijski sastav morske vode, salinitet, promjenu saliniteta u oceanima, hranjive soli u oceanima. Opisati kako se vrši obogaćivanje mora hranjivim solima. Poznavati plinove otopljene u moru, objasniti kako se koncentracija kisika mijenja s dubinom, te kako nastaju hipoksija i anoksija. Opisati u kojim je sve oblicima prisutan ugljik dioksid, te kruženje ugljik dioksida u moru. Opisati kako se regulira pH vrijednost morske vode i kako organizmi reguliraju svoju pH vrijednost. Predavanje 5. Ekološki čimbenici u moru III. učenja: Poznavati biotičke ekološke faktore i opisati kakav je učinak svakog od njih za pojedini organizam – neutralan, negativan ili pozitivan. Objasniti vrste natjecanja unutar interspecijske kompeticije. Razumjeti moguće posljedice kompeticije. Predavanje 6. Film The tree of life. Ishodi učenja: Razumjeti pojam biološka raznolikost (taksonomska, genetska varijabilnost i varijabilnost ekosustava), te procese specijacije i nestanka vrsta. Razumjeti praćenje vremenskih promjena preko fosilnih nalaza. Razumjeti ekološku izolaciju kao evolucijski mehanizam u nastanku novih vrsta. Razumjeti Darwinovu teoriju o evoluciji i prirodnom

Diplomski studij Morsko ribarstvo 39

odabiru. Prema Darwinovoj teoriji varijacije unutar vrsta pojavljuju se slučajno i preživljavanje ili izumiranje organizama određeno je sposobnošću da se adaptiraju na okoliš. Razumjeti Haeckelovu rekapitulacijsku teoriju - ontogenija je paralelna filogeniji. Predavanje 7. Zaštita okoliša. Ishodi učenja: Definirati čime se bavi zaštita okoliša. Znati kako se zovu Ministarstvo i Agencija koje se brinu o zaštiti okoliša u RH, te kako se zove tijelo koje se brine zaštitom prirode u RH. Objasniti razliku između zagađenja i onečišćenja. Nabrojiti i objasniti strategije i principe zaštite okoliša. Znati što je litoralizacija, koji su izvori onečišćenja, te vrste onečišćivača/zagađivača mora. Predavanje 8. Razni oblici degradacije morskog okoliša kao posljedica antropogenih djelatnosti. Ishodi učenja: Student mora poznavati suvremene probleme, te znati objasniti razloge tih problema i navesti moguća rješenja. Nabrojati štetne posljedice upotrebe fosilnih goriva. Objasniti mehanizme nastajanja i posljedice kiselih kiša, efekta staklenika. Znati objasniti posljedice globalnog zatopljenja. Znati što je Kyoto protokol i na koji način je regulirana emisija štetnih plinova. Znati koje tvari uništavaju ozon i što je Montreal protokol. Objasniti posljedice antropogenih djelatnosti: jaružanja, desalinizacije, ribolova i marikulture, nautičkog turirma, pomorskog prijevoza (emisija štetnih plinova, balasne vode, smeće s brodova, zagađenje uljima). Predavanje 9. Opasnosti koje prijete moru s brodova. Ishodi učenja: Navesti sve opasnosti koje prijete morima s brodova. Znati što regulira MARPOL konvencija. Poznavati postupke sa smećem na brodovima i dokumentaciju koja prati postupke. Poznavati postupke smanjenja emisije štetnih plinova s brodova, te kojom je konvencijom regulirana emisija štetnih plinova s brodova. Navesti štetne učinke prenošenja i iskrcavanja balastnih voda, te primjer širenja invazivnih vrsta. Znati međunarodnu konvenciju i nacionalni propis RH koji se tiču balastnih voda. Opisati metodu izmjene balastnih voda na otvorenom moru i objasniti na kojem se principu zasniva. Znati koji su spojevi zabranjeni za upotrebu u protivobraštajnim premazima brodova i zašto, te naziv konvencije koja regulira ovo pitanje. Opisati moguća zagađenja s brodova za krstarenje. Predavanje 10. Ulje kao zagađivač mora. Ishodi učenja: Znati definirati što su ulja i što je nafta po kemijskom sastavu. Poznavati izvore ulja u more. Poznavati kako fizikalno-kemijska svojstva ulja utječu na ponašanje ulja u morskom okolišu. Opisati procese s uljima u moru. Objasniti o čemu ovisi opseg štete na okoliš kao posljedica izljeva nafte. Objasniti na primjeru havarije broda Exxon Valdez. Objasniti opasnost mogućih štetnih učinaka nafte na morske organizme. Objasniti kako nafta djeluje na pojedine morske organizme. Opisati kako je sve moguće zaštititi morske organizme nakon izljeva nafte u more. Predavanje 11. Preventivne i operativne mjere zaštite morskog okoliša od izljeva ulja. Ishodi učenja: Klasificirati i opisati metode zadržavanja naftne mrlje. Poznavati prednosti i mane pojedinih metoda zadržavanja ulja. Klasificirati i opisati metode uklanjanja naftne mrlje. Poznavati prednosti i mane pojedinih metoda zadržavanja ulja. Klasificirati i opisati metode raspršivanja naftne mrlje. Poznavati prednosti i mane pojedinih metoda raspršivanja ulja. Opisati postupke prijevoza, skladištenja i postupanja s prikupljenim uljem (rješavanje problema onečišćenog materijala, okoliša). Poznavati postupak dovođenja incidentnog područja u prvobitno stanje. Poznavati planove djelovanja u slučaju onečišćenja. Predavanje 12. Zaštita prirode. Ishodi učenja: Navesti i opisati poremećaje prirodnih staništa. Objasniti Naturu 2000 i Smaragdnu mrežu. Znati što je to crveni popis, kako i tko ga publicira. Znati što je IUCN, koliko i koje su kategorije ugroženosti postoji prema IUCN. Poznavati pet kvantitativnih kriterija za razvrstavanje svojti u određenu kategoriju ugroženosti. Znati po čemu se razlikuju kategorije ugroženosti u svjetskom crvenom popisu od onog za RH. Znati tko je započeo projekt Crvena knjiga u RH. Znati koji su kriteriji za proglašavanje vrste: zaštićenom i strogo zaštićenom prema zakonu o zaštiti prirode.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 40

Predavanje 13. Zaštita prirode II. učenja: Objasniti u čemu je važnost livada posidonije. Objasniti zašto su trpovi posebno zaštićeni u RH. Navesti ugrožene vrste i visinu kazne prema Pravilniku o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom na zaštićenim životinjskim vrstama: Mollusca, Reptilia, Mammalia. Objasniti Shrimp-Turtle Case i Tuna-Dolphin Case, te TED. Poznavati Crvenu knjigu morskih riba RH. Navesti kriterije ugroženosti, te vrste koje spadaju u kritično ugrožene vrsta zajedno s razlozima ugroženosti i mogućim rješenjima. Predavanje 14. Međunarodne organizacije, konvencije, programi i planovi u službi zaštite okoliša. Održivi razvoj. ICZM. Ishodi učenja: Poznavati konvencije i zakone RH kojima se štiti okoliš, a pogotovo morski okoliš. Objasniti princip no cure no pay i novi princip Konvencije o spašavanju. Student mora razumjeti princip održivog razvoja, odnosno mjere razumnog korištenje resursa u svrhu njihovog očuvanja. Objasniti Lokal agendu 21 Konferencije UN o zaštiti okoliša i razvoju (Rio de Janeiro, 1992). Objasniti što je ICZM. Navesti primjere izostanka ICZM i primjere dobre prakse. Ocijeniti sadašnje stanje hrvatskog priobalja i mogućnosti. Predavanje 15. Film The end of the line. Ishodi učenja: Razumjeti utjecaj ribolova na smanjenje bioraznolikosti u moru (prelov i prilov) na primjeru bakalara u Sjevernom Atlantiku i Atlantske plavoperajne tune, važnost zaštite ugroženih vrsta, te društveno-ekonomski kontekst.

SEMINARI Studenti odabiru teme koje su vezane uz sadržaj kolegija sukladno svom interesu. Ishodi učenja: Student u obliku Power Point prezentacije iznosi svoj seminarski rad s ciljem da prepozna i objasni bitne činjenice (analiza i sinteza, te podučavanje). Također ga se potiče na samostalnost u radu (sposobnost pronalaženja informacija i razvijanje kritičkog mišljenja) i daje prilika za učenje kako prezentirati vlastiti rad. ☒ predavanja ☐ samostalni zadaci ☒ seminari i radionice ☐ multimedija Vrste izvođenja ☐ vježbe ☐ laboratorij nastave: ☐ on line u cijelosti ☐ mentorski rad ☐ mješovito e-učenje ☐ (ostalo upisati) ☐ terenska nastava Prisustvovanje nastavi je obavezno. Aktivno sudjelovanje studenta u nastavnom programu nastoji se postići interaktivnim predavanjima i video klipovima. Pravo na potpis imaju Obveze studenata studenti koji su tijekom semestra prisustvovali na minimum 80% nastave, te izradili i izložili seminarski rad. Ispit se polaže kao pismeni test.

Praćenje rada Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad studenata (upisati Eksperimentalni (Ostalo Referat udio u ECTS bodovima rad upisati) za svaku aktivnost Seminarski (Ostalo Esej 4 tako da ukupni broj rad upisati) ECTS bodova (Ostalo Kolokviji Usmeni ispit odgovara bodovnoj upisati) vrijednosti (Ostalo predmeta): Pismeni ispit Projekt upisati) Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave (pohađanje nastave, aktivnost na nastavi, izrada i prezentacija seminarskog rada) i na završnom ispitu. Pravo na Ocjenjivanje i potpis imaju studenti koji su tijekom semestra prisustvovali na minimum 80% nastave i vrjednovanje rada uspješno izradili i izložili seminarski rad. Polaganje ispita je pismeno. Prag za prolaznost je studenata tijekom minimalno riješenih 50% na završnom pismenom ispitu. Ocjenjivanje pismenog ispita je nastave i na završnom relativno: izvrstan (5) 15% najboljih studenata, vrlo dobar (4) 35% studenata, dobar (3) 35% ispitu studenata, dovoljan (2) 15% studenata. Konačnu ocjenu čini 75% ocjene završnog testa i 25% ocjene seminara.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 41

Broj Dostupnost Obvezna literatura Naslov primjeraka u putem ostalih (dostupna u knjižnici i knjižnici medija putem ostalih medija) Jelić Mrčelić, G., 2010/11: Ekologija i zaštita morskog - - okoliša, interna skripta, Split 1. Dodson, S.I., Allen, T.F.H., Carpenter, S.R., Ives, A.R., Jeanne, R.L., Kitchell, J.F., Langston, N.E. and Turner, M.G. 1998. Ecology. Oxford University Press. 434 pp. Dopunska literatura 2. Tait, R.V. and F.A. Dipper. 1998. Elements of Marine Ecology. Butterworth-Heinemann,

Oxford. 462 p. 3. Bićanić, Z. 2003. Zaštita mora i morskog okoliša. Split. 373 pp. Načini praćenja Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom kvalitete koji ispitu. Tijekom nastave vrednuje se: osiguravaju stjecanje a) pohađanje nastave utvrđenih ishoda b) aktivnost u nastavi učenja c) usvojeno znanje Ostalo (prema - mišljenju predlagatelja)

NAZIV PREDMETA RAZMNOŽAVANJE MORSKIH ORGANIZAMA Kod SMR409 Godina studija 1. Nositelj/i predmeta Izv. prof. dr. sc. Josipa Ferri Bodovna vrijednost (ECTS) 5 Način izvođenja nastave P S V T Suradnici - (broj sati u semestru) 30 0 30 0 Postotak primjene e- Status predmeta izborni učenja OPIS PREDMETA Osnovni cilj predmeta Razmnožavanje morskih organizama je upoznati studente s brojnim aspektima razmnožavanja morskih organizama. Po završetku predmeta, studenti bi trebali jasno razumjeti različite oblike i strategije razmnožavanja morskih organizama, Ciljevi predmeta reproduktivne cikluse riba i drugih morskih organizama, zatim regulaciju razmnožavanja riba (uloga okolišnih čimbenika i hormona) te reproduktivne strategije riba u zatočeništvu (s naglaskom na hormonalne terapije koje pomažu u rješavanju poremećaja u reprodukciji riba u zatočeništvu). Uvjeti za upis - predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Utvrditi osnovne aspekte razmnožavanja različitih morskih organizama. Otkriti osnovne faze reproduktivnog ciklusa riba. Utvrditi dva modela diferencijacije spola kod riba te Očekivani ishodi razlikovati gonohorist-diferencirane i gonohorist-nediferencirane vrste. Utvrditi ulogu učenja na razini brojnih okolišnih čimbenika na razmnožavanje riba. Procijeniti važnost poznavanja predmeta (4-10 reproduktivnih strategija riba u zatočeništvu. Utvrditi najčešće poremećaje u reprodukciji ishoda učenja) riba u zatočeništvu. Otkriti uzroke poremećaja u reprodukciji riba te načine kako ih minimalizirati. Predavanje 1: Općenito o razmnožavanju morskih organizama. (3 sata) Ishodi učenja: Utvrditi osnovne aspekte razmnožavanja različitih morskih organizama. Sadržaj predmeta Procijeniti važnost istraživanja reproduktivne biologije vrsta. detaljno razrađen Predavanje 2: Raznolikost oblika i strategija razmnožavanja kod riba. (3 sata) prema satnici nastave Ishodi učenja: Utvrditi osnovne oblike i strategije razmnožavanja riba. Otkriti razlike između oviparije, ovoviviparije i viviparije te utvrditi primjere vrsta za koje su karakteristične

Diplomski studij Morsko ribarstvo 42

navedene strategije kao i njihove prednosti i nedostatke. Utvrditi razliku između semeloparnosti i iteroparnosti te znati njihove prednosti i nedostatke. Predavanje 3: Reproduktivno ponašanje riba. (3 sata) Ishodi učenja: Utvrditi različite oblike reproduktivnog ponašanja riba. Otkriti različite oblike udvaranja, od vizualnog prepoznavanja, preko udvaranja mužjaka do udvaranja ženki. Otkriti promjenu spola kao oblik reproduktivnog ponašanja te primjere socijalno kontrolirane protoandrije, protoginije i sinkronog hermafroditizma. Utvrditi različite oblike roditeljske skrbi, od skrivanja jaja, čuvanja jaja te hranjenja netom izvaljene ribe. Prosuditi zašto puno mužjaka riba brine za svoje potomstvo. Predavanje 4: Reproduktivni ciklus riba. (6 sati) Ishodi učenja: Otkriti osnovne faze reproduktivnog ciklusa riba. Utvrditi dva modela diferencijacije spola kod riba te razlikovati gonohorist-diferencirane i gonohorist- nediferencirane vrste. Otkriti osnovne procese tijekom previtelogeneze, vitelogeneze i završnog sazrijevanja oocita. Razlikovati perinuklerani stadij oocita, stadij kortikalnih alveola oocita, vitelogene oocite i oocite u stadiju migracije jezgre te utvrditi za koju su od faza oogeneze značajne. Poznavati ulogu Leydigovih i Sertolijevih stanica u gonadama mužjaka. Utvrditi svaku fazu spermatogeneze. Razlikovati spermatogonije, spermatociste, spermatocite i spermatozoide te otkriti za koju su od faza spermatogeneze značajne. Razlikovati lobularni i tubularni tip testisa riba. Otkriti različite tipove razvoja gonada (sinkroni, grupno- sinkroni i asinkroni). Predavanje 5: Regulacija razmnožavanja riba: okolišni čimbenici. (3 sata) Ishodi učenja: Utvrditi ulogu brojnih okolišnih čimbenika na razmnožavanje riba. Predavanje 6: Regulacija razmnožavanja riba: hormoni. (6 sati) Ishodi učenja: Otkriti reproduktivnu os kod riba. Procijeniti ulogu hipotalamusa i hipofize na proces razmnožavanja riba. Razlikovati ulogu GnRH i GTH hormona. Utvrditi ulogu FSH, LH, estradiola, 11-ketotestosterona te steroida koji inducira sazrijevanje u reproduktivnom ciklusu mužjaka i ženki riba. Predavanje 7: Razmnožavanje riba i akvakultura. (3 sata) Ishodi učenja: Procijeniti važnost poznavanja reproduktivnih strategija riba u zatočeništvu. Utvrditi najčešće poremećaje u reprodukciji riba u zatočeništvu. Otkriti uzroke poremećaja u reprodukciji riba te načine kako ih minimalizirati. Procijeniti tri osnovna tipa poremećaja u reprodukciji ženki i dva osnovna tipa poremećaja u reprodukciji mužjaka u zatočeništvu. Utvrditi razvoj hormonalnih terapija koje poništavaju poremećaje u reprodukciji riba u zatočeništvu te koju hormonalnu terapiju koristiti za određeni tip poremećaja. Predavanje 8: Reproduktivne značajke drugih morskih organizama. (3 sata) Ishodi učenja: Otkriti principe razmnožavanja rakova, glavonožaca i školjkaša.

Vježba 1: Metode istraživanja reproduktivnih značajki morskih organizama. (3 sata) Ishodi učenja: Utvrditi kako istraživati reproduktivne značajke morskih organizama. Otkriti osnovne principe svih metoda istraživanja reproduktivnih značajki morskih organizama. Vježba 2: Istraživanje reproduktivnih značajki riba – spol i stupanj zrelosti gonada. (3 sata) Ishodi učenja: Utvrditi spol i stupanj zrelosti gonada nekoliko vrsta riba. Procijeniti nekoliko različitih skala prema kojima se određuje stupanj zrelosti gonada riba. Izračunati omjer spolova na obrađeni dio populacije nekoliko vrsta riba. Vježba 3: Istraživanje reproduktivnih značajki riba – prva spolna zrelost i GSI. (3 sata) Ishodi učenja: Izračunati vrijeme dostizanja prve spolne zrelosti za nekoliko vrsta riba. Utvrditi vrijednosti gonadosomatskog indeksa za nekoliko vrsta riba (iz prethodno određenih vrijednosti mase tijela i mase gonada ribe). Objasniti navedene reproduktivne značajke iz rezultata nekoliko prethodnih istraživanja (iz literature). Vježba 4: Istraživanje reproduktivnih značajki riba – fekunditet i promjer oocita. (3 sata) Ishodi učenja: Odrediti vrijednosti fekunditeta za ženke nekoliko vrsta riba. Izmjeriti promjere oocita prethodno konzerviranim ovarijima za nekoliko vrsta riba. Otkriti vezu između fekunditeta i dužine ribe, starosti ribe te mase gonada ribe. Vježba 5: Analiza histoloških preparata gonada riba – ženke. (3 sata)

Diplomski studij Morsko ribarstvo 43

Ishodi učenja: Otkriti jednogodišnji ciklus razvoja spolnih stanica ženki. Utvrditi sve razvojne stadije spolnih stanica ženki. Vježba 6: Analiza histoloških preparata gonada riba – mužjaci. (3 sata) Ishodi učenja: Otkriti jednogodišnji ciklus razvoja spolnih stanica ženki. Utvrditi sve razvojne stadije spolnih stanica mužjaka. Vježba 7: Istraživanje reproduktivnih značajki rakova. (3 sata) Ishodi učenja: Utvrditi spol i stupanj zrelosti gonada nekoliko vrsta rakova. Odrediti masu gonada i fekunditet ženki (ako je to moguće) nekoliko vrsta rakova. Prosuditi kako analizirati i objasniti dobivene rezultate (na probnom analiziranom uzorku). Otkriti rezultate istraživanja iz literature o reproduktivnim značajkama rakova. Vježba 8: Istraživanje reproduktivnih značajki rakova – histološki preparati. (3 sata) Ishodi učenja: Utvrditi jednogodišnji reproduktivni ciklus određene vrste raka. Vježba 9: Istraživanje reproduktivnih značajki školjkaša. (3 sata) Ishodi učenja: Otkriti reproduktivne značajke nekoliko različitih vrsta školjkaša. Utvrditi rezultate istraživanja iz literature o reproduktivnim značajkama školjkaša. Vježba 10: Istraživanje reproduktivnih značajki školjkaša – histološki preparati. (3 sata) Ishodi učenja: Utvrditi jednogodišnji reproduktivni ciklus određene vrste školjkaša. Otkriti razvojne stadije tijekom analize histoloških preparata. ☒ predavanja ☐ samostalni zadaci ☐ seminari i radionice ☐ multimedija Vrste izvođenja ☒ vježbe ☐ laboratorij nastave: ☐ on line u cijelosti ☐ mentorski rad ☐ mješovito e-učenje ☐ (ostalo upisati) ☐ terenska nastava Studenti su obavezni pohađati nastavu (i predavanja i laboratorijske vježbe), aktivno sudjelovati u nastavnom procesu te položiti ispit. Prisutnost na nastavi će se evidentirati Obveze studenata svaki sat (i predavanja i laboratorijske vježbe), a studentu su dozvoljena dva neopravdana izostanka s predavanja i jedan neopravdani izostanak s laboratorijskih vježbi. Uredan dolazak na sve oblike nastave te poštivanje prethodno navedenih pravila je uvjet za potpis. Praćenje rada Pohađanje nastave 2 Istraživanje Praktični rad studenata (upisati Eksperimentalni (Ostalo Referat udio u ECTS bodovima rad upisati) za svaku aktivnost Seminarski (Ostalo Esej tako da ukupni broj rad upisati) ECTS bodova (Ostalo Kolokviji Usmeni ispit odgovara bodovnoj upisati) vrijednosti (Ostalo Pismeni ispit 3 Projekt predmeta): upisati) Iz predmeta Razmnožavanje morskih organizama studenti dobivaju konačnu ocjenu na temelju rezultata ispita koji se sastoji od gradiva odslušanog i na predavanjima i na Ocjenjivanje i laboratorijskim vježbama. Ispit se sastoji od pitanja na zaokruživanje, nadopunjavanje, vrjednovanje rada zatim onih na koje je potreban dati opisan odgovor te onih kod kojih treba odlučiti da li je studenata tijekom pojedina navedena tvrdnja točna ili netočna. Student je dužan ostvariti minimalan rezultat nastave i na završnom od 61%, a konačna ocjena će se određivati prema kriteriju: <61% - ocjena 1 (nedovoljan), ispitu 61% - 70% - ocjena 2 (dovoljan), 71% - 80% - ocjena 3 (dobar), 81% - 90% - ocjena 4 (vrlo dobar), 91% - 100% - ocjena 5 (izvrstan). Broj Dostupnost Naslov primjeraka u putem ostalih Obvezna literatura knjižnici medija (dostupna u knjižnici i Wootton RJ, Smith C. 2014. Reproductive Biology of - - putem ostalih medija) Teleost Fishes. Wiley-Blackwell, 496 str. McMillan DB. 2007. Fish Histology – Female - - Reproductive Systems. Springer Netherlands, 598 str.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 44

Miller BS, Kendall AW. 2009. Early Life History of Marine - - Fishes (Chapter 1 – Fish Reproduction). University of California Press, 376 str. Lukšienė D, Svedäng H. 1997. A review on fish - - reproduction with special reference to temperature anomalies. Fiskeriverket, 36 str. 1. Eddy FB, Handy RD. 2012. Ecological and Environmental Physiology of Fish. Oxford University Press, 264 str. Dopunska literatura 2. Farrell A. 2011. Encyclopedia of Fish Physiology (First Edition). Academic Press, 2272 str.

3. Hill RW, Wyse GA, Anderson M. 2008. Animal Physiology (Second Edition). Sinauer Associates, 770 str. Načini praćenja Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom kvalitete koji ispitu. Tijekom nastave vrednuje se: osiguravaju stjecanje a) pohađanje nastave utvrđenih ishoda b) aktivnost u nastavi učenja c) usvojeno znanje Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

NAZIV PREDMETA EKOLOGIJA ESTUARIJA Kod SMB408 Godina studija 1. Nositelj/i predmeta Doc. dr. sc. Olja Vidjak Bodovna vrijednost (ECTS) 3 Način izvođenja nastave P S V T Suradnici - (broj sati u semestru) 30 0 0 0 Postotak primjene e- Status predmeta izborni učenja OPIS PREDMETA Kroz ovaj kolegij studenti se upoznaju s značajkama i osobitostima estuarskih ekosustava koji su među najproduktivnijim okolišima na Zemlji, te podržavaju jedinstvene zajednice biljaka i životinja posebno prilagođenih za život na rubu mora. Osnovne karakteristike estuarija su visoka produktivnost kao posljedica dotoka nutrijenata, malih dubina i Ciljevi predmeta vegetacije, postojanje mnogih povoljnih staništa, te središta bioraznolikosti obzirom da brojne vrste ovise o estuarijima kao mjestima za život, ishranu i razmnožavanje. Posebno je naglašena uloga estuarija kao „rasadnika“ mora jer mnoge komercijalno važne vrste riba ovise o riječnim ušćima tijekom svog razvoja. Uvjeti za upis - predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Objasniti i razumjeti prirodne i komercijalne vrijednosti estuarija. Objasniti antropogene utjecaje na dinamiku estuarijskog fitoplanktona. Opisati dinamiku bentičkih populacija Očekivani ishodi uzimajući u obzir razmnožavanje i abundanciju odraslih stadija, te bottom-up (resursi) i top- učenja na razini down (predacija) kontrolu. Opisati i razumjeti antropogene utjecaje na estuarijski bentos. predmeta (4-10 Objasniti megatrendove ovog stoljeća kao što su globalne klimatske promjene i smanjenje i ishoda učenja) nestašicu energetskih izvora. Razumjeti i objasniti pojmove ekološki inžinjering i ekološka ekonomika. Predavanje 1. (90 min). Definicija, važnost i zaštita estuarija. Klasifikacija estuarija po geomorfološkim značajkama. Klasifikacija estuarija na temelju cirkulacije vode. Fizikalno- Sadržaj predmeta kemijske značajke estuarija (slanost, plima i oseka, substrat, temperatura i suspendirana detaljno razrađen tvar). prema satnici nastave Ishodi učenja: Definirati i razumjeti pojam estuarija. Objasniti i razumjeti prirodne i komercijalne vrijednosti estuarija. Nabrojiti i opisati estuarije na temelju njihovog postanka

Diplomski studij Morsko ribarstvo 45

i geomorfoloških značajki, te dati primjere za svaki tip. Nabrojiti i opisati estuarije na temelju cirkulacije vode, te dati primjere za svaki tip. Razumjeti i objasniti utjecaj slanosti, plime i oseke, substrata, temperature i suspendirane tvari na estuarijske organizme. Predavanje 2. (135 min). Biološke osobine estuarija - primarni proizvođači, mikrobna ekologija i potrošači u estuariju. Ishodi učenja: Nabrojiti i razumjeti ulogu primarnih proizvođača u estuarijima. I. Fitoplankton - nabrojiti čimbenike kontrole fitoplanktonske proizvodnje i sastava zajednice. Objasniti antropogene utjecaje na dinamiku estuarijskog fitoplanktona. II. Morske cvjetnice i podvodne vaskularne biljke - razumjeti i objasniti ulogu morskih cvjetnica i podvodnih vaskularnih biljaka u estuarijima. Nabrojiti izazove i prednosti podvodnog staništa za morske cvjetnice i podvodne vaskularne biljke, te čimbenike koji reguliraju standing crop, proizvodnju i sastav ove zajednice. Nabrojiti i objasniti antropogene utjecaje na dinamiku ove zajednice. III. Bentičke alge – definirati ulogu makro- i mikrofitobentosa u estuarijskoj proizvodnji. razumjeti i objasniti ulogu staništa (sedimenta) u strukturi zajednice bentičkih algi. nabrojiti čimbenike koji reguliraju proizvodnju i strukturu ove zajednice. Nabrojiti i objasniti antropogene utjecaje na dinamiku ove zajednice. Nabrojiti mikrobne komponente, te razumjeti ulogu mikroba u kontroli, funkciji, i strukturi ekosustava kroz kruženje nutrijenata, razlaganje org. tvari i pretvorbu detritusa u probavljive spojeve za više potrošače. Razumjeti i objasniti specifičnosti estuarijske mikrobne hranidbene mreže u odnosu na onu u otvorenom oceanu. Nabrojiti i razumjeti ulogu raznih grupa potrošača u estuarijima. I. Zooplankton – razumjeti i objasniti fiziološke izazove života u estuariju za holo- i merozooplankton. Objasniti trofičke interakcije zooplanktona i ostalih organizama u estuariju. Nabrojiti antropogene utjecaje na zooplanktonsku zajednicu u estuariju. II. Bentos – Nabrojiti i objasniti funkcionalne grupe bentosa. Nabrojiti čimbenike koji reguliraju bentičke populacije u estuarijima, kao i sekundarnu proizvodnju, biomasu i abundanciju bentosa. Opisati trofičke interakcije i ekološku ulogu bentosa. Objasniti uloge substrata i staništa na razvoj bentičkih zajednica. Opisati dinamiku bentičkih populacija uzimajući u obzir razmnožavanje i abundanciju odraslih stadija, te bottom-up (resursi) i top- down (predacija) kontrolu. Opisati i razumjeti antropogene utjecaje na estuarijski bentos. III. Nekton – Opisati specifične adaptacije nektonskih organizama potrebne za život u estuarijima. Opisati i razumjeti prilagodbe hranjenja i nektonsku hranidbenu mrežu. Nabrojiti raspoloživa staništa, reprezentativne taksone i životne strategije nektona u estuarijima. Nabrojiti činbenike koji utječu na rast, smrtnost i strukturu zajednice estuarijskog nektona. Opisati ribarstvo u estuarijima. IV. Ostali živi svijet u estuarijima: Ptice, vodozemci, gmazovi i sisavci - Razumjeti razlike biodiverziteta i funkcionalnog diverziteta viših kralježnjaka u estuarijima Objasniti i potkrijepiti primjerima pojavu endemizma u estuarijima. Opisati ekološku ulogu ovih životinjskih grupa u estuarijima. Objasniti posljedice antropogenih utjecaja na ove zajednice. Predavanje 3. (45 min). Specifična staništa u estuarijima – Slane i braktične močvare, mangrove i vlažna obalna područja. Ishodi učenja: Razumjeti i opisati struktura i dinamiku ekosustava obalnih močvara:. Nabrojiti čimbenike koji utječu na proizvodnju (svjetlost, plimni raspon, poplavljivanje i precipitacija, slanost, lokalni čimbenici. Opisati antropogeni utjecaj i upravljanje obalnim močvarama. Razumjeti i opisati strukturu i dinamiku ekosustava mangrove močvara. Opisati antropogeni utjecaj i upravljanje ovakvim ekosustavima. Objasniti mjere očuvanja i zaštite. Predavanje 4. (135 min). Značajke estuarija uz istočnu obalu Jadrana - opća obilježja krških rijeka. Estuarij Zrmanje – geomorfološke i hidrološke osobine, fizikalno-kemijska svojstva, biološke zajednice. Sezonske promjene i antropogeni utjecaji. Estuarij Krke – geomorfološke i hidrografske osobine, fizikalno-kemijske osobine, biološke zajednice. Antropogeni utjecaji. Estuarij Cetine – geomorfološke i hidrološke osobine, fizikalno- kemijska svojstva, biološke zajednice. Antropogeni utjecaji. Delta Neretve - geomorfološke i

Diplomski studij Morsko ribarstvo 46

hidrografske osobine, fizikalno-kemijske osobine, biološke zajednice. Antropogeni utjecaji. Estuarij Omble – geomorfološke i hidrološke karakteristike. Antropogeni utjecaji. Ishodi učenja: Nabrojiti i opisati opća obilježja krških rijeka (slapovi, sedra, vrela, ponori i jezerski izvori, estuariji i delte). Usvojiti, povezati i objasniti geološke fizikalno-kemijske i biološke osobine odabranih estuarija i delti rijeka Zrmanje, Krke, Neretve, Cetine i Omble, komparativno analizirati njihove specifične prirodne osobine, te antropogeni pritisak i aktualne probleme u upravljanju njihovim resursima. Uz ovaj dio nastave vezane su i video sadržaji – dijelovi dokumentarnih filmova koji se bave odabranim estuarijima hrvatskih rijeka. Predavanje 5. (135 min). Sinteza antropogenih utjecaja i upravljanje obalnim i estuarijskim ekosustavima. Ishodi učenja: Razumjeti i objasniti kumulativni i/ili sinergistički utjecaj antropogenih čimbenika na estuarijske sustave. Objasniti pojave eutrofikacije i termalnog zagađenja, te utjecaj fizičkih promjena okoliša, toksina i iskorištavanja i unosa novih vrsta na estuarijske ekosusustave. Razumjeti i usvojiti osnove koncepta integralnog upravljanja obalnim zonama i estuarijima (ICZM – Integrated coastal zone management). Objasniti megatrendove ovog stoljeća kao što su globalne klimatske promjene i smanjenje i nestašicu energetskih izvora. Razumjeti i objasniti pojmove ekološki inžinjering i ekološka ekonomika. Objasniti povezanost održivog okoliša i socioekonomskog razvoja. Predavanje 6. (135 min). Globalne klimatske promjene i estuariji. Ishodi učenja: Definirati i razumjeti posljedice globalnih klimatskih promjena kao što su porast razine mora (SLR - Sea level rise) i globalni porast emperature, te promjene u intenzitetu i učestalosti oluja na promjene u dotoku slatke vode, transportu sedimenta i donosa nutrijenata u estuarijske ekosustave. ☒ predavanja ☐ samostalni zadaci ☐ seminari i radionice ☐ multimedija Vrste izvođenja ☐ vježbe ☐ laboratorij nastave: ☐ on line u cijelosti ☐ mentorski rad ☐ mješovito e-učenje ☐ (ostalo upisati) ☐ terenska nastava Obveze studenata Studenti su obvezni pohađati nastavu. Praćenje rada Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad studenata (upisati Eksperimentalni (Ostalo Referat udio u ECTS bodovima rad upisati) za svaku aktivnost Seminarski (Ostalo Esej tako da ukupni broj rad upisati) ECTS bodova (Ostalo Kolokviji Usmeni ispit odgovara bodovnoj upisati) vrijednosti (Ostalo Pismeni ispit 2 Projekt predmeta): upisati) Konačna ocjena uspjeha na kolegiju je zbroj bodova prikupljenih aktivnim sudjelovanjem na nastavi koje uključuje redovito pohađanje nastave, sudjelovanje u raspravama, aktivno postavljanje pitanja (10), kolokviju-konzultacijama vezanim za seminarski rad (20), prezentaciji seminarskog rada (50), te završnom usmenom ispitu (20). Konačna skala ocjena je: 91-100 (izvrstan – 5), 81-90 (vrlo dobar – 4), 71-80 (dobar – 3), 61- Ocjenjivanje i 70 (dovoljan – 2), te manje od 60 bodova – ocjena nedovoljan. U slučaju da student želi vrjednovanje rada veću ocjenu od one koja mu pripada sukladno bodovima prikupljenim tijekom semestra, u studenata tijekom dogovoru sa nastavnikom može pristupiti izradi dodatnog seminarskog rada koji se sastoji nastave i na završnom od izrade pismenog seminara u obliku preglednog znanstvenog rada na zadanu temu. Na ispitu ovaj način student može prikupiti maksimalno 10 dodatnih bodova. Studenti koji nisu prešli bodovni prag za prolaz moraju u dogovoru s nastavnikom ponovo pristupiti tom dijelu ispita. Seminarski rad se sastoji od analize nekoliko znanstvenih radova iz zadanog područja. Teme seminarskih radova su ponuđene od strane nastavnika, ali studente se ohrabruje i u izboru teme seminarskog rada prema vlastitim interesima, pod uvjetom da je vezana uz

Diplomski studij Morsko ribarstvo 47

dosadašnje spoznaje i istraživanja iz nekog aspekta ekologije estuarija. U sklopu kolokvija- konzultacija predaje se kratki pismeni sažetak seminara koji sadržava natuknice potrebne za pripremu završnog usmenog seminara. Usmena prezentacija seminarskog rada je sistematičan prikaz dosadašnjih spoznaja i provedenih istraživanja iz nekog od aspekata ekologije estuarija koji se održava pred nastavnikom i kolegama studentima, a ocjenjuje se pokazano znanje i sposobnost predstavljanja problema, razumijevanje i zaključivanje, te odgovori na postavljena pitanja. Ohrabruje se postavljanje pitanja i aktivna rasprava od strane ostalih studenata, te uloga studenta - prezentera kao moderatora rasprave. Završnim usmenim ispitom provjerava se usvojeno opće znanje studenta o ekologiji estuarija koje su stekli na predavanjima iz ovog kolegija. Usmeni ispit sastoji se od 5 pitanja, od kojih svako nosi maksimalno 4 boda. Broj Dostupnost Naslov primjeraka u putem ostalih knjižnici medija Day, JR. J. W., Crump, B.C., Kemp, M.W. i Yáñez-Arancibia - - Obvezna literatura A. (Ur.). Estuarine ecology. 2nd edition. Wiley- Blackwell, (dostupna u knjižnici i 550 pp. putem ostalih medija) Viličić, D. Fitoplankton u ekološkom sustavu Jadranskog - - mora. 2003, Školska knjiga, Zagreb. Special issue: Physical, chemical and biological processes - - in stratified estuaries (Ed Vera Žutić). Marine Chemistry 32 (1991), pp 391. 1. Šafarek, G., Šolić, T. 2011. Rijeke Hrvatske. Veda, Križevci: 326 str. 2. Vidjak O., Bojanić N., Kušpilić G., Ninčević Gladan Ž., Tičina V. (2007) Zooplankton community and hydrographical properties of the Neretva Channel (eastern Adriatic Sea). Dopunska literatura Helgoland Marine Research, 61: 267-282.

3. Vidjak O., Bojanić N., Kušpilić G., Grbec, B, Ninčević Gladan Ž., Matijević S., Brautović, I. (2009) Population structure and abundance of zooplankton along the Krka river estuary in spring 2006. Acta Adriatica, 50 (1): 45-58. Načini praćenja Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom kvalitete koji ispitu. Tijekom nastave vrednuje se: osiguravaju stjecanje a) pohađanje nastave utvrđenih ishoda b) aktivnost u nastavi učenja c) usvojeno znanje Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

NAZIV PREDMETA TEHNOLOGIJA HLAĐENJA I SMRZAVANJA MORSKIH ORGANIZAMA Kod SMR413 Godina studija 1. Nositelj/i predmeta Izv. prof. dr. sc. Vida Šimat Bodovna vrijednost (ECTS) 3 - Način izvođenja nastave P S V T Suradnici (broj sati u semestru) 30 0 15 0 izborni Postotak primjene e- - Status predmeta učenja OPIS PREDMETA Proizvodi ribarstva spadaju u visoko vrijedne namirnice i čine važan dio ljudske prehrane. Kako bi se potrošačima plasirali kvalitetni i zdravstveno ispravni proizvodi, potrebno je pravilno rukovanje proizvodima ribarstva od ulova do stola, te odabir pogodnih metoda Ciljevi predmeta konzerviranja. Hlađenje i smrzavanje su najčešće metode koje se koriste za kratkoročno, odnosno dugoročno konzerviranje proizvoda ribarstva. Upravo pravilna primjena tih postupaka osigurava kvalitetnu i zdravstveno ispravnu sirovinu, odnosno proizvode. Ciljevi

Diplomski studij Morsko ribarstvo 48

ovog kolegija su i) razumijevanje tehnologije, principa i postupaka koji se koriste za hlađenje i smrzavanje proizvoda ribarstva, čime se studentima omogućuje stjecanje znanja o osiguranju kvaliteta svježih i smrznutih proizvoda ribarstva; ii) osiguravanje znanja potrebnih za rješavanje problema iz područja konzerviranja proizvoda ribarstva primjenom niskih temperatura, te za pravilno provođenje hladnog lanaca distribucije. Uvjeti za upis - predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Po završetku predmeta, studenti bi trebali jasno razumjeti i savladati: - tehnologiju proizvodnje i primjena leda u hlađenju proizvoda ribarstva; Očekivani ishodi - metode hlađenja proizvoda ribarstva; učenja na razini - metode smrzavanja proizvoda ribarstva i tehnološke osobine različitih uređaja za predmeta (4-10 smrzavanje; - primjenu navedenih tehnologija na ribarskim plovilima i na kopnu; ishoda učenja) - metode ocjenjivanja kvalitete sirovine, tehnoloških procesa i finalnih proizvoda; - studenti dobivaju teoretsko i praktično znanje za primjenu, provođenje i rukovođenje naučenih tehnologija u cilju konzerviranja proizvoda ribarstva niskim temperaturama. Predavanje 1: Uvodno predavanje. Upoznavanje studenata s općim stanjem ribarstva u nas i u svijetu, s posebnim osvrtom na proizvodnju smrznute ribe. Kratka povijest razvoja tehnologije smrzavanja. Predavanje 2: Promjene na biološkom tkivu tijekom hlađenja i smrzavanja. Opće značajke smrzavanja. Voda u tkivu i njena uloga i promjene tijekom smrzavanja. Promjene na bjelančevinama i mastima koje se odvijaju tijekom smrzavanja proizvoda ribarstva. Predavanja 3-4: Led u ribarstvu. Tehnologija i uređaji za proizvodnju leda. Struktura vode i leda, svojstva leda. Važnosti brzine hlađenja. Higijena leda. Uloga i vrste leda u ribarstvu. Tehničke osobine, kapaciteti i principi rada uređaja za proizvodnju leda u blokovima, ljuskastog, cjevastog, pločastog leda. Principi i proizvodnja, te uloga mokrog leda u hlađenju i transportu ribe. Razlike između leda iz slatke i morske vode. Sustavi za proizvodnju leda na ribarskim brodovima. Solarna postrojenja za proizvodnju leda. Skladišne potrebe za određene vrste leda. Predavanje 5: Rukovanje ulovom na ribarskom brodu. Metode transporta i prijema sirovina na kopnu. Selekcija, kategorizacija, iskrcaj i pravilno rukovanje proizvodima ribarstva na ribarskom Sadržaj predmeta brodu i tijekom iskrcaja. Pravilno poleđivanje pelagičnih i demerzalnih vrsta riba. Priprema detaljno razrađen proizvoda ribarstva za daljnju distribuciju. prema satnici nastave Predavanje 6: Hlađenje proizvoda ribarstva. Smrzavanje na ribarskom plovilu. Hlađenje ribe (osim ledom) zrakom, rashlađenom morskom vodom i pothlađivanje do -2°C. Pojave koje se javljaju kod rashlađivanja bioloških tkiva. Smrzavanje na moru: Zašto zamrznuti na moru? Tipovi zamrzivača, tehničke osobine, kapaciteti i principi rada uređaja za zamrzavanje na ribarskim plovilima. Postupci na plovilima: rukovanje ribom prije zamrzavanja, rukovanje smrznutom ribom, hladnjače na plovilima, istovar smrznute ribe. Predavanja 7-11: Konzerviranje ribe niskim temperaturama. Pojam krioskopne točke kod riba. Pojave kod zamrzavanja bioloških tkiva. Zone smrzavanja. Postupci zamrzavanja proizvoda ribarstva. Utjecaj brzine zamrzavanja na kvalitetu sirovine. Vrste uređaja za smrzavanje. Tehničke osobine, kapaciteti i principi rada uređaja za zamrzavanje u struji hladnog zraka, kontaktnim zamrzavanjem, imerzijom i raspršivanjem. Kombinirane metode smrzavanja. Vrste i radne temperature zamrzivača. Prostorni kapaciteti i uvjeti rada potrebni za provođenje procesa smrzavanja. Izračun rashladnog opterećenja zamrzivača. Rukovanje i skladištenje smrznute ribe. Organizacija hladnjača i uspostava pravilne cirkulacije zraka. Čimbenici koji utječu na rok skladištenja i promjene koje se odvijaju tijekom skladištenja smrznute ribe. Zaštita smrznute ribe. Načela transporta i pravilna distribucija smrznutih proizvoda ribarstva. Predavanja 12-13: Vrijeme smrzavanja i zaštita ribe nakon smrzavanja.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 49

Varijable koje utječu na vrijeme zamrzavanja. Izračun vremena smrzavanja. Zaštita i uvjeti skladištenja plave i bijele ribe. Glaziranje. Tehničke osobine, kapaciteti i principi rada uređaja za glaziranje. Ambalažni materijali i metode pakiranja smrznute ribe. Preporučene temperature skladištenja smrznutih proizvoda ribarstva. Predavanja 14-15: Kvaliteta smrznute hrane. Pravilni postupci odmrzavanja proizvoda ribarstva. Što se sve može smrzavati? Sigurnost i zdravstvena ispravnost smrznutih proizvoda ribarstva. Utjecaj procesa smrzavanja na bakterije, enzimatsku aktivnost i nametnike. Hranjive vrijednosti, vrijeme čuvanja i rok trajanja smrznutih proizvoda ribarstva. Čimbenici koji utječu na vrijeme skladištenja. Promjene na smrznutoj hrani. Kaliranje tijekom skladištenja smrznute ribe. Analiza opasnosti i rizika tijekom različitih postupaka smrzavanja. Ocjena kakvoće smrznutih proizvoda ribarstva.

Vježba 1. Lab vježba. Senzorska ocjena smrznutih proizvoda ribarstava. Analiza organoleptičkih svojstava različitih vrsta riba skladištenih tijekom različitih vremenskih period na temperaturama od -18 do -25°C sa svrhom upoznavanja studenata s principima i načinom provođenja senzorskih analiza smrznute ribe. Vježba 2. Izračun potrebnih kapaciteta hladnjača i komora za led ovisno o kapacitetima rada uređaja za smrzavanje i količini proizvoda ribarstva koji se smrzavaju. Zahtjevi za postrojenja za smrzavanje. Vježba 3. Izračun vremena smrzavanja za različite proizvode ribarstva koristeći Plankovu jednadžbu. Vježbe 4-5. Praktična vježba. Smrzavanje ribe u blokovima i kontaktno smrzavanje. Vježbe 6-7. Praktična vježba. Tunelsko smrzavanje proizvoda ribarstva. Vježbe 8-10. Praktična vježba. IQF, kombinirano smrzavanje postupkom u salamuri. Vježba 11. Instrumentalne metode koje se koriste za ocjenu smrznutih proizvoda ribarstva. Vježbe 12-13. Rukovođenje kvalitetom tijekom smrzavanja proizvoda ribarstva. Provedba HACCP sustava u proizvodnji smrznute ribe. Ishodi učenja vježbi: Znati senzorski ocijeniti kvalitetu smrznute ribe. Znati prepoznati proizvode ribarstva upitne kvalitete te odrediti potrebne daljnje radnje. Upoznati i razumjeti tehnološke zahtjeve za projektiranje tvornica za smrzavanje, potrebne kapacitete hladnjača i komora za led, uređaja i potrebne opreme. Poznavanje uloge temperature tijekom pohrane smrznute ribe. Upoznati metode koje se provode u području kontrole upravljanja proizvodnim procesima, kontrole kvalitete hrane, rukovođenja kvalitetom i zaštitom potrošača. ☒ predavanja ☐ samostalni zadaci ☐ seminari i radionice ☐ multimedija Vrste izvođenja ☒ vježbe ☐ laboratorij nastave: ☐ on line u cijelosti ☐ mentorski rad ☐ mješovito e-učenje ☐ (ostalo upisati) ☐ terenska nastava Studenti su obavezni pohađati nastavu (i predavanja i vježbe), aktivno sudjelovati u nastavnom procesu te položiti ispit (vidi rubriku Ispit). Prisutnost na nastavi će se evidentirati svaki sat (predavanja i vježbe). Studentu je dozvoljen jedan neopravdan Obveze studenata izostanak s vježbi i 2 izostanaka s predavanja. Izostanak je opravdan u slučaju bolesti ili određene aktivnosti na Odjelu, a nužno je donijeti pisanu potvrdu. Kašnjenje na nastavu (predavanja i vježbe) će se također evidentirati, pri čemu će se tri kašnjenja brojati kao jedan neopravdan izostanak. Stopostotna prisutnost na nastavi će se nagraditi s 2 boda. Praćenje rada Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad 1 studenata (upisati Eksperimentalni (Ostalo Referat udio u ECTS bodovima rad upisati) za svaku aktivnost Seminarski (Ostalo Esej tako da ukupni broj rad upisati)

Diplomski studij Morsko ribarstvo 50

ECTS bodova (Ostalo Kolokviji Usmeni ispit odgovara bodovnoj upisati) vrijednosti (Ostalo predmeta): Pismeni ispit 1 Projekt upisati) Studenti su dužni riješiti sve zadatke iz vježbi, kako bi imali pravo pristupiti ispitu. Gradivo predmeta podijeljeno je u dvije cjeline. Studenti ove cjeline polažu odvojeno kroz dva pismena testa od kojih svaki nosi po 50 bodova, a sastoje se od gradiva odslušanog na predavanjima i na praktikumu. Da bi se jedna cjelina smatrala položenom potrebno je postići najmanje 50%. Ako student više puta izlazi na pojedini ispit, kao rezultat se uzima Ocjenjivanje i prosjek od svih prethodno ostvarenih rezultata (primjer: prvi izlazak na Ispit A: 15 bodova vrjednovanje rada (33,3%); drugi izlazak na Ispit A: 30 bodova (66,7%); rezultat Ispita A: (15+30)/2 = 22,5 studenata tijekom bodova (50%)). Na kraju semestra, ukoliko je student zadovoljan ocjenom ista se upisuje u nastave i na završnom indeks, u suprotnom može usmeno odgovarati za veću ocjenu. ispitu > 89 boda - izvrstan (5) 76 – 88 boda - vrlo dobar (4) 63 – 75 bodova - dobar (3) 50 – 62 bodova - dovoljan (2) < 50 student nije zadovoljio. Broj Dostupnost Naslov primjeraka u putem ostalih knjižnici medija Johnston, W.A., Nicholson, F.J., Roger, A., Stroud, G.D. - - (1994) Freezing and refrigerated storage in fisheries. FAO Fisheries Technical Paper – 340, Food and Agriculture Obvezna literatura Organization of the United Nations, Rome, Italy. (dostupna u knjižnici i Tewari G., Juneja VK. (2007). Advances in thermal and - - putem ostalih medija) non-thermal food preservation. Blackwell Publishing Ltd. Oxford, UK. Huss, H.H., Ababouch, L., Gram, L. (2003). Assessment - - and Management of Seafood Safety and Quality. Fao Fisheries Technical Paper 444, Food and Agriculture Organization of the United Nations, Rome. Šoša B. (1989). Higijena i tehnologija prerade morske - - ribe, Školska knjiga, Zagreb. 1. Borresen T. (2008). Improving seafood products for the consumer, Woodhead Publishing Ltd., Cambridge, England. Dopunska literatura 2. Martinez, I., James, D., Loreal, H. (2005) Application of modern analytical techniques to ensure seafood safety and authenticity. FAO, Rome, Italy. 3. Bremner HA. (2002). Safety and quality issues in Fish Processing, CRC Press, Inc. Boca Raton, Florida, SAD. Načini praćenja Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom kvalitete koji ispitu. Tijekom nastave vrednuje se: osiguravaju stjecanje a) pohađanje nastave utvrđenih ishoda b) aktivnost u nastavi učenja c) usvojeno znanje Ostalo (prema - mišljenju predlagatelja)

NAZIV PREDMETA EUTROFIKACIJA, PROIZVODNOST MORA I RIBOLOV Kod SMR416 Godina studija 1. Nositelj/i predmeta - Bodovna vrijednost (ECTS) 3

Diplomski studij Morsko ribarstvo 51

Način izvođenja nastave P S V T Suradnici - (broj sati u semestru) 30 0 0 0 Postotak primjene e- Status predmeta izborni - učenja OPIS PREDMETA Kroz ovaj kolegij studenti će upoznati pozitivne i negativne posljedice procesa eutrofikacije Ciljevi predmeta na ekosustav, odnosno utjecaj na primarnu i sekundarnu proizvodnju ekosustava. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja) Utjecaj eutrofikacije na primarnu proizvodnju. Sadržaj predmeta Eutrofikacija obalnih ekosustava; utjecaj na ribolov. detaljno razrađen Eutrofikacija ekosustava otvorenog mora; utjecaj na ribolov prema satnici nastave Povezanost procesa eutrofikacije, primarne proizvodnje i ribolova u različitim dijelovima Jadranskog ekosustava. ☒ predavanja ☐ samostalni zadaci ☐ seminari i radionice multimedija Vrste izvođenja ☐ vježbe ☐ laboratorij nastave: ☐ on line u cijelosti ☐ mentorski rad ☐ mješovito e-učenje seminari ☐ terenska nastava Obveze studenata Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad Praćenje rada Eksperimentalni (Ostalo Referat studenata (upisati rad upisati) udio u ECTS bodovima Seminarski (Ostalo za svaku aktivnost Esej tako da ukupni broj rad upisati) ECTS bodova (Ostalo Kolokviji Usmeni ispit odgovara bodovnoj upisati) vrijednosti predmeta): (Ostalo Pismeni ispit 2 Projekt upisati)

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu Broj Dostupnost Naslov primjeraka u putem ostalih Obvezna literatura knjižnici medija (dostupna u knjižnici i - - putem ostalih medija) - -

Diplomski studij Morsko ribarstvo 52

Marasović, I., Pucher-Petković, T. & Alegria, V. 1990:Phytoplankton productivity of the Adriatic Sea in relation to the fishing grounds. In: Perspectives in Phycology. Ed. V.N. Rajarao, Today and Tomorow's Printers & Publishers, New Delhi, pp. 255-261. Smetacek, V.S., Bathmann, U. Nothig, E.M., Scharek, R. 1991. Coastal eutrophication: Causes and consequences. In: Montoura, R.F.C., Martin, J.-M., Wollast, R. (eds.) Ocean margin processes in global change, 251-279. J. Willey & Sons, Chichester. Dopunska literatura Marasović, I. 1995. Environmental problems relating to aquaculture and fisheries. Public

Enterprise, 15: 295-302. Marasović, I., Grbec, B. & Morović, M. 1995. long term production changes in the Adriatic. Netherland Journal of Sea Research. 34 (4): 267-273. Marasović, I., Ž. Ninčević, G. Kušpilić, S. Marinović & Marinov, S. 2005. Long-term changes of basic biological and chemical parameters at two stations in the middle Adriatic. Journal of Sea Research. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja Ostalo (prema - mišljenju predlagatelja)

NAZIV PREDMETA MODELIRANJE I SIMULACIJE U RIBARSTVU Kod SMR417 Godina studija 1. Izv. prof. dr. sc. Merica 4 Nositelj/i predmeta Bodovna vrijednost (ECTS) Slišković - Način izvođenja nastave P S V T Suradnici (broj sati u semestru) 30 0 15 0 izborni Postotak primjene e- - Status predmeta učenja OPIS PREDMETA Osnovna zadaća ovog predmeta je upoznavanje s metodologijom modeliranja, te Ciljevi predmeta primjenom sustavskog pristupa izrada modela različitih ribljih populacija u različitim uvjetima iskorištavanja. Uvjeti za upis - predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Znati osnovne ideje simulacije i pristupe simulacijskom modeliranju. Odrediti uzročno Očekivani ishodi posljedične veze unutar sustava i definirati njihov predznak. Definirati elemente i unutarnje učenja na razini strukture ribljih populacija kao sustava. Analizirati rezultate simuliranja i definirati predmeta (4-10 optimalno gospodarenje ribljim resursima. Analizirati rezultate simuliranja i definirati ishoda učenja) održivost. Predavanje 1. Sustavski pristup. Osnovne ideje sistemske dinamike. Ishodi učenja: Objasniti sustavski pristup. Sadržaj predmeta Predavanje 2. Osnovne ideje simulacije i pristupi simulacijskom modeliranju. detaljno razrađen Ishodi učenja: Objasniti osnovne ideje simulacije i pristupe simulacijskom modeliranju. prema satnici nastave Predavanje 3. Modeli i njihova klasifikacija. Ishodi učenja: Definirati vrste modela. Predavanje 4. Principi i metodologija modeliranja.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 53

Ishodi učenja: Opisati i objasniti proces i principe modeliranja. Predavanje 5. Raščlanjivanje sustava na njegove elemente, definiranje strukture sustava. Ishodi učenja: Definirati sustav i njegove elemente. Predavanje 6. Uzročno posljedične veze među elementima sustava. Pozitivne i negativne uzročno posljedične veze. Ishodi učenja: Odrediti uzročno posljedične veze unutar sustava i definirati njihov predznak. Predavanje 7. Kvalitativni (mentalno-verbalni) modeli. Ishodi učenja: Opisati i definirati strukturu sustava. Predavanje 8. Kvantitativni (matematički) modeli. Ishodi učenja: Numerički definirati elemente i odnose unutar sustava. Predavanje 9. Strukturni modeli. Ishodi učenja: Upotrebom simulacijskih programskih paketa povezati elemente i odnose unutar sustava. Predavanje 10. Riblje populacije kao sustavi. Ishodi učenja: Definiranje elemenata i unutarnje strukture ribljih populacija kao sustava. Predavanje 11. Simuliranje ponašanja ribljih sustava. Ishodi učenja: Uočavanje dinamike ponašana ribljih sustava i definiranje ključnih elemenata koji određuju ponašanje sustava. Predavanja 12, 13, 14, 15. Modeliranje različitih ribljih populacija i simuliranje u različitim uvjetima iskorištavanja. Ishodi učenja: Analizirati rezultate simuliranja i definirati optimalno gospodarenje ribljim resursima.

Vježba 1. Model za razumijevanje smanjenja riblje populacije. Ishodi učenja: Opisati strukturu i dinamiku ponašanja promatranog sustava. Vježba 2. Model pridnenih ribljih vrsta. Ishodi učenja: Opisati strukturu i dinamiku ponašanja promatranog sustava. Vježba 3. Model pelagijskih ribljh vrsta. Ishodi učenja: Opisati strukturu i dinamiku ponašanja promatranog sustava. Vježba 4. Model individualnog rasta riba. Ishodi učenja: Opisati strukturu promatranog sustava. Vježba 5. Model populacije školjkaša. Ishodi učenja: Opisati strukturu i dinamiku ponašanja promatranog sustava. Vježba 6. Model populacije škampa. Ishodi učenja: Opisati strukturu i dinamiku ponašanja promatranog sustava. Vježba 7. Model iskorištavanja populacije školjkaša. Ishodi učenja: Opisati strukturu i dinamiku ponašanja promatranog sustava u različitim uvjetima iskorištavanja. Vježba 8. Model iskorištavanja migratornih vrsta. Ishodi učenja: Opisati strukturu i dinamiku ponašanja promatranog sustava u različitim uvjetima iskorištavanja. Vježba 9. Model kaveznog uzgoja riba. Ishodi učenja: Opisati strukturu i dinamiku ponašanja promatranog sustava. Vježba 10. Model upravljanja ribljim resursima. Ishodi učenja: Opisati strukturu i dinamiku ponašanja promatranog sustava u različitim uvjetima iskorištavanja. Vježba 11. Model ITQ u svrhu obnavljanja ribljeg stocka. Ishodi učenja: Definirati ITQ i njegove prednosti. Vježba 12. Testiranje upravljačkih odluka kod iskorištavanja ribljih populacija. Ishodi učenja: Analizirati rezultate simuliranja i definirati optimalno gospodarenje ribljim resursima. Vježba 13. Modeliranje obalnog ribolova u složenim ekosustavima. Ishodi učenja: Analizirati rezultate simuliranja i definirati optimalno gospodarenje ribljim resursima.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 54

Vježba 14. Usporedba složenih i jednostavnih modela u ribarstvu. Ishodi učenja: Definirati razliku složenih i jednostavnih modela. Vježba 15. Model održivosti uzgoja riba. Ishodi učenja: Analizirati rezultate simuliranja i definirati održivost. ☒ predavanja ☐ samostalni zadaci ☐ seminari i radionice ☐ multimedija Vrste izvođenja ☒ vježbe ☐ laboratorij nastave: ☐ on line u cijelosti ☐ mentorski rad ☐ mješovito e-učenje ☐ (ostalo upisati) ☐ terenska nastava Studenti su u obvezi pohađati minimalno 80% nastave. Potiče se aktivno sudjelovanje Obveze studenata studenata održavanjem vježbi. Student je obvezan proučiti i prezentirati model koji predstavlja stvarnu studiju slučaja.

Praćenje rada Pohađanje nastave 1,5 Istraživanje Praktični rad studenata (upisati Eksperimentalni (Ostalo Referat udio u ECTS bodovima rad upisati) za svaku aktivnost Seminarski (Ostalo Esej tako da ukupni broj rad upisati) ECTS bodova (Ostalo Kolokviji Usmeni ispit odgovara bodovnoj upisati) vrijednosti (Ostalo predmeta): Pismeni ispit 2,5 Projekt upisati) Ispit se sastoji od samostalne izrade i obrane seminarskog rada. Izrada i obrana Ocjenjivanje i seminarskog rada se sastoji od izbora teme, proučavanja djelova zadane litareture, izrade vrjednovanje rada samog rada, te obrane, odnosno prezentacije rada pred ostalim studentima. Ocjena studenata tijekom seminarskog rada predstavlja uspješno izlaganje seminarskog rada iz kojeg je vidljivo da nastave i na završnom student velikim dijelom vlada materijom koju prezentira. Ocjena seminarskog formira ispitu najmanje 80% konačne ocjene. Preostali dio se formira na temelju ocjene zalaganja (aktivnost na nastavi, samostalnost u služenju literaturom i drugo). Broj Dostupnost Naslov primjeraka u putem ostalih knjižnici medija Charles, T.: Sustainable Fishery Systems, Blackwell - - Obvezna literatura Science, 2001. (dostupna u knjižnici i Ford, A.: Modeling the Environment. An Introduction to - - putem ostalih medija) System Dynamic Modeling the Environment systems, Island Press, 1999. Hannon, B.; Matthias, R.: Modeling Dynamics Biological - - Systems, Springer-Verlag, 1997. 1. Garcia, J.M.: Theory and Practical Exercises of System Dynamics, Barcelona, 2011. Dopunska literatura 2. Odum, H.T., Odum E.C.: Modeling for all scales, Academic press, 2000. 3. Deaton, M.L.; Winebrake, J.J.: Dynamics Modeling of Environmental Systems, Springer Science, 2000. Načini praćenja Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom kvalitete koji ispitu. Tijekom nastave vrednuje se: osiguravaju stjecanje a) pohađanje nastave utvrđenih ishoda b) aktivnost u nastavi učenja c) usvojeno znanje

Diplomski studij Morsko ribarstvo 55

Ostalo (prema - mišljenju predlagatelja)

NAZIV PREDMETA ZOOLOGIJA MORA Kod SMR420 Godina studija 1. Doc. dr. sc. Marija 5 Nositelj/i predmeta Bodovna vrijednost (ECTS) Despalatović - Način izvođenja nastave P S V T Suradnici (broj sati u semestru) 30 0 30 0 izborni Postotak primjene e- - Status predmeta učenja OPIS PREDMETA Cilj ovog studijskog predmeta je upoznavanje studenata s osnovama biologije i ekologije životinjskih skupina koje žive u moru, te njihovom klasifikacijom. Stečeno znanje je Ciljevi predmeta neophodno za kompleksno sagledavanje problematike u budućem radu u oblasti morskog ribarstva. Uvjeti za upis - predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Očekivani ishodi Razumjeti djelovanje čimbenika okoliša u morskom ekosustavu. Naučiti koristiti zoologijsku učenja na razini nomenklaturu. Usvojiti načela podjele živog svijeta. Usvojiti značajke pojedinih tipova predmeta (4-10 organizacije te koljena koja im pripadaju. Usvojiti osnovne značajke potkoljena Vertebrata ishoda učenja) – kralježnjaci. Predavanje 1. Morski ekosustav. Ishodi učenja: Usvojiti pojmove podmorske topografije. Razumjeti djelovanje čimbenika okoliša u morskom ekosustavu. Usvojiti rasprostranjenost živih bića u moru. Definirati pojmove plankton, nekton, bentos. Definirati pojmove epifauna i endofauna. Predavanje 2. Načela i metode sistematike životinja. Ishodi učenja: Usvojiti osnovna načela i metode sistematike životinja. Naučiti koristiti zoologijsku nomenklaturu. Usvojiti načela podjele živog svijeta. Usvojiti značajke pojedinih tipova organizacije te koljena koja im pripadaju. Predavanje 3. Protozoa – praživotinje. Ishodi učenja: Objasniti rasprostranjenost i ulogu praživotinja u morskom ekosustavu. Objasniti osnovne značajke građe praživotinja. Objasniti i razumjeti ulogu, građu i funkciju pojedinih organela. Objasniti načine prehrane u praživotinja. Objasniti disanje praživotinja. Sadržaj predmeta Objasniti načine razmnožavanja u praživotinja, spolno i nespolno. Usvojiti osnovne značajke detaljno razrađen potkoljena Mastigophora – bičaši, te razreda Zoomastigophoria. Usvojiti osnovne značajke prema satnici nastave potkoljena Sarcodina – sluzavci. Usvojiti osnovne značajke razreda Rhizopodia – korjenonošci, posebno reda Foraminifera – krednjaci, te upoznati vrste koje žive u Jadranu. Usvojiti osnovne značajke razreda Actinopodia – zrakastonozi, posebno redova Heliozoa – sunašca i Radiolaria – zrakaši. Usvojiti osnovne značajke razreda Sporozoa – truskovci, s posebnim osvrtom na svojte koje su nametnici morskih kralješnjaka i beskralješnjaka. Usvojiti osnovne značajke potkoljena Cnidospora. Usvojiti osnovne značajke potkoljena Ciliophora, posebno razreda Ciliata – trepetljikaši, s posebnim osvrtom na svojte koje žive u Jadranu. Predavanje 4. Koljena Mesozoa i Spongia – spužve. Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke tipa organizacije Parazoa. Usvojiti osnovne značajke koljena Mesozoa, s posebnim osvrtom na vrste koje žive u Jadranu i Sredozemnom moru. Usvojiti osnovne značajke koljena Spongia – spužve. Usvojiti principe građe spužava. Objasniti razlike u građi triju oblika spužava: askon, sikon i leukon. Usvojiti

Diplomski studij Morsko ribarstvo 56

osnovne značajke razreda Calcarea – vapnenjače, te upoznati pojedine vrste koje žive u Jadranskom moru. Usvojiti osnovne značajke razreda Hexactinellida – staklače. Usvojiti osnovne značajke razreda Demospongia – kremenorožnjače, te biologiju i ekologiju odabranih vrsta koje žive u Jadranu. Predavanje 5. Koljeno Platodes – plošnjaci. Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke tipa organizacije Ameria – beskolutićavci. Usvojiti osnovne značajke koljena Platodes – plošnjaci. Usvojiti osnovne značajke razreda Turbellaria – virnjaci. Razumjeti načela građe plošnjaka, te usvojiti razlike u građi između pojedinih oblika. Upoznati virnjake koji žive u moru, posebno u Sredozemnom moru i Jadranu. Usvojiti osnovne značajke razreda Trematoda – metilji, posebno svojti koje žive u moru. Usvojiti osnovne značajke razreda Cestoda – trakavice. Predavanje 6. Koljeno Cnidaria – žarnjaci. Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke koljena Cnidaria – žarnjaci. Objasniti razlike u građi između dva strukturalna oblika, polipa i meduze, te razumjeti metagenezu. Usvojiti osnovne značajke razreda Anthozoa – koralji. Upoznati biologiju i ekologiju odabranih vrsta koralja. Usvojiti osnovne značajke razreda Scyphozoa – režnjaci. Upoznati biologiju i ekologiju odabranih vrsta režnjaka. Usvojiti osnovne značajke razreda Hydrozoa – obrubnjaci. Upoznati biologiju i ekologiju odabranih vrsta obrubnjaka. Predavanje 7. Koljeno Ctenophora – rebraši. Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke koljena Ctenophora – rebraši. Upoznati biologiju i ekologiju odabranih vrsta. Predavanje 8. Koljeno Aschelminthes – oblenjaci. Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke koljena Aschelminthes – oblenjaci. Usvojiti osnovne značajke razreda Rotatoria – kolnjaci. Usvojiti osnovne značajke razreda Gastrotricha – trbodlaci. Usvojiti osnovne značajke razreda Kinorhyncha – bodljoglavci. Usvojiti osnovne značajke razreda Nematomorpha – strunaši. Usvojiti osnovne značajke razreda Acanthocephala – kukaši. Usvojiti osnovne značajke razreda Priapulida – valjčari. Usvojiti osnovne značajke razreda Kamptozoa – stapkočašci. Usvojiti osnovne značajke razreda Nematoda – oblići. Upoznati biologiju i ekologiju odabranih vrsta iz koljena Ascheminthes. Predavanje 9. Koljeno Nemertina – vrpčari. Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke koljena Nemertina – vrpčari. Upoznati biologiju i ekologiju odabranih vrsta vrpčara koje žive u Jadranu. Predavanje 10. Koljeno Mollusca – mekušci / Razredi: Monoplacophora – jednoljušturaši, Aplacophora – bezljušturaši, Polyplacophora – mnogoljušturaši, Scaphopoda – koponošci. Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke koljena Mollusca – mekušci. Usvojiti osnovne značajke razreda Monoplacophora – jednoljušturaši. Usvojiti osnovne značajke razreda Aplacophora – bezljušturaši, s osvrtom na vrste iz Jadrana. Usvojiti osnovne značajke razreda Polyplacophora – mnogoljušturaši. Upoznati biologiju i ekologiju odabranih vrsta mnogoljušturaša iz Jadrana. Usvojiti osnovne značajke razreda Scaphopoda – koponošci, s osvrtom na odabrane vrste. Predavanje 11. Razred Gastropoda – puževi. Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke razreda Gastropoda – puževi. Objasniti razlike u građi predstavnika pojedinih podrazreda puževa. Upoznati biologiju i ekologiju odabranih vrsta Prosobranchiata – prednješkržnjaka. Upoznati biologiju i ekologiju odabranih vrsta Opisthobranchiata – stražnjoškržnjaka. Upoznati biologiju i ekologiju odabrane vrste Pulmonata – plućnjaci. Predavanje 12. Razred Bivalvia – školjkaši. Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke razreda Bivalvia – školjkaši. Upoznati biologiju i ekologiju odabranih vrsta Protobranchia. Upoznati biologiju i ekologiju odabranih vrsta Filibranchia. Upoznati biologiju i ekologiju odabranih vrsta Eulamellibranchia. Upoznati biologiju i ekologiju odabranih vrsta Septibranchia. Predavanje 13. Razred Cephalopoda – glavonošci. Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke razreda Cephalopoda – glavonošci. Upoznati biologiju i ekologiju odabranih vrsta glavonožaca.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 57

Predavanje 14. Koljeno Annelida – kolutićavci. Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke tipa organizacije Polymeria – mnogokolutićavci. Usvojiti osnovne značajke koljena Annelida – kolutićavci. Usvojiti osnovne značajke razreda Polychaeta – mnogočetinaši. Objasniti razlike u građi između slobodnih i sjedilačkih mnogočetinaša. Upoznati biologiju i ekologiju odabranih vrsta. Upoznati predstavnike razreda Myzostomida i Clitellata koji žive u moru. Predavanja 15. Koljena Echiurida – zvjezdani, Sipunculida – štrcaljci, Tardigrada – dugoživci. Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke koljena Echiurida – zvjezdani, s osvrtom na odabrane vrste. Usvojiti osnovne značajke koljena Sipunculida – štrcaljci, s osvrtom na odabrane vrste. Usvojiti osnovne značajke koljena Tardigrada – dugoživci, s osvrtom na odabrane vrste. Predavanje 16. Koljeno Arthropoda – člankonošci. Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke koljena Arthropoda – člankonošci. Usvojiti osnovne značajke razreda Crustacea – rakovi. Usvojiti osnovne značajke podrazreda Cirripedia – vitičari. Upoznati biologiju i ekologiju odabranih vrsta rakova vitičara. Usvojiti osnovne značajke podrazreda Malacostraca – viši raci. Usvojiti osnovne značajke nadreda Phyllocarida. Usvojiti osnovne značajke nadreda Hoplocarida, s osvrtom na odabrane vrste. Usvojiti osnovne značajke nadreda Eucarida. Usvojiti osnovne značajke reda Decapoda. Usvojiti osnovne značajke podreda Macrura natantia, s osvrtom na odabrane vrste. Usvojiti osnovne značajke podreda Macrura reptantia te pojedinih sekcija, Palinura, Astacida, Anomura, Brachyura. Upoznati biologiju i ekologiju odabranih vrsta puzača. Usvojiti osnovne značajke nadreda Pancarida. Usvojiti osnovne značajke nadreda Peracarida, redova Anisopoda, Mysidacea, Cumacea, Isopoda i Amphipoda, s osvrtom na pojedine odabrane predstavnike. Predavanje 17. Koljeno Lophophorata – lovkaši. Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke koljena Lophophorata – lovkaši. Usvojiti osnovne značajke razreda Bryozoa – mahovnjaci. Upoznati biologiju i ekologiju odabranih vrsta mahovnjaka. Predavanje 18. Koljeno Echinodermata – bodljikaši. Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke koljena Echinodermata – bodljikaši. Usvojiti osnovne značajke razreda Crinoidea – stapčari. Usvojiti osnovne značajke razreda Holothurioidea – trpovi. Upoznati biologiju i ekologiju odabranih vrsta trpova. Usvojiti osnovne značajke razreda Echinoidea – ježinci. Upoznati biologiju i ekologiju odabranih vrsta ježinaca. Usvojiti osnovne značajke razreda Asteroidea – zvjezdače. Upoznati biologiju i ekologiju odabranih vrsta zvjezdača. Usvojiti osnovne značajke razreda Ophiuroidea – zmijače. Upoznati biologiju i ekologiju odabranih vrsta zmijača. Predavanje 19. Koljeno Chordata – svitkovci / Potkoljena Tunicata – plaštenjaci i Cephalochordata – svitkoglavci. Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke koljena Chordata – svitkovci. Usvojiti osnovne značajke potkoljena Tunicata – plaštenjaci. Usvojiti osnovne značajke razreda Ascidiacea – mješčićnice. Upoznati biologiju i ekologiju odabranih vrsta mješčićnica. Usvojiti osnovne značajke potkoljena Cephalochordata – svitkoglavci. Predavanje 20. Potkoljeno Vertebrata – kralježnjaci. Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke potkoljena Vertebrata – kralježnjaci. Usvojiti osnovne značajke nadrazreda Cyclostomata i Gnathostomata, razreda Chondrichthyes, Actinopterygii, Sarcopterygii, Amphibia, Reptilia, Aves i Mammalia. Upoznati biologiju i ekologiju odabranih vrsta koje žive u moru.

Vježba 1. Foraminifera – krednjaci. Ishodi učenja: Upoznati oblike i građu ljušturica krednjaka. Upoznati odabrane vrste krednjaka koje žive u Jadranu. Vježba 2. Ciliata – trepetljikaši. Ishodi učenja: Upoznati građu trepetljikaša. Upoznati odabrane vrste trepetljikaša koje žive u Jadranu. Vježba 3. Spongia – spužve.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 58

Ishodi učenja: Upoznati građu spužava na primjeru obične spužve, Spongia officinalis. Naučiti izrađivati preparate spikula spužava. Vježba 4. Anthozoa – koralji. Ishodi učenja: Upoznati vanjsku i unutrašnju građu crvene moruzgve, Actinia equina. Upoznati vanjsku i unutrašnju građu zadružnih koralja, Alcyonium palmatum, Corallium rubrum. Vježba 5. Hydrozoa – obrubnjaci. Ishodi učenja: Upoznati građu zadruge obrubnjaka. Vježba 6. Nematoda – oblići. Ishodi učenja: Upoznati predstavnike Nematoda koji žive u meiofauni. Upoznati građu oblića Anisakis simplex. Vježba 7. Polyplacophora – mnogoljušturaši / Gastropoda – puževi. Ishodi učenja: Upoznati građu mnogoljušturaša. Upoznati građu puževa. Vježba 8. Bivalvia – školjkaši. Ishodi učenja: Upoznati građu školjkaša Mytilus galloprovincialis. Upoznati građu gonada školjkaša pomoću histoloških preparata. Vježba 9. Cephalopoda – glavonošci. Ishodi učenja: Upoznati građu glavonožaca na primjeru sipe Sepia officinalis. Vježba 10. Polychaeta – mnogočetinaši. Ishodi učenja: Upoznati građu slobodnih mnogočetinaša. Upoznati građu sjedilačkih mnogočetinaša. Vježba 11. Cirripedia – vitičari / Decapoda. Ishodi učenja: Upoznati građu rakova vitičara. Upoznati građu dekapodnih rakova. Vježba 12. Bryozoa – mahovnjaci. Ishodi učenja: Upoznati građu mahovnjaka. Vježba 13. Echinoidea – ježinci. Ishodi učenja: Upoznati građu ježinaca. Vježba 14. Holothurioidea – trpovi. Ishodi učenja: Upoznati građu trpova. Upoznati građu gonada trpova na osnovi histoloških preparata. Vježba 15. Ascidiacea – mješčićnice. Ishodi učenja: Upoznati građu mješčićnica. ☒ predavanja ☐ samostalni zadaci ☐ seminari i radionice ☐ multimedija Vrste izvođenja ☒ vježbe ☐ laboratorij nastave: ☐ on line u cijelosti ☐ mentorski rad ☐ mješovito e-učenje ☐ (ostalo upisati) ☐ terenska nastava Obveze studenata Obavezno je pohađanje predavanja i vježbi.

Praćenje rada Pohađanje nastave 2 Istraživanje Praktični rad studenata (upisati Eksperimentalni (Ostalo Referat udio u ECTS bodovima rad upisati) za svaku aktivnost Seminarski (Ostalo Esej tako da ukupni broj rad upisati) ECTS bodova (Ostalo Kolokviji Usmeni ispit odgovara bodovnoj upisati) vrijednosti (Ostalo predmeta): Pismeni ispit 3 Projekt upisati) Ocjenjivanje i Znanje studenata se provjerava na ispitu i kolokviju. Ispit je pismeni, a kolokvij se sastoji od vrjednovanje rada usmenog i praktičnog dijela. Studenti mogu izaći na ispit nakon položenog kolokvija. studenata tijekom Pismeni ispit sadrži 80 pitanja. Odgovori na pitanja su ponuđeni, a treba odabrati jedan ili nastave i na završnom više točnih odgovora. Način ocjenjivanja: 60-70% točnih odgovora - dovoljan; 70- 80% - ispitu dobar; 80-90% - vrlo dobar; 90-100% - odličan. Ispit je moguće polagati u dva dijela.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 59

Broj Dostupnost Naslov primjeraka u putem ostalih knjižnici medija Matoničkin I, Habdija I, Primc-Habdija B. 1998. - - Obvezna literatura Beskralješnjaci, Biologija nižih avertebrata. Školska knjga, (dostupna u knjižnici i Zagreb. putem ostalih medija) Matoničkin I, Habdija I, Primc-Habdija B. 1998. - - Beskralješnjaci, Biologija viših avertebrata. Školska knjiga, Zagreb. Matoničkin i sur. 1980. Praktikum iz avertebrata, PMF, - - Sveučilište u Zagrebu. Dopunska literatura Riedl R. 1983. Fauna und Flora des Mittelmeeres. Verlag P. Parey, Hamburg und Berlin. Načini praćenja Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom kvalitete koji ispitu. Tijekom nastave vrednuje se: osiguravaju stjecanje a) pohađanje nastave utvrđenih ishoda b) aktivnost u nastavi učenja c) usvojeno znanje Ostalo (prema - mišljenju predlagatelja)

NAZIV PREDMETA OCJENA KAKVOĆE PROIZVODA MORA Kod SMR308 Godina studija 1. Nositelj/i predmeta Izv. prof. dr. sc. Vida Šimat Bodovna vrijednost (ECTS) 4 Način izvođenja nastave P S V T Suradnici - (broj sati u semestru) 30 0 15 0 Postotak primjene e- Status predmeta obvezan učenja OPIS PREDMETA Proizvodi ribarstva spadaju u visoko vrijedne namirnice i čine važan dio ljudske prehrane. Zbog svog kemijskog sastava spadaju u kategoriju lako pokvarljivih namirnica. U zadnjih 20 godina prošlog stoljeća porast infekcija izazvanih hranom je u porastu, a otrovanja hranom morskog porijekla vrlo su česta. Prisustvo bioloških (bakterije, virusi, nametnici) i kemijskih (rezidue, biotoksini) opasnosti u ribi i drugim morskim organizmima vrlo je teško kontrolirati zbog prisutnosti toksina u prirodnom staništu samih organizama, samim time Ciljevi predmeta predstavlja rizik za potrošače i zahtijeva kontrolu analitičke metode za detekciju parametara kakvoće u sirovoj hrani. Ovaj kolegij se bavi parametrima kakvoće u proizvodima ribarstva. Osim upoznavanja parametara kakvoće i njihove uloge u kvaliteti i zdravstvenoj ispravnosti hrane, osobita pažnja će se posvetiti razumijevanju cjelokupnog funkcioniranja lanca distribucije u prehrambenoj industriji. Naglasak predmeta je na razumijevanju principa i postupaka u analitici proizvoda ribarstva. Uvjeti za upis - predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Po završetku kolegija, studenti će moći: - Procijeniti opasnosti iz okoliša na proizvode ribarstva koji predstavljaju rizik za potrošača. Očekivani ishodi - Prepoznati i analitički odrediti specifične parametre kvalitete za određeni proizvod. učenja na razini - Prepoznati rizike pojedinih proizvoda na temelju karakteristika samog proizvoda (NaCl, predmeta (4-10 aw, pH, temperatura). ishoda učenja) - Odrediti rok trajanja pojedinog proizvoda, koristeći relevantne senzorne, mikrobiološke, biokemijske i kemijske metode.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 60

- Procijeniti rizike u lancu opskrbe proizvodima ribarstva. Predavanje 1: Trendovi i problemi u proizvodnji proizvoda ribarstva, pojam kvalitete hrane. Ishodi učenja: Razumjeti pojmove: proizvodi ribarstva, primarna proizvodnja, kvaliteta i sigurnost hrane. Znati opisati opasnosti i rizike povezane s proizvodima ribarstva Znati podjelu proizvoda ribarstva s obzirom na sigurnost. Znati specifičnosti ribe kao sirovine. Znati sezonske promjene u kemijskom sastavu, te njihov utjecaj u procesima kvarenja. Predavanje 2: Kvarenje proizvoda ribarstva. Ishodi učenja: Znati čimbenike koji pospješuju kvarenje. Poznavati razloge bržeg kvarenja proizvoda ribarstva i čimbenike koji utječu na kvarenje. Definirati spojeve, pokazatelje kvarenja u pojedinim fazama pohrane ribe, te odgovarajuće senzorske, fizikalno kemijske, biokemijske i mikrobiološke čimbenike koji nastaju u pojedinoj fazi. Znati definirati kriterije i opisati razlike između parametara kvarenja i parametara kakvoće. Predavanja 3 i 4: Posmrtne promjene na mesu ribe. Ishodi učenja: Usvojiti i razlikovati pojedine postmortalne faza. Znati razliku između nevidljive i vidljive faze posmrtne razgradnje mesa ribe. Objasniti glikolizu u posmrtnom ribljem mišiću. Znati ulogu enzima u pojedinoj postmortalnoj fazi. Razumjeti autolitičke procese razgradnje bjelančevina i masti. Razlikovanje i definiranje fizikalno kemijskih, biokemijskih i mikrobioloških promjena nakon uginuća ribe koje vode prema potpunom kvarenju. Predavanja 5 i 6: Faza bakterijske razgradnje ribe. Ishodi učenja: Razumjeti i opisati načine kontaminacije mišićja ribe. Znati bakterijsku floru tipičnu za ribe Jadrana. Opisati početnu brzinu gubitka kvalitete nakon ulova u morskim organizmima kod sterilnog i nesterilnog tkiva. Razumjeti i objasniti pojam specifičnih mikroorganizama kvarenja i njihovu aktivnost u proizvodima ribarstva. Znati najčešće bakterije kvarenja koje nalazimo kod morskih organizama. Znati metabolite koji nastaju kao posljedica aktivnosti SMK. Poznavati SMK za pojedine proizvode ribarstva. Predavanje 7: Senzorska ocjena kakvoće ribe. Sadržaj predmeta Ishodi učenja: Znati opisati organoleptička svojstva koja se opisuju u ocjeni kakvoće detaljno razrađen proizvoda ribarstva. Razumjeti i usvojiti nastanak i primjenu QIM metode za senzorsku prema satnici nastave ocjenu ribe. Razumjeti i usvojiti nastanak i primjenu EEC European community fish grading scale metode za senzorsku ocjenu ribe. Razumjeti i usvojiti senzorsku procjenu ribe probom kuhanja kroz sustava: Torry-eva skala i senzorsko profiliranje. Predavanje 8: Kemijski pokazatelji svježine i kvarenja ribe. Ishodi učenja: Znati opisati subjektivne i objektivne metode za određivanje kvalitete proizvoda ribarstva. Znati kriterije koje moraju ispunjavati kemijski indeksi mikrobiološkog kvarenja. Znati kriterije koje moraju ispunjavati kemijski indeksi biokemijskog kvarenja. Predavanje 9: Hlapljivi amini. Ishodi učenja: Razumjeti i opisati nastanak i ulogu ukupnih hlapljivih baza dušika u ocjeni kakvoće proizvoda ribarstva. Razumjeti i opisati bakterijsku razgradnju trimetilamin oksida u trimetilamin dušik i njihovu ulogu u ocjeni kakvoće proizvoda ribarstva, te vrste bakterija koje sudjeluju u ovim procesima. Razumjeti i usvojiti različite analitičke metode za određivanje TVB-N i TMA-N, njihove prednosti i nedostatke u praksi. Znati sadržaj TVB-N i TMA-N u različitim vrstama riba i proizvoda ribarstva. Predavanje 10: Biogeni amini. Ishodi učenja: Razumjeti i opisati nastanak i ulogu biogenih amina u ocjeni kakvoće proizvoda ribarstva. Razumjeti i opisati bakterijsku razgradnju aminokiselina u biogene amine, te bakterije povezane s proizvodnjom biogenih amina. Znati najznačajnije biogene amine hrane morskog porijekla. Razumjeti i usvojiti različite analitičke metode za određivanje biogenih amina, njihove prednosti i nedostatke u praksi. Znati kemijske indekse za procjenu kakvoće koji uzimaju u obzir sve ili neke biogene amine. Predavanje 11: Histamin. Ishodi učenja: Razumjeti i opisati nastanak i ulogu histamina u ocjeni kakvoće proizvoda ribarstva. Znati bakterije iz hrane morskog porijekla koje sudjeluju u stvaranju histamina. Znati variranje histamina unutar same ribe. Razumjeti i opisati histaminsko otrovanje, simptome, otrovne koncentracije i liječenje. Znati dopuštene koncentracije histamina za

Diplomski studij Morsko ribarstvo 61

tradicionalne proizvode ribarstva. Razumjeti i opisati semikvantitativne i kvantitativne metode za detekciju i kvantifikaciju histamina. Predavanje 12: Promjene u mastima, kvarenje masti. Ishodi učenja: Razumjeti i opisati sastav masti u proizvodima ribarstva. Znati ulogu višestruko nezasićenih masnih kiselina u prehrani ljudi. Razumjeti načine kvarenja masti, te nastanak produkata lipidne oksidacije. Znati opisati ulogu produkata lipidne oksidacije u ocjeni kakvoće proizvoda ribarstva. Razumjeti i opisati metode za procjenu stupnja oksidacije masti. Znati opisati ulogu malondialdehida u ocjeni kakvoće proizvoda ribarstva. Razumjeti i usvojiti različite analitičke metode za određivanje malondialdehida, njihove prednosti i nedostatke u praksi. Predavanje 13: Promjene u fizičkim svojstvima mesa ribe. Ishodi učenja: Razumjeti i opisati ulogu pH vrijednosti u ocjeni kakvoće proizvoda ribarstva. Razumjeti i opisati ulogu dielektričnog svojstva ribljeg mišićja u ocjeni kakvoće proizvoda ribarstva. Razumjeti i opisati posmrtne tekstualne promjene i njihovu primjenu u ocjeni kakvoće proizvoda ribarstva. Predavanje 14: Biorezidue i konzervansi u proizvodima ribarstva. Ishodi učenja: Razumjeti i opisati utjecaj teških metala, pesticida i veterinarskih lijekova na zdravlje čovjeka. Razumjeti i opisati podjelu teških metala i puteve unosa teških metala u hranidbeni lanac. Razumjeti i određivanje ostataka teških metala u hrani atomskim apsorpcijskim spektrometrom. Naučiti pravilnu upotreba aditiva u proizvodnji hrane morskog porijekla. Predavanje 15: Praktična primjena i korisnost parametara kakvoće u praksi, ocjena rizika. Ishodi učenja: Naučiti primjenu metoda detekcije parametara kakvoće za izradu studija o roku trajnosti proizvoda. Naučiti primjenu matematičkih modela za predikciju roka trajnosti. Naučiti metode inhibicije rasta parametara kvalitete u svrhu produljenja roka trajnosti proizvoda ribarstva. Razlikovati i usvojiti opasnosti i rizike pojedinih proizvoda na temelju karakteristika samog proizvoda. Upoznavanje sa računalnim programom: Seafood Spoilage and Safety Predictor (SSSP) i njegovom primjenom u ocjeni kakvoće i sigurnosti proizvoda ribarstva. Primjena statistike u rješavanju problema kvalitete.

Vježba 1. Lab vježba. Senzorska ocjena proizvoda ribarstava. Analiza organoleptičkih svojstava različitih vrsta riba skladištenih tijekom različitih vremenskih perioda sa svrhom upoznavanja studenata s principima i načinom provođenja senzorskih analiza (QIM, EU, Torry sheme) i ocjene svježine ribe. Vježba 2. Lab vježba. Destilacijska metoda određivanja količine TVB-N i TMA-N. Vježba 3. Lab vježba. Određivanje biogenih amina visokoučinkovitom tekućinskom kromatografijom (HPLC). Vježbe 4-7. Lab vježba. Određivanje histamina. Usporedba semikvantitativne metode prikladne za rutinski pregled sirovine, imunoenzimske metode (ELISA, enzyme- linked immunosorbent assay), tankoslojne kromatografije i visokoučinkovite tekućinske kromatografije ili HPLC metode. Vježba 8. Lab vježba. Mjerenje stupnja oksidacije lipida u hrani nastale tijekom prerade i/ili skladištenja, određivanjem sekundarnih produkata lipidne oksidacije npr. malondialdehida (MDA) tiobarbiturnim testom /TBARS (tiobarbituric acid reactive substances) ili TBK (tiobarbiturna kiselina). Vježbe 9 i 10. Lab vježba. Mjerenje pH vrijednosti ribljeg mesa, dielektričnih svojstava i teksture tijekom pohrane različitih vrsta riba u različitim uvjetima skladištenja. Vježba 11. Lab vježba. Određivanje ostataka teških metala u hrani atomskim apsorpcijskim spektrometrom. Vježba 12. Lab vježba. Određivanje nitrata i polifosfata u proizvodima ribarstva spektrofotometrijskom metodom. Vježba 13. Lab vježba. Određivanje ostataka teških metala u proizvodima ribarstva. Pb, i Cd metoda grafitne tehnike atomske apsorpcijske spektrofotometrijom, Hg hibridnom tehnikom atomske apsorpcijske spektrofotometrijom.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 62

Vježba 14. Posjet Laboratoriju za kontrolu kvalitete hrane animalnog porijekla, Veterinarskog zavoda u Splitu. Vježba 15. Upoznavanje s važećom legislativom i normama koje se provode u svrhu rukovođenja kvalitetom. Ishodi učenja vježbi: Znati senzorski ocijeniti kvalitetu ribe. Znati prepoznati proizvode ribarstva upitne kvalitete te odrediti potrebne daljnje radnje. Upoznati i razumjeti analitičke metode koje se koriste u ocjeni kvalitete proizvoda ribarstva, upoznati probleme koji se susreću u analitičkoj ocjeni kakvoće. Znati primijeniti instrumentalne metode za ocjenu kakvoće i sigurnosti proizvoda ribarstva. Upoznati metode koje se provode u području kontrole upravljanja proizvodnim procesima, kontrole kvalitete hrane, rukovođenja kvalitetom i zaštitom potrošača. ☒ predavanja ☐ samostalni zadaci ☐ seminari i radionice ☐ multimedija Vrste izvođenja ☒ vježbe ☐ laboratorij nastave: ☐ on line u cijelosti ☐ mentorski rad ☐ mješovito e-učenje ☐ (ostalo upisati) ☐ terenska nastava Studenti su obavezni pohađati nastavu (i predavanja i vježbe), aktivno sudjelovati u nastavnom procesu te položiti ispit (vidi rubriku Ispit). Prisutnost na nastavi će se evidentirati svaki sat (predavanja i vježbe). Studentu je dozvoljen jedan neopravdan Obveze studenata izostanak s vježbi i 2 izostanaka s predavanja. Izostanak je opravdan u slučaju bolesti ili određene aktivnosti na Odjelu, a nužno je donijeti pisanu potvrdu. Kašnjenje na nastavu (predavanja i vježbe) će se također evidentirati, pri čemu će se tri kašnjenja brojati kao jedan neopravdan izostanak. Stopostotna prisutnost na nastavi će se nagraditi s 2 boda. Praćenje rada Pohađanje nastave 2 Istraživanje Praktični rad 1 studenata (upisati Eksperimentalni (Ostalo Referat udio u ECTS bodovima rad upisati) za svaku aktivnost Seminarski (Ostalo Esej tako da ukupni broj rad upisati) ECTS bodova (Ostalo Kolokviji Usmeni ispit odgovara bodovnoj upisati) vrijednosti (Ostalo Pismeni ispit 1 Projekt predmeta): upisati) Studenti su dužni položiti kolokvij iz vježbi, kako bi imali pravo pristupiti ispitu. Gradivo predmeta podijeljeno je u dvije cjeline. Studenti ove cjeline polažu odvojeno kroz dva pismena testa od kojih svaki nosi po 50 bodova, a sastoje se od gradiva odslušanog na predavanjima i na praktikumu. Da bi se jedna cjelina smatrala položenom potrebno je postići najmanje 50%. Ako student više puta izlazi na pojedini ispit, kao rezultat se uzima Ocjenjivanje i prosjek od svih prethodno ostvarenih rezultata (primjer: prvi izlazak na Ispit A: 15 bodova vrjednovanje rada (33,3%); drugi izlazak na Ispit A: 30 bodova (66,7%); rezultat Ispita A: (15+30)/2 = 22,5 studenata tijekom bodova (50%)). Na kraju semestra, ukoliko je student zadovoljan ocjenom ista se upisuje u nastave i na završnom indeks, u suprotnom može usmeno odgovarati za veću ocjenu. ispitu > 89 boda - izvrstan (5) 76 – 88 boda - vrlo dobar (4) 63 – 75 bodova - dobar (3) 50 – 62 bodova - dovoljan (2) < 50 student nije zadovoljio. Broj Dostupnost Naslov primjeraka u putem ostalih Obvezna literatura knjižnici medija (dostupna u knjižnici i Luten, JB., Borresen T., Oehlenschlager J. (1997). Seafood - - putem ostalih medija) from producer to consumer. Integrated approach to quality. Elsevier, Amsterdam.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 63

Bremner HA. (2002). Safety and quality issues in Fish - - Processing, CRC Press, Inc. Boca Raton, Florida, SAD. Borresen T. (2008). Improving seafood products for the - - consumer, Woodhead Publishing Ltd., Cambridge, England. Martinez, I., James, D., Loreal, H. (2005) Application of - - modern analytical techniques to ensure seafood safety and authenticity. FAO, Rome, Italy. 1. Official Methods of Analysis of AOAC International, (2000). 2. Duraković, S. (2002). Moderna mikrobiologija namirnica, Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. 3. Garfield, FM. (2000). Quality Assurence for Analytical Laboratories, AOAC International, Dopunska literatura Gaithersburg, Md. 4. Mortimer, SE., Wallace CA., Cassianos, CA. (2001). HACCP, Blackwell Science, Oxford. 5. Turčić, V. (2000). HACCP i higijena namirnica, Zagreb. 6. Juran, MJ. (1999) Planiranje i analiza kvalitete: od razvoja proizvoda do upotrebe 3. izd., Mate, Zagreb. 7. Petz, B. (1997). Osnove statističke metode za nematematičare, 3. izd., Naklada Slap. Načini praćenja Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom kvalitete koji ispitu. Tijekom nastave vrednuje se: osiguravaju stjecanje a) pohađanje nastave utvrđenih ishoda b) aktivnost u nastavi učenja c) usvojeno znanje Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

NAZIV PREDMETA LOVNOST I SELEKTIVNOST RIBOLOVNIH ALATA Kod SMR312 Godina studija 1. Nositelj/i predmeta Doc. dr. sc. Jure Brčić Bodovna vrijednost (ECTS) 5 Način izvođenja nastave P S V T Suradnici - (broj sati u semestru) 30 0 30 0 Postotak primjene e- Status predmeta obvezan učenja OPIS PREDMETA Savladavanjem ovog predmeta studenti stječu znanje o konstrukcijsko-tehničkim osobinama ribolovnih alata, načinu njihova projektiranja te izračunu i poboljšanju njihove Ciljevi predmeta selektivnosti i lovnosti. Nastava je organizirana kroz predavanja i vježbe na kojima su studenti obavezni prisustvovati. Uvjeti za upis - predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Pojasniti vizualni kapacitet kod riba: oštrinu vida te maksimalnu udaljenost na kojoj vizualno mogu percipirati objekt. Objasniti osnovne karakteristike pridnene povlačne mreže koće, lovni oblik mreže te način na koji se ostvaruje ulov. Pojasniti ponašanje riba u zoni Očekivani ishodi prije nailaska mreže. Pojasniti ponašanje riba u zoni između širilica i mreže. Pojasniti učenja na razini ponašanje riba unutar mreže. Objasniti definiciju prilova te navesti procjenu koćarskog predmeta (4-10 prilova u svjetskom ribarstvu. Objasniti razloge zbog kojih se određeni dio koćarskog ulova ishoda učenja) odbacuje. Navesti konstrukcijsko tehničke mjere koje se poduzimaju u svrhu smanjenja prilova u ribolovu povlačnom mrežom koćom. Objasniti utjecaj izgubljenog alata u moru, te načine kojima se nastoji smanjiti lovnost mreža stajaćica u slučaju gubitka alata.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 64

Predavanje 1. Uvodno predavanje. (1 sat) Ishodi učenja: Kratak pregled cijelog kolegija. Upoznavanje studenata sa problematikom selektivnosti i lovnosti ribolovnih alata. Ukratko upoznati studente sa ribarskim alatima koje će se spominjati u kolegiju. Predavanje 2. Kako ribe vide – uloga vida u lovnom procesu. (2 sata) Ishodi učenja: Ponoviti i objasniti osnovnu strukturu ribljeg oka te svjetlost u moru. Pojasniti vizualni kapacitet kod riba: oštrinu vida te maksimalnu udaljenost na kojoj vizualno mogu percipirati objekt. Objasniti na koji način različita obojenost ribolovnih alata utječe na lovnost samog alata, kontrast alata i okoline. Navesti načine kojima se vizualnom stimulacijom riba poboljšava lovnost pojedinih alata. Predavanje 3. Kako ribe čuju – uloga sluha u lovnom procesu. (2 sata) Ishodi učenja: Ponoviti i objasniti proces širenja zvuka u moru te strukturu ribljeg uha. Pojasniti izvore zvuka i vibracija u moru. Odgovor riba na zvuk u moru te uloga zvuka u lovnom procesu. Predavanje 4. Ponašanje riba tijekom lova pridnenom povlačnom mrežom koćom. (3 sata) Ishodi učenja: Objasniti osnovne karakteristike pridnene povlačne mreže koće, lovni oblik mreže te način na koji se ostvaruje ulov. Pojasniti ponašanje riba u zoni prije nailaska mreže. Pojasniti ponašanje riba u zoni između širilica i mreže. Pojasniti ponašanje riba unutar mreže. Navesti i objasniti ulogu svijetlosti, kontrasta, boje, ambijentalne temperature na lovnost pridnene povlačne mreže koće. Predavanje 5. Smanjenje prilova u lovu povlačnom mrežom koćom. (4 sata) Ishodi učenja: Objasniti definiciju prilova te navesti procjenu koćarskog prilova u svjetskom ribarstvu. Objasniti razloge zbog kojih se određeni dio koćarskog ulova odbacuje. Navesti konstrukcijsko tehničke mjere koje se poduzimaju u svrhu smanjenja prilova u ribolovu povlačnom mrežom koćom. Objasniti ulogu selektivnih panela. Objasniti ulogu različitih rešetki u svrhu smanjenje ulova ne-ciljanih vrsta (TED, JTED, NAFTED itd.). Sadržaj predmeta Predavanje 6. Sudbina organizama nakon izlaska (bijega) iz povlačne mreže koće. (3 sata) detaljno razrađen Ishodi učenja: Objasniti načine na koje se određuje mortalitet. Pojasniti faktore koje prema satnici nastave uzrokuju stres, ozljede i smrtnost tijekom lovnog procesa. Objasniti mjere kojima se nastoji poboljšati preživljavanje organizama nakon izlaska iz mreže. Predavanje 7. Lovnost parangala. (3 sata) Ishodi učenja: Objasniti osnovne konstrukcijske karakteristike parangala. Uloga kemorecepcije u lovu prirodnim mamcem. Objasniti interakciju ribe i alata tijekom lova parangalima. Objasniti konstrukcijsko tehničke mjere kojima se nastoji smanjiti ulov ne- ciljanih vrsta i ne-ciljanih veličina komercijalnih vrsta. Predavanje 8. Lovnost vrša. (3 sata) Ishodi učenja: Ukratko objasniti osnovne konstrukcijsko tehničke karakteristike vrša te značaj ribolova vršama u svijetu. Ponašanje riba tijekom nailaska na vršu. Ponašanje riba u vrši. Objasniti konstrukcijsko tehničke mjere kojima se nastoji smanjiti ulov ne-ciljanih vrsta i ne-ciljanih veličina komercijalnih vrsta. Objasniti probleme koji nastaju gubitkom vrše u moru ('ghost fishing') te opisati načine kojima se nastoji smanjit lovnost vrše ukoliko dođe do gubitka alata. Predavanje 9. Lovnost mreža stajaćica. (3 sata) Ishodi učenja: Ukratko pojasniti podjelu i osnovne konstrukcijsko tehničke karakteristike mreža stajaćica. Objasniti na koji način se sve može ostvariti ulov mrežama stajaćicama te navesti različite načine kojima se ribari poboljšavaju lovnost unutar zakonskih okvira. Objasniti konstrukcijsko tehničke mjere kojima se nastoji smanjiti ulov ne ciljanih organizama te što sve utječe na lovnost i selektivnost mreža stajaćica. Objasniti utjecaj izgubljenog alata u moru, te načine kojima se nastoji smanjiti lovnost mreža stajaćica u slučaju gubitka alata. Predavanje 10. Lovnost dredža. (2 sata) Ishodi učenja: Ukratko pojasniti podjelu i osnovne konstrukcijsko tehničke karakteristike dredža. Detaljno opisati cjelokupni proces ribolova dredžama. Objasniti kako se vrše istraživanja selektivnosti dredža. Navesti neke konstrukcijsko tehničke mjere kojima se nastoji poboljšati selektivnost dredža.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 65

Predavanje 11. Ekološki i evolucijski utjecaj selektivnog ribolova. (2 sata) Ishodi učenja: Objasniti na koji način selektivni ribolov može utjecati na evoluciju morskih organizama. Objasniti kakav utjecaj može imati selektivni izlov velikog broja nedoraslih organizama. Objasniti kakav utjecaj može imati selektivni izlov lov samo odraslih organizama. Objasniti kad je balansirani izlov superiorniji selektivnom izlovu i zašto. Problem selektivnosti u 'mnogovrsnom' ribolovu. Predavanje 12. Prednosti i nedostaci zakonskih mjera u RH i EU u svrhu poboljšanja selektivnosti ribolovnih alata. (2 sata) Ishodi učenja: Ukratko navesti zakone kojima se regulira ribolov u EU i RH. Objasniti sličnosti u različitosti zakona EU i RH kojima se reguliraju konstrukcijsko tehničke mjere u svrhu poboljšanja selektivnosti ribolovnih alata. Navesti koje mjere bi trebalo promijeniti kako bi se poboljšala selektivnost nekih ribolovnih alata te navesti neka pozitivna iskustva iz svjetskog ribarstva.

Vježba 1. Uvod. (2 sata) Ishodi učenja: Upoznavanje studenata sa osnovnim pojmovima i definicijama kojima ćemo se služiti na vježbama. Objasniti što se podrazumijeva pod pojmom selektivnosti. Objasniti što je to selekcijska krivulja i kakva sve može biti. Objasniti i ponoviti osnovne konstrukcijske značajke alata koje ćemo obrađivati. Objasniti pojmove L25%, L50% i L75%. Objasniti pojam selekcijskog raspona. Objasniti zbog čega se određuje selektivnost nekog alata. Objasniti razliku između relativne i apsolutne selektivnosti te navesti prednosti i nedostatke. Vježba 2. Selektivnost povlačnih ribolovnih alata – odabir odgovarajuće metode ispitivanja selektivnost. (2 sata) Ishodi učenja: Upoznavanje studenata sa različitim metodama ispitivanja selektivnosti povlačnih alata. Navesti prednosti i nedostatke metode pokrovne vreće. Navesti prednosti i nedostatke metode alternativnih potega. Navesti prednosti i nedostatke metode paralelnih potega. Navesti prednosti i nedostatke 'twin trawl' metode. Navesti prednosti i nedostatke 'trouser trawl' metode. Navesti metode ispitivanja selektivnosti selektivnih panela, rešetki itd. Objasniti kojom metodom je najbolje ispitati selektivnost različitih povlačnih ribolovnih alata. Vježba 3. Selektivnost povlačnih ribolovnih alata – planiranje eksperimenta nakon odabira metode. (2 sata) Ishodi učenja: Objasniti kako odabrati područje gdje će se ispitivati selektivnost. Objasniti važnost poznavanja sastava lovine na području koje ispitujemo. Objasniti zašto se ispitivanje selektivnosti povlačnih alata nikad ne vrši na području gdje je velika aktivnost drugih ribolovnih alata (npr. mreža stajaćica). Objasniti važnost poznavanja ponašanja riba na području gdje vršimo ispitivanje. Objasniti važnost odabira broda na kojem će se vršiti istraživanja. Navesti i objasniti koje podatke o brodu je nužno zabilježiti kod ispitivanja selektivnosti. Navesti i objasniti koje podatke o ribolovnom alatu je nužno zabilježiti kod ispitivanja selektivnosti. Navesti i objasniti koje podatke o vreći je nužno zabilježiti kod ispitivanja selektivnosti. Vježba 4. Selektivnost povlačnih ribolovnih alata – faktori koji utječu na selektivnost ribolovnih alata. (2 sata) Ishodi učenja: Objasniti utjecaj veličine mrežnog oka na selektivnost povlačnih alata (prokomentirati razliku između veličine mrežnog oka, otvora oka i duljine jedne stranice). Objasniti utjecaj različitog oblika mrežnog oka na selektivnost povlačnih alata (romboidno mrežno oko, kvadratno mrežno oko itd). Objasniti utjecaj opsega vreće mreže na selektivnost povlačnih alata. Objasniti utjecaj debljine mrežnog konca na selektivnost povlačnih alata. Objasniti kako sezonske varijacije indeksa kondicije na selektivnost povlačnih alata. Objasniti kako veličina ulova može utjecati na selektivnost povlačnih alata. Vježba 5. Selektivnost povlačnih ribolovnih alata – teoretska pozadina statističke analize eksperimentalnih podataka. (2 sata) Ishodi učenja: Objasniti osnovne statističke metode koje se upotrebljavaju kod procijene selektivnosti povlačnih ribolovnih alata. Objasniti karakteristike 'logit' krivulje. Objasniti

Diplomski studij Morsko ribarstvo 66

karakteristike 'probit' krivulje. Objasniti karakteristike 'Gompertz-ove' (log-log) krivulje. Objasniti karakteristike 'Richards-ove' krivulje. Vježba 6. Selektivnost povlačnih ribolovnih alata – statistička obrada podataka kod metode pokrovne vreće. (4 sata) Ishodi učenja: Znati primijeniti teoretsko znanje u obradi podataka iz prethodne vježbe. Studenti će naučiti kako grupirati podatke, odrediti dužinske frekvencije vrsta u vreći koja se testira, te u pokrovnoj vreći. Znati provesti preliminarnu analizu te odrediti koje vrste su pogodne za analizu i zašto. Znati pripremiti i adekvatno formatirati podatke za daljnju analizu u SELNET kompjuterskom programu. Razumjeti rezultate nakon obrade u SELNET kompjuterskom programu. Naučiti grafički prikazati i interpretirati dobivene rezultate analize. Naučiti sumirati rezultate te donijeti adekvatne zaključke. Vježba 7. Selektivnost povlačnih ribolovnih alata – usporedba selektivnosti romboidnog i kvadratnog oka kod pridnene povlačne mreže koće. (4 sata) Ishodi učenja: Primjenom znanja stečenih tijekom prijašnjih vježbi, potrebno je detaljno isplanirati eksperiment. Odrediti koju metodu ispitivanja selektivnosti koristiti i zašto Znati grupirati podatke u razrede. Znati provesti preliminarnu analizu te odrediti koje vrste su pogodne za analizu i zašto. Znati pripremiti i adekvatno formatirati podatke za daljnju analizu u SELNET kompjuterskom programu. Razumjeti rezultate nakon obrade u SELNET kompjuterskom programu. Grafički prikazati i interpretirati dobivene rezultate analize. Sumirati rezultate te donijeti adekvatne zaključke. Vježba 8. Selektivnost povlačnih ribolovnih alata – analiza selektivnosti hidraulične dredže. (4 sata) Ishodi učenja: Naučiti i ponoviti princip lova hidrauličnom dredžom (ciljane vrste, tehnika ribolova itd). Primjenom znanja stečenih tijekom prijašnjih vježbi, potrebno je detaljno isplanirati eksperiment. Odrediti koju metodu ispitivanja selektivnosti koristiti i zašto. Znati grupirati podatke u razrede. Znati provesti preliminarnu analizu te odrediti koje vrste su pogodne za analizu i zašto. Znati pripremiti i adekvatno formatirati podatke za daljnju analizu u SELNET kompjuterskom programu. Razumjeti rezultate nakon obrade u SELNET kompjuterskom programu. Grafički prikazati i interpretirati dobivene rezultate analize. Sumirati rezultate te donijeti adekvatne zaključke. Vježba 9. Selektivnost mreža stajačica – planiranje i dizajniranje eksperimenta. (2 sata) Ishodi učenja: Objasniti faktore koji utječu na selektivnost mreža stajačica (mrežno oko, horizontalni i vertikalni koeficijent nabiranja, itd.). Navesti koje podatke je potrebno skupiti da bi se uspješno izveo eksperiment. Objasniti organizaciju eksperimenta od odabira faktora kojeg se želi ispitati, dimenzija mreža, odabir broda za vršenje eksperimenta itd. Vježba 10. Selektivnost mreža stajačica – teoretska pozadina statističke analize eksperimentalnih podataka. (2 sata) Ishodi učenja: Objasniti osnovne statističke metode koje se upotrebljavaju kod procijene selektivnosti mreža stajaćica. Objasniti karakteristike 'Normal location shift' selekcijske krivulje. Objasniti karakteristike 'Normal scale shift' selekcijske krivulje. Objasniti karakteristike 'Lognormal' selekcijske krivulje. Objasniti karakteristike 'Gamma' selekcijske krivulje. Navesti uobičajene korake kod analize eksperimentalnih podataka. Vježba 11. Selektivnost mreža stajačica – analiza eksperimentalnih podataka. (4 sata) Ishodi učenja: Znati primijeniti teoretsko znanje u obradi podataka iz prethodne vježbe. Studenti će naučiti kako grupirati podatke, odrediti dužinske frekvencije vrsta u ulovu. Znati provesti preliminarnu analizu te odrediti koje vrste su pogodne za analizu i zašto. Znati pripremiti i adekvatno formatirati podatke za daljnju analizu u R programu za statističku obradu podataka. Naučiti grafički prikazati i interpretirati dobivene rezultate analize. Naučiti sumirati rezultate te donijeti adekvatne zaključke. Naučiti kako se podaci analize mogu primijeniti u reguliranju ribolova (koja veličina oka je najprikladnija za lov jedinki određene vrste itd.). ☒ predavanja ☐ samostalni zadaci Vrste izvođenja ☐ seminari i radionice ☐ multimedija nastave: ☒ vježbe ☐ laboratorij ☐ on line u cijelosti ☐ mentorski rad

Diplomski studij Morsko ribarstvo 67

☐ mješovito e-učenje ☐ (ostalo upisati) ☐ terenska nastava Obveze studenata Studenti su obvezni pohađati nastavu. Praćenje rada Pohađanje nastave 2,5 Istraživanje Praktični rad studenata (upisati Eksperimentalni (Ostalo Referat udio u ECTS bodovima rad upisati) za svaku aktivnost Seminarski (Ostalo Esej tako da ukupni broj rad upisati) ECTS bodova (Ostalo Kolokviji Usmeni ispit odgovara bodovnoj upisati) vrijednosti (Ostalo Pismeni ispit 2,5 Projekt predmeta): upisati) Ocjenjivanje i Ispit je pismeni. vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu Broj Dostupnost Obvezna literatura Naslov primjeraka u putem ostalih (dostupna u knjižnici i knjižnici medija putem ostalih medija) Interna skripta - - 1. Wileman, D.A., Ferro, R.S.T., Fonteyne, R., Millar, R.B., 1996. ICES manual of methods of measuring the selectivity of towed fishing gears. ICES Coop Res. Rep. 215. 2. He, P. 2010. Behavior of Marine Fishes: Capture Processes and Conservation Challenges. Dopunska literatura Ames, IA: WilleyBlackwell. 375 p. 3. Suuronen, P. 2005. Mortality of fish escaping from fishing gears, FAO Fisheries Technical Paper T478 4. Holst, R., Madsen, N., Moth – Poulsen, T. Fonseca, P., Campos, A. Manual for GillNet Selectivity. 43.pp. Načini praćenja Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom kvalitete koji ispitu. Tijekom nastave vrednuje se: osiguravaju stjecanje a) pohađanje nastave utvrđenih ishoda b) aktivnost u nastavi učenja c) usvojeno znanje Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

NAZIV PREDMETA DINAMIKA I PROCJENA ISKORIŠTAVANIH POPULACIJA Kod SMR314 Godina studija 1. Nositelj/i predmeta Doc. dr. sc. Frane Škeljo Bodovna vrijednost (ECTS) 4 Način izvođenja nastave P S V T Suradnici Prof. dr. sc. Nedo Vrgoč (broj sati u semestru) 30 0 15 0 Postotak primjene e- Status predmeta obvezan učenja OPIS PREDMETA Kroz ovaj predmet studenti će naučiti osnovne principe na kojima je zasnovana dinamika Ciljevi predmeta populacija (dinamika rasta i dinamika uginuća populacija, te metode za računanje parametara dinamike rasta), te glavne metode koje se koriste pri procjeni stanja

Diplomski studij Morsko ribarstvo 68

obnovljivih bioloških zaliha mora. Naime, izrada ispravne ocjene stanja resursa u moru preduvjet je za uspostavu adekvatnih mjera regulacije ribolova i zaštite resursa. Na vježbama iz ovog kolegija usavršavat će se stečeno znanje putem rješavanja zadataka iz dinamike iskorištavanih populacija i metoda procjene populacija. Nastava je organizirana kroz predavanja i vježbe na kojima su studenti obavezni prisustvovati. Uvjeti za upis - predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Razumjeti ravnotežu koja se uspostavlja u neeksploatiranim i razumno eksploatiranim Očekivani ishodi populacijama, te efekte koji nastaju kao posljedica poremećaja te ravnoteže. Razumjeti učenja na razini komponente smrtnosti – smrtnost zbog prirodnih faktora (prirodna smrtnost) i faktora predmeta (4-10 vezanih uz izlovljavanje (ribolovna smrtnost), kao i pojam eksploatacijskog omjera. Naučiti ishoda učenja) koristiti različite metode za računanje dinamike uginuća: računanje ukupne smrtnost iz CPUE podataka, smrtnost iz krivulje ulova, te empirijske formule za računanje smrtnosti. Predavanje 1. Uvodno predavanje (3 sata) Ishodi učenja: Upoznati se s gradivom koje će se obrađivati kroz ovaj predmet i s važnosti poznavanja dinamike populacija za potrebe procjene stokova i uspostave dugoročno održivog gospodarenja. Upoznati se s aktualnim ribarstvenim istraživanjima koje se provode u RH, kao i sa stanjem populacija gospodarski najvažnijih vrsta. Predavanje 2. Osnovni pojmovi i principi u dinamici populacija (2 sata) Ishodi učenja: Naučiti osnovne pojmove i principe koji će se koristiti u narednim predavanjima. Znati definirati pojmova populacije (u biološkom, statističkom i ribarstveno biološkom smislu), 'stoka' (djeljivi stokovi, migrirajući stokovi), kohorta, vrste ribolova, prelova i prelovljenosti. Predavanje 3. Russelov zakon dinamičke ravnoteže (2 sata) Ishodi učenja: Razumjeti ravnotežu koja se uspostavlja u neeksploatiranim i razumno eksploatiranim populacijama, te efekte koji nastaju kao posljedica poremećaja te ravnoteže (kao posljedica preintenzivne eksploatacije ili promjena u novačenju). Predavanje 4. Metode određivanja starosti morskih organizama (1 sat) Ishodi učenja: Poznavati osnovne metode (direktne i indirektne) koje se koriste prilikom određivanja starosti morskih organizama, što je jedan od preduvjeta za računanje dinamike rasta i uginuća. Sadržaj predmeta Predavanje 5. Dinamika rasta (1 sat) detaljno razrađen Ishodi učenja: Upoznati sa osnovnim pojmovima i principima dinamike rasta prikazane kao prema satnici nastave dužinski i težinski rast. Za opisivanje dinamike rasta koristit će se von Bertalanffyeva jednadžba rasta. Naučiti metodu računanja parametara von Bertalanffyeve jednadžbe. Predavanje 6. Dinamika uginuća (1 sat) Ishodi učenja: Upoznati se s osnovnim pojmovima i principima dinamike uginuća (smrtnosti) morskih organizama. Razumjeti komponente smrtnosti – smrtnost zbog prirodnih faktora (prirodna smrtnost) i faktora vezanih uz izlovljavanje (ribolovna smrtnost), kao i pojam eksploatacijskog omjera. Predavanje 7. Računanje prirodne i ribolovne smrtnosti (2 sata) Ishodi učenja: Naučiti koristiti različite metode za računanje dinamike uginuća: računanje ukupne smrtnost iz CPUE podataka, smrtnost iz krivulje ulova, te empirijske formule za računanje smrtnosti. Znati izračunati prirodnu smrtnost Paulyevom metodom, Rikhterovom i Taylorovom metodom, te vektorskim prikazom prirodne smrtnosti. Predavanje 8. Metode procjene biomase (3 sata) Ishodi učenja: Naučiti osnovne metode koje se koriste u procjeni biomase u ribarstvu. Razumjeti direktne i indirektne metode procjene biomase, te njihove prednosti i nedostatke. Upoznati se s osnovnim teorijama uzorkovanja u ribarstvu. Predavanje 9. Modeli optimalnog ribolova (2 sata) Ishodi učenja: Upoznati se s dinamikom kohorta, naučiti kratki pregled modela koji su korišteni u uspostavi optimalne razine ribolova kroz povijest, znati objasniti osnovne

Diplomski studij Morsko ribarstvo 69

holističke i analitičke modele, njihove značajke i ograničenja. Razumjeti pojam MSY i čemu služi u ribarstvenoj biologiji. Predavanje 10. Shaeferov i Foxov model održivog ribolova (1 sat) Ishodi učenja: Naučiti princip rada Shaeferovog i Foxovog modela (povijesno najčešće korišteni modeli u ribarstvenoj biologiji), te prednosti i ograničenja njihove primjene. Predavanje 11. Beverton-Holtov model ulova po novačenju (Y/R model) (2 sata) Ishodi učenja: Naučiti koristiti Beverton-Holtov model procjene stanja resursa. Razumjeti odnos između veličine stoka i intenziteta novačenja, te razumjeti čimbenike koji utječu na ovaj odnos. Predavanje 12. Virtualna populacijska analiza (VPA) (2 sata) Ishodi učenja: Naučiti osnove teorije VPA i naučiti samostalno obavljati VPA baziran na podacima o starosti, te na podacima o dužinskim frekvencijama. Kako je ovo metoda koja se konvencionalno radi i na IOR-u prilikom procjene sitne plave ribe, studentima će se opisati stanje resursa u Jadranskom moru korištenjem ove metode. Predavanje 13. Procjene stanja resursa putem bioloških i socioekonomskih indikatora (2 sata) Ishodi učenja: Naučiti koristiti metodu opisivanju stanja resursa putem različitih indikatora stanja. Upoznati se sa sustavom indikatora stanja i referentnih točaka za procjene demerzalnih naselja (tzv. 'Trafic light approach') razrađenim za Jadransko more. Predavanje 14. Ekosustavni pristup u ribarstvu (EAF) (2 sata) Ishodi učenja: Upoznati se s principima ekosustavnog pristupa u ribarstvu ('ecosystem approach to fisheries' - EAF), te uz njega vezanim gospodarenjem zasnovanim na ekosustavu ('ecosystem based management in fisheries' - EBMF). Predavanje 15. Utjecaj efekta migracija na procjenu bioloških resursa (1 sat) Ishodi učenja: Naučiti osnovne tipove migracija, te migracijske karakteristike glavnih Jadranskih vrsta. Migracije imaju veliki utjecaj na stanje populacija u pojedinim područjima i dijelovima godine i to prvenstveno na demografsku strukturu populacija. Kako se dinamika rasta i uginuća populacija u pravilu računa na osnovu demografske strukture populacija, poznavanje migracija je od ključne važnosti za pravilno interpretiranje podataka o dinamici populacija i procjeni stokova. Predavanje 16. Utjecaj selektivnosti i migracija na dinamiku populacija (2 sata) Ishodi učenja: Naučiti obilježja selektivnosti pojedinih ribolovnih alata i migratorna obilježja pojedinih populacija kako bi se moglo ispravno interpretirati podatke dobivene tijekom istraživanja. Znati objasniti na konkretnim primjerima iz Jadranskog mora ove efekte i načine uklanjanja eventualnih pogrešaka u procjenama dinamike populacija. Predavanje 17. Primjena računalnih programa u dinamici populacija (1 sat) Ishodi učenja: Upoznati se s najnovijim softwerima koji se koriste u ribarstvenoj biologiji.

Vježba 1. Grupiranje podataka u razrede (1 sat) Ishodi učenja: Znati grupirati podatke u razrede (dužinske frekvencije), znati izračunati teoretske (očekivane) dužinske frekvencije, znati usporediti stvarne i teoretske dužinske frekvencije, objasniti razliku stvarnih i teoretskih dužinskih frekvencija na zadanim primjerima. Vježba 2. Dužinsko-maseni odnos (1 sat) Ishodi učenja: Razumjeti pojam dužinsko-masenog odnosa riba i glavonožaca, znati izračunati dužinsko-maseni odnos iz zadanih vrijednosti, objasniti biološko značenje parametara jednadžbe dužinsko-masenog odnosa Vježba 3. Određivanje starosti očitavanjem zona prirasta na otolitima (2 sata) Ishodi učenja: Razumjeti metodu određivanja starosti riba očitavanjem sezonskih zona prirasta na otolitima, znati tehniku vađenja otolita iz različitih vrsta morskih riba, te tehnike obrade otolita za potrebe očitanja starosti (brušenje i poliranje), znati determinirati hijaline i opake zone prirasta na obrađenim otolitima, te odrediti starost analiziranih jedinki. Vježba 4. Von Bertalanffyeva jednadžba rasta (2 sata) Ishodi učenja: Razumjeti pojam Von Bertalanffyeve jednadžbe rasta i njegovu važnost u ribarstvu, objasniti biološko značenje parametara Von Bertalanffyeve jednadžbe rasta, znati

Diplomski studij Morsko ribarstvo 70

povezati veličinu tijela i starost riba (glavonožaca) korištenjem Von Bertalanffyeve jednadžbe rasta. Vježba 5. Smrtnost (1 sat) Ishodi učenja: Razumjeti pojmove prirodne, ribolovne i ukupne smrtnosti, znati izračunati ukupnu smrtnost korištenjem Beverton i Holtove Z-jednadžbe, znati izračunati ukupnu smrtnost iz krivulje ulova, znati izračunati očekivano preživljavanje uz različite koeficijent ukupne smrtnosti korištenjem modela smrtnosti, objasniti utjecaj koeficijenta ukupne smrtnosti na preživljavanje, znati izračunati prirodnu smrtnost (Paulyeva metoda, Rikhter i Efanova metoda, Gunderson i Dygertova Metoda) i ribolovnu smrtnost, objasniti važnost prirodne i ribolovne smrtnosti za pojedine vrste riba i drugih morskih organizama. Vježba 6. Analiza virtualne populacije (VPA) (2 sata) Ishodi učenja: Razumjeti pojam analize virtualne populacije, znati odrediti kretanje veličine kohorte kroz vrijeme korištenjem Popove analize kohorte (PCA), objasniti važnost i primjenu metoda analize virtualne populacije, objasniti odnos prirodne i ribolovne smrtnosti u različitim životnim fazama riba i drugih morskih organizama. Vježba 7. Određivanje ulova po novačenju (yield per recruit) (1 sat) Ishodi učenja: Razumjeti pojam novačenja, znati izračunati ulov po novačenju korištenjem Beverton i Holtovog modela, objasniti utjecaj intenziteta ribolova na ulov po novačenju, objasniti optimalan način iskorištavanja obnovljivih resursa mora. Vježba 8. Procjena maksimalnog održivog ulova (1 sat) Ishodi učenja: Razumjeti pojam maksimalnog održivog ulova, znati izračunati maksimalni održivi ulov metodom Schaefera, znati izračunati maksimalni održivi ulov metodom Foxa, objasniti razlike među navedenim metodoma. Vježba 9. 'Swept Area Method' (1 sat) Ishodi učenja: Znati procijeniti biomasu pridnenih vrsta pomoću 'Swept Area Method', odnosno metode koja daje procjenu biomase na temelju ulova pridnene povlačne mreže koće na prevaljenu jedinicu površine, razumijeti ograničenja pri primjeni ove metode i tumačenju rezultata. Vježba 10. 'Traffic light' metoda (1 sat) Ishodi učenja: Razumjeti pojmove i znati izračunati populacijske indikatore stanja (Frekvencija pojavljivanja; Indeks biomase; Indeks abundancije; Indeks novaka; Indeks odraslih primjeraka; Srednja masa primjeraka; Srednja dužina primjeraka; Srednja dužina primjeraka bez novaka; Omjer srednje dužine primjeraka i dužine prve spolne zrelosti), kao i indikatore za zajednice (Indeks ukupne biomase; Indeks ukupne abundancije; Ukupna biomasa bez plave ribe; Ukupan broj bez plave ribe; Biomasa gospodarski ciljanih vrsta; Indeks biomase glavonožaca; Indeks biomase pelagičnih riba; Indeks biomase hrskavičnjača; BOI indeks). Vježba 11. Korištenje računalnih programa u dinamici populacija (2 sata) Ishodi učenja: Znati koristiti FISAT II računalni program za analizu dužinskih frekvencija, izračun Von Bertalanffyevih parametara rasta, izračun ukupne i prirodne smrtnosti, te analizu virtualne populacije. ☒ predavanja ☐ samostalni zadaci ☐ seminari i radionice ☐ multimedija Vrste izvođenja ☒ vježbe ☐ laboratorij nastave: ☐ on line u cijelosti ☐ mentorski rad ☐ mješovito e-učenje ☐ (ostalo upisati) ☐ terenska nastava Obveze studenata Studenti su obvezni pohađati nastavu. Praćenje rada Pohađanje nastave 3 Istraživanje Praktični rad studenata (upisati Eksperimentalni (Ostalo Referat udio u ECTS bodovima rad upisati) za svaku aktivnost Seminarski (Ostalo Esej tako da ukupni broj rad upisati)

Diplomski studij Morsko ribarstvo 71

ECTS bodova (Ostalo Kolokviji Usmeni ispit odgovara bodovnoj upisati) vrijednosti (Ostalo Pismeni ispit 1 Projekt predmeta): upisati) Ocjenjivanje i Znanje se provjerava putem ispita iz vježbi, te ispita iz predavanja. Ispit iz vježbi sastoji se vrjednovanje rada od praktičnog rješavanja zadataka vezanih uz dinamiku iskorištavanih populacija i procjenu studenata tijekom bioloških zaliha mora. Tek nakon uspješno položenog ispita iz vježbi studenti mogu nastave i na završnom pristupiti ispitu iz predavanja, koji se polaže usmeno. ispitu Broj Dostupnost Naslov primjeraka u putem ostalih Obvezna literatura knjižnici medija (dostupna u knjižnici i Spare, P., Venema S.C, 1998. Introduction to tropical fish - - putem ostalih medija) stock assessment. FAO Fish.Tech.Pap. 306/1 407 p Pauly, D. 1984. Fish population dynamics in tropical - - waters. ICLARM Stud.Rev.(8):325 1. Bianchi G., Skjoldal H.R., 2008. The Ecosystem Approach to Fisheries. FAO, 361 p. 2. Kolding J., Giordano, U., 2002. Lectures notes: AdriaMed Training Course on Fish Population Dynamics and Stock Assesssment. AdriaMed Technical Documents No8. 145 p 3. Hoggarth DD, et al., 2006. Stock assessment for fisheries management, FAO. 261 4. Gayanilo F.C., Spare P., Pauly D., 2005. FAO-ICLARM Stock assessment tools II. User's Dopunska literatura guide FAO, 168 p

5. Cadima E.L., Caramelo A.M., 2005. Sampling methods applied to fisheries science: a manual. FAO 87p 6. Biswas, S.P.1993, Manual of Methods in Fish Biology. Published by South Asian Publishers, 157 p 7. Krebs C.J. 1989. Ecological Methodology. Harper and Row Publisher, New York, 498 p Načini praćenja Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom kvalitete koji ispitu. Tijekom nastave vrednuje se: osiguravaju stjecanje a) pohađanje nastave utvrđenih ishoda b) aktivnost u nastavi učenja c) usvojeno znanje Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

NAZIV PREDMETA POVIJEST ISTRAŽIVANJA MORA I MORSKOG RIBARSTVA Kod SMR107 Godina studija 1. Izv. prof. dr. sc. Gorana Jelić Nositelj/i predmeta Bodovna vrijednost (ECTS) 3 Mrčelić Način izvođenja nastave P S V T Suradnici - (broj sati u semestru) 30 15 0 0 Postotak primjene e- Status predmeta izborni učenja OPIS PREDMETA Osnovna zadaća je upoznati studente s povijesnim razvojem istraživanja mora i morskog Ciljevi predmeta ribarstva, s ciljem da studenti razviju vlastite spoznaje o tome koji su mogući trendovi razvoja znanosti o moru, kao i trendovi u iskorištavanju bogatstava mora. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Diplomski studij Morsko ribarstvo 72

Poznavati društvene prilike u Europi u Srednjem vijeku i razlog kočenja znanosti – mračno doba (podjela Europe na Istočno i Zapadno Rimsko carstvo, pad Zapadnog Rimskog carstva). Poznavati razloge ponovnog procvata prirodnih znanosti, te objasniti pojavu Očekivani ishodi znanstvenika – amatera. Objasniti kako je riješen problem određivanja geografske dužine učenja na razini na moru. Poznavati uređaje i alate za mjerenje i uzorkovanje ove epohe (dredža, predmeta (4-10 planktonska mreža, Secchi ploča, Nansenova i Niskinova boca (crpac), Forel-Ulleova ishoda učenja) ljestvica boja mora). Poznavati vodeće institute (Stazione Zoologica Napoli, Woods Hole Institute), organizacije (ICES, CIESM) za istraživanje mora. Poznavati znanstveni doprinos znanstvenika: Wegenera, Haeckela, Hensena, Nansena, Eckamana, Jerlova, ZoBell. Predavanje 1. Upoznati studente s uvjetima za dobivanje potpisa i načinom polaganja ispita i ocjenjivanja, te sadržajem predmeta. Uvod u predmet. Ishodi učenja: Student mora objasniti pojam i poznavati podjelu oceanologije, te navesti faze razvoja oceanologije i glavna obilježja svake epohe. Student mora razumjeti društvene prilike koje uvjetovale razvoj znanosti o moru. Predavanje 2. Klasično doba oceanologije – od prvih civilizacija do antičke Grčke. Ishodi učenja: Student mora poznavati podjelu povijesti, epohe u prapovijesti (kameno doba, brončano doba, željezno doba), društvene prilike ovih epoha, razvoj prvih plovila i razloge čovjekova 'zbližavanja' s morem, prve civilizacije vezane uz more (Mezopotamija, Egipat, Kina, narodi Polinezije, Fenikija, Kretsko-minojska kultura i Mikenska Grčka). Poznavati putovanja koja su poduzimali Feničani (plovidba oko Afrike i ulazak u Indijski ocean) i važnost feničke kolonije Kartage. Predavanje 3. Klasično doba oceanologije – od antičke Grčke do Srednjeg vijeka. Ishodi učenja: Prepoznati utjecaj Feničana i antičke Grčke na današnji Zapadni svijet (kolijevka zapadne civilizacije). Objasniti razvoj grčke spoznaje o moru (kako su grci opisivali poznati svijet). Objasniti ulogu Aristotela u razvoju znanosti. Poznavati velike znanstvenike Aleksandrijskog doba, pogotovo doprinos Aleksandra Makedonskog, Eratostena i Ptolomeja. Poznavati ulogu Etruščana i Rima u razvoju pomorstva i znanosti o moru. Predavanje 4. Klasično doba oceanologije – Srednji vijek. Ishodi učenja: Poznavati društvene prilike u Europi u Srednjem vijeku i razlog kočenja znanosti – mračno doba (podjela Europe na Istočno i Zapadno Rimsko carstvo, pad Zapadnog Rimskog carstva). Poznavati ulogu Vikinga u razvoju pomorstva (prva europska Sadržaj predmeta kolonija u Americi), te Normana. Objasniti ulogu vjere u istraživanju mora (širenje vjere, detaljno razrađen sukobi i traženje novih putova iz Europe u Indiju). Poznavati razloge uspona talijanskih prema satnici nastave trgovačkih gradova, posebice Venecije. Poznavati ulogu Marca Pola u razvoju istraživanja mora. Razumjeti ulogu Islama u suvremenoj znanosti (astrologija, geografija, prva sveučilišta). Objasniti položaj Kine u tadašnjem Svijetu. Predavanje 5. Predchallengersko doba oceanologije – Doba velikih otkrića. Ishodi učenja: Poznavati društvene prilike u Europi koje su dovele do velikih otkrića – nemogućnost kopnene trgovine s Indijom – pojava karavela – uspon Portugala i Španjolske. Poznavati istraživače i putovanja (Princ Henrika od Portugala, Bartolomeo Diaz, Vasco da Gama, Cristofor Columbo, Ferdinando Magellan, Sir Francis Drake). Objasniti razloge zašto Francuska, Engleska, Danska tragaju za Sjevernoistočnim i Sjevernozapadnim prolazom u Pacifik. Objasniti razloge koji su doveli do većeg interesa Europe za Ameriku, Afriku, Aziju i Australiju. Predavanje 6. Predchallengersko doba oceanologije – doba prvih znanstvenih putovanja. Ishodi učenja: Poznavati razloge ponovnog procvata prirodnih znanosti, te objasniti pojavu znanstvenika – amatera. Objasniti kako je riješen problem određivanja geografske dužine na moru. Poznavati znanstveni doprinos Boyla, Humbolta i Marsiglia. Objasniti zašto su Europljani vjerovali u terru Australis Incognitu i kako je opovrgnuto to vjerovanje. Poznavati istraživačka putovanja Cooka. Predavanje 7. Predchallengersko doba oceanologije – doba prvih znanstvenih putovanja. Ishodi učenja: Poznavati znanstveni rad Benjamina Franklina. Poznavati i povezati znanstvene doprinose Galilea, Newtona i Laplacea. Poznavati znanstvene doprinose Lavoisiera, Gay Lussaca, Marceta. Poznavati rad Darwina, objasniti kako je potkrijepio teoriju o evoluciji i prirodnom odabiru. Poznavati doprinos Maurya oceanologiji.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 73

Kolokvij 1 Predavanje 8. Challengersko doba oceanologije – doba prva prava znanstvena ekspedicija. Ishodi učenja: Poznavati prilike koje su dovele do ekspedicije Challenger. Poznavati kako je otkriće prasluzi objasnio Huxlya i u čemu je pogriješio. Objasniti postojanje azoične teorije. Poznavati znanstveni doprinos Forbesa. Poznavati ekspedicije postchallengerskog doba – brodovima Albatross, Meteor, Discovery i Fram. Predavanje 9. Postchallengersko doba oceanologije. Ishodi učenja: Poznavati uređaje i alate za mjerenje i uzorkovanje ove epohe (dredža, planktonska mreža, Secchi ploča, Nansenova i Niskinova boca (crpac), Forel-Ulleova ljestvica boja mora). Poznavati vodeće institute (Stazione Zoologica Napoli, Woods Hole Institute), organizacije (ICES, CIESM) za istraživanje mora. Poznavati znanstveni doprinos znanstvenika: Wegenera, Haeckela, Hensena, Nansena, Eckamana, Jerlova, ZoBell. Objasniti važnost nalaza živih Latimerija. Predavanje 10. Glomar-challengersko doba oceanologije – prvi dio. Ishodi učenja: Objasniti ulogu novih tehnologija u istraživanju mora - primjene računala, satelita, zvučnih opservatorija. Poznavati razvoj kartiranja morskog dna – otkriće oceanskih uzvisina uzvisine (the Ocean Ridges). Objasniti važnost mineralnih dimanjaka za život na Zemlji (Ballard). Objasniti teoriju širenja morskog dna (Harry Hammond Hess) i teoriju o izmjeni ledenih doba na Zemlji i teoriju Mesinske krize saliniteta (navesti dokaze). Poznavati etape razvoja istraživačkog bušenja oceanskog dna: 1.The Deep Sea Drilling Project (DSDP) i Glomar Challenge; 2. The Ocean Drilling Program (ODP) i Joides Resolution; 3. The Integrated Ocean Drilling Program (IODP). Predavanje 11. Glomar-challengersko doba oceanologije – drugi dio. Ishodi učenja: Poznavati prednosti i nedostatke satelitske oceanografije. Poznavati glavne karakteristike, te opremu istraživačkih brodova, podvodnih laboratorija - podvodnih habitata. Poznavati FLIP (Floating Instrument Platform). Objasniti razloge postavljanja umjetnih grebena. Poznavati rad popularnih suvremenih oceanografa: Cousteau, Ballard. Predvidjeti mogućnosti i daljnje pravce istraživanja mora. Poznavati mogućnosti kolonizacije oceana – prednosti i nedostatke. Predavanje 12. Razvoj podvodnih istraživanja. Ishodi učenja: Poznavati razvoj podmornica - batisfera i batiskaf Trieste (otac i sin Piccard), ronilice bez posade (Unmanned Undersea Vehicle UUV): autonomne podmornice bez posade Autonomous Underwater Vehicle (AUV) i neautonomne daljinski upravljane podmornice bez posade Remotely Operated (Controlled) Underwater Vehicles (ROVs), podmornice za izronjavanje LILOS (Lock-In-Lock-Out Submarines). Poznavati vrste i razvoj različitih vrsta ronjenja (SCUBA ronjenje, ronjenje s dobavom s površine, ronjenje u saturaciji), ronilačka zvona i objasniti što je to kesonska bolest. Vrednovati doprinos Cousteau-a razvoju ronjenja. Predavanje 13. Pregled istraživanja Mediterana i Jadrana. Ishodi učenja: Poznavati istraživače (Marsigli) i ekspedicije (Thor) važne za istraživanje Mediterana. Poznavati organizacije, istraživače i ekspedicije važne za istraživanje Jadrana: Adria Commition, Pomorska biološka postaja u Rovinju, morski akvarij u Zagrebu, IOR, znanstveni doprinos Bučića, prvo hrvatsko znanstveno-istraživačko putovanje duž Jadrana – Brusina. Razumjeti važnost ekspedicije Hvar. Predavanje 14. Međunarodne organizacije, konvencije, programi i planovi u službi istraživanja, iskorištavanja i zaštite mora. Ishodi učenja: Poznavati vodeće organizacije, programe i projekte koji se bave pitanjima vezanim uz more (FAO, IMO, UNESCO, UNEP; WWF, IUCN). Poznavati pravnu osnovu istraživanja, iskorištavanja i zaštite mora (Konvencija o pravu mora, Kodeks odgovornog ribarstva). Student mora razumjeti princip održivog razvoja, odnosno mjere razumnog korištenje resursa u svrhu njihovog očuvanja. Predavanje 15. Pitanja od posebne važnosti. Ishodi učenja: Student mora poznavati suvremene probleme kojima se susreće oceanologija, te znati objasniti razloge tih problema i navesti moguća rješenja.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 74

Objasniti mehanizam pojava (današnja saznanja): el Nino južna oscilacija, globalne klimatske promjene, kisele kiše.

Seminar 1. Povijesni razvoj ribarstva Seminar 2. Povijesni razvoj pojeedinih vrsta ribolova – poseban osvrt na razvoj tunolova, lova na sleđeve i bakalare, te kitolova. Seminar 3. Povijesni razvoj ribarskih brodova. Seminar 4. Povijesni razvoj ribolovnih alata, posebice ribarskih mreža – stajačice, potegače, povlačne, plivarice. Seminar 5. Povijesni razvoj marikulture. Seminar 6. Povijesni razvoj spužvarstva. Seminar 7. Povijesni razvoj koraljarstva. Seminar 8. Povijesni razvoj prerade i očuvanja proizvoda iz mora (sušenje, dimljenje, soljenje, fermentiranje, mariniranje, konzerviranje, paštete, kavijar, riblje brašno). Seminar 9. Povijesni razvoj ribarstva – pojedinih vrsta ribolova na Jadranu – poseban osvrt na razvoj tunolova, lova na malu plavu ribu (vojge i potegače, te plivarice), te koćarenja. Seminar 10. Povijesni razvoj ribarskih brodova na Jadranu. Seminar 11. Povijesni razvoj ribolovnih alata na Jadranu. Seminar 12. Povijesni razvoj marikulture na Jadranu. Seminar 13. Povijesni razvoj spužvarstva. Seminar 14. Povijesni razvoj koraljarstva. Seminar 15. Povijesni razvoj prerade i očuvanja proizvoda iz mora na Jadranu. Život ribara. Trgovina i raspodjela ribe. Ribarnice. Zaštitne mjere. Ishodi učenja: Student u obliku Power Point prezentacije iznosi svoj seminarski rad s ciljem da prepozna i objasni bitne činjenice (analiza i sinteza, te podučavanje). Također ga se potiče na samostalnost u radu (sposobnost pronalaženja informacija i razvijanje kritičkog mišljenja) i daje prilika za učenje kako prezentirati vlastiti rad. Student mora poznavati razvoj ribolovnih alata, načina njihove uporabe, razvoj plovila koja su se koristili u ribolovu, ali i u školjkarstvu, koraljarstvu i spužvarstvu. Također moraju usvojiti znanje o razvijanju marikulture, te prerade i očuvanja proizvoda iz mora. Mora biti sposoban prepoznati koje prepreke i ograničenja upotreba pojedinih alata i tehnika ribolova, te utjecaj društvene situacije na razvoj pojedinih ribolovnih alata, tehnika ribolova, uzgoja i prerade. Mora razumjeti kako su društveno-ekonomske prilike utjecale na razvoj ribarstva. ☒ predavanja ☐ samostalni zadaci ☒ seminari i radionice ☐ multimedija Vrste izvođenja ☐ vježbe ☐ laboratorij nastave: ☐ on line u cijelosti ☐ mentorski rad ☐ mješovito e-učenje ☐ (ostalo upisati) ☐ terenska nastava Nastava je organizirana u obliku predavanja i seminara. Prisustvovanje nastavi je obavezno. Aktivno sudjelovanje studenta u nastavnom programu nastoji se postići interaktivnim predavanjima i video klipovima. Na seminarima student izlaže izabranu temu u vidu Power Obveze studenata Point prezentacije. Pravo na potpis imaju studenti koji su tijekom semestra prisustvovali na minimum 80% nastave (12 od 15 tjedana) i uspješno izradili i izložili seminarski rad. Tijekom semestra polažu se dva pismena kolokvija. Izlazak na kolokvij nije obavezan. Pozitivna ocjena iz oba kolokvija oslobađa studente od ispita koji se polaže kao pismeni test. Praćenje rada Pohađanje nastave 2 Istraživanje Praktični rad studenata (upisati Eksperimentalni (Ostalo Referat udio u ECTS bodovima rad upisati) za svaku aktivnost Seminarski (Ostalo Esej 2 tako da ukupni broj rad upisati) ECTS bodova (Ostalo Kolokviji Usmeni ispit odgovara bodovnoj upisati)

Diplomski studij Morsko ribarstvo 75

vrijednosti (Ostalo Pismeni ispit Projekt predmeta): upisati) Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave (pohađanje nastave, aktivnost na nastavi, izrada i prezentacija seminarskog rada, polaganje dva kolokvija) i na završnom ispitu. Pravo na potpis imaju studenti koji su tijekom semestra prisustvovali na minimum 80% nastave (12 od 15 tjedana) i uspješno izradili i izložili seminarski rad. Tijekom Ocjenjivanje i semestra polažu se dva pismena kolokvija. Izlazak na kolokvij nije obavezan. Pozitivna vrjednovanje rada ocjena iz oba kolokvija oslobađa studente od ispita koji se polaže kao pismeni test. studenata tijekom Polaganje ispita je pismeno i to: završni pismeni ispit ili polaganje dva pismena kolokvija. nastave i na završnom Prag za prolaznost je minimalno riješenih 50% na završnom pismenom ispitu, odnosno na ispitu svakom od kolokvija. Ocjenjivanje pismenog ispita i kolokvije je relativno: izvrstan (5) 15% najboljih studenata, vrlo dobar (4) 35% studenata, dobar (3) 35% studenata, dovoljan (2) 15% studenata. Konačnu ocjenu čini 75% ocjene završnog testa (ili srednje ocjene dva kolokvija) i 25% ocjene seminara. Broj Dostupnost Obvezna literatura Naslov primjeraka u putem ostalih (dostupna u knjižnici i knjižnici medija putem ostalih medija) Jelić Mrčelić, G., 2011/12: Povijest istraživanja mora i - - ribarstva, interna skripta, Split 1. Basoli, 1984: Ribarstvo na Jadranu, Znanje, Zagreb 2. Ercegović, 1949: Život u moru, JAZU, Zagreb 3. Lorini, 1995. Ribanje i ribarske sprave, D&M, Zagreb Dopunska literatura 4. Županović, 1971: Ribarstvo Jadrana, MH, Split 5. D’Erco, 1973: O ribolovu na istočnom Jadranu, Jadranski Institut JAZU, Zgreb 6. Šimunković, 2008: Ribolov i prerada ribe u 18. stoljeću, Filozofski fakultet u Splitu-Dante Alighieri, Split 7. Pomorska enciklopedija Načini praćenja Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom kvalitete koji ispitu. Tijekom nastave vrednuje se: osiguravaju stjecanje a) pohađanje nastave utvrđenih ishoda b) aktivnost u nastavi učenja c) usvojeno znanje Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

NAZIV PREDMETA ODNOSI MEĐU MORSKIM ORGANIZMIMA Kod SMR112 Godina studija 1. Prof. dr. sc. Svjetlana Nositelj/i predmeta Bodovna vrijednost (ECTS) 3 Krstulović Šifner Način izvođenja nastave P S V T Suradnici - (broj sati u semestru) 30 15 0 0 Postotak primjene e- Status predmeta izborni učenja OPIS PREDMETA Svrha predmeta je omogućiti studentima razumijevanje različitih odnosa i interakcija između morskih organizama kao i zakonitosti na kojima se temelje ti odnosi unutar Ciljevi predmeta morskog ekosustava. Studenti se upoznaju i s različitim zajednicama unutar morskog ekosustava, organizmima koji ih naseljavaju te njihovim međusobnim odnosima unutar tih zajednica. Uvjeti za upis - predmeta i ulazne

Diplomski studij Morsko ribarstvo 76

kompetencije potrebne za predmet Znati opisati osnovne ekološke pojmove važne za razumijevanje sadržaja predmeta. Znati navesti primjere za različite tipove interspecijskih odnosa među morskim organizmima i opisati njihov utjecaj na svakog od sudionika takvog odnosa. Definirati različite tipove morskih ličinki i njihova osnovna obilježja. Naučiti Očekivani ishodi razliku između pojedinih tipova ličinki i značaj razlika u njihovim životnim strategijama. učenja na razini Definirati uvjete okoliša koji određuju sastav i gustoću zajednica u predmeta (4-10 subtidalnoj zoni koja se proteže do kontinentskog slaza te osnovna obilježja ishoda učenja) pridnenih zajednica mekih dna i osnovnu podjelu obzirom na prisutnost/odsutnost vegetacije. Upoznati se s posljedicama antropogenih utjecaja na životne zajednice mora i oceana. Prepoznati razlike između ekstinkcije i eksterminacije s primjerima iz morskog svijeta. Predavanje 1. Uvod. (2 sata) Ishodi učenja: Upoznati studente sa sadržajem kolegija, planom predavanja, obavezama koje trebaju izvršiti kao preduvjet za uspješno savladavanje nastavne građe i dobivanje konačne ocjene iz kolegija. Tijekom uvodnog predavanja studentima se objašnjava način polaganja ispita kao i način ocjenjivanja. Studenti stječu uvid u značaj poznavanja raznovrsnosti i složenosti odnosa među morskim organizmima. Predavanje 2. Osnovni ekološki pojmovi. (2 sata) Ishodi učenja: Opisati osnovne ekološke pojmove važne za razumijevanje sadržaja predmeta. Prepoznati i objasniti pojmove intra- i interspecijski odnosi. Razumjeti uvjete i razloge nastanka i održavanja postojećih odnosa među morskim organizmima u različitim životnim zajednicama mora. Predavanje 3. Tipovi interspecijskih odnosa. (2 sata) Ishodi učenja: Upoznati osnovne tipove interspecijskih odnosa. Znati navesti primjere za različite tipove interspecijskih odnosa među morskim organizmima i opisati njihov utjecaj na svakog od sudionika takvog odnosa. Predavanje 4. Ličinački tipovi i njihove strategije. (2 sata) Ishodi učenja: Definirati različite tipove morskih ličinki i njihova osnovna obilježja. Naučiti razliku između pojedinih tipova ličinki i značaj razlika u njihovim životnim strategijama. Znati razliku između -K i –r selekcije, prepoznati morske organizme s Sadržaj predmeta određenim tipom strategije životnog ciklusa i objasniti kako se to odražava na detaljno razrađen životne zajednice u kojima žive. prema satnici nastave Predavanje 5. Kruženje materije i protok energije u ekosustavu mora. (2 sata) Ishodi učenja: Upoznati se s osnovnim načelima protoka materije i energije u ekosustavu mora. Naučiti pojmove hranidbenih lanaca i hranidbenih mreža. Znati što su trofičke razine i kako se one definiraju. Predavanje 6. Prilagodbe morskih organizama na uvjete okoliša. (2 sata) Ishodi učenja: Opisati značenje različitih oblika tijela morskih organizama za život u različitim uvjetima okoliša. Prepoznati povezanost između različitih morfoloških i fizioloških obilježja i načina života i ishrane različitih vrsta organizama. Predavanje 7. Odnosi među morskim organizmima u različitim životnim zajednicama mora. (2 sata) Ishodi učenja: Upoznati se s horizontalnom i vertikalnom strukturom oceana i osnovnim svojstvima svake od dubinskih stepenica morskog dna (bentala) i otvorenog mora (pelagijala). Shvatiti utjecaj poremećaja i razumjeti posljedice koje nastaju uklanjanjem ključnih predatora iz zajednice. Analizirati primjere ekoloških sukcesija i shvatiti njihovog značaj u prirodnim ekosustavima. Predavanje 8. Obilježja, sastav zajednica i odnosi među organizmima u obalnim zajednicama kamenitih podloga. (2 sata) Ishodi učenja: Objasniti uvjete okoliša koji određuju sastav i gustoću zajednica u zoni plime i oseke na kamenitim podlogama. Nabrojati limitirajuće faktore ove zone i prilagodbe organizama kako bi se održali u takvom okolišu. Upoznati pojavu i

Diplomski studij Morsko ribarstvo 77

uzroke vertikalne zonacije, sastav zajednica u pojedinim zonama i međusobne odnose organizama u svakoj od njih. Analizirati hranidbene mreže ove zone. Predavanje 9. Obalne životne zajednice mekih supstrata. (2 sata) Ishodi učenja: Upoznati uvjete okoliša koji određuju sastav i gustoću zajednica u zoni plime i oseke na mekim supstratima. Analizrati limitirajuće faktore ove zone i prilagodbe organizama kako bi se održali u takvom okolišu. Upoznati vertikalnu zonaciju, sastav zajednica u pojedinim zonama i međusobne odnose organizama u svakoj od njih. Upoznavati hranidbenu mrežu ove zone. Predavanje 10. Pridnene životne zajednice mekih supstrata kontinentske podine. (2 sata) Ishodi učenja: Definirati uvjete okoliša koji određuju sastav i gustoću zajednica u subtidalnoj zoni koja se proteže do kontinentskog slaza te osnovna obilježja pridnenih zajednica mekih dna i osnovnu podjelu obzirom na prisutnost/odsutnost vegetacije. Opisati odnose među organizmima koji vladaju u ovim zajednicama i navesti primjere iz svjetskih mora i Jadrana. Poznavati sastav osnovnih hranidbenih mreža. Predavanje 11. Pridnene životne zajednice kamenitog dna kontinentske podine. (2 sata) Ishodi učenja: Opisati osnovna obilježja pridnenih zajednica kamenitih dna i njihov biološki značaj. Definirati limitirajuće faktore i analizirati odnose među organizmima u ovim zajednicama. Upoznati se sa zajednicama kelpa i efektima promjena u hranidbenom lancu u tipičnim zajednicama kelpa. Predavanje 12. Životne zajednice epipelagijala. (2 sata) Ishodi učenja: Znati koji su osnovni abiotički i biotički faktori koji utječu na sastav i brojnost pridnenih zajednica ovog područja. Opisati podjelu područja i prilagodbe organizama na uvjete koji vladaju. Upoznati se s obilježjima epipelagijske hranidbene mreže i obilježjima primarne produkcije epipelagijala u različitim geografskim područjima. Predavanje 13. Životne zajednice koraljnih grebena. (2 sata) Ishodi učenja: Upoznati različite tipove koraljnih grebena, načine i uvjete postanka i opstanka ovih biološki bogatih i raznovrsnih životnih zajednica. Znati koji su to najznačajniji inter- i intraspecijski odnosi među organizmima koji nastanjuju ove životne zajednice. Analizirati pojednostavljene hranidbene mreže i opasnosti od poremećaja koji mogu izazvati negativne promjene/nestanak koraljnih grebena. Predavanje 14. Dubokomorske životne zajednice. (2 sata) Ishodi učenja: Znati podjelu dubokomorskih područja prema u ovisnosti o količini/odsutnosti svjetla. Upoznati se s osnovnim adaptacijama morskih organizama na život u ekstremnim, dubokomorskih uvjetima. Nabrojati tipove odnosa koji vladaju među istim i različitim vrstama koje nastanjuju dubokomorska područja s naglaskom na ihtio- i teutofaunu Južnojadranske kotline. Predavanje 15. Utjecaj čovjeka na ekosustav mora. (2 sata) Ishodi učenja: Upoznati se s posljedicama antropogenih utjecaja na životne zajednice mora i oceana. Prepoznati razlike između ekstinkcije i eksterminacije s primjerima iz morskog svijeta. Steći jasne spoznaje o ugroženosti velikog broja vrsta i značaju IUCN liste. ☒ predavanja ☐ samostalni zadaci ☒ seminari i radionice ☐ multimedija Vrste izvođenja ☐ vježbe ☐ laboratorij nastave: ☐ on line u cijelosti ☐ mentorski rad ☐ mješovito e-učenje ☐ (ostalo upisati) ☐ terenska nastava Obveze studenata Uredno pohađanje predavanja i seminara. Pohađanje nastave 1,5 Istraživanje Praktični rad

Diplomski studij Morsko ribarstvo 78

Praćenje rada Eksperimentalni (Ostalo Referat studenata (upisati rad upisati) udio u ECTS bodovima Seminarski (Ostalo Esej 1,5 za svaku aktivnost rad upisati) tako da ukupni broj (Ostalo Kolokviji Usmeni ispit ECTS bodova upisati) odgovara bodovnoj (Ostalo vrijednosti Pismeni ispit Projekt upisati) predmeta): Ocjenjivanje i vrjednovanje rada Poznavanje gradiva iz predmeta Odnosi među morskim organizmima ocjenjuje se studenata tijekom kroz 2 parcijalna pismena kolokvija, kojima je obuhvaćena građa s predavanja. nastave i na završnom ispitu Broj Dostupnost Naslov primjeraka u putem ostalih knjižnici medija Obvezna literatura Castro P, Huber ME (2005) Marine biology, 5th Ed., (dostupna u knjižnici i McGraw Hill Higher Education, NY. putem ostalih medija) Nybakken JW (1993) Marine biology, An ecological approach, 3rd Ed., Harper Collins College Publishers, NY. Dopunska literatura Peres JM, Gamulin-Brida H (1973) Biološka oceanografija. ŠK Zagreb. Riedl R (1973) Fauna und Flora der Adria, Verlag Paul Parey, Hamburg-Berlin Načini praćenja Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom kvalitete koji ispitu. Tijekom nastave vrednuje se: osiguravaju stjecanje a) pohađanje nastave utvrđenih ishoda b) aktivnost u nastavi učenja c) usvojeno znanje Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

NAZIV PREDMETA TOKSIČNOST ŠKOLJKAŠA Kod SMR219 Godina studija 1. Nositelj/i predmeta Doc. dr. sc. Ivana Ujević Bodovna vrijednost (ECTS) 2 Način izvođenja nastave P S V T Suradnici - (broj sati u semestru) 15 0 0 0 Postotak primjene e- Status predmeta izborni učenja OPIS PREDMETA Kratki opis: Svrha ovog kolegija je upoznati studente s cjelovitom problematikom toksičnosti školjkaša, prirodnom pojavom čija povećana učestalost neposredno ugrožava zdravlje potrošača, dok posredno ugrožava veoma važne gospodarske grane marikulturu i turizam. U prvom dijelu predavanja (7 sati) studenti će proširiti stečeno znanje o ekologiji fitoplanktona, odnosno upoznati će se s biologijom i ekologijom toksičnih vrsta Ciljevi predmeta fitoplanktona, kao i s tipovima toksičnosti koje pojedine vrste ili grupe uzrokuju. U drugom dijelu predavanja (8 sati) studenti će se upoznati s osnovama toksikologije, školjkarstvom u Hrvatskoj, najčešćim biotoksinima u morskom ekosustavu, mehanizmima pojavljivanja, ugradnje i akumulacije biotoksina u školjkaše, simptomima trovanja pojedinim skupinama biotoksina, procjenom rizika, biološkim i instrumentalnim metodama određivanja u školjkašima, pojavama toksičnosti u Hrvatskoj, europskim i hrvatskim zakonodavstvom

Diplomski studij Morsko ribarstvo 79

vezanim za biotoksine. Osnovna zadaća: upoznati studente s problematikom toksičnosti u kontroliranom uzgoju školjkaša i prirodnom okolišu kao i prepoznavanje simptoma trovanja nakon konzumacije toksičnih školjkaša. Cilj: postići da stečena znanja osiguraju kompetitivnost u cilju samostalnog stjecanja novih znanja o problemima pojavljivanja i akumulacije biotoksina i drugih zagađivala u školjkašima. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Razumijeti ulogu fitoplanktona u morskom ekosustavu. Poznavati fitoplanktonske grupe i Očekivani ishodi njihove odnose u različitim trofičkim uvjetima. Poznavati različite vrste toksičnosti učenja na razini školjkaša. Objasniti podjelu prirodnih toksina u moru prema načinu djelovanja na čovjeka. predmeta (4-10 Objasniti toksično djelovanje, razinu toksičnosti i raspodjelu tetrodoksina. Objasniti razlog ishoda učenja) redovitog obavljanja monitoringa školjkaša. Navesti opseg Plana praćenja kakvoće mora i školjkaša, što obuhvaća analiza morske vode i školjkaša. Predavanje 1. Općenito o fitoplanktonu. Pregled fitoplanktonskih grupa. Uzroci toksičnosti školjkaša. (45 min) Ishodi učenja: Razumijeti ulogu fitoplanktona u morskom ekosustavu. Poznavati fitoplanktonske grupe i njihove odnose u različitim trofičkim uvjetima. Razumijeti uzroke toksičnosti školjkaša i moguće puteve prijenosa kroz prehrambeni lanac. Predavanje 2. Vrste toksičnosti školjkaša. Toksične vrste fitoplanktona. (90 min) Ishodi učenja: Poznavati različite vrste toksičnosti školjkaša. PSP tip toksičnosti. NSP tip toksičnosti. DSP tip toksičnosti. ASP tip toksičnosti. Ciguatera tip toksičnosti (ribe). Cijanobakterijski tip toksičnosti. Poznavati planktonske grupe i vrste – uzročnike toksičnosti školjkaša. Fitoplanktonske vrste – uzročnici PSP toksičnosti. Fitoplanktonske vrste – uzročnici NSP toksičnosti. Predavanje 3. Toksične vrste fitoplanktona. (90 min) Ishodi učenja: Poznavati fitoplanktonske grupe i vrste – uzročnike toksičnosti školjkaša. Fitoplanktonske vrste – uzročnici DSP toksičnosti. Fitoplanktonske vrste – uzročnici ASP toksičnosti. Fitoplanktonske vrste – uzročnici ciguatera toksičnosti. Cijanobakterijske vrste – uzročnici toksičnosti. Predavanje 4. Prostorna i vremenska raspodjela toksičnosti. Hipoteze o uzrocima proizvodnje toksičnih metabolita. Zakonske odredbe vezane uz toksičnost. (90 min) Ishodi učenja: Poznavati globalnu prostornu raspodjelu toksičnosti. Poznavati područja Sadržaj predmeta podložna pojedinim tipovima toksičnosti. Razumijeti sezonalitet javljanja toksičnost. detaljno razrađen Poznavati argumente koji podržavaju pojedine pretpostavke o uzrocima toksičnosti. prema satnici nastave Poznavati zakonske odredbe koje reguliraju problem toksičnosti školjkaša. Predavanje 5. Osnove toksikologije (45 min) Ishodi učenja: Kratki pregled osnovnih pristupa u toksikologiji. Definirati otrov, objasniti toksikološke i farmakološke učinke otrova. Interakcija otrova s kemijskim i morfološkim strukturama organizma. Razumijevanje reverzibilnih i ireverzibilnih kemijskih interakcija otrova s molekulama u organizmu. Razlikovati sinergističke, aditivne, potencirajuće interakcije pojačavanja učinka. Objasniti procese interakcija otrova s tvarima koje se unose u organizam, toksokinetike. Predavanje 6. Kemijska struktura, svojstva, metode određivanja i procijena rizika DSP toksina. (90 min) Ishodi učenja: Objasniti podjelu prirodnih toksina u moru prema načinu djelovanja na čovjeka. Utjecaj toksina na školjkaše. Usvajanje kemijske strukture, svojstva i mehanizama djelovanja DSP toksina, Upoznati erivate DSP toksina, toksikologija azaspiracida (AZA) i jesotoksina (YTX). Prepoznavanje simptoma trovanja DSP toksinima. Biološke i instrumentalne kemijske metode određivanja u uzorcima fitoplanktona i mekom tkivu školjkaša. Opisati postupke pri pripremi uzoraka mekog tikiva školjkaša za analizu biološkom metodom. Objasniti proces ekstrakcije tekuće-tekuće (primjer aceton-voda, diklormetan voda). Usvajanje osnovnih principa rada tehnike masene spektrometrije vezane na tekućinski kromatograf. Razumjeti i objasniti čimbenike procjene rizika za DSP

Diplomski studij Morsko ribarstvo 80

toksine. Evidentirani slučajevi DSP toksina u svijetu i u Hrvatskoj. Samostalno obaviti izračun procjene rizika za DSP toksine Upoznavanje s europskom i hrvatskom zakonskim dokumentima vezano za DSP toksine u školjkašim s posebnim osvrtom na MDK, maksimalno dopuštene količine. Predavanje 7. Kemijska struktura, svojstva, metode određivanja i procijena rizika ASP toksina. (90 min) Usvajanje kemijske strukture, svojstva i mehanizama djelovanja ASP toksina, Upoznati derivate ASP toksina. Prepoznavanje simptoma trovanja ASP toksinima. Instrumentalne kemijske metode određivanja u uzorcima fitoplanktona i mekom tkivu školjkaša. Opisati postupke pri pripremi uzoraka mekog tikiva školjkaša za analizu na tekućinskom kromatografu, homogenizacija, ekstrakcija i pročišćavanje na krutoj fazi. Usvajanje osnovnih principa rada kromatografske tehnike, utjecaj sastava i temperature mobilne faze na vrijeme zadržavanja, UV detektor, kalibracijski pravac. Razumjeti i objasniti čimbenike procjene rizika za ASP toksine. Evidentirani slučajevi ASP toksina u svijetu i u Hrvatskoj. Samostalno obaviti izračun procjene rizika za ASP toksine. Upoznavanje s europskom i hrvatskom zakonskim dokumentima vezano za ASP toksine u školjkašim s posebnim osvrtom na MDK, maksimalno dopuštene količine. Predavanje 8. Kemijska struktura, svojstva, metode određivanja i procijena rizika PSP toksina. (45 min) Usvajanje kemijske strukture, svojstva i mehanizama djelovanja PSP toksina. Objasniti podjelu PSP toksina prema kemijskoj strukturi i relativnu toksičnost. Prepoznavanje blagih, umjereno teških i teških simptoma trovanja PSP toksinima. Biološke i instrumentalne kemijske metode određivanja u uzorcima fitoplanktona i mekom tkivu školjkaša. Opisati postupke pri pripremi uzoraka mekog tikiva školjkaša za biološku metodu određivanja PSP toksina. Razumjeti i objasniti čimbenike procjene rizika za PSP toksine. Evidentirani slučajevi PSP toksina u svijetu i u Hrvatskoj. Samostalno obaviti izračun procjene rizika za ASP toksine. Upoznavanje s europskom i hrvatskom zakonskim dokumentima vezano za PSP toksine u školjkašim s posebnim osvrtom na MDK, maksimalno dopuštene količine. Predavanje 9. NSP toksini i tetrodotoksin, prednosti i nedostaci bioloških i instrumentalnih metoda dređivanja toksina. (45 min) Objasniti toksično djelovanje, razinu toksičnosti i raspodjelu tetrodoksina. Evidentirani slučajevi trovanja tetradotoksinom u svijetu. Usvajanje kemijske strukture, svojstva i mehanizama djelovanja NSP toksina Prepoznavanje simptoma trovanja NSP toksinima. Raspodjela NSP toksina Navesti nedostatke i prednosti bioloških metoda određivanja toksina Navesti nedostatke i prednosti kemijskih instrumentalnih metoda određivanja toksina Upoznati europsku i zakonsku regulativu obzirom na službene metode određivanja koje se primjenjuju pri kontroli zdravstvene ispravnosti školjkaša. Predavanje 10. Monitoring uzgajališta i područja izlovljavanja školjkaša, europsko i hrvatsko zakonodavstvo. (45 min) Objasniti razlog redovitog obavljanja monitoringa školjkaša. Navesti opseg Plana praćenja kakvoće mora i školjkaša, što obuhvaća analiza morske vode i školjkaša. Opisati način odabira točaka uzorkovanja morske vode i školjkaša. Razumjeti princip slijedivosti (pri službenim kontrolama) od uzorkovanja do rezultata analiza. Upoznati studente s rezultatima monitoringa tijekom prethodnih godina. ☒ predavanja ☐ samostalni zadaci ☐ seminari i radionice ☐ multimedija Vrste izvođenja ☐ vježbe ☐ laboratorij nastave: ☐ on line u cijelosti ☐ mentorski rad ☐ mješovito e-učenje ☐ (ostalo upisati) ☐ terenska nastava Studenti su obvezni samostalnim radom pronaći zakonske dokumente o biotoksinima u školjkašima, koji su dostupni na web-u te se uključiti u raspravu o Obveze studenata propisanim regulativama. Nadalje, studenti su obvezni samostalnim radom savladati osnove izračuna procjene rizika za pojedini toksin.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 81

Praćenje rada Pohađanje nastave 0,5 Istraživanje Praktični rad studenata (upisati Eksperimentalni (Ostalo Referat udio u ECTS bodovima rad upisati) za svaku aktivnost Seminarski (Ostalo Esej tako da ukupni broj rad upisati) ECTS bodova (Ostalo Kolokviji Usmeni ispit odgovara bodovnoj upisati) vrijednosti (Ostalo Pismeni ispit 1,5 Projekt predmeta): upisati) Provjera znanja iz kolegija Toksičnost školjkaša obavlja se pismeno, putem dva Ocjenjivanje i kolokvija (I dio-Ekologija toksičnog fitoplanktona i toksične cvatnje II dio-Fikotoksini i vrjednovanje rada metode ispitivanja. Ispit se polaže putem testa nakon završetka predavanja. Test se studenata tijekom sastoji od 26 pitanja, koja bodovanjem točnih odgovora daju maksimalno 40 nastave i na završnom bodova. Na ponuđena pitanja odgovara se metodom višestrukog izbora (multiple ispitu choice), ili upisivanja točne riječi ili izraza u definiciju. Broj Dostupnost Naslov primjeraka u putem ostalih knjižnici medija Obvezna literatura Hallegraef, G.M. (1993) A review of harmful algal (dostupna u knjižnici i blooms and their apparent global increase. putem ostalih medija) Phycologia, 32: 79-99. Falconer, J.R. 1993. Algal Toxins in Seafood and Drinking Water. University press, Cambridge, pp. 224. 1. Hallegraef, G.M. (1991) Aquaculturist’s guide to harmful Australian microalgae. CSIRO Australia, pp. 58. 2. Zijad Duraković i suradnici (2000) Klinička toksikologija, Grafos, Zagreb. 3. Marasović, I., Ninčević, Ž., Orhanović, S. & Pavela-Vrančić, M. (1998) A survey of shellfish toxicity in the central Adriatic Sea. Journal of Marine Biology Association U.K, 78: 745-754. 4. Skoog D.A., West D.M i Holler F.J. (1999) Osnove Analitičke kemije, Školska knjiga, Zagreb, prvo izdanje. 5. Marasović, I., Ž. Ninčević-Gladan, S. Skejić. B. Grbec, M. Bužančić & I. Ujević Dopunska literatura (2007) Temporal distribution of Dinophysis spp. in relation to diarrhetic shellfish poisoning shellfish toxicity. Int. J. Environment and Health, 1 (3) :493-506. 7. Ninčević-Gladan, Ž., I. Ujević, A. Millandri, I. Marasović, A. Ceredi, S. Pigozzi, J.Arapov, S. Skejić, S. Orhanović & I. Isajlović (2010) Is Yessotoxin the Main DSP Toxin in Croatian Waters? Mar. Drugs, 8 (3): 460-470. 8. Ujević, I., Ž. Ninčević-Gladan, R. Roje, S. Skejić, J. Arapov, I. Marasović (2010) Domoic acid – a new toxin in the Croatian Adriatic shellfish toxin profile Molecules, 15: 6835-6849. 9. Roje-Busatto, R. & Ujević I. (2014) PSP Toxins Profile in Ascidian Microcosmus vulgaris (Heller, 1877) after Human Poisoning in Croatia (Adriatic Sea). Toxicon. 79: 28-36. Načini praćenja Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom kvalitete koji ispitu. Tijekom nastave vrednuje se: osiguravaju stjecanje a) pohađanje nastave utvrđenih ishoda b) aktivnost u nastavi učenja c) usvojeno znanje Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

Diplomski studij Morsko ribarstvo 82

NAZIV PREDMETA ODGOVORNI RIBOLOV I NJEGOVO REGULIRANJE Kod SMR221 Godina studija 1. Nositelj/i predmeta Doc. dr. sc. Jure Brčić Bodovna vrijednost (ECTS) 4 Način izvođenja nastave P S V T Suradnici - (broj sati u semestru) 30 15 0 0 Postotak primjene e- Status predmeta izborni učenja OPIS PREDMETA Savladavanjem ovog predmeta studenti stječu znanje o konstrukcijsko-tehničkim Ciljevi predmeta osobinama ribolovnih alata, načinu njihova projektiranja te izračunu i poboljšanju njihove selektivnosti i lovnosti. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Objasniti simptome prelova te kako ih prepoznati. Objasniti razloge i posljedice geografske ekspanzije ribolova. Objasniti razloge i posljedice trofičke ekspanzije ribolova. Objasniti razlike i posljedice batimetrijske ekspanzije ribolova. Pojasniti što se najčešće regulira Očekivani ishodi nacionalnim, a što internacionalnim zakonima u ribarstvu te navesti primjere. Objasniti učenja na razini ulogu regionalnih upravljačkih tijela u reguliranju ribarstva. Objasniti značaj Konvencije predmeta (4-10 Ujedinjenih naroda o pravu mora za svjetsko ribarstvo. Pojasniti što je to ribolovni napor i ishoda učenja) kako se može regulirati. Pojasniti u kojim slučajevima je poželjno regulirati ribolovni napor te na koje sve načine se to može učiniti. Navesti u kojim dijelovima svijeta se reguliranje ribolova ponajviše bazira na reguliranju ribolovnog napora. Predavanje 1. Tragedija zajedničkih dobara. (2 sata) Ishodi učenja: Izvršiti simulaciju ne-reguliranog ribolova sa studentima te zajedno izvesti zaključke o sudbini takvog ribolova. Izvršiti simulaciju ribolova gdje su samo regulirane tehničko konstrukcijske karakteristike ribolovnih alata te zajedno sa studentima usporediti prvu simulaciju sa drugom. Izvršiti simulaciju ribolova gdje je razina ulova limitirana kvotom te zajedno sa studentima usporediti sve tri simulacije te izvesti zaključke. Predavanje 2. Zbog čega trebamo regulirati ribolov? (2 sata) Ishodi učenja: Prikazati studentima trenutno stanje u kojem se nalazi svjetsko ribarstvo. Objasniti simptome prelova te kako ih prepoznati. Objasniti razloge i posljedice geografske ekspanzije ribolova. Objasniti razloge i posljedice trofičke ekspanzije ribolova. Objasniti razlike i posljedice batimetrijske ekspanzije ribolova. Predavanje 3. Održivost kao cilj odgovornog ribolova. (3 sata) Ishodi učenja: Objasniti vezu između milenijskih ciljeva i ribarstva. Objasniti pojmove Sadržaj predmeta antropocena ili homogocena te napraviti poveznicu sa ribarstvom. Navesti koje su najveće detaljno razrađen prijetnje održivom življenju na planetu te objasniti problematiku održivog ribarenja. prema satnici nastave Objasniti pojam ekološkog otiska i globalnog hektara. Objasniti pojam ribolovnog otiska. Razumjeti kako se izračunava ribolovni otisak neke zemlje. Prikazati kako se ribolovni otisak kretao od 1970. do danas, te objasniti zbog čega većina zemalja koje imaju 'dobro' reguliran ribolov imaju ujedno i najveći ribolovni otisak? Predavanje 4. Reguliranje ribolova na nacionalnom i internacionalnom nivou. (2 sata) Ishodi učenja: Objasniti u kratkim crtama studentima što je sve najčešće obuhvaćeno zakonom regulativom. Pojasniti što se najčešće regulira nacionalnim, a što internacionalnim zakonima u ribarstvu te navesti primjere. Objasniti ulogu regionalnih upravljačkih tijela u reguliranju ribarstva. Predavanje 5. Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora. (2 sata) Ishodi učenja: Objasniti značaj Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora za svjetsko ribarstvo. Objasniti pojam gospodarskog pojasa. Objasniti što se događalo sa ribolovnim

Diplomski studij Morsko ribarstvo 83

naporom nakon što su države počele širiti jurisdikciju na moru. Opisati ulogu 'partnerskih ugovora' između razvijenih i manje razvijenih zemalja svijeta. Predavanje 6. Reguliranje ribolovnih alata i tehnike ribolova. (3 sata) Ishodi učenja: Objasniti na koji se sve način najčešće regulira ribolov aktivnim alatima te navesti primjere. Objasniti na koji način se najčešće regulira ribolov pasivnim ribolovnim alatima te navesti primjere. Objasniti ulogu selektivnosti ribolovnih alata te razumjeti utjecaj ribolova na morski ekosustav. Objasniti studentima neke od karakteristika koje bi trebao zadovoljavati idealan ribolovni alat. Predavanje 7. Prostorno i vremensko reguliranje ribolova. (3 sata) Ishodi učenja: Objasniti studentima u kojim slučajevima se koriste prostorno vremenska regulacija ribolova i zašto. Objasniti koje su prednosti i nedostaci prostorno vremenske regulacije ribolova. Objasniti praktične korake kod uspostave prostorno vremenske regulacije ribolova. Navesti neke pozitivne i negativne primjere ovakvog načina reguliranja ribolova. Uloga zaštićenih područja (MPA) u reguliranju ribolova. Predavanje 8. Reguliranje ribolovnog napora. (3 sata) Ishodi učenja: Pojasniti što je to ribolovni napor i kako se može regulirati. Pojasniti u kojim slučajevima je poželjno regulirati ribolovni napor te na koje sve načine se to može učiniti. Navesti u kojim dijelovima svijeta se reguliranje ribolova ponajviše bazira na reguliranju ribolovnog napora. Objasniti kakvu institucionalnu podršku je potrebno imati da bi se uspješno regulirao ribolovni napor. Objasniti prednosti i nedostatke ovog načina reguliranja ribolova. Navesti i opisati primjere reguliranja ribolovnog napora u svijetu. Predavanje 9. Reguliranje ribolova kvotama i koncesijama. (3 sata) Ishodi učenja: Objasniti što je to ribolovna kvota. Objasniti ulogu dodjeljivanja koncesija u reguliranju ribolova (TURF). Objasniti prednosti i nedostatke ovakvog načina reguliranja ribolova. Objasniti koje korake treba poduzeti kako bi se pravilno dodijelile kvote i koncesije. Navesti i opisati primjere reguliranja ribolova kvotama i koncesijama. Predavanje 10. Uloga ekološkog etiketiranja u reguliranju ribolova. (2 sata) Ishodi učenja: Objasniti ulogu tržišta u reguliranju ribolova. Navesti kakve sve ekološke etikete danas postoje na tržištu te objasniti razlog i način na koje su nastale. Objasniti što je to MSC certifikat i kako se dodjeljuje. Detaljno opisati koje uvjete treba neko ribarstvo zadovoljiti da bi dobilo MSC certifikat. Opisati problematiku certificiranja industrijskog i malog ribolova. Objasniti koji su najveći nedostaci MSC certifikata te budućnost certificiranja. Navesti kako je ekološko etiketiranje utjecalo na podizanje svijesti o problematici prelova u svjetskom ribarstvu te navesti koje su regulative proizašle iz toga. Predavanje 11. FAO kodeks odgovornog ribolova. (3 sata) Ishodi učenja: Razumjeti prirodu i djelokrug kodeksa. Opisati glavne ciljeve kodeksa. Navesti glavna načela kodeksa. Objasniti implementaciju i utjecaj kodeksa od 1995. do danas. Objasniti glavne nedostatke kodeksa u praksi te navesti u kojoj mjeri koja država poštuje i ispunjava ciljeve kodeksa. Predavanje 12. Reguliranje ribolova u EU. (2 sata) Ishodi učenja: Objasniti što je to zajednička ribarska politika (ZRP). Navesti ciljeve ZRP-a. Objasniti zakonsku osnovu ZRP-a. Objasniti ulogu principa predostrožnosti u ZPR-u. Opisati ulogu 'top-down' i 'bottom up' donošenja odluka u ZRP-u. Objasniti proces prilagodbe hrvatskog zakonodavstva zakonima EU.

Seminar 1. Uvodno predavanje. (1 sat) Ishodi učenja: Upoznati studente s načinima upravljanja zajedničkim dobrima. Objasniti tragediju zajedničkih dobara. Pojasniti igru zatvorenikove dileme. Pojasniti logiku kolektivnog djelovanja. Seminar 2. Privatizacija oceana – jedini put prema odgovornom ribolovu? (2 sata) Ishodi učenja: Objasnit zbog čega se danas uvelike smatra da je privatizacija jedini način odgovornog reguliranja ribolova. Objasniti kakva sve ekskluzivna prava na ribolov poznajemo. Pozitivna i negativna iskustva privatizacije oceana. Seminar 3. Reguliranje ribolova na Islandu. (2 sata)

Diplomski studij Morsko ribarstvo 84

Ishodi učenja: Objasniti evoluciju reguliranja ribolova na Islandu. Opisati bakalarske ratove. Objasniti efekt uvođenja ITQ –a na biološke resurse. Opisati stanje u kojem se nalazi Islandski ribolov danas. Seminar 4. Čileanska iskustva sa TURF – ovima. (2 sata) Ishodi učenja: Objasniti što je to TURF. Ukratko opisati povijesni razvoj ribolova. Opisati zbog čega se uvođenje kvota nije pokazalo uspješnim. Opisati prednosti i nedostatke ovakvog načina reguliranja ribolova. Seminar 5. Specifičnosti reguliranja ribolova u Japanu. (2 sata) Ishodi učenja: Ukratko opisati povijesni razvoj ribolova u Japanu. Opisati značajke starog i novog zakona kojim se regulira ribolova u Japanu. Opisati decentralizaciju upravljanja ribolovom te navesti razlike između 'top down' i 'bottom up' odlučivanja. Seminar 6. Reguliranje izlova halibuta u Kanadi – pozitivan primjer? (2 sata) Ishodi učenja: Ukratko opisati povijest reguliranja izlova halibuta u Kanadi te navesti osnove biološke karakteristike vrste. Objasniti postupak uvođenja kvota u ribolov. Objasniti ekonomsku isplativost uvođenja kvota. Usporediti pozitivne i negativne posljedice uvođenja kvote u ribolovu halibuta. Seminar 7. Uloga zadrugarstva u odgovornom ribolovu – izlov vongola u Italiji. (2 sata) Ishodi učenja: Opisati alat i tehniku ribolova hidrauličnom dredžom. Objasniti povijesni razvoj ribolova. Objasniti i opisati način na koji je reguliran ribolov danas te navesti prednosti i nedostatke. Seminar 8. Uloga zadrugarstva u odgovornom ribolovu - izlov lososa u Kanadi. (2 sata) Ishodi učenja: Ukratko opisati povijest reguliranja izlova lososa u Kanadi. Opisati teoretsku pozadinu osnivanja zadruge u svrhu odgovornijeg ribarenja. Objasniti razloge ukidanja zadruge te navesti koji se pozitivni primjeri mogu izvući iz toga. ☒ predavanja ☐ samostalni zadaci ☒ seminari i radionice ☐ multimedija Vrste izvođenja ☐ vježbe ☐ laboratorij nastave: ☐ on line u cijelosti ☐ mentorski rad ☐ mješovito e-učenje ☐ (ostalo upisati) ☐ terenska nastava Obveze studenata Studenti su obvezni pohađati nastavu. Praćenje rada Pohađanje nastave 2 Istraživanje Praktični rad studenata (upisati Eksperimentalni (Ostalo Referat udio u ECTS bodovima rad upisati) za svaku aktivnost Seminarski (Ostalo Esej 2 tako da ukupni broj rad upisati) ECTS bodova (Ostalo Kolokviji Usmeni ispit odgovara bodovnoj upisati) vrijednosti (Ostalo Pismeni ispit Projekt predmeta): upisati) Ocjenjivanje i Ispit je usmeni. vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu Broj Dostupnost Obvezna literatura Naslov primjeraka u putem ostalih (dostupna u knjižnici i knjižnici medija putem ostalih medija) Interna skripta Dopunska literatura 1. Pearse, P.H., 1980. Regulation of fishing effort: with special reference to Mediterranean trawl fisheries. FAO Fish. Tech. Pap. 197: 82 p.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 85

2. Beddington, J.R. & Rettig, R.B., 1984. Approaches to the regulation of fishing effort. FAO Fish. Tech. Pap. 243: 39 p. 3. FAO, 2000. Kodeks odgovornog ribolova. FAO Adriamed: 38 p. Načini praćenja Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom kvalitete koji ispitu. Tijekom nastave vrednuje se: osiguravaju stjecanje a) pohađanje nastave utvrđenih ishoda b) aktivnost u nastavi učenja c) usvojeno znanje Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

NAZIV PREDMETA BIOPROIZVODNJA I TROFIČKI ODNOSI U MORU Kod SMR317 Godina studija 1. Nositelj/i predmeta - Bodovna vrijednost (ECTS) 4 - Način izvođenja nastave P S V T Suradnici (broj sati u semestru) 30 0 15 0 Postotak primjene e- - Status predmeta izborni učenja OPIS PREDMETA Kroz ovaj se kolegij studenti podrobno upoznaju s proizvodnjom na različitim razinama trofičkog lanca u morskom ekosustavu, kao i sa složenim ekološkim odnosima između organizama na različitim trofičkim razinama. Pored toga, studenti će se upoznati s razlikama u produktivnosti i uzrocima tih razlika između umjerenih, tropskih i polarnih područja, te oceanskih i obalnih područja, kao i najpoznatijih 'upwelling' područja. Posebna Ciljevi predmeta će se pozornost posvetiti produktivnosti Jadranskog mora. Nastava se izvodi kroz predavanja i vježbe. Predavanja se održavaju uz korištenje PowerPoint i video prezentacija, uz konzultiranje preporučene literature. Vježbe se održavaju u laboratoriju. Studenti su obvezni prisustvovati predavanjima i vježbama u odnosima predviđenim pravilima Odjela i u dogovoru s nastavnikom. Uvjeti za upis - predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Razumjeti ulogu fitoplanktonske zajednice u morskom ekosustavu. Očekivani ishodi Spoznati specifičnosti pojedinih fitoplanktonskih skupina. učenja na razini Identificirati pojedine fitoplanktonske skupine po morfološkim osobinama. predmeta (4-10 Razumjeti osnovne principe procesa primarne proizvodnje ishoda učenja) Opisati osnovne lance ishrane u morskom ekosustavu Predavanje 1. (90 min) Fitoplankton kao najvažniji čimbenik primarne proizvodnje mora. Općenito o fitoplanktonu. Općenito o planktonskom načinu života. Ishodi učenja: Upoznati i razumjeti ulogu fitoplanktonske zajednice u morskom ekosustavu. Upoznati prostornu i vremensku raspodjelu fitoplanktona vezano uz različita geografska područja, kao i uzroke sezonske varijabilnosti. Upoznati specifičnosti horizontalne i vertikalne raspodjele fitoplanktona. Upoznati glavne grupe planktonskih organizama u Sadržaj predmeta morskoj sredini (fitoplankton, zoplankton, bakterioplankton). Upoznati specifičnosti detaljno razrađen planktonskog načina života. prema satnici nastave Predavanje 2. (90 min) Pregled sistematske i morfološke podjele fitoplanktona. Dijatomeje. Ishodi učenja: Upoznati specifičnosti pojedinih fitoplanktonskih skupina. Upoznati morfološke osobine skupine dijatomeja. Upoznati načine razmnožavanja dijatomeja. Upoznati prostornu i vremensku raspodjelu dijatomeja. Uloga dijatomeja u primarnoj proizvodnji morskog ekosustava.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 86

Predavanje 3. (90 min) Dinoflagelati. Kokolitoforide. Ishodi učenja: Upoznati morfološke osobine dinoflagelata. Upoznati načine razmnožavanja dinoflagelata. Upoznati specifičnosti ishrane dinoflagelata. Uloga dinoflagelata u primarnoj proizvodnji morskog ekosustava. Upoznati morfološke osobine kokolitoforida. Upoznati specifičnosti kokolitoforida. Upoznati vremensku i prostornu raspodjelu kokolitoforida. Uloga kokolitoforida u primarnoj proizvodnji morskog ekosustava. Predavanje 4. (90 min) Silikoflagelati. Cijanoficeje. Proklorofita. Ishodi učenja: Upoznati morfološke osobine silikoflagelata. Upoznati specifičnosti skupine silikoflagelata. Uloga silikoflagelata u primarnoj proizvodnji morskog ekosustava. Upoznati morfološke osobine cijanoficeja. Upoznati specifičnosti cijanoficeja. Upoznati vremensku i prostornu raspodjelu cijanoficeja. Uloga cijanoficeja u primarnoj proizvodnji morskog ekosustava. Upoznati morfološke osobine proklorofita. Upoznati specifičnosti skupine proklorofita. Uloga proklorofita u primarnoj proizvodnji morskog ekosustava. Predavanje 5. (90 min) Općenito o primarnoj proizvodnji. Ograničavajući čimbenici primarne proizvodnje. Ishodi učenja: Razumjeti osnovne principe procesa primarne proizvodnje. Upoznati specifičnosti procesa primarne proizvodnje u moru. Upoznati ulogu različitih pigmenata u procesu primarne proizvodnje u moru. Upoznati se s ograničavajućim čimbenicima primarne proizvodnje (svjetlost,CO2, hranjive soli). Predavanje 6. (90 min) Sezonski aspekti primarne proizvodnje. Primarna proizvodnja u oceanima. Primarna proizvodnja u obalnim područjima. Primarna proizvodnja u 'upwelling' područjima. Ishodi učenja: Upoznati sezonske aspekte primarne proizvodnje u različitim geografskim područjima. Upoznati se s osobitostima primarne proizvodnje u oceanskom području. Upoznati osobitosti primarne proizvodnje u obalnim područjima. Upoznati osobitosti primarne proizvodnje u 'upwelling' područjima. Razlike između 'nove proizvodnje' i regenerirane proizvodnje. Predavanje 7. (90 min) Primarna proizvodnja Sredozemnog bazena. Primarna proizvodnja Jadrana. Ishodi učenja: Upoznati se s različitostima i uzrocima različitosti u primarnoj proizvodnji u različitim dijelovima Sredozemlja. Upoznati se s osobitostima primarne proizvodnje u Jadranskom moru. Pojava sezonskih 'upwelling'-a. Predavanje 8. (90 min) Prijenos novostvorene organske tvari na više trofičke razine. Uloga mikrozooplanktona u sekundarnoj proizvodnji. Mikrobni krug (petlja) – povećanje učinkovitosti prijenosa. Ishodi učenja: Upoznati načine i efikasnost prijenosa novostvorene organske tvari (primarna proizvodnja) na različitim trofičkim razinama. Razumjeti učinkovitost prijenosa na iz prve trofičke razine (primarna proizvodnja – fitoplankton) na drugu trofičku razinu (sekundarna proizvodnja – herbivorni zooplankton). Uloga i značaj mikrozooplanktona u morskom ekosustavu. Mikrobni krug – porast učinkovitosti prijenosa. Predavanje 9. (90 min) Ekološka učinkovitost prijenosa kroz hranidbeni lanac. Ishodi učenja:Upoznati osnovne lance ishrane u morskom ekosustavu. Upoznati tipove ekološke učinkovitosti u morskom ekosustavu pri prijenosu materije i energije na više trofičke razine. Razumjeti uzroke razlika ekološke učinkovitosti između različitih dijelova morskog ekosustava (oceanski tip prijenosa, obalni tip prijenosa, tip prijenosa u 'upwelling' područjima). Predavanje 10. (90 min) Biološka proizvodnja u eutrofiziranim ekosustavima. Ishodi učenja: Razumjeti proces eutrofikacije. Upoznati pozitivne učinke eutrofikacije. Upoznati negativne učinke eutrofikacije. Eutrofikacija prouzročena prirodnim čimbenicima. Eutrofikacija prouzročena antropogenim utjecajem. Predavanje 11. (90 min) Štetne i toksične cvatnje (Harmful Algal Blooms - HAB). Ishodi učenja: Upoznati uzroke nastanka HAB cvatnji. Upoznati različite vrste HAB cvatnji. Upoznati ekofiziologiju HAB-a. Razumjeti odnos eutrofikacije i HAB-a. Predavanje 12. (90 min) Štetne i toksične cvatnje (Harmful Algal Blooms - HAB).

Diplomski studij Morsko ribarstvo 87

Ishodi učenja: Upoznati 'red tide' cvatnje. Upoznati toksične cvatnje. Upoznati sluzave cvatnje. Razumjeti 'top- down' i 'bottom up' kontrolu HAB cvatnji. Predavanje 13. (90 min) Utjecaj širenja invazivnih vrsta na produktivnost ekosustava. Ishodi učenja: Upoznati posljedice unosa novih vrsta u morska područja. Upoznati moguće utjecaje na bioproduktivnost morskog ekosustava. Upoznati moguće utjecaje na bioraznolikost. Upoznati utjecaj na komercijalno važne morske resurse. Predavanje 14. (90 min) Utjecaj povećane koncentracije CO2 u atmosferi na produktivnost morskog ekosustava. Ishodi učenja: Upoznati ciklus ugljika. Upoznati mehanizam biološke pumpe. Upoznati posljedice 'acidifikacije' morskog ekosustava. Umjetna fertilizacija. Predavanje 15. (90 min) Utjecaj klimatskih promjena na produktivnost morskog ekosustava. Ishodi učenja: Upoznati se s klimatskim promjenama. Razumjeti utjecaj klimatskih promjena na biogeokemijske procese u morskom ekosustavu. Upoznati posljedice klimatskih promjena na ekosustav mora.

Seminar 1. (90 min) Izlaganje i rasprava o uzrocima pojave HAB-a (Harmful Algal Blooms) i uzročnim organizmima. Seminar 2. (90 min) Izlaganje i rasprava o pojavi HAB-a u Jadranu. Seminar 3. (90 min) Izlaganje i rasprava o ulozi planktonskih organizama vezanoj uz probleme izazvane balastnim vodama. Seminar 4. (90 min) Izlaganje i rasprava o značaju stalnih i povremenih 'upwelling' područja u oceanima, Mediteranu i Jadranu. Seminar 5. (90 min) Izlaganje i rasprava o utjecaju invazivne vrste Mnemiopsis leidyi na Crno more kao primjer degradacije i postepenog oporavka ekosustava. Seminar 6. (90 min) Izlaganje i rasprava o pojavi i mehanizmima bioluminiscencije kod planktonskih organizama. Seminar 7. (90 min) Izlaganje i rasprava o ulozi različitih veličinskih kategorija planktona u hranidbenom lancu. Seminar 8. (45 min) Izlaganje i rasprava o ulozi fekalnih peleta zooplanktona u biogeokemijskom ciklusu oceana. ☒ predavanja ☐ samostalni zadaci ☐ seminari i radionice ☐ multimedija Vrste izvođenja ☒ vježbe ☒ laboratorij nastave: ☐ on line u cijelosti ☐ mentorski rad ☐ mješovito e-učenje ☐ (ostalo upisati) ☐ terenska nastava Obveze studenata Uvjet za potpis: uredan dolazak na sve oblike nastave. Praćenje rada Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad 0,5 studenata (upisati Eksperimentalni (Ostalo Referat udio u ECTS bodovima rad upisati) za svaku aktivnost Seminarski (Ostalo Esej 1 tako da ukupni broj rad upisati) ECTS bodova (Ostalo Kolokviji Usmeni ispit odgovara bodovnoj upisati) vrijednosti (Ostalo Pismeni ispit 1,5 Projekt predmeta): upisati) Provjera znanja iz kolegija Bioproizvodnja i trofički odnosi u moru obavlja se pismenim putem Ocjenjivanje i preko testa. Na ponuđena pitanja odgovara se metodom višestrukog izbora (multiple vrjednovanje rada choice), ili upisivanjem točne riječi ili izraza u definiciju. Kriterij ocjenjivanja (bodovna skala) studenata tijekom nalazi se u tablici: nastave i na završnom ispitu % riješenosti testa Ocjena

Diplomski studij Morsko ribarstvo 88

<60 nedovoljan (1)

60 -70 dovoljan (2)

71-80 dobar (3)

81-90 vrlo dobar (4)

91-100 odličan (5)

Završna ocjena iz ovog kolegija se formira kao zajednička ocjena testa i seminara. Studenti koji nisu dobili prolaznu ocjenu moraju pristupiti naknadnoj provjeri znanja koju nastavnik može obaviti pismenim ili usmenim putem. Studentima koji žele popraviti prolaznu omogućiti će se usmena provjera znanja. Broj Dostupnost Naslov primjeraka u putem ostalih knjižnici medija 1. J.E.G. Raymont: Plankton and Productivity in the Obvezna literatura - - Oceans. Pergamon Press Oxford, 1980. (dostupna u knjižnici i 2. M.J. Dring: The Biology of Marine plants. Edward putem ostalih medija) - - Arnold Publ., 1982. 3. E. Steeman Nielsen: Marine Photosynthesis with Special Emphasis on the Ecological Aspects. Elsevier - - Sci.Publ.Comp., 1975. 1. Marasović, I., T. Pucher-Petković & V. Alegria,1990: Phytoplankton productivity of the Adriatic Sea in relation to the fishing grounds. In: Perspectives in Phycology. Ed.V.N. Rajarao, Today and Tomorow Printers & Publishers, New Delhi, pp. 255-261. 2. Marasović, I., D. Viličić & Ž. Ninčević, 1999. South Adriatic ecosystem: interaction with the Mediterranean Sea. In: The Eastern Mediterranean as a Laboratory Basin for the Assessment of Contrasting Ecosystems (Eds. P. Malanotte-Rizzoli & V.N. Eremeev), Kluwer Academic Press, Dordrecht, Netherlands, pp. 383-405. 3. Grbec, B., M. Morović, J. Dulčić, I. Marasović & Ž. Ninčević- Gladan (2008). Impact of the Climatic Change on the Adriatic Sea Ecosystem. Fresenius Environmental Bulletin. 17: 1615- 1620. 4. Marasović, I., Ž. Ninčević, G. Kušpilić, S. Marinović & S. Marinov. 2005. Long term changes of basic biological and chemical parameters at two stations in the Middle Adriatic. Dopunska literatura Journal of Sea Research.

5. Marasović, I., Ž. Ninčević-Gladan, B. Grbec & S. Skejić (2010) Recent Changes in the Phytoplankton Community of the Adriatic Sea. In: Phytoplankton responses to Mediterranean environmental changes, CIESM Workshop Monographs / F. Briand (ur.) Monaco: CIESM, 2010. 49-56. 6. Ninčević Gladan, Ž., I. Marasović, B.Grbec, S. Skejić, M. Bužančić, G. Kušpilić, S. Matijević & F. Matić (2010) Inter-decadal Variability in Phytoplankton Community in the Middle Adriatic (Kaštela Bay) in Relation to the North Atlantic Oscillation. Estuaries and Coast, 33 (2): 376- 384. 7. Skejić, S., I. Marasović, O. Vidjak, G. Kušpilić, Ž. Ninčević-Gladan, S. Šestanović, N. Bojanić. (2010) Effects of cage fish farming on phytoplankton community structure, biomass and primary production in an aquaculture area in the middle Adriatic Sea. Aquaculture research. 42 (2011), 1393-1405. Načini praćenja Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom kvalitete koji ispitu. Tijekom nastave vrednuje se: osiguravaju stjecanje a) pohađanje nastave utvrđenih ishoda b) aktivnost u nastavi učenja c) usvojeno znanje

Diplomski studij Morsko ribarstvo 89

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

NAZIV PREDMETA EKOTOKSIKOLOGIJA Kod SMB414 Godina studija 1. Nositelj/i predmeta Doc. dr. sc. Maja Krželj Bodovna vrijednost (ECTS) 3 Način izvođenja nastave P S V T Suradnici - (broj sati u semestru) 30 0 15 0 Postotak primjene e- Status predmeta obvezan učenja OPIS PREDMETA Cilj ovog predmeta je upoznavanje studenata sa posrednim i neposrednim učinkom stranih tvari na prirodu, na sve živuće organizme s naglaskom na morske organizme, odnos prema neživoj tvari te njihov međusobni odnos. Student će se tako upoznati o osnovnim pojmovima i odnosima u ekosustavu, najčešćim tipovima onečišćenja i načinima kojim dospijevaju u okoliš. Steći će temeljna znanja o mehanizmima djelovanja različitih vrsta Ciljevi predmeta ksenobiotika, o molekularno-staničnim aspektima toksičnosti, o bioakumulaciji, biokoncentracija u morskim organizmima. Steći će znanja o ulozi bioindikatori i biomarkera za utvrđivanje stanja onečišćenja okoliša u kopnenim i vodenim ekosustavima. Upoznat će se sa akvatičkim testovima toksičnosti različitih vrsta zagađivala i njihova primjena u ribarstvu. Uvjeti za upis predmeta i ulazne Kompetencije u primjeni znanja iz opće biologije, kemije i ekologije. kompetencije potrebne za predmet Definirati pojam ekotoksikologije, ksenobiotika, otrova i otrovnosti. Upoznati način kruženja toksičnih tvari u biosferi, kao i mehanizme biodinamike i biotransformacije toksičnih tvari. Razumjeti i usvojiti znanja o utjecaju ksenobiotika kojem su izloženi Očekivani ishodi organizmi u moru. Definirati čimbenike koji utječu na biokoncentaciju, bioakumulaciju i učenja na razini biomagnifikaciju u morskim organizmima i sedimentu. Razumjeti utjecaj toksičnih tvari na predmeta (4-10 populacije, zajednice i ekosustave. Usvojiti principe dinamike toksikologije u vodenom ishoda učenja) okolišu i efekte različitih kemikalija na morske organizme. Usvojiti znanja o najpoznatijim nesrećama i katastrofama uzrokovanih onečišćenjem toksičnim tvarima i njihovom utjecaju na okoliš i zdravlje ljudi. Predavanje 1: Uvod, definicije pojmova te povijesni pregled ekotoksikologije Ishodi učenja: Definirati i razumijeti pojam ekotoksikologije. Usvojiti pojmove ksenobioticii, otrovi i otrovnost. Povijesni pregled razvitka ekotoksikologije kao nauke. Predavanje 2: Fiziološka klasifikacija otrova. Osnovne vrste zagađivala. Postojanost i detoksikacija zagađivala Ishodi učenja: Objasniti i usvojiti – kemikalije iz prirode,anorganska zagađivala, organska zagađivala, radioaktivne izotope, organometalne tvari, plinovita zagađivala koji mogu biti Sadržaj predmeta prisutni u okolišu. Razumijeti postojanost i principe detoksikacije zagađivala. detaljno razrađen Predavanje 3: Podjela onečistača i način ulaska zagađivala u ekosustav prema satnici nastave Ishodi učenja: Usvojiti podjelu prema primarnom mjestu zagađenja, prirodi i podrijetlu zagađenja Predavanje 4: Faktori koji određuju kretanje i raspodjelu zagađivala u ekosustavu Ishodi učenja: Upoznati i usvojiti način kruženja toksičnih tvari u biosferi. Predavanje 5: Faktori koji određuju kretanje i raspodjelu zagađivala u ekosustavu Ishodi učenja: Razumjeti i usvojiti utjecaj polarnosti, topljivosti, particijskog koeficijenta tlaka para, te ostalih ekoloških faktora na zagađivala Predavanje 6: Adsorpcija i distribucija ksenobiotika u organizmu

Diplomski studij Morsko ribarstvo 90

Ishodi učenja: Upoznati se sa polarnosti, dozom i odnosom doza-rezistentnost. Upoznati se sa tipovima toksičnih efekata Predavanje 7: Način djelovanja otrova Ishodi učenja: Naučiti vrste kemijskih veza između otrova i staničnih metabolita Predavanje 8 .Molekularno - stanični aspekti toksičnosti Ishodi učenja: Razumijeti i upoznati se sa mehanizmima transporta toksičnih tvari kroz staničnu membranu. Definirati i razumijeti pasivan i specijalni transport (aktivni, izmjenični transport i endocitoza) Predavanje 9: Biotransformacija toksičnih tvari Ishodi učenja: Razumijeti procese i rekcije biotransformacije. Čimbenici koji utječu na biotransformaciju Predavanje 10: Biodinamika Ishodi učenja: Upoznati se sa selektivnosti i specifičnosti djelovanja toksičnih tvari Predavanje 11: Toksikanti koji pri reakciji ne reagiraju s receptorom Ishodi učenja: Upoznavanje i usvajanje mehanizama reakcija Predavanje 12: Izlučivanje toksičnih tvari Ishodi učenja: Usvajanje kinetike i stupanja izlučivanja toksičnih tvari Predavanje 13: Bioakumulacija, biokoncentracija i biomagnifikacija u morskim organizmima i sedimentu Ishodi učenja: Definirati čimbenike koji utječu na biokoncentaciju i bioakumulaciju. Izračunavanje faktora biokoncentracije i bioakumulacije. Biomarkeri i bioindikatori. Predavanje 14: Nebiološka razgradnja toksičnih tvari u okolišu. Ishodi učenja: Razumijevanje i usvajanje razgradnje procesima hidrolize, fotolize, oksidacije i reduktivne transformacije Predavanje 15: Ekotoksičnost sedimenta i procjena rizika. Ekotoksikologija teških metala u moru i morskom okolišu Ishodi učenja: Upoznati karakteristike sedimenta i značajne faktore za distribuciju kontaminiranih zona. Usvojiti znanja o utjecaju navedenih spojeva kojem su izloženi organizmi u moru. x predavanja ☐ samostalni zadaci x seminari i radionice ☐ multimedija Vrste izvođenja ☐ vježbe ☐ laboratorij nastave: ☐ on line u cijelosti ☐ mentorski rad ☐ mješovito e-učenje ☐ (ostalo upisati) ☐ terenska nastava Obveze studenata Student je obavezan pohađati predavanja i seminare. Praćenje rada Pohađanje nastave 0,75 Istraživanje Praktični rad studenata (upisati Eksperimentalni Samostalno Referat 1,5 udio u ECTS bodovima rad učenje za svaku aktivnost Seminarski (Ostalo Esej 0,75 tako da ukupni broj rad upisati) ECTS bodova (Ostalo Kolokviji Usmeni ispit odgovara bodovnoj upisati) vrijednosti (Ostalo Pismeni ispit Projekt predmeta): upisati) Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom ispitu. Tijekom nastave vrednuje se pohađanje nastave, seminara i vježbi, samostalni rad i Ocjenjivanje i aktivnost na vježbama i seminaru te usvojeno znanje. Znanje studenata se provjerava vrjednovanje rada parcijalnim pismenim ispima, nakon završenih cjelina. Na završnom, pismenom ispitu studenata tijekom provjeravaju se ključne, specifične kompetencije koje se utvrđuju za svaku cjelinu. nastave i na završnom Provjere znanja: Provjere znanja odvijaju se putem pismenih parcijalnih ispita. Trajanje ispitu parcijalnog ispita je 60 minuta. Izlazak na parcijalne ispite je obavezan. Svaki parcijalni ispit se boduje i dobiva se ocjena koja ulazi u konačnu ocjenu predmeta. Za prolaz na parcijalnom ispitu potrebno je na pitanja odgovoriti s točnošću od najmanje 60 %.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 91

Ocjenjivanje: Ocjena na parcijalnim ispitima formira se na temelju postignutog uspjeha prema slijedećem ključu: • 70 – 81 bod dovoljan (2) • 82 – 93 boda dobar (3) • 94 – 105 bodova vrlo dobar (4) • 106 – 120 bodova izvrstan (5) Za uspješan prolaz potrebno je: ispuniti sve nastavne obaveze (pohađanje predavanja i aktivno sudjelovanje tijekom seminara), odraditi sve vježbe i položiti završni kolokvij, tijekom semestra položiti dva parcijalna ispita Ukupnu ocjenu čine rezultati parcijalnih ispita, ocjene iz seminarskog rada odnosno vježbi (ovisno o smjeru) te prisustvo i aktivno sudjelovanje u nastavi. Broj Dostupnost Naslov primjeraka u putem ostalih knjižnici medija Springer, O., Springer, D.. Otrovani modrozeleni planet, Obvezna literatura Meridijani, Samobor, 2008. (dostupna u knjižnici i Srebočan V. Veterinarska toksikologija, Medicinska putem ostalih medija) naklada, 1993. Fish ecotoxicology and ecophysiology. Proceedings of an international symposium,Heidelberg, 1993. (Ed. 4. Braunbeck, T. Hanke,W., Segner,H.) Weinheim, New York, Cambridge. 1. Walker,C.H., Hopkin, S.P., Sibly, R.M.and Peakall,D.B.: Principles of ecotoxicology Taylor & Francis publ. 1997. Dopunska literatura 2. Kamrin, M.A.: Toxicology : a primer on toxicology principles and applications. Lewis publishers. 1988 3. Hoffman, D.J., Rattner,B.A., Burton, G.A.jr. , Cairns, J.,jr. 1995. Handbook of ecotoxicology, CRC Press. Načini praćenja Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom kvalitete koji ispitu. Tijekom nastave vrednuje se: osiguravaju stjecanje a) pohađanje nastave utvrđenih ishoda b) aktivnost u nastavi učenja c) usvojeno znanje Ostalo (prema Za sva pitanja vezana predmet ili pomoć u savladavanju gradiva studenti se mogu mišljenju predmetnom nastavniku obratiti putem e-maila odnosno mogu doći na individualni predlagatelja) razgovor.

NAZIV PREDMETA EKOLOGIJA MORSKIH SISAVACA Kod SMB415 Godina studija 1. Prof. dr. sc. Melita Peharda 3 Nositelj/i predmeta Bodovna vrijednost (ECTS) Uljević - Način izvođenja nastave P S V T Suradnici (broj sati u semestru) 30 0 0 0 izborni Postotak primjene e- - Status predmeta učenja OPIS PREDMETA Cilj kolegija je upoznavanje studenata s ekologijom morskih sisavaca. Osobita će se pažnja usmjeriti na konzervacijsku biologiju ove skupine organizama i na morske sisavce u Ciljevi predmeta Jadranskom moru. Studenti stječu teorijsku osnovu potrebnu za pristup terenskim istraživanjima i zaštiti morskih sisavaca. Nastava je organizirana kao redovita tjedna ili

Diplomski studij Morsko ribarstvo 92

koncentrirana u blokove u dogovoru sa nastavnikom, predstojnikom smjera i upravom Sveučilišnog odjela za studije mora. Uvjeti za upis - predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Razumjeti pojmove konvergentna i divergentna evolucija. Navesti fiziološke prilagodbe na Očekivani ishodi život u moru. Objasniti principe metode foto-identifikacije jedinki. Razumjeti prednosti i učenja na razini nedostatke markiranja i biopsije morskih sisavaca. Razumjeti mogućnosti i ograničenja predmeta (4-10 akustičnih istraživanja morskih sisavaca. Objasniti metode prikupljanja podataka o prehrani ishoda učenja) morskih sisavaca. Razumjeti razlike u ishrani i dinamici hranjenja između pojedinih skupina i vrsta. Objasniti važnost migracija za prehranu morskih sisavaca. Predavanje 1 (2 sata). Evolucija morskih sisavaca. Ishodi učenja: Razumjeti pojmove konvergentna i divergentna evolucija. Objasniti evoluciju vrsta iz skupine Sirenia. Objasniti evoluciju vrsta iz skupine Cetacea. Objasniti evoluciju vrsta iz skupine Pinnipedia. Predavanje 2 (2 sata). Klasifikacija morskih sisavaca. Ishodi učenja: Razumjeti značajke morskih sisavaca. Objasniti podjelu po sljedećim grupama: Sirenia, Cetacea, Pinnipedia, Mustelidae i Ursidae. Objasniti razlike u značajkama vrsta između i unutar gore navedenih skupina. Predavanje 3 (2 sata). Anatomija i fiziologija morskih sisavaca. Ishodi učenja: Navesti fiziološke prilagodbe na život u moru. Objasniti respiraciju morskih sisavaca. Razumjeti termoregulaciju morskih sisavaca. Razumjeti osmoregulaciju morskih sisavaca. Objasniti regulaciju plovnosti morskih sisavaca. Objasniti funkciju osjetila kod različitih skupina morskih sisavaca. Predavanje 4 (3 sata). Metode istraživanja morskih sisavaca. Ishodi učenja: Navesti metode koje se primjenjuju za istraživanje različitih skupina morskih sisavaca. Objasniti principe metode foto-identifikacije jedinki. Razumjeti prednosti i nedostatke markiranja i biopsije morskih sisavaca. Razumjeti mogućnosti i ograničenja akustičnih istraživanja morskih sisavaca. Objasniti značaj kitolova za znanstvena istraživanja. Objasniti značaj turističke industrije (delfinariji, whale watching) za znanstvena istraživanja morskih sisavaca. Objasniti dostupne podatke o vojnim istraživanjima na Sadržaj predmeta morskim sisavcima. detaljno razrađen Predavanje 5 (2 sata). Sastav populacija, životni vijek i razmnožavanje. prema satnici nastave Ishodi učenja: Objasniti životni vijek morskih sisavaca te metode koje se primjenjuju za analizu starosti i rasta. Objasniti trendove u veličinama populacija različitih skupina i vrsta. Objasniti razlike u strategijama razmnožavanja između različitih skupina i vrsta. Razumjeti koji prirodni čimbenici utječu na smrtnost morskih sisavaca. Predavanje 6 (2 sata). Prehrana, hranjenje i predacija. Ishodi učenja: Objasniti metode prikupljanja podataka o prehrani morskih sisavaca. Razumjeti razlike u ishrani i dinamici hranjenja između pojedinih skupina i vrsta. Objasniti važnost migracija za prehranu morskih sisavaca. Objasniti eholokaciju i njezinu ulogu u pronalaženju i hvatanje plijena. Predavanje 7 (2 sata). Interakcije s ljudima. Ishodi učenja: Objasniti različite oblike interakcije ljudi i morskih sisavaca. Razumjeti posljedice interakcija ljudi i morskih sisavaca. Predavanje 8 (2 sata). Rasprostranjenost i migracije morskih sisavaca. Ishodi učenja: Razumijevanje razlika u rasprostranjenosti različitih skupina morskih sisavaca. Razumijevanje dinamike migracija morskih sisavaca. Predavanje 9 (2 sata). Genetička istraživanja morskih sisavaca. Ishodi učenja: Objasniti mogućnosti primjene genetičkih metoda na istraživanja morskih sisavaca. Navesti primjere istraživanja. Razumjeti trendove u postojećim istraživanjima te njihove prednosti i nedostatke. Predavanje 10 (1 sat). Disanje i istraživanja disanja morskih sisavaca.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 93

Ishodi učenja: Razumijevanja metoda za prikupljanje podataka o disanju morskih sisavaca. Razumjeti razlike u laboratorijskim i terenskim istraživanjima disanja. Predavanje 11 (2 sata). Glasanje i komunikacija. Ishodi učenja: Razumjeti razlike u glasanju između različitih skupina i vrsta morskih sisavaca. Razumjeti funkcije različitih tipova glasanja pojedinih vrsta. Objasniti metodologiju istraživanja glasanja i komunikacije morskih sisavaca. Predavanje 12 (2 sata). Potraga za hranom i hranjenje. Ishodi učenja: Objasniti razlike u traženju plijena između zubanih i usanih kitova. Objasniti strategiju hranjenja različitih vrsta Pinnipeda. Razumjeti promjene u ishrani uslijed antropogenih utjecaja. Predavanje 13 (2 sata). Zagađenje okoliša i morski sisavci. Ishodi učenja: Razumjeti koja zagađenja utječu na morske sisavce i u kojoj mjeri. Objasniti razlike u raspodjeli zagađenja u morskom okolišu. Objasniti pojmove bioakumulacija i biomagnifikacija na primjerima. Predavanje 14 (2 sata). Konzervacijska biologija morskih sisavaca. Ishodi učenja: Navesti najugroženije vrste morskih sisavaca. Objasniti faktore koji direktno i indirektno utječu na izumiranje pojedinih vrsta morskih sisavaca. Razumjeti načine aktivne zaštite morskih sisavaca. Predavanje 15 (2 sata). Morski sisavci u Jadranu. Ishodi učenja: Poznavanje vrsta morskih sisavaca u Jadranu. Razumijevanje dinamike populacija morskih sisavaca u Jadranu. Razumijevanje faktora koji utječu na raspodjelu i opstanak morskih sisavaca u Jadranu. ☒ predavanja ☐ samostalni zadaci ☐ seminari i radionice ☐ multimedija Vrste izvođenja ☐ vježbe ☐ laboratorij nastave: ☐ on line u cijelosti ☐ mentorski rad ☐ mješovito e-učenje ☐ (ostalo upisati) ☐ terenska nastava Obaveza studenata je aktivno sudjelovanje u nastavnom programu što uključuje redovito pohađanje nastave, sudjelovanje u raspravama, aktivno postavljanje pitanja, te pokazanu sposobnost postavljanja problema i zaključivanja. Kroz seminare i predavanja studenti Obveze studenata pored saznanja iz područja ekologije morskih sisavaca stječu kompetencije vezane za pretraživanje baza podataka, kao i pretraživanje, čitanje i analizu znanstvenih radova. Na primjerima iz seminara studenti produbljuju spoznaje iz osnova metodologije znanstvenog rada.

Praćenje rada Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad studenata (upisati Eksperimentalni (Ostalo Referat udio u ECTS bodovima rad upisati) za svaku aktivnost Seminarski (Ostalo Esej tako da ukupni broj rad upisati) ECTS bodova (Ostalo Kolokviji Usmeni ispit odgovara bodovnoj upisati) vrijednosti (Ostalo predmeta): Pismeni ispit 2 Projekt upisati) Konačna ocjena uspjeha na kolegiju je zbroj bodova prikupljenih aktivnim sudjelovanjem na nastavi (10), kolokviju- konzultacijama vezanim za seminarski rad (20), prezentaciji Ocjenjivanje i seminarskog rada (50), te završnom usmenom ispitu (20). Seminarski rad se sastoji od vrjednovanje rada analize nekoliko znanstvenih radova iz zadanog područja. U sklopu kolokvija- konzultacija studenata tijekom predaje se kratki pismeni sažetak seminara koji sadržava natuknice potrebne za pripremu nastave i na završnom završnog usmenog seminara. Usmena prezentacija seminarskog rada je sistematičan prikaz ispitu dosadašnjih spoznaja i provedenih istraživanja iz jednog aspekta ekologije morskih sisavaca. Završni usmeni ispit sastoji se od predstavljanja mogućeg istraživanja morskih

Diplomski studij Morsko ribarstvo 94

sisavaca iz područja koje nije bilo pokriveno u seminarskom radu studenta. Na osnovu prikupljenih ocjenjuje se uspjeh studenta na kolegiju: 91-100 (izvrstan – 5), 81-90 (vrlo dobar – 4), 71-80 (dobar – 3), 61-70 (dovoljan – 2), te manje od 60 bodova – ocjena nedovoljan. U slučaju da student želi veću ocjenu od one koja mu pripada sukladno bodovima prikupljenim tijekom semestra, u dogovoru sa nastavnikom može pristupiti izradi dodatnog seminarskog rada koji se sastoji od izrade pismenog seminara u obliku preglednog znanstvenog rada. Na ovaj način student može prikupiti maksimalno 10 dodatnih bodova. Broj Dostupnost Naslov primjeraka u putem ostalih knjižnici medija Obvezna literatura Reynolds, J.E. 2007. Biology of marine mammals. - - (dostupna u knjižnici i Smithsonian Institution Press, Washington. 588 pp. putem ostalih medija) Ragen, T.J., Reynolds, J.E. III, Perrin, W.F., Reeves, R.R., - - Montgomery, S., 2005. Marine mammal research. The John Hopkins University Press, Baltimore. 240 pp. Riedman, M. 1990. The Pinnipeds. Seals, Sea Lions and - - Walruses. University of California Press. 439 pp. 1. Katona, S.K., V. Rough and D.T. Richardson. 1993. A field guide to whales, porpoises, and seals from Cape Cod to New Foundland. Smithsonian Institution Press. 316 pp. Dopunska literatura 2. Evans, P.G.H. 1987.The natural history of whales and dolphins. Facts on file publications. 343 pp. 3. Pryor, K. And K.S. Norris. 1991. Dolphin societies – discoveries and puzzles. University of California Press. 397 pp. Načini praćenja Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom kvalitete koji ispitu. Tijekom nastave vrednuje se: osiguravaju stjecanje a) pohađanje nastave utvrđenih ishoda b) aktivnost u nastavi učenja c) usvojeno znanje Ostalo (prema - mišljenju predlagatelja)

NAZIV PREDMETA OČUVANJE RIBLJE SIROVINE SOLJENJEM, SUŠENJEM I DIMLJENJEM Kod SMR424 Godina studija 1. Nositelj/i predmeta Izv. prof. dr. sc. Vida Šimat Bodovna vrijednost (ECTS) 4 - Način izvođenja nastave P S V T Suradnici (broj sati u semestru) 30 0 15 0 izborni Postotak primjene e- - Status predmeta učenja OPIS PREDMETA Proizvodi ribarstva spadaju u visoko vrijedne namirnice i čine važan dio ljudske prehrane. Kako bi se potrošačima plasirali kvalitetni i zdravstveno ispravni proizvodi, potrebno je pravilno rukovanje proizvodima ribarstva od ulova do stola, te odabir pogodnih metoda konzerviranja. Soljenje, sušenje i dimljenje spadaju u najstarije metode konzerviranja proizvoda ribarstva. Pravilna primjena tih postupaka osigurava kvalitetnu i zdravstveno Ciljevi predmeta ispravnu sirovinu, odnosno proizvode. Ciljevi ovog kolegija su i) razumijevanje tehnologije, principa, uređaja i postupaka koji se koriste za soljenje, dimljenje i sušenje proizvoda ribarstva, odnosno omogućavanje stjecanje znanja o principima konzerviranja navedenim metodama, o ulozi temperature, soli, kvalitete početne sirovine i dr. čimbenika u osiguranju kvalitete finalnih proizvoda dobivenih ovim procesima; ii) osiguravanje znanja potrebnih za rješavanje problema iz područja konzerviranja proizvoda ribarstva primjenom

Diplomski studij Morsko ribarstvo 95

soljenjem, dimljenjem i sušenjem ribe, iii) omogućiti studentima stjecanje teoretskog znanja i upoznavanje sa praktičnom primjenom tih znanja kroz posjete ribljoj industriji. Uvjeti za upis - predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Po završetku kolegija, studenti bi trebali jasno razumjeti i savladati: - upoznati i razlikovati glavne karakteristike proizvoda ribarstva koji definiraju daljnju obradu sirovine; Očekivani ishodi - tehnologiju proizvodnje slane, dimljene i sušene ribe; učenja na razini - metode ocjenjivanja kvalitete sirovine, tehnoloških procesa i finalnih proizvoda; predmeta (4-10 - omogućiti studentima stjecanje teoretskog znanja i upoznavanje sa praktičnom ishoda učenja) primjenom tih znanja kroz posjete ribljoj industriji, kako bi studenti upoznali rad pogona, tijek procesa proizvodnje i načine kontrole rada i provedbe sljedivosti unutar objekta; - poznavanje uloge čimbenika poput temperature, brzine strujanja zraka i dr. tijekom zrenja i proizvodnje slane, sušene i dimljene ribe. Predavanje 1: Uvodno predavanje. Upoznavanje studenata s općim stanjem ribarstva u nas i u svijetu, s posebnim osvrtom na proizvodnju slane, sušene i dimljene ribe. Kratka povijest razvoja tehnologija soljenja, sušenja i dimljenja. Predavanje 2: Priprema sirovine za konzerviranje ribe soljenjem, dimljenjem i sušenjem. Prijem i kontrola kvalitete proizvoda ribarstva. Načini pripreme sirovine za procese soljenja, sušenja i dimljenja. Uloga udjela vode i soli u konzerviranju ribe. Ispravan odabir sirovine i oblikovanje prema vrsti proizvoda. Postavljanje recepture proizvodnog procesa. Predavanja 3-6: Konzerviranje ribe soljenjem. Principi konzerviranja soljenjem. Definiranje čimbenika koji utječu na soljenje. Vrste riba koje se koriste za soljenje, sezonske promjene u kemijskom sastavu i specifičnosti tih vrsta riba. Uloga, osobine i sastav soli u procesu soljenja. Uloga, osobine i sastav salamure u procesu soljenja. Kinetika penetracije soli u meso ribe obzirom na vrstu ribe, metodu soljenja, granulaciju soli, opterećenje i temperaturu zrenja. Uvjeti koji pogoduju zrenju ribe. Specifičnosti pojedinih metoda soljenja. Promjene koje se odvijaju u mesu ribe tijekom soljenja. Kvarenje slane ribe. Specifični mikroorganizmi kvarenja slane ribe. Soljenje drugih morskih organizama. Proizvodi ribarstva obrađeni enzimskim dozrijevanjem u salamuri. Upoznavanje s postrojenjima za soljenje i zrenje slane ribe. Finalizacija proizvoda od slane Sadržaj predmeta ribe. Ambalažni materijali i metode pakiranja u proizvodnji slane ribe. Načini pohrane i detaljno razrađen transporta slane ribe. Opasnosti tijekom proizvodnje termički netretiranih proizvoda. prema satnici nastave Rukovođenje kvalitetom i procesima proizvodnje slane ribe. Kontrola kvalitete sirovine, proizvodnih procesa i gotovih proizvoda. Reguliranje otpadnih voda iz pogona za soljenje ribe. Predavanja 7-10: Konzerviranje ribe sušenjem. Principi konzerviranja sušenjem. Prirodno i umjetno sušenje, tradicionalni i industrijski procesi sušenja. Definiranje režima sušenja za različite vrste riba i uloge soli u procesu. Definiranje čimbenika koji utječu na sušenje. Uloga vode u procesu sušenja. Kretanje vlage unutar ribljeg mesa tijekom procesa. Upoznavanje novih postupaka: liofilizacija- sušenje namirnice u smrznutom stanju. Promjene koje se odvijaju u mesu ribe tijekom sušenja. Upoznavanje s tehnološkim procesom proizvodnje sušene ribe i tehničkim osobinama, kapacitetima i principima rada uređaja za sušenje. Specifičnosti pojedinih metoda sušenja. Promjene koje se odvijaju u mesu ribe tijekom sušenja. Kvarenje sušene ribe. Specifični mikroorganizmi kvarenja sušene ribe. Sušenje drugih morskih organizama. Upoznavanje s postrojenjima za sušenje ribe. Finalizacija proizvoda od sušene ribe. Ambalažni materijali i metode pakiranja u proizvodnji sušene ribe. Načini pohrane i transporta sušene ribe. Rukovođenje kvalitetom i procesima proizvodnje sušene ribe. Kontrola kvalitete sirovine, proizvodnih procesa i gotovih proizvoda. Predavanja 11-13: Konzerviranje ribe dimljenjem.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 96

Principi konzerviranja dimljenjem. Hladno vs. toplo dimljenje. Uloga, osobine i sastav dima. Definiranje režima dimljenja za različite vrste riba i uloga soli u procesu. Cirkulacija zraka tijekom procesa. Promjene koje se odvijaju u mesu ribe tijekom dimljenja. Upoznavanje s tehnološkim procesom proizvodnje dimljenja ribe i tehničkim osobinama, kapacitetima i principima rada uređaja za dimljenje. Kvarenje dimljene ribe. Specifični mikroorganizmi kvarenja dimljene ribe. Dimljenje drugih morskih organizama. Upoznavanje s postrojenjima za dimljenje ribe. Finalizacija proizvoda od dimljene ribe. Ambalažni materijali i metode pakiranja u proizvodnji dimljene ribe. Načini pohrane i transporta dimljene ribe. Rukovođenje kvalitetom i procesima proizvodnje dimljene ribe. Kontrola kvalitete sirovine, proizvodnih procesa i gotovih proizvoda. Predavanja 14-15: Sigurnost i zdravstvena ispravnost, legislativa i HACCP u proizvodnji soljenih, sušenih i dimljenih proizvoda ribarstva. Sigurnost i zdravstvena ispravnost soljenih, sušenih i dimljenih proizvoda ribarstva. Utjecaj procesa soljenja, sušenja i dimljenja na bakterije, enzimatsku aktivnost i nametnike. Hranjive vrijednosti, vrijeme čuvanja i rok trajanja soljenih, sušenih i dimljenih proizvoda ribarstva. Čimbenici koji utječu na vrijeme skladištenja. Promjene na soljenoj, sušenoj i dimljenoj hrani. Kaliranje tijekom skladištenja soljene, sušene i dimljene ribe. Analiza opasnosti i rizika tijekom postupaka soljenja, sušenja i dimljenja različitih proizvoda ribarstva. Ocjena kakvoće soljenih, sušenih i dimljenih proizvoda ribarstva.

Vježba 1. Lab vježba. Senzorska ocjena proizvoda ribarstava konzerviranih procesom soljenja. Analiza organoleptičkih svojstava različitih vrsta proizvoda dobivenih enzimatskim zrenjem u salamuri (suho i mokro soljenje) sa svrhom upoznavanja studenata s principima i načinom provođenja senzorskih analiza slane ribe. Vježba 2. Lab vježba. Senzorska ocjena proizvoda ribarstava konzerviranih procesom sušenja. Analiza organoleptičkih svojstava različitih vrsta proizvoda dobivenih sušenjem (tradicionalno i industrijsko sušenje) sa svrhom upoznavanja studenata s principima i načinom provođenja senzorskih analiza sušene ribe, te upoznavanja karakterističnih osobina koje ukazuju na kvarenje. Vježba 3. Lab vježba. Senzorska ocjena proizvoda ribarstava konzerviranih procesom dimljenja. Analiza organoleptičkih svojstava različitih vrsta proizvoda dobivenih dimljenjem (hladno i toplo dimljenje) sa svrhom upoznavanja studenata s principima i načinom provođenja senzorskih analiza dimljene ribe, te upoznavanja karakterističnih osobina koje ukazuju na kvarenje. Vježbe 4-6. Praktična vježba. Posjeta tvornici za soljenje ribe– soljenje inćuna i srdele u barile. Vježbe 7-9. Praktična vježba. Posjeta tvornici za soljenje ribe – soljenje inćuna u late. Upoznavanje sa zatvaračima lata i načinima pripreme ekstra proizvoda. Vježbe 10-12. Praktična vježba. Posjeta tvornici za dimljenje ribe. Vježba 13. Parametri kvalitete soljenih, sušenih i dimljenih proizvoda ribarstva. Instrumentalne metode koje se koriste za ocjenu soljenih, sušenih i dimljenih proizvoda ribarstva. Vježbe 14-15. Rukovođenje kvalitetom tijekom proizvodnje soljenih, sušenih i dimljenih proizvoda ribarstva. Provedba HACCP sustava – praktična vježba. Ishodi učenja vježbi: Omogućiti studentima stjecanje teoretskog znanja i upoznavanje sa praktičnom primjenom tih znanja kroz posjete ribljoj industriji, kako bi studenti upoznali rad pogona, tijek procesa proizvodnje i načine kontrole rada i provedbe sljedivosti unutar objekta. Znati senzorski ocijeniti kvalitetu soljenih, sušenih i dimljenih proizvoda ribarstva. Znati prepoznati proizvode ribarstva upitne kvalitete te odrediti potrebne daljnje radnje. Upoznati i razumjeti tehnološke zahtjeve za projektiranje tvornica za soljenje, sušenje i dimljenje, potrebne kapacitete prostorija za zrenje, uređaja i potrebne opreme. Upoznati

Diplomski studij Morsko ribarstvo 97

metode koje se provode u području kontrole upravljanja proizvodnim procesima, kontrole kvalitete hrane, rukovođenja kvalitetom i zaštitom potrošača. ☒ predavanja ☐ samostalni zadaci ☐ seminari i radionice ☐ multimedija Vrste izvođenja ☒ vježbe ☐ laboratorij nastave: ☐ on line u cijelosti ☐ mentorski rad ☐ mješovito e-učenje ☐ (ostalo upisati) ☐ terenska nastava Studenti su obavezni pohađati nastavu (i predavanja i vježbe), aktivno sudjelovati u nastavnom procesu te položiti ispit (vidi rubriku Ispit). Prisutnost na nastavi će se evidentirati svaki sat (predavanja i vježbe). Studentu je dozvoljen jedan neopravdan izostanak s vježbi i 2 izostanaka s predavanja. Obveze studenata Izostanak je opravdan u slučaju bolesti ili određene aktivnosti na Odjelu, a nužno je donijeti pisanu potvrdu. Kašnjenje na nastavu (predavanja i vježbe) će se također evidentirati, pri čemu će se tri kašnjenja brojati kao jedan neopravdan izostanak. Stopostotna prisutnost na nastavi će se nagraditi s 2 boda.

Praćenje rada Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad 1 studenata (upisati Eksperimentalni (Ostalo Referat udio u ECTS bodovima rad upisati) za svaku aktivnost Seminarski (Ostalo Esej tako da ukupni broj rad upisati) ECTS bodova (Ostalo Kolokviji Usmeni ispit odgovara bodovnoj upisati) vrijednosti (Ostalo predmeta): Pismeni ispit 2 Projekt upisati) Studenti su dužni riješiti sve zadatke iz vježbi, kako bi imali pravo pristupiti ispitu. Gradivo predmeta podijeljeno je u dvije cjeline. Studenti ove cjeline polažu odvojeno kroz dva pismena testa od kojih svaki nosi po 50 bodova, a sastoje se od gradiva odslušanog na predavanjima i na praktikumu. Da bi se jedna cjelina smatrala položenom potrebno je postići najmanje 50%. Ako student više puta izlazi na pojedini ispit, kao rezultat se uzima Ocjenjivanje i prosjek od svih prethodno ostvarenih rezultata (primjer: prvi izlazak na Ispit A: 15 bodova vrjednovanje rada (33,3%); drugi izlazak na Ispit A: 30 bodova (66,7%); rezultat Ispita A: (15+30)/2 = 22,5 studenata tijekom bodova (50%)). Na kraju semestra, ukoliko je student zadovoljan ocjenom ista se upisuje u nastave i na završnom indeks, u suprotnom može usmeno odgovarati za veću ocjenu. ispitu > 89 boda - izvrstan (5) 76 – 88 boda - vrlo dobar (4) 63 – 75 bodova - dobar (3) 50 – 62 bodova - dovoljan (2) < 50 student nije zadovoljio. Broj Dostupnost Naslov primjeraka u putem ostalih knjižnici medija Doe, P. E. (1998). Fish Drying & Smoking: Production and - - Obvezna literatura Quality. Taylor & Francis Group, pp. 250. (dostupna u knjižnici i Šoša B. (1989). Higijena i tehnologija prerade morske - - putem ostalih medija) ribe, Školska knjiga, Zagreb. Sikorski ZE. (1990). Seafood: resources, nutritional - - composition and preservation, CRC Press, Inc. Boca Raton, Florida, SAD. Huss, H.H., Ababouch, L., Gram, L. (2003). Assessment - - and Management of Seafood Safety and Quality. Fao

Diplomski studij Morsko ribarstvo 98

Fisheries Technical Paper 444, Food and Agriculture Organization of the United Nations, Rome. Luten, JB., Borresen T., Oehlenschlager J. (1997). Seafood - - from producer to consumer. Integrated approach to quality. Elsevier, Amsterdam. 1. Borresen T. (2008). Improving seafood products for the consumer, Woodhead Publishing Ltd., Cambridge, England. Martinez, I., James, D., Loreal, H. (2005) Application of modern Dopunska literatura analytical techniques to ensure seafood safety and authenticity. FAO, Rome, Italy.

2. Bremner HA. (2002). Safety and quality issues in Fish Processing, CRC Press, Inc. Boca Raton, Florida, SAD. Načini praćenja Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom kvalitete koji ispitu. Tijekom nastave vrednuje se: osiguravaju stjecanje a) pohađanje nastave utvrđenih ishoda b) aktivnost u nastavi učenja c) usvojeno znanje Ostalo (prema - mišljenju predlagatelja)

NAZIV PREDMETA MARIKULTURA BESKRALJEŽNJAKA Kod SMB425 Godina studija 1. Nositelj/i predmeta Doc. dr. sc. Leon Grubišić Bodovna vrijednost (ECTS) 3 Način izvođenja nastave P S V T Suradnici - (broj sati u semestru) 15 15 0 0 Postotak primjene e- Status predmeta izborni učenja OPIS PREDMETA Cilj predmeta je upoznati studente s temeljnim bio-ekološkim spoznajama uzgajanich vrsta. Ciljevi predmeta O razlozima njihova uzgoja i minimalnim i optimalnim biotskim i abiotskim čimbenicima potrebnim za masovniju proizvodnju. Uvjeti za upis - predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Očekivani ishodi Znati metode uzgoja u visokospecijaliziranim vojnim i farmacetskim laboratorijima. učenja na razini Razumjeti biotehnologiju uzgoja probiotskih sojeva. Znati biološke osobitosti najčešće predmeta (4-10 uzgajanih vrsta fitoplanktona. Poznavati uzgoj zooplanktona, morskih spužvi, bodljikaša, ishoda učenja) dagnji, glavonožaca. Predavanje 1. Uvodno predavanje obuhvaća upoznavanje s najzastupljenijim grupama beskralješnjaka u uzgoju s posebnim osvrtom na vrste koje se uzgajaju u marikulturi. Uzgoj virusa i bakterija, razlozi i metode uzgoja u visokospecijaliziranim vojnim i farmacetskim laboratorijima. Uzgoj sojeva bakterija za prehrambenu tehnologiju i farmaciju. Biotehnologija uzgoja probiotskih Sadržaj predmeta sojeva. Uzgoj bakterija za potrebe biofiltracije morske vode u reciklažnom sustavu uzgoja detaljno razrađen riba. prema satnici nastave Predavanje 2. Uzgoj jednostaničnih algi za potrebe akvakulture, farmacije, poljoprivrede, energetike i ljudske ishrane. Upoznavanje s biološkim osobitostima najčešće uzgajanih vrsta fitoplanktona. Priprema uzgojnog medija i izolacija uzgojnih stanica. Masovni uzgoj za potrebe akvakulture. Uzgoj višestaničnih algi i vodenog bilja. Predavanje 3.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 99

Uzgoj zooplanktona. Uzgoj praživotinja (cilijata) za potrebe akvakulture. Biološka obilježja rotifera. Uzgoj rotifera za potrebe ishrane najranijih razvojnih stadija riba i školjkaša. Uzgoj salamurnog račića (Artemia salina) za potrebe hranjenja postličinačkih stadija riba i rakova. Predavanje 4. Uzgoj morskih spužvi ekstenzivnog tipa za potrebe kozmetičke industrije. Kontrolirano mriješćenje i uzgoj morskih bodljikaša (trpova i ježeva) za potrebe ekskluzivne gastronomske ponude. Uzgoj školjkaša, kontrolirani mrijest i tehnologija uzgoja kamenice. Tehnologija uzgoja dagnji. Kontrolirani mrijest, uzgoj i repopulacija puzlatke. Predavanje 5. Uzgoj glavonožaca. Glavonožci uzgajani kao eksperimentalne životinje u biomedicinskim istraživanjima. Ekstenzivni uzgoj hobotnica. Kontrolirani mrijest hobotnice i uzgoj paraličinačkih stadija. Tehnologija uzgoja lignje i sipe. Tehnologije uzgoja kozica (ekstenzivna i intenzivna). Kontrolirana reprodukcija hlapa i ekstenzivni uzgoj jastoga.

Seminar 1. Uzgoj makroalgi za potrebe farmaceutske i kozmetičke industrije. Seminar 2. Tehnološki procesi purifikacije školjkaša. Seminar 3. Proizvodnja eko-goriva iz jednostaničnih algi. Seminar 4. Uzgoj školjkaša s ciljem proizvodnje nakita. Seminar 5. Mogućnosti uzgoja jakobove kapice u Jadranskom moru. Seminar 6. Uzgoj spužvi za potrabe farmacetske industrije. Seminar 7. Uzgoj koralja za potrebe morske akvaristike. ☒ predavanja ☐ samostalni zadaci ☒ seminari i radionice ☐ multimedija Vrste izvođenja ☐ vježbe ☐ laboratorij nastave: ☐ on line u cijelosti ☐ mentorski rad ☐ mješovito e-učenje ☐ (ostalo upisati) ☐ terenska nastava Studenti su obvezni pohađati predavanja, te samostalno ili u parovima na koncu semestra napisati i javno prezentirati seminarski rad koji će predhodno recenzirati nositelj predmeta. Obveze studenata Postoji mogućnost terenskog i laboratorijskog praktičnog rada u mrijestilištima morskih riba gdije se studenti upoznaju s tehnologijom uzgoja planktonskih zajednica (fito i zooplanktonti) koje služe kao živa hrana za potrebe akvakulture. Praćenje rada Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad studenata (upisati Eksperimentalni (Ostalo Referat udio u ECTS bodovima rad upisati) za svaku aktivnost Seminarski (Ostalo Esej 2 tako da ukupni broj rad upisati) ECTS bodova (Ostalo Kolokviji Usmeni ispit odgovara bodovnoj upisati) vrijednosti (Ostalo Pismeni ispit Projekt predmeta): upisati) Ocjenjivanje i Na kraju semestra studenti polažu završni usmeni ispit. Student odgovara na pet vrjednovanje rada postavljenih pitanja. Za svako pitanje i odgovore student dobije ocjene iz čijeg zbroja se studenata tijekom izračunava srednja vrijednost. Ukoliko za jedan odgovor student ne dobije prolaznu nastave i na završnom ocijenu, završna ocjena ne može biti prolazna. ispitu

Diplomski studij Morsko ribarstvo 100

Broj Dostupnost Naslov primjeraka u putem ostalih knjižnici medija Frank, H. Hoff & Terry W. Snell 1987. Plankton culture - - Obvezna literatura manual. Fifth edition. Florida aqua farms. Inc. (dostupna u knjižnici i Moretti, A i dr. 1999. Manual on hatchery Production of - - putem ostalih medija) seabass and gilthead seabream. Volume1. FAO Landau., M. 1991. Introduction to aquaculture. John - - Wiley and Sons.Inc. Phillips B.F. & J. Kittaka 1987. Spiny lobsters fisheries and - - culture., Fishing News Books. second edition. Dopunska literatura -

Načini praćenja Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom kvalitete koji ispitu. Tijekom nastave vrednuje se: osiguravaju stjecanje a) pohađanje nastave utvrđenih ishoda b) aktivnost u nastavi učenja c) usvojeno znanje Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

NAZIV PREDMETA POSTUPCI PROVJERE, ANALIZE I PRIKAZA PROSTORNIH PODATAKA Kod SMB426 Godina studija 1. Nositelj/i predmeta Prof. dr. sc. Vlado Dadić Bodovna vrijednost (ECTS) 3 Način izvođenja nastave P S V T Suradnici - (broj sati u semestru) 15 0 15 0 Postotak primjene e- Status predmeta izborni - učenja OPIS PREDMETA Upoznati studente s postupcima provjere kvalitete, analize i prikaza prostornih Ciljevi predmeta oceanografskih podataka. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja) Oceanografski parametri i mjerne jedinice. Pogreške kod oceanografskih podataka. Utjecaj mjernih metoda i instrumenata na pogreške. Pogreške zbog obrade podataka pomoću računala. Provjera kvalitete podataka. Postupci za provjeru podataka. Sustavi baza za rukovanje podacima i informacijama. Klimatološka analiza. Problemi analize nedovoljnog Sadržaj predmeta broja podataka raspoređenih u prostoru i vremenu. Interpolacija podataka na standardne detaljno razrađen razine. Primjenjive interpolacijske metode. Geostatistička analiza statistički slučajno prema satnici nastave raspodijeljenih prostornih podataka. Metode objektivne analize. Kriging metoda interpolacije. Upotreba variograma u procjeni statističke povezanosti prostornih podataka. Problem dugih i uskih otoka kod upotrebe objektivne analize. Obrnuta varijacijska metoda objektivne analize. Upotreba Geografskih informacijskih sustava (GIS) u prikazu i analizi prostornih podataka. Osnovni kartografski slojevi. Tematski slojevi i njihovo preklapanje.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 101

Analiza prostornih polja prikazanih pomoću karata s različitim tematskim slojevima. Obrada prostornih podataka morskog okoliša. Primjena GIS-a u planiranju namjene morskog okoliša. GIS i donositelji odluka. ☒ predavanja ☐ samostalni zadaci ☐ seminari i radionice multimedija Vrste izvođenja ☐ vježbe ☐ laboratorij nastave: ☐ on line u cijelosti ☐ mentorski rad ☐ mješovito e-učenje seminari ☐ terenska nastava Obveze studenata Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad 1 Praćenje rada Eksperimentalni (Ostalo Referat studenata (upisati rad upisati) udio u ECTS bodovima Seminarski (Ostalo za svaku aktivnost Esej tako da ukupni broj rad upisati) ECTS bodova (Ostalo Kolokviji Usmeni ispit odgovara bodovnoj upisati) vrijednosti predmeta): (Ostalo Pismeni ispit 1 Projekt upisati)

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu Broj Dostupnost Naslov primjeraka u putem ostalih knjižnici medija Dadić, V. 2003. Problemi prikupljanja, validacije i obrade - oceanografskih podataka. Skripta. 147 pp. Obvezna literatura Maidement D.R, 2003. ArcHydro. GIS for water - (dostupna u knjižnici i resources, ESRI, USA, 203 pp. putem ostalih medija) Deutch C.V. and A.G. Journel, 1992. GSLIB – Geostatistical software; library and user’s guide. Oxford - University Press. 369 pp. MEDAR/MEDATLAS Group. 2001. Specifications for the Mediterranean Sea Data Banking and Quality Controls. SISMER/IS/V5 Boyer T and S. Levitus. 1999. QC and processing of historical oceanographic temperature, salinity and oxygen data. U.S. Department of Commerce. NOAA technical report NESDIS 81, 1994: 64 pp. Dopunska literatura Brankart J. M. and P. Brasseur, 1996. Optimal analysis of in sity data in the western Mediterranean using statistics and cross-validation. Journal of Atmospheric and Oceanic technology. Vol: 13(2): 477-491. Reinger R.F. and C.K. Ross, 1968. A method of interpolation with application to oceanographic data. Deep-Sea Research, Vol 15, pp: 185-193. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje - utvrđenih ishoda učenja

Diplomski studij Morsko ribarstvo 102

Ostalo (prema - mišljenju predlagatelja)

NAZIV PREDMETA SPORTSKI I REKREACIJSKI RIBOLOV NA MORU Kod SMR426 Godina studija 1. Nositelj/i predmeta Doc. dr. sc. Jure Brčić Bodovna vrijednost (ECTS) 2 Način izvođenja nastave P S V T Suradnici - (broj sati u semestru) 15 0 15 0 Postotak primjene e- Status predmeta izborni - učenja OPIS PREDMETA Savladavanjem ovog predmeta studenti stječu znanje o ribolovnim alatima koji se koriste u Ciljevi predmeta sportsko-rekreativnom ribolovu, njihovoj zakonskoj regulativi, ribolovnim karakteristikama te utjecajem na morski ekosustav, prvenstveno naselja riba i drugih morskih organizama. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja) Ribolovni alati sportsko - rekreacijskog ribolova i njihove konstrukcijsko – tehničke osobine, Sadržaj predmeta njihova lovnost i selektivnost, utjecaj na ribe i druge morske organizme, najzastupljenije detaljno razrađen vrste u lovinama sportsko – rekreacijskog ribolova, zakonska regulativa sportsko - prema satnici nastave rekreacijskog ribolova na moru. ☒ predavanja ☐ samostalni zadaci ☐ seminari i radionice multimedija Vrste izvođenja ☐ vježbe ☐ laboratorij nastave: ☐ on line u cijelosti ☐ mentorski rad ☐ mješovito e-učenje seminari ☐ terenska nastava Obveze studenata Pohađanje nastave 0,5 Istraživanje Praktični rad 0,5 Praćenje rada Eksperimentalni (Ostalo Referat studenata (upisati rad upisati) udio u ECTS bodovima Seminarski (Ostalo za svaku aktivnost Esej tako da ukupni broj rad upisati) ECTS bodova (Ostalo Kolokviji Usmeni ispit odgovara bodovnoj upisati) vrijednosti predmeta): (Ostalo Pismeni ispit 1 Projekt upisati)

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Diplomski studij Morsko ribarstvo 103

Broj Dostupnost Naslov primjeraka u putem ostalih knjižnici medija Obvezna literatura Basioli, J., 1975. Sportski ribolov na Jadranu. Nakladni (dostupna u knjižnici i - putem ostalih medija) zavod Znanje, Zagreb: 330 p. Cetinić, P. , Milišić, N. 1987. Sportski ribolov na moru. - Logos, Split: 162 p. - Jardas, I., Lakoš, S., Cetinić, P. 1996. Priručnik za polaganje sudačkog ispita u športskom Dopunska literatura ribolovu na moru. Hrvatski savez za športski ribolov na moru, Rijeka: 116 p. Soldo, A., Cetinić, P., Dulčić, J. 2005. Analiza lovina alata rekreacijsko-športskog ribolova i njihovo djelovanje na staništa riba i drugih morskih organizama. IOR – Split: 74 p. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja Ostalo (prema - mišljenju predlagatelja)

NAZIV PREDMETA PONAŠANJE RIBA Kod SMR430 Godina studija 1. Nositelj/i predmeta - Bodovna vrijednost (ECTS) 2 Način izvođenja nastave P S V T Suradnici - (broj sati u semestru) 15 15 0 0 Postotak primjene e- Status predmeta izborni - učenja OPIS PREDMETA Cilj je upoznati studente s osnovama ponašanja riba: bogatstvo i složenost formi, odnosa, životnih oblika i strategija, morfoloških i fizioloških prilagodbi te samog socijalnog ponašanja. Stotinama i tisućama godina, ljudi promatraju životinje. Pa tako i ribe iz gotovo praktičnog razloga: njihov život je ovisio o poznavanju životinjskog ponašanja. Čak i danas, mnoge korisne činjenice proizašle su iz proučavanja ove teme (poznavanje migracija riba omogućuje dobavu kvalitetnih namirnica za jelo što čini osnovu preživljavanja čovijeka nekad i danas, dok proučavanje ugroženih riba omogućuje njihovu zaštitu). Pa čak i kad ne bi bilo nikakve praktične koristi od poznavanja životinjskog ponašanja, ta tema zaslužuje pažnju radi svoje fascinantnosti. Ribe, kao i ostali kralježnjaci, posjeduju sposobnosti za najčudesnije vještine kako bi se prilagodile, pronašle mjesto za život, prehranile se, sklonile od neprijatelja te stvorile potomstvo. Ovaj je predmet posvećen osobito ponašanju morskih Ciljevi predmeta riba. Ipak, osnovni je cilj pomoći studentima u razvijanju vještina za kritičko razumijevanje tema iz ponašanja riba kao i učiniti ih sposobnima da raspravljaju o gorućim temama iz tog područja. Nastava je organizirana u obliku predavanja. Aktivno sudjelovanje studenta u nastavnom programu nastoji se postići interaktivnim predavanjima, video klipovima te prezentacijom relevantnih znanstvenih radova iz područja ponašanja riba koji u datom trenutku zapanjuju širu javnost. Predavanja su obavezna. Na predavanjima student s nastavnikom aktivno raspravlja o trenutnim 'vrućim' temama iz područja ponašanja riba. Nastavnik studentima daje na uvid rezultate najnovijih znanstvenih radova iz svjetski poznatih časopisa. Studente se potiče da o pojedinim strategijama ponašanja iznose primjere na osnovu svog dosadašnjeg znanja te iskustva. Student je obvezan pripremiti gradivo o kojem se raspravlja na predavanjima. Nastavnik ocjenjuje aktivno sudjelovanje studenta na predavanju (pokazano dosadašnje znanje, razumijevanje, sposobnost

Diplomski studij Morsko ribarstvo 104

postavljanja problema, zaključivanje, itd.). 'Zarađeni' bodovi pribrajaju se bodovima dobivenim na završnom ispitu iz dotičnog predmeta. Uvjeti za upis predmeta i ulazne - kompetencije potrebne za predmet Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja) Predavanje 1. Osnova ponašanja. Osjetila. Komunikacijski sustavi. Osjetila uključena u komunikaciju: vid, miris, okus, zvuk, dodir. Bočna pruga! Kemoreceptori. Svjetlost i zvuk u vodenom okolišu. Šumovi biološkog i fizikalnog podrijetla. Svrha osjetila. Zanimljivosti. Ishodi učenja: Student mora poznavati osnovna osjetila riba (anatomiju i fiziologiju) te osnovne fizikalne zakonitosti vezane uz valnu teoriju svjetlosti i zvuka. Student mora znati kojim načinima sve riba može uspostaviti komunikaciju, koja je njena uloga, zakonitost i ograničenja. Predavanje 2. Osnova ponašanja. Spoznaja: Učenje i pamćenje. Pažnja. Usmjeravanje pozornosti. Prostorno, kratkotrajno i dugotrajno pamćenje. Ostvarivanje hijerarhije. Korištenje alata i oružja. Razumijevanje i rješavanje problema. Svjesnost. Emocije. Matematička sposobnost. Ishodi učenja: Studenti se upoznavaju s osnovama spoznaje kod svih viših kralježnjaka (poglavito sisavaca) u usporedbi s ribama. Svaki parametar vezan uz spoznaju potkrepljuje se primjerima koje student mora poznavati. Predavanje 3. Osnova ponašanja. Hormoni i socijalno ponašanje. Koja je uobičajena veličina grupe? Koji čimbenici ograničavaju veličinu grupe? Koji čimbenici dovode do spajanja ili razdvajanja grupa? Da li vrste pokazuju teritorijalnost? Ako da, do koje mjere? Ako se teritoriji okupiraju, za koju namjenu služe? Da li teritoriji pod nadležnosti jedinke ili cijele grupe? Da li postoji odnos stalne socijalne dominacije (nadmoć) unutar grupe? Postoji li neka zakonitost među njima? Hormonska uvjetovanost. Spolnost Sadržaj predmeta kao neizostavni parametar oblikovanja socijalnog ponašanja. detaljno razrađen Ishodi učenja: Na kraju predavanja, student mora biti sposoban odgovoriti na sva gore prema satnici nastave postavljena pitanja uz izraženo razumijevanje i, zaključivanje te povezanost pojedinog ispoljavanja ponašanja s hormonskom uvjetovanosti (strah, stres, bolest, panika, izgubljenost, prva spolna zrelost). Predavanje 4. Osnova ponašanja. Genetika i socijalno ponašanje. Koliko genetičko ustrojstvo utječe na socijalno ponašanje, a koliko okolina? Fenomen grupe ili čopora. Izdvajanje, odbačenost ili nadmoć. Ishodi učenja: Student mora razumljivo moći objasniti kako nasljedne osobine utječu na ponašanje i koliko se takvo ponašanje može modificirati tijekom životnog vijeka kao rezultat okoline i iskustva. Predavanje 5. Osnova života. Migracije i izbor staništa. Vrste migracija. Teorem marginalne vrijednosti. Optimalno vrijeme provedeno u staništu. Modeli. Ishodi učenja: Student mora poznavati osnove migracije riba, te objasniti sve navedene teoreme i modele. Mora moći jasno i brzo iščitati dijagrame teorema marginalne vrijednosti. Predavanje 6. Osnova života. Potraga za hranom u teoriji i praksi. OFT teorija. Skupine predatora. Važnost alternativnog plijena. OFT teorija. Veličina optimalnog plijena. Rizik od izgladnjivanja. Varijabilnost vremena hranjenja. Kompromis između prehrane i opasnosti. Hranidbena ograničenja. Trofička kaskada (plijen-predator). Kako uloviti, a ne biti ulovljen (mimikrija). Ishodi učenja: Student mora razumjeti sve navedene probleme i znati ekološka rješenja isth kroz utvrđene teorije i modele. Iste mora moći lako potkrijepiti primjerima.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 105

Predavanje 7. Osnova života. Rizik predacije kod riba plijena. Odnos predatora i plijena. Minimaliziranje rizika: kriptičnost i nesavršena kriptičnost, aposematizam, Evolucija upozoravajuće obojenosti. Kompromis između upadljivosti i kriptičnosti. Zašto predatori ne postanu toliko efikasni da istrijebe plijen? Ili zašto plijen ne razvije tako dobre prilagodbe protiv predacije da to eliminira predatore? Ishodi učenja: Na kraju predavanja, student mora biti sposoban odgovoriti na sva gore postavljena pitanja uz izraženo razumijevanje i, zaključivanje. Mora moći odgovore potkrijepiti primjerima. Predavanje 8. Osnova života. Spolna selekcija. Izbor partnera. Spolni konflikti i spolna selekcija. Razlike između mužjaka i ženki. Omjer spolova. Da li organizmi mogu manipulirati omjerom spolova? Postoji li konflikt između roditelja i potomstva? Strastveni mužjaci i izbirljive ženke. Negenetičke i genetičke koristi. Ukrašavanje. Fisher-ova hipoteza. 'Hendikep' hipoteza. Ulaganje mužjaka. Spolni konflikti. Važnost udvaranja. Ishodi učenja: Na kraju predavanja, student mora biti sposoban odgovoriti na sva gore postavljena pitanja uz izraženo razumijevanje i, zaključivanje. Mora moći odgovore potkrijepiti primjerima. Predavanje 9. Osnova života. Roditeljska skrb i spolna selekcija. Vremensko usklađivanje mrijesta. Izražavanje spola. Oplodnja. Alternativne strategije u podizanju potomstva. Problemi u procjeni cijene i koristi alternativnih strategija. Alternativne reproduktivne taktike. Promjena spola. Spolna zrelost i spolno ponašanje. Ekološke hipoteze o skrbi za potomstvo. Oblici skrbi. Živorodnost. Kanibalizam mužjaka. Polimorfizam mužjaka. Posvajanje. Snubljenje? Zašto ženka pristaje na poliginiju? Ženkin i mužjakov ideal. Ishodi učenja: Na kraju predavanja, student mora biti sposoban odgovoriti na sva gore postavljena pitanja uz izraženo razumijevanje i, zaključivanje. Mora moći odgovore potkrijepiti primjerima. Predavanje 10. Kako se nositi s kompleksnim svijetom? Kooperativno ponašanje. Primjer usvojenog kooperativnog ponašanja. Par čistača pruža bolju uslugu. Ishodi učenja: Student mora znati detaljno iznijeti navedene primjere i logički objasniti zašto se kooperativno ponašanje, karakteristično za više kralježnjake, nije znatnije proširilo kod riba. Predavanje 11. Kako se nositi s kompleksnim svijetom? Život u grupi i socijalna povezanost. Zašto ribe žive u grupi? Socijalne veze u plovi. Život u grupi i izbjegavanje predatora. Kontramjere predatora. Prednosti u potrazi za plijenom. Reproduktivne prednosti. Hidrodinamička učinkovitost. Kako ribe formiraju plove? Opis strukture plove. Modeliranje ponašanja plove. Donošenje odluka. Ishodi učenja: Student mora znati koje prednosti donosi život u grupi i pred kakvim se sve odlukama nalaze riba koje žive u plovama. Predavanje 12. Kako se nositi s kompleksnim svijetom? Donošenje odluka i kompromisi. Ishodi učenja: Student mora znati objasniti ekološke hipoteze o donošenju odluka i kompromisa kod riba koje žive u plovama. Predavanje 13. Kako se nositi s kompleksnim svijetom? Paraziti i ponašanje riba. Paraziti i patogeni organizmi. Kako riba može izbjeći da bude inficirana parazitima? Kako riba mijenja ponašanje kada se jednom zarazi parazitima? Paraziti i izbor partnera. Ostali učinci parazita. Ishodi učenja: Na kraju predavanja, student mora biti sposoban odgovoriti na sva gore postavljena pitanja uz izraženo razumijevanje i zaključivanje. Mora moći odgovore potkrijepiti primjerima. Predavanje 14. Kako se nositi s kompleksnim svijetom? Primijenjena ekologija riba: Akvakultura i ribarstvo. Ribarstvo: aktivni i pasivni alati. Ponašanje riba kod koćarenja. Klopke koriste ponašanje riba: migracije. Zaštita. Prilov. Slučajni ulov. Propisi. Metode reduciranja prilova. Odnos morske ptice-ribe. Kompeticija ribara i ptica. Uloga akvakulture. Poribljavanja.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 106

Ishodi učenja: Student mora znati kako se stečena ekološka znanja primjenjuju u praksi. S jedne strane mora razumjeti mjere razumnog korištenje resursa (ribarstvo i akvakultura), a s druge strane mora znati kako se primjenjuju znanja o ekologiji riba u svrhu konzervacijske ekologije: uspostava zaštićenih područja, zaštita staništa i vrsta. Važnost edukacije i znanosti u kreiranju ekološke svijesti. ☒ predavanja ☐ samostalni zadaci ☐ seminari i radionice ☒ multimedija Vrste izvođenja ☐ vježbe ☐ laboratorij nastave: ☐ on line u cijelosti ☐ mentorski rad ☐ mješovito e-učenje ☒ seminari ☐ terenska nastava Nastava kolegija se organizira u obliku predavanja i seminara (PowerPoint prezentacije, edukacijski filmovi). Studenti su obavezni pohađati sve oblike nastave (predavanja i Obveze studenata seminare), aktivno sudjelovati u nastavnom procesu te položiti ispit. Prisutnost na svim oblicima nastave će se evidentirati svaki sat. Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad Praćenje rada Eksperimentalni (Ostalo Referat studenata (upisati rad upisati) udio u ECTS bodovima Seminarski (Ostalo za svaku aktivnost Esej 1 tako da ukupni broj rad upisati) ECTS bodova (Ostalo Kolokviji Usmeni ispit odgovara bodovnoj upisati) vrijednosti predmeta): (Ostalo Pismeni ispit 1 Projekt upisati) Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom ispitu. Tijekom nastave student može ostvariti 70 bodova, a na završnom ispitu 30 bodova. Tijekom nastave vrednuje se a) pohađanje nastave (do 4 boda), b) aktivnost u nastavi (do 16 bodova) te c) dosadašnje usvojeno znanje i njegova primjena (do 50 bodova kroz tri Ocjenjivanje i kolokvija). Na završnom, pismenom ispitu provjeravaju se ključne, specifične kompetencije vrjednovanje rada koje se utvrđuju za svaku cjelinu. Završnom ispitu mogu pristupiti studenti koji su tijekom studenata tijekom nastave ostvarili najmanje 40 bodova. Konačna ocjena utvrđuje se na temelju relativne nastave i na završnom raspodjele: izvrstan (5) (10% najboljih studenata), vrlo dobar (4) (sljedećih 25% studenata), ispitu dobar (3) (sljedećih 30% studenata), dovoljan (2) (sljedećih 25% studenata. Završni ispit se održava usmeno / pismeno ovisno o broju studenata. U oba slučaja prag za prolaznost je minimalno ostvarenih 60% točnih odgovora. Ocjena dobar (3) je rezultat 70 %, a vrlo-dobar (4) 80 % točnosti odgovora na postavljena pitanja. Ocjena izvrstan (5) je rezultat visoke točnosti (>90%), ali i iskazanog logičkog zaključivanja i povezivanja ekoloških činjenica. Broj Dostupnost Naslov primjeraka u putem ostalih knjižnici medija Alcock, J. 1993. Animal behavior. Sinauer Associates, Inc. Obvezna literatura - (dostupna u knjižnici i Sunderland, Massachusetts. 625p. putem ostalih medija) Pitcher, T.J.(ed). 1992. Behaviour of Teleost Fishes. Kluwer Academic Publishers. Dordrecht. The - Netherlands. - 1. Wickler, W. 1968. Mimicry in Plants and Animals. World University Library, London. Dopunska literatura 2. Wilson, E.O. 1992. The diversity of life. Penguin books, London. 406 p.

3. Wittenberger, J.F. 1981. Animal Social Behaviour. Duxbury Press, Boston.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 107

4. Young, D. 1989. Nerve Cells and Animal Behaviour. Cambridge University Press, Cambridge. 5. Sale P.F. (ed.), 1991. The ecology of fishes on Coral Reefs. Academic Press, inc., London, 754p. Načini praćenja kvalitete koji Predavanja i seminari su zamišljeni kao interaktivni te se potiče aktivno sudjelovanje osiguravaju stjecanje studenta u nastavi kroz pitanja i komentare čime se omogućava kontinuirano praćenje rada utvrđenih ishoda studenata. Analiza uspjeha na ispitu. učenja Ostalo (prema - mišljenju predlagatelja)

NAZIV PREDMETA UTJECAJ RIBOLOVA NA BENTOSKE ZAJEDNICE Kod SMR431 Godina studija 1. Izv. prof. dr. sc. Gorana Jelić 2 Nositelj/i predmeta Bodovna vrijednost (ECTS) Mrčelić - Način izvođenja nastave P S V T Suradnici (broj sati u semestru) 15 15 0 0 izborni Postotak primjene e- - Status predmeta učenja OPIS PREDMETA Osnovna zadaća predmeta je upoznati studente s neposrednim i posrednim utjecajem (kroz interakcije vrsta) ribolova utjecajem ribolova na populacije, ali i ekosustave, te Ciljevi predmeta konzervacijskim mjerama. Student mora razumjeti da nije teško vidjeti da utjecaj postoji, ali da teško je procijeniti stupanj i značaj utjecaja. Uvjeti za upis - predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Razumjeti važnost ribolova kroz povijest. Poznavati globalna kretanja ribolova kroz povijest, te kolapse stokova koji su se dogodili. Poznavati količine ulova, vrste i ribolovna područje, Očekivani ishodi te predviđanja razvoja ribolova. Objasniti pojam prelov zbog slabog novačenja i prelov zbog učenja na razini nedovoljnog rasta. Razumjeti i objasniti problem prilova. Poznavati Kodeks odgovornog predmeta (4-10 ribolova. Razumjeti potrebu zaštite bioloških resursa i načine njihove zaštitite (uspostava ishoda učenja) zaštićenih područja, zaštita staništa i vrsta), te važnost međunarodne suradnje i razvoja znanosti. Razumjeti utjecaj ribolova na smanjenje bioraznolikosti u moru (prelov i prilov). Predavanje 1. Upoznati studente sa uvjetima za dobivanje potpisa i načinom polaganja ispita i ocjenjivanja, te sadržajem kolegija. Uvod u kolegij. Povijesni razvoj, trendovi u ribarstvu i definicija problema. (2 sata) Ishodi učenja: Razumjeti važnost ribolova kroz povijest. Poznavati globalna kretanja ribolova kroz povijest, te kolapse stokova koji su se dogodili. Poznavati količine ulova, vrste i ribolovna područje, te predviđanja razvoja ribolova. Razumjeti problem upravljanja u Sadržaj predmeta ribarstvu. Definirati stok, određivanje njegove struktura i veličine, temeljne čimbenike koji detaljno razrađen utječu na biomasu stoka, prirodna i ribolovnu regulacija veličine stoka. Poznavati pojmove prema satnici nastave tehnike ribolova, ribolovni napor i intenzitet ribolova, ribolovna snaga, lovnost i selektivnost ribolovnih alata, ulov po jedinici ribolovnog napora. Predavanje 2. Neposredan utjecaj na populacije. Prelov. (2 sata) Ishodi učenja: Objasniti utjecaj jačine ribolova na sastav i veličinu riblje populacije. Objasniti direktne i indirektne učinke ribolova na ciljane i neciljane vrste. Razumjeti teškoće u procjeni stupnja i značaja utjecaja, te da se velik utjecaj može detektirati kao redukcija veličine populacije. Objasniti pojam prelov zbog slabog novačenja i prelov zbog

Diplomski studij Morsko ribarstvo 108

nedovoljnog rasta. Razumjeti i objasniti problem prilova. Objasniti pojam Tragedija zajedništva. Razumjeti biološke, ekonomske i društvene ciljeve ribolova. Predavanje 3. Neposredan utjecaj na populacije. Prilov. (2 sata) Ishodi učenja: Poznavati osnovne pojmove (zadržani i odbačeni prilov, neprijavljeni ulov, ulov za koji je krivotvoreno područje ili vrste, High-grading). Utjecaj ribolova na pojedine takse: školjkaše, morske pse, bentoske strvinare. Utjecaj na populacije: hrskavičnječe, bentoski strvinari. Predavanje 4. Utjecaj koćarenja i dredžanja na morsko dno. Ribolov u području šelfa (2 sata) Ishodi učenja: Poznavati razvoj dredžanja i koćarenja, te razvoj spoznaje o štetnosti ovih ribolovnih alata. Poznavati trenutačne nacionalne restrikcije, te razloge nedostatka regionalne i globalne regulative. Razumjeti veliku važnosti ovog problema, te glavne prepreke u procjeni problema i implementaciji željene strategije zaštite - nepoznavanje područja djelovanja koćara i rasprostranjenosti bentoskih epifaunalnih zajednica. Poznavanje litoralnih, te plitkih bentoskih zajednica i posljedice ribolova na ova staništa. Predavanje 5. Interakcije vrsta - odgovor predatora, plijena i kompetitora na ulov ciljanih vrsta. (2 sata) Ishodi učenja: Mora razumjeti odnose plijen-predator, te kompeticiju i ekološke mehanizme smanjenja kompeticije. Objasniti mehanizme top down i bottom up kontrole. Objasniti zamjenu vrsta i druge konkurentne utjecaje. Poznavati primjere ovih utjecaja. Predavanje 6. Utjecaj na razini ekosustava. Bioraznolikost. Zdravlje i cjelovitost ekosustava i stres u ekosustavu. (2 sata) Ishodi učenja: Student mora razumjeti pojam bioraznolikosti i vremenske obrasce biološke raznolikosti. Student mora poznavati posljedice ljudskih aktivnosti koji ugrožavaju pojedine vrste, njihova staništa i životne zajednice i mehanizme njihovog djelovanja (direktni i indirektni). Predavanje 7. Fisheries management. (2 sata) Ishodi učenja: Poznavati Kodeks odgovornog ribolova. Razumjeti potrebu zaštite bioloških resursa i načine njihove zaštitite (uspostava zaštićenih područja, zaštita staništa i vrsta), te važnost međunarodne suradnje i razvoja znanosti. Student mora razumjeti princip održivog razvoja i važnost edukacije. Predavanje 8. Film The end of the line. (1 sat) Ishodi učenja: Razumjeti utjecaj ribolova na smanjenje bioraznolikosti u moru (prelov i prilov) na primjeru bakalara u Sjevernom Atlantiku, važnost i načine zaštite ugroženih vrsta, te društveno-ekonomski kontekst.

SEMINARI Studenti odabiru teme koje su vezane uz sadržaj kolegija sukladno svom interesu. Ishodi učenja: Student u obliku Power Point prezentacije iznosi svoj seminarski rad s ciljem da prepozna i objasni bitne činjenice (analiza i sinteza, te podučavanje). Također ga se potiče na samostalnost u radu (sposobnost pronalaženja informacija i razvijanje kritičkog mišljenja) i daje prilika za učenje kako prezentirati vlastiti rad. ☒ predavanja ☐ samostalni zadaci ☒ seminari i radionice ☐ multimedija Vrste izvođenja ☐ vježbe ☐ laboratorij nastave: ☐ on line u cijelosti ☐ mentorski rad ☐ mješovito e-učenje ☐ (ostalo upisati) ☐ terenska nastava Pravo na potpis imaju studenti koji su tijekom semestra prisustvovali na minimum 80% Obveze studenata nastave i uspješno izradili i izložili seminarski rad. Praćenje rada Pohađanje nastave 0,5 Istraživanje Praktični rad studenata (upisati Eksperimentalni (Ostalo Referat udio u ECTS bodovima rad upisati)

Diplomski studij Morsko ribarstvo 109

za svaku aktivnost Seminarski (Ostalo Esej 1,5 tako da ukupni broj rad upisati) ECTS bodova (Ostalo Kolokviji Usmeni ispit odgovara bodovnoj upisati) vrijednosti (Ostalo predmeta): Pismeni ispit Projekt upisati) Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave (pohađanje nastave, aktivnost na nastavi, izrada i prezentacija seminarskog rada). Pravo na potpis imaju Ocjenjivanje i studenti koji su tijekom semestra prisustvovali na minimum 80% nastave. Klasičnog vrjednovanje rada polaganja ispita nema. Konačnu ocjenu čini 75% ocjene izrade i prezentacije seminarskog studenata tijekom rada i 25% pohađanje i aktivnost na nastavi. U ocjenjivanju seminarskog rada vrednovat će nastave i na završnom se: samostalnost u istraživanju, sposobnost analize i sinteze problema, posebice ispitu strukturiranje građe, prezentacija teme (vizualno i govornička vještina), sposobnost prenošenja znanja, kritički osvrt na vlastiti i tuđi rad. Broj Dostupnost Obvezna literatura Naslov primjeraka u putem ostalih (dostupna u knjižnici i knjižnici medija putem ostalih medija) Jelić Mrčelić, G., 2010/11: Utjecaj ribolova na bentoske - - zajednice, interna skripta, Split Dopunska literatura Hall SJ. 1999. The Effects of Fishing on marine Ecosystems and Communities. Blackwell Science, Oxford. Načini praćenja Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom kvalitete koji ispitu. Tijekom nastave vrednuje se: osiguravaju stjecanje a) pohađanje nastave utvrđenih ishoda b) aktivnost u nastavi učenja c) usvojeno znanje Ostalo (prema - mišljenju predlagatelja)

NAZIV PREDMETA INSTRUMENTI ZAŠTITE I UPRAVLJANJA EKOSUSTAVIMA MORA Kod SMR432 Godina studija 1. Nositelj/i predmeta Prof. dr. sc. Ivan Katavić Bodovna vrijednost (ECTS) 4 - Način izvođenja nastave P S V T Suradnici (broj sati u semestru) 30 15 0 0 izborni Postotak primjene e- - Status predmeta učenja OPIS PREDMETA Glavni cilj predmeta je upoznavanje studenata s instrumentima i postupcima za upravljanje mjerama u ekosustavu kako bi se postigla ravnoteža između zaštite i očuvanja prirodnih Ciljevi predmeta vrijednost određenog područja i gospodarskih interesa brojnih korisnika. Drugačije rečeno, fokus je na mjerama i instrumentima kojima se uz održiv gospodarski razvoj ostvaruju ekološki (zaštita) i socijalni (npr. zapošljavanje) učinci. Uvjeti za upis - predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Očekivani ishodi Znati regulacijske i manipulacijske mjere u ekosustavu. Razumjeti principe upravljanja učenja na razini aktivnostima u ekosustavu i implementacija. Poznavati definicije i odredbe koje se odnose predmeta (4-10 na epikontinentski pojas, unutrašnje morske vode, teritorijalno more, isključivi gospodarski ishoda učenja) pojas i otvoreno more. Znati politiku poticaja u ribarstvu EU i RH.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 110

Predavanje 1. Uvod: Terminologija i paradigma. Definicija ekosustava. Management u ekosustavu. Management u ribarskom sektoru. Pristup upravljanju i zaštiti prirodnih vrijednosti temeljen na funkcioniranju ekosustava. Integralni pristup. Predavanje 2. Morski ekosustav i njegova obilježja. Biološka organizacija morskog ekosustava. Struktura. Međuovisnosti čimbenika. Sektor ribarstva i morski ekosusstav – učinci i posljedice uslijed neusklađenog ribolovnog kapaciteta i ribolovnih mogućnosti; uslijed neselektivnosti alata; prilov – neželjeni ulov. Predator – plijen. Ostali utjecaji – čovjek i morski sisavci. Predavanje 3. Obnovljiva biološka bogatstva u ekosustavu mora – instrumenti i mjere regulacije ribolova. Čimbenici koji presudno utječu na biozalihe i dinamiku populacija. Globalne promjene, prevladavajući trendovi u morskom okolišu. Indikatori promjena. Varijable koje utječu na model optimizacije ribolva.Instrumenti i mjere upravljanja. Predavanje 4. Principi upravljanja aktivnostima u ekosustavu i implementacija. Principi (12) i njihova stupnjevita primjena (5): (1) dionici, prostor i međuodnosi; (2) struktura i funkcioniranje ekosustava s mehanizmima upravljanja i praćenja; (3) relevantna ekonomska pitanja koja utječu na ekosustav i ljude; (4) mogući utjecaj predmetnog ekosustava na susjedne; (5) dostizanje dugoročnih ciljeva. Predavanje 5. Problemi upravljanja i zaštite ekosustava s većim brojem vrsta i alata u ribolovu. Regulacijske i manipulacijske mjere u ekosustavu. Održivi v.s. neodrživi način upravljanja i zaštite biološkim bogatstvima. Međuovisnost vrsta u ekosustavu. Tradicionalne mjere upravljanja i praksa u ribarstvu. Procedure u donošenju odluka. Ukupni dopustivi ribolov – kvote u odnosu na upravljanje ribarstvom temeljenim na ribolovu. Predavanje 6. Zakonodavno pravni, organizacijski i institucionalni okviri za upravljanje i Sadržaj predmeta zaštitu morskih ekosustava. detaljno razrađen Konvencije, protokoli, uputstva. Međunarodni sporazumi, ugovori i dogovori. Korijeni prema satnici nastave utemeljenja od 1970. do danas. Agencije i tijela UN sustava (UNEP/UNDP/FAO), druga međunarodna i regionalna tijela i organizacije. Predavanje 7. Pravo mora i granice na moru (UNCLOS, 1982). Konvencija o pravu mora kao međunarodno-pravni instrument upravljanja i zaštite mora. Povijesne težnje, pokušaji i promašaji u naporima za razgraničenje na moru. Definicije i odredbe koje se odnose na epikontinentski pojas, unutrašnje morske vode, teritorijalno more, isključivi gospodarski pojas i otvoreno more. Predavanje 8 Konferencija o okolišu i razvoju (UNCED, 1992) – poruke i dosezi. Agenda 21. Načela. Klimatske promjene. Bioraznolikost. Predavanje 9. Regionalna tijela i organizacije za razvoj i zaštitu Sredozemlja. Barcelonska konvencija kao politička podloga za poduzimanje mjera u Sredozemlju. Mediteranski akcijski plan (UNEP/MAP); Centri za regionalne aktivnosti MAP-a (RAC). Krovna komisija za ribarstvo u Sredozemlju (GFCM). Aktivnosti na polju razvoja i zaštite. Predavanje 10. Sredozemno more – instrumenti upravljanja i zaštite. Principi primjene instrumenata za upravljanje i zaštitu. Financijski, tehnički i administrativni instrumenti. Predavanje 11. Ilegalni, neprijavljeni i neregulirani ribolov (IUU). Napori u pravcu suzbijanja/eliminacije IUU ribolova. Mjesto i uloga međunarodnih organizacija: Međunarodne Organizacije za zaštitu prirode i prirodnih bogatstava (IUCN); Međunarodne komisije za zaštitu tuna (ICCAT) i Konvencija o mđunarodnoj trgovini ugroženim vrstama flore i faune (CITES); nd za zaštitu divljih životinja (WWF). Predavanje 12. Razgraničenje zatvorenih i poluotvorenih mora sukladno Konvenciji (primjer: Jadransko more). Povijesni prikaz sporazumijevanja i dogovaranja na Jadranu. Osnovna crta, crta sredine (ekvidistanca) . Osimski sporazum s Italijom (1975). Razgraničenje nakon raspada ex- Jugoslavije. Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas u svjetlu graničnih nesporazuma sa R. Slovenijom. Razgraničenje južnih granica RH na moru (BiH & Crna Gora).

Diplomski studij Morsko ribarstvo 111

Predavanje 13. Relevantnost FAO Kodeksa za upravljanje temeljeno na ekosustavu. Relevantnost za ekosustav, okoliš, biodiverzitet i ugrožene vrste, ribarstvo i druge aktivnosti. Predavanje 14. Zajednička ribarska politika (ZRP) EU – povijesni slijed, principi i trendovi. Mjere i instrumenti ZRP EU. Zakonodavno – pravni okvir i reformski iskoraci: pristup vodama i resursima; zaštita resursa; upravljanje ribolovnim kapacitetima; nadzor i kontrola. Predavanje 15. Potpore kao instrumenti upravljanja s posebnim obzirom na ribarski sektor. Pojam, oblici i vrste državnih potpora. Horizontalne, regionalne i sektorske potpore; strukturalne, 'de minimis' i 'block exemption' potpore. Ciljevi. Usporedba politike poticaja u ribarstvu EU i RH.

SEMINARI Tijekom semestra svaki od studenata je dužan izraditi seminarski rad na zadanu temu i prezentirati ga ostalim studentima. Studenti će se koristiti američkim priručnikom za praktičnu implementaciju EBM koji je dostupan na interenetu. (University of Michigen, 2007. Ecosystem management initiative. School of Natural Resources and Environment, Ann Arbor, Mich. www.snre.umich.edu/ecomgt). ☒ predavanja ☐ samostalni zadaci ☒ seminari i radionice ☐ multimedija Vrste izvođenja ☐ vježbe ☐ laboratorij nastave: ☐ on line u cijelosti ☐ mentorski rad ☐ mješovito e-učenje ☐ (ostalo upisati) ☐ terenska nastava Pohađanje nastave je obvezno (tolerira se određeni broj opravdanih izostanaka). Studenti Obveze studenata su obvezni sudjelovati u seminarskom dijelu nastave.

Praćenje rada Pohađanje nastave 1,5 Istraživanje Praktični rad studenata (upisati Eksperimentalni (Ostalo Referat udio u ECTS bodovima rad upisati) za svaku aktivnost Seminarski (Ostalo Esej tako da ukupni broj rad upisati) ECTS bodova (Ostalo Kolokviji Usmeni ispit odgovara bodovnoj upisati) vrijednosti (Ostalo predmeta): Pismeni ispit 2,5 Projekt upisati) Ocjenjivanje i Ispit se sastoji od pismenog testa. Na ukupnu ocjenu utječe zalaganje i uspješnost vrjednovanje rada studenata u izvršavanju zadataka i kvaliteti napisanog i prezentiranog seminarskog rada, te studenata tijekom njihova aktivnost i doprinos diskusijama. nastave i na završnom ispitu Broj Dostupnost Obvezna literatura Naslov primjeraka u putem ostalih (dostupna u knjižnici i knjižnici medija putem ostalih medija) Katavić, I. Instrumenti zaštite i upravljanja ekosustavima - - mora (CD) 1. Shepheerd, G. 2004, The ecosystem approach. Five steps to implementation. IUCN, Gland, Switzerland and Cambridge, UK, 30pp. 2. Grumbine, R.E., What is Ecosystem Management? Conservation Biology, Vol. 8, No 1, 27- Dopunska literatura 38. 3. Vella, A. 2010. Sustainable Fisheries in the Mediterranean. UNEP/MAP CP/RAC, 143p. (dostupno također na; www. cprc.org) 4. FAO, 1995. Code of conuct for responsible fisheries. Rome, FAO, 41p. 5. Odabrani članci iz znanstvenih i stručnih časopisa

Diplomski studij Morsko ribarstvo 112

6. NOAA, 1999. Ecosystem-Based Fishery Management. U.S. Department of Commerce, National Oceanic and Atmospheric Administration NOAA, National Marine Fisheries Service NMFS: 66p: http://www.st.nmfs.gov/st2/Eco- bas-fis-man.pdf 7. DFO, 2003. Objective-Based Fisheries Management (OBFM). B-HQ-03-01E(a): http://www.dfo- mpo.gc.ca/media/backgrou/2003/hq-ac01a_e.htm Načini praćenja Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom kvalitete koji ispitu. Tijekom nastave vrednuje se: osiguravaju stjecanje a) pohađanje nastave utvrđenih ishoda b) aktivnost u nastavi učenja c) usvojeno znanje Ostalo (prema - mišljenju predlagatelja)

NAZIV PREDMETA FIZIOLOGIJA PRILAGODBE MORSKIH ORGANIZAMA Kod SMR519 Godina studija 1. Nositelj/i predmeta Izv. prof. dr. sc. Josipa Ferri Bodovna vrijednost (ECTS) 3 Način izvođenja nastave P S V T Suradnici - (broj sati u semestru) 15 15 0 0 Postotak primjene e- Status predmeta izborni učenja OPIS PREDMETA Svrha predmeta je upoznati studente s odgovorima morskih organizama na promijenjene Ciljevi predmeta životne uvjete s obzirom da su pri promjeni abiotskih i biotskih čimbenika fiziološki prilagodbeni mehanizmi ključni za preživljavanje organizama. Uvjeti za upis predmeta i ulazne - kompetencije potrebne za predmet Usvojiti osmoregulacijske mehanizme u rakova i riba. Razlikovati osmoregulacijske mehanizme između slatkovodnih i morskih koštunjača te hrskavičnjača. Usvojiti mehanizme Očekivani ishodi preživljavanja anoksije. Opisati utjecaj temperaturnih promjena na rakove, mekušce i ribe. učenja na razini Znati ulogu antifriz proteina te razloge nestanka respiracijskog pigmenta (hemoglobina) u predmeta (4-10 riba polarnog pojasa. Objasniti vezu između stresa i pojedinih hormona te razjasniti utjecaj ishoda učenja) stresa na rakove i ribe. Usvajiti fiziološke mehanizme riba u uzgojnim sustavima – važnost bioenergetike, temperature okoliša, zahtjeva za kisikom, tolerancije na salinitet. Predavanje 1. Osmoregulacija rakova i riba. (3 sata) Ishodi učenja: Usvojiti osmoregulacijske mehanizme u rakova i riba. Razlikovati prilagodbe organizama u bočatoj i slatkoj vodi. Znati ulogu organa za izlučivanje u osmoregulaciji rakova. Razlikovati osmoregulacijske mehanizme između slatkovodnih i morskih koštunjača te hrskavičnjača. Predavanje 2. Prilagodbe disanja. (3 sata) Sadržaj predmeta Ishodi učenja: Usvojiti mehanizme u procesima prilagodbe disanja. Znati osnovne principe detaljno razrađen respiracije rakova, mekušaca i riba. Usvojiti mehanizme preživljavanja anoksije. prema satnici nastave Predavanje 3. Temperatura i prilagodbe. (3 sata) Ishodi učenja: Opisati utjecaj temperaturnih promjena na rakove, mekušce i ribe. Razlikovati ektodermne i endodermne ribe. Razjasniti prilagodbe organizama na niske i povišene temperature. Znati ulogu antifriz proteina te razloge nestanka respiracijskog pigmenta (hemoglobina) u riba polarnog pojasa. Predavanje 4. Stres organizama vodenog okoliša. (3 sata)

Diplomski studij Morsko ribarstvo 113

Ishodi učenja: Usvojiti pojmove kao što su homeostaza, alostaza te što su kompenzacijski, a što kronični odgovori na stres. Objasniti vezu između stresa i pojedinih hormona te razjasniti utjecaj stresa na rakove i ribe. Predavanje 5. Fiziologija riba u uzgojnim sustavima. (3 sata) Ishodi učenja: Usvajanje fizioloških mehanizama riba u uzgojnim sustavima – važnost bioenergetike, temperature okoliša, zahtjeva za kisikom, tolerancije na salinitet.

Teme seminara ovise o interesima studenata, a osim tema koje predlaže nastavnik, studenti mogu odabrati i druge teme koje su sadržajno vezane uz tematiku predmeta. Na seminarima je predviđeno aktivno sudjelovanje svih studenata kroz odgovaranje na pitanja na kraju seminara, gdje nastavnik ima ulogu moderatora dok student koji je pripremio seminar treba biti spreman odgovoriti na sva pitanja koja iz rasprave mogu proizaći. Cilj seminarskih radova je detaljnije analizirati neku specifičnu fiziološku prilagodbu te povezati teorijsko znanje s problemima u praksi (npr. u uzgojnim sustavima). x predavanja ☐ samostalni zadaci x seminari i radionice ☐ multimedija Vrste izvođenja ☐ vježbe ☐ laboratorij nastave: ☐ on line u cijelosti ☐ mentorski rad ☐ mješovito e-učenje ☐ (ostalo upisati) ☐ terenska nastava Obveze studenata Uredno pohađanje predavanja i seminara. Praćenje rada Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad studenata (upisati Eksperimentalni (Ostalo Referat udio u ECTS rad upisati) bodovima za svaku Seminarski (Ostalo Esej 1 aktivnost tako da rad upisati) ukupni broj ECTS (Ostalo Kolokviji Usmeni ispit bodova odgovara upisati) bodovnoj vrijednosti (Ostalo Pismeni ispit 1 Projekt predmeta): upisati) Ispit se polaže pismeno, a sastoji se od gradiva odslušanog na predavanjima. Ispit se sastoji od pitanja na zaokruživanje, nadopunjavanje, zatim onih na koje je potreban dati opisan Ocjenjivanje i odgovor te onih kod kojih treba odlučiti da li je pojedina navedena tvrdnja točna ili vrjednovanje rada netočna. Student je dužan ostvariti minimalan rezultat od 61% na ispitu. Konačna ocjena će studenata tijekom se određivati prema kriteriju: <61% - ocjena 1 (nedovoljan), 61% - 70% - ocjena 2 nastave i na (dovoljan), 71% - 80% - ocjena 3 (dobar), 81% - 90% - ocjena 4 (vrlo dobar), 91% - 100% - završnom ispitu ocjena 5 (izvrstan). Za upisivanje konačne ocjene u indeks, student je obavezan odraditi i seminarski rad. Broj Dostupnost Naslov primjeraka u putem ostalih Obvezna literatura knjižnici medija (dostupna u knjižnici i Lucu Č. 2012. Fiziologija prilagodbe životinja u vodenom - - putem ostalih medija) okolišu. Profil, 244 str. Farrell A. 2011. Encyclopedia of Fish Physiology (First - - Edition). Academic Press, 2272 str. Dopunska literatura Eddy FB, Handy RD. 2012. Ecological and Environmental Physiology of Fish. Oxford University Press, 264 str. Načini praćenja Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom kvalitete koji ispitu. Tijekom nastave vrednuje se: osiguravaju stjecanje a) pohađanje nastave utvrđenih ishoda b) aktivnost u nastavi/izlaganje seminara učenja c) usvojeno znanje

Diplomski studij Morsko ribarstvo 114

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

NAZIV PREDMETA METODIKA ZNANSTVENOG RADA Kod SMB503 Godina studija 2. Nositelj/i predmeta Prof. dr. sc. Mladen Šolić Bodovna vrijednost (ECTS) 3 Način izvođenja nastave P S V T Suradnici - (broj sati u semestru) 15 30 0 0 Postotak primjene e- Status predmeta obvezan učenja OPIS PREDMETA Glavni ciljevi predmeta su upoznavanje studenata s metodikom znanstvenog rada od Ciljevi predmeta planiranja istraživanja do pisanja i izlaganja znastvenog rada. Uvjeti za upis - predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Znati komponente znanstvenog ili kritičkog mišljenja: empiricizam, racionalizam i skepticizam. Znati kako postaviti dobro znanstveno pitanje ili kako definirati problem, Očekivani ishodi različiti tipvi pitanja. Razumjeti sljedeće procese: izbor teme istraživanja, prikupljanje učenja na razini informacija, čitanje znanstvenih radova, pravljenje bilježaka (banka podataka), kako predmeta (4-10 započeti istraživanje, oblikovanje eksperimenta, prikazivanje rezultata. Znati djelove ishoda učenja) znanstvenog rada: što se piše u uvodu, materijalu i metodama, rezultatima, diskusiji, sažetku, kako se citira literatura, nacrt rada, kalendar, redosljed pisanja, draft verzija i konačna verzija, stil pisanja. Predavanje 1. Definicija znanosti; znanstveno i kritičko mišljenje. Definicija znanosti, pojam pouzdanog znanja, što je znanstvena metoda, znanstveno ili kritičko mišljenje. Predavanje 2. Empiricizam, racionalizam, skepticizam. Komponente znanstvenog ili kritičkog mišljenja: empiricizam, racionalizam i skepticizam. Predavanje 3. Opažanje fenomena ili procesa u prirodi. Problemi s opažanjem, logičkim razmišljanjem i zaključivanjem; opažanje i mjerenje, znanost i osjetila. Predavanje 4. Definicija problema (postavljanje pitanja). Kako postaviti dobro znanstveno pitanje ili kako definirati problem, različiti tipvi pitanja. Predavanje 5. Prikupljanje informacija (istraživanje problema). Izvori informacija (literatura, razgovori, vlastita opažanja, iskustvo). Sadržaj predmeta Predavanje 6. Postavljanje hipoteze. detaljno razrađen Najvažnije značajke dobro postavljene hipoteze, alternativne hipoteze, nul-hipoteza. prema satnici nastave Predavanje 7. Testiranje hipoteze. Eksperimet, opažanje, modeli. Predavanje 8. Pravljenje prognoze. Kakav oblik mora imati prognoza, Ockhamov princip. Predavanje 9. Eksperiment. Uzročno posljedična veza, glavni elementi eksperimenta (zavisna i nezavisna varijabla, kontrola, replikacije), eksperimentalni podaci (deskriptivni, numerički), oblikovanje i izvođenje eksperimenta. Predavanje 10. Analiza rezultata. Statističke metode u analizi rezultata, donošenje odluke, pojam statističke značajnosti. Predavanje 11. Od hipoteze do znanstvene teorije. Potvrđena hipoteza, objavljena hipoteza, višestruko potvrđena hipoteza, znanstvena činjenica, znanstvena teorija, induktivno i deduktivno zaključivanje.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 115

Predavanje 12. Planiranje znanstvenog istraživanja. Izbor teme istraživanja, prikupljanje informacija, čitanje znanstvenih radova, pravljenje bilježaka (banka podataka), kako započeti istraživanje, oblikovanje eksperimenta, prikazivanje rezultata. Predavanje 13. Pisanje znanstvenog rada. Djelovi znanstvenog rada: što se piše u uvodu, materijalu i metodama, rezultatima, diskusiji, sažetku, kako se citira literatura, nacrt rada, kalendar, redosljed pisanja, draft verzija i konačna verzija, stil pisanja. Predavanje 14. Prezentacija znanstvenih rezultata. Usmena prezentacija rada, prezentacija u obliku postera. Predavanje 15. Objavljivanje znanstvenih rezultata. Postupak objavljivanja rada, vrste radova i tipovi časopisa.

VJEŽBE/SEMINARI Seminari se sastoje od vježbi i zadataka koje studenti moraju obaviti nakon čega se razvija diskusija na datu temu. U nastavku su nabrojene vježbe i zadaci koji se provode (u zagradama je približno trajanje svake vježbe). Vježba 1: Načini na koje ljudi dolaze do onoga u što vjeruju da je 'istina' (20’) Vježba 2: Različiti tipovi 'istine' (20’) Vježba 3: Različiti tipovi dokaza (20’) Vježba 4: Opažanje i analiza dokaza (60’) Vježba 5: Korištenje osjetilnog opažanja, logičkog razmišljanja i zaključivanja (90’) Vježba 6: Promatranje događaja u prirodi i opisivanje opaženog (30’) Vježba 7: Opisivanje i identifikacija nalaza u prirodi (prirodnih dokaza) (60’) Vježba 8: Definiranje problema ili postavljanje pitanja (30’) Vježba 9: Opis fenomena na temelju opažanja i/ili prošlog iskustva i postavljanje hipoteze (45’) Vježba 10: Istraživanje problema (prikupljanje i nformacija) (120’) Vježba 11: Postavljanje prognoza upotrebom uzročno-posljedičnog odnosa (30’) Vježba 12: Ockhamov princip (15’) Vježba 13: Oblikovanje i izvođenje eksperimenta (120’) Vježba 14: Oblikovanje i planiranje eksperimenta (30’) Vježba 15: Eksperiment s replikacijama: analiza podataka (60’) Vježba 16: Pretraživanje i proučavanje literature (120’) Vježba 17: Pisanje znanstvenog rada (120’) Vježba 18: Prezentacija rada (120’) Napomena: Neke vježbe koje traju duže se mogu prebaciti u formu domaće zadaće. ☒ predavanja ☐ samostalni zadaci ☒ seminari i radionice ☐ multimedija Vrste izvođenja ☐ vježbe ☐ laboratorij nastave: ☐ on line u cijelosti ☐ mentorski rad ☐ mješovito e-učenje ☐ (ostalo upisati) ☐ terenska nastava Obveze studenata Pohađanje nastave je obvezno (tolerira se određeni broj opravdanih izostanaka). Praćenje rada Pohađanje nastave Istraživanje Praktični rad studenata (upisati Eksperimentalni (Ostalo Referat udio u ECTS bodovima rad upisati) za svaku aktivnost Seminarski (Ostalo Esej 1 tako da ukupni broj rad upisati) ECTS bodova (Ostalo Kolokviji Usmeni ispit odgovara bodovnoj upisati) vrijednosti (Ostalo Pismeni ispit 2 Projekt predmeta): upisati) Ocjenjivanje i Ispit je u obliku pismenog testa. Na ukupnu ocjenu utječe zalaganje i uspješnost studenata vrjednovanje rada u izvršavanju zadataka i vježbi kao i njihova aktivnost i doprinos diskusijama.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 116

studenata tijekom nastave i na završnom ispitu Broj Dostupnost Naslov primjeraka u putem ostalih Obvezna literatura knjižnici medija (dostupna u knjižnici i Šolić, M: Uvod u znanstveni rad, CD s nastavnim - - putem ostalih medija) materijalima koji uključuje PPT prezentacije i skripte i opise vježbi 1. McMillan, V.E. 1997. Writing Papers in the Biological Sciences. Bedford Books, Boston, Dopunska literatura pp 197.

2. Katz, M.J. 2009. From Research to Manuscript. Springer, pp 205. Načini praćenja Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom kvalitete koji ispitu. Tijekom nastave vrednuje se: osiguravaju stjecanje a) pohađanje nastave utvrđenih ishoda b) aktivnost u nastavi učenja c) usvojeno znanje Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

NAZIV PREDMETA STATISTIČKE METODE U BIOTEHNOLOGIJI Kod SMR503 Godina studija 2. Nositelj/i predmeta Doc. dr. sc. Frane Škeljo Bodovna vrijednost (ECTS) 4 Način izvođenja nastave P S V T Suradnici - (broj sati u semestru) 30 0 30 0 Postotak primjene e- Status predmeta obvezan učenja OPIS PREDMETA Svrha ovog predmeta je osposobiti studente za korištenje statističkih metoda koje susrećemo u znanstvenom radu iz područja biologije i ribarstva. Dobro poznavanje statistike važno je zbog razumijevanja znanstvene i stručne literature, planiranja Ciljevi predmeta istraživanja, obrade i analize prikupljenih podataka i donošenja validnih zaključaka na temelju tih analiza, što je neophodno pri izradi diplomskog rada ili budućeg znanstvenog/stručnog rada. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Znati izračunati aritmetičku sredinu, zajedničku aritmetičku sredinu, centralnu vrijednost (medijan), dominantnu vrijednost (mod), raspon, varijancu, standardnu devijaciju, koeficijent varijabilnosti, standardnu pogrešku i granice pouzdanosti korištenjem R programskog jezika. Znati izračunati koeficijent korelacije, koeficijent determinacije te odrediti parametre Očekivani ishodi jednadžbe linearne regresije s pripadajućim granicama pouzdanosti korištenjem R učenja na razini programskog jezika. predmeta (4-10 Znati izračunati koeficijent multiple korelacije, koeficijent multiple determinacije i korigirani ishoda učenja) koeficijent multiple determinacije, te odrediti parametre jednadžbe multiple linearne regresije s pripadajućim granicama pouzdanosti korištenjem R programskog jezika. Znati izračunati parametre (s pripadajućim granicama pouzdanosti) različitih nelinearnih jednadžbi, s posebnim osvrtom na jednadžbu dužinsko-masenog odnosa i Von Bertalanffyevu jednadžbu rasta korištenjem R programskog jezika.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 117

Znati napraviti χ2 test i Fischerov test korištenjem R programskog jezika. Razumjeti svrhu i preduvjete za provođenje parametarskih testova, znati izvršiti Levenov test homogenosti varijance, 'one-way', 'two-way' i 'paired' t-test, te 'one-way' i 'two-way' analizu varijance (ANOVA) i Tukeyev test korištenjem R programskog jezika. Razumjeti svrhu i preduvjete za provođenje neparametarskih testova, znati izvršiti Mann- Whitney U-test i Kruskal-Wallis test korištenjem R programskog jezika. Znati odrediti Bray-Curtisov koeficijent sličnosti, znati prikazati rezultate pomoću MDS-a ili dendograma, te provesti analize ANOSIM i SIMPER u programu PRIMER. Predavanje 1. Svrha i mogućnosti primjene osnovnih statističkih metoda, 'deskriptivna' vs. 'inferencijalna' statistika (2 sata) Ishodi učenja: Upoznati se s osnovnim idejama i svrhom korištenja statističkih metoda, kao i njihovoj važnosti u znanstvenim istraživanjima i zaključivanju. Razumjeti razliku između deskriptivne i inferencijalne statistike, te njihovu svrhu i specifičnosti. Razumjeti mogućnosti i ograničenja osnovnih statističkih metoda. Razumjeti pojmove nul-hipoteze i statističke značajnosti rezultata. Predavanje 2. Mjere centralne tendencije, mjere varijabilnosti (2 sata) Ishodi učenja: Razumjeti svrhu i znati definirati pojmove: aritmetičke sredine, zajedničke aritmetičke sredine ('weighted mean'), centralne vrijednosti (medijan) i dominantne vrijednost (mod). Razumjeti svrhu i znati definirati pojmove: raspona, varijance, standardne devijacije i koeficijenta varijabilnosti. Razumjeti preduvjete koji moraju biti zadovoljeni za izračun navedenih pojmova, kao i ograničenja pri njihovoj primjeni i interpretaciji rezultata. Predavanje 3. Normalna raspodjela, Kruskal-Wallis test normalne raspodjele (2 sata) Ishodi učenja: Razumjeti primjenu i znati definirati pojam normalne raspodjele. Razumjeti svrhu testiranja raspodjele podataka (da li podaci prate normalnu raspodjelu), kao i važnost ovog testa pri testiranju razlika među grupama uzoraka. Predavanje 4. Populacija i uzorak, standardna pogreška aritmetičke sredine, granice pouzdanosti (2 sata) Ishodi učenja: Znati definirati pojmove: uzorka i populacije, standardne pogreške aritmetičke sredine i granica pouzdanosti ('confidence interval'). Razumjeti važnost ispravnog uzorkovanja, kao i problematiku uzorkovanja bioloških populacija za potrebe Sadržaj predmeta ribarstvenih/bioloških istraživanja. Razumjeti važnost definiranja standardne pogreške i detaljno razrađen granica pouzdanosti, njihovu važnost pri interpretiranju rezultata dobivenih na uzorku, te prema satnici nastave mogućnostima ekstrapolacije rezultata s razine uzorka na razinu cijele populacije. Predavanje 5. Korelacija i linearna regresija (2 sata) Ishodi učenja: Razumjeti pojmove korelacije i linearne regresije. Razumjeti metodu 'najmanjeg kvadriranog odstupanja' (least square method), te njezinu primjenu pri određivanju pravca regresije. Razumjeti razliku između koeficijenta korelacije i koeficijenta determinacije. Upoznati se s pojmom ekstrapolacije, te ograničenjima pri interpretaciji rezultata linearne regresije. Predavanje 6. Multipla linearna regresija (2 sata) Ishodi učenja: Razumjeti pojam multiple linearne regresije. Upoznati se s različitim tipovima multiple linearne regresije: razumjeti 'forward', 'backward' i 'stepwise' multiplu linearnu regresiju. Razumjeti pojmove koeficijent multiple korelacije i koeficijent multiple determinacije. Predavanje 7. Nelinearna regresija (2 sata) Ishodi učenja: Razumjeti pojam nelinearne regresije, te najčešće primjene u ribarstveno- biološkim istraživanjima (opisivanje dužinsko-masenog odnosa i Von Bertalanffyevih parametara rasta). Predavanje 8. χ2 test, Fischerov test (2 sata) Ishodi učenja: Razumjeti primjenu χ2 testa i Fischerovog testa pri: i) usporedbi opaženih učestalosti jednog uzorka i teoretskih učestalosti koje očekujemo uz neku hipotezu (npr. slučajnih učestalosti); ii) usporedbi učestalosti dvaju (Fischerov test) ili više nezavisnih uzoraka (χ2 test). Predavanje 9. t-test, Levenov test homogenosti varijance (2 sata)

Diplomski studij Morsko ribarstvo 118

Ishodi učenja: Razumjeti svrhu provođenja t-testa i osnovne preduvjete neophodne za njegovu primjenu. Znati razliku između 'one-way', 'two-way' i 'paired' t-testa, te razumjeti koji test primijeniti ovisno o dostupnim podacima i zahtjevima analize. Razumjeti važnost normalne distribucije i homogenosti varijance podataka koje testiramo, s posebnim osvrtom na Levenov test. Predavanje 10. Analiza varijance (ANOVA), Tukey test (2 sata) Ishodi učenja: Razumjeti svrhu provođenja analize varijance (ANOVA). Znati razliku između 'one-way' i 'two-way' analize varijance, te razumjeti koji test primijeniti ovisno o dostupnim podacima i zahtjevima analize. Razumjeti važnost normalne distribucije i homogenosti varijance podataka koje testiramo. Razumjeti svrhu i rezultate Tukeyevog testa, te njegovu važnost kod analize varijance. Predavanje 11. Analiza kovarijance (ANCOVA) (2 sata) Ishodi učenja: Razumjeti svrhu provođenja analize kovarijance (ANCOVA). Razumjeti preduvjete za korištenje ove metode i znati interpretirati rezultate analize. Predavanje 12. Diskriminativna analiza (2 sata) Ishodi učenja: Razumjeti mogućnosti i svrhu korištenja diskriminativne analize (DA), te mogućnost primjene i prikladnost ove metode u ovisnosti o svojstvima podataka koje testiramo. Znati ispitati statističku značajnost pojedinih nezavisnih varijabli u modelu, te interpretirati rezultate. Predavanje 13. Analiza glavnih komponenti ('Principal components analysis' – PCA) (2 sata) Ishodi učenja: Razumjeti mogućnosti primjene i svrhu korištenja analize glavnih komponenti (PCA). Znati interpretirati rezultate ove analize. Predavanje 14. Parametarski vs. neparametarski testovi, Mann-Whitney U-test, Kruskal- Wallis test (2 sata) Ishodi učenja: Razumjeti razliku, prednosti i nedostatke parametarskih i neparametarskih statističkih testova. Razumjeti preduvjete za provođenje neparametarskih testove, posebno u odnosu na parametarske testove. Razumjeti odnos t-testa i Mann-Whitney U- testa, te mogućnosti njihove primjene u ovisnosti o svojstvima podataka koje testiramo. Razumjeti odnos analize varijance (ANOVA) i Kruskal-Wallis testa, te mogućnost njihove primjene u ovisnosti o svojstvima podataka koje testiramo. Znati interpretirati rezultate Kruskal-Wallis testa. Predavanje 15. Multivarijatni statistički paket PRIMER (2 sata) Ishodi učenja: Upoznati se s mogućnostima programa PRIMER koje se koriste pri analizi sličnosti abundancije/biomase vrsta među uzorcima: određivanje Bray-Curtisovog koeficijenta sličnosti, prikaz rezultata pomoću MDS-a ili dendograma, provođenje analiza ANOSIM i SIMPER.

Vježba 1. R programski jezik za statističku obradu podataka (1 sat) Ishodi učenja: Upoznati se s metodama rada s R programskim jezikom za statističku obradu podataka; znati upisati podatke ili unijeti podatke iz drugih izvora (EXCEL); upoznati se sa sučeljem (R Studio), te funkcijama koje će se koristiti tijekom izvođenja kolegija. Vježba 2. Mjere centralne tendencije, mjere varijabilnosti (2 sata) Ishodi učenja: Znati odrediti aritmetičku sredinu, zajedničku aritmetičku sredinu ('weighted mean'), centralnu vrijednost (medijan) i dominantnu vrijednost (mod) podataka korištenjem R programskog jezika. Znati odrediti varijancu, standardnu devijaciju i koeficijent varijabilnosti podataka korištenjem R programskog jezika. Vježba 3. Normalna raspodjela, Kruskal-Wallis test normalne raspodjele (2 sata) Ishodi učenja: Znati prikazati raspodjelu podataka grafički, te testirati da li su podaci normalno distribuirani pomoću Kruskal-Wallis testa normalne raspodjele korištenjem R programskog jezika. Vježba 4. Standardna pogreška aritmetičke sredine, granice pouzdanosti (2 sata) Ishodi učenja: Znati izračunati standardnu pogrešku te odrediti 95%-tne granice pouzdanosti korištenjem R programskog jezika. Vježba 5. Korelacija i linearna regresija (1 sat)

Diplomski studij Morsko ribarstvo 119

Ishodi učenja: Znati izračunati koeficijent korelacije, koeficijent determinacije te odrediti parametre jednadžbe linearne regresije s pripadajućim granicama pouzdanosti korištenjem R programskog jezika. Vježba 6. Multipla linearna regresija (1 sat) Ishodi učenja: Znati izračunati koeficijent multiple korelacije, koeficijent multiple determinacije i korigirani ('adjusted') koeficijent multiple determinacije, te odrediti parametre jednadžbe multiple linearne regresije s pripadajućim granicama pouzdanosti korištenjem R programskog jezika. Vježba 7. Nelinearna regresija (2 sata) Ishodi učenja: Znati izračunati parametre (s pripadajućim granicama pouzdanosti) različitih nelinearnih jednadžbi, s posebnim osvrtom na jednadžbu dužinsko-masenog odnosa i Von Bertalanffyevu jednadžbu rasta korištenjem R programskog jezika. Vježba 8. χ2 test, Fischerov test (1 sat) Ishodi učenja: Znati odrediti vrijednost χ2 korištenjem R programskog jezika (primjeri iz biologije, npr. testiranje omjera spolova, fenotipova, itd.). Vježba 9. t-test, Levenov test homogenosti varijance (3 sata) Ishodi učenja: Znati odrediti vrijednost t i statističku značajnost rezultata za 'one-way', 'two-way' i 'paired' t-test korištenjem R programskog jezika. Znati izvršiti Levenov test homogenosti varijance korištenjem R programskog jezika, te interpretirati rezultate. Vježba 10. ANOVA, Tukey test (3 sata) Ishodi učenja: Znati provesti 'one-way' i 'two-way' analizu varijance (ANOVA), Tukeyev test, te interpretirati rezultate korištenjem R programskog jezika. Vježba 11. Analiza kovarijance (ANCOVA) (1 sat) Ishodi učenja: Znati provesti analizu kovarijance (ANCOVA) i interpretirati rezultate korištenjem R programskog jezika. Vježba 12. Diskriminativna analiza (2 sata) Ishodi učenja: Znati odrediti diskriminativne varijable pomoću 'forward', 'backward' i 'stepwise' diskriminativne analize korištenjem R programskog jezika. Vježba 13. Analiza glavnih komponenti ('Principal components analysis' – PCA) (2 sata) Ishodi učenja: Znati odrediti glavne komponente, kao i postotak ukupne varijance koju svaka od njih objašnjava, korištenjem R programskog jezika. Vježba 14. Mann-Whitney U-test, Kruskal-Wallis test (2 sata) Ishodi učenja: Znati provesti Mann-Whitney U-test i Kruskal-Wallis test i interpretirati njihove rezultate korištenjem R programskog jezika. Vježba 15. Mjere sličnosti abundancije/biomase vrsta među uzorcima - Multivarijatni statistički paket PRIMER (5 sati) Ishodi učenja: Upoznati se sa sučeljem i metodama rada u programa za multivarijatne statističke analize PRIMER; znati upisati podatke ili unijeti podatke iz drugih izvora (EXCEL); upoznati se s rasporedom izbornika i prozora, te funkcijama koje će se koristiti tijekom izvođenja kolegija. Znati unijeti podatke u matricu za određivanje sličnosti u PRIMER-u, znati odrediti Bray-Curtisov koeficijent sličnosti, znati izvršiti standardizaciju i transformacije podataka u matrici, znati prikazati rezultate pomoću MDS-a i dendograma. Znati ispitati statističku značajnost sličnosti/razlika među uzorcima pomoću ANOSIM analize, te odrediti doprinos pojedinih vrsta sličnosti/razlikama među uzorcima pomoći SIMPER analize. x predavanja x samostalni zadaci ☐ seminari i radionice ☐ multimedija Vrste izvođenja x vježbe ☐ laboratorij nastave: ☐ on line u cijelosti ☐ mentorski rad ☐ mješovito e-učenje ☐ (ostalo upisati) ☐ terenska nastava Obveze studenata Uredno pohađanje predavanja i vježbi. Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad 2

Diplomski studij Morsko ribarstvo 120

Praćenje rada Eksperimentalni (Ostalo Referat studenata (upisati rad upisati) udio u ECTS bodovima Seminarski (Ostalo Esej za svaku aktivnost rad upisati) tako da ukupni broj (Ostalo Kolokviji Usmeni ispit ECTS bodova upisati) odgovara bodovnoj (Ostalo vrijednosti Pismeni ispit 1 Projekt upisati) predmeta): Ocjenjivanje i vrjednovanje rada Student ocjenu dobiva na temelju rezultata kolokvija iz vježbi i rezultata pismenog ispita iz studenata tijekom teoretskog dijela predavanja. nastave i na završnom ispitu Broj Dostupnost Naslov primjeraka u putem ostalih knjižnici medija Obvezna literatura Currell, G. & A. Dowman. 2009. Essential mathematics - (dostupna u knjižnici i and statistics for science (2nd edition). Wiley-Blackwell, 1 putem ostalih medija) 387 str. Field, A., Miles, J. & Field, Z. 2012. Discovering Statistics - 1 Using R. Sage Publications, 992 str. Sokal, R.R. & F.J. Rohlf. 1994. Biometry: The principles and practices of statistics in biological research (3rd edition). W. H. Freeman, 880 str. Dopunska literatura Zar, J.H. 2009. Biostatistical analysis (5th int'l edition). Prentice Hall PTR, 960 str.

Clarke, K.R. & R.M. Warwick. 2001. Change in marine communities: an approach to statistical analysis and interpretation (2nd edition). PRIMER-E: Plymouth. Načini praćenja Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom kvalitete koji ispitu. Tijekom nastave vrednuje se: osiguravaju stjecanje a) pohađanje nastave utvrđenih ishoda b) aktivnost u nastavi učenja c) usvojeno znanje Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

NAZIV PREDMETA RIBOLOV I KOLEBANJE RIBLJIH STOKOVA Kod SMR510 Godina studija 2. Nositelj/i predmeta Doc. dr. sc. Jure Brčić Bodovna vrijednost (ECTS) 5 Način izvođenja nastave P S V T Suradnici - (broj sati u semestru) 30 15 15 0 Postotak primjene e- Status predmeta obvezan učenja OPIS PREDMETA Savladavanjem ovog predmeta studenti stječu znanje o reguliranju ribolova usljed Ciljevi predmeta promjena u stanju stokova riba i drugih morskih organizama. Uvjeti za upis - predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Očekivani ishodi Objasniti kontinuirani rast populacije (stoka) u beskonačnom okolišu. Objasniti određivanje učenja na razini parametre fekunditeta i preživljavanja (Sx, lx, mx i Fx). Objasniti kako rast populacije može

Diplomski studij Morsko ribarstvo 121

predmeta (4-10 ovisiti o starosnoj strukturi populacije. Objasniti koje se sve pretpostavke o uzrocima ishoda učenja) fluktuacija ribljih stokova (nelinearna dinamika jedne populacije, fluktuacije u okolišu, interakcije između vrsta). Vježba 1. Uvod. (2 sata) Ishodi učenja: Upoznavanje studenata sa osnovnim pojmovima i definicijama kojima ćemo se služiti na vježbama. Ponavljanje osnovnih matematičkih operacija koje ćemo koristiti kod rješavanja zadataka. Upoznavanje sa POPULUS kompjuterskim programom. Vježba 2. Rast populacije u beskonačnom okolišu. (2 sata) Ishodi učenja: Objasniti kontinuirani rast populacije (stoka) u beskonačnom okolišu. Objasniti diskretni rast populacije (stoka) u beskonačnom okolišu. Usporediti kontinuirani i diskretni model rasta populacije (stoka). Izvršiti simulaciju oba modela koristeći se POPULUS računalnom programu. Vježba 3. Rast populacije u ograničenom okolišu. (2 sata) Ishodi učenja: Objasniti kontinuirani logistički model rasta populacije (stoka). Objasniti diskretni logistički rast populacije. Izvršiti simulaciju oba modela koristeći se POPULUS računalnom programu. Objasniti izlov 'logističke' populacije (stoka). Sadržaj predmeta Vježba 4. Starosna struktura populacije i rast populacije. (2 sata) detaljno razrađen Ishodi učenja: Objasniti određivanje parametre fekunditeta i preživljavanja (Sx, lx, mx i Fx). prema satnici nastave Objasniti kako rast populacije može ovisiti o starosnoj strukturi populacije. Objasniti što je to 'Cole – ov paradox'. Izvršiti simulaciju koristeći se POPULUS računalnom programu. Vježba 5. Lotka – Volterra model kompeticije. (3 sata) Ishodi učenja: Objasniti Lotka – Volterra model kompeticije. Objasniti Dynamiku Lotka – Volterra modela kompeticije. Izvršiti i objasniti analizu izoklina. Objasniti vezu nosivog kapaciteta okoliša i intenziteta kompeticije. Izvršiti simulaciju u POPULUS računalnom programu. Vježba 6. Lotka – Volterra predator - plijen model. (3 sata) Ishodi učenja: Objasniti Lotka – Volterra model predacije. Objasniti Dynamiku Lotka – Volterra modela predacije. Objasniti vezu nosivog kapaciteta okoliša i intenziteta kompeticije. Izvršiti simulaciju u POPULUS računalnom programu. Vježba 7. Da li ribolov pojačava kolebanje ribljih stokova. (1 sat) Ishodi učenja: Objasniti koje se sve pretpostavke o uzrocima fluktuacija ribljih stokova (nelinearna dinamika jedne populacije, fluktuacije u okolišu, interakcije između vrsta). ☒ predavanja ☐ samostalni zadaci ☒ seminari i radionice ☐ multimedija Vrste izvođenja ☒ vježbe ☐ laboratorij nastave: ☐ on line u cijelosti ☐ mentorski rad ☐ mješovito e-učenje ☐ (ostalo upisati) ☐ terenska nastava Obveze studenata Obveza studenata je uredno pohađanja nastave. Praćenje rada Pohađanje nastave 2 Istraživanje Praktični rad studenata (upisati Eksperimentalni (Ostalo Referat udio u ECTS bodovima rad upisati) za svaku aktivnost Seminarski (Ostalo Esej tako da ukupni broj rad upisati) ECTS bodova (Ostalo Kolokviji Usmeni ispit odgovara bodovnoj upisati) vrijednosti (Ostalo Pismeni ispit 3 Projekt predmeta): upisati) Ocjenjivanje i - vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Diplomski studij Morsko ribarstvo 122

Broj Dostupnost Obvezna literatura Naslov primjeraka u putem ostalih (dostupna u knjižnici i knjižnici medija putem ostalih medija) - - - Dopunska literatura -

Načini praćenja Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom kvalitete koji ispitu. Tijekom nastave vrednuje se: osiguravaju stjecanje a) pohađanje nastave utvrđenih ishoda b) aktivnost u nastavi učenja c) usvojeno znanje Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

NAZIV PREDMETA BIOLOŠKA INVAZIJA Kod SMB207 Godina studija 2. Nositelj/i predmeta Doc. dr. sc. Ante Žuljević Bodovna vrijednost (ECTS) 2 - Način izvođenja nastave P S V T Suradnici (broj sati u semestru) 15 0 0 0 Postotak primjene e- - Status predmeta izborni učenja OPIS PREDMETA Predmet Biološka invazija bavi se problematikom širenja areala vrsta posebno onim uzrokovanim ljudskim aktivnostima te posljedicama koje širenje vrsta može imati za ekosustav, ekonomiju i ljudsko zdravlje. Kolegij započinje općenitim primjerima i terminologijom iz biološke invazije, a kasnije se fokusira na aktualne primjere iz Sredozemnog i Jadranskog mora. Ciljevi predmeta Nastava se odvija u obliku predavanja uz Power Point prezentaciju te kratku terensku nastavu kako bi se studenti upoznali s nekim od stranih vrsta prisutnim na području Splita. U nastavi sudjeluju gostujući predavači: Prof. dr. sc. Jakov Dulčić (IOR Split) – 'Alohtone vrste riba u Jadranskom moru' i Mr. sc. Toni Žitko (Zavod za javno zdravstvo Split) – 'Pojava, širenje i kontrola tigrastog komarca'. Uvjeti za upis - predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Očekivani ishodi - učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja) Predavanje 1. Povijest biološke invazije. Obrađuje se nekoliko povijesnih i recentnih svjetskih primjera invazivnih organizama i posljedica koje je njihovo širenje imalo za ekosustav, ekonomiju i ljudsko zdravlje. Među njima su primjeri: Teredo navalis – zaljev San Francisco; Mnemiopsis leidyi – Crno more; Sadržaj predmeta Eriocheir sinensis – europske rijeke. detaljno razrađen Predavanje 2. Zašto se bavimo biološkom invazijom? prema satnici nastave Kroz nekoliko jasnih primjera demonstrira se razlog zašto se bavimo biološkom invazijom odnosno procesom koji može rezultirati drastičnim promjenama biološke, ekološke i krajobrazne raznolikosti, značajnim ekonomskim posljedicama i ugroziti ljudsko zdravlje. Predavanja 3 i 4. Terminologija.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 123

Obrađuje se osnovna terminologija koja se koristi u kolegiju biološka invazija, a koje je potrebno znati zbog daljnjeg praćenja kolegija. Svaki se termin pojašnjava primjerom. Osnovni obrađeni termini su: biološka invazija, autohtona i alohtona vrsta, invazivna vrsta, udomaćena vrsta, naturalizirana vrsta, endem, biogeografske regije. Predavanje 5. Proces biološke invazije. Obrađuje se proces biološke invazije uzrokovane ljudskim djelovanjem. Proces uključuje različite faze od preuzimanja organizma do njegovog ispuštanja i širenja u novom arealu koje može rezultirati povremenom, naturaliziranom ili invazivnom vrstom. Dodatno se obrađuju slučajevi kriptogenih vrsta i pravilo broja 10. Predavanje 6. Mehanizmi širenja vrsta. Obrađuju se načini širenja areala vrsta od onih u vremenski geološkim razmjerima do onih izazvanim ljudskim aktivnostima kao što su promet, ribarstvo, akvaristika, probijanje kanala i dr. Naglasak je na morski ekosustav. Predavanje 7. Sprječavanje biološke invazije. Kroz primjere se prikazuje što možemo napraviti da bi spriječili proces biološke invazije ili kontrolirali invazivnu vrstu. Kontrola invazivnih organizama u morskom ekosustavu je iznimno zahtjevna što se pokazuje i primjerom da se do danas u svijetu uspješno suzbilo samo tri invazivne vrste. Dodatno se obrađuje pojam biološke kontrole. Predavanje 8. Primjer biološke invazije. Kroz dokumentarni film "Mrav koji je pokorio Ameriku", utvrđuje se znanje stečeno u predavanjima 2 – 5. Predavanje 9. Gostujući predavač Mr. sc. Toni Žitko (Zavod za javno zdravstvo Split) – 'Pojava, širenje i kontrola tigrastog komarca'. Predavanje 10. Biološka invazija u Jadranskom moru. Obrađuju se sljedeći problemi: način unosa stranih vrsta, broj stranih vrsta, baze podataka o stranim vrstama, projekti / institucije koji se bave stranim vrstama. Predavanja 11-14. Alohtoni bentoski organizmi u Jadranskom moru. Obrađuju se sljedeći primjeri koji pokrivaju povremene, kriptične, naturalizirane i invazivne vrste: Callinectes sapidus, Teredo navalis, Melibe fimbriata, Bursatella leachi, Siphonaria pectinata, Ficopomatus enigmaticus, Crassostrea gigas, Rapana venosa, Asparagopsis armata, Asparagopsis taxiformis, Womersleyella setacea, Acrothamnion preissii, Colpomenia peregrina, Caulerpa taxifolia, Caulerpa racemosa var. cylindracea. Predavanje 15. Gostujući predavač Prof. dr. sc. Jakov Dulčić (IOR Split) – 'Alohtone vrste riba u Jadranskom moru' ☒ predavanja ☐ samostalni zadaci ☐ seminari i radionice ☐ multimedija Vrste izvođenja ☐ vježbe ☐ laboratorij nastave: ☐ on line u cijelosti ☐ mentorski rad ☐ mješovito e-učenje ☐ (ostalo upisati) ☐ terenska nastava Obveze studenata Uvjet za potpis: uredan dolazak na sve oblike nastave. Praćenje rada Pohađanje nastave 1,5 Istraživanje Praktični rad studenata (upisati Eksperimentalni (Ostalo Referat udio u ECTS bodovima rad upisati) za svaku aktivnost Seminarski (Ostalo Esej tako da ukupni broj rad upisati) ECTS bodova (Ostalo Kolokviji Usmeni ispit odgovara bodovnoj upisati) vrijednosti (Ostalo Pismeni ispit 0,5 Projekt predmeta): upisati) Ocjenjivanje i Za spremanje ispita studentima se preporučaju izvori poput preglednih radova, knjiga i vrjednovanje rada internet stranica do specijalističkih znanstvenih publikacija o pojedinim temama. Ispit je studenata tijekom pismeni.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 124

nastave i na završnom Ispit se polaže pismeno. Pitanja su s ponuđenim odgovorima. Odnos bodovi/ocjena: odličan ispitu >90%; vrlo dobar 80-90%; dobar 70-80%; dovoljan 60-70%; nedovoljan <60%. Broj Dostupnost Naslov primjeraka u putem ostalih knjižnici medija 1. Global Invasive Species Database www.issg.org - - Obvezna literatura 2. Ciesm Atlas Of Exotic Species www.ciesm.org - - (dostupna u knjižnici i 3. Caulerpa www.izor.hr/kaulerpa - - putem ostalih medija) 4. Delivering Alien Invasive Species Inventories for

Europe www.europe-aliens.org 5. Zakon o zaštiti prirode NN 70/2005 6. Andrew N. Cohen. Invasions in the sea, Park Science

22(2), 2004. 1. The Ecology of Invasions by Animals and Plants. Charles S. Elton 2. Aquatic Invasions in the Black, Caspian, and Mediterranean Seas (NATO Science Series: Dopunska literatura IV: Earth and Environmental Sciences) 3. Natural Enemies: An Introduction to Biological Control. Ann E. Hajek 4. Encyclopedia of Biological Invasions (Encyclopedias of the Natural World). Daniel Simberloff and Marcel Rejmanek Načini praćenja Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom kvalitete koji ispitu. Tijekom nastave vrednuje se: osiguravaju stjecanje a) pohađanje nastave utvrđenih ishoda b) aktivnost u nastavi učenja c) usvojeno znanje Ostalo (prema Nastavnik se može kontaktirati na Institutu za oceanografiju i ribarstvo ili putem e-maila mišljenju [email protected]. predlagatelja)

NAZIV PREDMETA PRIMIJENJENA HISTOLOGIJA MORSKIH ORGANIZAMA Kod SMR210 Godina studija 2. Izv. prof. dr. sc. Ivona 2 Nositelj/i predmeta Bodovna vrijednost (ECTS) Mladineo Doc. dr. sc. Željka Trumbić Način izvođenja nastave P S V T Suradnici (broj sati u semestru) 15 0 15 0 izborni Postotak primjene e- - Status predmeta učenja OPIS PREDMETA Primijenjena histologija ima zadatak otkrivanje mehanizama utjecaja različitih okolišnih čimbenika na stanice organizama i njihove posljedice po preživljavanje jedinke u njenom Ciljevi predmeta ekosustavu. Kolegij ima za cilj pripremiti studenta za prepoznavanje fiziološkog izgleda tkiva i odstupanja od istih. Predavanja imaju za cilj odgovoriti na pitanja: Što proučava histologija? Što su stanica, tkivo i organi i kako se povezuju u cjelinu nazvanu organizmom? Uvjeti za upis - predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Razumjeti postupke pripreme histoloških preparata: uzimanje uzoraka, fiksaciju prikladnim Očekivani ishodi fiksativima, dehidraciju, bistrenje, prožimanje i uklop u parafinski vosak. Znati prepoznati učenja na razini različite vrste pokrovnog epitela i identificirati specifične stanične elemente. Znati predmeta (4-10 prepoznati različite vrste žljezdanog epitela i identificirati specifične stanične elemente. ishoda učenja) Znati prepoznati različite vrste vezivnog tkiva i identificirati specifične stanične elemente. Znati prepoznati različite vrste mišićnog tkiva i identificirati specifične stanične elemente.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 125

Znati prepoznati i objasniti strukturu muških i ženskih gonada, njihove stadija razvoja i identificirati specifične stanične elemente. Predavanja 1 i 2. Uvod u histologiju: povijesni pregled istraživanja strukture tkiva. Citologija (mikro i ultrastruktura staničnih elemenata): stanična membrana; jezgra i jezgrica; citoplazma; endoplazmatski retikulum; ribosomi; golgijev aparat; lizosomi; mitohondriji; mikrotubuli; mikrofilamenti; centrioli; trepetljike; inkluzije. Ishodi učenja: Produbljeno znanje strukture stanice i raspoznavanje pojedinih elemenata. Predavanja 3 i 4. Epitelno tkivo: izgled stanice i vrste epitelnog tkiva. Podrijetlo i funkcije. Pokrovni epitel: jednoslojni (pločasti, kubični, prizmatični, pseudovišeslojni prizmatični), mnogoslojni (orožnjali, neorožnjali) i prijelazni epitel. Žljezdani epitel (izgled, vrste i funkcije žlijezda). Ishodi učenja: Razlikovanje vrsta pokrovnog epitela. Predavanja 5 i 6. Vezivno tkivo (I): elementi veziva, funkcije, razvoj. Vlaknati elementi veziva (sastav, izgled, funkcija): kolagena vlakna, elastična vlakna, retikulinska vlakna. Amorfna međustanična tvar: sastav, izgled, funkcija. Ishodi učenja: Razumijevanje sastava vezivnog tkiva. Predavanja 7 i 8. Vezivno tkivo (II): mezenhimalne stanice, retikularne stanice, fibroblasti/ citi, makrofagi, mastociti, plazma stanice, pigmentne stanice. Vrste vezivnog tkiva (sastav, izgled, funkcija): rahlo, gusto, elastično, retikularno. Ishodi učenja: Razumijevanje staničnih elemenata vezivnog tkiva. Predavanja 9 i 10. Vezivno tkivo (III): hrskavice (hijalina, elastična, fibrozna, stanična). Koštano tkivo: osteoblasti/citi/klasti, koštani matriks. Ishodi učenja: Razumijevanje i razlikovanje koštanog i hrskavičnog veziva. Sadržaj predmeta Predavanja 11 i 12. detaljno razrađen Mišićno tkivo: miociti (izgled, funkcija, vrste), miofilamenti. Pokretanje miocita. prema satnici nastave Ishodi učenja: Razumijevanje i razlikovanje tipova mišićnog tkiva. Predavanja 13 i 14. Živčano tkivo: neuroni, aksoni i neuroglija (izgled, sastav, funkcija). Neurotransmiteri. Krv: stanični krvni elementi (izgled, sastav, funkcija). Ishodi učenja: Razumijevanje i razlikovanje živčanog tkiva i krvnih elemenata. Predavanje 15. Spolne žlijezde: spolne stanice mužjaka i ženki, građa spolnih žlijezda (vrste tkiva), stadiji sazrijevanja spolnih žlijezda riba i školjkaša. Ishodi učenja: Prepoznavanje spolnih žlijezda mužjaka i ženki, i stadija razvoja istih.

Vježbe 1, 2 i 3. Uzorkovanje tkiva za histološku pretragu. Ishodi učenja: Razumjeti postupke pripreme histoloških preparata: uzimanje uzoraka, fiksaciju prikladnim fiksativima, dehidraciju, bistrenje, prožimanje i uklop u parafinski vosak. Znati objasniti postupak bojanja preparata i izbor različitih kemikalija koje se koriste u tu svrhu. Obići histološki laboratorij i upoznati se s instrumentima koji se koriste u pripremi histoloških preparata. Promatrati postupak rezanja parafinskih blokova na mikrotomu i postavljanje rezova na mikroskopska stakalca u histološkom laboratoriju. Promatrati postupak bojanja i pripreme trajnih histoloških preparata. Vježbe 4, 5 i 6. Mikroskopiranje i crtanje epitelnog tkiva (I) u različitim organima: pokrovni epitel. Ishodi učenja: Znati prepoznati različite vrste pokrovnog epitela i identificirati specifične stanične elemente. Mikroskopirati, nacrtati i označiti pojedine elemente histološkog preparata: jednoslojni pločasti epitel (endotel krvnih žila, serozne ovojnice trbušnih organa), jednoslojni kubični epitel (sabirni kanalići bubrega), jednoslojni prizmatični epitel (probavni sustav), mnogoslojni neorožnjali epitel (koža riba). Vježba 7. Mikroskopiranje i crtanje epitelnog tkiva (II): žljezdani epitel.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 126

Ishodi učenja: Znati prepoznati različite vrste žljezdanog epitela i identificirati specifične stanične elemente. Mikroskopirati, nacrtati i označiti pojedine elemente histološkog preparata: jednostanične žlijezde (vrčaste žlijezde probavila riba), višestanične žlijezde (hepatopankreas riba). Vježbe 8 i 9. Mikroskopiranje i crtanje vezivnog tkiva u različitim organima. Ishodi učenja: Znati prepoznati različite vrste vezivnog tkiva i identificirati specifične stanične elemente. Mikroskopirati, nacrtati i označiti pojedine elemente histološkog preparata: rahlo vezivo (lamina propria probavila), gusto neformirano vezivo (dermis kože), retikularno vezivo (slezena), masno tkivo (adipociti u jetri), hrskavično tkivo (škržni lukovi). Vježbe 10 i 11. Mikroskopiranje i crtanje mišićnog tkiva u različitim organima. Ishodi učenja: Znati prepoznati različite vrste mišićnog tkiva i identificirati specifične stanične elemente. Mikroskopirati, nacrtati i označiti pojedine elemente histološkog preparata: skeletni poprečno-prugasti mišić riba, glatki mišić (probavilo, krvne žile), srčani mišić. Vježbe 12 i 13. Mikroskopiranje i crtanje živčanog tkiva u različitim organima. Ishodi učenja: Znati prepoznati i objasniti strukturu živčanog tkiva i identificirati specifične stanične elemente. Mikroskopirati, nacrtati i označiti pojedine elemente histološkog preparata: središnji živčani sustav riba (mozak, mali mozak, leđna moždina), periferni živčani sustav riba (mrežnica ribljeg oka). Vježba 14. Mikroskopiranje krvi riba i školjkaša – poseban oblik vezivnog tkiva. Ishodi učenja: Znati objasniti sastav krvi i identificirati specifične stanične elemente. Mikroskopirati, nacrtati i označiti pojedine elemente histološkog preparata: krvni razmaz. Vježba 15. Mikroskopiranje spolnih žlijezda. Ishodi učenja: Znati prepoznati i objasniti strukturu muških i ženskih gonada, njihove stadija razvoja i identificirati specifične stanične elemente. Mikroskopirati, nacrtati i označiti pojedine elemente histološkog preparata: testis i ovarij riba, spolne žlijezde hermafrodita (školjkaša). ☒ predavanja ☐ samostalni zadaci ☐ seminari i radionice ☐ multimedija Vrste izvođenja ☒ vježbe ☐ laboratorij nastave: ☐ on line u cijelosti ☐ mentorski rad ☐ mješovito e-učenje ☐ (ostalo upisati) ☐ terenska nastava Obveze studenata Studenti su obvezni pohađati nastavu.

Praćenje rada Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad 1 studenata (upisati Eksperimentalni (Ostalo Referat udio u ECTS bodovima rad upisati) za svaku aktivnost Seminarski (Ostalo Esej tako da ukupni broj rad upisati) ECTS bodova (Ostalo Kolokviji Usmeni ispit odgovara bodovnoj upisati) vrijednosti (Ostalo predmeta): Pismeni ispit Projekt upisati) Ocjenjivanje i Ispit se sastoji iz usmene prezentacije odabrane teme s izrađenom histološkom mapom. vrjednovanje rada Preduvjet pristupu ispita je položen kolokvij prepoznavanja histoloških preparata tkiva. studenata tijekom nastave i na završnom ispitu Broj Dostupnost Obvezna literatura Naslov primjeraka u putem ostalih (dostupna u knjižnici i knjižnici medija putem ostalih medija) Veterinarska histologija. Kozarić, 2002. - -

Diplomski studij Morsko ribarstvo 127

Theory and practice of histotechnology. Sheehan & - - Hrapchak, 1980. Histologija domaćih životinja. Hrastnik,1990. - - Dopunska literatura An atlas of histology and cytology of marine bivalve molluscs. IFREMER, 2003.

Načini praćenja Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom kvalitete koji ispitu. Tijekom nastave vrednuje se: osiguravaju stjecanje a) pohađanje nastave utvrđenih ishoda b) aktivnost u nastavi učenja c) usvojeno znanje Ostalo (prema - mišljenju predlagatelja)

NAZIV PREDMETA BIOLOŠKA RAZNOLIKOST Kod SMB306 Godina studija 2. Prof. dr. sc. Melita Peharda 3 Nositelj/i predmeta Bodovna vrijednost (ECTS) Uljević - Način izvođenja nastave P S V T Suradnici (broj sati u semestru) 30 0 0 0 izborni Postotak primjene e- - Status predmeta učenja OPIS PREDMETA Cilj kolegija je upoznavanje studenata s gradijentima biološke raznolikosti na Zemlji, teorijama koje objašnjavaju mehanizme regulacije biološke raznolikosti, te nestancima Ciljevi predmeta vrsta i njihovoj zaštiti. Studenti stječu znanje potrebno za sudjelovanje u projektima mjerenja i analize biološke raznolikosti i zaštiti okoliša. Uvjeti za upis - predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Razumjeti zakonske regulative i osnovne smjernice zaštite biološke raznolikosti. Objasniti klasifikacijsku ili strukturalnu hijerarhiju genetičke raznolikosti. Objasniti pojmove vezane za genetičku strukturu populacije, polimorfizam i efekt osnivača. Razumjeti mehanizme Očekivani ishodi održavanja genetičke raznolikosti populacija i mehanizme stvaranja genetičke raznolikosti. učenja na razini Objasniti koncept bogatstva vrsta i pojmove broj, ujednačenost i različitost. Razumjeti predmeta (4-10 praktične probleme u mjerenju bogatstva vrsta. Objasniti razlike u definicijama koncepta ishoda učenja) vrste. Objasniti metode procjene bogatstva vrsta. Definirati funkciju ekosustava. Objasniti povezanost biološke raznolikosti i funkcije ekosustava na primjerima. Objasniti hipotetske odnose između biološke raznolikosti i funkcije ekosustava. Predavanje 1 (1 sat). Pojam i definicija biološke raznolikosti. Ishodi učenja: Razumjeti različite pristupe definiranju biološke raznolikosti i njihove razlike. Objasniti povijest terminologije iz područja biološke raznolikosti. Razumjeti zakonske regulative i osnovne smjernice zaštite biološke raznolikosti. Definirati hijerarhijski pristup istraživanju biološke raznolikosti. Stjecanje spoznaja o znanstvenim pristupima istraživanja Sadržaj predmeta biološke raznolikosti. Objasniti značaj biološke raznolikosti. detaljno razrađen Predavanje 2 (2 sata). Razine mjerenja biološke raznolikosti. prema satnici nastave Ishodi učenja: Objasniti razlike u hijerarhijskom pristupu istraživanja biološke raznolikosti. Definirati genetičku raznolikost i objasniti funkcionalnu hijerarhiju genetičke raznolikosti. Objasniti klasifikacijsku ili strukturalnu hijerarhiju genetičke raznolikosti. Objasniti pojmove vezane za genetičku strukturu populacije, polimorfizam i efekt osnivača. Razumjeti mehanizme održavanja genetičke raznolikosti populacija i mehanizme stvaranja genetičke

Diplomski studij Morsko ribarstvo 128

raznolikosti. Razumjeti proces određivanja genetičke raznolikosti viših razina organizacije. Objasniti na primjerima definiranje i mjerenje biološke raznolikosti na višim razinama organizacije. Predavanje 3 (2 sata). Bogatstvo vrsta kao pokazatelj biološke raznolikosti. Ishodi učenja: Objasniti koncept bogatstva vrsta i pojmove broj, ujednačenost i različitost. Razumjeti praktične probleme u mjerenju bogatstva vrsta. Objasniti razlike u definicijama koncepta vrste. Objasniti metode procjene bogatstva vrsta. Razumjeti temeljne univarijatne i multivarijatne metode koje se primjenjuju za analizu biološke raznolikosti. Predavanje 4 (2 sata). Čimbenici koji su u korelaciji s biološkom raznolikošću i gradijenti raznolikosti. Ishodi učenja: Objasniti čimbenike okoliša koji su u korelaciji s biološkom raznolikosti. Razumjeti i objasniti gradijente koji utječu na biološku raznolikost. Interpretirati grafove sa rezultatima istraživanja vezanim za utjecaj gradijenata. Predavanje 5 (2 sata). Mehanizmi regulacije biološke raznolikosti. Ishodi učenja: Razumjeti metode analize lokalne i regionalne raznolikosti (α, γ i β raznolikost). Objasniti pojam i primjenu hipoteze vremenske stabilnosti. Razumjeti pojam i primjenu hipoteze otočne biogeografije. Razumjeti princip kompeticijskog isključenja i koncept diferencijacije ekoloških niša. Razumjeti koncept lokalnog zasićenja. Objasniti neravnotežne mehanizme regulacije biološke raznolikosti – predacija i poremećaji u okolišu. Predavanje 6 (2 sata). Utjecaj biološke raznolikosti na stabilnost i funkcioniranje ekosistema. Ishodi učenja: Razumjeti koncept stabilnosti zajednice i komponente stabilnosti. Objasniti povezanost između raznolikosti zajednice i stabilnosti. Objasniti otpornost na promjenu kao funkciju raznolikosti. Definirati funkciju ekosustava. Objasniti povezanost biološke raznolikosti i funkcije ekosustava na primjerima. Objasniti hipotetske odnose između biološke raznolikosti i funkcije ekosustava. Predavanje 7 (2 sata). Posljedice smanjenja biološke raznolikosti. Ishodi učenja: Razumjeti pojavu masovnih nestanaka vrsta tijekom evolucije. Objasniti terminologiju vezanu za masovne nestanke na primjeru 5 velikih nestanka vrsta. Objasniti moguće uzroke masovnih nestanaka. Razumjeti pojam manjih pozadinskih nestanaka vrsta. Objasniti značajke vrsta koje pojedinu vrstu čine podložniju nestanku. Predavanje 8 (2 sata). Očuvanje biološke raznolikosti (Konzervacijska ekologija). Ishodi učenja: Razumjeti ciljeve konzervacijske ekologije. Razumjeti zakonske osnove zaštite prirode u Republici Hrvatskoj. Razumjeti zakonske osnove zaštite prirode na međunarodnom nivou. Objasniti značaj IUCN-a i kategorizaciju vrsta. Razumjeti principe upravljanja zaštićenim vrstama u Republici Hrvatskoj. Razumjeti kriterije koji se primjenjuju pri odabiru vrsta za zaštitu. Predavanje 9 (2 sata). Pretraživanje baza podataka i literature vezane za biološku raznolikost. Ishodi učenja: Razumjeti načine pristupa bazama i pretraživanje baza sa podatcima o biološkoj raznolikosti. Razumjeti različite načine pretraživanje znanstvene literature iz područja biološke raznolikosti. Predavanje 10 (2 sata). Kritički pristup analizi podataka iz područja biološke raznolikosti. Ishodi učenja: Objasniti analitički pristup podatcima. Objasniti kritički pristup analizi podataka i znanstvenog teksta. Predlaganje izmjena u načinu prikupljanja podataka. Predavanje 11 (2 sata). Statistička analiza podataka iz područja biološke raznolikosti. Ishodi učenja: Razlikovanje primjene univarijatnih i multivarijatnih statističkih metoda pri analizi biološke raznolikosti. Razumijevanje statističkih testova uključujući slijedeće indekse: Sorensonov, Bray-Curtis, Shannon- Wienerov, i Pielouvov. Predavanje 12 (2 sata). Istraživanja biološke raznolikosti Jadranskog mora. Ishodi učenja: Stjecanje spoznaja o mogućnostima aktivnog uključivanja studenata u znanstveni rad. Razmjena iskustva sa starijim kolegama (diplomskim i doktorskim studentima) o procesu izrade klasifikacijskih radova. Stjecanje spoznaja o mogućnostima daljnjeg školovanja vezanim za područje biološke raznolikosti – sudjelovanje na kongresima, prijave za stipendije i sl.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 129

Predavanje 13 (2 sata). Zaštićena područja u moru i biološka raznolikost. Ishodi učenja: Razumjeti ciljeve uspostave zaštićenih područja u moru. Objasniti značajke zaštićenih područja u moru. Objasniti IUCN kategorije zaštićenih područja – na primjerima. Navesti primjere zaštićenih područja u svijetu, Mediteranu i Jadranskom moru. Objasniti moguće metode analize efikasnosti zaštite. Predavanje 14 (5 sati). Detaljna analiza znanstvenog rada iz područja biološke raznolikosti. Ishodi učenja: Samostalno detaljno pretraživanje znanstvene literature iz odabranog područja vezanog za biološku raznolikost. Prezentiranje odabranog rada u obliku power- point prezentacije sa detaljnim prikazom metodologije i kritičkim osvrtom na prikupljanje, analizu i prezentaciju podataka. Kritički osvrt na prezentacije kolega sa naputcima za poboljšanje i daljnje usavršavanje. ☒ predavanja ☐ samostalni zadaci ☒ seminari i radionice ☐ multimedija Vrste izvođenja ☐ vježbe ☐ laboratorij nastave: ☐ on line u cijelosti ☐ mentorski rad ☐ mješovito e-učenje ☐ (ostalo upisati) ☐ terenska nastava Obaveza studenata je aktivno sudjelovanje u nastavnom programu što uključuje redovito pohađanje nastave, sudjelovanje u raspravama, aktivno postavljanje pitanja, te pokazanu sposobnost postavljanja problema i zaključivanja. Kroz seminare i predavanja studenti Obveze studenata pored saznanja iz područja biološke raznolikosti stječu kompetencije vezane za pretraživanje baza podataka, kao i pretraživanje, čitanje i analizu znanstvenih radova. Na primjerima iz seminara studenti uče osnove metodologije znanstvenog rada.

Praćenje rada Pohađanje nastave 2 Istraživanje Praktični rad studenata (upisati Eksperimentalni (Ostalo Referat udio u ECTS bodovima rad upisati) za svaku aktivnost Seminarski (Ostalo Esej tako da ukupni broj rad upisati) ECTS bodova (Ostalo Kolokviji Usmeni ispit odgovara bodovnoj upisati) vrijednosti (Ostalo predmeta): Pismeni ispit 1 Projekt upisati) Konačna ocjena uspjeha na kolegiju je zbroj bodova prikupljenih aktivnim sudjelovanjem na nastavi (10), kolokviju- konzultacijama vezanim za seminarski rad (20), prezentaciji seminarskog rada (30), te završnom pismenom ispitu (40). Završni ispit sastoji se od pitanja sa više mogućih odgovora, pitanja za nadopunjavanje i pitanja vezanih za interpretaciju Ocjenjivanje i grafova preuzetih iz znanstvenih radova vezanih za biološku raznolikost. Na osnovu vrjednovanje rada prikupljenih ocjenjuje se uspjeh studenta na kolegiju: 91-100 (izvrstan – 5), 81-90 (vrlo studenata tijekom dobar – 4), 71-80 (dobar – 3), 61-70 (dovoljan – 2), te manje od 60 bodova – ocjena nastave i na završnom nedovoljan. U slučaju da student želi veću ocjenu od one koja mu pripada sukladno ispitu bodovima prikupljenim tijekom semestra, u dogovoru sa nastavnikom može pristupiti izradi dodatnog seminarskog rada koji se sastoji od izrade pismenog seminara u obliku preglednog znanstvenog rada. Na ovaj način student može prikupiti maksimalno 10 dodatnih bodova. Broj Dostupnost Naslov primjeraka u putem ostalih knjižnici medija Obvezna literatura Gaston, K.J. (ed.). 1996. Biodiversity: A Biology of - - (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija) Numbers and Difference. Norse, E.A. 1993. Global marine biological diversity: A - - strategy for building conservation and decision making. Island Press, Washington D.C.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 130

1. UNEP World Conservation Monitoring Centre. 2000. Global biodiversity - Earth's living resources in the 21st century. World Conservation Press, Cambridge. Dopunska literatura 2. Wilson, E.O. 1992. The diversity of life. Penguin books, London.

3. Radović, J. 1999. Pregled stanja biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske sa strategijom i akcijskim planovima zaštite. DUZO, Zagreb Načini praćenja Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom kvalitete koji ispitu. Tijekom nastave vrednuje se: osiguravaju stjecanje a) pohađanje nastave utvrđenih ishoda b) aktivnost u nastavi učenja c) usvojeno znanje Ostalo (prema - mišljenju predlagatelja)

NAZIV PREDMETA EKOLOGIJA RANIH RAZVOJNIH STADIJA RIBA Kod SMR313 Godina studija 2. Nositelj/i predmeta Doc. dr. sc. Pero Tutman Bodovna vrijednost (ECTS) 2 Način izvođenja nastave P S V T Suradnici - (broj sati u semestru) 15 0 15 0 Postotak primjene e- Status predmeta izborni učenja OPIS PREDMETA Namjera predmetnog kolegija je da se temeljem prethodno stečenih spoznaja tijekom studija usvoji znanje o procesima prostorno – vremenske raspodjele i promjenama kvalitativno – kvantitativnog sastava populacija nedoraslih riba u plitkim priobalnim Ciljevi predmeta područjima. Na ovaj se način omogućava bolje poznavanje životnog ciklusa gospodarski interesantnih vrsta riba u cilju racionalnijeg gospodarenja prirodnim biozalihama priobalja te provođenja njihove sustavne zaštite i mogućnosti uvođenja u marikulturu. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Objasniti pojmove ranih razvojnih stadija (oplođena jaja, ličinke, poslijeličinke i nedorasle Očekivani ishodi ribe). Objasniti osobitosti strukture nedoraslih ribljih populacija i njihovo odjeljivanje u učenja na razini odnosu na raspoloživa bogatstva životne sredine. Objasniti metode i tehnike prikupljanja predmeta (4-10 uzoraka ranih razvojnih stadija riba. Objasniti dnevno-noćne i sezonske promjene strukture ishoda učenja) i raspodjele nedoraslih stadija. Predavanje 1. Što su to prve faze životnog ciklusa riba? Ishodi učenja: Općenito opisati spolne organe, oogenezu i oplodnju kod riba. Objasniti pojmove ranih razvojnih stadija (oplođena jaja, ličinke, poslijeličinke i nedorasle ribe). Predavanje 2. Pojmovi selidba i novačenje Ishodi učenja: Objasniti pojmove selidba i novačenje, te oblike ponašanja nedoraslih stadija riba tijekom ovih procesa. Sadržaj predmeta Predavanje 3. Važnost plitkih priobalnih područja u životu ranih razvojnih stadija riba – 1. detaljno razrađen dio. prema satnici nastave Ishodi učenja: Objasniti pojam plitkog priobalnog područja, te procese koji se kod nedoraslih stadija riba odvijaju tijekom ovog razdoblja. Predavanje 4. Važnost plitkih priobalnih područja u životu ranih razvojnih stadija riba – 2. dio. Ishodi učenja: Objasniti osobitosti strukture nedoraslih ribljih populacija i njihovo odjeljivanje u odnosu na raspoloživa bogatstva životne sredine. Razdioba bogatstava životne sredine prema prostornoj, vremenskoj i hranidbenoj skali.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 131

Predavanje 5. Važnost utjecaja abiotičkih i biotičkih uvjeta okoline na preživljavanje, rast i razvoj. Ishodi učenja: Objasniti pojam abiotičkog i biotičkog čimbenika, načela njihovog djelovanja na raspodjelu nedoraslih stadija. Osobitosti staništa koji utječu na strukturu i dinamiku populacija (vrsta podloge, dubina, vegetacijska pokrovnost i topografska raznolikost staništa). Predavanje 6. Metode i tehnike uzorkovanja ranih razvojnih stadija riba. Ishodi učenja: Objasniti metode i tehnike prikupljanja uzoraka ranih razvojnih stadija riba. Terenski rad, laboratorijski rad. Predavanje 7. Obrasci ponašanja nedoraslih stadija u plitkim vodama. Ishodi učenja: Prostorno – vremenska raspodjela nedoraslih stadija – pojam i osobitosti. Predavanje 8. Raspodjela nedoraslih stadija u plitkim priobalnim područjima – primjer iz prakse – dnevno- noćne i sezonske promjene strukture ihtiofaune u priobalnom području južnog Jadrana. Ishodi učenja: Objasniti dnevno-noćne i sezonske promjene strukture i raspodjele nedoraslih stadija na primjeru istraživanja područja različitih geomorfoloških osobitosti – uvala Donji Molunat u južnom Jadranu. Predavanje 9. Raspodjela nedoraslih stadija u plitkim priobalnim područjima – primjer iz prakse – dnevno- noćne i sezonske promjene strukture ihtiofaune u priobalnom području južnog Jadrana. Ishodi učenja: Objasniti dnevno-noćne i sezonske promjene strukture i raspodjele nedoraslih stadija na primjeru istraživanja područja različitih geomorfoloških osobitosti – uvala Prapratna u južnom Jadranu. Predavanje 10. Raspodjela nedoraslih stadija u plitkim priobalnim područjima – primjer iz prakse – dnevno- noćne i sezonske promjene strukture ihtiofaune u priobalnom području južnog Jadrana. Ishodi učenja: Objasniti dnevno-noćne i sezonske promjene strukture i raspodjele nedoraslih stadija na primjeru istraživanja područja različitih geomorfoloških osobitosti – usporedna analiza sastava i brojnosti nedoraslih ribljih zajednica u uvalama Donji Molunat i Prapratna u južnom Jadranu.

Vježba 1. Laboratorijsko upoznavanje sa ranim razvojnim stadijima riba. Ishodi učenja: Objasniti pojam rani razvojni stadiji. Iz konkretnih uzoraka ihtioplanktona prikupljenih širom Jadrana izolirati pojedine faze ranih razvojnih stadija koje je potrebno prepoznati, nacrtati i obilježiti tjelesne dijelove. Vježbe 2 – 6. Prve faze životnog ciklusa riba, laboratorijski rad. Ishodi učenja: Objasniti pojam rani razvojni stadiji. Iz konkretnih uzoraka ihtioplanktona prikupljenih širom Jadrana izolirati pojedine faze ranih razvojnih stadija koje je potrebno prepoznati, nacrtati i obilježiti tjelesne dijelove. Vježba 7. Metode i tehnike uzorkovanja ranih razvojnih stadija riba. Ishodi učenja: Metode i tehnike prikupljanja uzoraka ranih razvojnih stadija riba koji su objašnjeni na predavanjima prikazati na terenu. Terenski rad – opisati alate za prikupljanje nedoraslih stadija (modificirana priobalna pridnena mreža izrađena za ovakve potrebe). Na terenu prikazati lov mrežom na različitim staništima i način pohranjivanja uzoraka u prethodno označene posude. Vježba 8. Metode i tehnike uzorkovanja ranih razvojnih stadija riba. Ishodi učenja: Terenski rad – opisati alate za prikupljanje nedoraslih stadija (modificirana priobalna pridnena mreža izrađena za ovakve potrebe). Na terenu prikazati lov mrežom na različitim staništima i način pohranjivanja uzoraka u prethodno označene posude. Vježba 9. Laboratorijsko određivanje ulovljenih vrsta. Ishodi učenja: Objasniti taksonomske ključeve za određivanje vrsta riba na primjeru ulovljenih vrsta na terenu. ☒ predavanja ☐ samostalni zadaci

Diplomski studij Morsko ribarstvo 132

☐ seminari i radionice ☐ multimedija ☒ vježbe ☐ laboratorij Vrste izvođenja ☐ on line u cijelosti ☐ mentorski rad nastave: ☐ mješovito e-učenje ☐ (ostalo upisati) ☐ terenska nastava Obveze studenata Studenti su obavezni pohađati nastavu. Praćenje rada Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad 1 studenata (upisati Eksperimentalni (Ostalo Referat udio u ECTS rad upisati) bodovima za svaku Seminarski (Ostalo Esej aktivnost tako da rad upisati) ukupni broj ECTS (Ostalo Kolokviji Usmeni ispit bodova odgovara upisati) bodovnoj vrijednosti (Ostalo Pismeni ispit Projekt predmeta): upisati) Rad studenata se vrednuje i ocjenjuje na završnom ispitu na kojem student može ostvariti 10 bodova. Završni ispit je u pismenom obliku i njime se provjerava usvojeno znanje koje se Ocjenjivanje i utvrđuje za svaku cjelinu. Konačna ocjena se utvrđuje bodovanjem odgovora: vrjednovanje rada ocjena izvrstan (5) – više od 80% pozitivno ocijenjenih odgovora studenata tijekom ocjena vrlo dobar (4) – 80% pozitivno ocijenjenih odgovora nastave i na ocjena dobar (3) – 70% pozitivno ocijenjenih odgovora završnom ispitu ocjena dovoljan (2) – 60% pozitivno ocijenjenih odgovora ocjena nedovoljan (1) – 50% i manje od 50% pozitivno ocijenjenih odgovora. Broj Dostupnost Naslov primjeraka u putem ostalih Obvezna literatura knjižnici medija (dostupna u knjižnici i Fishery Science, The Unique Contributions of Early Life putem ostalih medija) Stages. Fuiman LA, Werner RG (ed.) Blackwell Science. p 324.

1. Dulčić J, Kraljević M, Grbec B, Pallaoro A (1997) Composition and temporal fluctuations of inshore juvenile fish populations in the Kornati Archipelago, eastern middle Adriatic. Marine Biology 129: 267-277. 2. Dulčić J, Kraljević M, Kožul V, Skaramuca B (1998) Composition of juvenile fish populations in the Donji Molunat Bay, southern Adriatic (summer aspect). In: Rapports du Commission internationale pour l'exploration de la Mer Méditerranée 35(2): 424-425. 3. Dulčić J, Cetinić P, Kraljević M, Soldo A (1999) Small beach seine for fish fry catching- preliminary data about catch efficiency. Proceedings of the International Symposium on Responsible Fisheries & Fishing Techniques. Ed. J. Swiniarski & E. Ceronik, Insko-Poland 16- 19 June: 183-190. 4. Dulčić J, Matić S, Kraljević M (2002a) Shallow coves as nurseries for non-resident fish: a case study in the eastern middle Adriatic. Journal of Marine Biology Dopunska literatura Association of United Kingdom 82: 991-993. 5. Dulčić J, Fencil M, Matić-Skoko S, Kraljević M, Glamuzina B (2004) Diel variations in a shallow-water fish assemblage at Duće Glava, eastern Adriatic (Croatian coast). Journal of Marine Biology Association of United Kingdom 84: 659-664. 6. Dulčić J, Matić-Skoko S, Kraljević M, Fencil M, Glamuzina B (2005) Seasonality of a fish assemblage in shallow waters of Duće-Glava, eastern middle Adriatic. Cybium 29: 57-63. 7. Leis JM (1991) The pelagic stage of reef fishes: the larval biology of coral reef fishes. In: The Ecology of Fishes on Coral Reefs, pp. 183-230. Sale PF 1991, Academic Press, New York. 8. Jug-Dujaković J (1988) Growth and temporal distribution of juvenile sparids in the Šibenik area in the middle Adriatic. FAO Fisheries Report 394: 152-158. 9. Katavić I (1980) Temporal distribution of young mugilids (Mugilidae) in the coastal waters of the central eastern Adriatic. Acta Adriatica 21: 137-150. 10. Kraljević M, Pallaoro A

Diplomski studij Morsko ribarstvo 133

(1991) Ihtiocenoze plitkih uvala nacionalnog parka «Kornati». Morsko ribarstvo 3: 81-90. 11. Matić S, Kraljević M, Dulčić J (2001) Spatio-temporal variability in composition of inshore juvenile fish populations along the west coast of Istra, northern Adriatic. Acta Adriatica 42 (2): 72-84. 12. Matić-Skoko S, Dulčić J, Kraljević M, Tomasović L (2005) Seasonality in diel catch rate of Labrids in a shallow- water of Adriatic coastal area. Annals for Istrian and Mediterranean studies 20: 258-267. 13. Slišković M, Jelić Mrčelić G (2006) Pojam i modeli novačenja u ribarstvu. Ribarstvo 64(2): 75-82. 14. Tutman P, Skaramuca B, Dulčić J, Matić-Skoko S, Kraljević M, Bartulović V, Glamuzina, B, Glavić N, Kožul V, Antolović N (2010) Naseljavanje i novačenje mlađi morskih riba na širem prostoru ušća rijeke Neretve. Ribe i ribarstvo rijeke Neretve: stanje i perspektive Glamuzina B, Dulčić J (ur.). Opuzen: Sveučilište u Dubrovniku i Dubrovačko-Neretvanska Županija, 39-58. Načini praćenja Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom kvalitete koji ispitu. Tijekom nastave vrednuje se: osiguravaju stjecanje a) pohađanje nastave utvrđenih ishoda b) aktivnost u nastavi učenja c) usvojeno znanje Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

NAZIV PREDMETA BIOLOŠKA RAZNOLIKOST JADRANA Kod SMR501 Godina studija 2. Prof. dr. sc. Svjetlana 6 Nositelj/i predmeta Bodovna vrijednost (ECTS) Krstulović Šifner Prof. dr. sc. Melita Peharda P S V T Uljević Doc. dr. sc. Zvjezadana Način izvođenja nastave Suradnici Popović Perković (broj sati u semestru) 45 30 0 0 Doc. dr. sc. Marija Despalatović izborni Postotak primjene e- - Status predmeta učenja OPIS PREDMETA Cilj ovog studijskog predmeta je upoznavanje studenata s biološkim bogatstvom Jadranskog mora. Studenti dobivaju odgovore na pitanja što je biološka raznolikost; što utječe na biološku raznolikost u moru; o kvalitativnom sastavu biološke raznolikosti u Ciljevi predmeta Jadranu; o vertikalnoj i horizontalnoj rasprostranjenost u ovisnosti o ekološkim uvjetima koji vladaju u Jadranu; o metodologiji zaštite biološke raznolikosti i zakonskom uporištu, te što ugrožava biološku raznolikost i kako je štititi. Stečeno znanje je neophodno za rad u oblasti morskog ribarstva s ciljem održivog razvoja i zaštite prirode. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Razumjeti ihtiofaunističku bioraznolikost: pojam, sadržaj i značaj. Upoznati biogeografske ihtiofaunističke elemente u jadranskoj ihtiofauni. Objasniti regionalnu podjelu Jadrana i Očekivani ishodi regionalne razlike u bioraznolikosti ihtiofaune. Znati koja su recentna istraživanja, gdje i učenja na razini kako se provode. Spoznati značaj skupine glavonožaca u biološkom i gospodarskom smislu predmeta (4-10 kao i potrebu njihovog istraživanja i kontinuiranog praćenja stanja njihovih populacija. ishoda učenja) Objasniti razlike u hijerarhijskom pristupu istraživanja biološke raznolikosti. Objasniti na primjerima definiranje i mjerenje biološke raznolikosti na višim razinama organizacije.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 134

Objasniti koncept bogatstva vrsta i pojmove broj, ujednačenost i različitost. Razumjeti praktične probleme u mjerenju bogatstva vrsta. Predavanje (blok sati) 1. Ihtiofaunistička bioraznolikost. Ishodi učenja: Razumjeti ihtiofaunističku bioraznolikost: pojam, sadržaj i značaj. Objasniti odnos ekološka bioraznolikost mora i bioraznolikosti ihtiofaune: morska područja i njihova podjela na topografske provincije i vertikalne zone (Hedgpeth, Perez), pelagijska i bentoska ihtiofauna, podjela ekosustava Jadranskog mora u skladu s općom podjelom mora. Predavanje (blok sati) 2. Mjesto riba u taksonomiji Craniata (Vertebrata). Ishodi učenja: Dati taksonomsku podjelu Chordata do nadrazreda riba. Prikazati osnovna svojstva i razlike riba taksonomskih skupina Agnatha (Cyclostomata), Chondrichthyes i Osteichthyes (Actinopterygii) uključujući i njihove niže taksonomske skupine. Predavanje (blok sati) 3. Postanak recentne mediteranske (jadranske) ihtiofaune. Ishodi učenja: Upoznati s događanjima u Mediteranu tijekom Mesinske (salinitetne) krize u tercijaru (između 6 i 5,3 mil. god.): nestanak i ponovo formiranje mediteranske (jadranske) ihtiofaune. Usporediti bioraznolikost ihtiofaune europskih mora, Mediterana i Jadrana, sličnosti i razlike mediteranske i jadranske ihtiofaune, endemizam mediteranske i jadranske ihtiofaune. Predavanje (blok sati) 4. Bioraznolikost jadranske ihtiofaune. Ishodi učenja: Dati pregled poznavanja bioraznolikosti jadranske ihtiofaune u prošlosti (18. – 20. stoljeće). Prikazati u glavnim crtama taksonomiju jadranske ihtiofaune. Upoznati biogeografske ihtiofaunističke elemente u jadranskoj ihtiofauni. Objasniti regionalnu podjelu Jadrana i regionalne razlike u bioraznolikosti ihtiofaune. Predavanje (blok sati) 5. Ugroženost i zaštita jadranske ihtiofaune. Ishodi učenja: Dati sliku različite rasprostranjenosti vrsta riba u Jadranu. Prikazati intenzitet iskorištavanja jadranske ihtiofaune i posljedice. Dati pregled ugroženosti, uzroka ugroženosti i mjera zaštite jadranske ihtiofaune (Crvena knjiga morskih riba Hrvatske). Predavanje (blok sati) 6. Istraživanja teutofaune Jadranskog mora. Sadržaj predmeta Ishodi učenja: Upoznati se s najranijim znanstvenim istraživanjima glavonožaca u Jadranu. detaljno razrađen Znati koja su recentna istraživanja, gdje i kako se provode. Spoznati značaj skupine prema satnici nastave glavonožaca u biološkom i gospodarskom smislu kao i potrebu njihovog istraživanja i kontinuiranog praćenja stanja njihovih populacija. Upoznati se s najnovijim istraživanjima na području dubokog južnog Jadrana i vrstama glavonožaca koje su u njemu zastupljene. Prepoznati značaj praćenja stanja i promjena ovakvih specifičnih područja kao i životnih oblika koji ih nastanjuju. Predavanje (blok sati) 7. Zastupljenost i raznolikost glavonožaca u Jadranu. Ishodi učenja: Analizirati sastav zajednica glavonožaca u Jadranu. Upoznati se sa skupinama i vrstama koje su zastupljene u Jadranu i gustoćama njihovim populacija. Znati kakva je preferentnost vrsta u odnosu na abiotičke faktore, prvenstveno dubinu, i kakve su najnovije znanstvene spoznaje o zajednicama glavonožaca u Jadranu. Upoznati se s trofičkim položajem i biološko-ekološkim značajem glavonožaca u pelagijskim i bentoskim zajednicama Jadranskog mora. Predavanje (blok sati) 8. Biološke, ekološke i ribarstvene značajke glavonožaca iz reda Sepioidea. Ishodi učenja: Upoznati se s morfološkim i ekološkim značajkama svih predstavnika ovih skupina koji su zastupljeni u Jadranu. Naučiti najznačajnija razlikovna obilježja čije je poznavanje neophodno pri analizama lovina glavonožaca i njihovoj identifikaciji. Proučiti distribuciju pojedinih vrsta, njihovu brojnost, način izlova i gospodarski značaj ukoliko ga imaju. Predavanje (blok sati) 9. Biološke, ekološke i ribarstvene značajke glavonožaca iz reda Teuthoidea. Ishodi učenja: Upoznati se s morfološkim i ekološkim značajkama svih predstavnika ovih skupina koji su zastupljeni u Jadranu. Naučiti najznačajnija razlikovna obilježja čije je poznavanje neophodno pri analizama lovina glavonožaca i njihovoj identifikaciji. Proučiti distribuciju pojedinih vrsta, njihovu brojnost, način izlova i gospodarski značaj ukoliko ga imaju.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 135

Predavanje (blok sati) 10. Biološke, ekološke i ribarstvene značajke glavonožaca iz reda Octopoda. Ishodi učenja: Upoznati se s morfološkim i ekološkim značajkama svih predstavnika ove skupine koji su zastupljeni u Jadranu. Naučiti najznačajnija razlikovna obilježja čije je poznavanje neophodno pri analizama lovina glavonožaca i njihovoj identifikaciji. Proučiti distribuciju pojedinih vrsta, njihovu brojnost, način izlova i gospodarski značaj ukoliko ga imaju. Predavanje 11 (2 sata). Uvod u biološku raznolikost. Ishodi učenja: Razumjeti različite pristupe definiranju biološke raznolikosti i njihove razlike. Objasniti povijest terminologije iz područja biološke raznolikosti. Razumjeti zakonske regulative i osnovne smjernice zaštite biološke raznolikosti. Definirati hijerarhijski pristup istraživanju biološke raznolikosti. Stjecanje spoznaja o znanstvenim pristupima istraživanja biološke raznolikosti. Objasniti značaj biološke raznolikosti. Predavanje 12 (4 sata). Raznolikost vrsta, mjerenje i procijene raznolikosti. Ishodi učenja: Objasniti razlike u hijerarhijskom pristupu istraživanja biološke raznolikosti. Objasniti na primjerima definiranje i mjerenje biološke raznolikosti na višim razinama organizacije. Objasniti koncept bogatstva vrsta i pojmove broj, ujednačenost i različitost. Razumjeti praktične probleme u mjerenju bogatstva vrsta. Objasniti razlike u definicijama koncepta vrste. Objasniti metode procjene bogatstva vrsta. Razumjeti temeljne univarijatne i multivarijatne metode koje se primjenjuju za analizu biološke raznolikosti. Predavanje 13 (2 sata). Raznolikost školjkaša u Jadranu. Ishodi učenja: Razumijevanje taksonomije i sistematike školjkaša. Razumijevanje raspodjele školjkaša. Razumijevanje metoda uzorkovanja školjkaša. Razumijevanje statističkim metoda za analizu raznolikosti školjkaša. Predavanje 14 (2 sata) Utjecaj biološke raznolikosti na stabilnost i funkcioniranje ekosistema. Ishodi učenja: Razumjeti koncept stabilnosti zajednice i komponente stabilnosti. Objasniti povezanost između raznolikosti zajednice i stabilnosti. Objasniti otpornost na promjenu kao funkciju raznolikosti. Definirati funkciju ekosustava. Objasniti povezanost biološke raznolikosti i funkcije ekosustava na primjerima. Objasniti hipotetske odnose između biološke raznolikosti i funkcije ekosustava. Predavanje 15 (2 sata). Očuvanje biološke raznolikosti (Konzervacijska ekologija). Ishod učenja: Razumjeti ciljeve konzervacijske ekologije. Razumjeti zakonske osnove zaštite prirode u Republici Hrvatskoj. Razumjeti zakonske osnove zaštite prirode na međunarodnom nivou. Objasniti značaj IUCN-a i kategorizaciju vrsta. Razumjeti principe upravljanja zaštićenim vrstama u Republici Hrvatskoj. Razumjeti kriterije koji se primjenjuju pri odabiru vrsta za zaštitu. Predavanje 16 (3 sata). Zaštićena područja u moru i biološka raznolikost. Ishodi učenja: Razumjeti ciljeve uspostave zaštićenih područja u moru. Objasniti značajke zaštićenih područja u moru. Objasniti IUCN kategorije zaštićenih područja – na primjerima. Navesti primjere zaštićenih područja u svijetu, Mediteranu i Jadranskom moru. Objasniti moguće metode analize efikasnosti zaštite. Predavanje (blok sati) 17. Bioraznolikost beskralješnjaka Jadranskog mora. Bioraznolikost spužava Jadranskog mora. Bioraznolikost žarnjaka Jadranskog mora. Ishodi učenja: Dati pregled svih skupina beskralješnjaka koji žive u Jadranu te njihove istraženosti. Usporediti bioraznolikost spužava u svjetskim morima, Sredozemnom moru i u Jadranu. Prikazati u glavnim crtama taksonomiju jadranskih spužava. Upoznati ekologiju odabranih vrsta spužava u Jadranu. Upoznati ugrožene i zaštićene vrste spužava u Jadranu. Prikazati u glavnim crtama taksonomiju jadranskih žarnjaka. Upoznati ekologiju odabranih vrsta žarnjaka u Jadranu. Upoznati ugrožene i zaštićene vrste žarnjaka u Jadranu. Predavanje (blok sati) 18. Bioraznolikost puževa i školjkaša Jadranskog mora. Ishodi učenja: Usporediti bioraznolikost puževa i školjkaša u svjetskim morima, Sredozemnom moru i u Jadranu. Prikazati u glavnim crtama taksonomiju jadranskih puževa i školjkaša. Upoznati ekologiju odabranih vrsta puževa i školjkaša u Jadranu. Upoznati ugrožene i zaštićene vrste puževa i školjkaša u Jadranu.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 136

Predavanje (blok sati) 19. Bioraznolikost kolutićavaca Jadranskog mora. Bioraznolikost mahovnjaka Jadranskog mora. Ishodi učenja: Usporediti bioraznolikost kolutićavaca u svjetskim morima, Sredozemnom moru i u Jadranu. Prikazati u glavnim crtama taksonomiju jadranskih kolutićavaca. Upoznati ekologiju odabranih vrsta kolutićavaca u Jadranu. Usporediti bioraznolikost mahovnjaka u svjetskim morima, Sredozemnom moru i u Jadranu. Prikazati u glavnim crtama taksonomiju jadranskih mahovnjaka. Upoznati ekologiju odabranih vrsta mahovnjaka u Jadranu. Predavanje (blok sati) 20. Bioraznolikost rakova Jadranskog mora. Ishodi učenja: Usporediti bioraznolikost rakova u svjetskim morima, Sredozemnom moru i u Jadranu. Prikazati u glavnim crtama taksonomiju jadranskih rakova. Upoznati ekologiju odabranih vrsta rakova u Jadranu. Upoznati ugrožene i zaštićene vrste rakova u Jadranu. Predavanje (blok sati) 21. Bioraznolikost bodljikaša Jadranskog mora. Bioraznolikost plaštenjaka Jadranskog mora. Ishodi učenja: Usporediti bioraznolikost bodljikaša u svjetskim morima, Sredozemnom moru i u Jadranu. Prikazati u glavnim crtama taksonomiju jadranskih bodljikaša. Upoznati ekologiju odabranih vrsta bodljikaša u Jadranu. Upoznati ugrožene i zaštićene vrste bodljikaša u Jadranu. Usporediti bioraznolikost plaštenjaka u svjetskim morima, Sredozemnom moru i u Jadranu. Prikazati u glavnim crtama taksonomiju jadranskih plaštenjaka. Upoznati ekologiju odabranih vrsta plaštenjaka u Jadranu.

Seminari: Teme seminara ovise o interesima studenata. Osim tema koje predlaže nastavnik studenti mogu odabrati i druge, njima zanimljive teme, koje su sadržajno vezane uz sadržaj kolegija Biološka raznolikost Jadrana. Na seminarima je predviđeno aktivno sudjelovanje svih studenata kroz odgovaranje na pitanja koja postavlja student koji je pripremio seminar te kroz komentare i raspravu koja se vodi na kraju svakog seminara, gdje nastavnik ima ulogu moderatora dok student koji je pripremio seminar i izložio njegov sadržaj, odgovora na sva pitanja koja proizlaze iz rasprave. Seminar 1. Bioraznolikost spužava i žarnjaka Jadranskog mora. Ishodi učenja: Upoznati rasprostranjenost i ekologiju odabranih vrsta spužava i žarnjaka Jadranskog mora. Seminar 2. Bioraznolikost puževa i školjkaša Jadranskog mora. Ishodi učenja: Upoznati rasprostranjenost i ekologiju odabranih vrsta puževa i školjkaša Jadranskog mora. Seminar 3. Bioraznolikost kolutićavaca i mahovnjaka Jadranskog mora. Ishodi učenja: Upoznati rasprostranjenost i ekologiju odabranih vrsta kolutićavaca i mahovnjaka Jadranskog mora. Seminar 4. Bioraznolikost rakova Jadranskog mora. Ishodi učenja: Upoznati rasprostranjenost i ekologiju odabranih vrsta rakova Jadranskog mora. Seminar 5. Bioraznolikost bodljikaša i plaštenjaka Jadranskog mora. Ishodi učenja: Upoznati rasprostranjenost i ekologiju odabranih vrsta bodljikaša i plaštenjaka Jadranskog mora. ☒ predavanja ☐ samostalni zadaci ☒ seminari i radionice ☐ multimedija Vrste izvođenja ☐ vježbe ☐ laboratorij nastave: ☐ on line u cijelosti ☐ mentorski rad ☐ mješovito e-učenje ☐ (ostalo upisati) ☐ terenska nastava Obaveza je studenata da prisustvuju na barem 75% nastave. Svaki student je također Obveze studenata obavezan samostalno izraditi jedan seminarski rad iz jedne od problematika predmeta i obrazložiti ga usmeno pred nosiocem kolegija i kolegama. Pohađanje nastave 4 Istraživanje Praktični rad

Diplomski studij Morsko ribarstvo 137

Praćenje rada Eksperimentalni (Ostalo Referat studenata (upisati rad upisati) udio u ECTS bodovima Seminarski (Ostalo Esej 2 za svaku aktivnost rad upisati) tako da ukupni broj (Ostalo Kolokviji Usmeni ispit ECTS bodova upisati) odgovara bodovnoj (Ostalo vrijednosti Pismeni ispit Projekt predmeta): upisati) Ocjenjivanje i Znanje studenata se provjerava pismenim ispitom. Pismeni ispit sadrži 30 pitanja. Odgovori vrjednovanje rada na pitanja su ponuđeni, a treba odabrati jedan ili više točnih odgovora. Način ocjenjivanja: studenata tijekom 60-70% točnih odgovora - dovoljan; 70-80% - dobar; nastave i na završnom 80-90% - vrlo dobar; 90-100% - odličan. ispitu Broj Dostupnost Naslov primjeraka u putem ostalih knjižnici medija Jardas, I. 1983. Analitički pregled ihtiofaune Jadranskog - - Obvezna literatura mora. Ichthyologia, 15 (1): 15-35. (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija) Quignard, J.-P., Tomasini, J.A. 2000. Mediterranean fish - - biodiversity. Biol Mar. Medit., 7 (3): 1-66. Dulčić, J., Grbec, B., Lipej, L. 1999. Information on the - - Adriatic ichthyofauna – effect of water warming. Acta Adriat., 40 (2): 33-43. Dopunska literatura 1. Poppe, G.T. & Y. Goto Y. 2000. European Seashells. Volume II. (Scaphopoda, Bivalvia, Cephalopoda). 2nd edn. ConchBooks, Hackenheim, Germany Načini praćenja Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom kvalitete koji ispitu. Tijekom nastave vrednuje se: osiguravaju stjecanje a) pohađanje nastave utvrđenih ishoda b) aktivnost u nastavi učenja c) usvojeno znanje Ostalo (prema - mišljenju predlagatelja)

NAZIV PREDMETA BIOTEHNOLOGIJA I GENETIKA U RIBARSTVU I AKVAKULTURI Kod SMR506 Godina studija 2. Nositelj/i predmeta Doc. dr. sc. Željka Trumbić Bodovna vrijednost (ECTS) 4 Način izvođenja nastave P S V T Suradnici - (broj sati u semestru) 30 0 30 0 Postotak primjene e- Status predmeta izborni učenja OPIS PREDMETA Cilj ovog predmeta je upoznavanje studenata s osnovama biotehnologije s posebnim naglaskom na morsku (plavu) biotehnologiju. Tijekom predavanja obradit će se osnovne Ciljevi predmeta tehnike manipulacije genima, morski organizmi kao izvori visoko molekularnih spojeva te proizvođači fiziološki aktivnih supstanci. Genetski modificirani i transgenetski organizmi u akvakulturi. Uvjeti za upis - predmeta i ulazne

Diplomski studij Morsko ribarstvo 138

kompetencije potrebne za predmet Objasniti i usvojiti glavna područja primjene biotehnologije. Upoznati i usvojiti nove Očekivani ishodi metode istraživanja genoma i proteina. Upoznati se s principima proizvodnje učenja na razini visokovrijednih spojeva iz navedenih organizama. : Usvojiti principe korištenja morskih predmeta (4-10 organizama i mehanizme djelovanja njihovih aktivnih spojeva kao biopesticida i ishoda učenja) bioherbicida. Predavanje 1: Uvod, definicije pojmova te povijesni pregled biotehnologije. (2 sata) Ishodi učenja: Definirati i razumijeti pojam biotehnologije. Povijesni pregled razvitka biotehnologije kao nauke. Predavanje 2: Podjela biotehnologije – Plava, Zelena, Bijela i Siva. (2 sata) Ishodi učenja: Objasniti i usvojiti glavna područja primjene biotehnologije. Predavanje 3: Podjela biotehnoloških procesa prema biokemijskim reakcijama i s obzirom na vrstu biokatalizatora. (2 sata) Ishodi učenja: Usvojiti podjelu biotehnoloških procesa. Predavanje 4: Osnovni principi istraživanja genoma (genomics) i proteina (proteomics). (2 sata) Ishodi učenja: Upoznati i usvojiti nove metode istraživanja genoma i proteina. Predavanje 5: Opća shema mikrobnog procesa; mikrobna stanica kao bioreaktor. (2 sata) Ishodi učenja: Razumjeti i usvojiti mikrobne procese u stanicama. Predavanja 6 i 7: Tehnologija rekombinantne DNA. Kloniranje biljne i životinjske stanice. (4 sata) Ishodi učenja: Upoznati se sa principma tehnike rekombinantne DNA, kloniranja. Predavanje 8: Osnove transgenetike. (2 sata) Ishodi učenja: Razumijeti i upoznati se s principima i primjenom transgenetike Predavanje 9: Genetski modificirani i transgenetički organizmi u akvakulturi. Problemi Sadržaj predmeta primjene transgenetičke ribe. (2 sata) detaljno razrađen Ishodi učenja: Upoznati se i razumijeti značaj ovako dobivenih organizama i njihova uloga u prema satnici nastave akvakulturi. Predavanje 10: Morski organizmi kao izvori prirodnih proizvoda (beskralježnjaci, spužve i alge). (2 sata) Ishodi učenja: Upoznati se s principima proizvodnje visokovrijednih spojeva iz navedenih organizama. Predavanje 11: Kontinuirani uzgoj algi u akvakulturi (mikro, mini i makro alge). (2sata) Ishodi učenja: Upoznavanje i usvajanje principa selekcije algi, uzgoja u otvorenim bazenima i fotobioreaktorima (Dunaliella salina, Spirulina sp.). Predavanje 12: Alge proizvođači energije (biogoriva - biodizel). (2 sata) Ishodi učenja: Upoznavanje s procesima dobivanja biogoriva iz algi. Predavanja 13 i 14: Drugi proizvodi iz morskih organizama (lijekovi, enzimi, bimaterijali, biosenzori, biopesticidi). (4 sata) Ishodi učenja: Upoznavanje s procesima dobivanja navedenih proizvoda. Predavanje 15: Proizvodnja biopesticida (morske spužve) i bioherbicida (organizmi koraljnih grebena). (2 sata) Ishodi učenja: Usvojiti principe korištenja morskih organizama i mehanizme djelovanja njihovih aktivnih spojeva kao biopesticida i bioherbicida.

VJEŽBE: Ishodi učenja: Upoznavanje s principima rada bioreaktora i analitičko dokazivanje aktivnih supstanci iz morskih organizama. ☒ predavanja ☐ samostalni zadaci ☐ seminari i radionice ☐ multimedija Vrste izvođenja ☒ vježbe ☐ laboratorij nastave: ☐ on line u cijelosti ☐ mentorski rad ☐ mješovito e-učenje ☐ (ostalo upisati) ☐ terenska nastava

Diplomski studij Morsko ribarstvo 139

Student je obvezan odraditi sve vježbe. Nastavnik ocjenjuje sudjelovanje studenta u radu (pokazano znanje, razumijevanje, sposobnost postavljanja problema, zaključivanje, itd). Cilj vježbi je upoznati studenta s radom bioreaktora, načinima uzorkovanja i pripreme uzoraka, Obveze studenata analizama uzoraka, standardizaciji i prikazivanju rezultata. Na kraju odrađenih svih vježbi student je dužan položiti kolokvij. Studenti koji ne odrade sve vježbe i ne polože kolokvij predmet upisuju slijedeće godine. Tijekom semestra prati se rad svakog studenta, a nastavnik ima pravo i dužnost pozivati na razgovor studente koji zakazuju u nastavi. Praćenje rada Pohađanje nastave 2 Istraživanje Praktični rad studenata (upisati Eksperimentalni (Ostalo Referat udio u ECTS bodovima rad upisati) za svaku aktivnost Seminarski (Ostalo Esej tako da ukupni broj rad upisati) ECTS bodova (Ostalo Kolokviji Usmeni ispit odgovara bodovnoj upisati) vrijednosti (Ostalo Pismeni ispit 2 Projekt predmeta): upisati) Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom ispitu. Tijekom nastave vrednuje se: a) pohađanje nastave, b) samostalni rad i aktivnost u nastavi te c) usvojeno znanje. Znanje studenata se provjerava pismenim ispitom. Na završnom, pismenom ispitu provjeravaju se ključne, specifične kompetencije koje se utvrđuju za svaku cjelinu. Provjere znanja: Provjera znanja odvija se putem pismenog ispita, o terminu studenti će biti obaviješteni na vrijeme. Trajanje ispita je 60 minuta. Ispit se boduje i dobiva se ocjena koja Ocjenjivanje i ulazi u konačnu ocjenu predmeta. Za prolaz na ispitu potrebno je na pitanja odgovoriti s vrjednovanje rada točnošću od najmanje 60 %. studenata tijekom Ocjenjivanje: Ocjena na ispitu formira se na temelju postignutog uspjeha prema slijedećem nastave i na završnom ključu: ispitu 70 – 81 bod dovoljan (2) 82 – 93 boda dobar (3) 94 – 105 bodova vrlo dobar (4) 106 – 120 bodova izvrstan (5) Za uspješan prolaz potrebno je: ispuniti sve nastavne obaveze (pohađanje i aktivno sudjelovanje na predavanjima) i odraditi vježbe i položiti kolokvij. Ukupnu ocjenu čine rezultati ispita, ocjene iz kolokvija vježbi te prisustvo i aktivno sudjelovanje u nastavi. Broj Dostupnost Naslov primjeraka u putem ostalih knjižnici medija Obvezna literatura Beaumont, A.R. and Hoare,K. 2003. Biotechnology and - - (dostupna u knjižnici i genetics in fisheries and aquaculture. Blackwell science putem ostalih medija) Ltd.158pp. Dunham, Rex A. 2004. Aquaculture and fisheries - - biotechnology: genetic approaches. CABI Publishing.372 pp. 1. Fenical, W. And Jensen P. (1993). Advances in Marine biotechnology. Vol.I: Dopunska literatura Pharmaceutical and Bioactive Natural products. (Attaway,D. and Zaborsky,O. Eds.) Plenum

Press. Načini praćenja Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom kvalitete koji ispitu. Tijekom nastave vrednuje se: osiguravaju stjecanje a) pohađanje nastave utvrđenih ishoda b) aktivnost u nastavi učenja c) usvojeno znanje Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

Diplomski studij Morsko ribarstvo 140

NAZIV PREDMETA OPTIKA MORA Kod SMB507 Godina studija 2. Nositelj/i predmeta - Bodovna vrijednost (ECTS) 2 Način izvođenja nastave P S V T Suradnici - (broj sati u semestru) 15 0 0 0 Postotak primjene e- Status predmeta izborni - učenja OPIS PREDMETA Upoznati studente s optičkim procesima i ulogom svjetlosti u moru; prikazati osnovne teorijske pretpostavke za razumijevanje optičkih procesa u moru; uključiti studente u Ciljevi predmeta eksperimentalni rad u optici mora upoznavanjem optičkog instrumentarija kroz terensku nastavu na oceanografskom brodu i u laboratoriju. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja) Uvod u optiku mora, povijesni osvrt, terminologija, definicije fizikalnih veličina u optici mora, značaj svjetlosti za život u moru, procesi vidlljivog spektra Sunčevog zračenje na Sadržaj predmeta prijelazu iz atmosfere u more te optički procesi u moru: refleksija, refrakcija, raspršenje i detaljno razrađen apsorpcija. Optički aktivne tvari u moru: morska vode, otopljeni pigmenti, suspendirana prema satnici nastave tvar. Instrumenti optike mora. Vidljivost u moru, boja mora, bioluminiscencija, fluorescencija i fotosinteza. Osnove moderne optike mora mjerenjima pomoću satelitskih senzora. ☒ predavanja ☐ samostalni zadaci ☐ seminari i radionice multimedija Vrste izvođenja ☐ vježbe ☐ laboratorij nastave: ☐ on line u cijelosti ☐ mentorski rad ☐ mješovito e-učenje seminari ☐ terenska nastava Obveze studenata Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad Praćenje rada Eksperimentalni (Ostalo Referat studenata (upisati rad upisati) udio u ECTS bodovima Seminarski (Ostalo za svaku aktivnost Esej tako da ukupni broj rad upisati) ECTS bodova (Ostalo Kolokviji Usmeni ispit odgovara bodovnoj upisati) vrijednosti predmeta): (Ostalo Pismeni ispit 1 Projekt upisati)

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Diplomski studij Morsko ribarstvo 141

Broj Dostupnost Naslov primjeraka u putem ostalih knjižnici medija Obvezna literatura Jerlov, N. 1976. Optical oceanography. Elsevier. - (dostupna u knjižnici i Amsterdam. putem ostalih medija) Kirk, J.T.O. 1994: Light and Photosynthesis in Aquatic - Ecosystems, 2nd ed., Cambridge. Williams, J. 1970. Optical properties of the sea. - Annapolis, Md., United States Naval Institute. Barale, V. and P. Schlittendardt, (eds.) 1991. Ocean colour: Theory and Applications in a decade of CZCS Experience. Euro COURSES Remote sensing, Ispra, Italy. Kluwer Academic Dopunska literatura Publishers, Dordrecht, Boston, London.

Gower, J.F.R. (Ed.) 1981, Oceanography from space, Plenum Press, New York. Hojerslev, N. K. 1990, Daylight in the sea, Landolt-Borstein, New Series V3a. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

NAZIV PREDMETA PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ Kod SMB509 Godina studija 2. Prof. dr. sc. Mladen Šolić 3 Nositelj/i predmeta Bodovna vrijednost (ECTS) Prof. dr. sc. Ivan Katavić - Način izvođenja nastave P S V T Suradnici (broj sati u semestru) 15 15 0 0 izborni Postotak primjene e- - Status predmeta učenja OPIS PREDMETA Glavni ciljevi predmeta su upoznavanje studenata s postupcima Procjene utjecaja na okoliš Ciljevi predmeta (PUO) i Strateške procjene utjecaja na okoliš (SPUO), koje se koriste kao jedan od suvremenih alata u zaštiti okoliša i planiranju održivog razvitka. Uvjeti za upis - predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Očekivani ishodi Znati tipove utjecaja: direktni, indirektni, kumulativni, reverzibilini-ireverzibilni. Znati učenja na razini definiciju praćenja i nadgledanja utjecaja zahvata na okoliš (moitoring). Razumjeti kriterije predmeta (4-10 za određivanje programa praćenja. Poznavati strateški postupak sustavne procjene utjecaja ishoda učenja) planova i programa na okoliš. I. CJELINA: Procjena utjecaja na okoliš (PUO) Predavanje 1. Definicija i ciljevi PUO. Sadržaj predmeta Definicija, pricipi na kojima se temelji, ciljevi i ključne vrijednosti PUO; Faze u procesu PUO. detaljno razrađen Predavanje 2. Snimka i obuhvat zahvata. prema satnici nastave Definicija snimke zahvata (screening); Okvir za provođenje snimke; Značaj snimke zahvata u procesu PUO; Definicija i ciljevi obuhvata zahvata (scoping) u procesu PUO. Predavanje 3. Analiza utjecaja.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 142

Definicija utjecaja na okoliš; Tipovi utjecaja: direktni, indirektni, kumulativni, reverzibilini- ireverzibilni; Trajanje utjecaja; Razmjeri utjecaja, Razdoblje utjecaja, Jačina utjecaja; Značajnost utjecaja (lokalna, regionalna, globalna). Predavanje 4. Metode procjene utjecaja na okoliš. Kontrolne liste, matrice (leopoldova matrica), mreže, slojevi, modeli i računalne metode; Određivanje značajnosti utjecaja; Kriteriji ekološke značajnosti. Predavanje 5. Mjere za ublažavanje/izbjegavanje negativnih utjecaja. Poželjna hijerarhija mjera: izbjegavanje, ublažavanje, kompenzacija, Elementi utjecaja (izvor, prenosnik, primatelj); Primjeri ublažavanja različitih utjecaja na okoliš. Predavanje 6. Pisanje izvješća. Studija o utjecaju na okoliš (SUO) – pisano izvješće; Elementi izvješća; Način pisanja i česte zablude; Postupak recenziranja. Predavanje 7. Mišljenje javnosti i donošenje odluke. PUO kao dio procesa donošenja odluke; Uključivanje javnosti u proces PUO i donošenje odluke; Mogućnosti komunikacije s javnošću tijekom procesa PUO. Predavanje 8. Program praćenja (monitoring). Definicija praćenja i nadgledanja utjecaja zahvata na okoliš (moitoring); Kriteriji za određivanje programa praćenja; Mogućnost revidiranja nekih elemenata zahvata (auditing). II. CJELINA: Strateška procjena utjecaja na okoliš (SPUO) Predavanje 9. Definicija Strateške procjene utjecaja na okolip (SPUO). Obuhvat, ciljevi i principi. Predavanje 10. Metode, tehnike i indikatori strateške procjene utjecaja. Primjeri iz prakse. Predavanje 11. Strateški postupak sustavne procjene utjecaja planova i programa na okoliš. Provedba SPUO; hijerarhijski odnosi 4P modela (politika/program/plan/projekt). Predavanje 12. Studija o strateškoj procjena utjecaju na okoliš (SPUO). Pisano izvješće; elementi izvješća; usvajanje planova i programa temeljem SPUO doc-a, monitoring. Predavanje 13. Direktiva EU o SPUO 2001/42. Područje primjene Direktive; planovi i programi koji ne podliježu Direktivi; iskustva i po(r)uke. Predavanje 14. Hrvatsko zakonodovstva o Strateškoj procjeni. Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07);Uredba o SPUO, NN 64/08; obvezujuća primjena SPUO; planovi i programi koji ne podliježu SPUO; nadležnosti za provedbu i ovjenu - izbor povjerenstva, monitoring, financiranje. Predavanje 15. SPUO u odnosu na okolišno prihvatljiv i održiv razvoj obalnih područja. SPUO u kontekstu Integralnog planiranja obalnih područja (ICAM); SPUO na geografskoj i sektorskoj skali. Tijekom semestra svaki od studenata je dužan izraditi seminarski rad na zadanu temu i prezentirati ga ostalim studentima. ☒ predavanja ☐ samostalni zadaci ☒ seminari i radionice ☐ multimedija Vrste izvođenja ☐ vježbe ☐ laboratorij nastave: ☐ on line u cijelosti ☐ mentorski rad ☐ mješovito e-učenje ☐ (ostalo upisati) ☐ terenska nastava Pohađanje nastave je obvezno (tolerira se određeni broj opravdanih izostanaka, ne više od Obveze studenata 20%). Studenti su obvezni sudjelovati u seminarskom dijelu nastave. Praćenje rada Pohađanje nastave Istraživanje Praktični rad studenata (upisati Eksperimentalni (Ostalo Referat udio u ECTS bodovima rad upisati)

Diplomski studij Morsko ribarstvo 143

za svaku aktivnost Seminarski (Ostalo Esej 2 tako da ukupni broj rad upisati) ECTS bodova (Ostalo Kolokviji Usmeni ispit odgovara bodovnoj upisati) vrijednosti (Ostalo predmeta): Pismeni ispit 1 Projekt upisati) Ocjenjivanje i Ispit se sastoji od pismenog testa. Na ukupnu ocjenu utječe zalaganje i uspješnost vrjednovanje rada studenata u izvršavanju zadataka i vježbi, kvaliteta napisanog i prezentiranog seminarskog studenata tijekom rada, te njihova aktivnost i doprinos diskusijama. nastave i na završnom ispitu Broj Dostupnost Obvezna literatura Naslov primjeraka u putem ostalih (dostupna u knjižnici i knjižnici medija putem ostalih medija) Šolić, M. Procjena utjecaja na okoliš: CD - - Katavić, I. Starteška procjena utjecaja na okoliš: CD - - 1. Bailey, J. And Dixon, J. 1999. Policy Environmental Assessment . In Petts J. (ed). Handbook of Environmental Impact Assessment (Vol. 1, pp 251-272). Blackwell Science Ltd, Oxford 2. Brown, A. And Therivel, R. 2000. Principles to Guide the Development of SEA Methodology. Impact Appraisal, 18(3): 183-190 Dopunska literatura 3. Kjorvnen, O., 2001. Strategic Environmental Assesment in World Bank Operations. Draft Report prepared by ECON Centre for Economic Analysis, Oslo 4. Partidario, M., 2001. Strategic Environmental Assesment (SEA) Training Manual (mp a mail.fct.unl.pt 5. SEA of District and Territorial Development Plans in Hong Kong SAR http://www.info.gov.hk/epd 6. SEA process to formulate development and strategy Načini praćenja Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom kvalitete koji ispitu. Tijekom nastave vrednuje se: osiguravaju stjecanje a) pohađanje nastave utvrđenih ishoda b) aktivnost u nastavi učenja c) usvojeno znanje Ostalo (prema - mišljenju predlagatelja)

NAZIV PREDMETA KLIMATSKE PROMJENE I MORSKI EKOSUSTAVI Kod SMR510 Godina studija 2. Nositelj/i predmeta - Bodovna vrijednost (ECTS) 2 Način izvođenja nastave P S V T Suradnici - (broj sati u semestru) 15 0 0 0 Postotak primjene e- Status predmeta izborni - učenja OPIS PREDMETA Cilj predmeta je upoznati studente sa globalnim i regionalnim klimatskim promjenama Ciljevi predmeta sustava atmosfera-kopno-oceani te odrazom tih promjena u morskom ekosustavu. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Diplomski studij Morsko ribarstvo 144

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja) Uvod. Klima i mehanizmi klimatskih promjena. Prirodne i antropogene klimatske promjene na globalnoj, hemisfernoj i regionalnoj skali. Uloga CO2 i ostalih plinova staklenika u Sadržaj predmeta atmosferi i oceanima. Sinhronzirane oscilacije atmosfere i mora. EL NINO i utjecaj na detaljno razrađen ekosustav mora Ozonski omotač i njegov utjecaj na abiotske i biotske promjene u moru. prema satnici nastave Odrazi zatopljenja na priobalje. Mogući trendovi zagrijavanja mora i utjecaj na ekosustav. Da li postoji ubrzanje klimatskih promjena? Negativne posljedice na morski ekosistem. Klimatske promjene na sjevernoj hemisferi i utjecaj na Jadran. ☒ predavanja ☐ samostalni zadaci ☐ seminari i radionice multimedija Vrste izvođenja ☐ vježbe ☐ laboratorij nastave: ☐ on line u cijelosti ☐ mentorski rad ☐ mješovito e-učenje seminari ☐ terenska nastava Obveze studenata Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad Praćenje rada Eksperimentalni (Ostalo Referat studenata (upisati rad upisati) udio u ECTS bodovima Seminarski (Ostalo za svaku aktivnost Esej tako da ukupni broj rad upisati) ECTS bodova (Ostalo Kolokviji Usmeni ispit odgovara bodovnoj upisati) vrijednosti predmeta): (Ostalo Pismeni ispit 1 Projekt upisati)

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu Broj Dostupnost Naslov primjeraka u putem ostalih knjižnici medija Obvezna literatura G.B. Bounsan. Ecological Climatology. Cambridge (dostupna u knjižnici i - putem ostalih medija) Univerity press, 2002. H.H. Lamb. Climate: present, past and future, METHUEN, - London, 1981. - Dopunska literatura Nacionalno izvješće o klimatskim promjenama. www.mzopu.hr

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

Diplomski studij Morsko ribarstvo 145

NAZIV PREDMETA ŽIVO BOGATSTVO JADRANA I NJEGOVO ISKORIŠTAVANJE Kod SMR511 Godina studija 2. Prof. dr. sc. Svjetlana 5 Nositelj/i predmeta Bodovna vrijednost (ECTS) Krstulović Šifner Doc. dr. sc. Frane Škeljo Način izvođenja nastave P S V T Suradnici (broj sati u semestru) 30 30 0 0 izborni Postotak primjene e- - Status predmeta učenja OPIS PREDMETA Savladavanjem ovog predmeta stječu se znanja potrebna za obavljanje poslova koji se odnose na iskorištavanje, zaštitu i gospodarenje živim bogatstvima Jadrana, kao i nadzor nad primjenom propisa iz oblasti morskog ribarstva, zaštite mora i njegovog živog bogatstva. U okviru kolegija studenti se upoznaju s temeljnim ekološkim i biološkim (oceanološkim) obilježjima Jadrana značajnim za njegov živi svijet, kao što su položaj, Ciljevi predmeta veličina i podjela Jadrana, njegove fizikalne i kemijske značajke i zone produkcije. Studenti se upoznaju i s ribolovnim područjima i ribolovom gospodarski značajnih vrsta. Kroz kolegij se daju obilježja, stanje i pregled živih bogatstava Jadrana, značajnih za morsko ribarstvo te perspektive i mogućnosti njihovog iskorištavanja te procjene stanja i monitoring jadranske ihtiofaune i drugih živih bogatstava značajnih za morsko ribarstvo. Uvjeti za upis - predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Upoznati osnovna fizikalna, geomorfološka i hidrografska obilježja Jadrana. Razumjeti vertikalnu i horizontalnu podjelu i strukturu bentoskih i pelagijskih zajednica kao i razliku između zajednica priobalnog područja i otvorenog mora. Analizirati glavne ribolovne Očekivani ishodi resurse, njihove ulove i trendove. Poznavati najznačajnija obilježja ribolova, intenzitet i učenja na razini načine iskorištavanja živih bogatstava mora. Definirati veličinu i snagu ribolovne flote u zoni predmeta (4-10 i udio pojedinih zemalja u ukupnom ribolovnom naporu. Usvojiti koje su najznačajnije ishoda učenja) ribolovne vrste u Jadranu. Razumjeti potrebu očuvanja ribolovnih resursa i načine na koji se oni najbolje mogu zaštititi. Objasniti ulogu znanosti i suradnje među zemljama sudionicama u ribolovu u managementu ribolova i bioloških resursa Jadranskog mora. Predavanje 1: Uvod (2 sata) Ishodi učenja: Upoznati se sa sadržajem kolegija, planom predavanja, obavezama koje studenti trebaju izvršiti kao preduvjet za uspješno savladavanje nastavne građe i dobivanja konačne ocjene iz kolegija. Objasniti studentima način polaganja ispita i način ocjenjivanja. Steći uvid u značaj živih bogatstava mora Jadrana u biološkom i gospodarskom smislu. Predavanje 2: Osnovne značajke Jadranskog mora (2 sata) Ishodi učenja: Upoznati osnovna fizikalna, geomorfološka i hidrografska obilježja Jadrana. Razumjeti vertikalnu i horizontalnu podjelu i strukturu bentoskih i pelagijskih zajednica kao Sadržaj predmeta i razliku između zajednica priobalnog područja i otvorenog mora. Objasniti utjecaj detaljno razrađen abiotičkih i biotičkih faktora na pojedinačne organizme i cijele životne zajednice. prema satnici nastave Predavanje 3: Živa bogatstva i značaj Jadrana u okviru FAO statističke zone 37 (2 sata) Ishodi učenja: Znati geomorfološke, klimatske i hidrografske specifičnosti Mediterana i Crnog mora te položaj i značaj Jadrana u okviru te FAO statističke zone. Analizirati glavne ribolovne resurse, njihove ulove i trendove. Poznavati najznačajnija obilježja ribolova, intenzitet i načine iskorištavanja živih bogatstava mora. Definirati veličinu i snagu ribolovne flote u zoni i udio pojedinih zemalja u ukupnom ribolovnom naporu. Opisati stanje najznačajnijih ribolovnih resursa u Mediteranu. Usvojiti koje su najznačajnije preporuke GFCM vezane uz očuvanje i zaštitu ribolovnih resursa Mediterana i Jadrana. Predavanje 4: Jadransko more i njegova živa bogatstva: stanje i trendovi (2 sata)

Diplomski studij Morsko ribarstvo 146

Ishodi učenja: Definirati podjelu Jadranskog mora prema FAO. Objasniti koje su kategorije ribolova u Jadranu prema hrvatskoj legislativi. Analizirati snagu ribolovnih flota koje sudjeluju u izlovu jadranskih bioloških resursa i njihov udio u ukupnim ulovima. Usvojiti koje su najznačajnije ribolovne vrste u Jadranu. Razumjeti potrebu očuvanja ribolovnih resursa i načine na koji se oni najbolje mogu zaštititi. Objasniti ulogu znanosti i suradnje među zemljama sudionicama u ribolovu u managementu ribolova i bioloških resursa Jadranskog mora. Predavanje 5: Najznačajniji ribolovni resursi i njihova zastupljenost u gospodarskom ribolovu Jadrana (2 sata) Ishodi učenja: Upoznati se sa najznačajnijim skupinama morskih organizama koje se iskorištavaju u Jadranu. Znati koji je njihov udio u lovinama Jadrana i Republike Hrvatske. Upoznati njihovu zastupljenost u pojedinim ribolovnim flotama na Jadranu. Znati trendove njihovih godišnjih ulova te najčešće načine njihovog izlova. Predavanje 6: Beskralježnjaci u gospodarskom ribolovu Jadrana (2 sata) Ishodi učenja: Analizirati najznačajnije skupine beskralježnjaka u ribolovu Jadrana i njihove prosječne godišnje ulove i trendove. Upoznati se s gospodarski značajnim vrstama beskralježnjaka u ribolovu Jadran. Znati kako je zakonski reguliran njihov izlov u Mediteranu i Jadranu i kakvo je recentno stanje njihovih populacija. Razumjeti razloge povećanog interesa za ovim skupinama u svjetskom ribolovu i ribolovu Jadrana. Poznavati najznačajnije ribolovne alate i tehnike za njihovo izlovljavanje u Jadranu. Predavanje 7: Gospodarski značajne pelagijske vrste riba Jadrana (2 sata) Ishodi učenja: Upoznati osnovna morfološka i biološka-ekološka obilježja gospodarski značajnih pelagijskih vrsta riba Znati u kojim se količinama i kojim ribolovnim alatima izlovljavaju navedene vrste. Objasniti koje vrste spadaju u kategoriju velikih, a koje malih pelagijskih vrsta riba i koji je njihov gospodarski značaj. Opisati područja i način izlova ovih vrsta, količine i trendove ulova. Upoznati se sa stanjem stockova gospodarski najznačajnijih vrsta. Predavanje 8: Gospodarski najznačajnije pridnene i priobalne vrste riba Jadrana (2 sata) Ishodi učenja: Upoznati značenje pridnenih i priobalnih vrsta Jadranskog mora u biološkom i gospodarskim smislu. Znati koje su najznačajnije vrste u pridnenom ribolovu, njihova osnovna biološka obilježja i područja njihovog izlova. Upoznati se s trendovima ulova najvažnijih vrsta i preporukama GFCM za njihovo iskorištavanje. Predavanje 9: Najznačajnija ribolovna područja u Jadranu (2 sata) Ishodi učenja: Upoznati se s najznačajnijim ribolovnim područjima Jadrana. Znati ribolovne alate i tehnike koje se koriste na tim ribolovnim područjima i ciljane vrste koje dominiraju u ulovima. Predavanje 10: Tipovi ribolova u Jadranu (2 sata) Ishodi učenja: Znati koji su osnovni tipovi ribolova prema hrvatskoj legislativi. Znati razlikovati i objasniti osnovne tipove ribolovnih alata i tehnika koje se koriste u gospodarskom ribolovu Jadrana. Upoznati obilježja, zastupljenost i značaj sportskog i rekreacijskog te malog obalnog ribolova u Jadranu. Predavanje 11: Koćarski ribolov u Jadranu (2 sata) Ishodi učenja: Znati koja su najznačajnija znanstvena, povijesna i recentna, istraživanjima pridnenih biozaliha u Jadranu. Upoznati se s glavnim značajkama pridnenih resursa Jadrana. Usporediti povijesno i recentno stanje demerzalnih bioloških resursa: po skupinama i za pojede značajne vrste. Znati najznačajnija koćarska područjima Jadrana, snagu ribolovnih flota koje u tim područjima izlovljavaju ribolovne resurse. Shvatiti potrebu očuvanja i zaštite pridnenih ribolovnih resursa i uz to vezane probleme. Upoznati se s mogućim načinima održivog upravljanja biološkim pridnenim resursima. Predavanje 12: Priobalni ribolov u Jadranu (2 sata) Ishodi učenja: Znati najznačajnije vrste ribolovnih alata upotrebljavanih u priobalnom gospodarskom ribolovu na Jadranu, njihovu namjenu, područje upotrebe i važnost u gospodarskom ribolovu. Razumjeti tehniku ribolova najznačajnijim ribolovnim alatima koji se upotrebljavaju u priobalnom gospodarskom ribolovu na Jadranu. Predavanje 13: Pelagijski ribolov Jadrana (2 sata)

Diplomski studij Morsko ribarstvo 147

Ishodi učenja: Upoznati se sa različitim tipovima pelagijskog ribolova zastupljenog u gospodarskom ribolovu Jadrana. Razumjeti tehniku ribolova mrežama plivaricama, i pelagijskim koćama. Znati namjenu pojedinih tipova alata, područje upotrebe i važnost u gospodarskom ribolovu na Jadranu. Predavanje 14: Ribolovno more RH (2 sata) Ishodi učenja: Znati što sve obuhvaća ribolovno more RH. Upoznati se s podjelom na ribolovne zone i njihovim značajem. Znati koja su osnovna obilježja svake ribolovne zone i njezin udio u ukupnim ribolovnim aktivnostima RH. Poznavanje načina upravljanje ribolovnim resursima Upoznati se s pojmom zaštićeno ribolovno područje i načinom gospodarenja ovakvim područjima i njihovim biološkim resursima. Predavanje 15: Nacionalni i europski zakonski okviri za gospodarenje živim bogatstvima Jadrana (2 sata) Ishodi učenja: Upoznati se sa osnovnim nacionalnim i europskim zakonima i podzakonskim odredbama vezanim uz morsko ribarstvo. Shvatiti ulogu znanosti u procesima vezanim uz praćenje i ocjenu stanja ribolovnih resursa i davanje preporuka za njihovo održivo korištenje. Analizirati prednosti i nedostatke ulaska u EU kroz prizmu potrebe očuvanja i zaštite ribolovnih resursa Jadrana.

Seminar 1: Oceanografska obilježja Jadrana (2 sata) Ishodi učenja: Objasniti geomorfološke značajke Jadrana, dinamiku strujanja i kretanje saliniteta i temperature. Objasniti značaj jadranskih ingresija. Opisati četiri proizvodne zone Jadrana (na temelju sadržaja hranjivih soli; M. Buljan) Seminar 2: Biološka obilježja Jadrana (2 sata) Ishodi učenja: Znati osnovne karakteristike živih bogatstva Jadrana, s posebnim osvrtom na broj vrsta i najznačajnije ekološke i ribarstvene podjele živih bogatstava mora. Znati najznačajnije pridnene i pelagične životne zajednice Jadrana. Opisati biološku raznolikost Jadrana. Seminar 3: Povijesni pregled ribarstva na Jadranu (2 sata) Ishodi učenja: Znati osnove povijesnog razvoja ribolova na Jadranu. Objasniti značaj pojedinih ribolovnih alata i tehnika kroz povijest ribarstva na Jadranu. Poznavati razvoj najvažnijih tehničkih inovacija u ribolovu na Jadranu, te njihov utjecaj na način i učinkovitost ribolova. Seminar 4: Pregled ribolovnih alata upotrebljavanih na Jadranu (2 sata) Ishodi učenja: Opisati i razlikovati osnovne vrste ribolovnih alata na Jadranu. Znati važnost, zastupljenost i rasprostranjenost osnovnih vrsta ribolovnih alata na Jadranu. Seminar 5: Rekreacijsko-sportski ribolov na Jadranu (2 sata) Ishodi učenja: Opisati tehnike rekreacijsko-sportskog ribolova na Jadranu. Znati važnost, zastupljenost i rasprostranjenost rekreacijsko-sportskog ribolova na Jadranu. Seminar 6: Gospodarski ribolov na Jadranu (2 sata) Ishodi učenja: Opisati najvažnije tehnike gospodarskog ribolova na Jadranu. Znati važnost, zastupljenost i rasprostranjenost pojedinih tehnika gospodarskog ribolova na Jadranu. Seminar 7: Najznačajnija ribolovna područja Jadrana (2 sata) Ishodi učenja: Navesti i opisati najvažnija ribolovna područja Jadrana. Znati karakteristične vrste, ribolovne alate i tehnike ribolova za pojedina ribolovna područja. Seminar 8: Najznačajnije vrste u gospodarskom ribolovu na Jadranu (2 sata) Ishodi učenja: Navesti najznačajnije vrste gospodarskog ribolova na Jadranu. Poznavati osnovne biološke, ekološke i ribarstvene karakteristike navedenih vrsta. Seminar 9: Plivaričarski ribolov na Jadranu (2 sata) Ishodi učenja: Znati osnovne tipove mreža plivarica upotrebljavanih na Jadranu. Znati namjenu pojedinih tipova mreža plivarica, područje upotrebe i važnost u gospodarskom ribolovu na Jadranu. Razumjeti tehniku ribolova mrežama plivaricama. Znati najznačajnije vrste plivaričarskog ribolova na Jadranu. Seminar 10: Koćarski ribolov na Jadranu (2 sata) Ishodi učenja: Znati osnovne tipove pridnenih i pelagičnih povlačnih mreža – koća upotrebljavanih na Jadranu. Znati namjenu pojedinih tipova pridnenih i pelagičnih

Diplomski studij Morsko ribarstvo 148

povlačnih mreža, područje upotrebe i važnost u gospodarskom ribolovu na Jadranu. Razumjeti tehniku ribolova pridnenim i pelagičnim povlačnim mrežama. Znati najznačajnije vrste koćarskog ribolova na Jadranu. Seminar 11: Priobalni ribolov na Jadranu (2 sata) Ishodi učenja: Znati najznačajnije vrste ribolovnih alata upotrebljavanih u priobalnom gospodarskom ribolovu na Jadranu. Znati namjenu pojedinih vrsta ribolovnih alatima upotrebljavanih u priobalnom ribolovu, područje upotrebe i važnost u gospodarskom ribolovu na Jadranu. Razumjeti tehniku ribolova najznačajnijim vrstama ribolovnih alata upotrebljavanih u priobalnom gospodarskom ribolovu na Jadranu. Znati najznačajnije vrste u priobalnom gospodarskom ribolovu na Jadranu. Seminar 12: Procjena stanja živih bogatstava Jadrana (2 sata) Ishodi učenja: Znati metode procjene stanja živih bogatstava mora. Znati rezultate i zaključke najznačajnijih istraživanja stanja živih bogatstava Jadrana. Objasniti trenutno stanje živih bogatstava Jadrana u skladu s najnovijim podacima istraživanja s posebnim naglaskom na najznačajnije vrste gospodarskog ribolova. Seminar 13: Mjere gospodarenja živim bogatstvima mora (2 sata) Ishodi učenja: Razumjeti pojam maksimalnog održivog ulova. Znati metode i tehnike reguliranja ribolova, uključujući prostorne i vremenske zabrane, reguliranje karakteristika ribolovnih alata te sistem kvota. Objasniti prednosti i nedostatke svih navedenih metoda i trenutne svjetske trendove u gospodarenju živim bogatstvima mora. Seminar 14: Odgovorni ribolov i načini reguliranja ribolova na Jadranu (2 sata) Ishodi učenja: Razumjeti pojam odgovornog ribolova. Znati osnovne načine reguliranja ribolova koji su trenutno u primjeni na Jadranu. Seminar 15: Propisi iz oblasti morskog ribarstva na Jadranu (2 sata) Ishodi učenja: Znati najvažnije zakone i podzakonske odredbe vezane uz ribolov na Jadranu, s posebnim naglaskom na gospodarski ribolov. Objasniti značenje i svrhu pojedinih propisa, kao i značajke njihove primjene u praksi. ☒ predavanja ☐ samostalni zadaci ☒ seminari i radionice ☐ multimedija Vrste izvođenja ☐ vježbe ☐ laboratorij nastave: ☐ on line u cijelosti ☐ mentorski rad ☐ mješovito e-učenje ☐ (ostalo upisati) ☐ terenska nastava Student je obvezan poznavati i pripremiti gradivo izloženo na predavanjima i seminarima. Seminari, osim dubljeg upoznavanja predmetne materije, imaju za cilj pripremu studenata za samostalan, aktivni i kreativni rad kakav se od njih očekuje nakon završetka diplomskog Obveze studenata studija. Nastavnik ocjenjuje rad studenata u okviru seminarima, što se odnosi na postavljanje problema, razumijevanje gradiva, znanje o zadanoj temi, zaključivanje, pisanje seminarskog rada i njegovo izlaganje. Od studenata se očekuje redovito pohađanje nastave, što uključuje predavanja i seminare.

Praćenje rada Pohađanje nastave 2 Istraživanje Praktični rad studenata (upisati Eksperimentalni (Ostalo Referat udio u ECTS bodovima rad upisati) za svaku aktivnost Seminarski (Ostalo Esej tako da ukupni broj rad upisati) ECTS bodova (Ostalo Kolokviji Usmeni ispit odgovara bodovnoj upisati) vrijednosti (Ostalo predmeta): Pismeni ispit 3 Projekt upisati) Ocjenjivanje i Nastavnik ocjenjuje poznavanje gradiva iz kolegija Živo bogatstvo Jadrana i njegovo vrjednovanje rada iskorištavanje putem pismenog ispita, kojim je obuhvaćena građa s predavanja i seminara. studenata tijekom

Diplomski studij Morsko ribarstvo 149

nastave i na završnom Pismeni ispit se rješava davanjem odgovora na ponuđena pitanja metodom izbora ili ispitu upisivanja riječi/definicija koje nedostaju. Studenti koji na pismenom ispitu nisu dobili prolaznu ocjenu moraju pristupiti naknadnoj provjeri znanja koju nastavnik može obaviti pismenim ili usmenim putem. Studenti koji žele popraviti prolaznu ocjenu mogu također, u dogovoru s nastavnikom, pristupiti naknadnoj pismenoj ili usmenoj provjeri znanja. Broj Dostupnost Naslov primjeraka u putem ostalih knjižnici medija Buljan M. (1974) Osnovne karakteristike Jadrana kao - - Obvezna literatura produkcionog bazena, Acta Adriatica, 18 (2) : 31 – 62. (dostupna u knjižnici i Cetinić P., Dulčić J., Soldo A. (1998) Zaštita živih - - putem ostalih medija) bogatstava mora reguliranjem ribolova, Pomorski zbornik, 36 (1): 161 – 175. Pérès J.M., Gamulin Brida H. (1973) Biološka - - oceanografija, Bentos, Bentoska bionomija Jadranskog mora, Školska knjiga, Zagreb, 493 p. 1. Vrgoč N, Arneri E, Jukić-Peladić S, Krstulović-Šifner S, Mannini P, Marčeta B, Osmani K, Piccinetti C, Ungaro N (2004) Review of current knowledge on demersal stocks of the Dopunska literatura Adriatic Sea. FAO-MiPAF Scientific Cooperation to Support Responsible Fisheries in the Adriatic Sea. GCP/RER/010/ITA/TD. AdriaMed Technical Documents 12: 91pp. 2. Relini G, Bertrand J, Zamboni A (1999) Synthesis of the knowledge on bottom fishery resources in Central Mediterranean (Italy and Corsica). Biol. Mar. Medit., 6 (suppl. 1). Načini praćenja Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom kvalitete koji ispitu. Tijekom nastave vrednuje se: osiguravaju stjecanje a) pohađanje nastave utvrđenih ishoda b) aktivnost u nastavi učenja c) usvojeno znanje Ostalo (prema - mišljenju predlagatelja)

NAZIV PREDMETA MARIKULTURA I OKOLIŠ Kod SMR513 Godina studija 2. Nositelj/i predmeta Doc. dr. sc. Vedrana Nerlović Bodovna vrijednost (ECTS) 5 Način izvođenja nastave P S V T Suradnici - (broj sati u semestru) 30 0 30 0 Postotak primjene e- Status predmeta izborni učenja OPIS PREDMETA Predmetni kolegij ima za cilj da studentima pruži potrebne informacije o zootehničkim i bio-ekološkim specifičnostima marikulture kao relevantne aktivnosti u obalnom prostoru sa Ciljevi predmeta svim pravima, obvezama i odgovornostima glede socijalnog, ekonomskog i ekolškog ispunjenja. Poznavanje zootehničkih i bio-ekoloških obilježja marikulture usmjereno je u pravcu usklađivanja interesa marikulture s drugim korisnicima obalnog i morskog prostora. Uvjeti za upis predmeta i ulazne Temeljna znanja iz biologije, kemije i fizike mora, te napose biologije i ekologije gospodarski kompetencije važnih vrsta. potrebne za predmet Očekivani ishodi Razumjeti globalne trendove koji diktiraju razvoj sektora marikulture. učenja na razini Znati objasniti važnost, ciljeve i usmjerenja marikulture,

Diplomski studij Morsko ribarstvo 150

predmeta (4-10 Znati objasniti zoniranje prostora za marikulturu i razumjeti važnost odabira lokacije za ishoda učenja) kavezni uzgoj. Znati opisati zone utjecaja kaveznog uzgoja na morski okoliš te razumjeti važnost kontrole praćenja u marikulturi (indikatori). Znati objasniti načine uzgoja riba i drugih morskih organizama: morski i kopneni sustavi. Razumjeti pojam nosivog kapaciteta u uzgojnoj sredini, te znati čimbenke koji limitiraju proizvodnju. Znati objasniti odnos marikulture s drugim sektorima s aspekta integralnog upravljanja obalnim područjem. Predavanje 1. Marikultura u svijetlu globalnih svjetskih okolnosti Definicija i ciljevi marikulture. Izmjenjene okolnost, otvorena pitanja i povoljnosti. Riba u ljudskoj prehrani – bolesti vezane za prehranu i sigurnost prehrane Predavanje 2. Interakcija lovnog i uzgojnog ribarstva Sinergijski čimbenici i različitosti. Ribolov kao biološka osnova marikulture. Marikultura u funkciji ribolova - poribljavanje Predavanje 3. Hidrološke i biološke osnove marikulture Odnos uzgajanih organizama prema promjenjivim čimbenicima morskog okoliša. Stres i posljedice po uzgajane organizme. Predavanje 4. Zootehnika u marikulturi Klasifikacija sustava za uzgoj ribe i drugih morskih organizama s posebnim obzirom na: (a) razinu kontrole; (b) smještaj uzgojnih instalacija); (c) dinamiku izmjene vodenih masa; (d) primjenjenu tehnologiju i zootehničkaa riješenja; i (d) uzgajane vrste. Zootehničke mjere – problem obraštaja. Medikamenti (npr. antibiotici) i opasnost njihove primjene po okoliš i ljudsko zdravlje. Predavanje 5. Utjcaj marikulture na okoliš i živi svijet Osnove funkcioniranja morskog ekosustava. Potencijalni utjecaji na okoliš. Utjecaj na vodeni stupac, sediment i bentoske zajednice. Oporavak morskog ekosustava u prostoru i vremenu. Predavanje 6. Organski unos i rizici eutrofikacije uslijed aktivnosti u marikulturi Unos i posljedice unosa organske tvari laveznim uzgoj i uzgojem školjkaša. Analiza različitih Sadržaj predmeta ekoloških scenarija uslijed: (a) visoke koncentracije organske tvari; (b) nutrienti u suvišku i detaljno razrađen (c) fito i bakterioplanktonska aktivnost u različitim uvjetima organskog i anorganskog prema satnici nastave opterećenja Predavanje 7. Kapacitet uzgajališta. Koliko ribe u uzgoju? Limitirajući čimbenici intenzifikacije pri uzgoju riba i školjkaša. Produkcijski, ekološki i sociološki kapacitet. Kvantifikacija nutrienata temeljem hidroloških i bioloških metoda. Izračun količine nutrijenata u vodi i sedimentu u odnosu na ugrađene nutriente u ribu. Zone utjecaja. Predavanje 8. Smanjenje negativnih utjecaja na okoliš Mogućnosti prevencije putem odabira ekološki poželjnijeg sastava hranidbenih komponent i formulacijom hrane i optimizacijom hranidbe. Izbor optimalnih lokacija za uzgoj. Kontrola praćenja stanja u okolišu (monitoring). Predavanje 9. Mogući utjecaji uzgoja na biodiverzitet Prebjezi i „genetsko zagađenje“. Posljedice smanjenje heterozigotnosti uz povećano ispoljavanje recesivnih gena. Povećanja homozigotnosti. Primjenjena genetika i genetičke interakcije u uzgojnoj praksi. Selektivni uzgoj preko ciljanog fenotipa. Hibridizacija i križanje. Kromosomske manipulacije. Usmjeravanje spola i transgeničke tehnologije. Moguće ublažavanje posljedica primjenom odgovarajućih metoda primjenjene genetike. Predavanje 10. Marikultura temeljena na ekosustavu – planiranje i upravljanje Održivi v.s. neodrživi razvoj. Principi i postupci implementacije upravljanja temeljenog na ekosustavu. Regulacijske i manipulacijske mjere u ekosustavu. Konvencionalno u odnosu na ekološki osvješćeno upravljanje procesima Predavanje 11. Zoniranje za marikulturu u kontekstu sveobuhvatnog planitanja i upravljanja obalnim prostorima

Diplomski studij Morsko ribarstvo 151

Temeljna obilježja obalnog prostora, korisnici i sukobljenosti. Izrazi i pojmovi. Interakcija socioloških, ekonomskih i ekoloških čimbenika u održivom upravljanju. Indikatori za marikulturu. Zoniranje za kaveski uzgoj ribe i uzgoj školjkaša na linijskim sustavima. Standardi za proizvodna područja, područja za ponovno polaganje, centre za pročišćavanje i otpremne centre. Predavanje 12. Potencijalni utjecaj klimatskih promjena na marikulturu Predviđanja – procjena ranjivosti sektora marikulture s obzirom na promjene u temperaturi, slanosti, padalinama, i globalnoj dinamici oceana. Utjecaj na ruralne zajednice ovisne o uzgoju ribe. Indirektni utjecaji – riblje brašno kao kritična komponenta u intenzivnom uzgoju karnivora. Predavanje 13. Ekološki indikatori i kontrola praćenja u marikulturi (monitoring) Indikatori kvalitete okolša relevantni za marikulturu: (a) u vodi; (b) sedimentu i (c) bentoskim zajednicama. Principi monitoringa u marikulturi. Monitoring uzgajališta ribe. Monitoring uzgajališta školjkaša. Čimbenici koji utječu na parametre mjerenja te prostornu i vremensku skala uzorkovanja. Predavanje 14. Poremećaji i bolesti u marikulturi kao posljedica ekoloških i zootehničkih promjena Dijagnosticiranje poremećaja. Metode i tehnike preveniranja poremećaja u uzgoju. Smanjenje rizika uslijed poremećaja i bolesti. Tretman bolesnih organizama u uzgoju. Predavanje 15. Rizici i upravljanje rizicima u marikulturi Podrijetlo i vrste rizika u marikulturi. Osiguranje kao preventivni institut. Principi i trendovi koji utječu tržište osiguranja u marikulturi. Rizici u kaveskom uzgoju ribe. Rizici u školjkarskoj proizvodnji. Iskustva i trendovi u svijetu i R. Hrvatskoj. x predavanja x samostalni zadaci x seminari i radionice ☐ multimedija Vrste izvođenja ☐ vježbe ☐ laboratorij nastave: ☐ on line u cijelosti ☐ mentorski rad ☐ mješovito e-učenje ☐ (ostalo upisati) ☐ terenska nastava Pohađanje nastave je obvezno (tolerira se određeni broj opravdanih izostanaka, ne više od Obveze studenata 20%). Studenti su obvezni sudjelovati na nastavi. Praćenje rada Pohađanje nastave 3 Istraživanje Praktični rad studenata (upisati Eksperimentalni udio u ECTS bodovima Referat (Ostalo upisati) za svaku aktivnost rad Seminarski tako da ukupni broj Esej 2 (Ostalo upisati) ECTS bodova rad odgovara bodovnoj Kolokviji Usmeni ispit (Ostalo upisati) vrijednosti predmeta): Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati) Ocjenjivanje i vrjednovanje rada Ispit se sastoji od pismenog testa i usmenog ispita. Na ukupnu ocjenu utječe zalaganje i studenata tijekom uspješnost studenata u izradi i prezentaciji seminarskih radova, te njihova angažiranost i nastave i na završnom doprinos raspravama. ispitu Broj Dostupnost Naslov primjeraka u putem ostalih knjižnici medija Obvezna literatura 1. Katavić, I., Predavanja iz kolegija Marikulture: CD* (dostupna u knjižnici i *CD - uključuje nastavne materijale koji se sastoje od PP putem ostalih medija) prezentacija, Priloge (knjige – udžbenike dostupne u PDF, različiti tekstove i web adrese iz problematike marikulture. 2. Katavić, I. , e-book: Marikultura

Diplomski studij Morsko ribarstvo 152

3. Bogut, I., Horvath, L. Adamek, Z., Katavić, I. 2006. Ribogojstvo. Sveučilište u Osijeku, Mostaru i Splitu, 523 p. 1. Barnabe, G. (1994). Biological basis of fish culture. In: Aquaculture - biology and ecology of cultured species, Barnabe, G. (ed), Elis Horword Limited, 227-372. 2. Beveridge, M.C.M. (1996). Cage aquaculture. Fishing News Books, Blackwell, Oxford, 351p. 3. Black, K.D. (1998). The environmental interactions associated with fish culture. In: Biology of farmed fish. Black, K.D. and A.D. Pickering (eds), Shefield Academic Press, 285- 326. 4. FAO, 2008. Understanding and applying risk analysis in aquaculture. (Eds) Bondad- Rerantaso, M.G., Arthur, J.R. and Subasinghe, R.P.. FAO Tech. Paper No. 519, 304pp. 5. GFCM, 2010. Indicators for sustainable development of Aquaculture. GFCM CAQ Working Group Report on sustainability of aquaculture, Athens, Greece, 14-17 April 2010. Dopunska literatura 6. Gezelius, S.S. and Raagjaer, J. (eds.), 2008. Making Fisheries Management Work.

Implementation of policies for sustainable Fishing. Springer, 235pp. 7. Ottolenghi, F., Silvestri, C., Giordano, P., Lovatelli, A., New, M.B. (2004). Capture-based aquaculture. The fattening of eels, groupers, tunas and yellowtails. Rome, FAO, 385p. 8. Hindisyde, N.T. Ross, L.G. Badjeck, M-C. And Allison, E.H., 2008. The effect of climate change on world aquaculture: a global perspective. Department for International Development (DIFID), 151pp. 9. Pillay, T.V.R. (1992). Aquaculture and environment. Oxford, Fishing News Books, Blackwell, 189p. 10. UNEP/MAP-CP/RAC, 2009. Sustainable Fisheries in the Mediterranena, 143 pp. Available also at: www. cprac.org 11. Odabrani članci iz znanstvenih i stručnih časopisa Načini praćenja Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom kvalitete koji ispitu. Tijekom nastave vrednuje se: osiguravaju stjecanje d) pohađanje nastave utvrđenih ishoda e) aktivnost u nastavi učenja f) usvojeno znanje Ostalo (prema Informacije o nastavnim materijalima, dodatnoj literaturi, studentskim obvezama, načinu mišljenju ocjenjivanja i terminima konzultacija studenti dobivaju na prvom satu predavanja. predlagatelja)

NAZIV PREDMETA BIOLOGIJA, EKOLOGIJA I DINAMIKA POPULACIJA GLAVONOŽACA Kod SMB514 Godina studija 2. Prof. dr. sc. Svjetlana Nositelj/i predmeta Bodovna vrijednost (ECTS) 3 Krstulović Šifner Način izvođenja nastave P S V T Suradnici - (broj sati u semestru) 15 15 0 0 Postotak primjene e- Status predmeta izborni učenja OPIS PREDMETA U okviru kolegija studenti se detaljno upoznaju sa biološkim i ekološkim značajkama glavonožaca i dinamikom njihovih populacija, uz poseban osvrt na glavonošce Jadranskog mora. Studenti se upoznaju sa sistematikom glavonožaca, gospodarskim značajem i godišnjom produkcijom glavonožaca, načinima i metodama njihovog izlova, Ciljevi predmeta reproduktivnom biologijom (reproduktivni sustav, sazrijevanje gonada, razmnožavanje, fertilizacija, polaganje jaja i briga za potomstvo, embrionalni razvoj, juvenilna faza) i reproduktivnim strategijama glavonožaca. Osim toga stječu nova saznanja o dinamici populacija glavonožaca i metodama određivanja njihove starosti s posebnim osvrtom na određivanje starosti pomoću statolita. Studenti se detaljnije upoznaju i sa biološkim i

Diplomski studij Morsko ribarstvo 153

ekološkim obilježjima teutofaune u Jadranu te s biologijom, ekologijom i dinamikom populacija gospodarski značajnih vrsta u Jadranu. Kroz predavanja stječu i nove spoznaje o najnovijim istraživanjima dubokomorske teutofaune Jadranskog mora. Uvjeti za upis - predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Upoznati reproduktivna obilježja različitih skupina glavonožaca, reproduktivne organe i spolne produkte, vrijeme i način razmnožavanja, načine i mjesto polaganja jaja, brigu za Očekivani ishodi potomstvo, obilježja embrionalnog razvoja. Definirati osnovne reproduktivne strategije učenja na razini glavonožaca. Naučiti koja su osnovna obilježja dinamike rasta i smrtnosti glavonožaca. predmeta (4-10 Usvojiti koji biotički i abiotički faktori i na koji način utječu na rast i smrtnost ove skupine ishoda učenja) organizama. Definirati osnovna biološka obilježja gospodarski značajnih vrsta glavonožaca. Upoznati recentno stanje stockova tih vrsta u Jadranu te utjecaj povećanja ribolovnog napora na stanje njihovih populacija. Predavanje 1 (3 sata). Uvod. Sistematika glavonožaca. Ishodi učenja: Upoznavanje sa sadržajem kolegija, planom predavanja, literaturom te svim obavezama koje studenti trebaju izvršiti kao preduvjet za uspješno savladavanje nastavne građe i dobivanje konačne ocjene iz kolegija. Tijekom uvodnog predavanja studentima se objašnjava način polaganja ispita i ocjenjivanja. Utvrđivanje i proširivanje znanja o sistematici glavonožaca uz kratki pregled svih izumrlih i recentnih skupina. Predavanje 2 (3 sata). Gospodarski značaj i godišnja produkcija glavonožaca. Ribolovni alati i metode izlova glavonožaca. Ishodi učenja: Analizirati gospodarski značaj glavonožaca u svjetskom ribolovu i upoznati skupine i vrste koje čine najveći udio u ukupnim svjetskim ulovima i u ulovima Mediterana i Jadrana te se upoznati s trendovima ulova i uzrocima promjena u veličini i rasprostranjenosti iskorištavanih stockova. Upoznati ribolovne alate i metode izlova glavonožaca u svjetskim morima i oceanima te u Mediteranu i Jadranu. Predavanje 3 (3 sata). Reproduktivna biologija glavonožaca. Reproduktivne strategije glavonožaca. Ishodi učenja: Upoznati reproduktivna obilježja različitih skupina glavonožaca, reproduktivne organe i spolne produkte, vrijeme i način razmnožavanja, načine i mjesto polaganja jaja, brigu za potomstvo, obilježja embrionalnog razvoja. Definirati osnovne reproduktivne strategije glavonožaca. Znati obilježja i glavne predstavnike svakog od Sadržaj predmeta osnovnih tipova reproduktivnih strategija. detaljno razrađen Predavanje 4 (3 sata). Dinamika populacija: rast, starost i smrtnost glavonožaca. Metode prema satnici nastave određivanja starosti. Ishodi učenja: Naučiti koja su osnovna obilježja dinamike rasta i smrtnosti glavonožaca. Usvojiti koji biotički i abiotički faktori i na koji način utječu na rast i smrtnost ove skupine organizama. Upoznati se s metodama koje se danas koriste za određivanja starosti glavonožaca, s njihovim prednostima i nedostacima. Objasniti metodologiju najčešće korištenih metoda određivanja starosti pomoću tvrdih struktura, posebice metodu određivanja starosti pomoću statolita. Predavanje 5 (3 sata). Glavonošci Jadrana. Dubokomorska teutofauna Jadrana. Ishodi učenja: Definirati osnovna biološka obilježja gospodarski značajnih vrsta glavonožaca. Upoznati recentno stanje stockova tih vrsta u Jadranu te utjecaj povećanja ribolovnog napora na stanje njihovih populacija. Znati razlikovati pojedine porodice i rodove glavonožaca koji nastanjuju Jadran. Upoznati se sa dosadašnjim znanstvenim istraživanjima i spoznajama o ovoj skupini u Jadranu. Opisati recentna istraživanjima dubokomorske teutofaune u Jadranu i osnovna biološka obilježja nađenih vrsta.

Seminari: Teme seminara ovise o interesima studenata. Osim tema koje predlaže nastavnik studenti mogu odabrati i druge, njima zanimljive teme, koje su sadržajno vezane uz sadržaj kolegija Biologija, ekologija i dinamika populacija glavonožaca. Na seminarima je predviđeno aktivno sudjelovanje svih studenata kroz odgovaranje na pitanja na kraju seminara, koja

Diplomski studij Morsko ribarstvo 154

postavlja student koji je pripremio seminar te kroz komentare i raspravu koja se vodi na kraju svakog seminara, gdje nastavnik ima ulogu moderatora dok student koji je pripremio seminar treba biti spreman odgovoriti na sva pitanja koja iz rasprave mogu proizaći. Općeniti ishodi učenja u okviru seminara su: upoznati se sa obilježjima razreda Cephalopoda: njihovim biološkim i ekološkim obilježjima, dinamikom populacija i gospodarskim značajem, steći uvid u stanje stockova gospodarski značajnih vrsta glavonožaca, perspektivama njihovog daljnjeg iskorištavanja i mjerama koje su poduzete ili ih treba poduzeti s ciljem pravilnog i održivog gospodarenja tom skupinom/vrstom/populacijom, razumjeti osnovne principe djelovanja različitih abiotičkih i biotičkih čimbenika koji utječu na stanje populacija glavonožaca, upoznati detaljnije reproduktivna obilježja glavonožaca, posebnosti pojedinih skupina unutar razreda kao i utjecaj pojedinih reproduktivnih strategija na recentno stanje njihovih populacija, razviti samostalnost u istraživanju i prikupljanju građe za izradu rada, sposobnost pisanja rada prema zadanim pravilima, osposobiti se za kvalitetnu i temeljitu obradu i prezentaciju seminarske teme, steći sposobnost raspravljanja i objektivnog, kritičkog osvrta na vlastiti i tuđi rad. ☒ predavanja ☐ samostalni zadaci ☒ seminari i radionice ☐ multimedija Vrste izvođenja ☐ vježbe ☐ laboratorij nastave: ☐ on line u cijelosti ☐ mentorski rad ☐ mješovito e-učenje ☐ (ostalo upisati) ☐ terenska nastava Od studenta se očekuje nazočnost na predavanjima i seminarima te aktivno sudjelovanje kroz pitanja, primjedbe i komentare vezane uz izloženu nastavnu materiju. Student je obvezan poznavati i pripremiti gradivo izloženo na predavanjima i seminarima. Osnovna zadaća seminara je stjecanje spoznaja o odabranom nastavnom sadržaju vezanom uz Obveze studenata gradivo koje obuhvaća kolegij te njegovo samostalno i argumentirano pripremanje i izlaganje pred nastavnikom i ostalim kolegama. To, osim dubljeg upoznavanja predmetne materije, ima za cilj pripremu studenata za samostalan, aktivni i kreativni rad kakav se od njih očekuje nakon završetka studija. Od studenta se očekuje redovito pohađanje nastave, što uključuje predavanja i seminare. Praćenje rada Pohađanje nastave 2 Istraživanje Praktični rad studenata (upisati Eksperimentalni (Ostalo Referat udio u ECTS bodovima rad upisati) za svaku aktivnost Seminarski (Ostalo Esej 1 tako da ukupni broj rad upisati) ECTS bodova (Ostalo Kolokviji Usmeni ispit odgovara bodovnoj upisati) vrijednosti (Ostalo Pismeni ispit Projekt predmeta): upisati) Nastavnik ocjenjuje poznavanje gradiva iz kolegija Biologija, ekologija i dinamika populacija glavonožaca putem pismenog ispita, kojim je obuhvaćena građa s predavanja. Pismeni ispit Ocjenjivanje i iz nastavnog gradiva s predavanja rješavaju se davanjem odgovora na ponuđena pitanja vrjednovanje rada metodom izbora ili upisivanja riječi/definicija koje nedostaju. Studenti koji na pismenom studenata tijekom ispitu nisu dobili prolaznu ocjenu moraju pristupiti naknadnoj provjeri znanja koju nastave i na završnom nastavnik može obaviti pismenim ili usmenim putem. Studenti koji žele popraviti prolaznu ispitu ocjenu mogu također, u dogovoru s nastavnikom, pristupiti naknadnoj pismenoj ili usmenoj provjeri znanja. Broj Dostupnost Obvezna literatura Naslov primjeraka u putem ostalih (dostupna u knjižnici i knjižnici medija putem ostalih medija) Boyle PR (1983) Cephalopod life cycles. Volume 1. - - Species Accounts. Academic Press London

Diplomski studij Morsko ribarstvo 155

Boyle PR (1987) Cephalopod life cycles. Volume 2. - - Comparative Reviews. Academic Press London Caddy JF (ed) (1983) Advances in assessment of world - - cephalopod resources. FAO Fisheries Tech. Paper 231: 1- 452 Nesis K (1987) Cephalopods of the world. T.H.F. - - Publications Inc. 42-46 p 1. Jereb P, Ragonese S, Boletzky Sv (1991) Squid age determination using statoliths. Proceedings of the international workshop held in the Istituto di technologia della pesca e del pescato N.T.R. – I.T.P.P. Special publication N.1: 1-127 2. Jereb P., Roper C.F.E. (2005) Cephalopods of the world. Volume 1, Chambered Nautiluses Dopunska literatura and Sepioids. FAO Species Catalogue for Fishery Purposes No. 4, Vol. 1 3. Jereb P., Roper C.F.E. (2011) Cephalopods of the world. Volume 2, Myopsid and Oegopsid Squids. FAO Species Catalogue for Fishery Purposes No. 4, Vol. 2 4. Roper CFE, Sweeney MJ, Nauen CE (1984) FAO species catalogue. Vol. 3. Cephalopods of the world. An annotated and illustrated catalogue of species of interest to fisheries. FAO Fish. Synop., (125)Vol. 3 Načini praćenja Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom kvalitete koji ispitu. Tijekom nastave vrednuje se: osiguravaju stjecanje a) pohađanje nastave utvrđenih ishoda b) aktivnost u nastavi učenja c) usvojeno znanje Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

NAZIV PREDMETA PLANKTONSKE KULTURE I NJIHOV UZGOJ Kod SMR515 Godina studija 2. Nositelj/i predmeta Doc. dr. sc. Leon Grubišić Bodovna vrijednost (ECTS) 5 - Način izvođenja nastave P S V T Suradnici (broj sati u semestru) 30 0 45 0 izborni Postotak primjene e- - Status predmeta učenja OPIS PREDMETA Kolegij ima za cilj upoznavanje studenata s metodama uzgoja planktonskih kultura za potrebe marikulturne proizvodnje. Studenti će poznavati biologiju uzgajanih vrsta i njihovu Ciljevi predmeta ulogu u akvakulturi. Stečena teoretska i praktična znanja neophodna su za rad i upravljanje mrijestilištem. Uvjeti za upis - predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Pojasniti ulogu akvakulture u sektoru proizvodnje hrane. Definirati potrebe za proizvodnju Očekivani ishodi planktonskih kultura. Opisati biokemijski sastav najznačajnijih vrsta fitooplanktona i razloge učenja na razini njihovog uzgoja. Opisati najčešće uzgajane vrste zooplanktonata i potrebe za njihovim predmeta (4-10 uzgojem. Opisati vrste koje se uzgajaju za potrebe farmacije. Objasniti odabir vrsta s ishoda učenja) obzirom na njihov biokemijski sastav. Opisati vrste koje se uzgajaju za potrebe farmacije. Objasniti odabir vrsta s obzirom na njihov biokemijski sastav. Predavanje 1. Globalno stanje u svjetskoj akvakulturi. Sadržaj predmeta Cilj ovog predavanja je upoznati studente s globalnom situacijom u sektoru proizvodnje detaljno razrađen hrane i ulozi akvakulture. Predstavit će se razvojni trendovi akvakulture s posebnim prema satnici nastave osvrtom na potrebe uzgoja planktonskih kultura.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 156

Ishodi učenja: Objasniti globalne razmjere rasta potrebe za hranom. Pojasniti ulogu akvakulture u sektoru proizvodnje hrane. Definirati potrebe za proizvodnju planktonskih kultura. Predavanje 2. Značajne planktonske kulture u uzgoju. Predavanje ima za cilj upoznati studente s najvažnijim fito i zooplanktonskim vrstama u uzgoju i njihovoj taksonomskoj pripadnosti. Ishodi učenja: Odrediti sistematsku pripadnost najčešće uzgajanih planktonata. Upoznati se s najčešće uzgajanim vrstama jednostaničnih algi. Opisati biokemijski sastav najznačajnijih vrsta fitooplanktona i razloge njihovog uzgoja. Opisati najčešće uzgajane vrste zooplanktonata i potrebe za njihovim uzgojem. Predavanje 3. Uzgoj morskih i slatkovodnih ciliata. Zadaća ovog predavanja je definirati ulogu nepatogenih ciliata u prehrani uzgajanih akvatičkih organizama. Biti će opisane najznačajnije uzgajane vrste. Ishodi učenja: Upoznavanje s pozitivnim i negativnim učincima prisutnosti praživotinja u uzgojnom mediju. Opisati najčešće uzgajane vrste i razloge uzgoja. Objasniti građu i životni ciklus ciliata. Upoznati zootehniku uzgoja ciliata. Predavanje 4. Uzgoj jednostaničnih algi. Predavanje ima za zadaću upoznati studente s ulogom proizvodnje jednostaničnih algi u akvakulturi, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji, te proizvodnji alternativnih eko- prihvatljivih izvora energije. Uvodno će se studenti upoznati s najčešće uzgajanim vrstama jednostaničnih algi, nastavno iskorištavanju algi u akvakulturi kao izvora hrane za razne razvojne stadije uzgajanih organizama. Ishodi učenja: Upoznati ulogu jednostaničnih algi u akvakulturi. Opisati vrste koje se uzgajaju za potrebe farmacije. Objasniti odabir vrsta s obzirom na njihov biokemijski sastav. Definirati veličinu i prehrambenu vrijednost jednostaničnih algi. Predavanje 5. Biotski i abiotski čimbenici nepohodni za uzgoj jednostaničnih algi. Kroz ovo predavanje studenti će dobiti osnovne informacije o fizikalno kemijskim svojstvima uzgojnog medija potrebnih za uspješan uzgoj jednostaničnih algi. Pored toga biti će upoznati s tehnikama pripreme uzgojnog medija s ciljem preveniranja bio - kontaminacije kulture mikroalgi. Ishodi učenja: Definirati osnovne okolišne uvijete potrebne za maksimalni rast kulture. Upoznati se s ulogom temperature, intenziteta svjetla, turbulencije i kisika vs. ugljik dioksida, te Ph uzgojnog medija. Objasniti ulogu hranjivih tvari i obogaćivanje uzgojnog medija istim. Upoznati tehnike pripremanja uzgojnog medija. Upoznati se s izvorima mogućh kontaminacija. Opisati preventivne mjere za spriječavanje kontaminacije kulture algi. Predavanje 6. Tehnologija uzgoja jednostaničnih algi. Predavanje obuhvaća problematiku izolacije jednostaničnih algi za uzgoj, i osnovne tehnološke pristupe njihovog intenzivnog uzgoja. Cilj je upoznati studente s tehnološkim pristupom uzgoja početnih kultura tkz. inokuluma, te s dinamikom rasta populacije jednostaničnih algi u jedinici volumena uzgojnog medija primjenom različitih zootehničkih pristupa i tehnikom eksploatacijom jednostaničnih algi. Ishodi učenja: Upoznati se s načinima dobivanja i održavanja početnih kultura. Objasniti tehniku inkubacije inokuluma i početne procese masovne proizvodnje. Opisati tehnologiju serijskog, polukontinuiranog, kontinuiranog uzgoja mikroalgi i njihov uzgoj u fotobioreaktorima. Usvojiti metodologiju procjene gustoće i brojnsti uzgajanih algi. Naučiti načine prikupljnja i održavanja koncentriranih jednostaničnih algi. Predavanje 7. Uzgoj rotatorija za potrebe akvakulture. Cilj je upoznati studente s grupom organizama koji se masovno uzgaja za prehranu najranijih razvojnih stadija brojnih akvatičkih vrsta. Ishod učenja: Objasniti ulogu žive hrane u akvakulturi i odnose predator-plijen. Upoznati se s građom i reprodukcijom rotatorija. Upoznati se s vrstama i sojevima rotatorija u uzgoju. Definirati bio-ekološke čimbenike potrebne za uzgoj rotatorija. Predavanje 8. Tehnologija uzgoja Brachionusa plicatilis.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 157

Rotatorij Brahionus plicatilis najzastupljenija je uzgajana vrsta koja služi kao prva hrana raznih postličinačkih stadija riba i rakova. Poznavanje tehnologije uzgoja ove vrste gotovo je neophodna kompentencija za rad u mrijestilištima. Ishod učenja: Definiranje načina održavanja nativnih kultura B. plicatilis. Upoznati se s tehnikom pripreme uzgojnog medija. Upoznati se s tehnologijom serijskog uzgoja i polukontinuranog uzgoja. Opisati vrste hrane korištene u uzgoju B. plicatilis. Objasniti načine enkapsulacije hranjiva u živim rotatorijima. Definirati rizike i izvore eventualnih biokontaminacija uzgojnog medija. Predavanje 9. Intenzivni uzgoj rotatorija. Predavanje ima za cilj upoznati studente s tehnološkim prednostima, ali i izvorima rizika kod intenzivnog uzgoja B. plicatilis u zatvorenim sustavima. Ishodi učenja: Definirati prednosti i potrebe za uzgojem B. plicatilis u velikim gustoćama. Upoznati se s tehničkim i ekološkim pretpostavkama uzgoja u velikim gustoćama. Objasniti tehnologiju uzgoja u reciklažnom sustavu. Objasniti načine pripreme uzgojnog medija i proces automatiziranog hranjenja. Opisati izvore rizika kod intenzivnog uzgoja B. plicatilis. Predavanje 10. Uzgoj rakova za potrebe akvakulture. Rakovi i njihovi najraniji razvojni oblici predstavljaju iznimno vrijedan izvor hrane za razne uzgajane vrste. Predmet definira tehnologiju uzgoja različitih razvojnih stadija i njihovu iskoristivost u akvakulturi. Ishodi učenja: Upoznati se s vrstama rakova u uzgoju i njihovim razvojnim oblicima. Opisati razvojne stadije i mogućnost njihovog korištenja u akvakulturi. Zootehnika uzgoja misida i njihova uloga u akvakulturi. Predavanje 11. Proizvodnja i zootehnika izkorištavanja salamurnog račića. Salamurni račić Artemia salina predstavlja izvor hrane za brojne uzgajane vrste. Kroz predloženo predavanje studenti će biti upoznati s tehnologijom dobivanja naupliusa i metanaupliusa salamurnog račića, najčešćih razvojnih formi s kojima se hrane postličinke uzgajanih riba i rakova. Ishodi učenja: Upoznavanje različitih vrsta i podvrsta salamurnog račića s obzirom na zemljopisno izvorište. Poznavanje reproduktivne biologije uvjetovane okolišnim čimbenicima. Objasniti tehniku prikupljanja cista s embrijima u dormaciji. Upoznati se s metodom održavanja cisti. Objasniti proces dekapsulacije i inkubacije cista. Poznavanje tehnike izolacije, obogaćivanja i održavanja nauplija. Predavanje 12. Uzgoj slatkovodnih i morskih kopepoda. Predavanje je posvećeno grupi koja ima značajnu ulogu kao karika koja spaja fitoplankton i više trofičke razine u vodenim ekosustevima. Kopepoditi zbog svojih raznovrsnih formi, visoke hranjive vrijednosti i atraktivnosti predstavljaju bogat izvor žive hrane za slatkovodne i morske uzgajane vrste. Ishodi učenja: Upoznati se s različitim formama kopepoda. Definirati najčešće uzgajane vrste kopepoda. Upoznati se s reproduktivnom biologijom kopepoda. Objasniti okolišne čimbenike neophodne za masovni uzgoj. Opisati tehnologiju uzgoja slatkovodnih i morskih kopepoda. Predavanje 13. Uzgoj planktonskih razvojnih oblika drugih vodenih organizama. Tema predavanja su druge akvatičke vrste, manje zastupljene u masovnom uzgoju žive hrane. Studenti će biti upoznati s tehnologijom uzgoja ličinačkih faza školjkaša, nematoda, glavonožaca i drugih grupa. Ishodi učenja: Upoznati se s vrstama zastupljenim u uzgoju. Objasniti razloge uzgoja ovih vrsta. Opisati reproduktivnu biologiju vrsta u uzgoju. Opisati ekološke uvjete neophodne za uzgoj. Upoznati se s tehnologijom uzgoja. Predavanje 14. Uzgoj mikroalgi za potrebe farmaceutske industrije. Predavanje ima za cilj upoznati studente s perspektivom uzgoja jednostaničnih algi za potrebe farmacije. Mnoge vrste mikroalgi sadrže spojeve koji imaju farmakološka svojstva. Osobito su zanimljiva antibiotska svojstva nekih vrsta modro-zelenih vrsta algi, te bogati sastav jednostaničnih algi drugim bioaktivnim spojevima. Ishod učenja: Upoznati se s vrstama algi koje se koriste kao dodatak prehrani ljudi. Upoznati se s vrstama jednostaničnih algi koje imaju antibiotska i druga farmakološka

Diplomski studij Morsko ribarstvo 158

svojstva. Definirati proces izolacije i iskoristivosti molekula bioaktivnih molekula. Definirati mogućnost masovnog uzgoja i sinteze farmaceutika. Predavanje 15. Tehnologija masovnog uzgoja jednostaničnih algi za proizvodnju biodizela. Globalno gledajući postoji ogroman interes za alternativnim okolišno prihvatljivim izvorima energije među koje ubrajamo i eko goriva proizvedene od jednostaničnih algi. Predavanje će studentima približiti tehnologiju masovne proizvodnje jednostaničnih algi za proizvodnju biogoriva. Ishodi učenja: Definirati vrste mikroalgi korištenih za proizvodnju biogoriva. Upoznati tehnologiju masovnog uzgoja na otvorenom. Razumjeti procese intenzivnog i kontroliranog uzgoja. Objasniti procese estrahiranja lipida iz algi.

Vježba 1. Priprema medija za uzgoj fitoplanktonskih kultura; 5 sati (teorija i praktični rad u laboratoriju). Ishodi učenja: Upoznati se s metodama sterilizacije morske vode. Objasniti mogućnosti obogaćivanja morske vode makro i mikro nutrientima. Opisati metode inokulacije. Vježba 2. Intenzivni uzgoj jednostaničnih algi u kontroliranim uvjetima; 4 sata (teorija i praktični rad u laboratoriju). Ishodi učenja: Upoznati metodu održavanja nativnih kultura. Objasniti načine omasovljenja proizvodnje algi. Demonstracija određivanja koncentracije i čistoće populacije. Vježba 3. Demonstracija uzgoja rorotorija u polukontinuranom sustavu; 5 sati (praktični rad). Ishodi učenja: Poznavanje uzgoja rotifera na bazi pekarskog kvasca i algi. Održavnje čiste kulture i poznavanja utjecaja ciliata na uzgoj. Vježba 4. Kontrolirani uzgoj rotatorija u reciklažnom sustavu; 5 sati (praktična nastava u eksperimantalnom mrijestilištu). Ishodi učenja: Upoznavanje s zatvorenim zgojnim sustavom za rotatorije. Opisati način rada sustava za automatsko hranjenje. Poznavanje metode procjene kavantitativnog sastava rotatorija. Vježba 5. Demonstracija inkubacije cista Artemia salina; 4 sata (praktična nastava u eksperimentalnom mrijestilištu). Ishodi učenja: Poznavanje metode dekapsulacije cista prije inkubacije. Poznavanje metode inkubacije artemije. Upoznati se s načinima odvajanja i prikupljanja naupliusa. Vježba 6. Demonstracija uzgoja metanaupliusa i adultnih formi Artemia salina; 5 sati (praktični rad u laboratoriju). Ishodi učenja: Poznavanje metode uzgoja metanaupliusa salamurnog račića. Prepoznavanje različitih okolišem uvjetovanih strategija razmnožavanja artemije. Vježba 7. Razmnožavanje drugih vrsta rakova; 4 sata (teoretska i praktična nastava). Ishodi učenja: Prikupljanje i razlikovanje spolova i spolnih prdukata kod rakova. Prikupljanje zoa i drugih razvojnih stadija rakova. Vježba 8. Proizvodnja ranih razvojnih stadija školjkaša; 6 sati (teoretska i terenska nastava). Ishodi učenja: Poznavanje metoda proizvodnje rahih razvojnih stadija školjkaša, glavonožaca i poliheta. Poznavanje tehničkih preduvjeta za proizvodnju gore navedenih organizama. Vježba 9. Uzgoj ranih razvojnih stadija glavonožaca i poliheta; 4 sata (teoretska i praktična nastava). Ishodi učenja: Poznavanje metoda proizvodnje rahih razvojnih faza glavonožaca i poliheta. Poznavanje tehničkih preduvjeta za proizvodnju gore navedenih organizama. Vježba 10. Prikupljanje i izoliranje kopepodita za potrebe uzgoja; 4 sata (praktični rad). Ishodi učenja: Prepoznavanje i izoliranje ciljanih vrsta: Acartia i dr. Uzgoj kopepodita u kulturi jednostaničnih algi. ☒ predavanja ☐ samostalni zadaci ☐ seminari i radionice Vrste izvođenja ☐ multimedija ☒ vježbe nastave: ☐ laboratorij ☐ on line u cijelosti ☐ mentorski rad ☐ mješovito e-učenje

Diplomski studij Morsko ribarstvo 159

☐ terenska nastava ☐ (ostalo upisati)

Pohađanje nastave je obvezno (tolerira se određeni broj opravdanih izostanaka, ne više od Obveze studenata 20%). Studenti su obvezni sudjelovati na vježbama.

Praćenje rada Pohađanje nastave 2 Istraživanje Praktični rad 2 studenata (upisati Eksperimentalni (Ostalo Referat udio u ECTS bodovima rad upisati) za svaku aktivnost Seminarski (Ostalo Esej tako da ukupni broj rad upisati) ECTS bodova (Ostalo Kolokviji Usmeni ispit odgovara bodovnoj upisati) vrijednosti (Ostalo predmeta): Pismeni ispit 1 Projekt upisati) Ocjenjivanje i Ukupna ocjena ovisi o zalaganju i uspješnosti studenata tijekom predavanja i praktičnih vrjednovanje rada vježbi. Temeljni princip ocjenjivanja jeste provjera znanja usvojenog na predavanjima s studenata tijekom maksimalnih 70% konačne ocjene, a 30% na praktičnim vježbama. Ispit je usmeni. Postoji nastave i na završnom mogućnost polaganja ispita polaganjem tri kolokvija tijekom semestra. Iz ocjena kolokvija ispitu izračunava se konačna ocjena ispita. Kolokviji obuhvaćaju gradivo s predavanja i vježbi. Broj Dostupnost Naslov primjeraka u putem ostalih knjižnici medija Obvezna literatura Frank, H. Hoff & Terry W. Snell 1987. Plankton culture - - (dostupna u knjižnici i manual. Fifth edition. Florida aqua farms. Inc. putem ostalih medija) Moretti, A i dr. 1999. Manual on hatchery Production of - - seabass and gilthead seabream. Volume1. FAO Landau., M. 1991. Introduction to aquaculture. John - - Wiley and Sons.Inc. 1. Sorgelos, p- 1973. Hiqh density culturing of the brine shrimp Artemia salina. Aquaculture, 1:385-391. Dopunska literatura 2. Sorgeloos, P.-1978 The culture and use of brine shrimp Artemia salina as food for

hatchery raised larval prawns, shrimp and fish in South East Asia. FAO Report THA/75/008/78/WP3, 50 p. Načini praćenja Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom kvalitete koji ispitu. Tijekom nastave vrednuje se: osiguravaju stjecanje a) pohađanje nastave utvrđenih ishoda b) aktivnost u nastavi učenja c) usvojeno znanje Ostalo (prema - mišljenju predlagatelja)

NAZIV PREDMETA PRAVO ZAŠTITE RIBOLOVA I MORSKOG OKOLIŠA Kod SMR516 Godina studija 2. Nositelj/i predmeta Prof. dr. sc. Ranka Petrinović Bodovna vrijednost (ECTS) 3 Način izvođenja nastave P S V T Suradnici Doc. dr. sc. Nikola Mandić (broj sati u semestru) 30 15 0 0 Postotak primjene e- Status predmeta izborni učenja OPIS PREDMETA

Diplomski studij Morsko ribarstvo 160

Osnovna zadaća kolegija je studente upoznati s: suvremenim poimanjem okoliša, onečišćavanjem i ugrožavanjem okoliša, zaštitom okoliša, pojmom prava okoliša i njegovim mjestom u pravnom sustavu, načelima prava okoliša, izvorima prava okoliša u pravnom poretku RH i u međunarodnim odnosima, pravom okoliša u EU, kategorizacijom propisa Ciljevi predmeta (izvori, narav, ishodišta onečišćenja, namjena), propisima RH, međunarodnim propisima, pravnom problematikom spriječavanja i suzbijanja onečišćenja mora, građanskopravnom odgovornosti i naknadom štete u slučaju onečišćenja mora štetnim tvarima, problematikom provedbe propisa o zaštiti morskog okoliša. Uvjeti za upis - predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Definirati pojam prava okoliša i njegovo mjesto u pravnom sustavu, te poznavati načela Očekivani ishodi prava okoliša. Poznavati međunarodni aspekt zaštite okoliša. Poznavati međunarodne učenja na razini propise koji reguliraju zaštitu i očuvanje okoliša. Poznavati propise koji reguliraju predmeta (4-10 onečišćenje mora s brodova s posebnim naglaskom na MARPOL konvenciju. Poznavati ishoda učenja) temeljna načela Konvencije o odgovornosti poduzetnika nuklearnih brodova. Predavanje / Seminar 1. Uvod; Pravo okoliša. Ishodi učenja: Poznavati suvremeno poimanje okoliša. Predavanje / Seminar 2. Pravo okoliša. Ishodi učenja: Definirati pojam prava okoliša i njegovo mjesto u pravnom sustavu, te poznavati načela prava okoliša. Predavanje / Seminar 3. Izvori prava okoliša u pravnom poretku RH. Ishodi učenja: Poznavati propise koji reguliraju zaštitu okoliša u RH. Predavanje / Seminar 4. Međunarodni aspekti zaštite okoliša. Ishodi učenja: Poznavati međunarodni aspekt zaštite okoliša. Predavanje / Seminar 5. Najvažniji međunarodni ugovori posvećeni zaštiti i očuvanju okoliša. Ishodi učenja: Poznavati međunarodne propise koji reguliraju zaštitu i očuvanje okoliša. Predavanje / Seminar 6. Pravo okoliša u EU. Ishodi učenja: Poznavati propise koji reguliraju zaštitu okoliša u EU. Predavanje / Seminar 7. Pravo zaštite morskog okoliša – uvod. Ishodi učenja: Poznavati osnove prava zaštite morskog okoliša. Predavanje / Seminar 8. Sprječavanje onečišćenja mora. Ishodi učenja: Poznavati međunarodne i nacionalne preventivne propise o zaštiti morskog Sadržaj predmeta okoliša. detaljno razrađen Predavanje / Seminar 9. Onečišćenje mora s brodova. prema satnici nastave Ishodi učenja: Poznavati propise koji reguliraju onečišćenje mora s brodova s posebnim naglaskom na MARPOL konvenciju. Predavanje / Seminar 10. Građanska odgovornost za onečišćenje morskog okoliša (odgovornost za onečišćenje uljem s tankera). Ishodi učenja: Poznavati međunarodnopravni sustav odgovornosti za onečišćenje mora uljem i drugim štetnim i opasnim tvarima. Predavanje / Seminar 11. Sustavi odgovornosti i naknade štete zbog onečišćenja mora uljem u RH. Ishodi učenja: Poznavati sustav odgovornosti i naknade štete zbog onečišćenja mora uljem prema nacionalnim propisima RH. Predavanje / Seminar 12. Odgovornost poduzetnika nuklearnog broda. Ishodi učenja: Poznavati temeljna načela Konvencije o odgovornosti poduzetnika nuklearnih brodova. Predavanje / Seminar 13. Odgovornost za štetu u ostalim slučajevima onečišćenja. Ishodi učenja: Poznavati odgovornost za štetu kod onečišćenja u ostalim slučajevima koji nisu posebno navedeni. Predavanje / Seminar 14. Zaštita morskog ribolova prema međunarodnim propisima. Ishodi učenja: Poznavati temeljna načela međunarodnih propisa koji reguliraju morski ribolov.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 161

Predavanje / Seminar 15. Barcelonska konvencija. Ishodi učenja: Poznavati temeljna načela Barcelonske konvencije. ☒ predavanja ☐ samostalni zadaci ☒ seminari i radionice ☐ multimedija Vrste izvođenja ☐ vježbe ☐ laboratorij nastave: ☐ on line u cijelosti ☐ mentorski rad ☐ mješovito e-učenje ☐ (ostalo upisati) ☐ terenska nastava Obveze studenata Studenti su obvezni pohađati minimalno 80% nastave, te izraditi i obraniti seminarski rad. Praćenje rada Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad studenata (upisati Eksperimentalni (Ostalo Referat udio u ECTS bodovima rad upisati) za svaku aktivnost Seminarski (Ostalo Esej 1 tako da ukupni broj rad upisati) ECTS bodova (Ostalo Kolokviji Usmeni ispit odgovara bodovnoj upisati) vrijednosti (Ostalo Pismeni ispit 1 Projekt predmeta): upisati) Cijeli ispit se sastoji od dva kolokvija te izrade i obrane seminarskog rada. Provođenje provjere znanja se organizira u toku semestra u kojem se sluša kolegij i u redovitim ispitnim rokovima. Prvi kolokvij obuhvaća područje zaštite okoliša općenito, dok drugi kolokvij Ocjenjivanje i obuhvaća područje zaštite morskog okoliša. Prolazna ocjena iz svakog kolokvija predstavlja vrjednovanje rada minimum od barem 50% točnih odgovora od ukupnog broja pitanja. Izrada i obrana studenata tijekom seminarskog rada se sastoji od izbora teme, proučavanja dijelova zadane litareture, izrade nastave i na završnom samog rada, te obrane, odnosno prezentacije rada pred ostalim studentima. Prolazna ispitu ocjena seminarskog rada predstavlja uspješno izlaganje seminarskog rada iz kojeg je vidljivo da student velikim dijelom vlada materijom koju prezentira. Da bi student uspješno položio kolegij mora dobiti prolaznu ocjenu iz oba kolokvija, te iz obrane seminarskog rada. Srednja ocjena te tri ocjene predstavlja ukupnu ocjenu iz kolegija. Broj Dostupnost Naslov primjeraka u putem ostalih knjižnici medija Ćorić, Dorotea, Onečišćenje mora s brodova – - - Obvezna literatura Međunarodna i nacionalna pravna regulativa, Pravni (dostupna u knjižnici i fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2009. putem ostalih medija) Hlača, Vinko – Stanković, Gordan, Pravo zaštite morskog - - okoliša (priručnik odabranih propisa), Rijeka, 1997. (str. 1. – 27. i 235. – 240.) Lončarić-Horvat, Olivera i dr., Pravo okoliša, Zagreb, - - 2003. (str. 23. – 71., 180. – 186. i 247. – 280.) 1. Bolanča, Dragan, Zaštita i očuvanje morskog okoliša, Zbornik radova sa Paneuropskog pomorskog simpozija, Split, 2000. (str. 93. – 104.) 2. Ćorić, Dorotea, Međunarodni sustav odgovornosti i naknade štete zbog onečišćenja mora uljem, Zagreb, 2002. Dopunska literatura 3. Grabovac, Ivo, Zaštita morskog okoliša od onečišćenja u unutrašnjim morskim vodama i

teritorijalnom moru Republike Hrvatske, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, br. 3 – 4, 1998. (str. 721. – 729.) 4. Pavić, Drago, Pomorsko imovinsko pravo, Split, 2006. (str. 390. – 411.) 5. Pomorski zakonik, Narodne novine, br. 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13 i 26/15. Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom Načini praćenja ispitu. Tijekom nastave vrednuje se: kvalitete koji a) pohađanje nastave osiguravaju stjecanje b) aktivnost u nastavi

Diplomski studij Morsko ribarstvo 162

utvrđenih ishoda c) usvojeno znanje učenja Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

NAZIV PREDMETA OČUVANJE BIORAZNOLIKOSTI U MORU Kod SMR517 Godina studija 2. Izv. prof. dr. sc. Gorana Jelić 2 Nositelj/i predmeta Bodovna vrijednost (ECTS) Mrčelić - Način izvođenja nastave P S V T Suradnici (broj sati u semestru) 15 15 0 0 izborni Postotak primjene e- - Status predmeta učenja OPIS PREDMETA Cilj kolegija: Upoznavanjem temeljnih karakteristika i procesa, koji uvjetuju biološku raznolikost u morskim ekosistemima, studenti će steći praktična i teoretska znanja za Ciljevi predmeta shvaćanje problematika o aktivnim i pasivnim principima očuvanja biodiverziteta. Također studenti stječu saznanja o faktorima, koji utječu na propadanje biodiverziteta (poseban osvrt na Mediteran i Jadransko more), te o mogućim rješenjima za njezino očuvanje. Uvjeti za upis - predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Poznavati posljedice ljudskih aktivnosti koji ugrožavaju pojedine vrste, njihova staništa i životne zajednice (litoralizacija, pomorski prijevoz, hidrogradnja, ulov i uzgoj morskih Očekivani ishodi organizama) i mehanizme njihovog djelovanja (direktni i indirektni). Poznavati pravnu učenja na razini osnovu zaštite mora (Konvencija o pravu mora, Konvencija o zaštiti bioraznolikosti, Kodeks predmeta (4-10 odgovornog ribarstva, Barcelonska konvencija). Poznavati biologiju i ekologiju ugroženih ishoda učenja) vrsta iz gore navedenih sistematskih skupina (rasprostranjenost, rast, razmnožavanje, ulogu u ekosustavu, mehanizme koji ih ugrožavaju i načine zaštite (legislativa)). Razumjeti ekološku izolaciju kao evolucijski mehanizam u nastanku novih vrsta. Predavanje 1. Upoznati studente sa uvjetima za dobivanje potpisa i načinom polaganja ispita i ocjenjivanja, te sadržajem kolegija. Uvod u kolegij. Mehanizmi koji ugrožavaju pojedine vrste, njihova staništa i životne zajednice. Ishodi učenja: Student mora razumjeti pojam bioraznolikosti i vremenske obrasce biološke raznolikosti (specijaciju i nestanak vrsta). Student mora poznavati posljedice ljudskih aktivnosti koji ugrožavaju pojedine vrste, njihova staništa i životne zajednice (litoralizacija, pomorski prijevoz, hidrogradnja, ulov i uzgoj morskih organizama) i mehanizme njihovog djelovanja (direktni i indirektni). Student mora razumjeti princip održivog razvoja, odnosno mjere razumnog korištenje resursa u svrhu njihovog očuvanja. Sadržaj predmeta Predavanje 2. Međunarodne organizacije, konvencije, programi i planovi u službi zaštite detaljno razrađen mora. Sustav crvenog popisa IUCNa. prema satnici nastave Ishodi učenja: Student mora poznavati vodeće međunarodne, programe i planove koji se bave pitanjima vezanim uz more (FAO, IMO, UNESCO, UNEP; WWF, IUCN, Natura 2000). Mora poznavati pravnu osnovu zaštite mora (Konvencija o pravu mora, Konvencija o zaštiti bioraznolikosti, Kodeks odgovornog ribarstva, Barcelonska konvencija). Student mora poznavati sadržaj crvenog popisa IUCNa, kategorije i kriterije ugroženosti. ugroženosti. Predavanje 3. Zaštita bioraznolikost Mediteran i RH. Pregled ugroženih vrsta i nižih sistematskih kategorija flore i faune u Mediteranu i Jadranu. Ishodi učenja: Student mora poznavati nacionalne organizacije, programe i planove, te zakonske i podzakonske akte (Zakon o zaštiti okoliša, zakon o zaštiti prirode, Pravilnici) kojima se štiti morski okoliš (legislativa). Student mora poznavati kriterije za razvrstavanje

Diplomski studij Morsko ribarstvo 163

svojti u strogo zaštićene i zaštićene svojte, te načine postupanje s takvim svojtama. Student mora poznavati Pravilnik o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom na zaštićenim životinjskim vrstama (NN 84/96). Student mora poznavati kategorije i kriterije ugroženosti Crvene knjige Republike Hrvatske. Predavanje 4. Ekologija ugroženih vrsta flore u Mediteranu i Jadranu. Ishodi učenja: Poznavati biologiju i ekologiju ugroženih biljnih vrsta (rasprostranjenost, rast, razmnožavanje, ulogu u ekosustavu, mehanizme koji ih ugrožavaju i načine zaštite (legislativa). Predavanje 5. Ekologija ugroženih vrsta faune u Mediteranu i Jadranu: od Protozoa do Mollusca. Ishodi učenja: Poznavati biologiju i ekologiju ugroženih vrsta iz gore navedenih sistematskih skupina (rasprostranjenost, rast, razmnožavanje, ulogu u ekosustavu, mehanizme koji ih ugrožavaju i načine zaštite (legislativa)). Predavanje 6. Ekologija ugroženih vrsta faune u Mediteranu i Jadranu: Mollusca i Anellida. Ishodi učenja: Poznavati biologiju i ekologiju ugroženih vrsta iz gore navedenih sistematskih skupina (rasprostranjenost, rast, razmnožavanje, ulogu u ekosustavu, mehanizme koji ih ugrožavaju i načine zaštite (legislativa)). Predavanje 7. Ekologija ugroženih vrsta faune u Mediteranu i Jadranu: od Arthropoda do Echinodermata. Ishodi učenja: Poznavati biologiju i ekologiju ugroženih vrsta iz gore navedenih sistematskih skupina (rasprostranjenost, rast, razmnožavanje, ulogu u ekosustavu, mehanizme koji ih ugrožavaju i načine zaštite (legislativa)). Predavanje 8. Ekologija ugroženih vrsta faune u Mediteranu i Jadranu: od Echinodermata do Acrania. Ishodi učenja: Poznavati biologiju i ekologiju ugroženih vrsta iz gore navedenih sistematskih skupina (rasprostranjenost, rast, razmnožavanje, ulogu u ekosustavu, mehanizme koji ih ugrožavaju i načine zaštite) (Pravilnik o zaštiti trpova (NN 76/98)). Predavanje 9. Ekologija ugroženih vrsta faune u Mediteranu i Jadranu: Cyclostomata i Chondrichthyes. Ishodi učenja: Poznavati biologiju i ekologiju ugroženih vrsta iz gore navedenih sistematskih skupina (rasprostranjenost, rast, razmnožavanje, ulogu u ekosustavu, mehanizme koji ih ugrožavaju i načine zaštite (Crvena knjiga ugroženih riba Jadrana)). Predavanje 10. Ekologija ugroženih vrsta faune u Mediteranu i Jadranu: Osteichties. Ishodi učenja: Poznavati biologiju i ekologiju ugroženih vrsta iz gore navedenih sistematskih skupina (rasprostranjenost, rast, razmnožavanje, ulogu u ekosustavu, mehanizme koji ih ugrožavaju i načine zaštite (Crvena knjiga ugroženih riba Jadrana)). Predavanje 11. Ekologija ugroženih vrsta faune u Mediteranu i Jadranu: Reptilia i Aves. Ishodi učenja: Poznavati biologiju i ekologiju ugroženih vrsta iz gore navedenih sistematskih skupina (rasprostranjenost, rast, razmnožavanje, ulogu u ekosustavu, mehanizme koji ih ugrožavaju i načine zaštite) (Pravilnik o zaštiti pojedinih vrsta gmazova (Reptilia)). Predavanje 12. Ekologija ugroženih vrsta faune u Mediteranu i Jadranu: Mammalia. Ishodi učenja: Poznavati biologiju i ekologiju ugroženih vrsta iz gore navedenih sistematskih skupina (rasprostranjenost, rast, razmnožavanje, ulogu u ekosustavu, mehanizme koji ih ugrožavaju i načine zaštite) (ACCOBAMS (Agreement on the conservation of cetaceans of the Black Sea, Mediterranean Sea and contiguous Atlantic Area), Pravilnik o zaštiti pojedinih vrsta sisavaca (Mammalia) (NN 31/95)). Predavanje 13. Film The tree of life. Ishodi učenja: Razumjeti pojam biološka raznolikost (taksonomska, genetska varijabilnost i varijabilnost ekosustava), te procese specijacije i nestanka vrsta. Razumjeti praćenje vremenskih promjena preko fosilnih nalaza. Razumjeti ekološku izolaciju kao evolucijski mehanizam u nastanku novih vrsta. Razumjeti Darwinovu teoriju o evoluciji i prirodnom odabiru. Prema Darwinovoj teoriji varijacije unutar vrsta pojavljuju se slučajno i preživljavanje ili izumiranje organizama određeno je sposobnošću da se adaptiraju na okoliš. Razumjeti Haeckelovu rekapitulacijsku teoriju - ontogenija je paralelna filogeniji. Predavanja 14 i 15. Film The end of the line.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 164

Ishodi učenja: Razumjeti utjecaj ribolova na smanjenje bioraznolikosti u moru (prelov i prilov) na primjeru bakalara u Sjevernom Atlantiku i Atlantske plavoperajne tune, važnost zaštite ugroženih vrsta, te društveno-ekonomski kontekst.

Seminari. Studenti odabiru teme koje su vezane uz sadržaj kolegija sukladno svom interesu. Ishodi učenja: Student u obliku Power Point prezentacije iznosi svoj seminarski rad s ciljem da prepozna i objasni bitne činjenice (analiza i sinteza, te podučavanje). Također ga se potiče na samostalnost u radu (sposobnost pronalaženja informacija i razvijanje kritičkog mišljenja) i daje prilika za učenje kako prezentirati vlastiti rad. ☒ predavanja ☐ samostalni zadaci ☒ seminari i radionice ☐ multimedija Vrste izvođenja ☐ vježbe ☐ laboratorij nastave: ☐ on line u cijelosti ☐ mentorski rad ☐ mješovito e-učenje ☐ (ostalo upisati) ☐ terenska nastava Pravo na potpis imaju studenti koji su tijekom semestra prisustvovali na minimum 80% Obveze studenata nastave i uspješno izradili i izložili seminarski rad.

Praćenje rada Pohađanje nastave 0,5 Istraživanje Praktični rad studenata (upisati Eksperimentalni (Ostalo Referat udio u ECTS bodovima rad upisati) za svaku aktivnost Seminarski (Ostalo Esej 1,5 tako da ukupni broj rad upisati) ECTS bodova (Ostalo Kolokviji Usmeni ispit odgovara bodovnoj upisati) vrijednosti (Ostalo predmeta): Pismeni ispit Projekt upisati) Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave (pohađanje nastave, aktivnost na nastavi, izrada i prezentacija seminarskog rada). Pravo na potpis imaju Ocjenjivanje i studenti koji su tijekom semestra prisustvovali na minimum 80% nastave. Klasičnog vrjednovanje rada polaganja ispita nema. Konačnu ocjenu čini 75% ocjene izrade i prezentacije seminarskog studenata tijekom rada i 25% pohađanje i aktivnost na nastavi. U ocjenjivanju seminarskog rada vrednovat će nastave i na završnom se: samostalnost u istraživanju, sposobnost analize i sinteze problema, posebice ispitu strukturiranje građe, prezentacija teme (vizualno i govornička vještina), sposobnost prenošenja znanja, kritički osvrt na vlastiti i tuđi rad. Broj Dostupnost Obvezna literatura Naslov primjeraka u putem ostalih (dostupna u knjižnici i knjižnici medija putem ostalih medija) Jelić Mrčelić, G., 2012/13: Očuvanje bioraznolikosti u - - moru, interna skripta, Split 1. Norse, E.A. 1993. Global marine biological diversity: A strategy for building conservation and decision making. Island Press, Washington D.C.000. Global biodiversity - Earth's living resources in the 21st century. World Conservation Press, Cambridge. 2. Radović, J. 2000. An overview of the state of biological and landscape diversity of Croatia with the protection strategy and action plans. Ministry of Environmental Protection and Dopunska literatura Physical Planning, XVIII: 158 pp. 3. UNEP World Conservation Monitoring Centre. 2 Gaston, K.J. (ed.). 1996. Biodiversity: A Biology of Numbers and Difference. 4. IUCN: Svjetski crveni popis biljaka i životinja (www.redlist.org). 5. Državni zavod za zaštitu prirode. 2004. Crveni popis ugroženih biljaka i životinja RH. 6. Nybakken, J. W.E. 1997. Marine biology: An ecological approach. B. Cummings LTD Wilson, E.O. 1992. The diversity of life. Penguin books, London.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 165

Načini praćenja Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom kvalitete koji ispitu. Tijekom nastave vrednuje se: osiguravaju stjecanje a) pohađanje nastave utvrđenih ishoda b) aktivnost u nastavi učenja c) usvojeno znanje Ostalo (prema - mišljenju predlagatelja)

NAZIV PREDMETA PREHRAMBENI PROIZVODI IZ MORA Kod SMR518 Godina studija 2. Nositelj/i predmeta Izv. prof. dr. sc. Vida Šimat Bodovna vrijednost (ECTS) 3 - Način izvođenja nastave P S V T Suradnici (broj sati u semestru) 30 0 15 0 izborni Postotak primjene e- - Status predmeta učenja OPIS PREDMETA Morski organizmi koji se upotrebljavaju za prehranu ljudi i industrijsku preradu. Tijekom povijesti ljudskog društva čovjek je stekao mnogo znanja o tome kako se mora hraniti da bi zadovoljio potrebe svoga tijela za hranjivim tvarima. Ovaj kolegij obrađuje nutritivne vrijednosti pojedinih vrsta riba i drugih morskih organizama i njihovih proizvoda, te njihovu ulogu u prehrani čovjeka i utjecaj na zdravlje; tehnološku pogodnost prehrambenih sirovina morskog podrijetla za fizikalne, kemijske i kombinirane postupke konzerviranja, ali i Ciljevi predmeta pogodnost morskih organizama za preradu u drugim industrijama. Obrađuje konzerviranje riblje ikre i morskih beskralježnjaka, te proizvode na bazi morskih algi. Poseban naglasak predmeta je na iskorištenju sirovina iz akvakulture, te otpadaka iz riboprerađivačke industrije kao sirovine za proizvodnju ribljeg brašna, surimi mase i drugih sirovina. Cilj predmeta je upoznati studente s alternativnim proizvodima koji imaju značajan doprinos ljudskom zdravlju, kako bi stečena znanja koristili u daljnjem radu i usavršavanju s ciljem promicanja zdravog načina života. Uvjeti za upis - predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Po završetku kolegija, studenti bi trebali jasno razumjeti i savladati: - ulogu ribe u prehrani ljudi; - načine i mogućnosti kojima se sirovine porijeklom iz mora mogu iskoristiti za prehranu Očekivani ishodi ljudi; - iskoristivost sirovine porijeklom iz mora za različite grane industrije; učenja na razini - metode konzerviranja i načine poboljšanja proizvoda mora; predmeta (4-10 - osnove razvoja novih proizvoda; ishoda učenja) - metode ocjenjivanja kvalitete sirovine, tehnoloških procesa i finalnih proizvoda; - studenti dobivaju teoretsko i praktično znanje za primjenu, provođenje i rukovođenje naučenih tehnologija u cilju promoviranja i poboljšanja proizvoda mora. Predavanje 1: Uvodno predavanje. Upoznavanje studenata s općim stanjem ribarstva u nas i u svijetu, s posebnim osvrtom na potrošnju ribe i proizvoda iz mora, trendove u konzumaciji proizvoda mora, te utjecaj istih na zdravlje ljudi. Razlika u nutricionističkoj vrijednosti različitih proizvoda ribarstva, te Sadržaj predmeta preporuke za konzumaciju ribe. detaljno razrađen Predavanja 2-3: Svježa i smrznuta riba. prema satnici nastave Rukovođenje kvalitetom u primarnoj proizvodnji. Uloga temperature u očuvanju kvalitete svježe ribe. Važnosti brzine hlađenja. Uloga i vrste leda koje se koriste za hlađenje ribe. Hladni lanac distribucije. Pravilno poleđivanje pelagične i demerzalnih vrsta riba. Priprema proizvoda ribarstva za daljnju distribuciju. Hlađenje ribe (osim ledom) zrakom,

Diplomski studij Morsko ribarstvo 166

rashlađenom morskom vodom i pothlađivanje do -2°C. Metode smrzavanja pogodne za različite vrste riba. Metode pakiranja i odabir ambalažnih materijala za transport i distribuciju svježe i smrznute ribe. Pokazatelji kvarenja svježe/smrznute ribe. Utjecaj hlađenja/smrzavanja na nutritivne vrijednosti ribe. Predavanje 4: Riblje konzerve. Proizvodnja ribljih konzervi, proizvoda od male i velike plave ribe i delikates proizvoda – metode konzerviranja, pakiranja i kontrola kvalitete proizvodnog procesa i finalnih proizvoda. Metode pakiranja i odabir ambalažnih materijala za transport i distribuciju ribljih konzervi. Pokazatelji kvarenja ribljih konzervi. Utjecaj termičke obrade na nutritivne vrijednosti proizvoda. Otpad u proizvodnji ribljih konzervi – daljnja obrada i mogućnosti. Predavanje 5: Riblje polukonzerve. Definicija i podjela ribljih polukonzervi. Opis, tehnološki postupci proizvodnje, metode konzerviranja, metode pakiranja i kontrola kvalitete proizvodnog procesa i finalnih proizvoda ribljih polukonzervi. Metode pakiranja i odabir ambalažnih materijala za transport i distribuciju ribljih polukonzervi. Pokazatelji kvarenja ribljih polukonzervi. Utjecaj termičke obrade, mariniranja i soljenja na nutritivne vrijednosti proizvoda. Otpad u proizvodnji ribljih polukonzervi – daljnja obrada, mogućnosti i problemi. Predavanje 6: Sušeni i dimljeni proizvodi ribarstva. Prijem, kontrola kvalitete i načini pripreme sirovine za procese sušenja i dimljenja. Uloga udjela vode i soli u konzerviranju ribe. Prirodno i umjetno sušenje, tradicionalni i industrijski procesi sušenja. Toplo i hladno dimljenje. Specifičnosti pojedinih metoda. Promjene koje se odvijaju u mesu ribe tijekom sušenja i dimljenja i njihov utjecaj na nutritivne vrijednosti proizvoda. Kvarenje sušene/dimljene ribe. Sušenje/dimljenje drugih morskih organizama. Finalizacija proizvoda od sušene i dimljene ribe. Ambalažni materijali i metode pakiranja u proizvodnji sušene i dimljene ribe. Načini pohrane i transporta sušene i dimljene ribe. Rukovođenje kvalitetom i procesima proizvodnje, kontrola kvalitete sirovine, proizvodnih procesa i gotovih proizvoda. Predavanja 7-8: Surimi. Sirovine za proizvodnju surimija. Biološki čimbenici koji utječu na kvalitetu surimija. Tehnologija proizvodnje surimija. Čimbenici proizvodnje koji utječu na kvalitetu surimija. Iskorištenje bjelančevina iz tamnog i bijelog mišića riba. Problemi u proizvodnji. Proizvodi na bazi surimi mase. Mikrobiologija i sigurnost surimi proizvoda. Nutritivna vrijednost surimi proizvoda. Predavanja 9-10: Riblja ikra i proizvodi od ikre. Vrste ikre koje se koriste za prehranu ljudi i industrijsku proizvodnju. Kemijski i nutritivni sastav ikra različitih ribljih vrsta. Biološki čimbenici koji utječu na kvalitetu ikre. Načini konzerviranja. Problemi u proizvodnji. Mikrobiologija i sigurnost proizvoda od ikre. Ambalažni materijali i metode pakiranja proizvoda od ikre. Predavanja 11-12: Proizvodi od algi. Proizvodi iz akvakulture. Alge koje se koriste u prehrani ljudi. Uzgoj/berba, svojstva, nutritivne vrijednosti. Metode konzerviranja proizvoda od algi. Kvarenje proizvoda od algi i njihova sigurnost. Proizvodnja ekstrakata i kapsula od algi. Primjena algi u drugim industrijama. Riba iz uzgoja. Školjkaši. Kvaliteta sirovine, metode konzerviranja, nutricionističke vrijednosti. Trendovi i planovi za budućnost. Usporedba s proizvodima iz ulova. Predavanje 13: Razvoj novih proizvoda. Razvojni proces novih proizvoda. Ključ uspjeha/neuspjeha novih proizvoda. Od ideje do proizvoda – rukovođenje razvojnim procesom novog proizvoda. Uloga potrošača u razvoju novog proizvoda. Predavanja 14-15: Riblja sirovina u drugim industrijama. Iskorištenje riblje sirovine u farmaceutskoj, kozmetičkoj i dr. industrijama, u proizvodnji hrane za životinje. Kontrola i iskorištenje otpada iz riboprerađivačke industrije.

Vježba 1. Lab vježba. Senzorska ocjena svježih proizvoda ribarstava.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 167

Analiza organoleptičkih svojstava različitih vrsta riba skladištenih tijekom različitih vremenskih perioda sa svrhom upoznavanja studenata s principima i načinom provođenja senzorskih analiza svježe ribe. Vježba 2. Lab vježba. Senzorska ocjena smrznutih proizvoda ribarstava. Analiza organoleptičkih svojstava različitih vrsta riba skladištenih tijekom različitih vremenskih perioda na temperaturama od -18 do -25°C sa svrhom upoznavanja studenata s principima i načinom provođenja senzorskih analiza smrznute ribe. Vježbe 3-4. Lab vježba. Senzorska ocjena ribljih konzervi. Analiza organoleptičkih svojstava i težinskih omjera različitih vrsta ribljih konzervi od male i velike plave ribe (različitih proizvođača) sa svrhom upoznavanja studenata s principima i načinom provođenja senzorskih analiza ribljih konzervi i upoznavanje s parametrima kvalitete istih. Vježbe 5-6. Lab vježba. Senzorska ocjena ribljih polukonzervi. Analiza organoleptičkih svojstava i težinskih omjera različitih vrsta ribljih polukonzervi (pasterizirani proizvodi, marinade) sa svrhom upoznavanja studenata s principima i načinom provođenja senzorskih analiza ribljih polukonzervi i upoznavanje s parametrima kvalitete istih. Vježbe 7-8. Lab vježba. Senzorska ocjena dimljenih i sušenih ribljih proizvoda. Analiza organoleptičkih svojstava različitih vrsta dimljenih i sušenih ribljih proizvoda (s posebnim naglaskom na udio vode, udio NaCl, boju i miris) sa svrhom upoznavanja studenata s principima i načinom provođenja senzorskih analiza dimljenih i sušenih ribljih proizvoda i upoznavanje s parametrima kvalitete istih. Vježba 9. Lab vježba. Senzorska ocjena proizvoda od riblje ikre. Analiza organoleptičkih svojstava različitih vrsta riblje ikre (s posebnim naglaskom na udio NaCl, boju i miris) sa svrhom upoznavanja studenata s principima i načinom provođenja senzorskih analiza soljenih i riblje ikre i upoznavanje s parametrima kvalitete istih. Vježba 10. Lab vježba. Senzorska ocjena proizvoda od algi. Analiza organoleptičkih svojstava različitih vrsta algi sa svrhom upoznavanja studenata s principima i načinom provođenja senzorskih analiza proizvoda od algi i upoznavanje s parametrima kvalitete istih. Vježbe 11-15. Praktična vježba. Razvoj novog proizvoda. Učenje principa i znanja potrebnih za razvoj novih proizvoda porijeklom iz mora. Ishodi učenja vježbi: Upoznati se s razlikama između istih proizvoda mora, znati te razlike povezati s problemima u proizvodnji. Steći napredna znanja za provođenje senzorskih analiza u cilju ocijene kvalitetu različitih proizvoda mora. Znati prepoznati proizvode ribarstva upitne kvalitete te odrediti potrebne daljnje radnje. Upoznati metode koje se provode u području kontrole upravljanja proizvodnim procesima, kontrole kvalitete hrane, rukovođenja kvalitetom i zaštitom potrošača. Steći osnovna znanja potrebna za razvoj novih proizvoda. ☒ predavanja ☐ samostalni zadaci ☐ seminari i radionice ☐ multimedija Vrste izvođenja ☒ vježbe ☐ laboratorij nastave: ☐ on line u cijelosti ☐ mentorski rad ☐ mješovito e-učenje ☐ (ostalo upisati) ☐ terenska nastava Studenti su obavezni pohađati nastavu (i predavanja i vježbe), aktivno sudjelovati u nastavnom procesu te položiti ispit (vidi rubriku Ispit). Prisutnost na nastavi će se evidentirati svaki sat (predavanja i vježbe). Studentu je dozvoljen jedan neopravdan Obveze studenata izostanak s vježbi i 2 izostanaka s predavanja. Izostanak je opravdan u slučaju bolesti ili određene aktivnosti na Odjelu, a nužno je donijeti pisanu potvrdu. Kašnjenje na nastavu (predavanja i vježbe) će se također evidentirati, pri čemu će se tri kašnjenja brojati kao jedan neopravdan izostanak. Stopostotna prisutnost na nastavi će se nagraditi s 2 boda. Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad 1

Diplomski studij Morsko ribarstvo 168

Praćenje rada Eksperimentalni (Ostalo Referat studenata (upisati rad upisati) udio u ECTS bodovima Seminarski (Ostalo Esej za svaku aktivnost rad upisati) tako da ukupni broj (Ostalo Kolokviji Usmeni ispit ECTS bodova upisati) odgovara bodovnoj (Ostalo vrijednosti Pismeni ispit 1 Projekt predmeta): upisati) Studenti su dužni riješiti sve zadatke iz vježbi, kako bi imali pravo pristupiti ispitu. Gradivo predmeta podijeljeno je u dvije cjeline. Studenti ove cjeline polažu odvojeno kroz dva pismena testa od kojih svaki nosi po 50 bodova, a sastoje se od gradiva odslušanog na predavanjima i na praktikumu. Da bi se jedna cjelina smatrala položenom potrebno je postići najmanje 50%. Ako student više puta izlazi na pojedini ispit, kao rezultat se uzima prosjek od svih prethodno ostvarenih rezultata (primjer: prvi izlazak na Ispit A: 15 bodova Ocjenjivanje i (33,3%); drugi izlazak na Ispit A: 30 bodova (66,7%); rezultat Ispita A: (15+30)/2 = 22,5 vrjednovanje rada bodova (50%)). Na kraju semestra, ukoliko je student zadovoljan ocjenom ista se upisuje u studenata tijekom indeks, u suprotnom može usmeno odgovarati za veću ocjenu. nastave i na završnom > 89 boda - izvrstan (5) ispitu 76 – 88 boda - vrlo dobar (4) 63 – 75 bodova - dobar (3) 50 – 62 bodova - dovoljan (2) < 50 student nije zadovoljio. Dodatne bodove (maksimalno 2) student može dobiti ukoliko pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za predmet, uvijek je pripremljen/-na; postavlja pitanja i aktivno sudjeluje u raspravama, ispunjava sve terenske zadatke. Broj Dostupnost Naslov primjeraka u putem ostalih knjižnici medija Obvezna literatura Šoša B. (1989). Higijena i tehnologija prerade morske - - (dostupna u knjižnici i ribe, Školska knjiga, Zagreb. putem ostalih medija) Sikorski ZE. (1990). Seafood: resources, nutritional - - composition and preservation, CRC Press, Inc. Boca Raton, Florida, SAD. Borresen T. (2008). Improving seafood products for the - - consumer, Woodhead Publishing Ltd., Cambridge 1. England. Martinez, I., James, D., Loreal, H. (2005) Application of modern analytical Dopunska literatura techniques to ensure seafood safety and authenticity. FAO, Rome, Italy. 2. Bremner HA. (2002). Safety and quality issues in Fish Processing, CRC Press, Inc. Boca Raton, Florida, SAD. Načini praćenja Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom kvalitete koji ispitu. Tijekom nastave vrednuje se: osiguravaju stjecanje a) pohađanje nastave utvrđenih ishoda b) aktivnost u nastavi učenja c) usvojeno znanje Ostalo (prema - mišljenju predlagatelja)

NAZIV PREDMETA DOBROBIT VODENIH LABORATORIJSKIH ŽIVOTINJA Kod SMR520 Godina studija 2. Nositelj/i predmeta Izv. prof. dr. sc. Mirela Petrić Bodovna vrijednost (ECTS) 4 Suradnici - P S V T

Diplomski studij Morsko ribarstvo 169

Način izvođenja nastave 30 15 0 0 (broj sati u semestru) Postotak primjene e- Status predmeta izborni učenja OPIS PREDMETA Laboratorijske i pokusne životinje su životinje koje se koriste u znanstvene ili obrazovne svrhe. Pravilna skrb i korištenje laboratorijskih životinja zahtjeva znanstvenu i stručnu prosudbu na temelju poznavanja njihovih fizičkih, fizioloških i etoloških potreba. Osoblje koje radi s ovim životinjama mora biti odgovarajuće obrazovano i osposobljeno za aktivnosti kao što su provođenje pokusa, oblikovanje pokusa i projekata, skrb i usmrćivanje životinja. Također, životinjama se mora osigurati okruženje i skrb koje uzima u obzir sve Ciljevi predmeta njihove potrebe (npr. ishrana, temperatura, svjetlost, kakvoća vode, gustoća populacije, …), omogućavajući im rast i razmnožavanje. Predmet je osmišljen s ciljem da se studenti upoznaju s principima znanosti o dobrobiti životinja, s naglaskom na vodene laboratorijske životinje, budući da nakon završetka studija mogu naći zaposlenje u objektima za uzgoj životinja, za opskrbu životinjama, za provođenje pokusa na životinjama i za proizvodnju bioloških pripravaka. Uvjeti za upis predmeta i ulazne Usvojeno znanje iz zoologije, animalne fiziologije i etologije. kompetencije potrebne za predmet Po završetku predmeta, studenti bi trebali jasno: - navesti nacionalne i EU zakone i smjernice koje se odnose na reguliranje korištenja životinja u znanstvenim istraživanjima; Očekivani ishodi - navesti zakonske okvire tečaja za rad s laboratorijskim životinjama; učenja na razini - objasniti temeljne pojmove iz anatomije i fiziologije vodenih laboratorijskih životinja; predmeta (4-10 - procijeniti dobrobit životinja koje se koriste za istraživanje, uzgoj i obrazovne svrhe; ishoda učenja) - dati kritički osvrt na vezu između skrbi i ponašanja životinja; - organizirati laboratorij za rad s laboratorijskim vodenim životinjama; - ispravno isplanirati i provesti pokus. Oznaka (*) označava broj predviđenih satova za pojedino predavanje/seminar. - Predavanje 1. Etika životinja (*2): kritički osvrt na pitanja o odnosu ljudi prema životinjama – što je prihvatljivo, što nije; razlike među divljim i domaćim životinjama te onim koji se koriste u znanstvene svrhe; različiti pogledi na dužnosti čovjeka prema životinjama; tko donosi odluke; poznavanje temeljnih etičkih principa korištenja životinja. - Predavanje 2. Dobrobit životinja (*5): definicija dobrobiti životinja; procjena dobrobiti; razlike između dobrobiti životinja i prava životinja; pristupi za dobrobit; potreba korištenja životinja u znanstvene i obrazovne svrhe; načela ‘Pet sloboda’ i načela '3R modela - Replacement (zamjena modela), Reduction (smanjenje broja životinja), Refinement (poboljšanje modela); načini poboljšanja dobrobiti. - Predavanje 3. Povijest istraživanja na životinjama (*2): povijesni pregled istraživanja na Sadržaj predmeta životinjama u svijetu i Hrvatskoj. detaljno razrađen - Predavanje 4. Zakonodavstvo u radu s laboratorijskim životinjama (*3): nadležna tijela u prema satnici nastave području zaštite životinja koje se koriste u znanstvene svrhe u RH; zakonski dokumenti uz poznavanje pravne regulative u području zaštite životinja koje se koriste u znanstvene svrhe u RH i EU. - Predavanje 5. Biologija vodenih laboratorijskih životinja (*4): taksonomija vodenih laboratorijskih životinja; analiza pokrova, potpora, pokretanja, izmjene plinova, ishrane, reagiranja na podražaje, razmnožavanja i ponašanja; važnost riba i glavonožaca kao model organizama. - Predavanje 6. Nabavljanje i smještaj životinja (*2): Poznavanje načina ispravne nabave, transporta i uvoza laboratorijskih životinja. - Predavanje 7. Skrb u nastambi (*2): temeljni principi smještaja, držanja i njege životinja u zatočeništvu, odnosno nastambama za laboratorijske životinje; veza između skrbi i ponašanja životinja.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 170

- Predavanje 8. Bolesti i praćenje zdravstvenog stanja (*2): zdravstveni rizici u radu s laboratorijskim životinjama (zoonoze, alergije i ozljede); pregled bolesti kod vodenih laboratorijskih životinja; temeljni principi zdravstvene zaštite i kontrole bolesti. - Predavanje 9. Prepoznavanje boli, patnje i stresa (*2): dosadašnja saznanja nocicepcije kod riba i glavonožaca; fiziološki parametri vodenih laboratorijskih životinja; procjena boli i stresa te ponašanja životinja kao pokazatelj dobrobiti životinja. - Predavanje 10. Anestezija, analgezija i eutanazija (*2): glavni anestetici koji se koriste pri radu s vodenim laboratorijskim životinjama; čimbenici koje je potrebno razmotriti prije, tijekom i poslije anestezije s obzirom na planirani eksperiment, pravilno rukovanje sa životinjama; metode usmrćivanja životinje. - Predavanje 11. Osposobljavanje za rad s laboratorijskim životinjama (*2): razine osposobljavanja za rad s laboratorijskim i pokusnim životinjama; zakonski okviri tečaja za rad s laboratorijskim životinjama; pravne ili fizičke osobe koje su registrirane za osposobljavanje u području zaštite životinja koje se koriste u znanstvene svrhe u RH. - Predavanje 12. Organizacije vezane uz znanost o laboratorijskim životinjama (*2): djelovanja organizacija koje se brinu o laboratorijskim životinjama.

- Seminar 1. Dobra laboratorijska praksa (*5): temeljni principi dobre laboratorijske prakse na vodenim laboratorijskim životinjama; organiziranje laboratorija za rad te vođenje dnevnika i evidencije rada; ispravno planiranje i provođenje pokusa. - Seminar 2. Video demonstracija standardnih postupaka u radu s ribama i glavonošcima (*5): standardni postupci u radu s ribama i glavonošcima - prikupljanje, rukovanje, inicijalni vizualni pregled, neinvazivni postupak (vaganje), anestezija, humana eutanazija i sekcija. - Seminar 3. Grupni rad – 'Problem based learning tutorial' (*5): grupne diskusije o hipotetskim scenarijima istraživanja na vodenim laboratorijskim životinjama; procjena težine procedura koja se obavljaju na životinjama za potrebe različitih istraživanjima. ☒ predavanja ☐ samostalni zadaci ☐ seminari i radionice ☒ multimedija Vrste izvođenja ☐ vježbe ☐ laboratorij nastave: ☐ on line u cijelosti ☐ mentorski rad ☐ mješovito e-učenje ☒ seminari ☐ terenska nastava Nastava kolegija se organizira u obliku predavanja i seminara (PowerPoint prezentacije, edukacijski filmovi). Studenti su obavezni pohađati sve oblike nastave (predavanja i seminare), aktivno sudjelovati u nastavnom procesu te položiti ispit. Prisutnost na svim Obveze studenata oblicima nastave će se evidentirati svaki sat. Studentu su dozvoljena 3 izostanka s predavanja. Kašnjenje na sve oblike nastave će se također evidentirati, pri čemu će se 3 kašnjenja brojati kao jedan neopravdan izostanak. Stopostotna prisutnost na nastavi će se nagraditi s 2 boda. Pohađanje nastave 1,5 Istraživanje Praktični rad Praćenje rada Eksperimentalni (Ostalo studenata (upisati Referat rad upisati) udio u ECTS bodovima Seminarski (Ostalo za svaku aktivnost Esej tako da ukupni broj rad upisati) ECTS bodova (Ostalo Kolokviji Usmeni ispit odgovara bodovnoj upisati) vrijednosti predmeta): (Ostalo Pismeni ispit 2,5 Projekt upisati) Na kraju kolegija dobiva se konačna ocjena polaganjem pismenog ispita. Ispit se sastoji od Ocjenjivanje i gradiva odslušanog na predavanjima i seminarima. Ispit se sastoji od tri grupe pitanja: na vrjednovanje rada zaokruživanje, nadopunjavanje i opisivanje. studenata tijekom Vrednovanje i konačna ocjena:

Diplomski studij Morsko ribarstvo 171

nastave i na završnom 91% - 100%: ocjena 5 (izvrstan); ispitu 81% - 90%: ocjena 4 (vrlo dobar); 71% - 80%: ocjena 3 (dobar); 61% - 70%: ocjena 2 (dovoljan); < 61%: ocjena 1 (nedovoljan). Broj Dostupnost Naslov primjeraka u putem ostalih knjižnici medija Appleby MC, Mench JA, Olsson IAS, Hughes BO. 2011. Obvezna literatura 1 - (dostupna u knjižnici i Animal welfare. CAB International, Oxon UK. putem ostalih medija) https://www.nn. Zakon o zaštiti životinja - NN 135/06, 37/13, 125/13. - hr/ Pravilnik o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene https://www.nn. - svrhe - NN 53/13. hr/ 1. Directive 2010/63/EU On Protection Of Animals Used For Scientific Purposes. Dostupno s: http://ec.europa.eu/environment/chemicals/lab_animals/pdf/guidance/directive/en.pdf 2. Guidance - Animal Welfare Bodies And National Committees. Dostupno s: http://ec.europa.eu/environment/chemicals/lab_animals/pdf/guidance/animal_welfare_b odies/en.pdf 3. Guidance - Education And Training Framework. Dostupno s: Dopunska literatura http://ec.europa.eu/environment/chemicals/lab_animals/pdf/guidance/education_trainin g/en.pdf 4. Petrić M. 2016. Interna skripta – predavanja iz kolegija Dobrobit vodenih laboratorijskih životinja. Sveučilište u Splitu. 5. Petrić M. 2016. Dodatni nastavni materijal - ppt predavanja i seminara iz kolegija Dobrobit vodenih laboratorijskih životinja. 6. Šuman L. 2011. Uvod u znanost o laboratorijskim životinjama. Sveučilište u Rijeci. Dostupno s: http://lsuman.digitaledition.org. Načini praćenja kvalitete koji Predavanja i seminari su zamišljeni kao interaktivni te se potiče aktivno sudjelovanje osiguravaju stjecanje studenta u nastavi kroz pitanja i komentare čime se omogućava kontinuirano praćenje rada utvrđenih ishoda studenata. Analiza uspjeha na ispitu. učenja Vrijeme konzultacija i termini ispita će biti oglašeni na Internet stranicama Sveučilišnog odjela za studije mora. Uvid u ispitnu dokumentaciju je predviđen u terminu konzultacije. Ostalo (prema Studenti me mogu kontaktirati putem e-maila na [email protected]. Očekujem od mišljenju studenata da će pročitati dobiveni materijal, aktivno sudjelovati u nastavi, kontaktirati me predlagatelja) ako imaju poteškoća s gradivom i uredno se pripremiti za izlaganje seminarskog rada te za ispit.

NAZIV PREDMETA BIOLOGIJA, EKOLOGIJA I UZGOJ ŠKOLJKAŠA Kod SMB521 Godina studija 2. Prof. dr. sc. Melita Peharda 2 Nositelj/i predmeta Bodovna vrijednost (ECTS) Uljević - Način izvođenja nastave P S V T Suradnici (broj sati u semestru) 15 0 0 0 izborni Postotak primjene e- - Status predmeta učenja OPIS PREDMETA

Diplomski studij Morsko ribarstvo 172

Cilj kolegija je upoznavanje studenata s biologijom, ekologijom i uzgojem školjkaša. Osobita Ciljevi predmeta će se pažnja usmjeriti na školjkaše Jadranskog mora. Studenti stječu teorijsku osnovu potrebnu za istraživanja školjkaša i upravljanje prirodnim populacijama. Uvjeti za upis - predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Objasniti metodologiju istraživanja raznolikosti školjkaša. Razumjeti univarijatne i Očekivani ishodi multivarijatne statističke metode koje se primjenjuju za analizu raznolikosti školjkaša. učenja na razini Objasniti populacijsku dinamiku školjkaša. Razumjeti metode koje se primjenjuju za predmeta (4-10 procjenu prirodnih populacija i upravljanje njima. Razumjeti zakonske okvire u Republici ishoda učenja) Hrvatskoj i EU upravljanja prirodnim populacijama školjkaša. Predavanje 1 (1 sat). Uvod. Ishodi učenja: Razumijevanje taksonomije i sistematike školjkaša. Razumijevanje raspodjele školjkaša. Predavanje 2 (2 sata). Biološka raznolikost školjkaša. Ishodi učenja: Objasniti metodologiju istraživanja raznolikosti školjkaša. Razumjeti univarijatne i multivarijatne statističke metode koje se primjenjuju za analizu raznolikosti školjkaša. Poznavanje dosadašnjih istraživanja raznolikosti školjkaša u Mediteranu i Jadranskom moru. Predavanje 3 (2 sata). Ishrana školjkaša. Ishodi učenja: Razumijevanje procesa filtracije. Razumijevanje anatomskih dijelova školjkaša uključenih u proces hranjenja. Objasniti selekciju čestica. Razumjeti čimbenike koji utječu na ishranu školjkaša. Objasniti razlike u ishrani između različitih vrsta školjkaša. Predavanje 4 (2 sata). Razmnožavanje i naseljavanje školjkaša. Ishodi učenja: Razumijevanje procesa gametogeneze. Objasniti razlike u spolovima između Sadržaj predmeta različitih vrsta školjkaša. Razumjeti čimbenike koji utječu na razmnožavanje. Objasniti detaljno razrađen razvoj ličinki školjkaša. Objasniti čimbenike koji utječu na naseljavanje školjkaša. prema satnici nastave Predavanje 5 (2 sata). Starost i rast školjkaša. Ishodi učenja: Razumijevanje metoda analize starosti i rasta školjkaša. Razumijevanje fiziologije rasta školjkaša. Objasniti čimbenike koji utječu na rast i starost školjkaša. Predavanje 6 (2 sata). Cirkulacija, respiracija, izlučivanje i osmoregulacija. Ishodi učenja: Objasniti cirkulaciju školjkaša. Razumjeti proces respiracije kod školjkaša. Razumjeti procese izlučivanja i osmoregulacije kod školjkaša. Predavanje 7 (2 sata). Ribarstveno upravljanje prirodnim populacijama školjkaša. Ishodi učenja Objasniti populacijsku dinamiku školjkaša. Razumjeti metode koje se primjenjuju za procjenu prirodnih populacija i upravljanje njima. Razumjeti zakonske okvire u Republici Hrvatskoj i EU upravljanja prirodnim populacijama školjkaša. Predavanje 8 (2 sata). Akvakultura školjkaša. Ishodi učenja: Objasniti osnove uzgoja školjkaša. Razumjeti razlike u tehnikama uzgoja različitih vrsta školjkaša. Razumjeti primjenu genetike na poboljšanje uzgoja školjkaša. Razumjeti pojave bolesti kod školjkaša u uzgoju. ☒ predavanja ☐ samostalni zadaci ☐ seminari i radionice ☐ multimedija Vrste izvođenja ☐ vježbe ☐ laboratorij nastave: ☐ on line u cijelosti ☐ mentorski rad ☐ mješovito e-učenje ☐ (ostalo upisati) ☐ terenska nastava Obaveza studenata je aktivno sudjelovanje u nastavnom programu što uključuje redovito pohađanje nastave, sudjelovanje u raspravama, aktivno postavljanje pitanja, te pokazanu Obveze studenata sposobnost postavljanja problema i zaključivanja. Ovisno o istraživanjima u kojima nositelj predmeta trenutno sudjeluje i interesima studenata, studenti se aktivno uključuju u dio laboratorijskih i terenskih istraživanja. Kroz predavanja studenti pored saznanja iz područja

Diplomski studij Morsko ribarstvo 173

biologije, ekologije i uzgoja školjkaša stječu kompetencije vezane za pretraživanje baza podataka, kao i pretraživanje, čitanje i analizu znanstvenih radova.

Praćenje rada Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad studenata (upisati Eksperimentalni (Ostalo Referat udio u ECTS bodovima rad upisati) za svaku aktivnost Seminarski (Ostalo Esej tako da ukupni broj rad upisati) ECTS bodova (Ostalo Kolokviji Usmeni ispit odgovara bodovnoj upisati) vrijednosti (Ostalo predmeta): Pismeni ispit 1 Projekt upisati) Konačna ocjena uspjeha na kolegiju je zbroj bodova prikupljenih aktivnim sudjelovanjem na nastavi (20), pismenom i usmenom kolokviju-konzultacijama vezanim za vježbe (40), te završnom usmenom ispitu (40). U sklopu kolokvija- konzultacija predaje se pismeni izvještaj sa svih vježbi te odgovara usmeno na pitanja vezana za provedene vježbe. Završni usmeni Ocjenjivanje i ispit sastoji se od predstavljanja mogućeg istraživanja školjkaša iz područja koje nije bilo vrjednovanje rada pokriveno u seminarskom radu studenta. Na osnovu prikupljenih ocjenjuje se uspjeh studenata tijekom studenta na kolegiju: 91-100 (izvrstan – 5), 81-90 (vrlo dobar – 4), 71-80 (dobar – 3), 61-70 nastave i na završnom (dovoljan – 2), te manje od 60 bodova – ocjena nedovoljan. U slučaju da student želi veću ispitu ocjenu od one koja mu pripada sukladno bodovima prikupljenim tijekom semestra, u dogovoru sa nastavnikom može pristupiti izradi dodatnog seminarskog rada koji se sastoji od izrade pismenog seminara u obliku preglednog znanstvenog rada. Na ovaj način student može prikupiti maksimalno 10 dodatnih bodova. Broj Dostupnost Obvezna literatura Naslov primjeraka u putem ostalih (dostupna u knjižnici i knjižnici medija putem ostalih medija) Gosling, E. 2003. Bivalve molluscs: Biology, Ecology and - - Culture. Blackwell Publishing. Dopunska literatura 1. Poppe, G.T. & Y. Goto Y. 2000. European Seashells. Volume II. (Scaphopoda, Bivalvia, Cephalopoda). 2nd edn. ConchBooks, Hackenheim, Germany Načini praćenja Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom kvalitete koji ispitu. Tijekom nastave vrednuje se: osiguravaju stjecanje a) pohađanje nastave utvrđenih ishoda b) aktivnost u nastavi učenja c) usvojeno znanje Ostalo (prema - mišljenju predlagatelja)

NAZIV PREDMETA DALJINSKA ISTRAŽIVANJA S PRIMJENOM U RIBARSTVU Kod SMR523 Godina studija 2. Nositelj/i predmeta - Bodovna vrijednost (ECTS) 2 Način izvođenja nastave P S V T Suradnici - (broj sati u semestru) 15 0 15 0 Postotak primjene e- Status predmeta izborni - učenja OPIS PREDMETA Cilj je upoznati studente s osnovama i korištenjem metoda daljinske detekcije. Objasniti će Ciljevi predmeta se osnovne teorijske pretpostavke nužne za razumijevanje rezultata daljinskih mjerenja. Objasniti će se principi pasivne i aktivne daljinske detekcije i procesiranje satelitskih

Diplomski studij Morsko ribarstvo 174

podataka. Biti će objašnjeno korištenje daljinskih metoda mjerenja s osobitim akcentom na upotrebe u ribarstvu. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja) Metode daljinskih mjerenja i promatranja morskog okoliša iz zrakoplova i satelita. Teorija fizikalnih procesa prijenosa zračenja kroz atmosferu i more. Pasivne i aktivne metode daljinskog mjerenja i snimanja sa satelitskih platforma pomoću različitih sezora za more. Metode korekcije i procesiranja daljinskih snimaka, različite satelitske misije, planovi za Sadržaj predmeta buduće misije. Primjena daljinskih mjerenja u ribarstvu. Oceanografski fenomeni vidljivi iz detaljno razrađen satelitskih snimaka, fenomeni povezani s ribolovnim područjima. Korištenje snimaka prema satnici nastave površinske temperature mora i podataka distribucije pigmenata. Organizirani sustavi metoda daljinskog mjerenja, kao potencijalna potpora ribarskoj privredi, primjeri iz različitih zemalja. Dostupne baze satelitskih snimaka i software za procesiranje satelitskih podataka. Tumačenje satelitskih snimaka na konkretnim primjerima. ☒ predavanja ☐ samostalni zadaci ☐ seminari i radionice multimedija Vrste izvođenja ☐ vježbe ☐ laboratorij nastave: ☐ on line u cijelosti ☐ mentorski rad ☐ mješovito e-učenje seminari ☐ terenska nastava Obveze studenata Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad Praćenje rada Eksperimentalni (Ostalo Referat studenata (upisati rad upisati) udio u ECTS bodovima Seminarski (Ostalo za svaku aktivnost Esej tako da ukupni broj rad upisati) ECTS bodova (Ostalo Kolokviji Usmeni ispit odgovara bodovnoj upisati) vrijednosti predmeta): (Ostalo Pismeni ispit 1 Projekt upisati)

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu Broj Dostupnost Naslov primjeraka u putem ostalih knjižnici medija Obvezna literatura Laurs, M., 2000. Remote Sensing and Fisheries (dostupna u knjižnici i Oceanography; from Fisheries Oceanography Eds: P. J. - putem ostalih medija) Harrison and T. R. Parsons, Blackwell Publishing, Oxford, UK - -

Diplomski studij Morsko ribarstvo 175

Lillesand M., R.W.Kiefer, 1999. Remote Sensing and Image Interpretation, John Wiley & Dopunska literatura Sons Robinson I.S., 1995. Satellite Oceanography, Wiley-Praxis Series in Remote Sensing, Chichester Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

NAZIV PREDMETA PRIKUPLJANJE, RUKOVANJE I OBRADA PODATAKA Kod SMR524 Godina studija 2. Nositelj/i predmeta Prof. dr. sc. Vlado Dadić Bodovna vrijednost (ECTS) 5 - Način izvođenja nastave P S V T Suradnici (broj sati u semestru) 30 0 30 0 izborni Postotak primjene e- - Status predmeta učenja OPIS PREDMETA Upoznavanje studenata s postupcima prikupljanja, obrade, prikaza s ciljem što lakše analize Ciljevi predmeta i interpretacije oceanografskih i drugih geoprostornih podataka vezanih za morsku okoliš. Uvjeti za upis - predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Znati mjerne metode i instrumentacija za prikupljanje podataka u istraživanju mora. Očekivani ishodi Poznavati probleme analize nedovoljnog broja podataka raspoređenih u prostoru i učenja na razini vremenu. Znati upotrebu variograma u procjeni statističke ovisnosti prostornih podataka. predmeta (4-10 Znati praktičnu primjenu Geografskih informacijskih sustava (GIS) u prikazu i analizi ishoda učenja) geoprostornih podataka. Izraditi kartografske i tematske slojeve. Predavanje 1. Mjerne metode i instrumentacija u oceanografiji i ribarstvu. Mjerne metode i instrumentacija za prikupljanje podataka u istraživanju mora. Prikupljanje podataka brodovima, daljinskim mjerenjima i automatskim mjernim sustavima. Predavanje 2. Mjerni parametri, jedinice i podatci. Parametri i mjerne jedinice u oceanografiji i ribarstvu. Pogreške kod prikupljenih podataka. Utjecaj mjernih metoda i instrumenata na pogreške i njihovo smanjivanje. Pogrješke zbog obrade podataka pomoću računala. Predavanje 3. Provjera kvalitete podataka. Postupci za provjeru podataka. Sustavi baza za rukovanje podacima i informacijama. Sadržaj predmeta Klimatološka analiza. Problemi analize nedovoljnog broja podataka raspoređenih u detaljno razrađen prostoru i vremenu. Interpolacija podataka na standardne oceanografske razine. prema satnici nastave Primjenjive interpolacijske metode. Predavanje 4. Analiza geoprostornih podataka. Geostatistička analiza statistički slučajno raspodijeljenih prostornih podataka. Metode objektivne analize. Metode interpolacije. Upotreba variograma u procjeni statističke ovisnosti prostornih podataka. Problem dugih i uskih otoka kod upotrebe objektivne analize. Kriging metoda interpolacije. Obrnuta varijacijska metoda interpolacije. Predavanje 5. Primjena GIS-a u prikazu i analizi geoprostornih podataka. Upotreba Geografskih informacijskih sustava (GIS) u prikazu i analizi prostornih podataka. Osnovni kartografski slojevi. Tematski slojevi i njihovo preklapanje. Analiza prostornih polja

Diplomski studij Morsko ribarstvo 176

prikazanih pomoću karata s različitim tematskim slojevima. Tematski slojevi vezani za morsku okoliš i njihova međuovisnost. GIS kao korisni alat u planiranju namjene prostora. GIS i donositelji odluka.

Vježba 1. Rukovanje dostupnom mjernom instrumentacijom. Upoznavanje s instrumentacijom za prikupljanje osnovnih oceanografskih parametara (temperature, saliniteta), struja, optičkih i kemijsko osobina mora, bioloških i ribarstvenih istraživanja. Usporedba mjerenja pomoću brodova, automatskih mjernih sustava (plutača, posmačnih plovaka) i daljinskim instrumentima. Vježba 2. Rukovanje podatcima morskog okoliša. Praktični unos podataka više oceanografskih i drugih podataka o morskom okolišu, provjera kvalitete podataka i načini smanjivana pogrješki u cilju ujednačavanja njihove kvalitete. Primjena postojećih skladišta podataka u pojednostavljenju provjere kvalitete podataka (MEDAS, IOR-AZO). Vježba 3. Primjena različitih numeričkih postupaka u provjeri kvalitete oceanografskih podataka mjerenih na standardnim dubinama. Prikaz učinkovitosti pojedinih postupaka za provjeru podataka. Analiza klimatoloških podataka s obzirom na promjene i trendove. Analiza podataka i vrijednost rekonstruiranih prostornih polja s obzirom na njihovu prostornu i vremensku rasprostranjenost. Interpolacija stvarnih podataka na standardne oceanografske razine. Vježba 4. Geostatistička analiza prostornih polja podataka morskog okoliša. Geostatistička analiza statistički slučajno raspodijeljenih prostornih podataka. Praktično generiranje prostornih polja u analizi kvalitete mjerenih podataka. Metode objektivne analize i njihove pogrješke. Prikaz oceanografskih podataka programom ODV. Primjena programa SURFER u generiranju analizi prostornih podataka i generiranju prostornih slojeva. Prikaz kriging metoda interpolacije. Upotreba variograma u procjeni statističke ovisnosti prostornih podataka. Rješavanje problema dugih i uskih otoka kod geostatističke analize. Program DIVA i obrnuta varijacijska metoda. Vježba 5. Upotreba GIS-a u obradi, prikazu i analizi podataka morskog okoliša. Praktična primjena Geografskih informacijskih sustava (GIS) u prikazu i analizi geoprostornih podataka. Izrada kartografskih i tematskih slojeva. Preklapanje tematskih slojeva u svrhu analize osobina pojedinih dijelova prostora. Obrada i analiza tematskih slojeva naslonjenih na osnovne kartografske podloge. Rukovanje tematskim slojevima morskog okoliša GIS-alata s praktičkim primjerima. ☒ predavanja ☐ samostalni zadaci ☐ seminari i radionice ☐ multimedija Vrste izvođenja ☒ vježbe ☐ laboratorij nastave: ☐ on line u cijelosti ☐ mentorski rad ☐ mješovito e-učenje ☐ (ostalo upisati) ☐ terenska nastava Nastava se održava u obliku predavanja i vježbi u računalnom praktikumu gdje studenti prate nastavu i izvode vježbe na stolnim računalima. Za vrijeme vježbi studenti izvode Obveze studenata praktične zadatke na računalima vezanih za predmetno gradivo, a dodatno znanje stječu putem obvezatnih seminarskih radova pri čemu se ujedno provjerava stupanj usvojenog znanja.

Praćenje rada Pohađanje nastave 2 Istraživanje Praktični rad studenata (upisati Eksperimentalni (Ostalo Referat udio u ECTS bodovima rad upisati) za svaku aktivnost Seminarski (Ostalo Esej tako da ukupni broj rad upisati) ECTS bodova (Ostalo Kolokviji Usmeni ispit odgovara bodovnoj upisati)

Diplomski studij Morsko ribarstvo 177

vrijednosti (Ostalo Pismeni ispit 3 Projekt predmeta): upisati) Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom ispitu kako slijedi: 1. redovito pohađanje i aktivnost na nastavi (2 boda) 2. polaganjem jednog kolokvija, na kojem studenti preko mrežnog sučelja odgovaraju na 15 postavljenih pitanja iz predmetnog gradiva. Svako pitanje se ocjenjuje s 0, 0.5 ili 1 bod pa student može na kolokviju sakupiti najviše 15 bodova. Ocjenjivanje i 3. Seminarski rad iz pojedine teme vezane za kolegij, a odnosi se na problematiku vrjednovanje rada prikupljanja, provjere kvalitete i prikaza podataka i generiranih prostornih polja pomoću studenata tijekom različitih programa za geostatističku obradu podataka kao što su ODV, DIVA, SURFER, nastave i na završnom ARCGIS, GRASS, itd. koji čine tekst napisan u jednom od uređivača teksta i PPT formatu, a ispitu može nositi od 1 do 15 bodova ovisno o ukupnoj kvaliteti. 4. Završni ispit se sastoji od usmenog dijela koji obuhvaća provjeru poznavanja praktičnog rada na umreženom računalu na 5 unaprijed pripremljenih pitanja predavača koji se ocjenjuju s 0, 1, 2 i 3 boda tako da student može sakupiti najviše do 15 bodova. Zaključni broj bodova izračunava se kao aritmetički srednjak iz kolokvija, seminara i završnog dijela ispita kojem se pridodaju bodovi ostvareni iz redovitog pohađanja nastave i aktivnosti na nastavi. Broj Dostupnost Naslov primjeraka u putem ostalih knjižnici medija Dadić, V. (2007). Problemi prikupljanja, validacije i - - obrade oceanografskih podataka. Interna skripta- Obvezna literatura izmijenjeno izdanje, 147 pp. (dostupna u knjižnici i MEDAR/MEDATLAS Group. 2001. Specifications for the - - putem ostalih medija) Mediterranean Sea Data Banking and Quality Controls. SISMER/IS/V5. Deutch C.V. and A.G. Journel, 1998. GSLIB – - - Geostatistical software; library and user’s guide. Oxford University Press. 369 pp. 1. Boyer T and S. Levitus. 1999. QC and processing of historical oceanographic temperature, salinity and oxygen data. U.S. Department of Commerce. NOAA technical report NESDIS 81, 1994: 64 pp. Dopunska literatura 2. Brankart J. M. and P. Brasseur, 1996. Optimal analysis of in sity data in the western Mediterranean using statistics and cross-validation. Journal of Atmospheric and Oceanic technology. Vol: 13(2): 477-491. 3. Maidement D.R, 2003. ArcHydro. GIS for water resources, ESRI, USA, 203 pp. 4. Dadić, V. (2008). Mjerenja u oceanografiji. Interna skripta, 35 stranica. Načini praćenja Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom kvalitete koji ispitu. Tijekom nastave vrednuje se: osiguravaju stjecanje a) pohađanje nastave utvrđenih ishoda b) aktivnost u nastavi učenja c) usvojeno znanje Ostalo (prema - mišljenju predlagatelja)

NAZIV PREDMETA KONTROLIRANA REPRODUKCIJA MORSKIH ORGANIZAMA Kod SMR525 Godina studija 2. Nositelj/i predmeta Prof. dr. sc. Ivan Katavić Bodovna vrijednost (ECTS) 5

Diplomski studij Morsko ribarstvo 178

- Način izvođenja nastave P S V T Suradnici (broj sati u semestru) 30 0 30 0 izborni Postotak primjene e- - Status predmeta učenja OPIS PREDMETA Cilj predmeta je je upoznavanje sa metodama i tehnikama kontrolirane gametogeneze, Ciljevi predmeta inkubacije i razvoja ranih razvojnih stadija riba, školjkaša i bodljikaša s ciljem njihovog održivog uzgoja temeljenog na zaokruženom životnom ciklusu vrste. Uvjeti za upis - predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Razumjeti endokrini sustav riba. Upoznati bio-ekološke i ekonomsko-tržišne kriterije. Upoznati reprodukcijske značajke uzgajanih organizama (fekunditet, fertilitet). Modaliteti Očekivani ishodi gametogeneze (oogeneze i spermatogeneze) kod morskih (demerzalnih i pelagijskih vrsta), učenja na razini slatkovodnih i diadromnih (anadromne i katadromne). Razumjeti značenje i mehanizme predmeta (4-10 utjecaja temperature i fotoperioda za reprodukcijski ciklus riba. Upoznati endokrinološke ishoda učenja) organe, njihova obilježja i funkciju (hipotalamus. hipofiza, spolne žlijezde – ovariji i testisi). Znati hormone uključeni u proces gametogeneze (Gth –GnRH-FSH-LTH- estrogeni/androgeni). Predavanje 1. Uvod: Osnovni pojmovi reprodukcijske biologije. Ishodi učenja: Obnoviti osnovne pojmove reprodukcijske biologije poput ontogeneze, filogeneze, gametogeneze, spolnog razmnožavanje. Prisjetiti se morfologije i histologije gonada kod riba. Razumjeti endokrini sustav riba. Razlučiti diobu somatskih i spolnih stanica (mitoza, mejoza). Upoznati specifičnosti embrionalnog razvoj riba i morfogenezu gospodarski znčajnih vrsta riba i beskralješnjaka. Predavanje 2. Uzgojni i reprodukcijski kriteriji. Ishodi učenja: Upoznati bio-ekološke i ekonomsko-tržišne kriterije. Upoznati reprodukcijske značajke uzgajanih organizama (fekunditet, fertilitet). Modaliteti gametogeneze (oogeneze i spermatogeneze) kod morskih (demerzalnih i pelagijskih vrsta), slatkovodnih i diadromnih (anadromne i katadromne). Oplodnja i inkubacija u odnosu na čimbenike okoliša. Predavanje 3. Kvaliteta ikre – endogeni i egzogeni čimbenici koji je određuju. Ishodi učenja: Razumjeti značenje i mehanizme utjecaja temperature i fotoperioda za reprodukcijski ciklus riba. Upoznati sadržaj jajne stanice. Hormoni, dob ribe i čimbenici okoliša u odnosu na kvalitetu ikre. Veličina jajne stanice – što ona sugerira? Utjecaj ishrane reproduktivnih jedinki na fekunditet i fertilitet spolnih stanica. Utjecaj nasljeđa, roditeljskih Sadržaj predmeta gena. Genetički markeri u ocjeni kvalitete janih stanica. Polutanti i njihov učinak na detaljno razrađen kvalitetu ikre. prema satnici nastave Predavanje 4. Osnove reprodukcijske fiziologije riba. Ishodi učenja: Upoznati spolnu diferencijaciju kod riba: gonohoristi (odvojenih spolova) i hermafroditizam (dvospolnost). Razumjeti mehanizme alternacije spola; primjeri i obilježja protandričkih i protginičkih hermafrodita. Upoznati reproduktivne različitosti kod riba: višekratni mrijest tijekom životnog ciklusa v.s. mrijest jedamput u životu; sezonalni parcijalni (višekratni) mrijest i mrijest jedamput u sezoni; sinkrona i asinkrona gametogeneza. Predavanje 5. Endokrinologija u akvakulturi. Ishodi učenja: Upoznati endokrinološke organe, njihova obilježja i funkciju (hipotalamus. hipofiza, spolne žlijezde – ovariji i testisi). Znati hormone uključeni u proces gametogeneze (Gth –GnRH-FSH-LTH-estrogeni/androgeni). Razumjeti mehanizme endokrine regulacije kod riba. Objasniti značenje nekih ekološki čimbenika za induciranje gametogeneze kod riba (fotoperiod, temperatura). Predavanje 6. Gametogeneza (oogeneza i spermatogeneza) riba. Ishodi učenja: Upoznati slijed promjena kod sazrijevanja oocita i spermatocita. Objasniti i upoznati histološke, citološke i biokemijske promjene u spolnim stanicama. Oociti u stadiju

Diplomski studij Morsko ribarstvo 179

vitelogeneze. Upoznati endogene i egzogene čimbenike značajne za ovulaciju i mrijest riba u zatočeništvu. Predavanje 7. Hormonalna terapija i inducirani mrijest riba. Ishodi učenja: Objasniti metode i tehnike praktične primjene gonadotropnih hormona akvakulturi. Upoznati mogućnosti i domete hormonalne terapije za poticanje gametogeneze komercijalno interesantnih vrsta riba. Objasniti prednosti i nedostatke sintetičkih analoga (GNRHa). Objasniti metode i tehnike intramuskularne i oralne primjene hormona. Upoznati učinkovitost hormonalnih implanata u hormonalnoj terapiji s posebnim obzirom na primjenu kod pučinskih vrsta (tune). Predavanje 8. Poliploidija riba i školjkaša. Ishodi učenja: Upoznati koristi i načine induciranja poliploidije kod riba i školjkaša. Uzgojne performanse (rast i preživljavanje) triploida u akvakulturi u usporedbi s diploidnim jedinkama. Upoznati iskustva i spoznaje vezane za ponašanje, preživljavanje, deformitete, i kvalitetu mesa triploida. Objasniti potencijalne mogućnosti unapređenja triploida kroz genetsku selekciju – je li to provedivo preko selekciju roditeljskih parova? Upoznati rezultate praktične primjene poliploidije (ribe, školjkaši). Potencijalni genetički učinak poliploidnih prebjega. Društvena i tržišna percepcija. Predavanje 9. Novija dostignuća i tehnike kontroliranog uzgoja mlađi morskih riba. Ishodi učenja: Objasniti ekstenzivni, intenzivni i poluintenzivni uzgoj ranih razvojnih stadija morskih riba. Upoznati metode uzgoja u čistoj (clean water) u odnosu na zelenu vodu (green water). Upoznati 'mezokozm' tehnologiju proizvodnje mlađi morskih riba – prednosti i nedostatke u odnosu na konvencionalne postupke. Predavanje 10. Reprodukcijska obilježja nekih potencijalno interesantnih vrsta za marikulturu. Ishodi učenja: Objasniti potencijalne mogućnosti kompetiranja životnog ciklusa pelagijskih vrsta morskih riba u zatočeništvu (tuna, gof) – problemi i perspektive. Je li moguće očekivati kontrolirani mrijest i uzgoj ranih razvojnih stadija batipelagijske forme (jegulja). Upoznati dostignuća i potencijale kontrolirane reprodukcije plosnatica (romb, list, iverak) u zatočeništvu. Predavanje 11. Selekcijski postupak i upravljanje matičnim jedinkama. Ishodi učenja: Razumjeti čimbenike koji presudno utječu na reproduktivne performanse matičnih jedinki u zatočeništvu (nasljeđe, okolišni uvjeti i ishrana). Razumjeti posljedice fenotipske selekcije (biranje poželjnih osobina) s genetskim učinkom. Posljedice križanja u bliskom srodstvu ('inbriding') na potomstvo. Predavanje 12. Posljedice križanja prebjega iz uzgoja s autohtonim (nativnim) jedinkama. Ishodi učenja: Objasniti potencijalni genetički učinak fenotipski i/ili genotipski izmjenjenih prebjega na autohtone populacije ('genetsko onečišćenje'). Upoznati dosadašnja iskustva ovakvog prenosa gena i posljedice po ponašanje, rast, preživljavanje i dominantna fenotipska obilježja potomaka. Raspraviti mogućnosti smanjenja rizika genetskog onečišćenja prebjezima. Razumjeti relevantnost za morski ekosustav, biodiverzitet, i opstojnost ovako izmjenjenih organizama. Predavanje 13. Reprodukcijska kontrola i uzgoj mlađi školjkaša. Ishodi učenja: Obnoviti znanja o anatomskim i fiziološkim osobitostima školjkaša (bivalvia). Objasniti bitne čimbenike reproduktivne kontrole školjkaša (zootehnika i uvjeti okoliša). Upoznati se sa specifičnostima gametogeneze školjkaša, mrijestom i oplodnjom gameta te embriogenezom. Upoznati tehničko-tehnološke specifičnosti mrjestilišta za školjkaše. Korelirati znanja o njihovom životnom ciklusu s adekvatnim zootehničkim rješenjima, posebno u monitoriranju stadija zrelosti gonada, planktonskoj ličinačkoj fazi, kolektiranju mlađi i njenoj selekciji za daljnji uzgoj. Razmotriti kriterije za ocjenu kvalitete umjetno proizvedene mlađi. Predavanje 14. Reprodukcijska obilježja kamenica i dagnji. Ishodi učenja: Opisati spolna obilježja i proces gametogeneze dagnje i kamenice. Upoznati specifičnosti mrijesta i planktonske faze života ovih bivalvia. Povezati odgovarajuće tehnike kolektiranja mlađi za potrebe daljnjeg uzgoja sa specifičnostima njihovog životnog ciklusa. Razumjeti neophodnost koreliranja specifičnih obilježja vrste s tehnikama i tehnologijama

Diplomski studij Morsko ribarstvo 180

komercijalnog uzgoja (npr. razlike u funkcioniranju bisusne žlijezde; funkcija 'stopala' kod dagnje i sl.). Predavanje 15. Planktonske kulture u ishrani ličinki školjkaša. Ishodi učenja: Upoznati vrste i biokemijski sastav fitoplanktonata od interesa za akvakulturu bivalvija. Objasniti metode i tehnike masovne proizvodnje fitoplanktonskih kultura. Upoznati metode i tehnike uspostavljanja i održavanja matičnih kultura – hranjivi medij, sterilizacija, inokulacija. Predavanje 16. Reprodukcijska obilježja ostalih gospodarski važnih beskralješnjaka. Ishodi učenja: Upoznati reproducijska obilježja ježinca (echinodermata) – spolne stanice, ebrionalni i ličinački razvoj. Pretpostavke za uspješan uzgoj – prostorne i zootehničke. Predstaviti uspješne primjere komercijalne proizvodnje (Kina, Japan, Kalifornija). Upoznati se s pokušajima komercijalizacije ježinaca u R. Hrvatskoj. Reproduktivne osobitosti puzlatke (gastropoda) i potencijalne mogućnosti njenog uzgoja.

Vježba 1. Matične fitoplanktonske kulture (pokazne vježbe u mrjestilištu IZOR-a i praktična demonstracija u komercijalnom mrjestilištu (2 + 3 sata). Ishodi učenja: Morfološka i biokemijska obilježja odabranih fitoplanktonskih monokultura. Razumjeti ulogu fitoplanktonskih kultura u proizvodnji zooplanktona za ishranu ranih razvojnih stadija morskih riba i ishranu školjkaša. Upoznati tehnologiju masovne proizvodnje fitoplanktonskih monokultura. Racionalna eksploatacija i upravljanje proizvodnjom. Vježba 2. Zooplanktonske kulture (pokazne vježbe u mrjestilištu IZOR-a i praktična demonstracija u komercijalnom mrijestilištu 2 + 3 sata). Ishodi učenja: Upoznati se s naprednim metodama i tehnikama proizvodnje zooplanktonskih monokultura (Brachionus sp. i Atremia sp.). Znati kakvoću uzgojnog medija, inokulacijske tehnike, održavanje matičnih kultura te kontrolu masovne proizvodnje. Objasniti potencijalne mogućnosti uvođenja drugih zooplanktonata. Vježba 3. Inducirana gametogeneza i mrijest priobalnih i pučinskih vrsta riba (IZOR i upoznavanje s tehnologijama i tehnikama putem video materijala i histoloških preparata uz terensku nastavu) (3 + 4 sata). Ishodi učenja: Upoznati tehničku organizaciju industrijskih mrijestilišta. Znati ključne zootehničke parametre značajne za kontrolirani uzgoj ličinačkih i poslijeličinačkih stadija lubina i komarče. Upoznati se s tehnikama inkubacije. Upoznati se s metodama i tehnikama umjetne reprodukcije tuna. Vježba 4. Kondicioniranje matičnih jedinki i kontrolirana gametogeneza bivalvia (kamenica, dagnja, jakobska kapica) kroz pokazne vježbe u mrijestilištu IOR-a i posjet specijaliziranom mrjestilištu školjkaša u Malostonskom zaljevu (5 + 8 sati). Ishodi učenja: Upoznati se s tehničkim pretpostavkama za kondicioniranje uvjeta u mrijestilištu školjkaša (recirkulacija). Upoznati se s rukovanjem živim biološkim materijalom. Analiza procesa gametogeneze na živom biološkom materijalu. Ovladati metodama i tehnikama umjetne oplodnje u kontroliranim uvjetima. Upoznati se metodama kontroliranog uzgoja mlađi. ☒ predavanja ☐ samostalni zadaci ☐ seminari i radionice ☐ multimedija Vrste izvođenja ☒ vježbe ☐ laboratorij nastave: ☐ on line u cijelosti ☐ mentorski rad ☐ mješovito e-učenje ☐ (ostalo upisati) ☐ terenska nastava Obveze studenata Studenti su obvezni sudjelovati u praktičnom radu i demonstracijama na terenu. Praćenje rada Pohađanje nastave 3 Istraživanje Praktični rad 2 studenata (upisati Eksperimentalni (Ostalo Referat udio u ECTS bodovima rad upisati) za svaku aktivnost Seminarski (Ostalo Esej tako da ukupni broj rad upisati)

Diplomski studij Morsko ribarstvo 181

ECTS bodova (Ostalo Kolokviji Usmeni ispit odgovara bodovnoj upisati) vrijednosti (Ostalo predmeta): Pismeni ispit Projekt upisati) Na ukupnu ocjenu utječe zalaganje i uspješnost studenata u izvršavanju zadataka tijekom predavanja i praktičnih vježbi. Temeljni princip ocjenjivanja jeste provjera znanja usvojenog na predavanjima s maksimalnih 70% konačne ocjene, a 30% na praktičnim vježbama. Ispit se u principu sastoji od pismenog i usmenog dijela. Pismeni ispit podrazumijeva provjeru znanja gradiva iz predavanja, a sastoji se od zadataka u kojima se traže opcijska rješenja putem zaokruživanja, nadopunjavanja, opisivanja, i/ili identificiranja na slici ili grafici. Ocjenjivanje i Provjera praktičnog znanja usvojenog na predavanjima i vježbama se odvija pismenim vrjednovanje rada putem. Uspješno savladan praktični rad je preduvjet za pristupanje završnom ispitu. Ispit se studenata tijekom sastoji od zadataka na zaokruživanje, nadopunjavanje, opisivanje, označavanje te s nastave i na završnom računskim operacijama. Postotak uspješno riješenih zadataka se koristi za izračunavanje ispitu ostvarenih bodova na ispitu iz praktičnih vježbi (max 30%). Način vrednovanja i prikupljanje bodova na kolokvijima, odnosno na završnom ispitu je sljedeći: 90%-100% - ocjena izvrstan (5) 80%- 90% - ocjena vrlo dobar (4) 70% - 80% - ocjena dobar (3) 60% - 70% - ocjena dovoljan (2) <60% - ocjena nedovoljan (1). Broj Dostupnost Naslov primjeraka u putem ostalih Obvezna literatura knjižnici medija (dostupna u knjižnici i Katavić, I. 2006. Marikultura - Razmnožavanje riba i - - putem ostalih medija) kontrolirana proizvodnja mlađi. U: Ribogojstvo (Bogut, I. ur. Poljoprivredni fakupltet, Osijek, str. 349-509. 1. Moretti A., Fernandex-Criado M.P., Vetillart R. (2005) Manual on Hatchery Production of Seabass and Gilthead Seabream Volume 2 FAO, Rome, 163pp. (dostupno na www.fao. org) 2. Bourne, N. (2004) Hatchery culture of bivalves: a practical manual. FAO, Rome,201pp. (www.fao. org) 3. Tave, D. (1999) Inbreeding and brood stock management. Fisheries Technical Paper. No. Dopunska literatura 392. Rome, FAO. 1999. 122p. (www.fao. org)

4. Levens , P. Sorgeloos, P. (eds) (1996). Manual on production and use of live food for aquaculture. FAO Fisheries Technical Paper, No. 361. Rome, 1966, 295p. (www.fao. org) 5. Brooks, S., Taylor, C.R. and Supter, J.P. 1997. Egg quality in fish. What makes a good eggs. Reviews in Fish Biology and Fisheries 7:387-417 6. Donald, B.McM., 2007. Fish histology – Female Reproductive Systems. Springer, 587p. Načini praćenja Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom kvalitete koji ispitu. Tijekom nastave vrednuje se: osiguravaju stjecanje a) pohađanje nastave utvrđenih ishoda b) aktivnost u nastavi učenja c) usvojeno znanje Ostalo (prema - mišljenju predlagatelja)

NAZIV PREDMETA KLIMA I ŽIVI SVIJET U MORU Kod SMR528 Godina studija 2. Nositelj/i predmeta - Bodovna vrijednost (ECTS) 4 Suradnici - P S V T

Diplomski studij Morsko ribarstvo 182

Način izvođenja nastave 30 15 0 0 (broj sati u semestru) Postotak primjene e- Status predmeta izborni - učenja OPIS PREDMETA Savladavanjem ovog predmeta stječu se teoretska znanja i vještine koje su potrebite da se može razumjeti problematika iz djelatnosti morskog ribarstva te obavljati poslovi (u znanstvenim ustanovama i tvrtkama koje obavljaju izlov i preradu ribe) koji se odnose na procjene potencijalnih i stvarnih učinaka klimatskih promjena na stanje populacija živih Ciljevi predmeta bogatstava mora te poslovi koji se odnose na racionalno gospodarenje živim bogatstvima mora. Ciljevi nastave studijskog predmeta su: a) upoznati studente s pojmom i uzrocima prirodnih i antropogenih klimatskih promjena na globalnoj i hemisfernoj skali, te poglavito u Jadranu, b) povezati klimatske promjene s promjenama ekosustava mora te s populacijama riba i drugih morskih organizama. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja) Pojam klimatskog sustava. Promjene klimatskog sustava na raznim prostornim i vremenskim skalama. Pojam oscilacije i trenda. Uzroci klimatskih promjena: prirodni i antropogeni. «Feedback» procesi u klimatskom sustavu. Glavni nosioci informacija o Sadržaj predmeta klimatskim promjenama na globalnoj i hemisfernoj skali (El Nino, La Nina, SO, NAO). Ribe detaljno razrađen kao biološki indikatori promjena u ekosustavu. Sinhronizirane oscilacije svjetski prema satnici nastave najznačajnijih populacija plave ribe. Migracije, širenje područja areala toploljubnih vrsta riba i drugih morskih organizama. Upliv egzotičnih vrsta u Jadran (potencijalni učinak alohtonih na autohtone vrste). Potencijalni učinci klimatskih promjena na morsko ribarstvo (socijalno-gospodarski element). ☒ predavanja ☐ samostalni zadaci ☐ seminari i radionice ☒ multimedija Vrste izvođenja ☐ vježbe ☐ laboratorij nastave: ☐ on line u cijelosti ☐ mentorski rad ☐ mješovito e-učenje ☒ seminari ☐ terenska nastava Obveze studenata Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad Praćenje rada Eksperimentalni (Ostalo Referat studenata (upisati rad upisati) udio u ECTS bodovima Seminarski (Ostalo za svaku aktivnost Esej 1 tako da ukupni broj rad upisati) ECTS bodova (Ostalo Kolokviji Usmeni ispit odgovara bodovnoj upisati) vrijednosti predmeta): (Ostalo Pismeni ispit 2 Projekt upisati)

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom

Diplomski studij Morsko ribarstvo 183

nastave i na završnom ispitu Broj Dostupnost Naslov primjeraka u putem ostalih knjižnici medija Obvezna literatura Laevastu, T. 1993. Marine climate, weather and fisheries. - (dostupna u knjižnici i Fishing News Books, 201 pp. putem ostalih medija) Grbec, B. 1996. Klimatske promjene i njihov utjecaj na oceanografske značajke Jadrana. Disertacija, Sveučilište u - Zagrebu. - Dulčić et al., 1999. Information on the Adriatic ichthyofauna-effect of water warming? Acta Dopunska literatura Adriat., 40 (2): 33-43. Dulčić et al. 2004. The effect of the hemispheric climatic oscillations on the Adriatic ichthyofauna. Fresenius Environmental Bulletin, 13 (3b): 293-298. Načini praćenja kvalitete koji Provođenje ankete s odgovarajućim pitanjima o usvojenim znanjima i vještinama, načinima osiguravaju stjecanje provođenja nastave i sugestijama za njezino poboljšanje. utvrđenih ishoda učenja Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

3. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJSKOG PROGRAM

3.1. Mjesta izvođenja studijskog programa

Zgrade sastavnice (navesti postojeće zgrade, zgrade u izgradnji i planiranu izgradnju) Identifikacija zgrade Zgrada tri fakulteta Lokacija zgrade Ruđera Boškovića 37 Godina izgradnje započeta 2009., završena 2015. Ukupna površina u m2 29 500 m2

3.2. Popis nastavnika i suradnika po predmetima

Predmet Nastavnici i suradnici Biologija, ekologija i dinamika populacija Prof. dr. sc. Svjetlana Krstulović Šifner glavonožaca Biologija, ekologija i uzgoj školjkaša Prof. dr. sc. Melita Peharda Uljević Biologija i ekologija ihtioplanktona Prof. dr. sc. Jakov Dulčić Biološka invazija Doc. dr. sc. Ante Žuljević Biološka raznolikost Prof. dr. sc. Melita Peharda Uljević

Diplomski studij Morsko ribarstvo 184

Prof. dr. sc. Svjetlana Krstulović Šifner, Prof. dr. sc. Biološka raznolikost Jadrana Melita Peharda Uljević, Doc. dr. sc. Zvjezdana Popović Perković, Doc. dr. sc. Marija Despalatović Bioproizvodnja i trofički odnosi u moru - Biotehnologija i genetika u ribarstvu i akvakulturi Doc. dr. sc. Željka Trumbić Botanika mora Doc. dr. sc. Zvjezdana Popović Perković Daljinska istraživanja s primjenom u ribarstvu - Dinamika i procjena iskorištavanih populacija Doc. dr. sc. Frane Škeljo, Prof. dr. sc. Nedo Vrgoč Diplomski rad - Dobrobit vodenih laboratorijskih životinja Izv. prof. dr. sc. Mirela Petrić Ekologija estuarija Doc. dr. sc. Olja Vidjak Ekologija i zaštita morskog okoliša Izv. prof. dr. sc. Gorana Jelić Mrčelić Ekologija morskih sisavaca Prof. dr. sc. Melita Peharda Uljević Ekologija ranih razvojnih stadija riba Doc. dr. sc. Pero Tutman Ekotoksikologija Doc. dr. sc. Maja Krželj Eutrofikacija, proizvodnost mora i ribolov - Fiziologija prilagodbe morskih organizama Izv. prof. dr. sc. Josipa Ferri Genetika populacija morskih organizama Doc. dr. sc. Željka Trumbić Gospodarenje živim bogatstvima mora Doc. dr. sc. Frane Škeljo Instrumenti zaštite i upravljanja ekosustavima mora Prof. dr. sc. Ivan Katavić Integralno upravljanje obalnim zonama Doc. dr. sc. Vedrana Nerlović Klima i živi svijet u moru - Klimatske promjene i morski ekosustavi - Kontrolirana reprodukcija morskih organizama Prof. dr. sc. Ivan Katavić Lovnost i selektivnost ribolovnih alata Doc dr. sc. Jure Brčić Marikultura beskralježnjaka Doc. dr. sc. Leon Grubišić Marikultura i okoliš Doc. dr. sc. Vedrana Nerlović Metodika znanstvenog rada Prof. dr. sc. Mladen Šolić Modeliranje i simulacije u ribarstvu Izv. prof. dr. sc. Merica Slišković Ocjena kakvoće proizvoda mora Izv. prof. dr. sc. Vida Šimat Očuvanje bioraznolikosti u moru Izv. prof. dr. sc. Gorana Jelić Mrčelić Očuvanje riblje sirovine soljenjem, sušenjem i Izv. prof. dr. sc. Vida Šimat dimljenjem Odgovorni ribolov i njegovo reguliranje Doc dr. sc. Jure Brčić Odnosi među morskim organizmima Prof. dr. sc. Svjetlana Krstulović Šifner Optika mora - Parazitologija morskih organizama Izv. prof. dr. sc. Ivona Mladineo Planktonske kulture i njihov uzgoj Doc. dr. sc. Leon Grubišić Ponašanje riba - Postupci provjere, analize i prikaza prostornih Prof. dr. sc. Vlado Dadić podataka Povijest istraživanja mora i morskog ribarstva Izv. prof. dr. sc. Gorana Jelić Mrčelić Prof. dr. sc. Ranka Petrinović, Doc. dr. sc. Nikola Pravo zaštite ribolova i morskog okoliša Mandić

Diplomski studij Morsko ribarstvo 185

Prehrambeni proizvodi iz mora Izv. prof. dr. sc. Vida Šimat Prikupljanje, rukovanje i obrada podataka Prof. dr. sc. Vlado Dadić Izv. prof. dr. sc. Ivona Mladineo, Doc. dr. sc. Željka Primijenjena histologija morskih organizama Trumbić Primijenjena ihtiologija Doc. dr. sc. Frane Škeljo, Doc. dr. sc. Jure Brčić Procjene utjecaja na okoliš Prof. dr. sc. Mladen Šolić, Prof. dr. sc. Ivan Katavić Razmnožavanje morskih organizama Izv. prof. dr. sc. Josipa Ferri Ribolov i kolebanje ribljih stokova Doc. dr. sc. Jure Brčić Sportski i rekreacijski ribolov na moru Doc. dr. sc. Jure Brčić Statističke metode u biotehnologiji Doc. dr. sc. Frane Škeljo Tehnike podvodnih istraživanja Prof. dr. sc. Alen Soldo Tehnologija hlađenja i smrzavanja morskih Izv. prof. dr. sc. Vida Šimat organizama

Terenska nastava -

Toksičnost školjkaša Doc. dr. sc. Ivana Ujević Utjecaj ribolova na bentoske zajednice Izv. prof. dr. sc. Gorana Jelić Mrčelić Zoologija mora Doc. dr. sc. Marija Despalatović

Prof. dr. sc. Svjetlana Krstulović Šifner, Doc. dr. sc. Živo bogatstvo Jadrana i njegovo iskorištavanje Frane Škeljo

3.3. Podaci o nastavnicima

Titula, ime i prezime nositelja Doc. dr. sc. Jure Brčić Predmet koji predaje na predloženom Odgovorni ribolov i njegovo reguliranje, Primijenjena ihtiologija, studijskom programu Ribolov i kolebanje ribljih stokova, Sportski i rekreacijski ribolov, Lovnost i selektivnost ribolovnih alata OPĆE INFORMACIJE O NOSITELJU Adresa Ruđera Boškovića 37 Telefon 021/510197 E-mail adresa [email protected] Osobna web stranica - Godina rođenja 1983. Matični broj iz Upisnika znanstvenika 315884 Znanstveno ili umjetničko zvanje i Znanstveni suradnik, 20.10.2016. datum posljednjega izbora Znanstveno-nastavno, umjetničko- Docent, 01.03.2017. nastavno ili nastavno zvanje i datum posljednjega izbora Područje i polje izbora u znanstveno ili Područje biotehničkih znanosti, polje poljoprivreda (agronomija) umjetničko zvanje PODACI O SADAŠNJEM ZAPOSLENJU Ustanova zaposlenja Sveučilišni odjel za studije mora, Sveučilište u Splitu Datum zaposlenja 01.04.2017.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 186

Naziv radnoga mjesta (profesor, Docent istraživač, suradnik i sl.) Područje rada Ribarstvo Funkcija Znanstveno-nastavno osoblje PODACI O ŠKOLOVANJU – Najviši postignuti stupanj Zvanje Doktor znanosti Ustanova Poslijediplomski sveučilišni studij Primijenjene znanosti o moru u zajedničkoj organizaciji Sveučilišnog odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu, Sveučilišta u Dubrovniku i instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu Mjesto Split Nadnevak 24.04.2015. PODACI O USAVRŠAVANJU Godina Mjesto Ustanova Područje usavršavanja Godina Mjesto Ustanova Područje usavršavanja MATERINSKI I STRANI JEZICI Materinski jezik Hrvatski jezik Strani jezik i poznavanje jezika na Engleski jezik, 5 ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) Strani jezik i poznavanje jezika na Talijanski jezik, 2 ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) Strani jezik i poznavanje jezika na - ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) KOMPETENCIJE ZA PREDMET Ranije iskustvo u nositeljstvu sličnih • Odgovorni ribolov i njegovo reguliranje (preddiplomski predmeta (navesti naziv predmeta, studij Morsko ribarstvo Odjela za studije mora, 2. godina) studijskoga programa na kojem se izvodi/izvodio i razinu studijskoga programa) Autorstvo sveučilišnih/fakultetskih - udžbenika iz područja predmeta Stručni, znanstveni i umjetnički radovi ▪ Tsagarakis, K., Carbonell, A., Brčić, J., Bellido, J.M., Carbonara, P., objavljeni u posljednjih pet godina iz Casciaro, L., Edridge, A., García, T., González, M., Krstulović Šifner, područja predmeta (najviše 5 S., Machias, A., Notti, E., Papantoniou, G., Sala, A., Škeljo, F., referenca) Vitale, S., Vassilopoulou, V. 2017, Old Info for a New Fisheries Policy: Discard Ratios and Lengths at Discarding in EU Mediterranean Bottom Trawl Fisheries. Frontiers in Marine Science 4(99). DOI: 10.3389/fmars.2017.00099 ▪ Veiga, P., Pita, C., Rangel, M., Gonçalves, J.M.S., Campos, A., Fernandes, P.G., Sala, A., Virgili, M., Lucchetti, A., Brčić, J., Villasante, S., Ballesteros, M.A., Chapela, R., Santiago, J.L., Agnarsson, S., Ögmundarson, Ó., Erzini, K., 2016. The EU landing obligation and European small-scale fisheries: What are the odds for success? Marine Policy 64, 64-71. DOI: 10.1016/j.marpol.2015.11.008. ▪ Brčić, J., Herrmann, B., Sala, A., 2016. Can a square-mesh panel inserted in front of the codend improve the exploitation pattern in Mediterranean bottom trawl fisheries? Fisheries Research 183,

Diplomski studij Morsko ribarstvo 187

13-18. Stručni i znanstveni radovi iz metodike - i kvalitete nastave objavljeni u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca) Stručni, znanstveni i umjetnički - projekti iz područja predmeta koji su se provodili u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca) U sklopu kojega programa i u kojem je opsegu nositelj stekao metodičko- psihološko-didaktičko -pedagoške kompetencije? PRIZNANJA I NAGRADE Priznanja i nagrade za nastavni i - znanstveni rad/umjetnički rad

Titula, ime i prezime nositelja Prof. dr. sc. Vlado Dadić Predmet koji predaje na predloženom Postupci provjere, analize i prikaza prostornih podataka, studijskom programu Prikupljanje, rukovanje i obrada podataka OPĆE INFORMACIJE O NOSITELJU Adresa Šetalište Ivana Meštrovića 63 Telefon 021/408-011 E-mail adresa [email protected] Osobna web stranica - Godina rođenja 1952. Matični broj iz Upisnika znanstvenika 8055 Znanstveno ili umjetničko zvanje i Znanstveni savjetnik datum posljednjega izbora Znanstveno-nastavno, umjetničko- Redoviti profesor nastavno ili nastavno zvanje i datum posljednjega izbora Područje i polje izbora u znanstveno ili Tehničke znanosti, računarstvo umjetničko zvanje PODACI O SADAŠNJEM ZAPOSLENJU Ustanova zaposlenja Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split Datum zaposlenja 1976. Naziv radnoga mjesta (profesor, Znanstveni savjetnik istraživač, suradnik i sl.) Područje rada Fizika mora, dinamika mora, oceanografska mjerenja, mjerni sustavi sa slanjem podatka u stvarnom vremenu, rukovanje podatcima, primjena GIS-a u istraživanjima mora Funkcija Voditelj Laboratorija za fiziku mora PODACI O ŠKOLOVANJU – Najviši postignuti stupanj Zvanje Znanstveni savjetnik Ustanova - Mjesto - Nadnevak - PODACI O USAVRŠAVANJU Godina - Mjesto - Ustanova - Područje usavršavanja -

Diplomski studij Morsko ribarstvo 188

MATERINSKI I STRANI JEZICI Materinski jezik Hrvatski jezik Strani jezik i poznavanje jezika na Engleski jezik, 5 ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) Strani jezik i poznavanje jezika na - ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) Strani jezik i poznavanje jezika na - ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) KOMPETENCIJE ZA PREDMET Ranije iskustvo u nositeljstvu sličnih Primjena elektroničkih računala na preddiplomskim studijima predmeta (navesti naziv predmeta, Morsko ribarstvo i Biologija i ekologija mora te Postupci provjere, studijskoga programa na kojem se analize i prikaza prostornih podataka i Prikupljanje, rukovanje i izvodi/izvodio i razinu studijskoga obrada podataka na diplomskom studiju Morsko ribarstvo programa) Autorstvo sveučilišnih/fakultetskih - udžbenika iz područja predmeta Stručni, znanstveni i umjetnički radovi Krstulović Šifner, Svjetlana; Peharda, Melita; Vrgoč, Nedo; Isajlović, objavljeni u posljednjih pet godina iz Igor; Dadić, Vlado; Petrić, Mirela. Biodiversity and područja predmeta (najviše 5 distribution of cephalopods caught by trawling along the referenca) Northern and Central Adriatic Sea. // Cahiers de biologie marine. 52 (2011) , 3; 291-302. Mihanović, H.; Cosoli, S.; Vilibić, I.; Ivanković, D.; Dadić, V.; Gačić, Miroslav. Surface current patterns in the northern Adriatic extracted from high-frequency radar data using self- organizing map analysis. // Journal of geophysical research. 116 (2011) ; 8033-8033. Mihanović, Hrvoje; Cosoli, Simone; Vilibić, Ivica; Ivanković, Damir; Dadić, Vlado; Gačić, Miro. Surface current patterns in the northern Adriatic extracted from high‐frequency radar data using self‐organizing map analysis. // Journal of geophysical research. 116 (2011); C08033-1-C08033-14. Orlić, Mirko; Beg Paklar, Gordana; Dadić, Vlado; Leder, Nenad; Mihanović, Hrvoje; Pasarić, Miroslava; Pasarić, Zoran. Diurnal upwelling resonantly driven by sea breezes around an Adriatic island. // Journal of geophysical research. 116 (2011) ; C09025-1-C09025-10. Vilibić, Ivica; Šepić, Jadranka; Dadić, Vlado; Mihanović, Hrvoje. Fortnightly oscillations observed in the Adriatic Sea. // Ocean dynamics. 60 (2010) ; 57-63. Stručni i znanstveni radovi iz metodike - i kvalitete nastave objavljeni u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca) Stručni, znanstveni i umjetnički - projekti iz područja predmeta koji su se provodili u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca) U sklopu kojega programa i u kojem je - opsegu nositelj stekao metodičko- psihološko-didaktičko -pedagoške kompetencije? PRIZNANJA I NAGRADE Priznanja i nagrade za nastavni i - znanstveni rad/umjetnički rad

Diplomski studij Morsko ribarstvo 189

Titula, ime i prezime nositelja Doc. dr. sc. Marija Despalatović Predmet koji predaje na predloženom Zoologija mora, Biološka raznolikost Jadrana studijskom programu OPĆE INFORMACIJE O NOSITELJU Adresa Šetalište Ivana Meštrovića 63 Telefon - E-mail adresa [email protected] Osobna web stranica - Godina rođenja - Matični broj iz Upisnika znanstvenika 239860 Znanstveno ili umjetničko zvanje i Viši znanstveni suradnik datum posljednjega izbora Znanstveno-nastavno, umjetničko- Docent nastavno ili nastavno zvanje i datum posljednjega izbora Područje i polje izbora u znanstveno ili Prirodne znanosti, biologija umjetničko zvanje PODACI O SADAŠNJEM ZAPOSLENJU Ustanova zaposlenja Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split Datum zaposlenja 1997. Naziv radnoga mjesta (profesor, Viši znanstveni suradnik istraživač, suradnik i sl.) Područje rada Zoobentos, taksonomija, biologija, ekologija, biocenologija Funkcija - PODACI O ŠKOLOVANJU – Najviši postignuti stupanj Zvanje Viši znanstveni suradnik Ustanova Institut za oceanografiju i ribarstvo Mjesto Split Nadnevak - PODACI O USAVRŠAVANJU Godina - Mjesto - Ustanova - Područje usavršavanja - MATERINSKI I STRANI JEZICI Materinski jezik Hrvatski jezik Strani jezik i poznavanje jezika na Engleski jezik, 5 ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) Strani jezik i poznavanje jezika na - ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) Strani jezik i poznavanje jezika na - ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) KOMPETENCIJE ZA PREDMET Ranije iskustvo u nositeljstvu sličnih Zoologija mora na diplomskom studiju Morsko ribarstvo predmeta (navesti naziv predmeta, studijskoga programa na kojem se izvodi/izvodio i razinu studijskoga programa) Autorstvo sveučilišnih/fakultetskih - udžbenika iz područja predmeta Stručni, znanstveni i umjetnički radovi Dulčić, Jakov; Dragičević, Branko; Despalatović, Marija; Cvitković, objavljeni u posljednjih pet godina iz Ivan; Bojanić- Varezić, Dubravka; Štifanić, Mauro. Lepadid

Diplomski studij Morsko ribarstvo 190

područja predmeta (najviše 5 barnacles found attached to a living Lobotes surinamensis referenca) (Pisces). // Crustaceana (Leiden). 88 (2015) , 6; 727-731. Matijević, Slavica; Bogner, Danijela; Bojanić, Natalia; Žuljević, Ante; Despalatović, Marija; Antolić, Boris; Nikolić, Vedran; Bilić, Jadranka. Biogeochemical characteristics of sediments under the canopy of invasive alga Caulerpa racemosa var. cylindracea (Pelješac Peninsula, Adriatic Sea). // Fresenius environmental bulletin. 22 (2013) , 10a; 3030-3040. Despalatović, Marija; Cvitković, Ivan; Žuljević, Ante; Grubelić, Ivana; Piccinetti, Corrado. Distribution and abundance of the knobby swimcrab, Macropipus tuberculatus (Roux, 1830) (Decapoda, Portunidae), in the northern and middle Adriatic Sea. // Crustaceana (Leiden). 85 (2012) , 7; 835- 845. Puizina, Jasna; Despalatović, Marija; Vladislavić, Nikolina; Šamanić, Ivica; Cvitković, Ivan. Characterization of potential marine invasive mollusc Siphonaria pectinata (Linnaeus, 1758) in the Adriatic Sea using molecular data – preliminary results. // Vie et milieu. 62 (2012) , 2; 61-68. Žuljević, Ante; Antolić, Boris; Nikolić, Vedran; Despalatović, Marija; Cvitković, Ivan. Absence of successful sexual reproduction of Caulerpa racemosa var. cylindracea in the Adriatic Sea. // Phycologia. 51 (2012) , 3; 283-286. Stručni i znanstveni radovi iz metodike - i kvalitete nastave objavljeni u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca) Stručni, znanstveni i umjetnički - projekti iz područja predmeta koji su se provodili u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca) U sklopu kojega programa i u kojem je - opsegu nositelj stekao metodičko- psihološko-didaktičko -pedagoške kompetencije? PRIZNANJA I NAGRADE Priznanja i nagrade za nastavni i - znanstveni rad/umjetnički rad

Titula, ime i prezime nositelja Prof. dr. sc. Jakov Dulčić Predmet koji predaje na predloženom Biologija i ekologija ihtioplanktona studijskom programu OPĆE INFORMACIJE O NOSITELJU Adresa Šetalište Ivana Meštrovića 63 Telefon 021/408-013 E-mail adresa [email protected] Osobna web stranica - Godina rođenja - Matični broj iz Upisnika znanstvenika 168644 Znanstveno ili umjetničko zvanje i Znanstveni savjetnik datum posljednjega izbora Znanstveno-nastavno, umjetničko- Redoviti profesor nastavno ili nastavno zvanje i datum posljednjega izbora

Diplomski studij Morsko ribarstvo 191

Područje i polje izbora u znanstveno ili Prirodne znanosti, Biologija umjetničko zvanje PODACI O SADAŠNJEM ZAPOSLENJU Ustanova zaposlenja Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split Datum zaposlenja - Naziv radnoga mjesta (profesor, Znanstveni savjetnik istraživač, suradnik i sl.) Područje rada Ihtioplankton, mlađ riba, dinamika ribljih populacija Funkcija Voditelj Laboratorija za ihtiologiju i priobalni ribolov PODACI O ŠKOLOVANJU – Najviši postignuti stupanj Zvanje Znanstveni savjetnik Ustanova Institut za oceanografiju i ribarstvo Mjesto Split Nadnevak - PODACI O USAVRŠAVANJU Godina - Mjesto - Ustanova - Područje usavršavanja - MATERINSKI I STRANI JEZICI Materinski jezik Hrvatski jezik Strani jezik i poznavanje jezika na Engleski jezik, 5 ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) Strani jezik i poznavanje jezika na - ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) Strani jezik i poznavanje jezika na - ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) KOMPETENCIJE ZA PREDMET Ranije iskustvo u nositeljstvu sličnih Biologija i ekologija ihtioplanktona i Embriologija i genetika morskih predmeta (navesti naziv predmeta, organizama na preddiplomskom studiju Morsko ribarstvo te Klima i studijskoga programa na kojem se živi svijet u moru na diplomskom studiju Morsko ribarstvo izvodi/izvodio i razinu studijskoga programa) Autorstvo sveučilišnih/fakultetskih - udžbenika iz područja predmeta Stručni, znanstveni i umjetnički radovi Dulčić, Jakov; Dragičević, Branko. Percnon gibbesi (H. Milne objavljeni u posljednjih pet godina iz Edwards, 1853) (Decapoda, Percnidae): First substantiated područja predmeta (najviše 5 record from the Adriatic Sea. // Crustaceana (Leiden). 88 referenca) (2015), 6; 733-740. Bello, Giambattista; Causse, Romain; Lipej, Lovrenc; Dulčić, Jakov. A proposed best practice approach to overcome unverified and unverifiable "first records" in ichthyology. // Cybium. 38 (2014) , 1; 9-14. Dulčić, Jakov; Dragičević, Branko. Occurrence of Lessepsian migrant Lagocephalus sceleratus (Tetraodontidae) in the Adriatic Sea.. // Cybium. 38 (2014) , 3; 153-154. Kever, Loic; Boyle, Kelly; Bolen, Geraldine; Dragičević, Branko; Dulčić, Jakov; Parmentier, Eric. Modifications in call characteristics and sonic apparatus morphology during puberty in Ophidion rochei (Actinopterygii: Ophidiidae). // Journal of morphology. 275 (2014) , 6; 650-660. Lipej, Lovrenc; Mavrič, Borut; Dulčić, Jakov. First record of Chrysiptera cyanea in the Mediterranean Sea. // Journal of Applied Ichthyology. 30 (2014) ; 1053-1055.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 192

Stručni i znanstveni radovi iz metodike - i kvalitete nastave objavljeni u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca) Stručni, znanstveni i umjetnički - projekti iz područja predmeta koji su se provodili u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca) U sklopu kojega programa i u kojem je - opsegu nositelj stekao metodičko- psihološko-didaktičko -pedagoške kompetencije? PRIZNANJA I NAGRADE Priznanja i nagrade za nastavni i - znanstveni rad/umjetnički rad

Titula, ime i prezime nositelja Izv. prof. dr. sc. Josipa Ferri Predmet koji predaje na predloženom Razmnožavanje morskih organizama, Fiziologija prilagodbe morskih studijskom programu organizama OPĆE INFORMACIJE O NOSITELJU Adresa Ruđera Boškovića 37 Telefon 021/510-195 E-mail adresa [email protected] Osobna web stranica - Godina rođenja 1983. Matični broj iz Upisnika znanstvenika 288546 Znanstveno ili umjetničko zvanje i Viši znanstveni suradnik datum posljednjega izbora Znanstveno-nastavno, umjetničko- Izvanredni profesor nastavno ili nastavno zvanje i datum posljednjega izbora Područje i polje izbora u znanstveno ili Biotehničke znanosti, agronomija umjetničko zvanje PODACI O SADAŠNJEM ZAPOSLENJU Ustanova zaposlenja Sveučilište u Splitu, Sveučilišni odjel za studije mora Datum zaposlenja 2016. Naziv radnoga mjesta (profesor, Izvanredni profesor istraživač, suradnik i sl.) Područje rada Ihtiologija Funkcija PODACI O ŠKOLOVANJU – Najviši postignuti stupanj Zvanje Izvanredni profesor Ustanova Sveučilište u Splitu, Sveučilišni odjel za studije mora Mjesto Split Nadnevak 2018. PODACI O USAVRŠAVANJU Godina - Mjesto - Ustanova - Područje usavršavanja - MATERINSKI I STRANI JEZICI Materinski jezik Hrvatski jezik

Diplomski studij Morsko ribarstvo 193

Strani jezik i poznavanje jezika na Engleski jezik, 5 ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) Strani jezik i poznavanje jezika na - ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) Strani jezik i poznavanje jezika na - ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) KOMPETENCIJE ZA PREDMET Ranije iskustvo u nositeljstvu sličnih Fiziologija morskih organizama i Ribarstvena biologija i ekologija na predmeta (navesti naziv predmeta, preddiplomskom studiju Morsko ribarstvo te Razmnožavanje studijskoga programa na kojem se morskih organizama na diplomskom studiju Morsko ribarstvo izvodi/izvodio i razinu studijskoga programa) Autorstvo sveučilišnih/fakultetskih - udžbenika iz područja predmeta Stručni, znanstveni i umjetnički radovi Škeljo Frane; Brčić, Jure; Vuletin, Vedran; Ferri, Josipa. Age and objavljeni u posljednjih pet godina iz growth of the axillary wrasse, Symphodus mediterraneus područja predmeta (najviše 5 (L.) from the eastern Adriatic Sea. // Marine biology referenca) research. 11 (2015) , 7; 780-784. Ferri, Josipa; Stagličić, Nika; Matić-Skoko, Sanja. The black scorpionfish, Scorpaena porcus (Scorpaenidae) : could it serve as reliable indicator of Mediterranean coastal communities’ health?. // Ecological indicators. 18 (2012) ; 25-30. Matić-Skoko, Sanja; Ferri, Josipa; Kraljević, Miro; Pallaoro, Armin. Age estimation and specific growth pattern of boxlip mullet, Oedalechilus labeo (Cuvier, 1829) (Osteichthyes, Mugilidae) in the eastern Adriatic Sea. // Journal of applied ichthyology. 28 (2012) , 2; 182-188. Matić-Skoko, Sanja; Ferri, Josipa; Tutman, Pero; Skaramuca, Daria; Đikić, Domagoj; Lisičić, Duje; Franić, Zdenko; Skaramuca, Boško. The age, growth and feeding habits of the European conger eel, Conger conger (L.) in the Adriatic Sea. // Marine biology research. 8 (2012) , 10; 1012-1018. Škeljo, Frane; Ferri, Josipa. The use of otolith shape and morphometry for identification and size-estimation of five wrasse species in predator-prey studies. // Journal of applied ichthyology. 28 (2012) ; 524-530. Stručni i znanstveni radovi iz metodike - i kvalitete nastave objavljeni u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca) Stručni, znanstveni i umjetnički - projekti iz područja predmeta koji su se provodili u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca) U sklopu kojega programa i u kojem je - opsegu nositelj stekao metodičko- psihološko-didaktičko -pedagoške kompetencije? PRIZNANJA I NAGRADE Priznanja i nagrade za nastavni i - znanstveni rad/umjetnički rad

Titula, ime i prezime nositelja Doc. dr. sc. Leon Grubišić

Diplomski studij Morsko ribarstvo 194

Predmet koji predaje na predloženom Marikultura beskralježnjaka, Planktonske kulture i njihov uzgoj studijskom programu OPĆE INFORMACIJE O NOSITELJU Adresa Šetalište Ivana Meštrovića 63 Telefon 021/408-044 E-mail adresa [email protected] Osobna web stranica - Godina rođenja 1970. Matični broj iz Upisnika znanstvenika 226126 Znanstveno ili umjetničko zvanje i Viši znanstveni suradnik datum posljednjega izbora Znanstveno-nastavno, umjetničko- Docent nastavno ili nastavno zvanje i datum posljednjega izbora Područje i polje izbora u znanstveno ili Biotehničke znanosti, agronomija umjetničko zvanje PODACI O SADAŠNJEM ZAPOSLENJU Ustanova zaposlenja Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split Datum zaposlenja 1997. Naziv radnoga mjesta (profesor, Viši znanstveni suradnik istraživač, suradnik i sl.) Područje rada Akvakultura, nove vrste u marikulturi, reprodukcija riba, krioprezervacija gameta Funkcija - PODACI O ŠKOLOVANJU – Najviši postignuti stupanj Zvanje Viši znanstveni suradnik Ustanova - Mjesto - Nadnevak - PODACI O USAVRŠAVANJU Godina - Mjesto - Ustanova - Područje usavršavanja - MATERINSKI I STRANI JEZICI Materinski jezik Hrvatski jezik Strani jezik i poznavanje jezika na Engleski jezik, 5 ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) Strani jezik i poznavanje jezika na - ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) Strani jezik i poznavanje jezika na - ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) KOMPETENCIJE ZA PREDMET Ranije iskustvo u nositeljstvu sličnih Uzgoj temeljen na ribolovu na preddiplomskom studiju Morsko predmeta (navesti naziv predmeta, ribarstvo te Marikultura beskralježnjaka i Planktonske kulture i studijskoga programa na kojem se njihov uzgoj na diplomskom studiju Morsko ribarstvo izvodi/izvodio i razinu studijskoga programa) Autorstvo sveučilišnih/fakultetskih - udžbenika iz područja predmeta

Diplomski studij Morsko ribarstvo 195

Stručni, znanstveni i umjetnički radovi Šegvić-Bubić, Tanja; Talijančić, Igor; Grubišić, Leon; Izquierdo- objavljeni u posljednjih pet godina iz Gomez, David; Katavić, Ivan. Morphological and molecular područja predmeta (najviše 5 differentiation of wild and farmed seabream Sparus referenca) aurata : implications for management. // Aquaculture environment interactions. 6 (2014) , 1; 43-54. Grubišić, Leon; Šegvić-Bubić, Tanja; Lepen Pleić, Ivana; Mišlov, Krstina; Tičina, Vjekoslav; Katavić, Ivan; Mladineo, Ivona. Morphological and genetic identification of spontaneously spawned larvae of captive Bluefin Tuna Thunnus thynnus in the Adriatic Sea. // Fisheries. 38 (2013) , 9; 410-417. Šegvić-Bubić, Tanja; Boban, Josip; Grubišić, Leon; Trumbić, Željka; Radman, Margita; Perčić, Marin; Čož-Rakovac, Rozelinda. Effects of propolis enriched diet on growth performance and plasma biochemical parameters of juvenile European sea bass (Dicentrarchus labrax L.) under acute low temperature stress. // Aquaculture nutrition. 19 (2013) , 6; 877-885. Mišlov Jelavić, Krstina; Stepanowska, Katarzyna; Grubišić, Leon; Šegvić Bubić, Tanja; Katavić, Ivan. Reduced feeding effects to the blood and muscle chemistry of farmed juvenile bluefin tuna in the Adriatic Sea. // Aquaculture research. 43 (2012) , 2; 317-320. Šegvić-Bubić, Tanja; Grubišić, Leon; Karaman, Nikola; Tičina, Vjekoslav; Mišlov Jelavić, Krstina; Katavić, Ivan. Damages on mussel farms potentially caused by fish predation - self service on the ropes?. // Aquaculture (Amsterdam). 319 (2011) , 3/4; 497-504. Stručni i znanstveni radovi iz metodike - i kvalitete nastave objavljeni u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca) Stručni, znanstveni i umjetnički - projekti iz područja predmeta koji su se provodili u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca) U sklopu kojega programa i u kojem je - opsegu nositelj stekao metodičko- psihološko-didaktičko -pedagoške kompetencije? PRIZNANJA I NAGRADE Priznanja i nagrade za nastavni i - znanstveni rad/umjetnički rad

Titula, ime i prezime nositelja Izv. prof. dr. sc. Gorana Jelić Mrčelić Predmet koji predaje na predloženom Ekologija i zaštita morskog okoliša, Očuvanje bioraznolikosti u studijskom programu moru, Povijest istraživanja mora i morskog ribarstva, Utjecaj ribolova na bentoske zajednice OPĆE INFORMACIJE O NOSITELJU Adresa Ruđera Boškovića 33 Telefon - E-mail adresa [email protected] Osobna web stranica - Godina rođenja - Matični broj iz Upisnika znanstvenika 252566

Diplomski studij Morsko ribarstvo 196

Znanstveno ili umjetničko zvanje i Viši znanstveni suradnik datum posljednjega izbora Znanstveno-nastavno, umjetničko- Izvanredni profesor nastavno ili nastavno zvanje i datum posljednjega izbora Područje i polje izbora u znanstveno ili Biotehničke znanosti, agronomija umjetničko zvanje PODACI O SADAŠNJEM ZAPOSLENJU Ustanova zaposlenja Pomorski fakultet, Split Datum zaposlenja - Naziv radnoga mjesta (profesor, Izvanredni profesor istraživač, suradnik i sl.) Područje rada - Funkcija Prodekan za suradnju i razvoj PODACI O ŠKOLOVANJU – Najviši postignuti stupanj Zvanje Izvanredni profesor Ustanova - Mjesto - Nadnevak - PODACI O USAVRŠAVANJU Godina - Mjesto - Ustanova - Područje usavršavanja - MATERINSKI I STRANI JEZICI Materinski jezik Hrvatski jezik Strani jezik i poznavanje jezika na Engleski jezik, 5 ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) Strani jezik i poznavanje jezika na - ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) Strani jezik i poznavanje jezika na - ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) KOMPETENCIJE ZA PREDMET Ranije iskustvo u nositeljstvu sličnih Povijest istraživanja mora i morskog ribarstva na preddiplomskim predmeta (navesti naziv predmeta, studijima Morsko ribarstvo i Biologija i ekologija mora te Ekologija i studijskoga programa na kojem se zaštita morskog okoliša, Očuvanje bioraznolikosti u moru, Utjecaj izvodi/izvodio i razinu studijskoga ribolova na bentoske zajednice na diplomskom studiju Morsko programa) ribarstvo Autorstvo sveučilišnih/fakultetskih - udžbenika iz područja predmeta Stručni, znanstveni i umjetnički radovi Piria, Marina; Šprem, Nikica; Tomljanović, Tea; Slišković, Merica; objavljeni u posljednjih pet godina iz Jelić Mrčelić, Gorana; Treer, Tomislav. Length-weight područja predmeta (najviše 5 relationships of European eel Anguilla anguilla (Linnaeus, referenca) 1758) from six karst catchments of the Adriatic basin, Croatia. // Ribarstvo : znanstveno-stručni časopis za ribarstvo. 71 (2014) , 1; 32-35. Čović, Ivan; Šimunac, Anamarija; Veža, Jelena; Slišković, Merica; Jelić Mrčelić, Gorana. Methods of Pollution Removal after Tanker “Erika” Accident. // Transactions on Maritime Science. 2 (2013) , 1; 41-48. Slišković, Merica; Jelić Mrčelić, Gorana; Antolić, Boris; Aničić, Ivica. The fouling of fish farm cage nets as bioidicator of aquculture pollution in the Adriatic Sea (Croatia). //

Diplomski studij Morsko ribarstvo 197

Environmental monitoring and assessment. 173 (2010) , 1/4; 519-532. Grubišić, Leon; Jelić-Mrčelić, Gorana; Skakelja, Neda; Katavić, Ivan; Tičina, Vjekoslav; Slišković, Merica. Reproductive biology of pink dentex Dentex gibbosus (Rafinesque) from the Adriatic Sea, Croatia. // Aquaculture Research. 38 (2007) , 9; 991-1001. Jelić-Mrčelić, Gorana; Slišković, Merica; Antolić, Boris. Biofouling communities on test panels coated with TBT and TBT-free copper-based antifouling paints. // Biofouling. 22 (2006) , 5; 293-302. Stručni i znanstveni radovi iz metodike - i kvalitete nastave objavljeni u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca) Stručni, znanstveni i umjetnički - projekti iz područja predmeta koji su se provodili u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca) U sklopu kojega programa i u kojem je - opsegu nositelj stekao metodičko- psihološko-didaktičko -pedagoške kompetencije? PRIZNANJA I NAGRADE Priznanja i nagrade za nastavni i - znanstveni rad/umjetnički rad

Titula, ime i prezime nositelja Prof. dr. sc. Ivan Katavić Predmet koji predaje na predloženom Instrumenti zaštite i upravljanja ekosustavima mora, Kontrolirana studijskom programu reprodukcija morskih organizama, Procjene utjecaja na okoliš OPĆE INFORMACIJE O NOSITELJU Adresa Šetalište Ivana Meštrovića 63 Telefon 021/408-044 E-mail adresa [email protected] Osobna web stranica - Godina rođenja 1951. Matični broj iz Upisnika znanstvenika 78984 Znanstveno ili umjetničko zvanje i Znanstveni savjetnik datum posljednjega izbora Znanstveno-nastavno, umjetničko- Redoviti profesor nastavno ili nastavno zvanje i datum posljednjega izbora Područje i polje izbora u znanstveno ili Biotehničke znanosti, biotehnologija umjetničko zvanje PODACI O SADAŠNJEM ZAPOSLENJU Ustanova zaposlenja Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split Datum zaposlenja - Naziv radnoga mjesta (profesor, Znanstveni savjetnik istraživač, suradnik i sl.) Područje rada Akvakultura, nove vrste u marikulturi Funkcija Voditelj Laboratorija za akvakulturu PODACI O ŠKOLOVANJU – Najviši postignuti stupanj Zvanje Znanstveni savjetnik Ustanova -

Diplomski studij Morsko ribarstvo 198

Mjesto - Nadnevak - PODACI O USAVRŠAVANJU Godina - Mjesto - Ustanova - Područje usavršavanja - MATERINSKI I STRANI JEZICI Materinski jezik Hrvatski jezik Strani jezik i poznavanje jezika na Engleski jezik, 5 ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) Strani jezik i poznavanje jezika na - ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) Strani jezik i poznavanje jezika na - ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) KOMPETENCIJE ZA PREDMET Ranije iskustvo u nositeljstvu sličnih Marikultura na preddiplomskom studiju Morsko ribarstvo te predmeta (navesti naziv predmeta, Instrumenti zaštite i upravljanja ekosustavima mora, Kontrolirana studijskoga programa na kojem se reprodukcija morskih organizama, Marikultura i okoliš, Procjene izvodi/izvodio i razinu studijskoga utjecaja na okoliš, Uzgoj riba i drugih morskih organizama na programa) diplomskom studiju Morsko ribarstvo Autorstvo sveučilišnih/fakultetskih - udžbenika iz područja predmeta Stručni, znanstveni i umjetnički radovi Bitunjac, Irena; Jajac, Nikša; Katavić, Ivan. Decision Support to objavljeni u posljednjih pet godina iz Sustainable Management of Bottom Trawl Fleet. // područja predmeta (najviše 5 Sustainability. 8 (2015) , 3; 204-1-204-19. referenca) Deirdre, Brophy; Paula, Haynes; Haritz, Arrizabalaga; Igaratza, Fraile; Jean Marc, Fromentin; Fulvio, Garibaldi; Katavić, Ivan; Fausto, Tinti; F., Saadet Karakulak; David, Macías; Dheeraj, Busawon; Alex, Hanke; Ai, Kimoto; Osamu, Sakai; Simeon, Deguara; Nouredinne, Abid; Miguel Neves, Santos. Otolith shape variation provides a marker of stock origin for north Atlantic bluefin tuna (Thunnus thynnus). // Marine & Freshwater Research. 9999 (2015) ; 1-20. Šegvić-Bubić, Tanja; Talijančić, Igor; Grubišić, Leon; Izquierdo- Gomez, David; Katavić, Ivan. Morphological and molecular differentiation of wild and farmed seabream Sparus aurata : implications for management. // Aquaculture environment interactions. 6 (2014) , 1; 43-54. Grubišić, Leon; Šegvić-Bubić, Tanja; Lepen Pleić, Ivana; Mišlov, Krstina; Tičina, Vjekoslav; Katavić, Ivan; Mladineo, Ivona. Morphological and genetic identification of spontaneously spawned larvae of captive Bluefin Tuna Thunnus thynnus in the Adriatic Sea. // Fisheries. 38 (2013) , 9; 410-417. Mišlov Jelavić, Krstina; Stepanowska, Katarzyna; Grubišić, Leon; Šegvić Bubić, Tanja; Katavić, Ivan. Reduced feeding effects to the blood and muscle chemistry of farmed juvenile bluefin tuna in the Adriatic Sea. // Aquaculture research. 43 (2012) , 2; 317-320. Stručni i znanstveni radovi iz metodike - i kvalitete nastave objavljeni u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca)

Diplomski studij Morsko ribarstvo 199

Stručni, znanstveni i umjetnički - projekti iz područja predmeta koji su se provodili u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca) U sklopu kojega programa i u kojem je - opsegu nositelj stekao metodičko- psihološko-didaktičko -pedagoške kompetencije? PRIZNANJA I NAGRADE Priznanja i nagrade za nastavni i - znanstveni rad/umjetnički rad

Titula, ime i prezime nositelja Prof. dr. sc. Svjetlana Krstulović Šifner Predmet koji predaje na predloženom Biologija, ekologija i dinamika populacija glavonožaca, Biološka studijskom programu raznolikost Jadrana, Odnosi među morskim organizmima, Živo bogatstvo Jadrana i njegovo iskorištavanje OPĆE INFORMACIJE O NOSITELJU Adresa Ruđera Boškovića 37 Telefon 021/510-196 E-mail adresa [email protected] Osobna web stranica - Godina rođenja 1968. Matični broj iz Upisnika znanstvenika 239145 Znanstveno ili umjetničko zvanje i Znanstveni savjetnik datum posljednjega izbora Znanstveno-nastavno, umjetničko- Redoviti profesor nastavno ili nastavno zvanje i datum posljednjega izbora Područje i polje izbora u znanstveno ili Biotehničke znanosti, agronomija umjetničko zvanje PODACI O SADAŠNJEM ZAPOSLENJU Ustanova zaposlenja Sveučilište u Splitu, Sveučilišni odjel za studije mora Datum zaposlenja - Naziv radnoga mjesta (profesor, Redoviti profesor istraživač, suradnik i sl.) Područje rada Biologija i ekologija glavonožaca, dinamika populacija, ribarstvena biologija Funkcija PODACI O ŠKOLOVANJU – Najviši postignuti stupanj Zvanje Redoviti profesor Ustanova Sveučilište u Splitu, Sveučilišni odjel za studije mora Mjesto Split Nadnevak - PODACI O USAVRŠAVANJU Godina - Mjesto - Ustanova - Područje usavršavanja - MATERINSKI I STRANI JEZICI Materinski jezik Hrvatski jezik Strani jezik i poznavanje jezika na Engleski jezik, 5 ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno)

Diplomski studij Morsko ribarstvo 200

Strani jezik i poznavanje jezika na - ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) Strani jezik i poznavanje jezika na - ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) KOMPETENCIJE ZA PREDMET Ranije iskustvo u nositeljstvu sličnih Odnosi među morskim organizmima i Živa bogatstva mora na predmeta (navesti naziv predmeta, preddiplomskom studiju Morsko ribarstvo zatim Kralježnjaci mora studijskoga programa na kojem se na preddiplomskom studiju Biologija i ekologija mora te Biologija, izvodi/izvodio i razinu studijskoga ekologija i dinamika populacija glavonožaca, Biološka raznolikost programa) Jadrana i Živo bogatstvo Jadrana i njegovo iskorištavanje na diplomskom studiju Morsko ribarstvo Autorstvo sveučilišnih/fakultetskih - udžbenika iz područja predmeta Stručni, znanstveni i umjetnički radovi Krstulović Šifner, Svjetlana; Peharda, Melita; Vrgoč, Nedo; Isajlović, objavljeni u posljednjih pet godina iz Igor; Dadić, Vlado; Petrić, Mirela. Biodiversity and područja predmeta (najviše 5 distribution of cephalopods caught by trawling along the referenca) Northern and Central Adriatic Sea. // Cahiers de biologie marine. 52 (2011) , 3; 291-302. Petrić, Mirela; Mladineo, Ivona; Krstulović Šifner, Svjetlana. Insight in the short-finned squid Illex coindetii (Cephalopoda: Ommastrephidae) feeding ecology: is there a link between helminth parasites and food composition?. // The Journal of parasitology. 97 (2011) , 1; 55-62. Petrić, Mirela; Ferri, Josipa; Škeljo, Frane; Krstulović Šifner, Svjetlana. Body and beak measures of Illex coindetii (Cephalopoda : Ommastrephidae) and their relation to growth and maturity. // Cahiers de biologie marine. 51 (2010) , 3; 275-287. Krstulović Šifner, Svjetlana; Vrgoč, Nedo. Diet and feeding of the Musky octopus, Eledone moschata (L., 1798), in the eastern Adriatic Sea. // Journal of the Marine Biological Association of the United Kingdom. 89 (2009) , 2; 413-419. Krstulović Šifner, Svjetlana; Vrgoč, Nedo. Reproductive cycle and sexual maturation of the musky octopus Eledone moschata (Cephalopoda: Octopodidae) in the Northern and Central Adriatic Sea. // Scientia Marina. 73 (2009) , 3; 439-447. Stručni i znanstveni radovi iz metodike - i kvalitete nastave objavljeni u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca) Stručni, znanstveni i umjetnički - projekti iz područja predmeta koji su se provodili u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca) U sklopu kojega programa i u kojem je - opsegu nositelj stekao metodičko- psihološko-didaktičko -pedagoške kompetencije? PRIZNANJA I NAGRADE Priznanja i nagrade za nastavni i - znanstveni rad/umjetnički rad

Titula, ime i prezime nositelja Doc. dr. sc. Maja Krželj

Diplomski studij Morsko ribarstvo 201

Predmet koji predaje na predloženom Ekotoksikologija studijskom programu OPĆE INFORMACIJE O NOSITELJU Adresa Ruđera Boškovića 37 Telefon 021/510-193 E-mail adresa [email protected] Osobna web stranica - Godina rođenja 1980. Matični broj iz Upisnika znanstvenika 288583 Znanstveno ili umjetničko zvanje i Znanstveni suradnik datum posljednjega izbora Znanstveno-nastavno, umjetničko- Docent nastavno ili nastavno zvanje i datum posljednjega izbora Područje i polje izbora u znanstveno ili Biotehničke znanosti umjetničko zvanje PODACI O SADAŠNJEM ZAPOSLENJU Ustanova zaposlenja Sveučilište u Splitu, Sveučilišni odjel za studije mora Datum zaposlenja 2016. Naziv radnoga mjesta (profesor, Docent istraživač, suradnik i sl.) Područje rada Biologija i ekologija mora, zagađenje mora, promjene u morskom ekosustavu, klimatske promjene Funkcija Predstojnik diplomskog studija Morsko ribarstvo PODACI O ŠKOLOVANJU – Najviši postignuti stupanj Zvanje Docent Ustanova Sveučilište u Splitu, Sveučilišni odjel za studije mora Mjesto Split Nadnevak - PODACI O USAVRŠAVANJU Godina - Mjesto - Ustanova - Područje usavršavanja - MATERINSKI I STRANI JEZICI Materinski jezik Hrvatski jezik Strani jezik i poznavanje jezika na Engleski jezik, 5 ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) Strani jezik i poznavanje jezika na Talijanski jezik, 5 ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) Strani jezik i poznavanje jezika na - ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) KOMPETENCIJE ZA PREDMET Ranije iskustvo u nositeljstvu sličnih Biologija i ekologija mora, Opća biologija, Metode u biološkoj predmeta (navesti naziv predmeta, oceanografiji i Zagađenje mora na preddiplomskom studiju Morsko studijskoga programa na kojem se ribarstvo, Osnove ekologije, Biološka oceanografija i Zagađenje izvodi/izvodio i razinu studijskoga mora na Preddiplomskom studiju Biologija i tehnologija mora, programa) Ekotoksikologija, Zagađenje mora i Ekologija mora na diplomskom studiju Ekologija i zaštita mora. Autorstvo sveučilišnih/fakultetskih - udžbenika iz područja predmeta Stručni, znanstveni i umjetnički radovi Di Camillo, CG, Ponti M, Bavestrello G, Krzelj M, Cerrano C. (2018) objavljeni u posljednjih pet godina iz Building a baseline for habitat-forming corals by a multi-

Diplomski studij Morsko ribarstvo 202

područja predmeta (najviše 5 source approach, including Web Ecological Knowledge. referenca) Biodiversity and Conservation, 27 (5):1257-1276. Martin, CS; Giannoulaki, M; De Leo, F; Scardi, M; Salomidi, M; Knitweiss, L; Pace, ML; Garofalo, G; Gristina, M; Ballesteros, E; Bavestrello, G; Belluscio, A; Cebrian, E; Gerakaris, V; Pergent, G; Pergent-Martini, C; Schembri, PJ; Terribile, K; Rizzo, L; Ben Souissi, J; Bonacorsi, M; Guarnieri, G; Krželj, M; Macic, V; Punzo, E; Valavanis, V; Fraschetti, S. (2014) Coralligenous and maërl habitats: predictive modelling to identify their spatial distributions across the Mediterranean Sea. Scientific Reports, 4, 5073; DOI:10.1038/srep05073. Appiotti, F; Krželj, M; Russo, A; Ferretti, M; Bastianini, M; Marincioni F. (2014) A multidisciplinary study on the effects of climate change in the northern Adriatic Sea and the Marche region (central Italy). Regional Environmental Change, 14:2007-2024. DOI: 10.1007/s10113-013-0451-5. Russo, A; Carniel, S; Sclavo, M; Krželj, M (2012) Climatology of the Northern-Central Adriatic Sea. Modern Climatology, 177- 212. Krželj, M (2011) Klimatske promjene zabilježene na Sjevernom Jadranu. Book of Proceedings 3rd International Marine Science Conference, 147-153. Krželj, M. Utjecaj klimatskih promjena na morski okoliš. // Paediatria Croatica. Supplement. 54 (2010) ; 18-23. Stručni i znanstveni radovi iz - metodike i kvalitete nastave objavljeni u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca) Stručni, znanstveni i umjetnički Interreg projekt WATERCARE - Water management solutions for projekti iz područja predmeta koji su reducing microbial environment impact in coastal areas, Interreg V- se provodili u posljednjih pet godina A Italy-Croatia CBC Programme 2014-2020 (najviše 5 referenca) U sklopu kojega programa i u kojem je InteRiV, „Internacionalizacija studijskih programa Morskog opsegu nositelj stekao metodičko- ribarstva i Vojnog pomorstva na Sveučilištu u Splitu, psihološko-didaktičko -pedagoške UP.03.1.1.02.0046 kompetencije? „Nastavni proces i kompeticije nastavnika u visokom školstvu“ PRIZNANJA I NAGRADE Priznanja i nagrade za nastavni i - znanstveni rad/umjetnički rad

Titula, ime i prezime nositelja Izv. prof. dr. sc. Ivona Mladineo Predmet koji predaje na predloženom Parazitologija morskih organizama, Primijenjena histologija morskih studijskom programu organizama OPĆE INFORMACIJE O NOSITELJU Adresa Šetalište Ivana Meštrovića 63 Telefon 021/408-047 E-mail adresa [email protected] Osobna web stranica - Godina rođenja - Matični broj iz Upisnika znanstvenika 261660 Znanstveno ili umjetničko zvanje i Viši znanstveni suradnik datum posljednjega izbora

Diplomski studij Morsko ribarstvo 203

Znanstveno-nastavno, umjetničko- Izvanredni profesor nastavno ili nastavno zvanje i datum posljednjega izbora Područje i polje izbora u znanstveno ili Biomedicina, veterinarska medicina umjetničko zvanje PODACI O SADAŠNJEM ZAPOSLENJU Ustanova zaposlenja Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split Datum zaposlenja 2000. Naziv radnoga mjesta (profesor, Viši znanstveni suradnik istraživač, suradnik i sl.) Područje rada Ihtiopatologija Funkcija - PODACI O ŠKOLOVANJU – Najviši postignuti stupanj Zvanje Viši znanstveni suradnik Ustanova - Mjesto - Nadnevak - PODACI O USAVRŠAVANJU Godina - Mjesto - Ustanova - Područje usavršavanja - MATERINSKI I STRANI JEZICI Materinski jezik Hrvatski jezik Strani jezik i poznavanje jezika na Engleski jezik, 5 ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) Strani jezik i poznavanje jezika na - ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) Strani jezik i poznavanje jezika na - ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) KOMPETENCIJE ZA PREDMET Ranije iskustvo u nositeljstvu sličnih Bolesti morskih organizama na preddiplomskom studiju Morsko predmeta (navesti naziv predmeta, ribarstvo te Parazitologija morskih organizama i Primijenjena studijskoga programa na kojem se histologija morskih organizama na diplomskom studiju Morsko izvodi/izvodio i razinu studijskoga ribarstvo programa) Autorstvo sveučilišnih/fakultetskih - udžbenika iz područja predmeta Stručni, znanstveni i umjetnički radovi Blažeković, Kristina; Lepen Pleić, Ivana; Đuras, Martina; Gomerčić, objavljeni u posljednjih pet godina iz Tomislav; Mladineo, Ivona. Three Anisakis spp. isolated područja predmeta (najviše 5 from toothed whales stranded in the Eastern Adriatic Sea referenca) coast. // International journal for parasitology. 45 (2015) , 1; 17-31. Emre, Yilmaz; Emre, Nesrin; Aydogdu, Ali; Bušelić, Ivana; Smales, R Lesley; Mladineo, Ivona. Population dynamics of two diplectanid species (Monogenea) parasitising sparid hosts (Sparidae). // Parasitology research. 114 (2015) ; 1079- 1086. Lepen Pleić, Ivana; Bušelić, Ivana; Trumbić, Željka; Bočina, Ivana; Šprung, Matilda; Mladineo, Ivona. Expression analysis of the Atlantic bluefin tuna (Thunnus thynnus) pro- inflammatory cytokines, IL-1β, TNFα1 and TNFα2 in response to parasites Pseudocycnus appendiculatus

Diplomski studij Morsko ribarstvo 204

(Copepoda) and Didymosulcus katsuwonicola (Digenea). // Fish & shellfish immunology. 45 (2015) ; 946-954. Mladineo, Ivona; Tomaš, Marina; Stanić, Rino. Cross-fertlisation as a reproductive strategy in a tissue flukes Didymosulcus katsuwonicola (Platyhelmintes: Didymozoidae) inferred by genetic analysis. // Parasitology (London). 142 (2015) , 11; 1422-1429. Šimat, Vida; Miletić, Jelena; Bogdanović, Tanja; Poljak, Vedran; Mladineo, Ivona. Role of biogenic amines in the post- mortem migration of Anisakis pegreffii (Nematoda: Anisakidae Dujardin, 1845) larvae into fish fillets. // International journal of food microbiology. 214 (2015) ; 179-186. Stručni i znanstveni radovi iz metodike - i kvalitete nastave objavljeni u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca) Stručni, znanstveni i umjetnički - projekti iz područja predmeta koji su se provodili u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca) U sklopu kojega programa i u kojem je - opsegu nositelj stekao metodičko- psihološko-didaktičko -pedagoške kompetencije? PRIZNANJA I NAGRADE Priznanja i nagrade za nastavni i - znanstveni rad/umjetnički rad

Titula, ime i prezime nositelja Doc. dr. sc. Vedrana Nerlović Predmet koji predaje na predloženom Integralno upravljanje obalnim zonama, Marikultura i okoliš studijskom programu OPĆE INFORMACIJE O NOSITELJU Adresa Ruđera Boškovića 37 Telefon 021/510 195 E-mail adresa vedrana.nerlović@unist.hr Osobna web stranica - Godina rođenja 1973. Matični broj iz Upisnika znanstvenika 242442 Znanstveno ili umjetničko zvanje i Znanstveni suradnik, 22. ožujka 2012. datum posljednjega izbora Znanstveno-nastavno, umjetničko- docent nastavno ili nastavno zvanje i datum posljednjega izbora Područje i polje izbora u znanstveno ili Prirodne znanosti/oceanologija umjetničko zvanje PODACI O SADAŠNJEM ZAPOSLENJU Ustanova zaposlenja Sveučilište u Splitu, Split Datum zaposlenja - Naziv radnoga mjesta (profesor, Znanstveni suradnik, docent istraživač, suradnik i sl.) Područje rada Akvakultura, nove vrste u marikulturi, alohtone vrste Funkcija Nositelj kolegija: Marikultura I, Marikultura II, Marikultura i okoliš, Integralno upravljanje obalnim područjem - IUOP

Diplomski studij Morsko ribarstvo 205

PODACI O ŠKOLOVANJU – Najviši postignuti stupanj Zvanje Znanstveni suradnik, docent Ustanova Institut Ruđer Bošković, CIM, Rovinj, Sveučilište u Puli, Jurja Dobrile, Pula Mjesto Rovinj (znanstveni suradnik), Pula (docent) Nadnevak 22. ožujka 2012. (ZS); 3. veljače 2017. (docent) PODACI O USAVRŠAVANJU Godina 14 – 19/02/2005 Mjesto Zaragoza, Španjolska Ustanova International Centre for Advanced Mediterranean Agronomic Studies (CIHEAM) & Food and Agricultur Organization (FAO) Područje usavršavanja Marikultura Tečaj: „Design and management of bivalve mollusc hatcheries“ Godina 19 – 24/09/2004 Mjesto Split, Hrvatska Ustanova IOR, Split, Hrvatska Područje usavršavanja Statistika Tečaj: „Statistical Analysis and Interpretation of Community Data from Marine Ecology“, PRIMER Godina 01/07–29/08/2002 Mjesto La Tremblade, Francuska Ustanova Institut Français de la Recherche pour l’Exploitation de la Mer (IFREMER, La Tremblade, Francuska Područje usavršavanja Marikultura Stručna praksa: Direction de l’Environnement et de l’aménagement Littoral (DEL), Pocjena pojavljivanja ličinki kamenice Crassostrea gigas na području Marenne-Oléron Godina 04/03–28/06/2002 Mjesto La Tremblade, Francuska. Ustanova IFREMER Područje usavršavanja Marikultura

Laboratoir de Génétique et Pathologie (LGP), Praktični dio tečaja: mrijest, razvoj i ishrana ličinki kamenice Ostrea edulis Godina 10/01–01/03/2002 Mjesto Nantes, Francuska Ustanova Ecole Nationale Vétérinaire de Nantes (ENVN), Pays de Loire Područje usavršavanja Marikultura Stručni tečaj*: „Formation en Aquaculture, Pathologie Aquacole et Environnement“, (Diplôme d’Etablissement „Aquaculture, Pathologie Aquacole et Environnement“).

MATERINSKI I STRANI JEZICI Materinski jezik Hrvatski jezik Strani jezik i poznavanje jezika na Engleski jezik, 5 ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) Strani jezik i poznavanje jezika na Francuski jezik, 4 ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) Strani jezik i poznavanje jezika na - ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) KOMPETENCIJE ZA PREDMET

Diplomski studij Morsko ribarstvo 206

Ranije iskustvo u nositeljstvu sličnih Marikultura, Studij Znaost o moru, preddiplomska razina, Sveučilište u predmeta (navesti naziv predmeta, Puli, Jurja Dobrile studijskoga programa na kojem se izvodi/izvodio i razinu studijskoga programa) Autorstvo sveučilišnih/fakultetskih - udžbenika iz područja predmeta Stručni, znanstveni i umjetnički radovi Nerlović, Vedrana; Perić, Lorena; Slišković, Merica; Jelić Mrčelić, objavljeni u posljednjih pet godina iz Gorana. The invasive Anadara transversa (Say, 1822) područja predmeta (najviše 5 (Mollusca: Bivalvia) in the biofouling community of northern referenca) Adriatic mariculture areas. // Management of Biological Invasions. 9 (2018) , 3; 239-251 (članak, znanstveni). Spagnolo, A.; Auriemma, R.; Bacci, T.; Balković, Ivan; Bertasi, F.; Bolognini, L.; Cabrini, M.; Cilenti, L.; Cuicchi, C.; Cvitković, Ivan; Despalatović, Marija; Grati, F.; Grossi, L.; Jaklin, Andrej; Lipej, L.; Marković, O.; Mavrič, B.; Mikac, Barbara; Nasi, F.; Nerlović, Vedrana; Pelosi, S.; Penna, M.; Petović, S.; Punzo, E.; Santucci, A.; Scirocco, T.; Strafella, P.; Trabucco, B.; Travizi, Ana; Žuljević, Ante. Non-indigenous macrozoobenthic species on hard substrata of selected harbours in the Adriatic sea. // Marine pollution bulletin. (2017/2018) (prihvaćen za objavljivanje) Perić, Lorena; Nerlović, Vedrana; Žurga, Paula; Žilić, Luka; Ramšak, Andreja. Variations of biomarkers response in mussels Mytilus galloprovincialis to low, moderate and high concentrations of organic chemicals and metals. // Chemosphere. 174 (2017) ; 554-562 (članak, znanstveni). Nerlović, Vedrana; Korlević, Marino; Mravinac, Brankica. Morphological and molecular differences between the invasive bivalve Ruditapes philippinarum (Adams & Reeve, 1850) and the native species Ruditapes decussatus (Linnaeus, 1758) from the northeastern Adriatic Sea. // Journal of shellfish research. 35 (2016) , 1; 1-9 (članak, znanstveni). Nerlović, Vedrana; Mravinac, Brankica; Devescovi, Massimo.Additional information on the blue runner, Caranx crysos (Mitchill, 1815), from the northern Adriatic Sea: meristic and molecular characterizations. // Acta Adriatica. 56 (2015) , 2; 309-318 (članak, znanstveni Stručni i znanstveni radovi iz metodike - i kvalitete nastave objavljeni u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca) Stručni, znanstveni i umjetnički - projekti iz područja predmeta koji su se provodili u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca) U sklopu kojega programa i u kojem je InteRiV, „Internacionalizacija studijskih programa Morskog ribarstva i opsegu nositelj stekao metodičko- Vojnog pomorstva na Sveučilištu u Splitu, UP.03.1.1.02.0046 psihološko-didaktičko -pedagoške „Nastavni proces i kompeticije nastavnika u visokom školstvu“ kompetencije? PRIZNANJA I NAGRADE Priznanja i nagrade za nastavni i - znanstveni rad/umjetnički rad

Titula, ime i prezime nositelja Prof. dr. sc. Melita Peharda Uljević

Diplomski studij Morsko ribarstvo 207

Predmet koji predaje na predloženom Biologija, ekologija i uzgoj školjkaša, Biološka raznolikost, Biološka studijskom programu raznolikost Jadrana, Ekologija morskih sisavaca OPĆE INFORMACIJE O NOSITELJU Adresa Šetalište Ivana Meštrovića 63 Telefon 021/408-053 E-mail adresa [email protected] Osobna web stranica http://www.izor.hr/web/melita/home Godina rođenja 1975. Matični broj iz Upisnika znanstvenika 242521 Znanstveno ili umjetničko zvanje i Znanstveni savjetnik datum posljednjega izbora Znanstveno-nastavno, umjetničko- Redoviti profesor nastavno ili nastavno zvanje i datum posljednjega izbora Područje i polje izbora u znanstveno Prirodne znanosti, biologija ili umjetničko zvanje PODACI O SADAŠNJEM ZAPOSLENJU Ustanova zaposlenja Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split Datum zaposlenja 2001. Naziv radnoga mjesta (profesor, Znanstveni savjetnik istraživač, suradnik i sl.) Područje rada Biologija i ekologija školjkaša, dinamika populacija, ribarstvena biologija, akvakultura školjkaša Funkcija - PODACI O ŠKOLOVANJU – Najviši postignuti stupanj Zvanje Znanstveni savjetnik Ustanova Institut za oceanografiju i ribarstvo Mjesto Split Nadnevak - PODACI O USAVRŠAVANJU Godina - Mjesto - Ustanova - Područje usavršavanja - MATERINSKI I STRANI JEZICI Materinski jezik Hrvatski jezik Strani jezik i poznavanje jezika na Engleski jezik, 5 ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) Strani jezik i poznavanje jezika na - ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) Strani jezik i poznavanje jezika na - ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) KOMPETENCIJE ZA PREDMET Ranije iskustvo u nositeljstvu sličnih Ekologija morskih sisavaca na preddiplomskom studiju Morsko predmeta (navesti naziv predmeta, ribarstvo, Biologija, ekologija i uzgoj školjkaša na diplomskom studijskoga programa na kojem se studiju Biologija i ekologija mora te Biologija, ekologija i uzgoj izvodi/izvodio i razinu studijskoga školjkaša, Biološka raznolikost, Biološka raznolikost Jadrana, programa) Ekologija morskih sisavaca na diplomskom studiju Morsko ribarstvo Autorstvo sveučilišnih/fakultetskih - udžbenika iz područja predmeta Stručni, znanstveni i umjetnički radovi Najdek, Mirjana; Ezgeta-Balić, Daria; Blažina, Maria; Crnčević, objavljeni u posljednjih pet godina iz Marija; Peharda, Melita. Potential food sources of Glycymeris nummaria (Mollusca, Bivalvia) during the

Diplomski studij Morsko ribarstvo 208

područja predmeta (najviše 5 annual cycle indicated by fatty acid analysis. // Scientia referenca) marina. 80 (2016) , 1; 123-129. Bušelić, Ivana; Peharda, Melita; Reynolds, David J.; Butler, Paul G.; González, Alejandro Román; Ezgeta-Balić, Daria; Vilibić, Ivica; Grbec, Branka; Hollyman, Phill; Richardson, Christopher A. Glycymeris bimaculata (Poli, 1795) - a new sclerochronological archive for the Mediterranean?. // Journal of sea research. 95 (2015) ; 139-148. Peharda, Melita; Calcinai, Barbara; Puljas, Sanja; Golubić, Stjepko; Arapov, Jasna; Thebault, Julien. Endoliths in Lithophaga lithophaga shells – variation in intensity of infestation and species occurrence. // Marine environmental research. 108 (2015) ; 91-99. Peharda, Melita; Puljas, Sanja; Chauvaud, Laurent; Schöne, Bernd R.; Ezgeta-Balić, Daria; Thébault, Julien. Growth and longevity of Lithophaga lithophaga : what can we learn from shell structure and stable isotope composition?. // Marine biology. 162 (2015) , 8; 1531-1540. Puljas, Sanja; Peharda, Melita; Župan, Ivan; Bukša, Filip. Maximum recorded life span of Arca noae Linnaeus, 1758 in the marine protected area Telaščica, Adriatic Sea. // Cahiers de biologie marine. 56 (2015) , 2; 163-168. Stručni i znanstveni radovi iz - metodike i kvalitete nastave objavljeni u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca) Stručni, znanstveni i umjetnički - projekti iz područja predmeta koji su se provodili u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca) U sklopu kojega programa i u kojem je - opsegu nositelj stekao metodičko- psihološko-didaktičko -pedagoške kompetencije? PRIZNANJA I NAGRADE Priznanja i nagrade za nastavni i - znanstveni rad/umjetnički rad

Titula, ime i prezime nositelja Izv. prof. dr. sc. Mirela Petrić Predmet koji predaje na predloženom Dobrobit vodenih laboratorijskih životinja studijskom programu OPĆE INFORMACIJE O NOSITELJU Adresa Ruđera Boškovića 37 Telefon 021/510-194 E-mail adresa [email protected] Osobna web stranica - Godina rođenja 1980. Matični broj iz Upisnika znanstvenika 288550 Znanstveno ili umjetničko zvanje i Viši znanstveni suradnik datum posljednjega izbora Znanstveno-nastavno, umjetničko- Izvanredni profesor nastavno ili nastavno zvanje i datum posljednjega izbora

Diplomski studij Morsko ribarstvo 209

Područje i polje izbora u znanstveno ili Biotehničke znanosti, agronomija umjetničko zvanje PODACI O SADAŠNJEM ZAPOSLENJU Ustanova zaposlenja Sveučilište u Splitu, Sveučilišni odjel za studije mora Datum zaposlenja 2006. Naziv radnoga mjesta (profesor, Izvanredni profesor istraživač, suradnik i sl.) Područje rada Biologija i ekologija glavonožaca, dinamika populacija Funkcija - PODACI O ŠKOLOVANJU – Najviši postignuti stupanj Zvanje Izvanredni profesor Ustanova Sveučilište u Splitu, Sveučilišni odjel za studije mora Mjesto Split Nadnevak - PODACI O USAVRŠAVANJU Godina - Mjesto - Ustanova - Područje usavršavanja - MATERINSKI I STRANI JEZICI Materinski jezik Hrvatski jezik Strani jezik i poznavanje jezika na Engleski jezik, 5 ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) Strani jezik i poznavanje jezika na - ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) Strani jezik i poznavanje jezika na - ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) KOMPETENCIJE ZA PREDMET Ranije iskustvo u nositeljstvu sličnih Biologija morskih beskralježnjaka i Opća zoologija na predmeta (navesti naziv predmeta, preddiplomskom studiju Biologija i ekologija mora studijskoga programa na kojem se izvodi/izvodio i razinu studijskoga programa) Autorstvo sveučilišnih/fakultetskih - udžbenika iz područja predmeta Stručni, znanstveni i umjetnički radovi Bošnjak, Ivana; Hrabar, Jerko; Petrić, Mirela; Lušić, Jelena; Šver, objavljeni u posljednjih pet godina iz Lidija; Mladineo, Ivona. Multixenobiotic resistance područja predmeta (najviše 5 mechanism in gills of reared vs. wild Mediterranean referenca) mussel Mytilus galloprovincialis (Lamarck, 1819). // Water, air and soil pollution. 225 (2014) , 8; 2073-2085. Mladineo, Ivona; Petrić, Mirela; Hrabar, Jerko; Bočina, Ivana; Peharda, Melita. Reaction of the mussel Mytilus galloprovincialis (Bivalvia) to Eugymnanthea inquilina (Cnidaria) and Urastoma cyprinae (Turbellaria) concurrent infestation. // Journal of invertebrate pathology. 110 (2012) , 1; 118-125. Škeljo, Frane; Ferri, Josipa; Brčić, Jure; Petrić, Mirela; Jardas, Ivan. Age, growth and utility of otolith morphometrics as a predictor of age in the wrasse Coris julis (Labridae) from the eastern Adriatic Sea. // Scientia marina. 76 (2012) , 3; 587-595. Ferri, Josipa; Topić Popović, Natalija; Čož-Rakovac, Rozelinda; Beer- Ljubić, Blanka; Strunjak-Perović, Ivančica; Škeljo, Frane; Jadan, Margita; Petrić, Mirela; Barišić, Josip; Šimpraga,

Diplomski studij Morsko ribarstvo 210

Miljenko; Stanić, Rino. The effect of artificial feed on blood biochemistry profile and liver histology of wild saddled bream, Oblada melanura (Sparidae). // Marine environmental research. 71 (2011) , 3; 218-224. Krstulović Šifner, Svjetlana; Peharda, Melita; Vrgoč, Nedo; Isajlović, Igor; Dadić, Vlado; Petrić, Mirela. Biodiversity and distribution of cephalopods caught by trawling along the Northern and Central Adriatic Sea. // Cahiers de biologie marine. 52 (2011) , 3; 291-302. Stručni i znanstveni radovi iz metodike - i kvalitete nastave objavljeni u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca) Stručni, znanstveni i umjetnički - projekti iz područja predmeta koji su se provodili u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca) U sklopu kojega programa i u kojem je - opsegu nositelj stekao metodičko- psihološko-didaktičko -pedagoške kompetencije? PRIZNANJA I NAGRADE Priznanja i nagrade za nastavni i - znanstveni rad/umjetnički rad

Titula, ime i prezime nositelja Prof. dr. sc. Ranka Petrinović Predmet koji predaje na predloženom Pravo zaštite ribolova i morskog okoliša studijskom programu OPĆE INFORMACIJE O NOSITELJU Adresa Ruđera Boškovića 33 Telefon - E-mail adresa [email protected] Osobna web stranica - Godina rođenja 1960. Matični broj iz Upisnika znanstvenika 261204 Znanstveno ili umjetničko zvanje i Znanstveni savjetnik datum posljednjega izbora Znanstveno-nastavno, umjetničko- Redoviti profesor nastavno ili nastavno zvanje i datum posljednjega izbora Područje i polje izbora u znanstveno ili Društvene znanosti, pravo umjetničko zvanje PODACI O SADAŠNJEM ZAPOSLENJU Ustanova zaposlenja Pomorski fakultet, Split Datum zaposlenja - Naziv radnoga mjesta (profesor, Redoviti profesor istraživač, suradnik i sl.) Područje rada - Funkcija - PODACI O ŠKOLOVANJU – Najviši postignuti stupanj Zvanje Redoviti profesor Ustanova - Mjesto - Nadnevak -

Diplomski studij Morsko ribarstvo 211

PODACI O USAVRŠAVANJU Godina - Mjesto - Ustanova - Područje usavršavanja - MATERINSKI I STRANI JEZICI Materinski jezik Hrvatski jezik Strani jezik i poznavanje jezika na Engleski jezik, 5 ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) Strani jezik i poznavanje jezika na - ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) Strani jezik i poznavanje jezika na - ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) KOMPETENCIJE ZA PREDMET Ranije iskustvo u nositeljstvu sličnih Pomorsko javno i ribolovno pravo na preddiplomskom studiju predmeta (navesti naziv predmeta, Morsko ribarstvo i Pravo zaštite ribolova i morskog okoliša na studijskoga programa na kojem se diplomskom studiju Morsko ribarstvo izvodi/izvodio i razinu studijskoga programa) Autorstvo sveučilišnih/fakultetskih Milošević Pujo, Branka; Petrinović, Ranka. Pomorsko pravo za jahte udžbenika iz područja predmeta i brodice . Split : Pomorski fakultet u Splitu, 2008. Grabovac, Ivo; Petrinović, Ranka. Pomorsko pravo (Pomorsko javno, upravno i radno pravo) . Split : Pomorski fakultet, 2006. Stručni, znanstveni i umjetnički radovi Petrinović, Ranka; Skorupan Wolff, Vesna; Mandić, Nikola; Plančić, objavljeni u posljednjih pet godina iz Bisera. International Convention on the Removal of područja predmeta (najviše 5 Wrecks, 2007 – a New Contribution to the Safety of referenca) Navigation and Marine Environment Protection. // Transactions on Maritime Science. 2 (2013) , 1; 49-55. Petrinović, Ranka; Plančić, Bisera; Mandić, Nikola. Revizija Lloyd's Open Form (LOF 2010) – učinkovitija zaštita morskog okoliša?. // Naše more : znanstveni časopis za more i pomorstvo. 56 (2009) , 1-2; 49-56. Petrinović, Ranka; Perkušić, Ante; Mandić Nikola. Ugovor o najmu jahte i brodice. // Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu. 4 (2008) ; 863-884. Skorupan Wolff, Vesna; Petrinović, Ranka. Međunarodna konvencija o uklanjanju podrtina. // Poredbeno pomorsko pravo. 1 (2008) ; 109-134. Petrinović, Ranka; Plančić, Bisera. Hrvatsko pravo spašavanja u uvjetima europskih integracija. // Poredbeno pomorsko pravo. 1 (2007) ; 123-144. Stručni i znanstveni radovi iz metodike - i kvalitete nastave objavljeni u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca) Stručni, znanstveni i umjetnički - projekti iz područja predmeta koji su se provodili u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca) U sklopu kojega programa i u kojem je - opsegu nositelj stekao metodičko- psihološko-didaktičko -pedagoške kompetencije?

Diplomski studij Morsko ribarstvo 212

PRIZNANJA I NAGRADE Priznanja i nagrade za nastavni i - znanstveni rad/umjetnički rad

Titula, ime i prezime nositelja Doc. dr. sc. Zvjezdana Popović Perković Predmet koji predaje na predloženom Botanika mora, Biološka raznolikost Jadrana studijskom programu OPĆE INFORMACIJE O NOSITELJU Adresa Ruđera Boškovića 37 Telefon 021/510-195 E-mail adresa [email protected] Osobna web stranica - Godina rođenja 1980. Matični broj iz Upisnika znanstvenika 344221 Znanstveno ili umjetničko zvanje i Znanstveni suradnik datum posljednjega izbora Znanstveno-nastavno, umjetničko- Docent nastavno ili nastavno zvanje i datum posljednjega izbora Područje i polje izbora u znanstveno ili Biotehničke znanosti umjetničko zvanje PODACI O SADAŠNJEM ZAPOSLENJU Ustanova zaposlenja Sveučilište u Splitu, Sveučilišni odjel za studije mora Datum zaposlenja - Naziv radnoga mjesta (profesor, Docent istraživač, suradnik i sl.) Područje rada Botanika mora Funkcija Predstojnik diplomskog studija Ekologija i zaštita mora PODACI O ŠKOLOVANJU – Najviši postignuti stupanj Zvanje Docent Ustanova Sveučilište u Splitu, Sveučilišni odjel za studije mora Mjesto Split Nadnevak - PODACI O USAVRŠAVANJU Godina - Mjesto - Ustanova - Područje usavršavanja - MATERINSKI I STRANI JEZICI Materinski jezik Hrvatski jezik Strani jezik i poznavanje jezika na Engleski jezik, 5 ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) Strani jezik i poznavanje jezika na - ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) Strani jezik i poznavanje jezika na - ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) KOMPETENCIJE ZA PREDMET Ranije iskustvo u nositeljstvu sličnih Botanika mora i Opća botanika na preddiplomskom studiju predmeta (navesti naziv predmeta, Biologija i ekologija mora studijskoga programa na kojem se izvodi/izvodio i razinu studijskoga programa)

Diplomski studij Morsko ribarstvo 213

Autorstvo sveučilišnih/fakultetskih - udžbenika iz područja predmeta Stručni, znanstveni i umjetnički radovi Popović, Zvjezdana. Biološko – ekološke značajke školjkaša Venus objavljeni u posljednjih pet godina iz verrucosa L. (Bivalvia: Veneridae) u Jadranu / doktorska područja predmeta (najviše 5 disertacija. Split : Sveučilišni odjel za studije mora, 18.12. referenca) 2012, 122 str. Stručni i znanstveni radovi iz metodike - i kvalitete nastave objavljeni u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca) Stručni, znanstveni i umjetnički - projekti iz područja predmeta koji su se provodili u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca) U sklopu kojega programa i u kojem je - opsegu nositelj stekao metodičko- psihološko-didaktičko -pedagoške kompetencije? PRIZNANJA I NAGRADE Priznanja i nagrade za nastavni i - znanstveni rad/umjetnički rad

Titula, ime i prezime nositelja Izv. prof. dr. sc. Merica Slišković Predmet koji predaje na predloženom Modeliranje i simulacije u ribarstvu studijskom programu OPĆE INFORMACIJE O NOSITELJU Adresa Ruđera Boškovića 37 Telefon - E-mail adresa [email protected] Osobna web stranica - Godina rođenja 1973. Matični broj iz Upisnika znanstvenika 252443 Znanstveno ili umjetničko zvanje i Viši znanstveni suradnik datum posljednjega izbora Znanstveno-nastavno, umjetničko- Izvanredni profesor nastavno ili nastavno zvanje i datum posljednjega izbora Područje i polje izbora u znanstveno ili Biotehničke znanosti umjetničko zvanje PODACI O SADAŠNJEM ZAPOSLENJU Ustanova zaposlenja Pomorski fakultet, Split Datum zaposlenja 1998. Naziv radnoga mjesta (profesor, Izvanredni profesor istraživač, suradnik i sl.) Područje rada - Funkcija Prodekan za nastavu PODACI O ŠKOLOVANJU – Najviši postignuti stupanj Zvanje Izvanredni profesor Ustanova - Mjesto - Nadnevak - PODACI O USAVRŠAVANJU Godina -

Diplomski studij Morsko ribarstvo 214

Mjesto - Ustanova - Područje usavršavanja - MATERINSKI I STRANI JEZICI Materinski jezik Hrvatski jezik Strani jezik i poznavanje jezika na Engleski jezik, 5 ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) Strani jezik i poznavanje jezika na - ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) Strani jezik i poznavanje jezika na - ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) KOMPETENCIJE ZA PREDMET Ranije iskustvo u nositeljstvu sličnih Modeliranje i simulacije u ribarstvu na diplomskom studiju Morsko predmeta (navesti naziv predmeta, ribarstvo studijskoga programa na kojem se izvodi/izvodio i razinu studijskoga programa) Autorstvo sveučilišnih/fakultetskih - udžbenika iz područja predmeta Stručni, znanstveni i umjetnički radovi Piria, Marina; Šprem, Nikica; Tomljanović, Tea; Slišković, Merica; objavljeni u posljednjih pet godina iz Jelić Mrčelić, Gorana; Treer, Tomislav. Length-weight područja predmeta (najviše 5 relationships of European eel Anguilla anguilla(Linnaeus, referenca) 1758) from six karst catchments of the Adriatic basin, Croatia. // Ribarstvo : znanstveno-stručni časopis za ribarstvo. 71 (2014) , 1; 32-35. Čović, Ivan; Šimunac, Anamarija; Veža, Jelena; Slišković, Merica; Jelić Mrčelić, Gorana. Methods of Pollution Removal after Tanker “Erika” Accident. // Transactions on Maritime Science. 2 (2013) , 1; 41-48. Slišković, Merica; Jelić Mrčelić, Gorana; Antolić, Boris; Aničić, Ivica. The fouling of fish farm cage nets as bioidicator of aquculture pollution in the Adriatic Sea (Croatia). // Environmental monitoring and assessment. 173 (2010), 1/4; 519-532. Grubišić, Leon; Jelić-Mrčelić, Gorana; Skakelja, Neda; Katavić, Ivan; Tičina, Vjekoslav; Slišković, Merica. Reproductive biology of pink dentex Dentex gibbosus (Rafinesque) from the Adriatic Sea, Croatia. // Aquaculture Research. 38 (2007) , 9; 991-1001. Jelić-Mrčelić, Gorana; Slišković, Merica; Antolić, Boris. Biofouling communities on test panels coated with TBT and TBT-free copper-based antifouling paints. // Biofouling. 22 (2006) , 5; 293-302. Stručni i znanstveni radovi iz metodike - i kvalitete nastave objavljeni u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca) Stručni, znanstveni i umjetnički - projekti iz područja predmeta koji su se provodili u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca) U sklopu kojega programa i u kojem je - opsegu nositelj stekao metodičko-

Diplomski studij Morsko ribarstvo 215

psihološko-didaktičko -pedagoške kompetencije? PRIZNANJA I NAGRADE Priznanja i nagrade za nastavni i - znanstveni rad/umjetnički rad

Titula, ime i prezime nositelja Prof. dr. sc. Alen Soldo Predmet koji predaje na predloženom Tehnike podvodnih istraživanja studijskom programu OPĆE INFORMACIJE O NOSITELJU Adresa Ruđera Boškovića 37 Telefon 021/510-191 E-mail adresa [email protected] Osobna web stranica - Godina rođenja 1970. Matični broj iz Upisnika znanstvenika 243634 Znanstveno ili umjetničko zvanje i Znanstveni savjetnik datum posljednjega izbora Znanstveno-nastavno, umjetničko- Redoviti profesor nastavno ili nastavno zvanje i datum posljednjega izbora Područje i polje izbora u znanstveno ili Biotehničke znanosti, agronomija umjetničko zvanje PODACI O SADAŠNJEM ZAPOSLENJU Ustanova zaposlenja Sveučilište u Splitu, Sveučilišni odjel za studije mora Datum zaposlenja 2006. Naziv radnoga mjesta (profesor, Redoviti profesor istraživač, suradnik i sl.) Područje rada Ribolov i njegovo reguliranje, ribarski alati, ribarski brodovi i luke, tehnike podvodnih istraživanja Funkcija Voditelj Poslijediplomskog doktorskog studija Primijenjene znanosti o moru PODACI O ŠKOLOVANJU – Najviši postignuti stupanj Zvanje Redoviti profesor Ustanova Sveučilište u Splitu, Sveučilišni odjel za studije mora Mjesto Split Nadnevak - PODACI O USAVRŠAVANJU Godina - Mjesto - Ustanova - Područje usavršavanja - MATERINSKI I STRANI JEZICI Materinski jezik Hrvatski jezik Strani jezik i poznavanje jezika na Engleski jezik, 5 ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) Strani jezik i poznavanje jezika na - ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) Strani jezik i poznavanje jezika na - ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) KOMPETENCIJE ZA PREDMET Ranije iskustvo u nositeljstvu sličnih Alati i tehnika ribolova, Iskorištavanje ribarskog broda i ribarske predmeta (navesti naziv predmeta, luke, Lovnost, selektivnost i projektiranje ribolovnih alata, Tehnike

Diplomski studij Morsko ribarstvo 216

studijskoga programa na kojem se podvodnih istraživanja na preddiplomskom studiju Morsko izvodi/izvodio i razinu studijskoga ribarstvo te Ribolov i kolebanje ribljih stokova i Sportski i programa) rekreacijski ribolov na moru na diplomskom studiju Morsko ribarstvo Autorstvo sveučilišnih/fakultetskih Cetinić , Perica; Soldo, Alen. Ribarski brod i luka – tehnologija udžbenika iz područja predmeta iskorištavanja. 2010. Književni krug Split. Stručni, znanstveni i umjetnički radovi Šimat, Vida; Bogdanović, Tanja; Krželj, Maja; Soldo, Alen; Maršić objavljeni u posljednjih pet godina iz Lučić, Jasna. Differences in chemical, physical and sensory područja predmeta (najviše 5 properties during shelf life assessment of wild and farmed referenca) gilthead sea bream (Sparus aurata, L.). // Journal of applied ichthyology. 28 (2012) , 1; 95-101. Dulčić, Jakov; Soldo, Alen. New finding of crested oarfish Lophotus lacepede (Lophotidae), in the Adriatic Sea. // Cybium. 32 (2008) , 1; 93-94. Dulvy, Nick; Baum, Julia; Clarke, Shelley; Compagno, Leonard J.V.; Cortes, Enric; Domingo, Andres; Fordham, Sonja; Fowler, Sarah; Francis, Malcolm; Gibson, Claudine; Martinez, Jimmy; Musick, Jack; Soldo, Alen; Stevens, John; Valenti, Sarah. You can swim but you can't hide : the global status and conservation of oceanic pelagic sharks and rays. // Aquatic Conservation. 18 (2008) , 5; 459-482. Morey, Gabriel; Soldo, Alen; Riera, Francisco; Serena, Fabrizio. Records of Carcharinus limbatus and C. plumbeus (Chondrichthyes: Carchariniidae) from off the Balearic Islands (NW Mediterranean). // Cybium. 32 (2008) , 3; 195- 200. Soldo, Alen; Lučić, Davor; Jardas, Ivan. Basking shark (Cetorhinus maximus) occurrence in relation to zooplankton abundance in the eastern Adriatic Sea. // Cybium. 32 (2008) , 2; 103-109. Stručni i znanstveni radovi iz metodike - i kvalitete nastave objavljeni u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca) Stručni, znanstveni i umjetnički 2009. - Regulation and Allowable Level of Exploitation of Sport projekti iz područja predmeta koji su Fishing in the Adriatic se provodili u posljednjih pet godina 2011. - Regulation and Allowable Level of Exploitation of Sport (najviše 5 referenca) Fishing in the Adriatic 2012. - Synergic effects of sport fishing on total economy with special overview on touristic revenue 2012. - Evaluation of tuna catches in sport and recreational fisheries with special overview on temporal and spatial scale and length and age structure of tuna in the Adriatic out of purse seine season 2014. - Comparison of competitive and non-competitive sport fishing U sklopu kojega programa i u kojem je opsegu nositelj stekao metodičko- - psihološko-didaktičko -pedagoške kompetencije? PRIZNANJA I NAGRADE Priznanja i nagrade za nastavni i - znanstveni rad/umjetnički rad

Titula, ime i prezime nositelja Izv. prof. dr. sc. Vida Šimat

Diplomski studij Morsko ribarstvo 217

Predmet koji predaje na predloženom Ocjena kakvoće proizvoda mora, Očuvanje riblje sirovine soljenjem, studijskom programu sušenjem i dimljenjem, Prehrambeni proizvodi iz mora, Tehnologija hlađenja i smrzavanja morskih organizama OPĆE INFORMACIJE O NOSITELJU Adresa Ruđera Boškovića 37 Telefon 021/510-192 E-mail adresa [email protected] Osobna web stranica - Godina rođenja 1980. Matični broj iz Upisnika znanstvenika 288561 Znanstveno ili umjetničko zvanje i Viši znanstveni suradnik datum posljednjega izbora Znanstveno-nastavno, umjetničko- Izvanredni profesor nastavno ili nastavno zvanje i datum posljednjega izbora Područje i polje izbora u znanstveno ili Biotehničke znanosti, prehrambena tehnologija umjetničko zvanje PODACI O SADAŠNJEM ZAPOSLENJU Ustanova zaposlenja Sveučilište u Splitu, Sveučilišni odjel za studije mora Datum zaposlenja 2006. Naziv radnoga mjesta (profesor, Izvanredni profesor istraživač, suradnik i sl.) Područje rada Tehnologija prerade hrane morskog podrijetla Funkcija - PODACI O ŠKOLOVANJU – Najviši postignuti stupanj Zvanje Viši znanstveni suradnik Ustanova Prehrambeno – biotehnološki fakultet Mjesto Zagreb Nadnevak - PODACI O USAVRŠAVANJU Godina - Mjesto - Ustanova - Područje usavršavanja - MATERINSKI I STRANI JEZICI Materinski jezik Hrvatski jezik Strani jezik i poznavanje jezika na Engleski jezik, 5 ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) Strani jezik i poznavanje jezika na - ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) Strani jezik i poznavanje jezika na - ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) KOMPETENCIJE ZA PREDMET Ranije iskustvo u nositeljstvu sličnih Higijena u ribarskom gospodarstvu, Očuvanje i prerada proizvoda predmeta (navesti naziv predmeta, mora na preddiplomskom studiju Morsko ribarstvo te Ocjena studijskoga programa na kojem se kakvoće proizvoda mora, Očuvanje riblje sirovine soljenjem, izvodi/izvodio i razinu studijskoga sušenjem i dimljenjem, Prehrambeni proizvodi iz mora, Tehnologija programa) hlađenja i smrzavanja morskih organizama na diplomskom studiju Morsko ribarstvo Autorstvo sveučilišnih/fakultetskih - udžbenika iz područja predmeta Stručni, znanstveni i umjetnički radovi Skroza, Danijela; Generalić Mekinić, Ivana; Svilović, Sandra; Šimat, objavljeni u posljednjih pet godina iz Vida; Katalinić, Višnja. Investigation of the potential

Diplomski studij Morsko ribarstvo 218

područja predmeta (najviše 5 synergistic effect of resveratrol with other phenolic referenca) compounds : A case of binary phenolic mixtures. // Journal of food composition and analysis. 38 (2015) ; 13-18. Šimat, Vida; Bogdanović, Tanja; Poljak, Vedran; Petričević, Sandra. Changes in fatty acid composition, atherogenic and thrombogenic health lipid indices and lipid stability of bogue (Boops boops Linnaeus, 1758) during storage on ice: Effect of fish farming activities. // Journal of food composition and analysis. 40 (2015) ; 120-125. Šimat, Vida; Miletić, Jelena; Bogdanović, Tanja; Poljak, Vedran; Mladineo, Ivona. Role of biogenic amines in the post- mortem migration of Anisakis pegreffii (Nematoda: Anisakidae Dujardin, 1845) larvae into fish fillets. // International journal of food microbiology. 214 (2015) ; 179-186. Bogdanović, Tanja; Ujević, Ivana; Sedak, Marija; Listeš, Eddy; Šimat, Vida; Petričević, Sandra; Poljak, Vedran. As, Cd, Hg and Pb in four edible shellfish species from breeding and harvesting areas along the eastern Adriatic Coast, Croatia. // Food chemistry. 146 (2014) , 1; 197-203. Generalić Mekinić, Ivana; Skroza, Danijela; Ljubenkov, Ivica; Šimat, Vida; Smole Možina, Sonja; Katalinić, Višnja. In vitro Antioxidant and Antibacterial Activity of Lamiaceae Phenolic Extracts: A Correlation Study. // Food technology and biotechnology. 52 (2014) , 1; 119-127. Stručni i znanstveni radovi iz metodike - i kvalitete nastave objavljeni u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca) Stručni, znanstveni i umjetnički - projekti iz područja predmeta koji su se provodili u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca) U sklopu kojega programa i u kojem je - opsegu nositelj stekao metodičko- psihološko-didaktičko -pedagoške kompetencije? PRIZNANJA I NAGRADE Priznanja i nagrade za nastavni i - znanstveni rad/umjetnički rad

Titula, ime i prezime nositelja Doc. dr. sc. Frane Škeljo Predmet koji predaje na predloženom Dinamika i procjena iskorištavanih populacija, Gospodarenje živim studijskom programu bogatstvima mora, Primijenjena ihtiologija, Statističke metode u biotehnologiji, Živo bogatstvo Jadrana i njegovo iskorištavanje OPĆE INFORMACIJE O NOSITELJU Adresa Ruđera Boškovića 37 Telefon 021/510-197 E-mail adresa [email protected] Osobna web stranica - Godina rođenja 1980. Matični broj iz Upisnika znanstvenika 297052 Znanstveno ili umjetničko zvanje i Znanstveni suradnik datum posljednjega izbora

Diplomski studij Morsko ribarstvo 219

Znanstveno-nastavno, umjetničko- Docent nastavno ili nastavno zvanje i datum posljednjega izbora Područje i polje izbora u znanstveno ili Biotehničke znanosti, agronomija umjetničko zvanje PODACI O SADAŠNJEM ZAPOSLENJU Ustanova zaposlenja Sveučilište u Splitu, Sveučilišni odjel za studije mora Datum zaposlenja 2007. Naziv radnoga mjesta (profesor, Docent istraživač, suradnik i sl.) Područje rada Dinamika populacija, ihtiologija Funkcija PODACI O ŠKOLOVANJU – Najviši postignuti stupanj Zvanje Docent Ustanova Sveučilište u Splitu, Sveučilišni odjel za studije mora Mjesto Split Nadnevak - PODACI O USAVRŠAVANJU Godina - Mjesto - Ustanova - Područje usavršavanja - MATERINSKI I STRANI JEZICI Materinski jezik Hrvatski jezik Strani jezik i poznavanje jezika na Engleski jezik, 5 ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) Strani jezik i poznavanje jezika na - ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) Strani jezik i poznavanje jezika na - ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) KOMPETENCIJE ZA PREDMET Ranije iskustvo u nositeljstvu sličnih Gospodarenje živim bogatstvima mora na preddiplomskom studiju predmeta (navesti naziv predmeta, Morsko ribarstvo, Dinamika i procjena iskorištavanih populacija, studijskoga programa na kojem se Statističke metode u biotehnologiji na diplomskom studiju Morsko izvodi/izvodio i razinu studijskoga ribarstvo programa) Autorstvo sveučilišnih/fakultetskih - udžbenika iz područja predmeta Stručni, znanstveni i umjetnički radovi Škeljo Frane; Brčić, Jure; Vuletin, Vedran; Ferri, Josipa. Age and objavljeni u posljednjih pet godina iz growth of the axillary wrasse, Symphodus mediterraneus područja predmeta (najviše 5 (L.) from the eastern Adriatic Sea. // Marine biology referenca) research. 11 (2015) , 7; 780-784. Škeljo, Frane; Ferri, Josipa. The use of otolith shape and morphometry for identification and size-estimation of five wrasse species in predator-prey studies. // Journal of applied ichthyology. 28 (2012) ; 524-530. Škeljo, Frane; Ferri, Josipa; Brčić, Jure; Petrić, Mirela; Jardas, Ivan. Age, growth and utility of otolith morphometrics as a predictor of age in the wrasse Coris julis (Labridae) from the eastern Adriatic Sea. // Scientia marina. 76 (2012) , 3; 587-595. Cetinić, Perica; Škeljo, Frane; Ferri, Josipa. Discards of the commercial boat seine fisheries on Posidonia oceanica

Diplomski studij Morsko ribarstvo 220

beds in the eastern Adriatic Sea. // Scientia marina. 75 (2011) , 2; 289-300. Ferri, Josipa; Topić Popović, Natalija; Čož-Rakovac, Rozelinda; Beer- Ljubić, Blanka; Strunjak-Perović, Ivančica; Škeljo, Frane; Jadan, Margita; Petrić, Mirela; Barišić, Josip; Šimpraga, Miljenko; Stanić, Rino. The effect of artificial feed on blood biochemistry profile and liver histology of wild saddled bream, Oblada melanura (Sparidae). // Marine environmental research. 71 (2011) , 3; 218-224. Stručni i znanstveni radovi iz metodike - i kvalitete nastave objavljeni u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca) Stručni, znanstveni i umjetnički - projekti iz područja predmeta koji su se provodili u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca) U sklopu kojega programa i u kojem je - opsegu nositelj stekao metodičko- psihološko-didaktičko -pedagoške kompetencije? PRIZNANJA I NAGRADE Priznanja i nagrade za nastavni i - znanstveni rad/umjetnički rad

Titula, ime i prezime nositelja Prof. dr. sc. Mladen Šolić Predmet koji predaje na predloženom Metodika znanstvenog rada, Procjene utjecaja na okoliš studijskom programu OPĆE INFORMACIJE O NOSITELJU Adresa Šetalište Ivana Meštrovića 63 Telefon 021/408-006 E-mail adresa [email protected] Osobna web stranica - Godina rođenja 1959. Matični broj iz Upisnika znanstvenika 117375 Znanstveno ili umjetničko zvanje i Znanstveni savjetnik datum posljednjega izbora Znanstveno-nastavno, umjetničko- Redoviti profesor nastavno ili nastavno zvanje i datum posljednjega izbora Područje i polje izbora u znanstveno ili Prirodne znanosti, biologija umjetničko zvanje PODACI O SADAŠNJEM ZAPOSLENJU Ustanova zaposlenja Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split Datum zaposlenja 1983. Naziv radnoga mjesta (profesor, Znanstveni savjetnik istraživač, suradnik i sl.) Područje rada Ekologija morskih mikroorganizama, pelagički mikrobni hranidbeni lanac, sanitarni aspekt morske mikrobiologije Funkcija - PODACI O ŠKOLOVANJU – Najviši postignuti stupanj Zvanje Znanstveni savjetnik Ustanova Institut za oceanografiju i ribarstvo Mjesto Split

Diplomski studij Morsko ribarstvo 221

Nadnevak - PODACI O USAVRŠAVANJU Godina - Mjesto - Ustanova - Područje usavršavanja - MATERINSKI I STRANI JEZICI Materinski jezik Hrvatski jezik Strani jezik i poznavanje jezika na Engleski jezik, 5 ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) Strani jezik i poznavanje jezika na - ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) Strani jezik i poznavanje jezika na - ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) KOMPETENCIJE ZA PREDMET Ranije iskustvo u nositeljstvu sličnih Ekologija na preddiplomskom studiju Biologija i ekologija mora, predmeta (navesti naziv predmeta, Metodika znanstvenog rada i Procjene utjecaja na okoliš na studijskoga programa na kojem se diplomskom studiju Morsko ribarstvo izvodi/izvodio i razinu studijskoga programa) Autorstvo sveučilišnih/fakultetskih Šolić, Mladen. Ekologija populacija . Split : Institut za oceanografiju i udžbenika iz područja predmeta ribarstvo, 2014. Krstulović, Nada; Šolić, Mladen. Mikrobiologija mora. Split : Institut za oceanografiju i ribarstvo, 2006. Stručni, znanstveni i umjetnički radovi Šolić, Mladen; Krstulović, Nada; Šantić, Danijela; Šestanović, objavljeni u posljednjih pet godina iz Stefanija; Ordulj, Marin; Bojanić, Natalia; Kušpilić, područja predmeta (najviše 5 Grozdan. Structure of microbial communities in referenca) phosphorus-limited estuaries along the eastern Adriatic coast. // Journal of the Marine Biological Association of the United Kingdom. 95 (2015) ; 1565-1578. Jozić, Slaven; Morović, Mira; Šolić, Mladen; Krstulović, Nada; Ordulj, Marin. Effect of solar radiation, temperature and salinity on the survival of two different strains of Escherichia coli. // Fresenius environmental bulletin. 23 (2014) , 8; 1852-1859. Šantić, Danijela; Krstulović, Nada; Šolić, Mladen; Ordulj, Marin; Kušpilić, Grozdan. Dynamics of prokaryotic picoplankton community in the central and southern Adriatic Sea (Croatia). // Helgoland marine research. 67 (2013) , 3; 471- 481. Bojanić, Natalia; Vidjak, Olja; Šolić, Mladen; Krstulović, Nada; Brautović, Igor; Matijević, Slavica; Kušpilić, Grozdan; Šestanović, Stefanija; Ninčević Gladan, Živana; Marasović, Ivona. Community structure and seasonal dynamics of tintinnid ciliates in Kaštela Bay (middle Adriatic Sea). // Journal of plankton research. 34 (2012) , 6; 510-530. Šolić, Mladen; Jozić, Slaven; Krstulović, Nada. Interactive effects of temperature and salinity on the rate of concentration of Escherichia coli in mussels (Mytilus galloprovincialis) and oysters (Ostrea edulis). // Fresenius environmental bulletin. 19 (2010) , 8a; 1634-1639. Stručni i znanstveni radovi iz metodike - i kvalitete nastave objavljeni u

Diplomski studij Morsko ribarstvo 222

posljednjih pet godina (najviše 5 referenca) Stručni, znanstveni i umjetnički - projekti iz područja predmeta koji su se provodili u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca) U sklopu kojega programa i u kojem je - opsegu nositelj stekao metodičko- psihološko-didaktičko -pedagoške kompetencije? PRIZNANJA I NAGRADE Priznanja i nagrade za nastavni i - znanstveni rad/umjetnički rad

Titula, ime i prezime nositelja Doc. dr. sc. Željka Trumbić Predmet koji predaje na predloženom Biotehnologija i genetika u ribarstvu i akvakulturi, Genetika studijskom programu populacija morskih organizama, Primijenjena histologija morskih organizama OPĆE INFORMACIJE O NOSITELJU Adresa Ruđera Boškovića 37 Telefon 021/510194 E-mail adresa [email protected] Osobna web stranica - Godina rođenja 1981. Matični broj iz Upisnika znanstvenika 315895 Znanstveno ili umjetničko zvanje i Znanstveni suradnik, 20.10.2016. datum posljednjega izbora Znanstveno-nastavno, umjetničko- Docent, 01.04.2017. nastavno ili nastavno zvanje i datum posljednjega izbora Područje i polje izbora u znanstveno ili Područje biotehničkih znanosti, polje biotehnologija umjetničko zvanje PODACI O SADAŠNJEM ZAPOSLENJU Ustanova zaposlenja Sveučilišni odjel za studije mora, Sveučilište u Splitu Datum zaposlenja 01.04.2017. Naziv radnoga mjesta (profesor, Docent istraživač, suradnik i sl.) Područje rada Funkcionalna genomika morskih organizama Funkcija Znanstveno-nastavno osoblje PODACI O ŠKOLOVANJU – Najviši postignuti stupanj Zvanje Doktor znanosti Ustanova Poslijediplomski interdisciplinarni sveučilišni studij Molekularne bioznanosti (Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Sveučilište u Dubrovniku, Institut Ruđer Bošković Zagreb) Mjesto Zagreb Nadnevak 15.09.2015. PODACI O USAVRŠAVANJU Godina 2017. Mjesto Roscoff, Francuska Ustanova Biološka postaja u Roscoffu (CNRS, UPMC) Područje usavršavanja Ljetna škola Ekološka i evolucijska genomika morskih organizama Godina 2011. i 2013. Mjesto Stirling, Velika Britanija

Diplomski studij Morsko ribarstvo 223

Ustanova Institut za akvakulturu, Sveučilište u Stirlingu Područje usavršavanja Studijski boravak u svrhu znanstvenog usavršavanja i izrade doktorske disertacije naslova Izrada i primjena DNA mikročipa za određivanje ekspresije gena kod kavezne atlantske plavoperajne tune (Thunnus thynnus L., 1758). Financirano kroz stipendiju za doktorande Hrvatske zaklade za znanost (2011) i ERASMUS stručnu praksu (2013). MATERINSKI I STRANI JEZICI Materinski jezik Hrvatski jezik Strani jezik i poznavanje jezika na Engleski jezik, 5 ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) Strani jezik i poznavanje jezika na Francuski jezik, 3 ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) Strani jezik i poznavanje jezika na - ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) KOMPETENCIJE ZA PREDMET Ranije iskustvo u nositeljstvu sličnih • Embriologija i genetika morskih organizama II predmeta (navesti naziv predmeta, (preddiplomski studij Morsko ribarstvo Odjela za studije mora, 3. studijskoga programa na kojem se godina) izvodi/izvodio i razinu studijskoga • Populacijska genetika morskih organizama (preddiplomski programa) studiji Morsko ribarstvo, Biologija i ekologija mora, 3. godina) • Biotehnologija i genetika u ribarstvu i akvakulturi (diplomski studij Morsko ribarstvo Odjela za studije mora, 2. godina) Autorstvo sveučilišnih/fakultetskih - udžbenika iz područja predmeta Stručni, znanstveni i umjetnički radovi Bušelić I, Trumbić Ž, Hrabar J, Vrbatović A, Bočina I, Mladineo I. objavljeni u posljednjih pet godina iz 2018. Molecular and cellular response to experimental područja predmeta (najviše 5 Anisakis pegreffii (Nematoda, Anisakidae) third-stage larval referenca) infection in rats. Frontiers in Immunology, 9:2055. doi: 10.3389/fimmu.2018.02055. Mladineo I, Trumbić Ž, Radonić I, Vrbatović A, Hrabar J, Bušelić I. 2017. Anisakis simplex complex: ecological significance of recombinant genotypes in an allopatric area of the Adriatic Sea inferred by genome-derived simple sequence repeats. International Journal for Parasitology, 47(4): 215–223. Šegvić-Bubić T, Grubišić L, Trumbić Ž, Stanić R, Ljubković J, Maršić- Lučić J, Katavić I. 2017. Genetic characterization of wild and farmed European seabass in the Adriatic Sea: assessment of farmed escapees using a Bayesian approach. ICES Journal of Marine Science, 74(1): 369–378. Trumbić Ž, Bekaert M, Taggart JB, Bron JE, Gharbi K, Mladineo I. 2015. Development and validation of a mixed-tissue oligonucleotide DNA microarray for Atlantic bluefin tuna, Thunnus thynnus (Linnaeus, 1758). BMC Genomics. 16:1007. doi:10.1186/s12864-015-2208-7. Stručni i znanstveni radovi iz - metodike i kvalitete nastave objavljeni u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca) Stručni, znanstveni i umjetnički - projekti iz područja predmeta koji su se provodili u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca)

Diplomski studij Morsko ribarstvo 224

U sklopu kojega programa i u kojem je Studijsko putovanje u Njemačku u sklopu projekta “Studenti uče o opsegu nositelj stekao metodičko- građanskom angažmanu – društveno korisno učenje u zaštiti psihološko-didaktičko -pedagoške prirode i okoliša” Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce kompetencije? koji se provodio u suradnji s njemačkom institucijom Deutsche Gesellschaft für Umwelterziehung (DGU) – 19-24. lipnja 2016. Radionica Razvoj vještina i metoda za rad s mladima u sklopu istog projekta – 17-18. svibnja 2016. PRIZNANJA I NAGRADE Priznanja i nagrade za nastavni i - znanstveni rad/umjetnički rad

Titula, ime i prezime nositelja Doc. dr. sc. Pero Tutman Predmet koji predaje na predloženom Ekologija ranih razvojnih stadija riba studijskom programu OPĆE INFORMACIJE O NOSITELJU Adresa Šetalište Ivana Meštrovića 63 Telefon 021/408-030 E-mail adresa [email protected] Osobna web stranica - Godina rođenja 1967. Matični broj iz Upisnika znanstvenika 252555 Znanstveno ili umjetničko zvanje i Viši znanstveni suradnik datum posljednjega izbora Znanstveno-nastavno, umjetničko- Docent nastavno ili nastavno zvanje i datum posljednjega izbora Područje i polje izbora u znanstveno ili Prirodne znanosti, biologija umjetničko zvanje PODACI O SADAŠNJEM ZAPOSLENJU Ustanova zaposlenja Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split Datum zaposlenja 1998. Naziv radnoga mjesta (profesor, Viši znanstveni suradnik istraživač, suradnik i sl.) Područje rada Ihtioplankton Funkcija - PODACI O ŠKOLOVANJU – Najviši postignuti stupanj Zvanje Viši znanstveni suradnik Ustanova Institut za oceanografiju i ribarstvo Mjesto Split Nadnevak - PODACI O USAVRŠAVANJU Godina - Mjesto - Ustanova - Područje usavršavanja - MATERINSKI I STRANI JEZICI Materinski jezik Hrvatski jezik Strani jezik i poznavanje jezika na Engleski jezik, 5 ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) Strani jezik i poznavanje jezika na - ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) Strani jezik i poznavanje jezika na - ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno)

Diplomski studij Morsko ribarstvo 225

KOMPETENCIJE ZA PREDMET Ranije iskustvo u nositeljstvu sličnih Ekologija ranih razvojnih stadija riba na preddiplomskom i predmeta (navesti naziv predmeta, diplomskom studiju Morsko ribarstvo studijskoga programa na kojem se izvodi/izvodio i razinu studijskoga programa) Autorstvo sveučilišnih/fakultetskih - udžbenika iz područja predmeta Stručni, znanstveni i umjetnički radovi Matić-Skoko, Sanja; Tutman, Pero; Bojanić Varezić, Dubravka; objavljeni u posljednjih pet godina iz Skaramuca, Daria; Đikić, Domagoj; Lisičić, Duje; područja predmeta (najviše 5 Skaramuca, Boško. Food preferences of Mediterranean referenca) moray eel Muraena helena (Pisces: Muraenidae), in the southern Adriatic Sea. // Marine biology research. 10 (2014) , 8; 807-815. Bojanić Varezić, Dubravka; Tutman, Pero; Matić-Skoko, Sanja; Pallaoro, Armin; Tičina, Vjekoslav; Dulčić, Jakov. First record of leptocephali of bandtooth conger Ariosoma balearicum (Pisces: Congridae) in the Adriatic Sea. // Journal of Applied Ichthyology. 29 (2013) , 3; 663-665. Ðikić, Domagoj; Lisičić, Duje; Matić-Skoko, Sanja; Tutman, Pero; Skaramuca, Daria; Franić, Zdenko; Skaramuca, Boško. Comparative hematology of wild Anguilliformes (Muraena helena, L. 1758, Conger conger, L. 1758 and Anguilla anguilla L. 1758). // Animal biology. 63 (2013) ; 77-92. Đikić, Domagoj; Mojsović Ćuić, Ana; Jurak, Gordana; Lasić, Dario; Skaramuca, Daria; Matić-Skoko, Sanja; Tutman, Pero; Bošnir, Jasna; Franjević, Damjan; Franić, Zdenko; Fuchs, Radovan; Skaramuca, Boško. Organochlorine pesticides in Muraena helena L. 1758 from the Eastern Adriatic Sea. // Journal of Applied Ichthyology. 30 (2013) , 3; 496-501. Matić-Skoko, Sanja; Bojanić Varezić, Dubravka; Šiljić, Jasna; Tutman, Pero; Pallaoro, Armin. The cuckoo wrasse, Labrus mixtus (Pisces: Labridae) : biological indices for life history and conservation. // Scientia marina. 77 (2013) , 4; 595- 605. Stručni i znanstveni radovi iz metodike - i kvalitete nastave objavljeni u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca) Stručni, znanstveni i umjetnički - projekti iz područja predmeta koji su se provodili u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca) U sklopu kojega programa i u kojem je - opsegu nositelj stekao metodičko- psihološko-didaktičko -pedagoške kompetencije? PRIZNANJA I NAGRADE Priznanja i nagrade za nastavni i - znanstveni rad/umjetnički rad

Titula, ime i prezime nositelja Doc. dr. sc. Ivana Ujević Predmet koji predaje na predloženom Toksičnost školjkaša studijskom programu

Diplomski studij Morsko ribarstvo 226

OPĆE INFORMACIJE O NOSITELJU Adresa Šetalište Ivana Meštrovića 63 Telefon 021/408-038 E-mail adresa [email protected] Osobna web stranica - Godina rođenja 1965. Matični broj iz Upisnika znanstvenika 171094 Znanstveno ili umjetničko zvanje i Viši znanstveni suradnik datum posljednjega izbora Znanstveno-nastavno, umjetničko- Docent nastavno ili nastavno zvanje i datum posljednjega izbora Područje i polje izbora u znanstveno ili Prirodne znanosti, kemija umjetničko zvanje PODACI O SADAŠNJEM ZAPOSLENJU Ustanova zaposlenja Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split Datum zaposlenja - Naziv radnoga mjesta (profesor, Viši znanstveni suradnik istraživač, suradnik i sl.) Područje rada Određivanje morskih biotoksina hplc i lc-ms/ms metodom., raspodjela lipofilnih i hidrofilnih biotoksina, toksičnost školjkaša, Bisfenol A, pigmenti Funkcija - PODACI O ŠKOLOVANJU – Najviši postignuti stupanj Zvanje Viši znanstveni suradnik Ustanova - Mjesto - Nadnevak - PODACI O USAVRŠAVANJU Godina - Mjesto - Ustanova - Područje usavršavanja - MATERINSKI I STRANI JEZICI Materinski jezik Hrvatski jezik Strani jezik i poznavanje jezika na Engleski jezik, 5 ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) Strani jezik i poznavanje jezika na - ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) Strani jezik i poznavanje jezika na - ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) KOMPETENCIJE ZA PREDMET Ranije iskustvo u nositeljstvu sličnih Toksičnost školjkaša na preddiplomskim studijima Morsko ribarstvo predmeta (navesti naziv predmeta, i Biologija i ekologija mora te na diplomskom studiju Morsko studijskoga programa na kojem se ribarstvo izvodi/izvodio i razinu studijskoga programa) Autorstvo sveučilišnih/fakultetskih - udžbenika iz područja predmeta Stručni, znanstveni i umjetnički radovi Bilandžić, Nina; Sedak, Marija; Čalopek, Bruno; Zrnčić, Snježana; objavljeni u posljednjih pet godina iz Oraić, Dražen; Benić, Miroslav; Džafić, Natalija; Mišetić područja predmeta (najviše 5 Ostojić, Dijana; Bogdanović, Tanja; Petričević, Sandra; referenca) Ujević, Ivana. Element differences and evaluation of the

Diplomski studij Morsko ribarstvo 227

dietary intake from farmed oysters and mussels collected at different sites along the Croatian coast of the Adriatic Sea. // Journal of food composition and analysis. 45 (2016) ; 39-49. Arapov, Jasna; Ujević, Ivana; Ninčević Gladan, Živana; Skejić, Sanda; Ceredi, Alfiero; Milandri, Anna; Pigozzi, Silvia; Riccardi, Elena; Vilar-González, Adriano; Luisa Rodríguez-Velasco, Maria; Nazlić, Nikša; Marasović, Ivona. Shellfish lipophilic toxin profile and toxic phytoplankton species along eastern Adriatic coast. // Fresenius environmental bulletin. 24 (2015) , 12c; 4799-4806. Ujević, Ivana; Vuletić, Nenad; Lušić, Jelena; Nazlić, Nikša; Kušpilić, Grozdan. Bioaccumulation of Trace Metals in Mussel (Mytilus galloprovincialis) from Mali Ston Bay during DSP Toxicity Episodes. // Molecules. 20 (2015) , 7; 13031- 13040. Bogdanović, Tanja; Ujević, Ivana; Sedak, Marija; Listeš, Eddy; Šimat, Vida; Petričević, Sandra; Poljak, Vedran. As, Cd, Hg and Pb in four edible shellfish species from breeding and harvesting areas along the eastern Adriatic Coast, Croatia. // Food chemistry. 146 (2014) , 1; 197-203. Bošnjak, Ivana; Borra, Marco; Iamunno, Franco; Benvenuto, Giovanna; Ujević, Ivana; Bušelić, Ivana; Roje-Busatto, Romana; Mladineo, Ivona. Effect of bisphenol A on P- glycoprotein-mediated efflux and ultrastructure of the sea urchin embryo. // Aquatic toxicology. 156 (2014) ; 21-29. Stručni i znanstveni radovi iz metodike - i kvalitete nastave objavljeni u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca) Stručni, znanstveni i umjetnički - projekti iz područja predmeta koji su se provodili u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca) U sklopu kojega programa i u kojem je - opsegu nositelj stekao metodičko- psihološko-didaktičko -pedagoške kompetencije? PRIZNANJA I NAGRADE Priznanja i nagrade za nastavni i - znanstveni rad/umjetnički rad

Titula, ime i prezime nositelja Doc. dr. sc. Olja Vidjak Predmet koji predaje na predloženom Ekologija estuarija studijskom programu OPĆE INFORMACIJE O NOSITELJU Adresa Šetalište Ivana Meštrovića 63 Telefon 021/408-039 E-mail adresa [email protected] Osobna web stranica - Godina rođenja - Matični broj iz Upisnika znanstvenika 226115 Znanstveno ili umjetničko zvanje i Znanstveni suradnik datum posljednjega izbora

Diplomski studij Morsko ribarstvo 228

Znanstveno-nastavno, umjetničko- Docent nastavno ili nastavno zvanje i datum posljednjega izbora Područje i polje izbora u znanstveno ili Prirodne znanosti, biologija umjetničko zvanje PODACI O SADAŠNJEM ZAPOSLENJU Ustanova zaposlenja Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split Datum zaposlenja 1994. Naziv radnoga mjesta (profesor, Znanstveni suradnik istraživač, suradnik i sl.) Područje rada Mezozooplankton, taksonomija, raspodjela i godišnja varijabilnost, lovni alati Funkcija - PODACI O ŠKOLOVANJU – Najviši postignuti stupanj Zvanje Znanstveni suradnik Ustanova Institut za oceanografiju i ribarstvo Mjesto Split Nadnevak - PODACI O USAVRŠAVANJU Godina - Mjesto - Ustanova - Područje usavršavanja - MATERINSKI I STRANI JEZICI Materinski jezik Hrvatski jezik Strani jezik i poznavanje jezika na Engleski jezik, 5 ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) Strani jezik i poznavanje jezika na - ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) Strani jezik i poznavanje jezika na - ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) KOMPETENCIJE ZA PREDMET Ranije iskustvo u nositeljstvu sličnih Ekologija estuarija na diplomskom studiju Morsko ribarstvo i predmeta (navesti naziv predmeta, Biologija i ekologija mora studijskoga programa na kojem se izvodi/izvodio i razinu studijskoga programa) Autorstvo sveučilišnih/fakultetskih - udžbenika iz područja predmeta Stručni, znanstveni i umjetnički radovi Bojanić Varezić, Dubravka; Vidjak, Olja; Kraus, Romina; Precali, objavljeni u posljednjih pet godina iz Robert. Regulating mechanisms of calanoid copepods područja predmeta (najviše 5 variability in the northern Adriatic Sea: Testing the roles of referenca) west-east salinity and phytoplankton gradients. // Estuarine, coastal and shelf science. 164 (2015) ; 288-300. Berline, L.; ...; Marasović, Ivona; Vidjak, Olja; ...; Gorsky, Gabriel. Intercomparison of six Mediterranean zooplankton time series. // Progress in oceanography. 97/100 (2012) ; 76-91. Bojanić, Natalia; Vidjak, Olja; Šolić, Mladen; Krstulović, Nada; Brautović, Igor; Matijević, Slavica; Kušpilić, Grozdan; Šestanović, Stefanija; Ninčević Gladan, Živana; Marasović, Ivona. Community structure and seasonal dynamics of tintinnid ciliates in Kaštela Bay (middle Adriatic Sea). // Journal of plankton research. 34 (2012) , 6; 510-530.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 229

Peharda, Melita; Ezgeta-Balić, Daria; Davenport, Joh; Bojanić, Natalia; Vidjak, Olja; Ninčević-Gladan, Živana. Differential ingestion of zooplankton by four species of bivalves (Mollusca) in Mali Ston Bay, Croatia. // Marine biology. 159 (2012) , 4; 881-895. Skejić, Sanda; Marasović, Ivona; Vidjak, Olja; Kušpilić, Grozdan; Ninčević Gladan, Živana; Šestanović, Stefanija; Bojanić, Natalia. Effects of cage fish farming on phytoplankton community structure, biomass and primary production in an aquaculture area in the middle Adriatic Sea. // Aquaculture research. 42 (2011) , 9; 1393-1405. Stručni i znanstveni radovi iz metodike - i kvalitete nastave objavljeni u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca) Stručni, znanstveni i umjetnički - projekti iz područja predmeta koji su se provodili u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca) U sklopu kojega programa i u kojem je - opsegu nositelj stekao metodičko- psihološko-didaktičko -pedagoške kompetencije? PRIZNANJA I NAGRADE Priznanja i nagrade za nastavni i - znanstveni rad/umjetnički rad

Titula, ime i prezime nositelja Doc. dr. sc. Ante Žuljević Predmet koji predaje na predloženom Biološka invazija studijskom programu OPĆE INFORMACIJE O NOSITELJU Adresa Šetalište Ivana Meštrovića 63 Telefon 021/558-004 E-mail adresa [email protected] Osobna web stranica - Godina rođenja - Matični broj iz Upisnika znanstvenika 244365 Znanstveno ili umjetničko zvanje i Viši znanstveni suradnik datum posljednjega izbora Znanstveno-nastavno, umjetničko- Docent nastavno ili nastavno zvanje i datum posljednjega izbora Područje i polje izbora u znanstveno ili Prirodne znanosti, biologija umjetničko zvanje PODACI O SADAŠNJEM ZAPOSLENJU Ustanova zaposlenja Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split Datum zaposlenja 1997. Naziv radnoga mjesta (profesor, Viši znanstveni suradnik istraživač, suradnik i sl.) Područje rada Fitobentos, taksonomija, ekologija, biologija, Caulerpa taxifolia Funkcija - PODACI O ŠKOLOVANJU – Najviši postignuti stupanj Zvanje Viši znanstveni suradnik Ustanova Institut za oceanografiju i ribarstvo

Diplomski studij Morsko ribarstvo 230

Mjesto Split Nadnevak - PODACI O USAVRŠAVANJU Godina - Mjesto - Ustanova - Područje usavršavanja - MATERINSKI I STRANI JEZICI Materinski jezik Hrvatski jezik Strani jezik i poznavanje jezika na Engleski jezik, 5 ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) Strani jezik i poznavanje jezika na - ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) Strani jezik i poznavanje jezika na - ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno) KOMPETENCIJE ZA PREDMET Ranije iskustvo u nositeljstvu sličnih Biološka invazija na preddiplomskim studijima Morsko ribarstvo i predmeta (navesti naziv predmeta, Biologija i ekologija mora te na diplomskom studiju Morsko studijskoga programa na kojem se ribarstvo izvodi/izvodio i razinu studijskoga programa) Autorstvo sveučilišnih/fakultetskih - udžbenika iz područja predmeta Stručni, znanstveni i umjetnički radovi Kyle, Fletcher; Ante, Žuljević; Amerssa, Tsirigoti; Boris, Antolić; objavljeni u posljednjih pet godina iz Christos, Katsaros; Vedran, Nikolić; Pieter, van West; područja predmeta (najviše 5 Frithjof, C. Küpper. New record and phylogenetic affinities referenca) of the oomycete Olpidiopsis feldmanni infecting Asparagopsis sp. (Rhodophyta). // Diseases of aquatic organisms. 117 (2015) ; 45-57. Matijević, Slavica; Bogner, Danijela; Bojanić, Natalia; Žuljević, Ante; Despalatović, Marija; Antolić, Boris; Nikolić, Vedran; Bilić, Jadranka. Biogeochemical characteristics of sediments under the canopy of invasive alga Caulerpa racemosa var. cylindracea (Pelješac Peninsula, Adriatic Sea). // Fresenius environmental bulletin. 22 (2013) , 10a; 3030-3040. Nikolić, Vedran; Žuljević, Ante; Mangialajo, Luisa; Antolić, Boris; Kušpilić, Grozdan; Ballesteros, Enric. Cartography of littoral rocky-shore communities (CARLIT) as a tool for ecological quality assessment of coastal waters in the Eastern Adriatic Sea. // Ecological indicators. 34 (2013) ; 87-93. Despalatović, Marija; Cvitković, Ivan; Žuljević, Ante; Grubelić, Ivana; Piccinetti, Corrado. Distribution and abundance of the knobby swimcrab, Macropipus tuberculatus (Roux, 1830) (Decapoda, Portunidae), in the northern and middle Adriatic Sea. // Crustaceana (Leiden). 85 (2012) , 7; 835- 845. Žuljević, Ante; Antolić, Boris; Nikolić, Vedran; Despalatović, Marija; Cvitković, Ivan. Absence of successful sexual reproduction of Caulerpa racemosa var. cylindracea in the Adriatic Sea. // Phycologia. 51 (2012) , 3; 283-286. Stručni i znanstveni radovi iz metodike - i kvalitete nastave objavljeni u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca)

Diplomski studij Morsko ribarstvo 231

Stručni, znanstveni i umjetnički - projekti iz područja predmeta koji su se provodili u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca) U sklopu kojega programa i u kojem je - opsegu nositelj stekao metodičko- psihološko-didaktičko -pedagoške kompetencije? PRIZNANJA I NAGRADE Priznanja i nagrade za nastavni i - znanstveni rad/umjetnički rad

3.4. Optimalan broj studenata

Optimalan broj studenata na diplomskom studiju Morsko ribarstvo koji se mogu upisati po jednoj godini studija s obzirom na prostor, opremu i broj stalno zaposlenih nastavnika Sveučilišnog odjela za studije mora je 30 (što i predstavlja upisnu kvotu).

3.5. Procjena troškova studija po studentu

Prosječni godišnji troškovi studiranja po studentu za diplomski studij Morsko ribarstvo iznose otprilike 19 000,00 kuna.

3.6. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa

Prema Europskim standardima i smjernicama za unutarnje osiguravanje kvalitete u visokim učilištima (prema „Standardi i smjernice za osiguranje kvalitete u Europskom prostoru visokog obrazovanja“), na temelju kojih Sveučilište u Splitu utvrđuje postupke upravljanja kvalitetom, predlagatelj studijskoga programa dužan je sastaviti plan postupaka osiguranja kvalitete studijskoga programa. Dokumentacija na kojoj se temelji sustav osiguranja kvalitete sastavnice:

• Strategija Sveučilišnog odjela za studije mora

• Politika kvalitete Sveučilišnog odjela za studije mora

• Priručnik za osiguravanje i unaprjeđivanje kvalitete Sveučilišnog odjela za studije mora

• Godišnji planovi rada Odbora za unaprjeđenje kvalitete Sveučilišnog odjela za studije mora i godišnja izvješća o radu Odbora za unaprjeđenje kvalitete Sveučilišnog odjela za studije mora

Opis postupaka kojima se vrjednuje kvaliteta izvedbe studijskoga programa : • za svaki postupak potrebno je opisati metodu (najčešće anketa za studente ili nastavnike, samoevaluacijski upitnik), navesti izvoditelje (sastavnica, sveučilišni ured), način obrade rezultata i informiranja te vremenski plan provedbe • ukoliko je opisan u nekom priloženom dokumentu, navesti ime dokumenta i članak. Postupak studentskog vrednovanja nastavnog rada provodi Vrjednovanje rada nastavnika i suradnika Centar za unaprjeđenje kvalitete Sveučilišta u Splitu u suradnji s

Diplomski studij Morsko ribarstvo 232

Odborima za unaprjeđenje kvalitete na sastavnicama. Postupak čine informiranje studenata i nastavnika, anketiranje studenata anketnim upitnicima, obrada anketnih listića i dostavljanje rezultata, mjere za unaprjeđenje kvalitete. Postupak je detaljno opisan u Pravilniku o postupku studentskog vrednovanja nastavnog rada Sveučilišta u Splitu. Obrada anketa i dostavljanje rezultata u nadležnosti je Ured za kvalitetu Rektorata Sveučilišta u Splitu. Zbirni rezultati za sastavnicu dostavljaju se pročelniku Odjela i voditelju Odbora za unaprjeđenje kvalitete. U prvom ciklusu reakreditacije Sveučilišnog odjela za studije mora, napisani su detaljni izvedbeni programi za predmete diplomskog studija Morsko ribarstvo koji sadrže temeljne Praćenje ocjenjivanja i usklađenosti podatke o predmetu, njegove ciljeve, očekivane ishode učenja, ocjenjivanja s očekivanim ishodima učenja okvirni sadržaj i ostale podatke potrebne studentima. U planovima Odbora za unaprjeđenje kvalitete nalazi se i usklađivanje postupaka vezanih za ishode učenja i sustav ocjenjivanja. Vrednovanje dostupnosti resursa dijelom se provodi kroz anketne upitnike za studentsko vrjednovanje rada stručnih i administrativnih službi te drugih vidova studentskog života, a Vrjednovanje dostupnosti resursa dijelom i kroz anketu o vrjednovanju cjelokupne razine studija. (prostornih, ljudskih, informacijskih) za Vrjednovanje provodi Centar za unaprjeđenje kvalitete u proces učenja i poučavanja suradnji s Odborom za unaprjeđenje kvalitete. Podatke obrađuje i rezultate dostavlja Ured za kvalitetu Rektorata Sveučilišta. Na Sveučilišnom odjelu za studije mora ne postoji model nastavnik-voditelj studentima ili nastavnik-mentor studentima (izuzev mentorstva prilikom izrade diplomskog rada), a studenti Dostupnost i vrjednovanje podrške se prema potrebi za pomoć, savjete i podršku u pravilu mogu studentima (mentorstvo, tutorstvo, javiti predstojniku studija koji im je na raspolaganju. Također, savjetovanje) plan konzultacija s nastavnicima se izrađuje na početku akademske godine, a ne postoji formalni oblik vrednovanja podrške studentima. Analizu uspješnosti studiranja na studiju u cjelini provodi Centar za unaprjeđenje kvalitete Sveučilišta u Splitu. Analiza se provodi putom anketnog upitnika što ga ispunjavaju sastavnice Sveučilišta i dostavljaju u Centar za unaprjeđenje kvalitete. Praćenje studentske prolaznosti po Analiza se provodi jednom godišnje na početku akademske predmetima i na studiju u cjelini godine za prethodnu akademsku godinu. Rezultate provedene analize i mjere za poboljšanje uspješnosti studiranja voditelj Centra za unaprjeđenje kvalitete prezentira Senatu Sveučilišta u Splitu. Centar za unaprjeđenje kvalitete Sveučilišta u Splitu definirao je postupak provedbe ankete o vrjednovanju cjelokupnog studija. Anketni upitnik za studentsko vrjednovanje cjelokupnog studija provodi se nakon obrane diplomskog rada elektroničkim putem korištenjem platforme Evasys. Cilj ankete je ispitati mišljenje Zadovoljstvo studenata programom u studenata o različitim aspektima studija kojeg su završili te cjelini utvrditi čime su bili najmanje zadovoljni kako bi se pokušali unijeti pozitivni pomaci u kvaliteti sadržaja i izvedbe studija. Obradu podataka provodi Ured za kvalitetu Rektorata Sveučilišta i rezultate dostavlja pročelniku Odjela i voditelju Odbora za unaprjeđenje kvalitete.

Diplomski studij Morsko ribarstvo 233

Dio povratnih informacija o kvaliteti studijskih programa su i Postupci za dobivanje povratnih mišljenja članova Udruge diplomiranih studenata Sveučilišnog informacija od vanjskih dionika (alumni, odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu – Alumni MORE Split poslodavci, tržište rada i ostale relevantne ali i povratne informacije, odnosno rezultati anketiranja organizacije) poslodavaca prema Priručniku za osiguravanje i unaprjeđivanje kvalitete Sveučilišnog odjela za studije mora. Vrjednovanje studentske prakse, ako Ne postoji formalni oblik vrednovanja studentske prakse. postoji (kratki opis postupaka provođenja i ocjenjivanja te osiguravanje kvalitete) Ostali postupci vrjednovanja koje provodi - predlagatelj Aktivnosti na Sveučilišnom odjelu za studije mora objavljuju se na njegovoj web stranici ali i u listu Universitas (prilogu Slobodne Dalmacije o Sveučilištu u Splitu). Također, Udruga Opis postupaka informiranja vanjskih diplomiranih studenata Sveučilišnog odjela za studije mora dionika o studijskom programu (studenti, Sveučilišta u Splitu – Alumni MORE Split povezuje, uspostavlja i poslodavci, alumni) održava vezu između Sveučilišnog odjela za studije mora i njegovih studenata nakon diplomiranja, uključujući i poslodavaca.