STJEPAN/AHMED- PAšA HERCEGOVić (1456.?-1517.) U SVJETLU DUBROVAčKIH, TALIJANSKIH I OSMANSKIH IZVORA Kontroverzne teme iz života Stjepana/Ahmed-paše Hercegovića Petar VRANKIć UDK: 929.7 Stjepan/Ahmed-paša Kath.-Theologische Fakultät der Hercegović Universität Augsburg Izvorni znanstveni rad Privatadresse: Primljeno: 14. ožujka 2017. Kardinal-Brandmüller-Platz 1 Prihvaćeno: 5. travnja 2017. D - 82269 Geltendorf E-pošta:
[email protected] Sažetak Knez Stjepan Hercegović Kosača, prvotno najmlađi i si- gurno najomiljeniji sin hercega Stjepana Vukčića Kosa- če, postavši kasnije Ahmed-paša Hercegović, vrlo ugled- ni i uspješni osmanski zapovjednik, upravitelj, ministar, veliki vezir, diplomat, državnik i pjesnik, ostaje i dalje djelomično kontroverzna ličnost u južnoslavenskim, ta- lijanskim i turskim povijesnim prikazima. Nije ni danas lako točno prikazati njegov životni put. Povjesnici se ne slažu u podrijetlu i imenu njegove majke, godini rođenja, slanju ili odlasku na dvor sultana Mehmeda Osvajača, sukobu s polubratom, hercegom Vlatkom, uspjelom ili neuspjelom preuzimanju oporukom utvrđenoga nasli- 9 PETAR VRANKIĆ — STJEPAN/AHMED-PAŠA HERCEGOVIĆ... jeđa njegova oca Stjepana i majke Barbare, založenog u Dubrovniku, godini ženidbe, broju žena i broju vlastite djece, te o broju i mjestu najvažnijih državnih službi iz njegova četrdesetogodišnjeg osmanskog životnog puta. U ovom prilogu autor pokušava unijeti više svjetla u gotovo sva sporna pitanja služeći se prvenstveno, danas dostu- pnim, objavljenim i neobjavljenim vrelima te dostupnom bibliografijom u arhivima i knjižnicama Dubrovnika, Venecije, Milana, Firence, Riminija, Sarajeva i Istanbula. Ključne riječi: Stjepan Hercegović/Ahmed-paša Herce- gović; herceg Stjepan; hercežica Jelena; hercežica Bar- bara; hercežica Cecilija; Dubrovnik; Carigrad; talaštvo; konverzija na islam; herceg Vlatko; sultan Mehmed II.; sultan Bajazid II.; borba za obiteljsko naslijeđe; djeca Ahmed-paše.