Kultura Kao Deo Programskog Sadržaja Televizije Beograd – Javnog Medijskog Servisa Srbije

Total Page:16

File Type:pdf, Size:1020Kb

Kultura Kao Deo Programskog Sadržaja Televizije Beograd – Javnog Medijskog Servisa Srbije T. VULIĆ, M. VUJOVIĆ i A. M. PROKOPOVIĆ Univerzitet u Nišu, Filozofski fakultet, Niš DOI 10.5937/kultura1237328V UDK 654.197:008(497.11) istraživački rad KULTURA KAO DEO PROGRAMSKOG SADRŽAJA TELEVIZIJE BEOGRAD – JAVNOG MEDIJSKOG SERVISA SRBIJE Sa­že­tak:­Od­2006.­go­di­ne­ka­da­je­Ra­dio–te­le­vi­zi­ja­Sr­bi­je­po­če­la­pro­ ces­tran­sfor­ma­ci­je­u­jav­ni­me­dij­ski­ser­vis,­pred­Te­le­vi­zi­ju­Be­o­grad­po­ sta­vlje­ni­su­pro­gram­ski­zah­te­vi­ka­rak­te­ri­stič­ni­za­vi­so­ke­stan­dar­de­jav­ nog­ser­vi­sa.­U­ovom­ra­du­ana­li­zi­ra­se­pro­gram­o­kul­tu­ri,­kao­je­dan­od­ po­ka­za­te­lja­uspe­šno­sti­tran­sfor­ma­ci­je­Te­le­vi­zi­je­Be­o­grad­u­jav­ni­ser­vis,­ s­ ob­zi­rom­da­ je­ reč­o­pro­gra­mu­ ko­ji­je­ zna­ča­jan­ za­ši­re­nje­zna­nja­ i­ ostva­ri­va­nje­obra­zov­ne­funk­ci­je­me­di­ja,­kao­i­za­oču­va­nje­kul­tur­ne­ba­ šti­ne­i­kul­tur­nog­iden­ti­te­ta­na­ro­da.­Vi­še­od­po­la­ve­ka­kul­tur­ni­pro­gram­ je­za­u­zi­mao­zna­čaj­no­me­sto­u­pro­gra­mu­Ra­dio­te­le­vi­zi­je­Sr­bi­je,­ko­ja­je­ po­sta­vi­la­ka­ko­autor­ske­ta­ko­i­pro­duk­cij­ske­stan­dar­de­vred­ne­pa­žnje.­ Cilj­ ovog­ ra­da­ je­ da­ se­ usta­no­vi­ me­sto­ i­ ulo­ga­ sa­dr­ža­ja­ po­sve­će­nih­ kul­tu­ri­na­Te­le­vi­zi­ji­Be­o­grad.­Po­la­zna­hi­po­te­za­je­da­te­ma­ma­iz­kul­tu­re­ da­nas­ni­je­po­sve­će­no­do­volj­no­pro­sto­ra­na­Te­le­vi­zi­ji­Be­o­grad.­Kon­cep­ ci­ja­for­ma­ta­po­zna­tog­kao­„Kul­tur­no­obra­zov­ni­pro­gram“,­či­ni­se,­ni­je­ naj­bo­lje­re­še­nje­jer­se­i­u­„kon­glo­me­ra­tu“­ra­zno­vr­snih­pro­gram­skih­ sa­dr­ža­ja­me­sto­za­kul­tu­ru­na­la­zi­na­mar­gi­na­ma.­ Ključ­ne­re­či:­Ra­dio–te­le­vi­zi­ja­Sr­bi­je,­jav­ni­ser­vis,­pro­gram­o­kul­tu­ri,­ Kul­tur­no­obra­zov­ni­pro­gram,­pro­gram­ski­stan­dar­di 328 T. VULIĆ, M. VUJOVIĆ i A. M. PROKOPOVIĆ Uvod1 Pre­vi­še­od­dve­de­ce­ni­je­jed­na­od­emi­si­ja­Pro­gra­ma­o­kul­tu­ri­ Te­le­vi­zi­je­Be­o­grad2­bi­la­je­„Kul­tu­ra­be­de,­be­da­kul­tu­re”.­Ured­ ni­ca­emi­si­je­bi­la­je­Isi­do­ra­Se­ku­lić,­a­vo­di­telj­Dra­gan­Ba­bić.­U­ emi­si­ji­se­go­vo­ri­lo­o­po­sr­nu­ću­so­ci­ja­li­zma­i­ak­tu­el­ne­ide­o­lo­gi­je­ po­sle­ pa­da­ Ber­lin­skog­ zi­da,­ sa­mo­u­pra­vlja­nju­ kao­ kva­zi­de­mo­ krat­skom­si­ste­mu,­o­be­di­kul­tu­re­li­še­ne­slo­bo­de­i­auto­no­mi­je.­ Emisi ja je emito va na u vre me sa mo u pra vljanja! U vre me ka da se­ di­či­mo­de­mo­krat­skim­ te­ko­vi­na­ma,­ ve­ku­ u­ ko­me­ sva­ki­ dan­ do­no­si­ no­ve­ teh­nič­ko­teh­no­lo­ške­ stan­dar­de­ ko­ji­ pre­va­zi­la­ze­ mo­guć­no­sti­sta­rih,­u­vre­me­nu­ka­da­ži­vi­mo­ne­ka­da­fu­tu­ri­stič­ki­ za­mi­šlje­no­Ma­klu­a­no­vo­(Mar­shall­McLu­han)­“glo­bal­no­se­lo”,­ do­bu­di­gi­tal­nih­plat­for­mi­ka­da­nam­je­umet­nik,­umet­nost­i­de­lo­ do­stup­no­da­ga­do­ži­vi­mo,­tu­ma­či­mo­sa­da­i­od­mah,­kul­tu­ra­pre­ ži­vlja­va­na­mar­gi­na­ma­me­dij­skih­sa­dr­ža­ja.­Da­li­je­na­ziv­emi­si­je­ “Kul­tu­ra­be­de,­be­da­kul­tu­re”­pro­roč­ki­na­ja­vio­me­sto­pro­gra­ma­o­ kul­tu­ri­u­go­di­na­ma­ka­da­je­Ra­dio­te­le­vi­zi­ja­Sr­bi­je­po­če­la­pro­ces­ tran­sfor­ma­ci­je­u­jav­ni­me­dij­ski­ser­vis? Pri­ča­o­kul­tu­ri­na­Te­le­vi­zi­ji­Be­o­grad­naj­če­šće­iz­gle­da­ova­ko:­o­ srp­skom­ ro­ma­no­pi­scu­ u­ 60­ se­kun­di­ gle­da­o­ci­ Dru­gog­ dnev­ni­ ka­Te­le­vi­zi­je­ Be­o­grad­ bi­će­ in­for­mi­sa­ni­ sa­mo­ uko­li­ko­ po­sta­ne­ do­bit­nik­NIN­ove­na­gra­de,­ili­o­svet­skom­uko­li­ko­do­bi­je­No­ be­lo­vu­ na­gra­du.­ O­ kul­tur­nim­ do­ga­đa­ji­ma,­ ma­ni­fe­sta­ci­ja­ma,­ o­ umet­no­sti­i­umet­ni­ci­ma­me­sta­u­in­for­ma­tiv­nim­emi­si­ja­ma­ima­u­ blo­ku­o­kul­tu­ri­sa­mo­uko­li­ko­su­dnev­no­ak­tu­el­ni­ili­zna­čaj­ni­na­ me­dij­skoj­sce­ni.­Opet,­to­je­uslo­vlje­no­ak­tu­el­nim­ve­sti­ma­ko­je­ pri­sti­žu­u­re­dak­ci­ju­ta­ko­da,­uko­li­ko­pred­sa­mo­emi­to­va­nje­ili­u­ to­ku­stig­ne­ak­tu­el­na­vest,­pr­vo­što­se­„skra­ću­je“­je­kul­tur­na­ru­ bri­ka.­Ne­ret­ko­se­do­ga­đa­da­se­u­Dru­gom­dnev­ni­ku­ne­emi­tu­je­ nijed­na­ru­bri­ka­iz­kul­tu­re­jer­jed­no­stav­no­„po­ne­sta­lo­je­mi­nu­ta“.­ U­tr­ži­šnim­i­ko­mer­ci­jal­nim­uslo­vi­ma­po­sled­njih­de­ce­ni­ja­či­ni­se­ da­je­naj­vi­še­stra­da­la­kul­tu­ra.­Na­u­štrb­kul­tur­nih­ru­bri­ka­emi­tu­ju­ se­re­klam­ni­blo­ko­vi,­dok­se­mi­nu­ti­po­sve­će­ni­do­bit­ni­ci­ma­pre­ sti­žnih­knji­žev­nih­na­gra­da­us­tu­pa­ju­po­pu­lar­nim­folk­i­pop­zve­ zda­ma­udo­vo­lja­va­ju­ći­na­taj­na­čin­(ne)uku­su­pu­bli­ke.­Da­li­se­ kul­tu­ri­do­go­di­la­de­ce­ni­ja­u­ko­joj­su­je­„po­je­li­ska­kav­ci“­tra­že­ći­ svo­je­me­sto­u­ne­rav­no­prav­noj­kon­ku­ren­ci­ji­sa­po­pu­lar­nim­for­ ma­ti­ma­po­put­ri­a­li­ti­pro­gra­ma­(re­a­lity­shows)­ili­sa­zah­te­vi­ma­ pu­bli­ke­za­što­vi­še­sa­ti­za­bav­nog­pro­gra­ma.­Osim­in­for­ma­tiv­ ne­i­za­bav­ne,­jed­na­od­naj­va­žni­jih­funk­ci­ja­no­vi­nar­stva­je­ste­i­ 1­ Rad­je­u­okvi­ru­Pro­jek­ta­Mi­ni­star­stva­na­u­ke­Re­pu­bli­ke­Sr­bi­je­“Ci­vil­no­dru­ štvo­i­re­li­gi­ja”­broj­179008. 2­ Te­le­vi­zi­ja­Be­o­grad­deo­je­RTS­a,­od­no­sno­Jav­nog­me­dij­skog­ser­vi­sa­Sr­bi­je.­ Te­le­vi­zi­ju­Be­o­grad­či­ne­Pr­vi­i­Dru­gi­pro­gram.­Deo­nje­su­i­RTS­SAT­i­RTS­ Di­gi­tal­ko­ji­ni­su­pred­met­ovog­ra­da­jer­je­reč­o­sa­te­lit­skom­i­eks­pe­ri­men­tal­ nom­pro­gra­mu.­ 329 T. VULIĆ, M. VUJOVIĆ i A. M. PROKOPOVIĆ edukativ­na­funk­ci­ja.­Uko­li­ko­bi­se­opre­de­lji­va­li­pre­ma­(ne)uku­ su­naj­ši­re­pu­bli­ke­ne­vo­de­ći­ra­ču­na­o­kul­tur­nim­vred­no­sti­ma­do­ šli­bi­u­opa­snost­da:­„Pri­la­go­đa­va­ju­ći­se­op­šte­va­že­ćim­dru­štve­ nim­ nor­ma­ma,­ kul­tur­nim­ ob­ra­sci­ma­ i­ kul­tur­noj­ in­du­stri­ji,­ bez­ mo­ći­da­uti­če­na­stva­ra­nje­auten­tič­nih­ljud­skih­po­tre­ba,­po­je­di­ nac­je­pri­mo­ran­da­sni­ža­va­svoj­ukus­i­od­rek­ne­se­sop­stve­nog­ iz­bo­ra.­Osla­nja­ju­ći­se­na­naj­ši­re­slo­je­ve­ne­kul­ti­vi­sa­ne­pu­bli­ke,­ sve­op­šta­ko­mer­ci­ja­li­za­ci­ja­či­ni­da­se­se­rij­ski­pro­iz­vo­di­sve­ono­ što­je­do­bro­bude­pri­hva­će­no­na­tr­ži­štu“3.
Recommended publications
  • SERBIA Jovanka Matić and Dubravka Valić Nedeljković
    SERBIA Jovanka Matić and Dubravka Valić Nedeljković porocilo.indb 327 20.5.2014 9:04:47 INTRODUCTION Serbia’s transition to democratic governance started in 2000. Reconstruction of the media system – aimed at developing free, independent and pluralistic media – was an important part of reform processes. After 13 years of democratisation eff orts, no one can argue that a new media system has not been put in place. Th e system is pluralistic; the media are predominantly in private ownership; the legal framework includes European democratic standards; broadcasting is regulated by bodies separated from executive state power; public service broadcasters have evolved from the former state-run radio and tel- evision company which acted as a pillar of the fallen autocratic regime. However, there is no public consensus that the changes have produced more positive than negative results. Th e media sector is liberalized but this has not brought a better-in- formed public. Media freedom has been expanded but it has endangered the concept of socially responsible journalism. Among about 1200 media outlets many have neither po- litical nor economic independence. Th e only industrial segments on the rise are the enter- tainment press and cable channels featuring reality shows and entertainment. Th e level of professionalism and reputation of journalists have been drastically reduced. Th e current media system suff ers from many weaknesses. Media legislation is incom- plete, inconsistent and outdated. Privatisation of state-owned media, stipulated as mandato- ry 10 years ago, is uncompleted. Th e media market is very poorly regulated resulting in dras- tically unequal conditions for state-owned and private media.
    [Show full text]
  • „Radnički“ MONOGRAFIJA 90 Godina Kluba
    Mladen Kecman Stanko Bogdan Milan Krunić Rvački klub „Radnički“ MONOGRAFIJA 90 godina kluba Beograd, 2013. Mladen Kecman Stanko Bogdan Milan Krunić Rvački klub „Radnički“ MONOGRAFIJA 90 godina kluba Mladen Kecman, Stanko Bogdan, Milan Krunić Rvački klub „Radnički“ MONOGRAFIJA 90 godina kluba Izdavač RK Radnički, Beograd Recenzent Momir Kecman Lektor Vesna Piperski - Cucić Štampa Grafolik, Beograd Tiraž 500 Ovom prilikom bismo želeli da se zahvalimo svima koji su omogućili pisanje ove knjige, bivšim članovima RK „Radnički“ i njihovim potomcima, kao i ljudima koji su svojim prisustvom obogatili istoriju ovog sporta i upotpunili ovu monografiju. Izvinjavamo se za sve eventualne i nenamerne propuste koje ćemo, nadamo se, ispraviti u sledećem izdanju. Autori MONOGRAFIJA 90 godina kluba PREDGOVOR 7 Hiljadu puta sam čuo kako To treba uraditi… Kako je sada poslednja generacija od koje se nešto može saznati… Kako treba napisati barem uvod u To... Makar izdati brošuru, pa je kasnije doraditi… Pisati do zadnjeg dana, pa tek onda videti… Kako je malo vremena... Kako je to težak i obiman posao... E pa ne može, mora se uraditi i ima vremena...!!! Nije to bauk... Samo treba početi, zvati, juriti, tražiti i prikupiti iz svih onih fascikli u kojima se godinama skupljalo. Kako reče moj legendarni profesor: “Stavljaj svaki dan po jedan listić u fasciklu i za dvadeset godina, eto ti knjiga koja puno vredi”. Tako i bi... Samo ne dvadeset, već devedeset... Devedeset dugih, uspešnih, lepih i manje lepih godina, prekrivenih vedrim nebom, suzama, trnjem, ponekad krvlju, radošću, osmesima i mnogim drugim pomešanim osećanjima i događajima koji su krasili moj Radnički sve ovo vreme, punih devedeset godina.
    [Show full text]
  • Javna Komunikacija U Srbiji
    U realizaciji istraživanja i izveštaja učestvovali: dr Jovanka Matić, naučni saradnik Instituta društvenih nauka u Beogradu [email protected] Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM) www.anem.org.rs Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) www.nuns.rs Asocijacija lokalnih nezavisnih medija (Lokal pres) www.localpress.org.rs Nezavisno društvo novinara Vojvodine (NDNV) www.ndnv.org Civil Rights Defenders www.civilrightsdefenders.org Ova Publikacija je realizovana u saradnji sa Civil Rights Defenders i uz finansijsku podršku Švedske agencije za međunarodni razvoj (Sida) Medijske slobode Srbije u evropskom ogledalu Page 2 SADRŽAJ: Uvod ................................................................................................................................... 4 Poznate i nepoznate činjenice o medijskom sektoru ................................................... 9 1. Zaštita prava na slobodu izražavanja i informisanja ................................................... 11 2. Sloboda kritike državnih funkcionera ........................................................................... 16 3. Nužnost i proporcionalnost ograničavanja slobode izražavanja ................................ 18 4. Sloboda ulaska u novinarsku profesiju .......................................................................... 20 5. Otvorenost medija za političke partije ......................................................................... 22 6. Nediskriminacija stranih novinara ...............................................................................
    [Show full text]
  • Serbia Guidebook 2013
    SERBIA PREFACE A visit to Serbia places one in the center of the Balkans, the 20th century's tinderbox of Europe, where two wars were fought as prelude to World War I and where the last decade of the century witnessed Europe's bloodiest conflict since World War II. Serbia chose democracy in the waning days before the 21st century formally dawned and is steadily transforming an open, democratic, free-market society. Serbia offers a countryside that is beautiful and diverse. The country's infrastructure, though over-burdened, is European. The general reaction of the local population is genuinely one of welcome. The local population is warm and focused on the future; assuming their rightful place in Europe. AREA, GEOGRAPHY, AND CLIMATE Serbia is located in the central part of the Balkan Peninsula and occupies 77,474square kilometers, an area slightly smaller than South Carolina. It borders Montenegro, Croatia and Bosnia-Herzegovina to the west, Hungary to the north, Romania and Bulgaria to the east, and Albania, Macedonia, and Kosovo to the south. Serbia's many waterway, road, rail, and telecommunications networks link Europe with Asia at a strategic intersection in southeastern Europe. Endowed with natural beauty, Serbia is rich in varied topography and climate. Three navigable rivers pass through Serbia: the Danube, Sava, and Tisa. The longest is the Danube, which flows for 588 of its 2,857-kilometer course through Serbia and meanders around the capital, Belgrade, on its way to Romania and the Black Sea. The fertile flatlands of the Panonian Plain distinguish Serbia's northern countryside, while the east flaunts dramatic limestone ranges and basins.
    [Show full text]
  • 22.01.2020.G. Katalog Radijskih I Televizijskih Programa
    ANEKS 1-12 Odobrenje br. O-AVMD-Ol Datum: 22.01.2020.g. Katalog radijskih i televizijskih programa - Telemach 1. RTCG 1 66. Zadruga 1 131. Eroxxx 2. RTCG2 67. Zadruga 2 132. France 24 (French/English) 3. RTCG SAT 68. Zadruga 3 133. Pink 4. TV Nikšić 69. Zadruga 4 134. Pink 2 5. TV Budva 70. CineStar TV Action&Thriller 135. Pink 3 Info 6. TV Pljevlja 71. CineStar TV Premiere 1 136. Pink Thriller 7. TV Herceg Novi 72. CineStar TV Premiere 2 137. Pink Crime&Mystery 8. TV Vijesti 73. SCI FI 138. Pink Romance 9. TV Prva 74. AXN 139. Pink Sci-Fi&Fantasy 10. TV Nova M 75. AXN Spin 140. Pink Reality 11. Srpska TV 76. ShortsTV 141. Prva Premium 12. A1 TV Montenegro 77. Outdoor 142. Pink Soap 13. TV 7 78. HBO 143. Pink World 14. TV Sun 79. HBO 2 144. Pink Zabava 15. Novi TV 80. HB0 3 145. Pink Music 16. TV Corona 81. Cinemax 146. Pink Music 2 17. Radio Crne Gore 82. Cinemax 2 147. Pink Hits 1 18. Radio Delfin 83. Extreme Sports 148. Pink Hits 2 19. Studio B 84. Motorvision TV 149. Pink Koncert 20. TV Avala 85. Minimax 150. Pink Folk 21. Hayat plus 86. Jim Jam 151. Pink Folk 2 22. Pink M 87. Boomerang 152. Pink&Roll 23. Prva 88. CBS Reality 153. Pink Fashion 24. 02 89. Discovery 154. Pink Plus 25. Prva Plus 90. Discovery Science 155. Pink Extra 26. Al Jazeera Balkans 91. DTX 156. Pink Action 27.
    [Show full text]
  • Media News Bulletin Home
    Issue No. 34 July 20 - August 3, 2012 Content Otasevic: RT Vojvodina has improved its programme – Vucic, Dinkic and Braca Petkovic to be in charge of media policy – Media professionals express skepticism – What is the interest of the buyer of Politika? - The new president of the Parliament does not know whether a new Law on Information will be prepared – UNS: The media has an important role in negotiations with the EU – The media in Southeast Europe are under increasing influence of politics, says SEEMO – Council of Europe expresses similar opinion – Editors of Politika: Political control over Politika continues – Vucic announces revoking of the Law on Information – Obradovic is opposed to formation of regional public service broadcasters – RTS programme is criticized – Will V. Eric replace A. Tijanic? - Percentage of paid TV fee is low – Neighborhood of Kursumlija is not covered by the RTS signal, but the bills are coming – Citizens of Subotica are opposed to the TV fee – V. Ilic attacks journalist – Ilic apologizes – Crew of RTV Velika Kikinda is attacked – Journalist gets fired for criticizing the director – International Initiative for Monitoring of Anti-Serbianism to sue Beta and Blic – Attacker on property ot TV Apatin is prosecuted – Journalist ends up in jail: the case of Laslo Sas – Protests from Serbia and abroad follow – Sas asks for pardon – Rights of minorities are better on paper than in practice, says the EU Monitoring Mission – National Council of Hungarians wants to take over Radio Subotica – Director of RTV Panon is
    [Show full text]
  • Na Pr Tržište Dostignuća Istorijat Proizvodi/Usluge
    TRŽIŠTE ja svetska imena. Kvalitetan program gradi se go- ISTORIJAT Od kada je počela sa radom, Prva televizija u dinama, iz sezone u sezonu radi se pažljiv odabir Prva srpska televizija prvi put se predstavila mnogome je oblikovala i redefinisala medijsku emisija čija popularnost i vek trajanja pokazuje da svojim gledaocima pod ovim nazivom scenu Srbije. Tržišna konkurencija postala je izra- tim Prve poznaje ovo tržište, osluškuje želje svoje septembra 2010. godine. Bila je to prekretnica ženija, što je dovelo do toga da se emiteri rapidno publike i hrabro pomera granice. Prva je dokaz da za TV kuću koja je 2006. kao Fox televizija prilagođavaju i šire programsku ponudu da bi za- kvalitet ima publiku. „Dosije”, „Exploziv” i „Exkluziv” od Republičke radio-difuzne agencije dobila NAJNOVIJI PODUHVATI Prvu je publika, a zbog toga i kvalitet i sadržaj, na reprezentativcima Srbije. Veoma uspešan ID držali svoju publiku. Prva je vrlo brzo postala jedna takođe se godinama upisuju na listu najgledanijih nacionalnu frekvenciju. Promena imena, Savremeno doba nosi sa sobom konstantne prvom mestu. Promocija je imala ključnu ulogu spot „Gledaj bez daha!” još jednom je potvrdio od vodećih stanica u Srbiji. Zahvaljujući visoko- sadržaja čija aktuelnost, autentični pristup pričama uvođenje najsavremenijih tehničkih standarda promene. Prva spremno odgovara izazovu današ- u neraskidivoj vezi televizije sa publikom koja je nedvosmislenu vladavinu originalnih ideja koje kvalitetnom i raznovrsnom programu, kvaliteta slike, visokobudžetnih njeg načina života i sve većim zahtevima publike. na najbolji način morala biti upoznata sa novim Prva pruža u svojim promotivnim kampanjama. vrhunskoj produkciji i veoma specifič- i potpuno novih, modernih Uz postojeći popularni kablovski kanal Prva PLUS, vizuelnim izgledom stanice.
    [Show full text]
  • Raport Media 10-2014.Indd
    Hate speech in online media in South East Europe Albanian Media Institute Instituti Shqiptar i Medias HATE SPEECH IN ONLINE MEDIA IN SOUTH EAST EUROPE Publisher: Albanian Media Institute Albanian Media Institute Instituti Shqiptar i Medias Dz dzǡǤͺǡ´ TelFax: ++355 4 2229800 Ǧǣ̷Ǥ ǤǤ © Copyright: Albanian Media Institute 2014 ISBN: 978-9928-172-38-9 With the support of Communication and Information Sector United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization This book has been produced with the support of UNESCO in the framework of the Project “Media accountability in SouthEast Europe”, ϐ Ǥ the South East European Network for Proffesionalization of the Media (SEENPM), Albanian Media Institute (Tirana), Media Center (Sarajevo), Press Council of Kosovo (Pristina), Macedonian Institute for Media (Skopje), Montenegro Media Institute (Podgorica) and ȋȌǤ The designations employed and the presentation of material throughout this publication do not imply the expression of any opinion whatsoever on the part of UNESCO, the European Union and other donors and partners concerning the legal status of any country, territory, city or area or of its authorities, or concerning Ǥ ǡ the reference made to Kosovo* is understood as in the UN Security Council Resolution 1244, and the reference made to Macedonia is Ǥ The ideas and opinions expressed in this publication are those of the authors; they are not necessarily those of UNESCO, the European Ǥ The publishing of the book has Ǥ Editor: Remzi Lani Layout: Bujar Karoshi Table of Contents Introduction
    [Show full text]
  • 01 Uvodne Strane.Indd
    Naučni časopis za ekonomiju - 02/15 Milorad Telebak Kr(i)tički osvrt Bata je pendrečio Nekada su mediji bili otvoreni za najveće pisce i naučnike, vrhun- sevima za manekene i glumu, te sa gimnazijom, jedva je završila ske intelektualce. – Danas, međutim, živimo pod okupacijom me- trgovačku školu. dija (televizija, tabloida) koji su otvoreni za samozvane voditeljke, Vera Matović je učiteljica. – Vesna Vukelić Vendi završila je eko- pjevačice, manekenke, starlete, koje promovišu prostakluk, vulgar- nomsku školu i, navodno, jednu godinu na pravu. – Ceca Ražna- nost (dovoljno je da uključite televizor i da vam prostitutke dođu u tović je završila srednju veterinarsku školu – smjer svinjarstvo! kuću), nudeći nam najnižu zabavu u vidu raznih rijalitija („Veliki – Mile Kitić ima diplomu saobraćajne tehničke škole. – Željko Sa- brat“, „Farma“, „Parovi“; neki to zovu parenjem!). Neshvatljivo je, mardžić je upravni tehničar, a upisao se i u srednju muzičku školu. međutim, kako smo svi tako brzo svikli i srasli sa tom vrstom or- velovske zabave i moralnog posrnuća. Svi smo postali jedan veliki Gimnaziju su završile Ana Bekuta, Goca Tržan, Nataša Bekvalac, rijaliti! Marina Tucaković i Dragan Kojić Keba. – Željko Šašić je završio mašinsku školu i upisao se na DIF. Istina, i u bivšem sistemu su na estradnoj sceni vršljali polupisme- ni folk umjetnici, ali su oni bili obučeni, pjevali su stojeći i licem Lepa Brena i Gordana Lazarević završile su višu turističku školu. okrenuti publici. Umjetnost je božji dar, ali on mora biti nadograđen Nekada velika zvijezda Olivera Katarina samo se upisala na Fa- obrazovanjem. Osim toga, teško da uzori mogu biti oni od kojih kultet dramskih umetnosti u Beogradu.
    [Show full text]
  • Download National Strategy Against Drug Abuse Info Sheet
    STRATEGY FOR INFLUENCE SPREADING AND INITIATING NEW SOCIAL RELATIONS IMPLEMENTATION OF NATIONAL STRATEGY AGAINST DRUG ABUSE Category: Influential marketing Country: Serbia Client: Ministry of Health Affairs of the Republic of Serbia, European Commission Office to Belgrade (INSADA project) Agency: SVA, agency for market communications, www.sva.rs WHY Adolescence is the time of exploring the freedom, time of challenges and adjusting, time of self-assertion and “proving”. Drugs represent an easily accessible challenge. They are widely spread in all of the society’s layers. At first drugs come as an experiment, and then they become a “simple” shortcut for solving personal problems with family and school. On one side, we have drug dealers as the offering party, and on the other we have children that are still developing as the demanding party. Between them we find social institutions: family, sport organizations, social systems of health care, education, law enforcement and others. HOW By parental threating, beating or yelling? School system by running away from its obligations of education, understanding, care and discussion? By shifting the responsibility from the police to the system of justice, the responsibility of the system of justice to the schools, and that of the schools to the parents? By shifting the responsibility from the doctors to the teachers, the responsibility of the authorities to the family and vice versa? Or by accepting our own role in order to understand, to know how and to act? In order to activate ourselves as well as the others. In order to persist and look for even more efficient ways.
    [Show full text]
  • Final Program Report Promedia II/Serbia Program
    Final Program Report ProMedia II/Serbia Program (Cooperative Agreement No. CA#169-0022-A-00-9101-00) September 27, 1999 – June 30, 2007 (with addendum to cover extension period July 1, 2007 – September 30, 2008) Submitted October 8, 2007 Please direct any questions about this report to: Mark Whitehouse Director, Media Development Division IREX 2121 K Street, NW Suite 700 Washington, DC 20037 (202) 628-8188 [email protected] Final Program Report ProMedia II/Serbia Program CONTENTS I. EXECUTIVE SUMMARY II. INTRODUCTION III. PROMEDIA II/SERBIA PROGRAM RESULTS FRAMEWORK IV. PROMEDIA II/SERBIA PROGRAM ACTIVITIES V. CONCLUSIONS AND LESSONS LEARNED Page 2 of 65 Final Program Report ProMedia II/Serbia Program I. EXECUTIVE SUMMARY The USAID-funded ProMedia II/Serbia program began in October 1999 as a follow-on to the ProMedia I program. It concluded on June 30, 2007. During this eight-year period in Serbia, the political context was a roller coaster for the media sector. Under Milosevic, the independent media was severely repressed. The Public Information Law was used as “legal” justification for confiscating equipment, imposing unrealistic fines, closing down media outlets and sending journalist and editors to prison. Immediately following the end of the Milosevic regime in October 2000, it was thought that more democratic laws that provided for access to information, a right to free speech, fair allocation of frequencies and license would be enacted. However, the newly elected government was not as supportive of media freedom as was anticipated. The independent media suffered severe economic pressures, a lack of a legal framework, political pressures and social pressures between 2001 and 2007.
    [Show full text]
  • "Serbia." Nations in Transit 2013
    Serbia by Dragana Pec´o Capital: Belgrade Population: 7.3 million GNI/capita, PPP: US$11,090 Source: The data above are drawn from the World Bank’sWorld Development Indicators 2013. Nations in Transit Ratings and Averaged Scores 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 Electoral Process 3.50 3.25 3.25 3.25 3.25 3.25 3.25 3.25 3.25 3.25 Civil Society 2.75 2.75 2.75 2.75 2.75 2.75 2.50 2.25 2.25 2.25 Independent Media 3.50 3.25 3.25 3.50 3.75 3.75 4.00 4.00 4.00 4.00 Governance* 4.00 n/a n/a n/a n/a n/a n/a n/a n/a n/a National Democratic Governance n/a 4.00 4.00 3.75 4.00 4.00 3.75 3.75 3.75 3.75 Local Democratic Governance n/a 3.75 3.75 3.75 3.75 3.75 3.50 3.50 3.50 3.50 Judicial Framework and Independence 4.25 4.25 4.25 4.25 4.50 4.50 4.50 4.50 4.50 4.50 Corruption 5.00 5.00 4.75 4.50 4.50 4.50 4.50 4.25 4.25 4.25 Democracy Score 3.83 3.75 3.71 3.68 3.79 3.79 3.71 3.64 3.64 3.64 * Starting with the 2005 edition, Freedom House introduced separate analysis and ratings for national democratic governance and local democratic governance to provide readers with more detailed and nuanced analysis of these two important subjects.
    [Show full text]