Vrhbosna Naslovna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 10:16 Page 327 Vrhbosna 3-2014_Layout 1 10.10.2014. 9:46 Page 223

VRHBOSNA ‐ Službeno glasilo Vrhbosanske nadbiskupije

Izdavač: Glavni urednik: Vrhbosanska nadbiskupija Mladen Kalfić, kancelar Kaptol 7, BiH ‐ 71000 Sarajevo Grafička obrada: Nakladnik: MCVN Medijski centar Vrhbosanske nadbiskupije Tisak: Odgovara: Suton ‐ Široki Brijeg Vinko kardinal Puljić vrhbosanski nadbiskup Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 3

Sadržaj

USKRSNA POSLANICA „Mir vama“ ...... 5

SVETA STOLICA Poruka Svetog Oca Franje za korizmu 2017...... 7 Poruka Svetoga Oca Franje u prigodi proslave 50. Svjetskog dana mira, 1. siječnja 2017. .. 9 Poruka pape Franje za 25. svjetski dan bolesnika ...... 13 Pismo pape Franje biskupima na blagdan Nevine dječice ...... 14 Papa uputio pismo mladima ...... 16 Poruka pape Franje za 51. svjetski dan sredstava društvene komunikacije ...... 17

CCEE Dokument Europskih biskupa o siromaštvu i društvenoj isključenosti ...... 20

BK BIH Poruka biskupa mons. dr. Marka Semrena za Dan života 2017...... 21 XIX. redovno godišnje zajedničko zasjedanje HBK i BK BiH ...... 23 Šesnaesta skupština Papinskih misijskih djela BiH ...... 24 Održana XV. sjednica Stalnog vijeća BK BiH ...... 25 Održana Skupština Konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica BiH ...... 25 Poslanica biskupa Josipa Mrzljaka u povodu Tjedna solidarnosti s Crkvom i ljudima u BiH ...... 26 Priopćenje sa 69. redovitog zasjedanja Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine ...... 28 Izjava komisije Justitia et pax BK BiH s obzirom na društveno‐političku situaciju u BiH .. 29 Proglas ustanovljenja Dana molitve i pokore za žrtve nasilja i zlorabljenja ...... 32 Molitva u prigodi Dana molitve i pokore za žrtve nasilja i zlorabljenja ...... 33 Molitva vjernika ...... 34

IZ VRHBOSANSKE NADBISKUPIJE Dekret o otvorenju biskupijskog postupka o vjerojatnom čudesnom ozdravljenju po zagovoru časnog sluge Božjega Petra Barbarića ...... 35 Poziv na sjednicu Umrežavanja struktura u Vrhbosanskoj nadbiskupiji u prostorijama Ordinarijata, srijeda 8. veljače 2017. godine ...... 36 Razvoj župnih Caritasa u Vrhbosanskoj nadbiskupiji ...... 37 Produženje mandata savjetnicima Administrativnog vijeća NMMS Redemptoris Mater ...... 37 Tema proljetne dekanatske korone ...... 38 Poziv na IV. redovitu sjednicu Vijeća za mlade Vrhbosanske nadbiskupije ...... 39 Treća korizmena nedjelja: Nedjelja solidarnosti ...... 39 XX. susret ministranata Vrhbosanske nadbiskupije ...... 40 Susret Umrežavanja struktura u Vrhbosanskoj nadbiskupiji ...... 42 Imenovanja i premještaji ...... 43 Dozvole ...... 44 Kronika Vinka kardinala Puljića ...... 44

VRHBOSNA 1/2017 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 4

PRILOZI Propovijed biskupa mons. dr. Pere Sudara na spomendan blaženih Drinskih mučenica ... 51 Propovijed kardinala Puljića na svetkovinu Božića u Katedrali ...... 53 Propovijed kardinala Puljića na Misi za početak Nove godine ...... 55 Homilija kardinala Andrea Yeom‐a ...... 56 Propovijed dr. sc. don Maria Bernadića u Sabornoj crkvi na kraju Molitvene osmine za jedinstvo kršćana u Sarajevu ...... 58 Propovijed kardinala Puljića u Katedrali na blagdan Svijećnice ...... 60 Hodočašća dekanata Vrhbosanske nadbiskupije u Katedralu u godini Božanskog milosrđa ...... 61 Propovijed dr. vlč. Šime Maršića na korizmeni petak u Godini laika ...... 62 Propovijed mons. dr. Pave Jurišića na korizmeni petak u Godini laika ...... 64 Propovijed vlč. Tomislava Mlakića na korizmeni petak u Godini laika ...... 66

BILJEŽIMO Svjedoci vjere i ljubavi protiv klasne mržnje komunizma ...... 69

NAŠI POKOJNICI + Vlč. Anto Baković ...... 72 + Fra Mladen Ravnjak ...... 75

DODATAK Statistički podaci župa po dekanatima za 2016. godinu ‐ Vrhbosanska nadbiskupija ...... 77 Statistika po dekanatima 2016. godine ...... 80

VRHBOSNA 1/2017 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 5 USKRSNA POSLANICA „Mir vama“ uskrsna poslanica u 2017

Prije četrdeset dana ušli smo u korizmeno nost jednih prema drugima. Kada nema opro‐ vrijeme sa svojim opterećenjima, ali i sa svojim sta onda nema Uskrsa u nama ni među nama. odlukama i obećanjima. Kroz tu vremensku Dajmo onda da duh uskrsnog praštanja zaživi pustinju hodili smo puni nade u bolje sutra, u našoj sredini! Hajdemo opraštati jedni dru‐ dajući pritom i osobni doprinos kroz djela gima! Hajdemo se miriti jedni s drugima! pokore, pojačane molitve i djela kršćanske lju‐ Zašto da budemo suparnici kada smo svi bavi. Riječima i mislima križnoga puta tješili suputnici na ovoj zemlji!? smo svoje nesigurnosti (usp. Job 42, 3‐6), nepokolebljivom nadom ozdravljali smo naša Uskrs daruje mir beznađa (usp. Rim 5,5) i hrabrom ljubavlju borili smo se protiv naših strahova (usp. 1 Iv Prve riječi koje je uskrsli Krist izgovorio u 4,18). Prisjećanjem na Muku Gospodina naše‐ susretu sa svojim učenicima glasile su: MIR ga Isusa Krista prepoznali smo očitu ljubav VAMA! Ovako čitamo u evanđelju po Ivanu: Božju (usp. Rim 5,8). Danas, kada slavimo „Kad bī uvečer onog istog dana, prvoga u tje‐ događaj Uskrsa, sve naše nejasnoće, nemiri, dnu, dok su učenici u strahu od Židova bili strahovi i boli pobijeđeni su vjerom u vječni zatvorili vrata, dođe Isus, stane u sredinu i život (usp. 1 Kor 15,21). Sada znamo da u kaže im: ‘Mir vama!’ To rekavši, pokaza im svjetlu Kristova uskrsnuća nijedna ljudska svoje ruke i bok. I obradovaše se učenici nejasnoća nije nejasna, nijedan strah nije vidjevši Gospodina” (Iv 20, 19‐20). Znao je nepobjediv, nijedna patnja besmislena. I sam Isus koliki je strah i kakvo je beznađe nakon Pavao, siguran u ovo, kaže: „Sve mogu po njegove smrti zahvatilo učenike. Znao je da će Onome koji me jača!“ (Fil 4,13). slični strahovi i srodna beznađa zahvaćati nje‐ gove učenike i sljedbenike kroz cijelu povijest. Uskrs daruje oprost Zato je uskrsni poklik MIR VAMA melem na svaku duševnu ranu, svaku prazninu, očaj i Na vazmenu večer, Krist nam je, udijelivši beznađe, kako prvim Kristovim učenicima apostolima Duha Svetoga, darovao oproštenje tako i nama danas. Radujmo se stoga Uskrsu grijeha. Sveti Ivan u Evanđelju piše: „Dahne u jer je Gospodin živ! Gospodin je među nama! njih i kaže im: – Primite Duha Svetoga! – On je naš mir i naša sigurnost! Sigurnost, ne u Kojima otpustite grijehe, otpuštaju im se, koji‐ lažnim materijalnim obećanjima ni u varljivoj ma zadržite zadržani su im.” (Iv 20, 22‐23). političkoj moći niti u lakovjernoj vojnoj sili. Oprost je jedan od najljepših darova kojeg pri‐ Sigurnost, ne u bankarskim igrama koje mamo od Uskrslog Krista. Po Božjem oprostu porobljuju jednostavne ljude niti u tržišnoj i naši grijesi su oprošteni. A opraštanjem grije‐ konkurencji koja globi radnike, uskraćuje im ha primamo Božju milost (usp. Tit 2,11‐14). plaće i uvjetuje njihov obiteljski život. Uskrs nam je uvijek i iznova prilika da u milo‐ Ponavljam, samo Krist može biti naša prava sti Božjoj živimo u ovome svijetu, ali ne za sigurnost (usp. Ps 8,12), samo nas on može ovaj svijet nego za vječnost (usp. 2 Kor 5,1). podariti trajnim mirom (usp. Ps 29,11). Dok slavimo Uskrs želimo, prije svega, biti zahvalni za taj divni milosni dar (usp. 2 Kor Uskrs je poslanje 5,19). Dok živimo oproštenje i pomirenje s nebeskim Ocem, kao dar njegova Sina za nas, Na sam dan uskrsnuća, Gospodin Isus šalje valja i nama praštati jedni drugima. Dok pra‐ svoje učenike riječima: „Kao što mene posla štamo jedni drugima u obitelji onda vraćamo Otac i ja šaljem vas“ (Iv 20,21). Iz Kristova slogu i zajedništvo našemu domu. Dok prašta‐ Uskrsnuća izvire poslanje Crkve koje se tiče ne mo jedni drugima na poslu ili u školi onda samo biskupa, svećenika, redovnika i redovni‐ vraćamo ono početno povjerenje i dobrohot‐ ca nego i svih laika. Potaknuti Božjom riječju

VRHBOSNA 1/2017 5 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 6

posvetili smo ovu godinu katoličkom laikatu niti podleći lažnim obećanjima i varavim Vrhbosanske nadbiskupije. Ovom posvetom nadama ovoga svijeta, nego stati na stranu isti‐ želimo da svatko od laika u Nadbiskupiji pre‐ ne i pravednosti protiv bezdušnog kriminala i pozna svoj poziv i važnost vjerničkog poslanja razuzdane korupcije. i svjedočenja. Poslanje u Crkvi ne daje čovjek Skoro su se navršile dvije godine kako je nego Krist kao dar od Oca, te ga prenosi na sve papa Franjo posjetio Bosnu i Hercegovinu u one koji ga prihvate i primjene u svome živo‐ nadahnutome geslu MIR VAMA. Isti mir s tu. Tako je još 1988. godine, danas sv. Ivan kojim je Krist tješio svoje učenike, papa je tje‐ Pavao II., poručio kršćanima da na uvjerljiv šio i nas vjernike. U tom istom Kristovu Duhu

USKRSNA POSLANICA način šire Evanđelje cijelim svijetom kao odgo‐ i ja vam želim utješan i blagoslovljen Uskrs! vor promjenama koje se događaju na planetar‐ MIR VAMA! Neka Uskrsli Krist živi u vama a noj razini i koje su snažno označene sekularizi‐ vi u Kristu! Neka uskrsli Gospodin uđe u vaše ranom kulturom (Christifideles laici, 33). Papa obitelji, vaše župne zajednice, vaše općine i Franjo u pobudnici Radost Evanđelja 9 potiče gradove da se u njima provodi živa vjera, čvr‐ živu Crkvu da ne raste kroz prozelitizam, već sta nada i ražarena ljubav! Neka u svima kroz osobnu privlačnost, zaljubljenost i odu‐ vama istinski živi prava evanđeoska ljubav, za ševljenost Evanđeljem. Neka uskrsno prosvje‐ čovjeka, za obitelj, za narod, za opće dobro i tljenje pronađe vrijeme i način za vaše obitelj‐ mir u vama i među vama. sko čitanje i promišljanje riječi Božje! Neka Zaključujući ovu čestitku sve vas srdačno duhovna snaga uskrsne radosti potakne vašu pozdravljam i na sve zazivam obilje Božjeg dnevnu obiteljsku molitvu! Neka radost blagoslova. Kristova uskrsnuća pobudi vaše obiteljsko Vaš nadbiskup, revnovanje oko nedjelje i svetkovina. Neka Vinko kardinal Puljić Uskrs u svima vama probudi prave svjedoke vjere koji se neće dati preplašiti, obeshrabriti

6 VRHBOSNA 1/2017 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 7 SVETA STOLICA Poruka pape Franje za korizmu 2017. Božja riječ je dar. Drugi su dar

Draga braćo i sestre, Lazar nas uči da je druga osoba dar. Ispravan odnos s osobama sastoji se u tome korizma je novi početak, put koji vodi ka da prepoznamo sa zahvalnošću njihovu vri‐ sigurnom cilju: Uskrsu, Kristovoj pobjedi nad jednost. I siromah na bogataševim vratima smrću. To nas vrijeme uvijek snažno poziva na nije neugodna smetnja, već poziv na obraće‐ obraćenje. Kršćanin je pozvan vratiti se Bogu nje i promjenu života. Ta nas prispodoba “svim srcem” (Jl 2, 12), ne zadovoljavati se ponajprije poziva da otvorimo vrata svoga osrednjošću već rasti u prijateljstvu s srca drugome, jer svaka osoba je dar, bilo da Gospodinom. Isus je vjerni prijatelj koji nas je to naš susjed ili pak nepoznati siromah. nikada ne napušta, jer i kada smo u grijehu on Korizma je pogodno vrijeme da otvorimo strpljivo čeka da mu se vratimo i tim strpljivim vrata svakoj osobi u potrebi i prepoznamo u čekanjem pokazuje svoju spremnost na opra‐ njemu ili njoj Kristovo lice. Svaki od nas štanje (usp. Homilija na misi, 8. siječnja 2016.). susreće takve ljude u svom svakodnevnom Korizma je pogodno vrijeme za jačanje životu. Svaki život koji susrećemo je dar koji duhovnog života sredstvima posvećenja koje zaslužuje prihvaćanje, poštivanje i ljubav. nam Crkva pruža: postom, molitvom i milosti‐ Božja nam riječ pomaže otvoriti oči da prih‐ njom. U korijenu svega toga je Božja riječ, koju vatimo i ljubimo život, prije svega kad je ovaj smo u ovom vremenu pozvani slušati i nad slab i ranjiv. A da bismo to mogli nužno je njom revnije meditirati. Želim se ovdje na pose‐ uzeti ozbiljno i ono što nam Evanđelje kazuje ban način zadržati na prispodobi o bogatašu i o bogatašu. siromašnom Lazaru (usp. Lk 16, 19‐31). Neka nam bude nadahnuće taj tako značajan tekst, 2. Grijeh nas zasljepljuje koji nam pomaže razumjeti što nam je potrebno Prispodoba je bespoštedna u opisivanju da bismo postigli pravu sreću i vječni život. proturječnosti u kojima se nalazi bogataš (usp. r. 19). Taj lik, za razliku od Lazara, je bezimen; 1. Druga osoba je dar za njega se jednostavno kaže da je “bogataš”. Na početku prispodobe predstavljena su Izobilje u kojem živi ogleda se u pretjeranoj dva glavna lika s time što je siromah detaljni‐ raskošnoj odjeći koju nosi. Grimiz je naime bio je opisan: on se nalazi u očajnom stanju, nema vrlo cijenjen, čak više od srebra i zlata, i zato je čak snage ni ustati, leži pred bogataševim vra‐ bio pridržan božanstvima (usp. Jr 10, 9) i kra‐ tima i hrani se mrvama koje padaju s njegova ljevima (usp. Suci 8, 26), dok je tanani lan stola, cijelo tijelo mu je posuto ranama koje psi davao pojedincu gotovo svet značaj. Taj se dolaze lizati (usp. rr. 20‐21). Mračna je to slika; čovjek dakle volio razmetati svojim bogat‐ prikazuje ponižena čovjeka koji je zapao u stvom i običavao je to činiti svakodnevno: veliku bijedu. “danomice se sjajno gostio” (r. 19). U njemu Dodatnu crtu dramatičnosti toj slici daje vidimo dramatičan odraz izopačenosti grije‐ siromahovo ime: zove se Lazar, ime bremeni‐ hom, koja poznaje tri susljedna stupnja: ljubav to obećanjem, koje doslovno znači “Bog prema novcu, ispraznost i oholost (usp. pomaže”. Stoga taj lik nije anoniman, njegove Homilija na misi, 20. rujna 2013.). su osobine jasno opisane i predstavljen je kao Apostol Pavao kaže da “korijen svih zala pojedinac s vlastitom osobnom poviješću. Dok jest srebroljublje” (1 Tim 6, 10). To je glavni je za bogataša praktički nevidljiv, za nas je uzrok korupcije i izvor zavisti, svađa i sumnji‐ netko koga dobro poznajemo. Postaje jedno čenja. To može ići tako daleko da novac zavla‐ lice i, kao takav, dar, neprocjenjivo bogatstvo, da nama, čak dotle da postane tiranijski idol biće koje je Bog htio, koje voli i kojeg se spomi‐ (usp. apost. pob. Evangelii gaudium, 55). nje, premda je konkretno stanje u kojem se Namjesto da bude sredstvo kojim se služimo nalazi stanje odbačenog čovjeka (usp. u činjenju dobra i iskazivanju solidarnosti Homilija na misi, 8. siječnja 2016.). drugima, novac može nas i čitav svijet podjar‐

VRHBOSNA 1/2017 7 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 8

miti egoističnoj logici koja ne ostavlja prostora ublaži patnje s malo vode. To što on traži od ljubavi i predstavlja prepreku miru. Lazara slično je onome što je bogataš mogao U prispodobi se zatim pokazuje da gramzi‐ za života činiti a nije nikada učinio. Abraham vost bogataša čini ispraznim. Njegova osob‐ mu, ipak, objašnjava: “Sinko! Sjeti se da si za nost nalazi izraz u vanjštini, u pokazivanju života primio dobra svoja, a tako i Lazar zla. drugima što si može priuštiti. Ali ta vanjština Sada se on ovdje tješi, a ti se mučiš” (r. 25). Na

SVETA STOLICA SVETA pokriva unutarnje lice. Njegov je život talac onome svijetu se uspostavlja stanovita pra‐ vanjskog izgleda, tog najpovršnijeg i najpro‐ vednost i ravnoteža između zala doživljenih laznijeg aspekta postojanja (usp. isto, 62). za života i dobra na drugome svijetu. Najniži stupanj tog moralnog srozavanja je Prispodoba se nastavlja i dalje kako bi pru‐ oholost. Bogataš se odijeva poput kralja i pona‐ žila poruku kršćanima. Naime, bogataš koji ša se poput božanstva, zaboravljajući da je obi‐ još ima žive braće na zemlji, moli Abrahama čni smrtnik. Za čovjeka iskvarena ljubavlju da im pošalje Lazara da ih opomene; ali prema bogatstvima ne postoji ništa drugo Abraham odgovara: “Imaju Mojsija i Proroke! osim njega samog i zbog toga osobe koje ga Njih neka poslušaju!” (r. 29). A na bogataševo okružuju ostaju izvan njegova vidokruga. Plod protivljenje domeće: “Ako ne slušaju Mojsija i navezanosti na novac je dakle neka vrsta zasli‐ Prorokâ, neće povjerovati sve da i od mrtvih jepljenosti; bogataš ne vidi čovjeka koji gladan, tko ustane” (r. 31) izranjen, ponižen leži do njegovih vrata. Tako na vidjelo izlazi pravi bogatašev pro‐ Promatrajući taj lik, može se razumjeti blem: korijen njegovih zala je u tome što nije zašto se u Evanđelju tako jasno osuđuje ljubav slušao Božju riječ. To ga je dovelo do toga da prema novcu: “Nitko ne može služiti dvojici nije više ljubio Boga te dakle da je prezreo gospodara. Ili će jednoga mrziti, a drugoga bližnjega. Božje riječ je živa i djelotvorna, ljubiti; ili će uz jednoga prianjati, a drugoga kadra pobuditi obraćenje u srcima ljudi i izno‐ prezirati. Ne možete služiti Bogu i bogatstvu” va upraviti čovjekove korake prema Bogu. (Mt 6, 24). Kad zatvaramo srce daru Boga koji govori to ima za posljedicu da na kraju zatvaramo svoje 3. Riječ je dar srce daru braće. Evanđelje o bogatašu i siromašnom Lazaru Draga braćo i sestre, korizma je pogodno vri‐ pomaže nam dobro se pripraviti za Uskrs koji jeme za obnavljanje susreta s Kristom živim u se bliži. Liturgija Pepelnice poziva nas iskusiti njegovoj riječi, sakramentima i bližnjemu. Neka nešto slično onom što bogataš doživljava na nam Gospodin – koji se tijekom četrdeset dana tako dramatičan način. Svećenik, dok nas provedenih u pustinji odupro napasnikovim posipa pepelom, ponavlja riječi: “Sjeti se da si prijevarama – pokaže put kojim nam je ići. prah i da ćeš se u prah pretvoriti”. I bogataš i Neka nas Duh Sveti povede pravim putom siromah umiru i glavni dio prispodobe se obraćenja da ponovno otkrijemo dar Božje rije‐ odvija na drugome svijetu. Dvojica likova či, da budemo očišćeni od grijeha koji nas zaslje‐ iznenada otkrivaju da “ništa nismo donijeli na pljuje i da služimo Kristu prisutnom u braći i svijet te iz njega ništa ni iznijeti ne možemo” sestrama u potrebi. Potičem sve vjernike da (1 Tim 6, 7). izraze tu obnovljenost duha također svojim Mi također možemo vidjeti što se događa sudjelovanjem u korizmenim kampanjama koje na drugome svijetu gdje bogataš vodi poduži mnoga crkvena tijela priređuju u raznim dijelo‐ dijalog s Abrahamom, kojeg naziva “ocem” vima svijeta sa ciljem širenja kulture susreta u (Lk 16, 24.27), pokazujući time da pripada jednoj ljudskoj obitelji. Molimo jedni za druge, Božjem narodu. Ta pojedinost čini njegov da, kao dionici Kristove pobjede, znamo otvori‐ život još kontradiktornijim, jer do toga trenu‐ ti naša vrata slabom i siromašnom. Tada ćemo tka nije uopće bilo govora o njegovu odnosu s moći u punini živjeti i svjedočiti uskrsnu radost. Bogom. Naime, u njegovu život nije bilo mje‐ sta za Boga. Jedini njegov bog bio je on sam. Iz Vatikana, 18. listopada 2016. Tek usred muka na drugome svijetu boga‐ Blagdan svetog Luke evanđeliste. taš prepoznaje Lazara. Želi da mu siromah

8 VRHBOSNA 1/2017 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 9 SVETA STOLICA Poruka Svetoga Oca Franje u prigodi proslave 50. Svjetskog dana mira, 1. siječnja 2017. Nenasilje - stil politike za mir

1. Na početku ove nove godine, upućujem srdačne želje za mirom narodima i zemljama Rastrgani svijet svijeta, šefovima država i vlada, te vjerskim vođama i osobama odgovornim za različite sek‐ 2. Dok je prošlo stoljeće upoznalo razornost tore civilnog društva. Mir želim svakom dvaju smrtonosnih svjetskih ratova, prijetnje muškarcu, ženi i djetetu te molim da nam svijest nuklearnim ratom kao i veliki broj drugih suko‐ o tome da je svaka osoba stvorena na Božju sliku ba, danas se, nažalost, suočavamo sa stravičnim i priliku omogući da priznamo jedni druge kao svjetskim ratom koji se vodi u dijelovima. Nije svete darove urešene neizmjernim dostojan‐ lako znati je li svijet danas više ili manje nasilan stvom. Poštujmo ovo naše “dublje dostojan‐ no što je bio jučer, niti pomažu li suvremena stvo”[1] i neka aktivno nenasilje postane naš sredstva komunikacije i veća mobilnost, koji način života, napose u situacijama sukoba. karakteriziraju naše doba, da postanemo svje‐ Ovo je pedeseta po redu poruka za Svjetski sniji ili pak da se sve više navikavamo na nasilje. dan mira. U prvoj poruci, blaženi papa Pavao U svakom slučaju, znamo da nasilje “u dije‐ VI. obratio se svim ljudima, a ne samo katolici‐ lovima”, na različite načine i na različitim razi‐ ma, nedvosmislenim riječima: “Napokon je nama, izaziva golema trpljenja kojih smo zorno izašlo na vidjelo da je mir jedini i pravi veoma svjesni: ratovi u različitim zemljama i smjer ljudskog napretka, a ne napetosti uzroko‐ kontinentima; terorizam, kriminalitet i vane ambicioznim nacionalizmima, nasilna nepredvidljivi oružani napadi; zlostavljanje osvajanja, kao ni represije koje služe kao upori‐ kojima su izloženi migranti i žrtve trgovine lju‐ šte lažnog građanskog reda”. Upozorio je na dima; uništavanje okoliša. Koja je svrha toga? “opasnost koja se krije iza stava da se međuna‐ Može li se nasiljem postići bio koji cilj trajne rodni sporovi ne mogu rješavati razumnim vrijednosti? Ne vodi li to tek razbuktavanju putem, to jest pregovorima utemeljenima na odmazdî i spiralâ smrtonosnih sukoba od čega pravu, pravdi i jednakosti, već isključivo zastra‐ koristi imaju tek malobrojni “gospodari rata”? šujućim i ubilačkim silama”. Nasuprot tome, Nasilje nije lijek za naš rastrgani svijet. citirajući encikliku Pacem in terris svoga pred‐ Uzvraćati nasiljem na nasilje dovodi, u najbo‐ šasnika svetog Ivana XXIII., veličao je “osjećaj i ljem slučaju, do prisilnih migracija i golemih ljubav prema miru utemeljenom na istini, pra‐ patnji, jer se ogromne količine resursa preu‐ vednosti, slobodi i ljubavi”[2]. Upravo je impre‐ smjeravaju u vojne svrhe i uskraćuju mladima, sivna aktualnost tih riječi, koje danas nisu ništa obiteljima u teškoćama, starijima, bolesnima i manje važne i urgentne no prije pedeset godina. velikoj većini stanovnika našega svijeta za U ovoj prigodi želim se zadržati u razmišlja‐ zadovoljavanje njihovih svakodnevnih potre‐ nju o nenasilju kao stilu mirovne politike. ba. U najgorem slučaju, to može dovesti do fizi‐ Molim Boga da nam svima pomogne nenasilje čke i duhovne smrti mnogih, ako ne i svih ljudi. usaditi i njegovati u našim najdubljim mislima i vrijednostima. Neka ljubav i nenasilje određuju Radosna vijest način na koji postupamo jedni s drugima u našim međusobnim odnosima, u društvu kao i 3. I sâm Isus je živio u vremenima u kojima u međunarodnim odnosima. Kad se žrtve nasi‐ je vladalo nasilje. Ipak, učio je da prava bojišni‐ lja znaju othrvati kušnji osvete, one mogu posta‐ ca, gdje se nasilje i mir susreću, jest ljudsko ti najvjerodostojniji promicatelji nenasilnog srce: “Ta iznutra, iz srca čovječjega, izlaze zle mirotvorstva. Neka nenasilje – od lokalne razine namisli” (Mk 7, 21). Ali Kristova poruka, u i svakodnevnih situacija pa sve do svjetskog pogledu te stvarnosti, nudi radikalno pozitivan poretka – postane karakteristični stil naših odlu‐ pristup. On je neumorno propovijedao Božju ka, naših odnosa i naših aktivnosti, pa i samog bezuvjetnu ljubav, koja prihvaća i oprašta i učio političkog života u svim njegovim oblicima. je svoje učenike da ljube svoje neprijatelje (usp.

VRHBOSNA 1/2017 9 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 10

Mt 5, 44) i okrenu drugi obraz (usp. Mt 5, 39). za te mirotvorce Majka Terezija je “simbol, slika Kad je zaustavio tužitelje koji su htjeli kameno‐ našeg vremena”[8]. U rujnu prošle godine, imao vati ženu uhvaćenu u preljubu (usp. Iv 8, 1‐11) sam veliku radost proglasiti je svetom. Pohvalio i kad je, u noći uoči svoje smrti, rekao Petru da sam njezinu spremnost da bude dostupna zadjene mač svoj u korice (usp. Mt 26, 52), Isus svima “kroz prihvaćanje i obranu ljudskog živo‐ je pokazao put nenasilja kojim je hodio do ta, onog nerođenog i onog napuštenog i odbače‐

SVETA STOLICA SVETA samoga kraja, sve do križa, kojim je uspostavio nog. […] Priginjala se nad nemoćnima, ostavlje‐ mir i razorio neprijateljstvo (usp. Ef 2, 14‐16). nima da umru pokraj ceste, gledajući u njima Stoga, onaj tko prihvati Isusovu Radosnu vijest dostojanstvo koje im je Bog dao; preko nje nji‐ zna prepoznati nasilje koje nosi u sebi i pušta hov glas mogli su čuti moćnici ovoga svijeta, da Božjem milosrđu da ga ozdravi, postajući tako prepoznaju svoje krivnje zbog zločinâ – zločinâ! sredstvom pomirenja, prema poticajnim riječi‐ – siromaštva koje su oni sami stvorili”[9]. Kao ma svetoga Franje Asiškog: “Kao što mir navi‐ odgovor na to, njezina misija – i u tome pred‐ ještate ustima, tako ga još više imajte u svojim stavlja tisuće, štoviše milijune osoba – bila je ići srcima”[3]. ususret žrtvama s velikodušnošću i predanošću, Da bismo i danas bili istinski Isusovi učenici, dodirujući i povijajući svako ranjeno tijelo, liječe‐ trebamo prigrliti njegovo učenje o nenasilju. ći svaki slomljeni život. Ono, kao što je primijetio moj predšasnik Nenasilje koje se provodi odlučno i doslje‐ Benedikt XVI., “je realno jer uzima u obzir da u dno polučilo je impresivne rezultate. Uspjesi svijetu postoji previše nasilja, previše nepravde, koje su postigli Mahatma Gandhi i Khan Abdul te da se stoga to stanje ne može prevladati druk‐ Ghaffar Khan u oslobođenju Indije, te Martin čije već tako da mu se suprotstavimo s više lju‐ Luther King, Jr. u borbi protiv rasne diskrimi‐ bavi i dobrote. To “više” dolazi od Boga”[4]. U nacije neće nikada pasti u zaborav. Žene su oso‐ nastavku snažno naglašava: “Nenasilje za kršća‐ bito predvodnice nenasilja, poput, primjerice, ne nije puko taktičko ponašanje, nego čovjekov Leymahe Gbowee i tisuća liberijskih žena, koje način postojanja, stav onoga koji je tako uvjeren su organizirale molitvene susrete i nenasilne u Božju ljubav i njegovu moć, da se ne boji hva‐ prosvjede (pray‐ins) kojima su izborili mirovne tati u koštac sa zlom oboružan jedino ljubavlju i pregovore na visokoj razini za završetak dru‐ istinom. Ljubav prema neprijatelju srž je goga građanskog rata u Liberiji. “kršćanske revolucije”“[5]. Evanđeoska zapovi‐ Ne smijemo zaboraviti ni desetljeće od epo‐ jed ljubite svoje neprijatelje (Lk 6, 27) s pravom halne važnosti koje je završilo padom komuni‐ se smatra “”magna chartom” kršćanskog nena‐ stičkih režima u Europi. Kršćanske su zajednice silja”. Ono se ne sastoji u tome da se “predamo dale svoj doprinos ustrajnom molitvom i hra‐ pred zlom […] nego u tome da na zlo odgovori‐ brim djelovanjem. Poseban su utjecaj izvršili slu‐ mo dobrom (usp. Rim 12, 17‐21), raskidajući na žba i učenje svetog Ivana Pavla II. Razmišljajući taj način okove nepravde”[6]. o događajima iz 1989. u svojoj enciklici Centesimus annus iz 1991. godine, moj predšas‐ Snažnije od nasilja nik istaknuo je činjenicu da se epohalnu promje‐ nu u životima ljudi, narodâ i državâ ostvaruje 4. Nenasilje se katkad doživljava kao predaju, “mirnom borbom koja se služila samo oružjem nedostatak sudjelovanja i pasivnost, ali u stvar‐ istine i pravde”[10]. Ta mirna politička tranzicija nosti to nije tako. Prilikom primanja Nobelove je omogućena dijelom “nenasilnim zalaganjem nagrade za mir 1979. godine, Majka Terezija ljudi koji su, dok bi uvijek odbijali da popuste jasno je izrekla svoju poruku aktivnog nenasilja: moći sile, uvijek znali naći, od slučaja do slučaja, “Mi u našoj obitelji ne trebamo bombe i oružje, djelotvorne oblike kako bi pružili svjedočanstvo uništavanje da bismo donijeli mir već samo za istinu”. Ivan Pavao II. zaključuje: “Neka ljudi zajedništvo, da jedni druge ljubimo […] I moći nauče boriti se za pravdu bez nasilja, odričući se ćemo svladati sve zlo koje je u svijetu”[7]. Jer klasne borbe u unutarnjim razmiricama, kao i snaga oružja je varljiva. “Dok trgovci oružjem rata u onim međunarodnim”[11]. rade svoj posao, postoje siromašni mirotvorci Crkva je bila aktivno uključena u provedbu koji daju svoje živote kako bi pomogli jednoj nenasilnih strategijâ promicanja mira u mno‐ osobi, a zatim još jednoj i još jednoj i još jednoj”; gim zemljama, potičući čak i najnasilnije akte‐

10 VRHBOSNA 1/2017 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 11 SVETA STOLICA re da ulože napore za izgrađivanje pravednog malom putu ljubavi, da ne propustimo prigodu i trajnog mira. da kažemo lijepu riječ, uputimo osmijeh ili uči‐ Takvi napori poduzeti u prilog žrtvama nimo bilo koju malu gestu koja širi mir i prija‐ nepravde i nasilja nisu isključiva baština teljstvo. Cjelovita ekologija sastoji se i od jedno‐ Katoličke Crkve, već su svojstveni mnogim reli‐ stavnih svakidašnjih gesta, kojima prekidamo gijskim tradicijama, za koje “suosjećanje i nena‐ logiku nasilja, iskorištavanja i sebičnosti”.[19] silje su od bitne važnosti i pokazuju put živo‐ ta”[12]. Ja nedvosmisleno potvrđujem da “nije‐ Moj poziv dna religija nije teroristička”[13]. Nasiljem se oskvrnjuje Božje ime.[14] Neka nam nikada ne 6. Izgrađivanje mira aktivnim nenasiljem je dosadi ponavljati: “Nikada se Božje ime ne prirodna i nužna dopuna stalnim nastojanji‐ može koristiti za opravdavanje nasilja. Mir je ma Crkve oko ograničavanja uporabe sile pri‐ jedini svet. Jedino mir je svet, a ne rat!”[15]. mjenom moralnih normi; ona to ostvaruje sudjelovanjem u radu međunarodnih institu‐ Obiteljski korijeni nenasilne politike cija i stručnim doprinosom mnogobrojnih kršćana izradi zakonodavstva na svim razina‐ 5. Ako nasilje ima svoj izvor u ljudskom ma. Sâm Isus nam nudi “priručnik” iz te stra‐ srcu, tada je bitno da se nenasilje prakticira tegije mirotvorstva u takozvanoj Propovijedi prije svega unutar obitelji. To je sastavni dio na gori. Osam blaženstva (usp. Mt 5, 3‐10) one radosti ljubavi koju sam opisao u ožujku oslikavaju portret osobe koju bismo mogli ove godine u svojoj pobudnici Amoris laetitia, okarakterizirati kao blaženu, dobru i vjerodo‐ na zaključenju dvije godine dugog razmišljanja stojnu. Blaženi su krotki, govori Isus, milosr‐ Crkve o braku i obitelji. Obitelj je nezamjenjiva dni, mirotvorci, oni koji su čista srca, oni koji kalionica gdje supružnici, roditelji i djeca, braća gladuju i žeđaju za pravednošću. i sestre, uče komunicirati i nesebično se brinuti To je ujedno program i izazov za političke i jedni za druge i gdje se trvenja, pa čak i konflik‐ vjerske vođe, voditelje međunarodnih institu‐ ti ne rješavaju silom, već dijalogom, poštiva‐ cija i upravitelje poduzeća i medijskih kuća iz njem, traženjem dobra drugoga, milosrđem i cijeloga svijeta: primijeniti blaženstva u obav‐ opraštanjem.[16] Iz obitelji se radost ljubavi širi ljanju svojih dužnosti. To je izazov izgrađivati u svijetu i zrači na cijelo društvo[17]. Uostalom, društvo, zajednicu ili poduzeće za koje su etika bratstva i mirnog suživota između pojedi‐ odgovorni djelujući kao mirotvorci i pokazati naca i narodâ ne može se temeljiti na logici stra‐ milosrđe odbijajući odbacivati osobe, nanositi ha, nasilja i zatvorenosti, već na odgovornosti, štetu okolišu ili nastojati pobijediti po svaku poštivanju i iskrenom dijalogu. U vezi s tim, cijenu. To zahtijeva raspoloživost “suočiti se s upućujem apel za razoružanje i zabranu i uki‐ konfliktom, riješiti ga i pretvoriti u kariku lanca danje nuklearnog oružja: nuklearno zastrašiva‐ novog procesa”[20]. Djelovati na ovaj način nje i prijetnja zajamčenog uzajamnog uništenja znači izabrati solidarnost kao način stvaranja nikako ne mogu biti temelj takve etike[18]. S povijesti i izgrađivanja prijateljstva u društvu. jednakom neodložnošću molim da se stane na Aktivno nenasilje predstavlja način na koji se kraj nasilju u obitelji i zlostavljanju žena i djece. pokazuje da je jedinstvo zaista moćnije i plod‐ Jubilej milosrđa, koji je završio u studenom nije od konflikta. Sve u svijetu je međusobno ove godine, bio je poziv svakome od nas da duboko povezano.[21] Može se, sigurno, dogo‐ pogledamo u dubinu svog srca i dopustimo diti da razlike izazovu trvenja, ali valja nam se Božjem milosrđu da u nj uđe. Jubilejska nam je s njima suočiti konstruktivno i nenasilno, tako godina pomogla shvatiti koliko su brojne i raz‐ da “konflikti, napetosti i protivštine mogu ličite osobe i društvene skupine s kojima se dostići mnogoliko jedinstvo koje donosi novi postupa s ravnodušnošću i koje su izložene život”, čuvajući “dragocjene potencijale strana nepravdi i nasilju. I oni su dio naše “obitelj”; oni među kojima postoji kontrast”[22]. su naša braća i sestre. Politika nenasilja mora Mogu zajamčiti da će Crkva pomoći sve započeti unutar četiri zida vlastitog doma, a napore oko izgrađivanja mira također aktiv‐ zatim se proširiti na cijelu ljudsku obitelj. “Sveta nim i kreativnim nenasiljem. Dana 1. siječnja Terezija iz Lisieuxa poziva nas da se vježbamo u 2017. godine započet će s radom novi Dikasterij

VRHBOSNA 1/2017 11 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 12

za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja, koji slavu Boga i zaželjeli mir na zemlji muškarci‐ će pomagati Crkvi da promiče na sve učinkovi‐ ma i ženama dobre volje (usp. Lk 2, 14). tiji način “neprocjenjiva dobra pravde, mira i Molimo Djevicu da nas vodi na našem putu. očuvanja stvorenoga svijeta” kao i brigu za “Svi želimo mir. Mnogi ga izgrađuju sva‐ migrante, “ljude u potrebi, bolesne i odbačene, kodnevno malim gestama a mnogi od njih marginalizirane i žrtve oružanih sukoba i pri‐ pate, ali ipak strpljivo ustraju u svojim nasto‐

SVETA STOLICA SVETA rodnih nepogoda, zatvorenike, nezaposlene i janjima da budu mirotvorci”[24]. Trudimo se žrtve svih oblika ropstva i mučenja”.[23] Svako u 2017. godini postati, svojom molitvom i dje‐ djelovanje u tome pravcu, ma koliko skromno lima, ljudi koji su odagnali nasilje iz vlastitog bilo, pomaže u izgrađivanju svijeta bez nasilja, srca, iz svojih riječi i djela, i koji izgrađuju što predstavlja prvi korak prema pravdi i miru. nenasilne zajednice koje se brinu za naš zajed‐ nički dom. “Ništa nije nemoguće ako se obra‐ Zaključak timo Bogu u molitvi. Svi možemo biti mirot‐ vorci”[25]. 7. Ovu poruku, prema tradiciji, potpisujem 8. prosinca, na svetkovinu Bezgrešnog začeća Iz Vatikana, 8. prosinca 2016. Blažene Djevice Marije. Marija je Kraljica mira. Papa Franjo Prilikom rođenja njezina Sina, anđeli su davali

______

[1] Apost. pob. Evangelii gaudium, 228. [2] Poruka povodom proslave 1. Svjetskog dana mira, 1. siječnja 1968. [3] “Legenda trojice drugova”: Fonti Francescane, br. 1469; Franjevački izvori, str. 571. [4] Angelus, 18. veljače 2007. [5] Ibid. [6] Ibid. [7] Majka Terezija, Govor prigodom primanja Nobelove nagrade, 11. prosinca 1979. [8] Meditacija “Put mira”, Kapela Domus Sanctae Marthae, 19. studenog 2015. [9] Homilija prigodom kanonizacije blažene Majke Terezije iz Kolkate, 4. rujna 2016. [10] Br. 23. [11] Ibid. [12] Govor na Međureligijskoj audijenciji, 3. studenog 2016. [13] Govor na Trećem svjetskom susretu pučkih pokreta, 5. studenog 2016. [14] Usp. Govor na susretu sa šeikom kavkaskih muslimana i predstavnicima drugih vjerskih zajedni‐ ca, Baku, 2. listopada 2016. [15] Govor, Asiz, 20. rujna 2016. [16] Usp. Post. apost. pob. Amoris laetitia, 90‐130. [17] Usp. ibid., 133.194.234. [18] Usp. Poruka u prigodi Konferencije o utjecaju nuklearnog oružja na čovjeka i okoliš (Conference of the Humanitarian Impact of Nuclear Weapons), 7. prosinca 2014. [19] Enc. Laudato si’, 230. [20] Apost. pob. Evangelii gaudium, 227. [21] Usp. enc. Laudato si’, 16.117.138. [22] Apost. pob. Evangelii gaudium, 228. [23] Apostolsko pismo u obliku motu proprija kojim se osniva Dikasterij za promicanje cjelovitog ljud‐ skog razvoja, 17. kolovoza 2016. [24] Regina caeli, Betlehem, 25. svibnja 2014. [25] Apel, Asiz, 20. rujna 2016.

12 VRHBOSNA 1/2017 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 13 SVETA STOLICA Poruka pape Franje za 25. svjetski dan bolesnika Zadivljenost Božjim djelima:"Velika mi djela učini Svesilni…"(Lk 1,49)

Draga braćo i sestre, nim pogledom Marije. Skromna djevojčica iz Lurda nam pripovijeda da ju je Djevica, koju dana 11. veljače slavimo u čitavoj Crkvi i na je ona opisala kao “Lijepu Gospođu”, gledala osobit način u Lurdu, 25. svjetski dan bolesni‐ kao što se gleda osobu. Te jednostavne riječi ka na temu: Zadivljenost Božjim djelima: opisuju puninu jednog odnosa. Siromašna, “Velika mi djela učini Svesilni…” (Lk 1, 49). nepismena i bolesna Bernardica osjetila je da Ovaj Dan, koji je utemeljio moj predšasnik sv. je Marija gleda kao osobu. Lijepa Gospođa Ivan Pavao II. godine 1992. i koji se prvi puta obraća joj se s velikim poštovanjem, bez trun‐ slavio upravo u Lurdu 11. veljače 1993. godine, ke sažaljenja. To nam doziva u pamet da svaka predstavlja prigodu za posvećivanje posebne osoba jest i uvijek ostaje ljudsko biće, i kao pažnje položaju bolesnih i, općenito, svih koji takvom joj treba pristupati. Bolesni i osobe s trpe. To je ujedno poziv onima koji velikodu‐ invaliditetom, pa i onim najtežim, imaju svoje šno pomažu bolesnima, počevši od članova neotuđivo dostojanstvo i svoju misiju u živo‐ obitelji, zdravstvenih djelatnika i volontera, da tu. Oni nikada ne postaju puki predmeti. zahvale za Božji poziv da prate našu bolesnu Premda ponekad izgledaju potpuno pasivni, braću i sestre. Ovo slavlje isto tako daje Crkvi u stvarnosti tomu nikada nije tako. novu duhovnu snagu da sve bolje ostvaruje Nakon posjeta špilji, Bernardica, zahvalju‐ onaj temeljni dio njezina poslanja koji uključu‐ jući molitvi, okreće svoju slabost u podršku za je služenje posljednjima, bolesnima, patnicima, druge, zahvaljujući svojoj ljubavi postaje kadra odbačenima i marginaliziranima (usp. Ivan obogatiti svoje bližnje i, nadasve, prikazuje Pavao II., Motu proprio Dolentium hominum, svoj život za spas čovječanstva. Činjenica da 11. veljača 1985., 1). Molitve, euharistijska Lijepa Gospođa od nje traži da moli za grešni‐ bogoslužja i podjeljivanje sakramenta bolesni‐ ke podsjeća nas da bolesni i oni koji pate nose čkog pomazanja, druženje s bolesnima i bioeti‐ u sebi ne samo želju za ozdravljenjem, već i čka i teološko‐pastoralna produbljivanja koja želju da žive istinskim kršćanskim životom, će se održati u Lurdu tih dana dat će zacijelo čak do te mjere da ga daruju kao autentični novi i značajan doprinos tome služenju. Kristovi učenici misionari. Marija Bernardici Već sam sada u mislima kod špilje upućuje poziv da služi bolesnima i poziva ju Massabielle, pred kipom Bezgrešne Djevice, u da postane sestra milosrdnica. Ona tu misije kojoj je Svesilni učinio velika djela za otkuplje‐ provodi na tako primjeran način da je postala nje čovječanstva i izražavam svoju blizinu uzor svim zdravstvenim djelatnicima. Molimo svima vama, braćo i sestre koji proživljavate se dakle Bezgrešnoj Mariji za milost da se uvi‐ iskustvo patnje, vašim obiteljima, kao i zah‐ jek znamo ophoditi s bolesnikom kao s oso‐ valnost svima onima koji, u različitim služba‐ bom koja, zasigurno, treba pomoć, katkad čak ma i u zdravstvenim ustanovama diljem svije‐ i za najjednostavnije stvari, ali koja u sebi nosi ta, stručno, odgovorno i predano skrbe za vas, dar koji može dijeliti s drugima. pružaju vam svu potrebnu liječničku skrb i Pogled Marije, Utjehe žalosnih, prosvjetljuje svakodnevno brinu o vašem zdravlju. Potičem lice Crkve u njezinu svakidašnjem predanom sve vas bolesne, sve vas koji trpite, liječnike, zauzimanju za one koji pate i koji su u potrebi. medicinske sestre i tehničare, članove obitelji i Dragocjeni plodovi te skrbi Crkve za svijet pat‐ volontere, da kontemplirate u Mariji, Zdravlju nje i bolesti razlog su zahvalnosti Gospodinu bolesnih, siguran znak Božje nježnosti prema Isusu, koji je, iz poslušnosti Očevoj volji, postao svakom ljudskom biću i uzor prepuštanja nje‐ jedan od nas, podnijevši čak smrt na križu za govoj volji, i da u vjeri, hranjenoj Božjom rije‐ otkupljenje ljudskog roda. Solidarnost koju je čju i sakramentima, nalazite snagu potrebnu pokazao Krist, Sin Božji rođen od Marije, je da ljubite Boga također u iskustvu bolesti. izraz Božje milosrdne svemoći, koja se očituje u Poput svete Bernardice stojimo pod bud‐ našem životu – prije svega kad je krhak, ranjen,

VRHBOSNA 1/2017 13 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 14

ponižen, marginaliziran i ispaćen – ulijevajući iz Kolkate, misionarku Božje nježnosti. u njega snagu nade koja nas podupire i poma‐ Draga braćo i sestre – bolesnici, zdravstve‐ že nam ponovno ustati. ni djelatnici i volonteri – uputimo zajedno To veliko bogatstvo čovječanstva i vjere ne svoju molitvu Mariji da svojim majčinskim smije biti izgubljeno, već nam, naprotiv, treba zagovorom podupre i prati našu vjeru i izmo‐ pomoći suočiti se s vlastitim ljudskim slabosti‐ li nam od Krista svoga Sina nadu na putu

SVETA STOLICA SVETA ma i, istodobno, s izazovima suvremenog ozdravljenja i zdravlja, osjećaj bratstva i odgo‐ zdravstva i tehnologije. Neka na ovaj Svjetski vornosti, zauzimanje za cjeloviti ljudski razvoj dan bolesnika uzmognemo naći novi poticaj u i radost zahvalnosti kad god nas Bog zadivi pružanju vlastitog doprinosa širenju kulture u svojom vjernošću i milosrđem. kojoj se poštuje život, zdravlje i okoliš. Neka ovaj Dan također potakne nove napore u Marijo, Majko naša, obrani integriteta i dostojanstva osobe, tako‐ u Kristu si prigrlila svakog od nas kao đer kroz ispravan pristup bioetičkim pitanji‐ vlastito dijete. ma, zaštiti najranjivijih i brizi za okoliš. Podupri povjerljivo očekivanje našega srca, Prigodom ovog 25. Svjetskog dana bolesni‐ pohiti nam u pomoć u našim bolestima i ka još jednom izražavam svoju blizinu u moli‐ patnjama, tvi i ohrabrenju liječnicima, medicinskima vodi nas prema Kristu svome Sinu i sestrama i tehničarima, volonterima i svim našemu bratu Bogu posvećenim ženama i muškarcima koji se i pomozi nam da se uzdamo u Oca koji čini posvećuju služenju bolesnima i onima u potre‐ velika djela. bi, zatim crkvenim i civilnim institucijama koje djeluju na tome polju, te obiteljima koji se s lju‐ Svima jamčim da ću vas se stalno spomi‐ bavlju brinu za svoje bolesne. Svima želim da njati u svojoj molitvi i od srca vam udjeljujem budu uvijek radosni znaci Božje prisutnosti i apostolski blagoslov. ljubavi, nasljedujući svijetlo svjedočanstvo toli‐ kih prijatelja i prijateljica Božjih, od kojih želim Dana 8. prosinca 2016. spomenuti svetog Ivana od Boga i svetog Svetkovina Bezgrešnoga začeća Blažene Camilla de’ Lellisa, zaštitnike bolnica i zdrav‐ Djevice Marije. stvenih djelatnika, kako i svetu Majku Tereziju (kta/ika)

Pismo pape Franje biskupima na blagdan Nevine dječice

Dragi brate! koje nas malo po malo vodi ka izvorima kršćanske radosti. Danas, na blagdan Nevine dječice, dok u Kao pastiri pozvani smo pomoći da ta našim srcima još uvijek odzvanjaju riječi koje radost u vjerničkom puku sve više raste. Od su anđeli uputili pastirima: “Ne bojte se! Evo, nas se traži da čuvamo tu radost. Želim ti još javljam vam blagovijest, veliku radost za sav jednom uputiti poziv da ne dopustimo da narod! Danas vam se u gradu Davidovu rodio nam se ukrade tu radost, jer mnogo puta razo‐ Spasitelj” (Lk 2, 10‐11), osjećam potrebu obra‐ čarani – i to ne bez razloga – stvarnošću, titi ti se ovim pismom. Dobro je još jednom Crkvom, ili čak samima sobom, osjećamo poslušati taj navještaj; iznova čuti da je Bog napast da se predamo sladunjavoj melankoli‐ usred našeg naroda. Ta sigurnost, koju obna‐ ji, lišene nade, koja nam može obuzeti srce vljamo iz godine u godinu, je izvor naše rado‐ (usp. apost. pob. Evangelii gaudium, 83). sti i nade. Božić je također, htjeli mi to ili ne, praćen Ovih dana možemo iskusiti kako nas litur‐ tugom. Evanđelisti nisu htjeli prikrivati stvar‐ gija vodi do srca Božića, uvodi nas u Otajstvo nost kako bi je učinili uvjerljivijom ili privlač‐

14 VRHBOSNA 1/2017 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 15 SVETA STOLICA nijom. Nisu se u svom opisu koristili lijepim Josipa, trebamo hrabrost da prihvatimo tu riječima koje su utješne, ali nemaju veze s pra‐ stvarnost, da ustanemo i uzmemo je u svoje vom stvarnošću. Božić za njih nije bio bijeg u ruke (Mt 2, 20). Trebamo hrabrost braniti tu svijet mašte u koji su se sklanjali pred izazovi‐ radost od novih herodâ našeg doba, koji prož‐ ma i nepravdama svoga vremena. Naprotiv, diru nevinost naše djece. Nevinost slomljenu izvješćuju da je i rođenje Sina Božjega bio pod teretom jarma ropskog i ilegalnog rada, događaj ispunjen tragedijom i tugom. prostitucije i iskorištavanja. Nevinost uništenu Citirajući proroka Jeremiju, evanđelist Matej ratovima i prisilnom emigracijom, praćenih ga prikazuje u svoj njegovoj surovosti: “U gubljenjem svega onoga što to za sobom pov‐ Rami se glas čuje, kuknjava i plač gorak: lači. Na tisuće je naše djece palo u ruke razboj‐ Rahela oplakuje sinove svoje” (2, 18). To je nika, kriminalnih organizacija i trgovaca bolni jauk majki koje oplakuju smrt svoje nevi‐ smrti, koji samo proždiru i iskorištavaju njiho‐ ne djece, žrtava Herodove strahovlade i neuta‐ ve potrebe. žive žeđi za vlašću. Kao ilustracija može poslužiti podatak da je Taj jauk koji razdire srce možemo i danas danas 75 milijuna djece zbog izvanrednih čuti, i ne možemo ga i ne želimo zanemariti ili situacija i kriza moralo prekinuti školovanje. ušutkati. Danas se, nažalost, u našem svijetu – Nadalje, u 2015. godini, 68% svih osoba koje i to pišem s dubokom boli u srcu – još uvijek su bile žrtve seksualne trgovine u svijetu pred‐ čuje jauk i plač mnogih majka, mnogih obitelji, stavljaju djeca. Istovremeno, trećina sve djece zbog smrti njihove djece, njihove nevine djece. koja su morala živjeti izvan svoje domovine Kontemplirati jaslice znači također kontem‐ učinila su to zbog prisilnog seljenja. Živimo u plirati taj bolni plač, otvoriti svoje uši i oči da svijetu u kojem gotovo polovica djece koja čujemo i vidimo ono što se događa oko nas i umiru u dobi nižoj od pet godina umire zbog imati osjetljivo i otvoreno srce za patnju naših pothranjenosti. Procjenjuje se da je u 2016. bližnjih, posebice kad su njome pogođena godini 150 milijuna djece bilo prisiljeno raditi, djeca. To također znači shvatiti da se tužno od kojih mnogi žive u ropskim uvjetima. poglavlje povijesti i danas nastavlja ispisivati. Prema najnovijem izvješću UNICEF‐a, ako se Promatrati jaslice odvojeno od svijeta koji nas situacija u svijetu ne promijeni, 2030. godine okružuje značilo bi pretvoriti Božić u lijepu 167 milijuna djece živjet će u ekstremnom siro‐ bajku koja pobuđuje tople osjećaje, ali oduzima maštvu, 69 milijuna djece mlađe od pet godi‐ kreativnu snagu Radosne vijesti koju nam na umrijet će između 2016. i 2030. godine, a 60 Utjelovljena Riječ želi dati. Ta je napast stvarna. milijuna djece neće steći osnovno obrazovanje. Može li se doista upoznati kršćansku radost Poslušajmo plač i žalosni jauk te djece; ako okrećemo glavu od te stvarnosti? Može li poslušajmo također plač i žalosni jecaj naše biti među nama kršćanske radosti ako zane‐ majke Crkve, koja plače ne samo zbog boli marimo vapaj naše braće i sestara, vapaj djece? nanesene njezinoj najmlađoj djeci, već i zato Sveti je Josip bio prvi kojem je bila povjere‐ što poznaje grijehe neke od svojih članova: na zadaća čuvanja radosti spasenja. Suočen s trpljenje, iskustvo i bol maloljetnika koje su okrutnim zločinima koji su se zbivali, sveti je svećenici seksualno zlostavljali. Sramimo se Josip – primjer poslušnog i vjernog čovjeka – toga grijeha. Osobe kojima je bila povjerena znao slušati Božji glas i odazvati se poslanju zadaća brinuti se za tu djecu uništile su im koje mu je Otac povjerio. A budući da je znao dostojanstvo. Izražavamo duboko žaljenje slušati Božji glas i bio poslušan volji njegovoj, zbog toga i molimo za oproštenje. postao je osjetljiviji na ono što se događa oko Pridružujemo se boli žrtava i ronimo suze njega i znao je realno sagledati događaje. zbog toga grijeha. Grijeh onoga što se dogodi‐ Isto se to danas traži od nas pastira: da lo, grijeh nepružanja pomoći, grijeh prikriva‐ budemo ljudi kadri čuti, a ne biti gluhi na nja i poricanja, grijeh zloporabe položaja. Očev glas, a time i osjetljiviji na ono što se Crkva također gorko plače zbog toga grijeha događa oko nas. Imajući pred očima primjer svojih sinova i moli za oproštenje. Danas, na svetog Josipa, danas se od nas traži da ne blagdan Nevine dječice, želim da svi obnovi‐ dopustimo da nam se ukrade radost. Pozvani mo svoju punu predanost kako se te okrutno‐ smo čuvati je od herodâ našeg doba. Poput sti više ne bi događale među nama.

VRHBOSNA 1/2017 15 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 16

Pronađimo potrebnu hrabrost da poduzme‐ danas žive i koji će nas potaknuti da radimo mo sve potrebne korake i štitimo u svemu na tome da im se osiguraju potrebni uvjeti živote naše djece, kako se ta zlodjela nikada kako bi se njihovo dostojanstvo djece Božje ne više ne bi ponovila. Pridržavajmo se, jasno i samo poštivalo, već prije svega branilo. vjerno, “nulte tolerancije” na tome području. Ne dopustimo da im se ukrade radost. Ne Kršćansku se radost ne gradi na rubu stvar‐ dopustimo da nam se ukrade radost, čuvajmo

SVETA STOLICA SVETA nosti, tako da je se ignorira ili praveći se kao je i pomozimo joj da sve više raste. da ne postoji. Kršćanska radost rađa se iz jed‐ Činimo to s istom onom očinskom vjerno‐ nog poziva – istog onog kojeg je primio sveti šću svetog Josipa i vođeni sigurnom rukom Josip – da se prigrli i zaštiti život, naročito Marije, Majke nježnosti, kako nam srca nikada život svetih nevinih našeg doba. Božićno vri‐ ne bi otvrdnula. jeme predstavlja za nas izazov da čuvamo Uz izraze bratske ljubavi, život i pomognemo mu da se rodi i raste. To je FRANJO vrijeme koje od nas biskupa traži novu hra‐ Iz Vatikana, 28. prosinca 2016. brost. Onu hrabrost koja rađa procese buđenja Blagdan Nevine dječice, mučenikâ svijesti o stvarnosti u kojoj mnoga naša djeca (kta/ika)

Papa uputio pismo mladima (U povodu nadolazećeg Redovitog zasjedanja biskupske sinode u listopadu 2018.)

Dragi mladi, danas ovo “Idi!” ima i dr u go značenje; naime označuje zloporabu pol o žaja, nepravde i rata. zadovoljstvo mi je objaviti da će u listopa‐ Mnogi od vas su po dv rg nuti stvarnoj prijetnji du 2018. g., započeti zasjedanje Biskupske nasilja i prisiljeni su pobjeći iz svoje zemlje. sinode, kako bi se razmotrila tema: “Mladi, Njihov krik se uzdiže k Bogu, kao onaj vjera i razlučivanje zvanja“. Htio sam da Izraelov, kada je narod bio porobljen i potla‐ budete u središtu pažnje, jer ste mi na srcu. čen pod faraonom (Usp. Izl 2,23). Danas se predstavlja Pripremni dokument; Podsjetio bih vas također na riječi koje je do kument koji isto tako povjeravam i vama, Isus jednom rekao učenicima koji ga upitaše: kao “kompas” na ovom sinodskom putova‐ “Učitelju [...] gdje stanuješ”; odgovorio im je: nju. Sjećam se riječî koje je Bog rekao Abra ‐ “Dođite i vidite” (Iv 1,38). Isus vas gleda i hamu: »Idi iz zemlje svoje, iz zavičaja i doma poziva Vas da idete s njime. Dragi mladi, jeste očinskog, u krajeve koje ću ti pokazati“ (Post li primijetili taj pogled koji vam je upućen? 12,1). Ove riječi su sada upućene i vama, tako‐ Jeste li čuli taj glas? Jeste li osjetili potrebu da đer. To su riječi Oca koji vas poziva da „krene‐ poduzme takav put? Siguran sam da, unatoč te”, da se zaputite prema budućnosti koja je buci i zbrci koje u svijetu naizgled prevladava‐ nepoznata, ali koja sigurno vodi do ispunje‐ ju, ovaj poziv i dalje odjekuje u dubini vašeg nja; budućnost prema kojoj vas On sam prati. srca kako bi se otvorili punini radosti. To će Pozivam vas da osluhnete Božji glas koji biti moguće dotle, da ćete uz stručne vodiče, odzvanja u vašem srcu po dahu Duha naučiti kako poduzeti proces razlučivanja Svetoga. Kad je Bog rekao Abramu: “Idi!”, što kako biste otkrili Božji plan u svom životu. je zapravo htio reći? Sigurno mu nije rekao da Čak i kad je putovanje neizvjesno i padnete, se udalji od svoje obitelji ili da se po vuče iz Bog, bogat milosrđem, protegnut će svoju svijeta. Abram je dobio uvjerljiv poziv, izazov, ruku i podići vas. U Krakovu, na otvaranju da napusti sve i ode u novu zemlju. Koja je to posljednjega Svjetskog dana mladih, pitao “nova zemlja” za nas danas, ako ne nešto više sam vas nekoliko puta: “Možemo li stvari pro‐ od jednostavnog i prijateljskoga društva za mijeniti?” A vi ste uzviknuli: “Da!”. Taj povik kojim vi, mladi ljudi, duboko čeznete i želite došao iz vaših mladih i mladenačkih srdacâ, ga izgraditi i do na kraj svijeta? No, na žalost, koja ne podnose nepravdu i ne mogu se povi‐

16 VRHBOSNA 1/2017 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 17 SVETA STOLICA ti pred „kulturom otpada”, niti se podati glo‐ mlade – kako bi se savjetovao, prije svake balizaciji ravnodušnosti. Slušajte vapaj koji se važne odluke, jer “Gospodin često otkriva izvija iz nutrine vašeg ja! Čak i kada osjećate, mlađemu ono što je najbolje” (Pravilo sv. kao prorok Jeremija, neiskustvo mladosti, Bog Benedikta, III, 3). Takav je slučaj, i s ovom vas potiče da idete tamo gdje vas šalje: “Ne boj sinodom. Moja braća biskupi i ja, želimo još se, [...] jer ja sam s tobom da te izbavim” (Usp. više biti “suradnici vaše radosti” (Usp. 2 Kor Jer 1,8). Bolji se svijet može izgraditi i kao 1,24). Ja vas povjeravam Mariji iz Nazareta, rezultat vaših napora, vaše želje za promje‐ mladoj osobi poput vas, koju je Bog pogledao nom i vašom velikodušnošću. Ne bojte se slu‐ s ljubavlju, tako da vas može uzeti za ruku i šati Duha koji predlaže odvažne stvari; ne voditi vas, do radošću ispunjenog i velikodu‐ odgađajte kad savjest od vas traži da preu‐ šnog odgovora na Božji poziv, riječima: “Evo zmete rizik sljedeći Učitelja. Crkva također me” (usp. Lk 1,38). želi čuti i vaš glas, vaše osjetljivosti i vašu S roditeljskom ljubavlju, Franjo vjeru; pa i vaše sumnje i kritike. Učinite da se vaš glas čuje; neka odzvanja u Vatikan, 13. siječnja 2017. g. zajednicama i neka ga čuju pastiri vaših dušâ. (© Copyright 2017 ‐ Libreria Editrice Vaticana) Sveti Benedikt je požurivao opate – čak i one

Poruka pape Franje za 51. svjetski dan sredstava društvene komunikacije Ne boj se jer ja sam s tobom (Iz 43, 5). Priopćivanje nade i povjerenja u našem dobu

Pristup sredstvima priopćivanja, zahvalju‐ koja je posljedica stalne usredotočenosti na jući tehnološkom napretku, omogućuje mno‐ “loše vijesti” (ratovi, terorizam, skandali i sva‐ gim ljudima dijeliti s drugima vijesti u hîpu i kovrsne ljudske pokvarenosti). Nipošto nije širiti ih sveudilj. Te vijesti mogu biti dobre ili riječ o širenju dezinformacije u kojoj bi se loše, istinite ili lažne. Već su naši pređi u vjeri zanemarila drama patnje, niti o upadanju u govorili o ljudskom umu kao o mlinskom naivni optimizam koji zatvara oči pred sabla‐ kamenu koji se, pogonjen vodom tekućicom, zni zla. Predlažem, naprotiv, da svi pokušamo ne može zaustaviti. Onaj tko je zadužen za nadvladati osjećaj nezadovoljstva i rezignacije mlin, međutim, ima mogućnost odlučiti hoće koji katkad rađa bezvoljnošću, strahovima ili li mljeti pšenicu ili kukolj. Čovjekov um je uvi‐ ostavlja dojam da se zlo ne može zaustaviti. jek u pokretu i ne može prestati “mljeti” sadr‐ Osim toga, u komunikacijskoj industriji, gdje žaj koji prima, ali na nama je da odlučimo vrijedi logika da dobra vijest ne prolazi na kojim ćemo ga materijalom opskrbljivati (usp. tržištu i stoga nije vijest, i gdje se od tragedije Kasijan Rimski, Pismo Leonziju Igumeni). ljudske patnje i otajstva zla veoma lako pravi Želio bih da ova poruka dospije i bude na spektakl, uvijek vreba napast umrtvljenja poticaj svima onima koji, bilo u profesionalnom savjesti ili zapadanja u očaj. radu bilo u osobnim odnosima, svakodnevno Stoga želim pružiti doprinos traženju “melju” tolike informacije da bi mogli ponuditi otvorenog i stvaralačkog stila komunikacije mirisan i dobar kruh onima koji se hrane plodo‐ koji zlu nikada ne priznaje glavnu ulogu, vima njihove komunikacije. Želim sve potaknu‐ nego pokušava ukazati na moguća rješenja, ti na konstruktivnu komunikaciju koja odbacu‐ poticanjem konstruktivnoga i odgovornoga je predrasude prema drugome i jača kulturu pristupa od strane primateljâ. Upućujem susreta, zahvaljujući kojoj možemo na stvarnost poziv svima da muškarcima i ženama našeg naučiti gledati s realizmom i povjerenjem. doba ponude sadržaje obilježene logikom Uvjeren sam da je potrebno razbiti začarani “dobre vijesti”. krug zla tjeskobe i zaustaviti spiralu straha,

VRHBOSNA 1/2017 17 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 18

Dobre vijesti Povjerenje u sjeme Kraljevstva

Čovjekov život nije puko nizanje događaja, Da bi svoje učenike i mnoštva uveo u ovaj nego je to povijest koja čeka da bude ispričana evanđeoski način razmišljanja i dao im prave kroz izbor načina tumačenja koji mogu oda‐ “naočale” koje su potrebne da se vidi i prigrli brati i prikupiti najvažnije podatke. Stvarnost, logiku ljubavi koja umire i uskršava, Isus se

SVETA STOLICA SVETA u sebi samoj, nije jednoznačna. Sve ovisi o koristio prispodobama, u kojima je Kraljevstvo načinu na koji je se promatra, od “naočala” Božje često uspoređivao sa sjemenom koje kroz koju ju promatramo. Promijenimo li sta‐ svoju životnu snagu oslobađa tek kad padne u kla tih naočala i sama će stvarnost izgledati zemlju i umre (usp. Mk 4, 1‐34). Tim korište‐ drukčije. Otkuda dakle krenuti da bi se stvar‐ njem slikâ i metaforâ kojima se priopćava pon‐ nost tumačilo s pravim “naočalama”? iznu snagu Kraljevstva ne umanjuje se njegovu Za nas kršćane, jedine prave “naočale” koji‐ važnost ili hitnost, nego je to, radije, milosrdan ma promatramo stvarnost je blagovijest, način koji slušatelju ostavlja “prostor” slobode počevši od Blagovijesti u pravom smislu te da prihvati tu snagu i da ona zaživi u njegovu riječi: “Evanđelja Isusa Krista Sina Božjega” životu. To je ujedno najplodonosniji način da (Mk 1, 1). Tim riječima, naime, evanđelist se izrazi neizmjernu vrijednost pashalnog otaj‐ Marko započinje svoje pripovijedanje, navje‐ stva, puštajući da same slike – više od pojmo‐ štajem “dobre vijesti” vezane uz Isusa, ali više va – priopće paradoksalnu ljepotu novog živo‐ no sama informacija o Isusu, ta blagovijest je ta u Kristu, gdje neprijateljstva i križ ne ometa‐ sâm Isus! Čitajući stranice Evanđelja otkriva‐ ju nego su sredstva u službi Božjeg spasenja, mo, zapravo, da naslov djela odgovara njego‐ gdje se slabost pokazuje moćnijom od bilo koje vu sadržaju i, iznad svega, da je taj sadržaj ljudske vlasti, gdje poraz može biti preludij u sama Isusova osoba. ispunjenje svega u ljubavi. Upravo tako, Ova dobra vijest koja je sâm Isus nije dobra naime, nada u Kraljevstvo Božje sazrijeva i zato što nema veze s patnjom, nego zbog toga produbljuje se: to je “kao kad čovjek baci sjeme što iskustvo patnje postaje dio šire slike. Ona u zemlju. Spavao on ili bdio, noću i danju je sastavni dio Isusove ljubavi prema Ocu i sjeme klija i raste” (Mk 4, 26‐27). prema ljudskom rodu. U Kristu je Bog poka‐ Kraljevstvo je Božje već među nama, kao zao svoju solidarnost sa svakom čovjekovom sjeme skriveno površnom pogledu, čiji se rast situacijom, otkrivajući nam da nismo sami, jer zbiva u tišini. Onaj kome Duh Sveti rasvje‐ imamo Oca koji nikada ne zaboravlja svoje tljuje oči može vidjeti kako ono klija i ne djece. “Ne boj se, jer ja sam s tobom” (Iz 43, 5) dopušta da mu trajno prisutan kukolj ukrade utješne su riječi Boga koji je uvijek uronjen u radost Kraljevstva. povijest svoga naroda. U njegovu ljubljenome Sinu, to Božje obećanje – “ja sam s tobom” – Obzori Duha obuhvaća sve naše slabosti, čak dotle da umire istom smrću. U Njemu tama i smrt također Nada utemeljena na blagovijesti koja je Isus postaju mjesto zajedništva sa Svjetlom i Živo‐ potiče nas da uzdignemo svoj pogled i proma‐ tom. Nada, dostupna svakom, se rađa upravo tramo ga u liturgijskom slavlju svetkovine u točci gdje život kuša gorčinu neuspjeha. Uzašašća. Iako se na prvi pogled čini da se Riječ je o nadi koja ne razočarava, jer ljubav je Gospodin od nas udaljava, zapravo se obzori Božja razlivena u srcima našim (usp. Rim 5, 5) nade sve više proširuju. U Kristu, koji uzdiže i daje da procvate novi život poput biljke koja našu ljudsku narav do neba, svaki muškarac i izrasta iz palog sjemena. Promatrana u tome žena ima “slobodan ulaz u Svetinju po krvi svjetlu, svaka nova tragedija koja se zbiva u Isusovoj – put nov i živ što nam ga On otvori povijesti svijeta može također postati podloga kroz zavjesu, to jest svoje tijelo” (Heb 10, 19‐ moguće dobre vijesti, jer ljubav može uvijek 20). “Snagom Duha Svetoga” možemo biti iznova pronaći put bliskosti i pobuditi srca “svjedoci” i priopćitelji novoga i otkupljenog sposobna za samilost, lica koja neće klonuti čovječanstva “do kraja zemlje” (Dj 1, 7‐8). duhom i ruke spremne na izgradnju. Povjerenje u sjeme Božjeg Kraljevstva i u logiku Uskrsa treba oblikovati i naš način

18 VRHBOSNA 1/2017 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 19 SVETA STOLICA komuniciranja. To povjerenje nam omogućuje scu koji ukvasa čitavo tijesto. Mi je jačamo djelovati – na mnogostruke načine na koje se čitajući uvijek iznova Radosnu vijest, komunikacija danas odvija – s uvjerenjem da je Evanđelje “pretiskano” u mnogim izdanjima moguće otkriti i istaknuti dobre vijesti prisu‐ života svetaca, muškaraca i žena koji su posta‐ tne u životnoj stvarnosti i na licu svake osobe. li slike Božje ljubavi u ovome svijetu. Duh Onaj tko se, u vjeri, daje voditi Duhom Sveti nastavlja i danas usađivati u nas želju za Svetim postaje sposoban prepoznati kako je Kraljevstvom zahvaljujući onima koji, crpeći Bog prisutan i na djelu u svakom času našega nadahnuće iz Radosne vijesti usred dramatič‐ života i povijesti te prepoznaje kako On, u nih događaja našeg doba, svijetle poput svje‐ dramatičnim prilikama ovoga svijeta, strpljivo tionikâ u tami ovoga svijeta, obasjavajući put i plete tkanje povijesti spasenja. Nît kojom se otvarajući nove putove povjerenja i nade. tka tu svetu povijest je nada, a njezin tkalac nije nitko drugi doli Duh Sveti, Tješitelj. Nada Iz Vatikana, 24. siječnja 2017. je najponiznija od svih vrlina, jer ostaje skrive‐ (kta/ika) na u naborima života. Ipak, ona je nalik kva‐

VRHBOSNA 1/2017 19 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 20

Dokument Europskih biskupa o siromaštvu CCEE i društvenoj isključenosti

Kako bi se odgovorilo na potrebe 119 mili‐ njih, još je jedan važan čimbenik, zajedno s juna siromašnih u Europi, Vijeće biskupskih određenim načinom djelovanja koji podupire konferencija zemalja Europske unije dijalog i suradnju sa svim protagonistima, (ComECE) smatra da je prijeko potrebno počevši od siromašnih. izgraditi zajednicu solidarnosti i odgovorno‐ Pred četvrtinom cjelokupnoga čovječanstva sti. Upute za to sadržane su u „Izjavi o siroma‐ koja je danas još uvijek izložena opasnosti od štvu i društvenoj isključenosti“, koja je siromaštva i društvene isključenosti, europski objavljena 12. prosinca. Prvi pût kojim valja ići su biskupi potaknuli Europsku uniju i njezine prolazi kroz promicanje cjelovitoga razvoja, u zemlje članice da razviju, u suradnji s građan‐ skladu sa strategijom „Europa 2020.“, koju skim društvom i predstavnicima crkvi, cjelo‐ nije dobro izgubiti iz vidika, posebice što se viti pristup borbi protiv siromaštva i društve‐ tiče društvenih i okolišnih pokazatelja, i podu‐ noga isključenja u svim njegovim oblicima. pirući alternativne načine potrošnje i proizvo‐ Model „socijalnoga gospodarstva“ dnje – istaknuto je u dokumentu. Problem siromaštva je – prema mišljenju Potrebno je potom zajamčiti dosljednost europskih biskupa – iz periferija prešao u politikâ, kako bi buduće politike, a posebno središte naših društava, te danas muči djecu, one koje se odnose na pravedno porezno mlade, nezaposlene, siromašne radnike, i dis‐ ustrojstvo, pridonijele uklanjanju strukturalnih kriminirane društvene skupine. Najslabiji bi uzroka siromaštva. Na trećem mjestu – prema stoga trebali biti u središtu lokalnih naciona‐ mišljenju europskih biskupa – treba ponovno lnih politika, kao i Europske unije, vođenih uravnotežiti gospodarske interese i društvena načelima solidarnosti i supsidijarnosti. U glo‐ prava, zaustavljajući povećanje nejednakosti. balnomu međuovisnom gospodarstvu, i Zaštita odgovarajućih radnih uvjeta – nacionalne bi vlasti trebale surađivati, barem jedna je od odlučujućih točaka u zauzimanju na europskoj razini, u propisima i socijalnim koje Europska unija ima ostvariti, jačajući i poreznim politikama – mišljenje je europ‐ svoje zakone o radu, u poštovanju međuna‐ skih biskupa. rodnih propisa. Priznavanje obiteljima njiho‐ ve ključne uloge u društvu, i to većom potpo‐ (kta/rv) rom i politikama koje su usredotočene na

20 VRHBOSNA 1/2017 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 21 BK BIH Poruka biskupa mons. dr. Marka Semrena za Dan života 2017. Zaštita života i pravo na život od samog začeća

Poznati njemački astrofizičar Harald Lesch čovječanstvo na djelovanje koja život umnaža i istaknuti povjesničar i znanstveni žurnalist i usavršava. Harald Zaun u svojoj zajedničkoj knjizi pod Razmišljajući o Danu života, razmišljamo naslovom Najkraća povijest svega života, s pod‐ o obitelji u kojoj se rađa život, o dostojanstvu naslovom Reportaža o 13,7 milijardi godina obitelji, o dostojanstvu roditelja i djece. Bog je nastajanja i nestajanja[1] uvjerljivo i zorno izla‐ stvorio čovjeka na svoju sliku i priliku, i to je žu kako je nastao kozmos prije 13,7 milijardi izvor čovjekova dostojanstva: „Snagom takva godina, i to pra‐praskom, kako su nastali pro‐ identiteta svako je ljudsko biće – bez obzira na stor, vrijeme i materija, kako je nastalo svjetlo, dob, spol, društveni položaj, ideološko mišlje‐ kako su nastale milijarde galaksija, a u svakoj nje – nositelj unutarnjih i nepovrjedivih vrijed‐ od njih milijarde zvijezda, kako se sve u sve‐ nosti te subjekt neotuđivih prava. Čovjek je miru kreće brzinom svjetlosti i kako se ta brzi‐ odsjaj dobrote i moći trojedinoga Boga, ali uje‐ na mjeri svjetlosnim godinama, kako je nastao dno razumsko i voljno biće, sposobno djelova‐ naš planet Zemlja prije 4,5 milijardi godina, ti u ljubavi, prihvaćati drugoga i živjeti u život prije 3,5 milijarde godina, a čovjek se zajedništvu s drukčijim od sebe; obdaren je kao homo sapiens pojavio prije dvjesto tisuća sposobnošću da shvaća, preobražava, uljepša‐ godina. Toliko sve savršeno u svemiru funk‐ va svijet u kojemu se nalazi, kako bi se ostva‐ cionira da se čovjek može samo diviti. Poznato rili uvjeti života koji će sve više odgovarati nje‐ je da su se stari Grci divili kozmosu i da je iz govoj posebnosti i veličini“.[2] toga divljenja izviralo njihovo mišljenje. Bez djece nema budućnosti. Majke koje Nakon najnovijih prirodoznanstvenih spoz‐ rađaju djecu šire i promiču vrijednosti koje naja mi se još više možemo diviti kozmosu. Europa proglašava, ali ih često ne uvažava. Ne Nisu samo pjesnici čuđenje u svijetu, kako je zaboravimo da je Europa srce humanizma, jer pjevao veliki pjesnik Antun Branko Šimić, su u njoj proglašeni ljudske slobode i prava, nego je sav kozmos i sav život vrijedan čuđe‐ odnosno Deklaracija o ljudskim pravima. Bez nja i divljenja. života nema ni prava. Prava postoje da bi štiti‐ Prirodoznanstvenici – i oni koji vjeruju i oni la ljudski život i da bi služila njegovu razvoju. koji ne vjeruju u Boga – tvrde da je ovaj svijet To je danas, kao i ubuduće, potrebno i Europi, primjereno mjesto za čovjekov život, a suvre‐ i našoj zemlji Bosni i Hercegovini. meni psiholozi tvrde da ljudski život može Od trenutka začeća počinje novi život koji nije uspjeti samo u povjerenju. Imati povjerenje u ni očev ni majčin nego život novoga ljudskog život, radovati se životu, tražiti smisao i temelj bića koje se razvija po svojoj vlastitoj dinami‐ života te se diviti onoj moći koja rađa život, ci. Suvremena genetika je utvrdila da je od vodi čovjeka i čovječanstvo u uspjeli i puni prvog časa utvrđen program onoga što će život. Ako promotrimo cijelu povijest čovje‐ začeto biće biti – čovjek. To biće nikada neće čanstva, onda uviđamo da se mi ljudi, općeni‐ postati ljudsko ako to nije već od tada. Prema to gledano, i cijelo čovječanstvo borimo protiv tome, od prvog časa svog postojanja ljudsko života: protiv života u prirodi, u vodi, u zraku, biće u svojoj cjelokupnosti zahtijeva bezuvje‐ u šumi i u ljudima. To je ta zla sklonost u tno poštovanje koje dugujemo svakom čovje‐ čovjeku, koja želi život umanjiti i razoriti. ku. Stoga je život svet i nepovrediv od prvoga Bog je stvoritelj života. On je iz slobode i časa začeća. Iz toga proizlazi moralni impera‐ iz ljubavi stvorio život. Ona moć koja život tiv: ljudsku osobu treba bezuvjetno poštovati i stvara jedina je istinska moć, a sve moći koje ljubiti, bez obzira na njezino fizičko ili mental‐ život umanjuju i razaraju nisu nikakve moći no zdravstveno stanje i bez obzira na njezine u pravom smislu, nego su nasilje nad živo‐ osobine. Stoga zapamtimo da je život uvijek, tom. Život je čudesan i on je pravo Božje u svim svojim razdobljima i u svakoj dobi, čudo. Ljepota života obvezuje ljude i cijelo svet i trajno vrijedan. To nije zahtjev samo

VRHBOSNA 1/2017 21 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 22

vjere, nego i ljudskoga uma. Ne postoji neki Crkve, naroda, Domovine, ali i iskrenu zah‐ život koji je svetiji od drugoga; jednako tako valnost svima Vama, svećenicima, redovnici‐

BK BIH ne postoji ljudski život koji je po vrijednosti ma i drugima, koji se na razne načine trudite važniji od drugoga. Vjerodostojnost se nekog oko izgradnje kulture i civilizacije života, a zdravstvenog sustava ne mjeri samo po djelot‐ suzbijate kulturu smrti. vornosti, nego iznad svega po poštovanju Posebno zahvaljujem i izražavam veliko čovjeka i po ljubavi prema njemu, jer je život poštovanje svima onima u našoj Domovini uvijek svet i nepovrediv od nastanaka do pri‐ koji s velikom odgovornosti prema Bogu, rodne smrti. prema svojoj savjesti i prema svome narodu Obitelj kao relaciju između muškarca i štite ljudski život i visoko cijene dostojanstvo žene, roditelja i djece, ne valja miješati s dru‐ braka i obitelji. gim oblicima zajedničkoga života, koji pak Zahvaljujem svim pomagačima zaklade nastaju po drugoj logici, koji primjerice poči‐ „Da životu“, koju smo ustanovili prije više vaju na nekom dogovoru ili interesu, i kao godina, a koja potiče naše hrabre bračne dru‐ takvi mogu biti i nesigurni, kraćega ili dužega gove da budu spremni imati više djece. trajanja. Bog je ljude stvorio slobodne i oni iz Zahvaljujem i karitativnim i molitvenim te slobode stupaju u zajednicu ljubavi koja se skupinama koje se veoma trude oko pružanja zove brak i iz koje se razvija obitelj. Obiteljska pomoći mladim bračnim parovima kao i siro‐ ljubav oslobađa djecu od egoizma, pa tako mašnijim obiteljima. oslobođena djeca mogu istinski slobodno dje‐ Zahvaljujem također svim liječnicima i bol‐ lovati. Vrhunac toga istinskog djelovanja jest ničkom osoblju, kao i članovima obitelji koji ljubav. U obitelji se poštuje razlika među oso‐ su se istakli u spašavanju nerođenih života. bama i njihovo jedinstvo, pa se može reći da je Sve Vas molim: bdijte i dalje nad svakim obitelj prva slika Trojstva. ljudskim životom! Branite i štitite i ubuduće Moramo se suočiti s činjenicom opadanja ljudski život u njegovoj cjelovitosti! To je veli‐ nataliteta, što je velika opasnost za gospodar‐ ka zadaća i veliko poslanje za sve nas koje nam sku, društvenu i kulturnu budućnost europ‐ je povjerio sam Bog Životvorac! Neka Vas On skih naroda. Ovdje posebno ističem Bosnu i nagradi svojim blagoslovom i svojim mirom! Hercegovinu i hrvatski narod u njoj. Obitelj se ne može dokidati, njome se ne smije manipu‐ Banja Luka, Prvomučenici Franjevačkog reda, lirati. Stoga je neprimjereno brkati obitelj s 16. 1. 2017. drugim oblicima zajedničkoga života. Dr. Marko Semren, Ovom prigodom u ime svih katoličkih pomoćni biskup banjolučki i biskupa Bosne i Hercegovine upućujem vapaj predsjednik Vijeća za obitelj BK BiH za obnovu obitelji – rađanje djece, obnovu

______

[1] Harald LESCH, Harald ZAUN, Die kürzeste Geschichte allen Lebens. Eine Reportage über 13,7 Milliarden Jahre Werden und Vergehen, Piper, München‐Zürich 2010. [2] G. M. SALVATI, „Dostojanstvo čovjeka“, u: Enciklopedijski teološki rječnik, Kršćanska sada‐ šnjost, Zagreb, 2009, 209.

22 VRHBOSNA 1/2017 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 23 BK BIH XIX. redovno godišnje zajedničko zasjedanje HBK i BK BiH Priopćenje

Članovi Hrvatske biskupske konferencije i timljenja“ kojima su hrvatske biskupije poma‐ Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine gale pojedinim župama u BiH u saniranju rat‐ održali su svoje devetnaesto redovito godišnje nih šteta. Također su upoznati da je Biskupska zajedničko zasjedanje, 23. siječnja 2017. u zgra‐ konferencija BiH 2016. godine pokrenula akci‐ di Hrvatske biskupske konferencije pod pred‐ ju Nedjelje solidarnosti kojom župe s brojnijim sjedanjem mons. Želimira Puljića, nadbiskupa vjernicima unutar BiH podupiru župe na koji‐ zadarskog i predsjednika HBK, te kardinala ma je ostao mali broj vjernika i tako jasno Vinka Puljića, nadbiskupa metropolita vrhbo‐ pokazuju želju Crkve da opstane i dostojan‐ sanskog, predsjednika BK BiH. Sudjelovali su stveno živi u onim dijelovima Bosne i svi članovi obje Biskupske konferencije osim Hercegovine odakle su mnogi prognani. jednog člana HBK koji je bio spriječen. Biskupi pozivaju sve vjernike na onakvu Apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj spremnost pomaganja slabijima i potrebitijima nadbiskup Alessandro D’Errico pridružio se koja je pokazana u teškim danima rata te poti‐ dijelu zasjedanja te prenio poseban blagoslov ču članove svojih biskupijskih zajednica da na Svetog Oca i srdačne pozdrave poglavara tom putu ustraju i u mirnom razdoblju te takva Svete Stolice. Ističući da zajedničko zasjedanje povezanost bude istinski blagoslov onima koji omogućuje promišljanje o pastoralnim važnim daju kao i onima koji primaju. Posebno nagla‐ pitanjima i izazovima, kazao je da ovaj susret šavaju potrebu međusobne povezanosti na pruža posebnu mogućnost zajedničkog razmi‐ duhovnoj, molitvenoj i svakoj drugoj razini šljanja o trnovitom putu koji proživljava koja doprinosi boljitku Crkve i društva. Crkva Božja u Bosni i Hercegovini. Biskupi su razmišljali i o pojedinim zajedni‐ Saslušavši izvješće o radu Vijeća te čkim liturgijskim pitanjima. Ravnateljstva dušobrižništva za Hrvate u ino‐ Nakon što su saslušali izvješće o radu zemstvu, koje je, kao zajednički ured Hrvatske Komisije HBK i BK BiH za Hrvatski martirolo‐ biskupske konferencije i Biskupske konferen‐ gij, biskupi su ponovno izrazili zahvalnost cije Bosne i Hercegovine, nacionalni ured za svim članovima ove Komisije za njihovo zauzi‐ hrvatsku inozemnu pastvu, biskupi su pohva‐ manje oko prikupljanja podataka o žrtvama na lili rad ovih tijela i zauzimanje brojnih svećeni‐ području obje konferencije koja, ponajprije, ka, redovnika, redovnica te pastoralnih surad‐ imaju za cilj pronalazak onih osoba koje su nika i suradnica u naviještanju vjere na hrvat‐ dale svoj život iz ljubavi prema vjeri te bi se skom jeziku u brojnim zemljama diljem svije‐ mogao pokrenuti proces za njihovo proglaše‐ ta. Nakon što su informirani o trenutnom sta‐ nje blaženim. Zaključeno je da se hrvatskim nju u Hrvatskoj inozemnoj pastvi te aktualnim predstavnicima vlasti prenese očekivanje personalnim potrebama u hrvatskim župama, biskupa u vezi s poduzimanjem nužnih koraka misijama, zajednicama i centrima u inozem‐ na istraživanju o žrtvama totalitarnih sustava. stvu, biskupi su dali potrebne smjernice. Biskupi su saslušali i izvješće o radu Vijeća Raduje ih da hrvatske katoličke zajednice ne za misije te dali smjernice za daljnju plodnu zaboravljaju svoj rodni kraj u Republici suradnju na dobro misija i misionara iz Crkve Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini ili dijelovima u Hrvata. onih zemalja gdje Hrvati stoljećima žive te da Biskupi su također razmijenili mišljenja i o hrabro svjedoče svoju vjeru u Boga i vjernost nekim pitanjima u vezi s vjeronaukom u školi Katoličkoj Crkvi u zemljama u kojima su pro‐ te o mogućnostima zajedničkih akcija na našli svoj novi dom. planu ekumenizma i dijaloga. Biskupi su saslušali izvješće predsjednika Hrvatskog Caritasa i Caritasa BK BiH o prošlo‐ Zagreb, 23. siječnja 2017. godišnjoj akciji Tjedna solidarnosti s Crkvom i Tajništvo BK BiH Tajništvo HBK ljudima u BiH što je nastavak onih „akcija bra‐

VRHBOSNA 1/2017 23 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 24

Šesnaesta skupština Papinskih misijskih djela BiH

BK BIH Nacionalna uprava Papinskih misijskih djela pripremama i obilježavanju PMD‐a: Dana sveto‐ Bosne i Hercegovine započela je XVI. godišnju ga Djetinjstva ‐ Bogojavljenju, Svjetskom danu skupštinu u ponedjeljak, 20. veljače 2017. večer‐ misija ‐ Misijskoj nedjelji, Danu Djela sv. Petra njom Svetom misom u 18 sati u katedrali Marije apostola i Danu svjedoka vjere 24. ožujka, MIVA Majke Crkve u Mostaru. Misno slavlje predvo‐ BiH. Zatim o aktualnoj misijskoj akciji Crkve u dio je biskup mostarsko‐duvanjski i apostolski BiH ‐ izgradnji crkve Marije Pomoćnice u upravitelj trebinjsko‐mrkanski mons. Ratko Kimihururi (don Danko Litrić, Kigali, Ruanda), Perić, a u koncelebraciji bili su don Željko te o drugim misijskim planovima u 2017. godini. Majić, generalni vikar; mons. Luka Tunjić, Sudionici Godišnje skupštine u večernjim su nacionalni ravnatelj PMD u BiH; vlč. Antun satima slavili Svetu misu u župi sv. Ivana Štefan, nacionalni ravnatelj PMD‐a u Republici Apostola i Evanđelista u Mostaru gdje ih je Hrvatskoj; dijecezanski ravnatelji PMD‐a u ugostio župnik don Mladen Šutalo. Svetu misu BiH: mons. Vlado Lukenda za Banju Luku, vlč. je predvodio mons. Tunjić, a u koncelebraciji je, Pavo Šekerija za Sarajevo, vlč. Josip Tadić za uz župnika i dijecezanske ravnatelje, bio i don Vojni ordinarijat i don Marin Skender za Bernard Marijanović, hercegovački misionar u Mostarsko‐duvanjsku i Trebinjsko‐mrkansku Tanzaniji, koji je brojnom puku u propovijedi biskupiju te mons. Luka Pavlović, katedralni govorio o tomu tko je naš bližnji i koliko smo župnik, i don Ilija Petković ml., župni vikar. spremni pomoći ne samo onima oko nas, nego Biskup Perić je u propovijedi govorio o i onima koje ne poznajemo kao što su naši naj‐ Isusu Kristu, Božjem Izaslaniku, Misionaru, potrebitiji u misijama. Bio je prisutan i doneda‐ koji je u tri godine svoga djelovanja učinio vni nacionalni ravnatelj PMD‐a u BiH don Ivan nebrojeno dobrih djela, duhovnih i tjelesnih, u Štironja, župnik u Studencima, koji je nakon korist drugih, a onda je dao svoj život na križu Misnoga slavlja održao prigodnu animaciju i za sve čovječanstvo. Svojim je uskrsnućem susret s vjernicima koji su imali prigodu nešto ponudio novi život, a Otac ga je postavio kao više čuti o Papinskim misijskim djelima i pobli‐ Sudca živih i mrtvih. Prije odlaska s ovoga svi‐ že se upoznati s djelovanjem naših misionara jeta prenio je svoje misionarske i evangeliza‐ na temelju prezentacije i kratkoga filma o živo‐ torske ovlasti na svoje apostole, i na cijelu tu i radu fra Mire Babića u Keniji, sestara Crkvu, da poučavaju sve narode u onome što Služavki Maloga Isusa Provincije Bezgrješnog im je on govorio i da ih krste u Ime Presvetoga Začeća BDM sa sjedištem u Sarajevu s. Liberije Trojstva. Danas je u svijetu jedna trećina kršća‐ Filipović i s. Ane Uložnik, i s. Mirjam Filipović, na, a dvije su trećine onih koji ne slijede Krista Službenice Kristove, koje žive i djeluju u glav‐ Gospodina. Kršćani su dužni i molitvom i dje‐ nom gradu Haitija Port‐au‐Princu. Na koncu lom pomoći evangelizaciju Trećega svijeta. ovog jedinstvenog iskustva mons. Tunjić je zah‐ Radni dio Skupštine započeo je u utorak, 21. valio svima na učešću i pozvao nazočne sveće‐ veljače u prijepodnevnim satima u prostorija‐ nike i vjernike da otvore svoje srce Duhu ma Biskupskoga ordinarijata u Mostaru molit‐ Božjem koji će trajno jačati našu vjeru iz koje će vom i pozdravima domaćina. Sudionike je se roditi i konkretna ljubav prema potrebitima pozdravio vlč. Štefan iz Zagreba. Nakon usva‐ u svojim zajednicama i misijama. janja zapisnika s XV. godišnje skupštine i dnev‐ Skupština je završena u srijedu, 22. veljače, nog reda, svoja godišnja izvješća o djelovanju jutarnjom Misom, obilaskom Caritasovih Papinskih misijskih djela na nacionalnoj i dije‐ ustanova u Mostaru, župe i svetišta cezanskoj razini za 2016. godinu predstavili su Presvetog Srca Isusova u Studencima. Žup‐ mons. Tunjić i svi dijecezanski ravnatelji. nik i čuvar Svetišta don Ivan Štironja priredio Na sastanku se govorilo i o godišnjem susre‐ je ručak za članove Misijskog vijeća koji su tu svih hrvatskih misionara i misionarki koji se mu se zahvalili na dobroj suradnji i ručku te zateknu u domovini 2017. godine, u Splitu, o se razišli svojim kućama. misijskom mjesečniku Radosna vijest i misij‐ skom portalu, o nabavi maslinovih grančica, o (kta/cnak/pmd bih)

24 VRHBOSNA 1/2017 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 25 BK BIH Održana XV. sjednica Stalnog vijeća BK BiH

Stalno vijeće Biskupske konferencije Bosne i konferencije Bosne i Hercegovine održanog, 3. Hercegovine održalo je, 20. veljače 2017. u pro‐ i 4. studenog 2016. u Sarajevu. Tajništvu su u storijama Nadbiskupskog ordinarijata vrhbo‐ tom duhu dane potrebne smjernice. sanskog u Sarajevu svoju petnaestu sjednicu. Također su razmotreni važniji dopisi koji su Predsjedao je nadbiskup metropolit vrhbosanski pristigli od posljednjeg zasjedanja te dane kardinal Vinko Puljić, predsjednik BK BiH, a smjernice Tajništvu za njihovo rješavanje. sudjelovali su dopredsjednik BK BiH mons. Napravljen je i prijedlog dnevnog reda za Tomo Vukšić, vojni biskup u BiH, i član Vijeća 69. redovito zasjedanje Biskupske konferenci‐ mons. Pero Sudar, pomoćni biskup vrhbosanski, je BiH koje će se održati 21. i 22. ožujka 2017. te generalni tajnik BK BiH mons. Ivo Tomašević. u Mostaru. Stalno Vijeće razmotrilo je provedbu zaklju‐ čaka sa 68. redovitog zasjedanja Biskupske (kta)

Održana Skupština Konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica BiH

Petnaesta redovna skupština Konferencije Ocem u daru Duha Svetoga. Zajedništvo triju viših redovničkih poglavara i poglavarica Osoba postaje uzor, izvor i vrhunac zajedništva Bosne i Hercegovine (KVRPP BiH) održana je kršćana s Kristom; od nje nastaje zajedništvo 11. ožujka 2017. u franjevačkom samostanu na kršćana među sobom u bratskom životu.“ Petrićevcu u Banjoj Luci. Skupštinom je pred‐ Govoreći o poslanju i identitetu brata redovni‐ sjedao predsjednik Konferencije dr. fra ka, biskup Semren je istaknuo da dokument Miljenko Šteko. Na Skupštini su sudjelovali ističe bratstvo kao bitno obilježje. „Bratstvo je svi provincijalni poglavari i poglavarice zajed‐ dar koji brat redovnik prima od Boga Jednog i nica sa sjedištem u BiH, 5 predstavnika redo‐ Trojedinog. Bratstvo nije jednostavno plod vničkih zajednica čiji članovi djeluju u Bosni i osobnog napora nego je prije svega dar Božji; Hercegovini, s provincijalnim sjedištem izvan Brat redovnik je proročka memorija (sjećanje) BiH, kao i apostolski nuncij u BiH nadbiskup Isusa – Brata. Dar koji brat redovnik prima i Luggi Pezzuto, delegat Biskupske konferenci‐ dijeli sa svojom braćom preoblikuje se u dar je BiH pomoćni biskup banjolučki Marko koji se daje u poslanju. Njegovo se poslanje Semren te predsjednik Hrvatske konferencije sastoji konačno u izgradnji općeg bratstva ute‐ viših redovničkih poglavara i poglavarica pro‐ meljenog na vrijednostima Evanđelja. Bratstvo vincijal Jure Šarčević, OFMCap. braće redovnika nije zatvoreno u samo sebe; to Nakon uvodnih riječi i dobrodošlice fra je bratstvo za poslanje. Svako doba ima svoje Miljenka te pozdrava biskupa Semrena i pred‐ proroke, a današnje vrijeme traži od braće da sjednika Hrvatske redovničke konferencije, odgovore na suvremene društvene okolnosti, a sudionici Skupštine su u kratkim crtama pred‐ ti odgovori su: ‘proroštvo gostoljubivosti, pro‐ stavili djelovanje svojih zajednica. Zatim je roštvo smisla, proroštvo afirmacije ženskih vri‐ biskup Semren predstavio dokument jednosti, proroštvo brige i zaštite života te oču‐ Kongregacije za ustanove posvećenog života i vanja stvorenoga svijeta, proroštvo mudroga družbe apostolskog života „Identitet i poslanje korištenja novih tehnologija’.“ brata redovnika u Crkvi” te istaknuo: Uslijedila je rasprava u kojoj su sudionici „Naslovnici ovoga dokumenta nisu samo braća Skupštine zaključili da smjernice dokumenta redovnici, nego redovnice, svećenici, laici i čita‐ treba pretočiti u život, također su zahvalili va Crkva. U dokumentu Crkva je viđena kao predsjedniku Hrvatske redovničke konferen‐ otajstvo zajedništva na sliku zajedništva Sina s cije za tiskanje i dostavljanje toga dokumenta.

VRHBOSNA 1/2017 25 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 26

Nadbiskup Pezzuto obraćajući se sudionici‐ koji je u postupku promjene. „Smjernice i pro‐ ma Skupštine izrazio je radost zbog susreta na pisi su dobrodošli. Ipak, ‘mutuae relationes’

BK BIH tradicionalnom zasjedanju. S obzirom na ovo‐ trebamo izgrađivati, prije svega, u svome srcu, godišnju temu Skupštine, nuncij Pezzuto usre‐ ispunjenom ‘crkvenim osjećajem’. Srcem koje dotočio se na dva aspekta „proročke dimenzi‐ je svjesno da je Kristova Crkva jedna jedina i je“ života brata redovnika: „Proroštvo gosto‐ da joj svi, i svatko od nas, služimo u bogatstvu ljubivosti“ i „Proroštvo smisla“. Istaknuo je da raznolikih karizmi, onkraj uskih i kratkovid‐ „prihvaćanje i gostoljubivost ne trebaju biti nih vlastitih interesa koji se često odnose na shvaćeni samo u uskom fizičkom smislu, nego područja jako materijalna, koja nemaju baš iznad svega kao prihvaćanje drugoga u vlasti‐ ništa s Kraljevstvom Nebeskim za koje smo tom srcu. Nadbiskup Pezzuto, naglasio je važ‐ uložili cijeli naš kratki život ovdje na zemlji“, nost proroštva prihvaćanja i gostoljubivosti u zaključio je nadbiskup Pezzuto. jednom multikulturnom, multietničkom i mul‐ Uslijedilo je euharistijsko slavlje koje je tireligijskom kontekstu. „Drugi aspekt predslavio nadbiskup Pezzuto, koji je također ‘Proroštvo smisla’ – Crkva je pozvana biti izrekao homiliju. ‘kompas’ usred čovječanstva. Ali unutar U popodnevnom radu predsjednik Crkve, ‘posvećeni život’ ima posebno mjesto i Konferencije i pročelnici povjerenstava koja priliku pokazivati na proročki način pravi smi‐ djeluju pri KVRPP BiH podnijeli su izvješća. U sao života jer je svaka posvećena osoba morala završnom dijelu, sudionici Skupštine posjetili proći ovaj put: traženje istinskog smisla života su trapističku opatiju „Marija Zvijezda” koja i nastojanje da ga se utisne u svoju osobnu je početkom 20. stoljeća bila središte duhov‐ stvarnost.“ U posljednjem dijelu svoga inter‐ nog, odgojnog, gospodarskog i kulturnog venta, Nuncij je govorio o dokumentu napretka banjolučkog kraja. “mutuae relationes”– ekleziologiji zajedništva i važnosti hijerarhijskih i karizmatskih darova, (kta/kvrpp bih)

Poslanica biskupa Josipa Mrzljaka u povodu Tjedna solidarnosti s Crkvom i ljudima u BiH

Draga braćo i sestre u Kristu! Ove godine treća korizmena nedjelja pada na 19. ožujka, kada slavimo i blagdan sv. Tjedan solidarnosti i zajedništva s Josipa. O svetom Josipu nema mnogo zapisa Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini obi‐ u Svetom pismu. Ne spominje se ni jedna nje‐ lježit ćemo ove 2017. godine po 11. put. gova izgovorena riječ. Ipak, možemo reći Tjedan je izrastao kao izraz želje mnogih kako je bio čovjek vjere, opisan posebno u vjernika i ljudi dobre volje u Hrvatskoj, a događaju Isusova rođenja i njegova djetinj‐ odlukom biskupa HBK uobličio ga je stva. Evanđelje opisuje kako je poslušao Hrvatski Caritas. Tjedan sa zahvalnošću anđeoski glas u snu, te se poslušno odazvao prihvaćaju i prate Hrvati u Bosni i Her ce ‐ zahtjevu koji je stavljen pred njega; bio je govini, ali i mnogi naši iseljenici diljem svije‐ radišan čovjek, stolar, te je zbog toga Isusa ta. Ovaj Tjedan postaje sve više znak molit‐ pratio glas „stolareva sina”. Josipov život venog i duhovnog povezivanja, ali također, prošao je kao i toliki životi ljudi prije i poslije prema mogućnostima, i materijalnog poma‐ njega koji se ničim nisu istaknuli u svojoj sre‐ ganja. Mnogi potrebiti zahvalni su za svaki dini i za svoga vremena. primljeni dar, a posebno stari i nemoćni koji Međutim, taj skromni muž koji je bio toli‐ ne žele napustiti svoju domovinu Bosnu i ko blizak Isusu i Mariji, Kristovoj Majci, Hercegovinu. Budimo i ove godine na treću intimni sudionik njihovih zemaljskih života i korizmenu nedjelju povezani zajedničkom ostvarenja kojima su čovječanstvu otvorili molitvom i uzajamnim pomaganjem! vrata Neba, zaslužuje svu našu vjerničku

26 VRHBOSNA 1/2017 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 27 BK BIH pozornost. On je uistinu posjedovao sve oso‐ ka, one evanđeoske, koja nam se otkriva u bine koje mu Crkva i zajednica vjernika iska‐ Isusovim riječima u jedanaestom poglavlju zuju u liturgiji i pučkim pobožnostima. On je Matejeva evanđelja: „Slavim te, Oče, zaručnik i zaštitnik Djevice, hranitelj Sina Gospodaru neba i zemlje, što si ovo sakrio Božjeg, glava obitelji, pravedan, mudar, jak, od mudrih i umnih, a objavio malenima.” čist, vjeran, poslušan, ogledalo strpljivosti, Evanđelje naviješta novo Kraljevstvo, ono ures radnika, ures domaćeg života. Stoga nas Nebesko, a objavljuje se onima koji su na lje‐ ne čudi da njegov lik susrećemo u našim stvici ljudskih vrijednosti nisko, tzv. malim, crkvama, na oltarima, u obiteljskim domovi‐ neznatnim ljudima! ma i zazivamo ga kao zaštitnika djece, obite‐ Sveti Josip tako postaje model skromna lji, radnika, izbjeglica, umirućih… čovjeka koji po predanju Bogu omogućuje Ne čudi nas ni da ga je Hrvatski sabor još da se ostvari djelo spasenja. Poručuje nam davne 1687. godine, dakle prije 330 godina, da je za ispunjen i dobar život dovoljno proglasio i zaštitnikom hrvatskog naroda. pouzdati se u Božji plan za svakoga od nas, Evanđelje po sv. Ivanu spominje ga kao pa i onda kada ga ne razumijemo! U ovim pravedna čovjeka (usp. Mt 1,19). Nema veće vremenima posvećenima natjecanju u stjeca‐ slave niti počasti koja bi se ovom čovjeku nju materijalnih dobara, sebičnom egoizmu, skromna podrijetla mogla pripisati. koji nas otuđuje od zajedništva s našim bliž‐ Jednostavan, siromašan, iskren, radišan njima, ali i onima koji su nam bližnji po čovjek, nedokučiva nutarnjeg života i duho‐ vjeri, tradiciji, duhu, povijesti, iskustvima ‐ vne snage, odazvao se Božjoj providnosti i sveti nas Josip podsjeća da se ne trebamo postao suradnik djela spasenja prihvaćajući stidjeti ako živimo skromno, od rada svojih „uvjete” za bračnu sreću, odgovornosti ruku, ako nismo u prvim redovima, ako se odgoja i obiteljskih tereta, nudeći i žrtvujući ničim posebno ne ističemo. Upravo tim cijeloga sebe kako bi se ostvarilo djelo spa‐ skromnim ali dostojanstvenim životom od senja po Bogu i čovjeku kojemu je on po dje‐ rada, primjerom marljivosti, radišnosti i lovanju Duha Svetoga nadjenuo ime Isus vjernosti Bogu, zajedništvom u nevoljama i (usp. Mt 1,25), priznavši ga svojim zakoni‐ teškim vremenima ostvaruje se i pokazuje tim djetetom. da upravo ono „siromašno” u očima ovoga Sv. Josip bio je, dakle, vrlo predan i posve‐ svijeta ostaje zalogom općeg dobra, zajedni‐ ćen čovjek. Potpuno predan! Predan Djevici štva i opstanka pojedinca i naroda, i poka‐ Mariji, predan Isusu, prihvaćajući sve terete, zuje se kao najveće „bogatstvo”. odgovornosti, rizike i opasnosti kojima je Po zagovoru i primjeru sv. Josipa podsje‐ bila okružena sveta Obitelj. On je bio poslu‐ timo se da smo sve što činimo pozvani činiti žitelj, radnik, žrtva iz sjene bez koje se uvijek s malo više ljubavi. Stoga Vas, braćo i mnoga velika djela našeg Spasitelja ne bi sestre, pozivam da i ove godine u Tjednu mogla dogoditi. Bez njega Marija ne bi imala solidarnosti i zajedništva, a osobito u nedje‐ zaštitu, mali Isus u betlehemskoj štali ne bi lju, na Blagdan sv. Josipa, budemo duhovno imao toplinu. Njihov bijeg u Egipat, skro‐ bliski jedni drugima, da nas granice država man život mlade obitelji koja se u tuđini pre‐ ne razdvajaju, nego da nas naša katolička hranila zahvaljujući Josipovu radu, mjeseci vjera i Crkva, u kojima stoljećima živimo, šutljiva rada i skrivene patnje za domom, ali duhovno ujedine. Uz izraze zahvalnosti, u isto vrijeme gledanje kako dječak Isus neka nas sve blagoslovi dobri i milosrdni napreduje u dobi i mudrosti. Po životu i Bog po zagovoru sv. Josipa. djelu svetog Josipa vidimo kako maleno i neznatno može postati vrlina bez premca. Mons. Josip Mrzljak Ovdje je na djelu svjedočanstvo i prikaz predsjednik Hrvatskog Caritasa jedne drugačije dimenzije vrijednosti čovje‐

VRHBOSNA 1/2017 27 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 28

Priopćenje sa 69. redovitog zasjedanja Biskupske

BK BIH konferencije Bosne i Hercegovine

(21. i 22. ožujka 2017. u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Mostaru)

Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine Odlučeno je da se, u skladu s Temeljnim održala je, 21. i 22. ožujka 2017. u prostorijama odredbama BK BiH za televizijski, radijski i Biskupskog ordinarijata u Mostaru svoje 69. internetski prijenos liturgijskih slavlja, osnuje redovito zasjedanje pod predsjedanjem nadbi‐ stručno tijelo koje će predlagati plan televizij‐ skupa metropolita vrhbosanskog kardinala skih i radijskih prijenosa te brinuti da prijeno‐ Vinka Puljića, predsjednika BK BiH. Sudjelovali si budu u skladu s liturgijskim normama. su svi članovi BK BiH te delegat Hrvatske Saslušavši izvješće o radu Vijeća za kler BK biskupske konferencije mons. Slobodan Štam‐ BiH, biskupi su zahvalili svim sudionicima i buk, biskup hvarsko‐bračko‐viški. svima koji su sudjelovali u organizaciju Trećeg Tijekom zasjedanja s biskupima se susreo susreta svećenika u BiH održanog, 18. lipnja apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini mons. 2016. u Tomislavgradu. Također su dogovorili Luigi Pezzuto koji je pohvalio pojedine inicija‐ dnevni red Četvrtog međudekanskog susreta tive na planu odgoja svećeničkih kandidata. koji će se održati, 27. travnja 2017. u Travniku Pozvao je biskupe da nastave pružati znakove kao još jedan od znakova povezanosti Crkve nade katolicima, ali i svim ljudima u BiH te na razini Bosne i Hercegovine. Kroz izvješće o kod zaposlenih u raznim institucijama buditi radu Vijeća za katehezu BK BiH, biskupi su osjećaj odgovornosti i potrebu služenja. dali potporu i smjernice za obilježavanje 25. Biskupi su saslušali izvješća svojih delega‐ obljetnice uvođenja konfesionalnog vjeronau‐ ta s raznih susreta u zemlji i u inozemstvu te ka u škole te odobrili logo Katehetskog ureda odredili delegate za predstojeće međunaro‐ BK BiH. dne susrete. Kroz opširno izvješće o radu Pedagoškog Predsjednici Vijeća i Komisija BK BiH te vijeća katoličkih škola za Europu BK BiH, Tajništva i Katoličke tiskovne agencije BK BiH biskupi su imali prigodu čuti temeljne infor‐ podnijeli su izvješća o radu u 2016. godini. macije o brojnim aktivnostima koje se poduzi‐ Pošto su saslušali izvješće o radu Vijeća za maju na planu katoličkog školstva kao i o ekumenizam i dijalog među religijama i kultu‐ poteškoćama s kojima se susreću pojedini rama BK BiH, biskupi su zahvalili svima koji katolički školski centri ponajprije zbog nedo‐ su se aktivno uključili u obilježavanje voljne otvorenosti nekih struktura vlasti. Molitvene osmine za jedinstvo kršćana te poh‐ Informirani o radu Vijeća za laike BK BiH i valili organizatore raznih ekumenskih i dijalo‐ Odbora za mlade BK BiH, biskupi su posebno ških susreta koji doprinose izgradnji među‐ pohvalili zauzimanje na planu pastorala mla‐ sobnog povjerenja. Svjesni važnosti odgoja dih na biskupijskim razinama i na razini budućih svećeničkih kandidata, posebnu Biskupske konferencije. Kroz izvješće pred‐ pozornost posvetili su radu Vijeća za bogoslo‐ sjednika Vijeća za obitelj BK BiH upoznati su o vna sjemeništa i Vijeća za mala sjemeništa BK raznim incijativama na planu pastorala obite‐ BiH. Zahvalili su organizatorima i sudionici‐ lji i priprave mladih za brak u posljednje vrije‐ ma stručnih skupova na planu formacije sve‐ me. Posebno ih raduje da Komisije Justitia et ćeničkih kandidata. pax BK BiH, a što je vidljivo iz godišnjeg izvje‐ Utvrdivši da Komisija za nauk vjere BK šća, nastoji probuditi svijesti odgovornih i BiH nije uočila razlog radi kojeg bi trebala rea‐ ukazati na nužnost pomoći brojnim obesprav‐ girati, biskupi su upoznati s radom Vijeća za ljenim ljudima. sredstva društvenog priopćivanja BK BiH s Kroz izvješće Vijeća za liturgiju BK BiH posebnim naglaskom na inicijative i događa‐ biskupi su upoznati s pojedinim aktualnim nja u vezi s obilježavanjem Dana sredstava pitanjima na liturgijskom planu koja je nužno društvenoga priopćivanja u Bosni i rješavati kroz aktivnu suradnju s Biskupskom Hercegovini, u nedjelju 25. rujna 2016. komisijom HBK za liturgiju jer je riječ o Crkvi

28 VRHBOSNA 1/2017 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 29 BK BIH u hrvatskom narodu. Saslušali su i izvješće o Nakon što je Sveti Otac je odlučio ustanovi‐ radu Katoličke tiskovne agencije koja na pose‐ ti Dan molitve i pokore za žrtve spolnog zlo‐ ban način uprisutnjuje rad Biskupske konfe‐ stavljanja te molitve Bogu za jasniju svijest rencije u javnosti. odgovornosti svih članova Crkve u pogledu Biskupi su prihvatili godišnje izvješće osoba maloljetne dobi njoj povjerene, biskupi Misijske središnjice i Papinskih misijskih djela su odredili da taj „Dan molitve i pokore za BiH, a raduje ih vrlo dobra suradnja s žrtve nasilja i zlorabljenja“ u (nad)biskupija‐ Papinskim misijskim djelima Hrvatske što je ma u Bosni i Hercegovine bude petak pred vidljivo kroz zajednički rad na promidžbenim Cvjetnicu ‐ u narodu poznat i kao Cvjetni materijalima za Misijsku nedjelju, Djelo sv. petak o čemu su pripremili zaseban Proglas. Djetinjstva, MIVU, godišnji susret misionara, U povodu ovogodišnjeg obilježavanja stote Radosnu vijest, različite tiskane materijale i obljetnice Gospinih ukazanja u Fatimi, bisku‐ misijske animacije. Zahvalni su svim animato‐ pi su odlučili da će u svim biskupijama biti rima i promicateljima misija kao i svima koji obavljena posveta Blaženoj Djevici Mariji. su svojim molitvama i konkretnom pomoću Biskupi su, 20. ožujka 2017. sudjelovali na trajna potpora misionarima i misionarkama. zajedničkom Euharistijskom slavlju u mostar‐ U sadašnjem osjetljivom političkom tre‐ skoj katedrali Marije Majke Crkve na liturgij‐ nutnu biskupi podržavaju i potiču sve legal‐ sku proslavu svetkovine sv. Josipa, zaštitnika no izabrane predstavnike hrvatskog naroda Mostarsko‐duvanjske biskupije. Predsjedao je da se svim demokratskim sredstvima zalažu kardinal Puljić, a prigodnu propovijed izre‐ za zaštitu i promicanje svih temeljnih ljud‐ kao je pomoćni biskup banjolučki mons. skih prava i sloboda svih građana Bosne i Marko Semren. Hercegovine, ali i da se izbore za jednako‐ pravan položaj hrvatskog naroda s druga Mostar, 22. ožujka 2017. dva naroda. Tajništvo BK BiH

Izjava komisije Justitia et pax BK BiH s obzirom na društveno-političku situaciju u BiH

Iako je od završetka posljednjeg rata u našoj neprihvaćanje u jed na k opravnosti, s druge zemlji cijeli jedan naraštaj doživio svoju puno‐ strane, na ovim našim pr o storima nikada nije ljetnost, još uvijek se, osobito na planu dru‐ urodilo dobrim plodovima. štveno‐političkih događanja, osjećaju ratne posljedice koje i danas mnoge naše sugrađane Pravo na dom i domovinu priječe da drugima i drugačijima priznaju i poštuju njihova temeljna ljudska prava. I ovom prigodom – podsjećamo na jasan stav Za osvajanje političke vlasti i svega što s tom kojega su, odmah po završetku rata, 25. siječnja vlašću dolazi, koristile su se, a i dalje se koriste 1996., članovi Biskupske konferencije Bosne i brojne nepravde daytonskog unutarnjeg ure‐ Hercegovine, izrazili u svojoj poslanici „sveće‐ đenja Bosne i Hercegovine i, napose njegove nicima, redovnicima, redovnicama i puku implementacije, koje je, uz ostalo, omogućilo Božjem“: „Nošeni željom za mirom i pomire‐ legaliziranje progona i etničkog čišćenja. njem svi mi, sinovi i kćeri ove zemlje, stječemo Razlike među ovdašnjim narodima i ljudi‐ neotuđivo pravo tražiti od međunarodne zajed‐ ma če sto se ne prepoznaju kao bogatstvo i nice, koja nam je nametnula ovakav okvir mira, višestolj e tna datost naše domovine nego biva‐ da nam pomogne pretvarati ga u mir po mjeri ju korišteni kao opravdanje za traženje takvog pravde i pravičnosti, a to znači po mjeri čovje‐ rješenja koj e mu je mjerilo ponajviše etnička ka... Mi još jedanput podsjećamo na temeljnu pripadnost. Tak vo ponašanje s jedne strane, a istinu da čovjek u svome domu i narod u svojoj nijekanje identite ta drugog i drugačijeg te domovini ne mogu nikad biti na tuđem, niti u

VRHBOSNA 1/2017 29 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 30

manjini. Njihovo je temeljno pravo živjeti svo‐ bilo kakva parcijalna i, suštinski gledano, krat‐ jim identitetom, ali i obveza poštivati tuđi.“ kotrajna politička rješenja koja će – a to nam je

BK BIH Kao i do sada, tako će Katolička Crkva u BiH 20‐godišnje poratno iskustvo pokazalo – rađa‐ i ubuduće, stajati na strani onih, koji se trude oko ti novim nepravdama, koja bi najmalobrojniji promicanja pravde kao najvećeg dobra, nasuprot autohtoni hrvatski narod u njegovim pravima svakog drugog promišljanja i opredjeljenja. svela na manjinu, a ujedno opstojnost države Trudit će se – zajedno sa svim dobronamjer‐ Bosne i Hercegovine ozbiljno dovela u pitanje! nim ljudima u našoj zemlji i izvan nje – osobito U skladu s posljednjim stavom naših bisku‐ oko odlučnog i sustavnog ispravljanja i otkla‐ pa, Komisija Justitia et pax i ovaj put potiče njana dosadašnjih nepravdi prema pojedincima domaće političare da konačno u prvi plan i takozvanim manjinskim etničkim ili vjerskim stave istinsku dobrobit čovjeka, a ne uskogru‐ zajednicama; oko veće potpore – u duhu apela dne političke i stranačke interese. Apeliramo papā Ivana Pavla II. i Benedikta XVI. – održi‐ na međunarodnu zajednicu, poglavito na čla‐ vom povratku svih prognanih i izbjeglica koji to nice Europske unije, Sjedinjene Američke žele, osobito katolika, kojima je svih poratnih Države i Rusiju, kao jamce Daytonskog mirov‐ godina pružena daleko najmanja potpora od nog sporazuma, na temelju kojega je društve‐ strane državnih institucija, a u mnogo slučajeva no‐politički uređena Bosna i Hercegovina, da uporno i na razne načine onemogućavan njihov zajednički i odlučnije nego do sada pomognu održivi povratak. U tom kontekstu podsjećamo u stvaranju dugotrajnog rješenja aktualnih bre‐ na zabrinutost pape Ivana Pavla II.[1] zbog neri‐ menitih političkih pitanja radi trajnog i pra‐ ješenog pitanja izbjeglica i prognanika s banjo‐ vednog mira u našoj zemlji. lučkog područja, iz Bosanske Posavine i drugih Hoće li to značiti: da je konačno sazrelo vri‐ dijelova Bosne i Hercegovine, koji čekaju povra‐ jeme za davno obećano „raspakiranje tak na svoju zemlju u potpunoj sigurnosti kako Daytonske kutije“ i zajedničko nalaženje dru‐ bi tamo živjeli životom dostojnim čovjeka. gog najboljeg mogućeg rješenja, koje će poštiva‐ ti temeljna ljudska prava i činjenicu etničke, Nužno je dati dobronamjeran prijedlog vjerske, kulturne i jezične različitosti te gospo‐ darskih potreba cijelog društva i pravedne Vodstvo Katoličke Crkve u našoj zemlji u raspodjele društvenih dobara, ostavljamo duhu socijalnog nauka Crkve osjeća svojom mudrosti i zrelosti legalno izabranih političkih obvezom zalagati se ponajprije za one najsla‐ dužnosnika. Za nas je nedvojbeno da je ovo bije koji su u političkim igrama na rubovima navedeno sigurno prikladnije od dosadašnjega događanja: za obespravljene, prognane, nepostojanja demokratske, moderne, funkcio‐ nezbrinute, malobrojne. Također je svjesno da nalne i pravne države ili od, možebitnih, krat‐ treba davati moralne prosudbe o ponašanju kotrajnih rješenja koja bi zacijelo unijela još više državnih i drugih političkih dužnosnika nepovjerenja među ovdašnje narode i dala real‐ prema svim žiteljima naše zemlje. nu podlogu svima onima koji u svojim glavama Ovom prigodom podsjećamo također na ponovno prizivaju neke nove oružane sukobe. jasan stav naših biskupa kojeg su zajedno s biskupima Republike Hrvatske izrazili u svojoj Svima i na svim područjima sva prava Izjavi od 15. listopada 1993.: „Ne možemo se pomiriti ni s kakvim političkim rješenjem o U tom duhu i ovom prigodom potičemo budućnosti te napaćene zemlje koje bi ozako‐ sve ljude u vlasti da teže takvom unutarnjem nilo uništenje više od polovice članova i imovi‐ uređenju naše domovine u kojem će svaki ne Katoličke Crkve i hrvatskog naroda u čovjek u svakom njezinu dijelu imati sva ljud‐ Republici BiH. Time bi se, praktički, ugasile ska prava i vjerske slobode, a svaki narod biti dvije katoličke biskupije na području Europe.“ jednakopravan u svom identitetu s druga dva naroda. Takvo rješenje moguće je pronaći kroz Odlučnije tražiti trajno pravedno rješenje otvoreni i argumentirani dijalog najprije unu‐ tar svakog od naroda, a onda i između narodā Na tom tragu, za očekivati je – u ime istine i i svih onih koji sudjeluju u društveno‐politi‐ pravednosti – da biskupi nikada neće podržati čkom životu naše zemlje. Isključivost, jed‐

30 VRHBOSNA 1/2017 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 31 BK BIH noumlje i želja za majorizacijom onih manje srca izlazi samo jedna misao: vi ste u zajedni‐ brojnih, uz odricanje dijela vlastitog naroda, štvu. Iako je katkada nesavršeno, ovo zajedni‐ nikada nisu vodili dobru nego su kroz cijelu štvo biva s upornošću građeno na svim razina‐ povijest uzrokovali mnogo patnje te nanijeli ma bez ikakve razlike“. U tom duhu se s pra‐ bol brojnim nedužnim ljudima, o čemu nam vom očekuje od svih članova biskupijskih tako zorno svjedoče i nedavna ratna stradanja. zajednica u Bosni i Hercegovini, a posebno od svećenike, redovnika i redovnica da se trude Poticaj hrvatskim političarima oko njegovanja istinskog zajedništva utemelje‐ noga na evanđelju Isusa Krista i oko zauzetosti Kao pripadnici domicilnog hrvatskog naroda osobito za one rubne, najobespravljenije, najza‐ potičemo i ovaj put ponajprije hrvatske legitimne postavljenije i najpotrebnije te oko otvorenosti predstavnike vlasti na svakoj od njenih razina da prema drugima i drugačijima. ne zaborave svoju obvezu i poslanje predstavlja‐ Božja providnost koja se očitovala mnogo ti sve članove svoga naroda u svakom dijelu ove puta u ovdašnjoj povijesti, te baština sposob‐ zemlje, posebno one najslabije koji žive kao broj‐ nosti istinskog suživota s onima koji su druga‐ čana manjina u svom rodnom kraju, u opravda‐ čijeg religijskog i nacionalnog predznaka, nom nastojanju za jednakopravnošću s druga ozbiljuju našu kršćansku nadu i potkrjepljuju dva naroda u Bosni i Hercegovini. tu našu odlučnost. Uvjereni smo da to vrijedi i za legalne pred‐ stavnike drugih naroda i za sve ljude imajući Poticaj na molitvu na umu poznato zlatno pravilo: „Sve, dakle, što želite da ljudi čine vama, tako činite i vi Komisija Justitia et pax, kao savjetodavno njima“ (Mt 7,12). tijelo BK BiH, potiče i cjelokupan vjerujući puk Božji u našoj zemlji na obnavljanje – oso‐ Crkva ostaje uz narod bito molitvom – svoje vjere i svoga pouzdanja u Boga koji vodi i usmjerava našu i cjelokup‐ U aktualnom ozračju kada mnogi putem nu ljudsku povijest. Potrebno je da se kao vje‐ medija zbunjuju i, u krajnjoj crti, razočaravaju i rodostojni Kristovi suradnici dokažemo i kao plaše domaćeg „običnoga“ čovjeka, ističemo istinski graditelji pravednog i trajnog mira u kako naša krajevna Crkva u Bosni i Hercegovini ovoj zemlji, koju je Božja providnost povjerila – pod time mislimo na njezin ministerijalni dio: i nama, članovima Katoličke Crkve. svećenstvo i redovništvo, odnosno crkveno Na kraju ove naše Izjave pozivamo sve čla‐ vodstvo – i sada, kao i do sada, čvrsto stoji uz nove biskupijskih zajednica u našoj zemlji da i povjereni joj narod. Naglašavamo potrebu na sva sadašnja događanja gledaju kroz mjeru jedinstvenosti i odlučnosti u zajedničkoj nakani Evanđelja imajući uvijek na umu da je Isus Krist sve (u)činiti kako bismo kao Katolička Crkva Put, Istina i Život (usp. Iv 14,6). S čvrstom vje‐ ostali i opstali na ovim prostorima na što nas rom da je Bog jedini istinski darovatelj mira te obvezuje Kristov nalog, a i brojni poticaji Svete da mir dolazi iz ljudskoga srca, potičemo sve na Stolice. Podsjećamo na smjerodavne riječi pape žarku molitvu Gospodinu da On upraviteljima Franje o obvezi međusobnog zajedništva, koje naše zemlje udijeli mudrosti i sloge te ispuni nji‐ je on uputio našim biskupima tijekom njihova hova srca ljubavlju prema pravednom miru, pohoda „ad limina“, 16. ožujka kako bi ova zemlja postala mjesto lijepog življe‐ 2015.:ercegoiHercegovine „Poznate su mi povi‐ nja za sve njene stanovnike u vlastitom identite‐ jesne prilike koje su doprinijele različitosti tu i u otvorenosti prema drugima i drugačijima. Bosne od Hercegovine u mnogim oblicima. Ipak, vi ste jedno tijelo: vi ste katolički biskupi Sarajevo, 23. ožujka 2017. na jednom pograničnom području u zajedni‐ Mons. Franjo Komarica, biskup banjolučki štvu s Petrovim Nasljednikom. Spontano mi iz Predsjednik Komisije Justitia et Pax BK BiH

______[1] Iz govora Papa Ivana Pavla II. veleposlaniku BiH Miroslavu Palameti, 27. 2. 2004.

VRHBOSNA 1/2017 31 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 32

Proglas ustanovljenja Dana molitve i pokore

BK BIH za žrtve nasilja i zlorabljenja

Na prijedlog Papinskog povjerenstva za prikazali kao duboko nemoralnu ustanovu. zaštitu maloljetnika, Sveti Otac je odlučio Naglašavamo da se i u takvom djelovanju pre‐ ustanoviti Dan molitve i pokore za žrtve spol‐ poznaje sotonski prsti te su svi oni, koji na to nog zlostavljanja te molitve Bogu za jasniju pristaju, također potrebiti naših molitava i djela svijest odgovornosti svih članova Crkve u pokore za njihovo obraćenje. Želeći da živimo pogledu osoba maloljetne dobi njoj povjerene. na ovdašnjem području, Bog nas potiče da Poslušni Papinoj želji, odredili smo da taj budemo proročki prisutni i u drugim područji‐ „Dan molitve i pokore“ u našim (nad)biskupi j a ‐ ma života gdje današnja djeca nepravedno ma bude petak pred Cvjetnicu – u narodu poz n ‐ trpe. Stoga se moramo prisjetiti i sve druge at i kao Cvjetni petak. Ove godine je to 7. travnja. djece – rođene i još nerođene – te maloljetnika Toga ćemo dana zajedno u liturgijskim koji su na različite druge načine žrtve grijeha slavljima ili osobno u svojoj molitvi posebno odraslih kao i grješnih struktura našeg društva. moliti za svu izrabljivanu djecu, ali i za obra‐ Stoga potičemo moliti i za svu nerođenu ćenje onih koji su krivci toga Bogu mrskog djecu koja su žrtve pobačaja; zlodjela. Na istu nakanu vršit ćemo i drago‐ za svu djecu i maloljetnike koji na svom voljna pokornička djela. tijelu i u svojoj duši nose rane i ožiljke ratnih Dok istodobno zahvaljujemo Božjoj milosti strahota; za svu djecu i maloljetnike koji su što izopačenost spolne zloporabe maloljetnika ne žrtve trgovine ljudima, te sramotne rak rane predstavlja breme koje opterećuje našu domo‐ našeg vremena, i koji bivaju izrabljivani kao vinsku Crkvu, a svjesni svih drugih teških nasi‐ roblje u bezočnom prosjačenju; lja i nepravdi koje opterećuju naše narode i naše također i za sve one kojima su uskraćena društvo, pridružujemo se proširenosti molitve za bilo koja od ljudskih prava. sve one koji su diljem svijeta žrtve ovog teškog Svoju nadu u djelotvornost naših molitava i zlodjela i izražavamo im svoju kršćansku duho‐ pokorničkih djela polažemo ne u svoju praved‐ vnu solidarnost. Osobitu sućut iskazujemo nost nego u Krista Isusa, raspetog i uskrsloga, onima koji i danas pate zbog toga što su u svojoj po čijim zaslugama, u Duhu Svetom, i imamo intimi, djetinjoj nevinosti i povjerenju, povrijeđe‐ pristup k Bogu Ocu. Neka ondje gdje se umno‐ ni po zlodjelima onih koji pripadaju Katoličkoj žio grijeh, nadmoćno izobiluje milost:„kao što Crkvi – bilo da su klerici, redovnici/ice ili laici. grijeh zakraljeva smrću, da tako i milost kralju‐ Ujedno molimo dragoga Boga da našu domo‐ je pravednošću za život vječni po Isusu Kristu vinsku Crkvu i u budućnosti zaštiti od svake Gospodinu našemu“ (Rim 5,20‐21). ljage zlostavljanja i zlorabljenja mladih i nejakih. U svojoj molitvi i pokori tražimo Božju Sarajevo, 27. ožujka 2017. milost i zaštitu od svih oblika spolnog zlostav‐ ljanja djece i mladeži, uključujući i grijehe Vinko kardinal Puljić, nadbiskup metropolit i putem interneta te i drugih informacijskih i predsjednik BK BiH, s. r. komunikacijskih medija. Također, ovo je prigoda moliti i za zlorablji‐ Mons. Tomo Vukšić, vojni biskup, s. r. vače koji su na različite načine pristali bili instru‐ ment i robovi grijeha, izravno priječeći dolazak Mons. Franjo Komarica, biskup banjolučki, s. r. Isusu onih kojih je kraljevstvo Božje (usp. Mk 10,14). Molimo da Božje preobilno milosrđe i nji‐ Mons. Ratko Perić, biskup mostarsko‐duvanjski hove suze pokajnice speru ljagu s lica Crkve, i apostolski upravitelj trebinjsko‐mrkanski, s. r. dajući joj milost da takvo zlo bude iskorijenjeno iz njezinih redova svugdje po svijetu. Mons. Pero Sudar, pomoćni biskup vrhbosan‐ Potičemo ujedno na molitvu i za obraćenje i ski, s. r. svih onih koji ovu sablazan zlorabe zarad vla‐ stite koristi ili koristi skupine kojoj pripadaju Mons. Marko Semren, pomoćni biskup kako bi u javnosti cjelokupnu Katoličku Crkvu banjolučki, s. r.

32 VRHBOSNA 1/2017 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 33 BK BIH Molitva u prigodi Dana molitve i pokore za žrtve nasilja i zlorabljenja

(Petak pred Cvjetnicu)

Bože otaca naših, obnovi nas u vjeri koja nam je život i spasenje, u nadi koja obećava praštanje i unutarnju obnovu, u ljubavi koja čisti i otvara srca naša, da ljubimo Tebe, i u Tebi svakoga svoga brata i sestru.

Gospodine Isuse Kriste, daj da Crkva obnovi svoju drevnu predanost poučavanju mladih putovima istine i dobrote, svetosti i velikodušna služenja društvu.

Duše Sveti, tješitelju, zagovorniče i vođo, nadahni novo proljeće svetosti i apostolskoga žara u Crkvi.

Neka naše žalosti i suze, naša iskrena nastojanja za ispravljanjem prošlih krivnja, i naša čvrsta nakana za promjenom donose obilnu žetvu milosti za produbljenje vjere u našim obiteljima, župama, školama i zajednicama, za duhovno napredovanje društva i za rast ljubavi, pravde, radosti i mira u cijeloj ljudskoj obitelji.

Tebi, Trojedini Bože, s povjerenjem u zaštitu blažene Marije, Majke Crkve i Majke naše, i blaženoga Josipa, njezina zaručnika, povjeravamo sebe same, djecu našu i potrebe cijele Crkve. Amen.

(Prema molitvi koju je sastavio papa Benedikt XVI.)

VRHBOSNA 1/2017 33 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 34

Molitva vjernika

BK BIH (Dan molitve i pokore za žrtve nasilja i zlorabljenja, petak pred Cvjetnicu)

Braćo i sestre u Isusu Kristu, uputimo milosrdnom Ocu svoje molitve za sve žrtve nasilja i zlorabljenja da osjete Božju ljubav i blizinu te u Kristu Gospodinu pronađu jakost i utjehu.

Za svu zlostavljanu i izrabljivanu djecu i maloljetnike u našoj zemlji i širom svijeta: daj da čim prije prestane njihovo izrabljivanje kako bi mogli živjeti u dostojanstvu djece Božje, moli‐ mo te, milosrdni Oče – Gospodine, smiluj se!

Za sve članove Crkve maloljetne dobi koje su žrtve spolnog zlostavljanja: podari im Duha jakosti i potporu bližnjih da po vjeri u Krista Gospodina prevladaju sve poteškoće, molimo te, milosrdni Oče – Gospodine, smiluj se!

Da našu domovinsku Crkvu i u budućnosti zaštitiš od svake ljage zlostavljanja i zlorabljenja mladih i nejakih, molimo te, milosrdni Oče – Gospodine, smiluj se!

Za sve one diljem svijeta koji pate zbog toga što su u svojoj intimi, djetinjoj nevinosti i povje‐ renju, povrijeđeni po zlodjelima onih koji pripadaju Katoličkoj Crkvi, molimo te, milosrdni Oče – Gospodine, smiluj se!

Da po molitvi i pokori Crkve podariš svoju milost i zaštitu od svih oblika spolnog zlostav‐ ljanja djece i mladeži, uključujući i grijehe putem interneta te i drugih informacijskih i komuni‐ kacijskih medija, molimo te, milosrdni Oče – Gospodine, smiluj se!

Za svu nerođenu djecu koja su žrtve pobačaja: svojom božanskom milošću takni srca očeva i majki još nerođene djece da čuvaju taj Božji dar života koji je povjeren njima na brigu, moli‐ mo te, milosrdni Oče – Gospodine, smiluj se!

Za svu djecu i maloljetnike koji na svom tijelu i u svojoj duši nose rane i ožiljke proživljenih ratnih strahota: zaliječi njihove rane i obdari ih svojim mirom, molimo te, milosrdni Oče – Gospodine, smiluj se!

Za svu djecu i maloljetnike u našoj zemlji i širom svijeta koji su žrtve trgovine ljudima, te sra‐ motne rak rane našeg vremena: da u slobodi tvoje djece žive svoje djetinjstvo i mladenaštvo, molimo te, milosrdni Oče – Gospodine, smiluj se!

Za sve koji bivaju izrabljivani kao roblje u bezočnom prosjačenju: da im se omogući školova‐ nje i normalan razvoj i rast uz uživanje svih ljudskih prava, molimo te, milosrdni Oče – Gospodine, smiluj se!

Za sve zlorabljivače, koji su na različite načine pristali bili instrument i robovi grijeha: moli‐ mo da tvoje preobilno milosrđe i njihove suze pokajnice speru ljagu s lica Crkve, molimo te, milosrdni Oče – Gospodine, smiluj se!

Za sve one kojima su uskraćena bilo koja od temeljnih njihovih ljudskih prava: da se na svim razinama društva poduzmu potrebni koraci kako bi svaka osoba uživala sva ljudska prava i slo‐ bode, molim te, milosrdni Oče – Gospodine, smiluj se!

Svemogući dobri Bože, svoju nadu u djelotvornost naših molitava i naših pokorničkih djela polažemo ne u svoju pravednost nego u Krista Isusa, raspetog i uskrsloga, po čijim zaslugama, u Duhu Svetom, i imamo pristup k Bogu Ocu. Neka ondje gdje se umnožio gri‐ jeh, nadmoćno izobiluje milost: kao što grijeh zakraljeva smrću, da tako i milost tvoja kra‐ ljuje pravednošću za život vječni. To te molimo po Isusu Kristu Gospodinu našemu. Amen.

34 VRHBOSNA 1/2017 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 35 IZ VRHBOSANSKE NADBISKUPIJE DEKRET O OTVORENJU BISKUPIJSKOG POSTUPKA O VJEROJATNOM ČUDESNOM OZDRAVLJENJU PREDMET: Ispitivanje vjerojatnog čuda Petra Barbarića

Datum: 10. prosinca 2016. Broj: 1471/2016

Primio sam molbu ‐ Supplex Libellus ‐ koju mi je dana 20. rujna 2016. (br. 19/2016.) uputio p. Božidar Nagy, D. I. vicepostulator u kauzi za proglašenje blaženim i svetim sluge Božjega Petra Barbarića. Vicepostulator moli da se pokrene postupak za ispitivanje vjerojatnog čudesnog ozdravlje‐ nja Envera Omera Babića koje se pripisuje zagovoru č. sluge Božjega Petra Barbarića. Pošto sam pažljivo razmotrio molbu koja je potkrijepljena ozbiljnim razlozima, u skladu s kanonskim propisima (Normae servandae in causis sanctonim, 5 b), otvaram biskupijski postupak o vjerojatnom čudesnom ozdravljenju po zagovoru časnog sluge Božjega Petra Barbarića. Budući da zbog obveza svoje službe nisam u mogućnosti osobno voditi postupak, ovim dekretom imenujem slijedeće osobe za službe u spomenutom postupku (Usp. Normae servandae in causis sanctorum, br. 6): Delegirani sudac: mons. mr. Luka Tunjić, generalni vikar VN Promotor pravde: dr. fra Šimo Ivelj, profesor crkvenog prava na FT‐Sarajevo Bilježnik: vlč. gosp. Bojan Ivešić, nadbiskupov tajnik

Kancelar Nadbiskupskog ordinarijata vrhbosanskog obavijestit će svaku ovdje navedenu osobu o imenovanju za službu i pozvati sve da se dana 14. prosinca 2016. godine u 15 sati nađu zajedno u Nadbiskupskom ordinarijatu u Sarajevu, kako bi prihvatili imenovanje za povjerenu im službu, položili prisegu i sudjelovali u izvršenju drugih obveza u spomenutom postupku. Ovaj dekret potvrđujem potpisom i pečatom.

Vinko kardinal Puljić nadbiskup metropolita vrhbosanski ————————————————————————— Dostavlja se: Imenovanima Arhivu

VRHBOSNA 1/2017 35 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 36

PREDMET: Poziv na sjednicu Umrežavanja struk- tura u Vrhbosanskoj nadbiskupiji u prostorijama Ordinarijata, srijeda 8. veljače 2017. godine

Datum: 30. siječnja 2017. Broj: 54/2017

U pastoralnom kalendaru ovaj termin već je naznačen. Ovim upućujem poziv na redovnu godišnju sjednicu svih struktura u Vrhbosanskoj nadbiskupiji koja će se održati u prostorijama ordinarijata u srijedu 8. veljače 2017. s početkom u 9:00 sati.

Dnevni red: 1. Molitva i uvodna riječ nadbiskupa. 2. Godina katoličkog laikata u Vrhbosanskoj nadbiskupiji, iskustvo rada i sugestije u sklopu IZ VRHBOSANSKE NADBISKUPIJE IZ VRHBOSANSKE priprave za Sinodu. 3. Iskustvo međusobne suradnje za dobrobit ove mjesne Crkve 4. Razno.

Pozivam slijedeće nositelje službi: ‐ mons. dr. Peru Sudara, pomoćnog biskupa i Promicatelja sustava Katoličkih škola za Europu ‐ mons. mr. Luku Tunjića, generalnog vikara ‐ mons. mr. Marka Tomića, sudskog vikara ‐ preč. Mladena Kalfića, kancelara VN ‐ preč. Franju Tomića, ekonoma VN ‐ mons. Antu Meštrovića, prepošta kaptola, rektora katedrale i arhivara ‐ preč. mr. Josipa Kneževića, rektora Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa ‐ preč. dr. Michelea Capasso, rektora sjemeništa „Redemtoris Mater“ ‐ preč. dr. Darka Tomaševića, dekana KBF ‐ preč. mr. Željka Marića rektora sjemeništa „Petar Barbarić“ u Travniku ‐ vlč. dr. Tomu Mlakića, pročelnika Katehetskog ureda ‐ vlč. dr. Mirka Šimića, ravnatelja Caritasa VN ‐ vlč. Miroslava Čavara, ravnatelja Medijskog centra VN ‐ vlč. dr. Šimu Maršića, ravnatelja nadbiskupijskog centra za pastoral mladih ‐ vlč. Fabijana Stanušića, ravnatelja Svećeničkog doma VN ‐ vlč. dr. Maria Bernadića, generalnog tajnika Biskupijske sinode ‐ vlč. Peru Brajku, bolničkog dušobrižnika ‐ vlč. Pavu Šekeriju, dijecezanskog direktora PMD

Ovim iskreno zahvaljujem svima na suradnji, te pozivam, da bi komunikacija bila plodna, dobro se i pripraviti na predviđene teme. Želim radostan i uspješan susret te iskreno pozdravljam!

Vinko kardinal Puljić nadbiskup metropolit vrhbosanski Mladen Kalfić, kancelar

36 VRHBOSNA 1/2017 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 37 IZ VRHBOSANSKE NADBISKUPIJE Župama Vrhbosanske nadbiskupije PREDMET: Razvoj župnih Caritasa u Vrhbosanskoj nadbiskupiji

Datum: 02. veljače 2017. Broj: 60/2017

Poštovani gospodine Župniče!

Ovim putem Te obavještavam kako je Caritas Vrhbosanske nadbiskupije u suradnji s Caritasom Bosne i Hercegovine te uz odobrenje Ordinarijata Vrhbosanskog pokrenuo novi pro‐ jekt Razvoj župnih Caritasa u Vrhbosanskoj nadbiskupiji. Ovim projektom se želi, u naredne dvije godine, osnovati i razviti 20 župnih Caritasa u Vrhbosanskoj nadbiskupiji. Osobno sam se upoznao s ovim projektom i dao svoj blagoslov za njegovu realizaciju. Župni Caritasi, kao jedan od tri temeljna poslanja Katoličke crkve, trebaju se bolje ustrojiti i u našoj nadbiskupiji. Pratiti ću realizaciju ovog projekta i biti nazočan kada god to bude potrebno. Osobno ću voditi i prvi sastanak župnika koji budu uključeni u projekt s osobljem Caritasa. U projektu je planirano početno istraživanje, selekcija župa, sastanak u Ordinarijatu, studijsko putovanje u Italiju, radionice i aktivnosti u župama, završna konferencija i druge aktivnosti. Imajući u vidu značaj ovog projekta za Vrhbosansku nadbiskupiju i sve gore napisano, ape‐ liram na Tebe i Tvoje pastoralne suradnike, da se staviš na raspolaganju Caritasu Vrhbosanske nadbiskupije i da zajednički, u duhu solidarnosti i sukladno načelima socijalnog nauka, radite na osnivanju i razvoju župnog Caritasa u župnoj zajednici za koju pastoralno skrbiš. Želeći Ti svako dobro od Gospodina, iskreno Te pozdravljam.

Vinko kardinal Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski i predsjednik Caritasa BK BiH Mladen Kalfić, kancelar

NMMS Redemptoris Mater Dr. sc. preč. Michele Capasso, rektor Donja Jošanica I/1 BiH – 71 320 VOGOŠĆA PREDMET: Produženje mandata savjetnicima Administrativnog vijeća NMMS Redemptoris Mater

Datum: 20. veljače 2017. Broj: 106/2017

Prema statutu Nadbiskupijskog misijskog međunarodnog sjemeništa Redemptoris Mater u čl. 11. i 14. potrebno je imenovati Administrativno vijeće kojeg čine Rektor, Vicerektor i četiri savjetnika i njihov mandat ne traje dulje od tri godine. Nakon što je istekao mandat savjetnicima Administrativnog vijeća NMMS Redemptoris Mater u Vogošći koje sam imenovao dopisom broj 315/2014 od 17. veljače 2014. godine u razgovoru sa preč. dr. sc. Micheleom Capassom, rektorom saznao sam da su svoj rad obavljali dobro, iskre‐ no i na dobrobit cjelokupne zajednice.

VRHBOSNA 1/2017 37 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 38

Budući su svoju službu shvatili ozbiljno, te je obavljali savjesno i predano, ovim produžujem mandat savjetnicima Administrativnog vijeća Nadbiskupijskog misijskog međunarodnog sje‐ meništa Redemptoris Mater na tri godine: 1. gosp. Vjekoslavu Kvesiću (Sarajevo) 2. gosp. Peri Ćuriću (Žepče) 3. gđa Ružici Jukić‐Ezgeta (Žepče) 4. gosp. Ivi Mrkonjiću (Žepče)

Djelovanje Administrativnog vijeća ravnat će se prema čl. 14. i 15. Statuta. Nastojite i nadalje djelovati na dobro Sjemeništa. Neka vas u vašem poslanju prati zagovor Blažene Djevice Marije i obilje Božjeg blagoslova.

Vinko kardinal Puljić nadbiskup metropolit vrhbosanski IZ VRHBOSANSKE NADBISKUPIJE IZ VRHBOSANSKE Mladen Kalfić, kancelar

______Dostavlja se: Imenovanima Preč. dr. sc. Micheleu Capassu, rektoru Arhivu

Dekanima i župnicima u Vrhbosanskoj nadbiskupiji PREDMET: Tema proljetne dekanatske korone Datum: 27. veljače 2017. Broj: 122/2017

Već je uhodana praksa u našoj Nadbiskupiji da se tema proljetne dekanatske korone dobije iz Ordinarijata. Budući da je u Vrhbosanskoj nadbiskupiji proglašena pastoralno‐liturgijska godina Put vrhbosanske Crkve s laicima tema se nameće i sugerira sama od sebe. Svi naši pasto‐ ralni projekti kroz ovu godinu trebali bi biti obilježeni produbljivanju naše svijesti o bogatstvu koje naša Crkva ima u vjernicima laicima i razmišljanju kako taj još uvijek nedovoljno iskorište‐ ni potencijal staviti u službu našim župnim zajednicama. Zato će tema proljetne dekanatske korone u 2017. godini biti Mogućnosti djelovanja vjernika laika u župnom pastoralu. Mišljenja smo da je tema široka i vrijedna pažnje i rasprave pa nije potrebna još neka podte‐ ma. Nadam se da će ova godina posvećena laicima iznjedriti još veći katolički angažman naših laika ne samo u pastoralnom životu župe, već i na kulturnom, političkom i općem društvenom polju u ovim burnim vremenima za naš hrvatski narod.

Zapisnik s proljetne korone dostavite Ordinarijatu.

Želeći uspješan i blagoslovljen rad iskreno vas pozdravljam u Gospodinu.

Vinko kardinal Puljić nadbiskup vrhbosanski Mladen Kalfić, kancelar

38 VRHBOSNA 1/2017 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 39 IZ VRHBOSANSKE NADBISKUPIJE ČLANOVIMA VIJEĆA ZA MLADE VRHBOSANSKE NADBISKUPIJE PREDMET: Poziv na IV. redovitu sjednicu Vijeća za mlade Vrhbosanske nadbiskupije

Datum: 01. ožujka 2017. Broj: 130/2017

Prema članku 17. Statuta Vijeća za mlade Vrhbosanske nadbiskupije, sazivam sjednicu Vijeća za mlade koja se ima održati 10. ožujka 2017. u prostorijama Nadbiskupijskog centra za pasto‐ ral mladih „Ivan Pavao II.“, Gatačka 18 (Sarajevo) s početkom u 16:00 sati.

Dnevni red: 1. Molitva, pozdrav i uvodna riječ uzoritog gosp. Vinka kard. Puljića, nadbiskupa vrhbosanskog 2. Razrješenje starih vijećnika i najava novih vijećnika 3. Najava projekata u narednom razdoblju: Marijafest, Dekanatski susret krizmanika, Dekanatski križni put, SHKM‐Vukovar, Dan mladih VN, Kampovi, Edukacija o pisanju proje‐ kata i natječaj za mini grantove, natječaj‐program internacionalne razmijene volontera 4. Razno 5. Sveta Misa – predvodi Vinko kardinal Puljić, nadbiskup vrhbosanski 6. Uvod u duhovnu obnovu‐Vinko kardinal Puljić

Kontakt osoba: gđa Marijana Miketek – 033 766 226 ili [email protected]

U nadi da ćete se odazvati, sve Vas iskreno pozdravljam i zazivam obilje Božjeg blagoslova!

Vinko kardinal Puljić, nadbiskup vrhbosanski Mladen Kalfić, kancelar

ŽUPAMA VRHBOSANSKE NADBISKUPIJE PREDMET: Treća korizmena nedjelja: Nedjelja solidarnosti

Datum: 3. ožujka 2017. Broj: 138/2017

Na 65. redovitom zasjedanju Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine 4. i 5. studenog 2015. godine u Sarajevu odlučeno je da treća korizmena nedjelja bude Nedjelja solidarnosti u svim župama u Bosni i Hercegovini. Ove godine treća korizmena nedjelja je 19. ožujka i pri‐ kuplja se samo kolekta solidarnosti. Svaka župa treba predati novac isključivo Ekonomatu nadbiskupije i to najkasnije do 12. travnja 2017. godine kad je Misa posvete ulja kako bi se namjenski mogla što prije proslijediti. Ako sami ne možete doći na Misu posvete ulja i obno‐ ve svećeničkih obećanja zamolite dekana ili kojeg drugog svećenika da ponesu i dostave Ekonomatu kolektu koju ste prikupili. Još jednom napominjemo da i župe koje su imale partnerske župe trebaju predati novac Ekonomatu, a ne izravno partnerskoj župi kako je bila mogućnost prije, jer je urađena nova

VRHBOSNA 1/2017 39 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 40

proširena lista i novi način dijeljenja pomoći. Prošle godine prestalo je vrijediti partnerstvo između župa Vrhbosanske nadbiskupije objavljeno u Vrhbosni, br. 1/2003, str. 32‐33.

Zahvaljujem na dosadašnjoj pomoći i iskreno pozdravljam u Gospodinu.

Vinko kardinal Puljić nadbiskup vrhbosanski Mladen Kalfić, kancelar

XX. SUSRET MINISTRANATA VRHBOSANSKE NADBISKUPIJE

IZ VRHBOSANSKE NADBISKUPIJE IZ VRHBOSANSKE Sarajevo, subota 06. svibnja 2017. (Bogoslovija – Katedrala – Katolički školski centar sv. Josip Sarajevo)

Datum: 13. ožujka 2017. Broj: 163/2017.

UPUTE I SUGESTIJE ZA PRIPRAVU

Dopisom broj 1434/2016. od 01. prosinca 2016. godine najavljen je susret ministranata. Radi dobre pripreme i realizacije ovog programa želimo Vam ponuditi sljedeće upute i sugestije:

I. Programski sadržaji i priprava: 1. Dva su dijela ministrantskog susreta: liturgijski (procesija i svečano misno slavlje) te zaba‐ vno – rekreacijski (natjecanje u znanju i sportskim vještinama). 2. Lijepo je i korisno da u liturgijskom dijelu programa dođe do izražaja naša lokalna i kra‐ jevna raznolikost u zajedničkom misnom slavlju. Zbog toga molimo dekane da predvide i neke sudionike koji kao predstavnici dekanata u liturgiji vrše posebne službe. 3. Za prinos darova neka dekanati predvide prikladan dar koji na neki način treba biti sim‐ bol kraja iz kojeg se dolazi. 4. U drugom dijelu programa, koji je natjecateljski, mogu aktivno sudjelovati samo uredno i pravodobno prijavljeni pojedinci i ekipe (skupine). Uz prijavu svakako treba staviti i voditelja ministrantske skupine s naglaskom koga predstavlja: župu ili dekanat. 5. Tema kviza znanja je u duhu „godine laika“ te iz redovnog poznavanja osnovnog vjerskog nauka kao i Svetog Pisma – Biblije.1)„Okružno pismo kardinala Puljića prigodom početka pastoralno – liturgijske godine posvećene laicima“ (od 1. 12. 2016.); 2) Drugi Vatikanski koncil: „Dokumenti“ (Lumen gentium /LG/ IV. Poglavlje o laicima srt. 139 – 151; 3) „Katekizam katoličke Crkve“ str. 241 – 250.; 5)

II. Propozicije za sudjelovanje: 1. U natjecateljskom dijelu programa mogu sudjelovati samo djeca četvrtog, petog, šestog, sedmog, osmog i devetog razreda osnovne škole (ne mogu mlađi, a niti stariji od navedenog). 2. I ove godine nudimo raznoliki program za sve ministrante. Bitno je detaljno pročitati upute i po njima prijavljivati ministrante. Obzirom da veliki broj mladih sudjeluje na Susretu ministranata potrebna nam je Vaša suradnja i pomoć. U dolje navedenom tekstu su ponuđene aktivnosti u kojima će mladi sudjelovati. 3. MALONOGOMETNI TURNIR – odigravat će se u dvije skupine: 4.,5. i 6. razred će čini‐ ti jednu dobnu skupinu, a 7., 8. i 9. razred drugu skupinu. Jedna ekipa može brojati od 5 – 8 natjecatelja. Ekipe mogu nastupiti za svoju župu, ili pak za dekanat, ukoliko župa nema dovolj‐

40 VRHBOSNA 1/2017 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 41 IZ VRHBOSANSKE NADBISKUPIJE nog broja igrača. Iz dekanata može sudjelovati samo jedna ekipa pa neka se ili u dekanatima odigra turnir tko će predstavljati taj dekanat ili neka se župnici dogovore. 4. KVIZ ZNANJA – svaka župa može prijaviti najmanje 1. a najviše 2. sudionika. 5. STOLNI TENIS – svaka župa može prijaviti najmanje 1. a najviše 2. igrača 6. ŠAH – svaka župa može prijaviti najmanje 1. a najviše 2 natjecatelja 7. TURNIR U „ČOVJEČE NE LJUTI SE“ ili „MICE“ ‐ u natjecanju može sudjelovati 2 igrača iz jedne župe. 8. IGRE BEZ GRANICA – (splet zabavnih, timskih i poučnih igara). Župu predstavlja tim koji čini 5 – ero mladih iz jedne župe.

III. Prijavljivanje sudionika: Župnici prijavljuju uredu svog dekanata ili direktno organizatoru ukupni broj sudionika iz svoje župe, te imena natjecatelja za pojedine aktivnosti. Dekan prijavljuje organizatoru po jednog predstavnika dekanata za ministriranje i za prinos darova kao i dar koji se prinosi u misnom slavlju. Prijavljuje se istovremeno kad i sudionici u ostalim ponuđenim aktivnostima. Prijavnice dostaviti do 26. IV. 2017. (XXIII. Sabora svećenika Vrhbosanske nadbiskupije) Također je važno napisati u prijavi tko je vođa (pratitelj) skupine ministranata bilo župe, bilo da je organizirana pratnja na dekanatskoj razini.

IV. Neke tehničke napomene: a) Susret će se odvijati u nekih 500 – 600 metara raspona Bogoslovija, Katedrala i KŠC Sv. Josip i bilo bi dobro biti točan vremenski: ‐ do 9,45 – okupljanje i oblačenje ministranata u Bogosloviji ‐ 10,00 – procesija od Bogoslovije do Katedrale ‐ 10,30 – Sveta Misa u Katedrali ‐ 12,00 – Ručak ili okrepa u Bogosloviji ‐ 12,30 – Okupljanje u KŠC‐u ‐ 12,45 – Započinje Zabavni – sportsko – rekreacijski dio programa ‐ 15,30 – 15,45 je podjela nagrada i polazak kućama. b) Bilo bi lijepo da svi ministranti budu u svojim župama duhovno pripravljeni i ispovjeđe‐ ni kako bi u ovoj „godini laika“ i aktivnim pristupom sv. Pričesti uzeli duhovne darove i puno‐ pravno učešće participirajući na taj način na euharistijskom zajedništvu u katedrali. c) Svi ministranti koji imaju ministrantska odijela neka ih ponesu i obuku. Kao i svi svećeni‐ ci koji ih doprate neka sa sobom ponesu misno ruho i štolu bijele boje. d) Ako župa ima svoju zastavu ili makar transparent sa nazivom župe također bi bilo lijepo da ga ponese i neka ministrant koji bude zadužen za transparent ili zastavu stoji na čelu kolo‐ ne ministranata župe kojoj oni pripadaju. e) U natjecateljskom dijelu se razdijelimo i navijajmo svatko za svoje favorite lijepo i dosto‐ janstveno, znajmo nagraditi aplauzom i dobar potez protivnika. Budimo veliki u pobjedi, a dostojanstveni u porazu svoje ekipe. To je sve samo igra ako si izgubio čestitaj pobjedniku. f) Ministranti izlaze iz autobusa kod Katedrale, a autobusi odlaze na prikladno parkiralište. Okupljanje i oblačenje za procesiju je u Bogosloviji. Sv. Misa će biti u Katedrali. g) Manji automobili moći će se parkirati u našem Svećeničkom domu u garžama ako ima mjesta kao i na parkiralištima između katedrale i nadbiskupije (parkirana mjesta se plaćaju!). h) Autobusi na odlasku mogu preuzeti ministrante na istom ili na drugom prikladnom mje‐ stu, prema dogovoru s vozačem i vođom puta. i) Dobro je upozoriti ministrante na uljudno ponašanje (psovke, bacanje smeća uokolo, uni‐ štavanje inventara, dobacivanje prolaznicima, nekulturno ponašanje u trgovinama... su naša dosadašnja loša iskustva). Za očekivati je da pratitelji ministranata (svećenici, časne sestre, kate‐ hete ili druge odrasle osobe) budu cijelo vrijeme uz svoje ministrante.

VRHBOSNA 1/2017 41 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 42

Nadam se da ćemo svi doprinijeti kako bi susret ministranata prošao u lijepom i kori‐ snom ozračju.

U toj želji i nadi sve Vas iskreno pozdravlja Vaš

Vlč. Marko Mikić, vicerektor VBS‐a koordinator

Vaše prijave možete poslati na jednu od dvije sljedeće mogućnosti: Vrhbosanska nadbiskupija Kaptol 7, 71000 Sarajevo, BiH Fax:033 212 ‐ 937 E – mail: [email protected] IZ VRHBOSANSKE NADBISKUPIJE IZ VRHBOSANSKE Susret Umrežavanja struktura u Vrhbosanskoj nadbiskupiji

U prostorijama Ordinarijata 8. veljače 2017. godine u 9 sati, održan je godišnji susret nosite‐ lja određenih službi u našoj Nadbiskupiji. Na sjednici su sudjelovali: Vinko kard. Puljić, nadbi‐ skup, mons. dr. Pero Sudar, pomoćni biskup vrhbosanski, mons. mr. Luka Tunjić, generalni vikar, mons. mr. Marko Tomić, sudski vikar, mons. Ante Meštrović, rektor katedrale, arhivar i prepošt Kaptola, preč. Franjo Tomić, ekonom,, preč. mr. Željko Marić, rektor Nadbiskupskog sjemeništa „Petar Barbarić“‐Travnik, preč. mr. Josip Knežević, rektor Vrhbosanskog bogoslov‐ nog sjemeništa, preč. dr. Darko Tomašević, dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta, vlč. dr. Tomo Mlakić, pročelnik Katehetskog ureda, vlč. dr. Mirko Šimić, direktor Caritasa VN, vlč. dr. Šimo Maršić, ravnatelj Nadbiskupijskog centra za pastoral mladih VN, vlč. Miroslav Ćavar, ravnatelj Medijskog centra VN, vlč. dr. Mario Bernadić, generalni tajnik Sinode VN, vlč. Fabijan Stanušić, ravnatelj Svećeničkog doma VN, preč. Pavo Šekerija, dijecezanski ravnatelj Papinskih misijskih dijela i preč. Mladen Kalfić, kancelar. Zbog nemogućnosti dolaska na susret ispričao se vlč. mr. Pero Brajko, bolnički dušobrižnik i nadbiskupijski povjerenik za Martirologij, a preč. dr. Michele Capasso, rektor NMMS „Redemptoris Mater“ je izjavio da nije dobio poziv.

Teme ovogodišnjeg umrežavanja su bile: 1. Molitva i uvodna riječ nadbiskupa Vinka kardinala Puljića 2. Godina katoličkog laikata u VN te iskustvo rada i sugestije u sklopu priprave za Sinodu 3. Iskustvo međusobne suradnje za dobrobit ove mjesne Crkve 4. Razno

Susret je započeo molitvom i uvodnim pozdravom Vinka kard. Puljića, nadbiskup vrhbo‐ sanskog koji je odmah zapitao koji je to način dobrog umrežavanja da postanemo snaga ove mjesne Crkve. Spomenuo je sedam smrtnih grijeha današnjeg društva i čovjeka prema indij‐ skom državniku i misliocu Mahatmi Gandhiju: 1. Bogatstvo bez rada 2. Uživanje bez savjesti 3. Znanje bez karaktera 4. Posao bez morala 5. Znanost bez ljudskosti 6. Religija bez žrtve 7. Politika bez načela. Napomenuo je da je Europa u kojoj živimo izabrala put destrukcije religioz‐ nog pogleda na svijet. Na drugoj pak strani pojavljuje se umorno kršćanstvo, populizam i obo‐ ljeli individualizam. Moramo sebi posvjestiti da nas Bog nije stvorio za strahove, tjeskobu i ogorčenja. Zato i mi u ovoj partikularnoj Crkvi moramo osobno rasti u čestitosti i graditi jedin‐ stvo i zajedništvo ove mjesne Crkve. Nadbiskup je spomenuo da za ovaj put na naš susret svo‐

42 VRHBOSNA 1/2017 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 43 IZ VRHBOSANSKE NADBISKUPIJE jim previdom nije pozvao ili vlč.dr. Dubravka Turaliju ili gđu dr. Sandu Smoljo koji se bave pastoralom bračnih parova i obitelji u VN. Nakon uvodnih riječi prešli smo na drugu točku iskustva i rada s laicima. Svi nazočni su se složili da u globalu imaju dobru suradnju s laicima koji su zaposleni u ustanovama VN. Ipak da se primijetiti da duh vremena u kojem smo živjeli(komunizam) ponekad koči i s jedne i s druge strane mogućnosti suradnje. Poglavito u volonterskom duhu po župama. Mi kao klerici ne znamo što bi s njima, a oni se baš ne žele pretrgnuti u dobrotvornom radu. Mora se jače odgajati u katoličkom duhu i nas osobno, ali i naše laike. Često se događa da u našim ustano‐ vama mi tržimo sebi suradnike‐podložnike, a ne suradnike‐djelatnike za stvar za koju rade. Veliki su prigovori da se često nekoga protežira i štiti, a druge stalno pritišće. Zato je važno ne praviti razlike koje se tumače kao nepravde. Spominjalo se da je potrebno za sve one laike koji su zaposleni u crkvenim ustanovama pripraviti zajedničku uredbu o zapošljavanju, plaći i osta‐ lom. Isto tako poput nekih drugih biskupija u Hrvatskoj donijeti koje karakteristike treba imati laik koji se zapošljava u crkvene institucije. Na kraju je zaključeno da ova godina nije samo godina odgoja laika već da treba formirati i nas klerike. Svi zajedno izgraditi svijest što je Crkva i kako živjeti svoju krsnu milost. U trećoj točki svako je pojedinačno iznio svoje viđenje suradnje strukture kojoj je na čelu sa ostalim strukturama Vrhbosanske nadbiskupije. Većina surađuje na mnogim projektima, ali je vidljivo da je pred nama još široko i plodonosno polje za suradnju. Ponekad zbog smetnji koje imamo zatvorimo svoja vrata jedni drugima i umjesto da si budemo pomoć i potpora ostaje jedan gorak okus koji znamo prenijeti i na svoje zaposlenike. Svi su svjesni da nema čarobnog štapića koji bi sve probleme koje imamo riješio jednim potezom. Ipak zaključak je da možemo ostvariti jaču, bolju i kvalitetniju suradnju i da ovakvi sastanci dobro dođu. Potrebno je uložiti dodatni napor, strpljivo raditi i biti otvoreni međusobnoj suradnji. Susret je završio, u bratskom raspoloženju, molitvom i ručkom u blagovaonici Nadbiskupskog ordinarijata vrhbosanskog.

Imenovanja i premještaji

Imenovanje dr. Ankice Kolar Jurčević kao „periti ab inspectione“ u postupku beatifikacije Časnog sluge Božjega Petra Barbarića (Dekret broj 1471‐1/2016 od 10. prosinca 2016. godine)

Imenovanje dr. Joze Tolića kao „periti ab inspectione“ u postupku beatifikacije Časnog sluge Božjega Petra Barbarića (Dekret broj 1471‐2/2016 od 10. prosinca 2016. godine)

Imenovanje dr. Sonje Ljiljak kao „periti ab inspectione“ u postupku beatifikacije Časnog sluge Božjega Petra Barbarića (Dekret broj 1471‐5/2016 od 10. prosinca 2016. godine)

Mons. Ante Meštrović razrješen dužnosti člana i predsjednika Nadzornih odbora Nadbiskupijskog centra za pastoral mladih i Medijskog centra Vrhbosanske nadbiskupije (Dekret broj 23/2017 od 17. siječnja 2017. godine)

Vlč. gosp. Ivica Pavlović, OFM, imenovan župnim vikarom u župi Sv. Marka Evanđeliste na Plehanu (Dekret broj 104/2017 od 18. veljače 2017. godine).

VRHBOSNA 1/2017 43 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 44

Dozvole

Dopis broj 1461/2016 od 09. prosinca 2016.: dozvola obnove župne crkve Sv. Ante Padovanskog župa Gračac.

Dopis broj 1512/2016 od 23. prosinca 2016.: odobrenje Služavkama Malog Isusa za izdavanje molitvenika Molitve Djetetu Isusu i Lijek s neba‐molitve u čast sv. Rafaelu.

Dopis broj 1512‐1/2016 od 23. prosinca 2016.: odobrenje Služavkama Malog Isusa za izdavanje Svetog evanđelja po Luki sa kratkim tumačenjem msgr. dr. Mate Zovkića.

Dopis broj 158/2017 od 11. ožujka 2017.: dozvola Školskim sestrama franjevkama Krista Kralja bosansko‐hrvatske provincije otvaranja nove redovničke kuće(provincijsko sjedište) na adresi Bjelave 85. IZ VRHBOSANSKE NADBISKUPIJE IZ VRHBOSANSKE Dopis broj 176/2017 od 15. ožujka 2017.: dozvola Školskim sestrama franjevkama Krista Kralja bosansko‐hrvatske provincije otvaranja kapele u provincijskom sjedištu sa naslovnikom Prečisto Srce Marijino.

Kronika Vinka kardinala Puljića

od 1. prosinca 2016. do 1. ožujka 2017.

8. prosinca 2016. vlč. Fabijana Stanušića, ravnatelja Svećeničkog Nadbiskup se vratio u Sarajevo. doma VN. 9. prosinca 2016. U 13:00h Nadbiskup je nazočio svečanom U 9:45h Nadbiskup je primio na razgovor mo‐ ručku na Gromiljaku povodom pokrivanja ns. Ivu Tomaševića, generalnog tajnika BK BiH. zgrade Caritasa VN. U 10:35h Nadbiskup je primio na razgovor U 19:00h Nadbiskup je nazočio prigodnom mons. Tomu Kneževića, ravnatelja Caritasa prijemu u Domu Armije povodom dana Ar ‐ BiH i profesora liturgike na KBF‐u u Sarajevu. hiva BiH. U 11:00h Nadbiskup je održao press konfe‐ 13. prosinca 2016. renciju kao predsjednik Caritasa BiH. U 8:50h Nadbiskup je primio na razgovor U 11:30h Nadbiskup je primio na razgovor preč. mr. sc. Josipa Kneževića, rektora VBS‐a. vlč. Josipa Šimunovića, župnika župe Uznesenja U 9:30h Nadbiskup je primio na razgovor BDM u Haljinićima. preč. Marka Majstorovića, župnika župe Pre ‐ U 15:00h Nadbiskup je primio na razgovor svetog Srca Isusova – Katedrala i dekana sara‐ mons. Petra Jukića, umirovljenog svećenika VN. jevskog dekanata. U 18:00h Nadbiskup je predslavio Svetu U 16:00h Nadbiskup je primio na razgovor misu povodom početka duhovnih vježbi za gospođu dr. sc. Sandu Smoljo, voditeljicu Ce ‐ bračne parove u Centru za pastoral mladih. n tra za savjetovanje VN i profesoricu psiholo‐ 10. prosinca 2016. gije na KBF‐u u Sarajevu. Nadbiskup je predvodio duhovne vježbe u U 18:00h Nadbiskup je predslavio Svetu Centru za mlade. misu u sjemenišnoj kapelici u VBS‐u. 11. prosinca 2016. U 19:40h Nadbiskup se susreo sa bogoslo‐ Nadbiskup je predvodio duhovne vježbe u vima koji se odgajaju u VBS‐u. Centru za mlade. 14. prosinca 2016. 12. prosinca 2016. U 11:00h Nadbiskup je nazočio sjednici U 8:45h Nadbiskup je primio na razgovor MRV‐a.

44 VRHBOSNA 1/2017 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 45 IZ VRHBOSANSKE NADBISKUPIJE U 15:00h Nadbiskup je predsjedao sjedni‐ U 15:00h Nadbiskup se susreo sa odgojite‐ com za dijecezanski postupak u proglašenju ljima i sjemeništarcima misijskog sjemeništa blaženim Petra Barbarića. Redemtoris Mater iz Vogošće. U 18:30h Nadbiskup je nazočio svečanoj 20. prosinca 2016. večeri koju je organizirala ambasadorica SAD‐ U 9:00h Nadbiskup je primio na razgovor a u BiH i na kojoj su nazočili svi vjerski lideri vlč. Josipa Tadića, svećenika VN koji djeluje u u BiH. Vojnom ordinarijatu BiH. 15. prosinca 2016. U 9:35h Nadbiskup je primio na razgovor U 10:00h Nadbiskup je nazočio međureli‐ vlč. Šimu Maršića, ravnatelja Centra za mlade gijskom susretu u zgradi Parlamenta BiH. Ivan Pavao II. i profesora pastoralne teologije Susret oganizira CRS i USAID u suradnji sa na KBF‐u. MRV‐om. U 10:00h Nadbiskup je primio na ragovor U 13:00h Nadbiskup je nazočio međureli‐ gospodina Velimira Jukića, direktora držav‐ gijskoj konferenciji u hotelu Holiday. nog zavoda za statistiku. U 16:00h Nadbiskup je primio na razgovor U 11:15h Nadbiskup je primio na razgovor fra Jozu Marinčića, provincijala franjevačke gospodina Jonatana Moora, šefa misije OSC‐a provincije Bosne Srebrene. u BiH. U 17:30h Nadbiskup je primio na razgovor U 15:00h Nadbiskup je primio na razgovor fra Josu Oršolića, župnika u Zvorniku i ravna‐ sestru Julijanu Djaković, provincijalnu glavari‐ telja Kruha Sv. Ante. cu sestara Milosrdnica i sestru Marijanu Ćorić. 16. prosinca 2016. 21. prosinca 2016. U 10:00h Nadbiskup je primio na razgovor U 10:00h Nadbiskup je primio na razgovor gospodina Valentina Inzka, visokog predsta‐ vlč. Marka Mikića, vicerektora u VBS‐u. vnika međunarodne zajednice u BiH. U 11:00h Nadbiskup je dao interviju za U 11:15h Nadbiskup je dao interviju za radio Mir Međugorije i za radio Mariju BiH. Naša TV. U 11:30h Nadbiskup je primio na razgovor U 15:00h Nadbiskup je primio na razgovor gospodina Svjetlana Stanića. gospođu Vandu Babić. U 14:30h Nadbiskup je posjetio urede U 16:15h Nadbiskup je primio na razgovor Caritasa BiH i susreo se sa ravnateljem mons. mons. Ivu Tomaševića, generalnog tajnika Tomom Kneževićem i drugim djelatnicima BK BiH. Caritasa BiH. U 19:00h Nadbiskup je nazočio božićnoj U 16:00h Nadbiskup je dao interviju za predstavi u VBS‐u. Federalnu televiziju. 17. prosinca 2016. 22. prosinca 2016. U 8:30h Nadbiskup je primio na razgovor U 11:00h Nadbiskup je posjetio mons. Lugi obitelj Bergamaschi. Nakon susreta nadbi‐ Pezzuta, apostolskog nuncija u BiH. skup je u njihovoj pratnji obišao gradilište U 15:00h Nadbiskup je predsjedao sjedni‐ rezidencije. com Ordinarijata. U 11:00h Nadbiskup je primio na razgovor U 17:00h Nadbiskup je primio na razgo‐ gđu. Katu Senjak. vor vlč. dr. sc. Zdenka Spajića, župnika u U 12:00h Nadbiskup je nazočio božićnom župi Ilijaš, profesora i prodekana na KBF‐u u bazaru u organizaciji KŠC‐a Sv. Josip u Sarajevu. Sarajevu. U 15:00h Nadbiskup je primio na razgovor 23. prosinca 2016. bogoslova Stipicu Lešića. U 7:30h Nadbiskup je predslavio Svetu U 19:00h Nadbiskup je nazočio svečanom misu u svećeničkom umirovljeničkom domu božićnom koncertu kojega je upriličila apo‐ zajedno sa svećenicima umirovljenicima. stolska nuncijatura u BiH. Koncert je održan u U 11:00h Nadbiskup je održao press konfe‐ crkvi Sv. Josipa na Marindvoru. renciju za medije povodom nadolazećeg Božića. 19. prosinca 2016. U 17:00h Nadbiskup je primio na razgovor U 10:00h Nadbiskup je dao interviju za TV1. vlč. dr. sc. Mirka Šimića, ravnatelja Caritasa U 11:00h Nadbiskup je otišao na liječnički VN i profesora moralne teologoje na KBF‐u u pregled. Sarajevu.

VRHBOSNA 1/2017 45 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 46

24. prosinca 2016. 3. siječnja 2017. U 11:00h u prostorijama Ordinarijata upri‐ U 15:30h Nadbiskup je primio na razgo‐ ličen je svečano božićno čestitanje Nadbis ‐ vor kandidatice sestara SMI iz njihove tri kupu od strane svećenika, redovnika i redo‐ provincije koje se nalaze na duhovnim vjež‐ vnica. Prigodnu božićnu čestitku izrekao je fra bama u Sarajevu. Jozo Marinčić, provincijal franjevačke provin‐ 4. siječnja 2017. cije Bosne srebrene. U 16:00h Nadbiskup je primio na razgovor U 24:00h Nadbiskup je predslavio Svetu vlč. Antonija Čuturu pastoralnog suradnika u misu polnoćku u katedrali Presvetoga Srca Is‐ župi Presvetoga Srca Isusova Katedrala. u sova. Svetu misu prenosila je državna televi‐ 6. siječnja 2017. zija. Ove godine na Misi polnoćki nazočio je U večernjim satima župnik župe Pres ve t ‐ zn a tno manji broj vjernika nego ranijih godina. oga Srca Isusova katedrala preč. Marko Maj‐ 25. prosinca 2016. sto rović obavio je tradicionalni božićni blago‐ U 10:30h Nadbiskup je predslavio Svetu slov zgrade Ordinarijata. misu u Katedrali povodom blagdana Rođenja 8. siječnja 2017. IZ VRHBOSANSKE NADBISKUPIJE IZ VRHBOSANSKE Gospodinova. U poslijepodnevnim satima u zgradu Ordi‐ U 12:00h Nadbiskup je upriličio božićno čes ‐ na rijata stigla je delegacija iz nadbiskupije Seul t itanje za sve građane i građanke grada Sarajeva. na čelu sa seulskim kardinalom i nad b is kupom 26. prosinca 2016. Andreas Yeom Soo Jung. Naime to je uzvratni U 11:00h upriličen je tradicionalni Božićni posjet kardinalu Vinku Puljiću koji je prošle prijem za diplomate i druge ugledne članove godine boravio na mirovnoj konferenc iji u Se ‐ društva u Svećeničom domu VN. ulu. U 15:00h Nadbiskup ih je primio te nazočio 27. prosinca 2016. na svečanom ručku u prostorijama Ordinarijata. U 10:00h Nadbiskup je primio na razgovor U 18:00h kardinal Andreas je predslavio vlč. Slavišu Stavnjaka, svećenika VN koji dje‐ Svetu misu u Katedrali i pod misom izrekao luje u Austriji. prigodnu propovijed. U 11:00h Nadbiskup se susreo sa štićenici‐ U 20:00h upriličena je svečana večera u ma Stadlerova dječijega doma ”Egipat”. Ordinarijatu gdje su kardinalu Puljiću gosti U 16:30h Nadbiskup je primio grupu stude‐ uručili prigodne darove. Nazočan je bio i nata i članova Katoličke akcije iz Riminija njih 50 mons. Franjo Komarica, banjolučki biskup. na čelu sa svećenikom don Biagio della Pasqua. 9. siječnja 2017. 29. prosinca 2016. U 7:00h Nadbiskup je predslavio Svetu U 9:30h Nadbiskup je primio na razgovor misu u kućnoj kapelici kojoj su nazočili i gosti profesora Franju Marića. iz Koreje na čelu sa kardinalom Andreasom. 30. prosinca 2016. Nakon Mise gosti su se uputili u posjet KBF‐u U 11:00h Nadbiskup je dao interviju za i Apostolskoj nuncijaturi. Kardinal Puljić je Katolički tjednik. bio spriječen nazočiti cijelom programu. U 15:45h Nadbiskup je primio na razgovor pr ‐ 10. siječnja 2017. eč. Željka Marića, rektora sjemeništa u Travniku. U 11:00h Nadbiskup je primio na razgovor 31. prosinca 2016. mons. Ivu Tomaševića, generalnog tajnika U 15:45h Nadbiskup je primio na razgovor BK BiH. preč. Marka Majstorovića, katedralnog župni‐ 11. siječnja 2017. ka i dekana. U 15:15h Nadbiskup je primio na razgovor U 18:00h Nadbiskup je predslavio Misu vlč. Damira Ivanovića župnika župe Presvet ‐ zahvalnicu za 2016. godinu. oga Srca Isusova u Brčkom i dekana brčan‐ 1. siječnja 2017. skog dekanata. U 10:30h Nadbiskup je predslavio Svetu 12. siječnja 2017. misu za početak nove građanske 2017. godine. U 11:30h Nadbiskup je otišao na liječnički U 15:30h Nadbiskup je primio na razgovor pregled. vlč. Davora Topića, župnika župe Presvetog U 12:15h Nadbiskup je primio na razgovor Sr ca Isusova u Skoplju i župnoga vikara vlč. fra Franju Dalibor Stjepanovića, ekonoma Jošt Mezega. samostana na Plehanu.

46 VRHBOSNA 1/2017 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 47 IZ VRHBOSANSKE NADBISKUPIJE 16. siječnja 2017. čestitku izrekao je preč. dr. sc. Darko U 10:30h Nadbiskup je primio na razgovor Tomašević, kanonik i dekan KBF‐a u Sarajevu. fra Velimira Bavrku, župnika župe Vitez, fra 22. siječnja 2017. Hrvoja Radića, župnoga vikara i fra Leona U 11:00h Nadbiskup je primio bogoslove Pendića, župnika župe Brajkovići. predstavnike svih tečaja VBS‐a na imendan‐ 17. siječnja 2017. sko čestitanje. U 9:30h Nadbiskup je primio na razgovor U poslijepodnevnim satima Nadbiskup se gospođu Zdravku Bago. uputio u Zagreb. U 19:00h Nadbiskup se 18. siječnja 2017. susreo sa kardinalom Josipom Bozanićem U 9:30h Nadbiskup je primio na razgovor zagrebačkim nadbiskupom. sestru Radoslavu Radek, vrhovnu glavaricu 23. siječnja 2017. sestra SMI. U 10:00h Nadbiskup je nazočio zajedni‐ U 11:45h Nadbiskup je primio na razgovor čkom zasjednju HBK i BK BiH u Zagrebu. vlč. Gorana Kosića, ekonoma u VBS‐u. U 16:30h Nadbiskup se susreo sa mons. U 14:00h Nadbiskup je predsjedao sjedni‐ Allesandrom D`Ericom, apostolskim nunci‐ com povjerenstva za Sinodu VN. jem u RH. U 16:15h Nadbiskup je primio na razgovor 24. siječnja 2017. dr. sc. Sandu Smoljo, voditeljicu Centra za U 9:00h Nadbiskup je nazočio otvaranju savjetovanje VN i profesoricu na KBF‐u u Teološko pastoralnoga tjedna u Zagrebu gdje Sarajevu. je održao prigodan govor. 19. siječnja 2017. U 12:00h Nadbiskup je predslavio Svetu U 10:00h Nadbiskup je primio na razgovor misu u sjemenišnoj crkvi na Šalati povodom gospodina Josipa Jerkovića, dopresjednika pastoralnoga tjedna. RS‐a i gospodina Davora Čordaša, ministra u U 16:00h Nadbiskup se susreo sa gospodi‐ Vladi RS‐a. nom Zdravkom Marićem, ministrom financi‐ U 11:30h Nadbiskup je otišao na liječnički ja RH. pregled. 25. siječnja 2017. U 14:30h Nadbiskup je primio direktora U 15:00h Nadbiskup se u Hrvatskome Uni Credit banke. saboru susreo sa gospodinom Božom Petrov, U 16:30h Nadbiskup je primio na razgovor predsjednikom Sabora. gospodina Iliju Cvitanovića, predsjednika U 15:30h Nadbiskup se uputio u Đakovo. HDZ‐a 1990. 26. siječnja 2017. 20. siječnja 2017. U 10:00h Nadbiskup je posjetio samostan i U 10:00h Nadbiskup je primio na razgovor župu u Vukovaru te se susreo sa župnikom i vlč. Miljenka Džaltu, župnika u župi Sv. gvardijanom fra Ivicom Jagodićem. Josipa Rankovići. U 10:30h Nadbiskup je dao izjavu za U 11:00h Nadbiskup je primio na razgovor Vinkovačku televiziju. vlč. dr. sc. Antu Ledića, župnika župe Pres ve ‐ U 11:00h Nadbiskup je posjetio središte toga Trojstva u Novom Travniku. vukovarske županije i susreo se sa županom 21. siječnja 2017. gospodinom Božom Galićem. Nakon susreta U 9:45h Nadbiskup je primio na razgovo Nadbiskup i župan dali su izjavu za medije. vlč. Iliju Karlovića, župnika u župi Gromiljak. U 13:00h Nadbiskup je pohodio Mem‐ U 10:20h Nadbiskup je primio na razgovor orijalni centar, obišao muzeje Memorijalnoga mons. Matu Janjića, župnika župe u Travniku centra koji čuvaju uspomenu na stradanje i dekana travničkog dekanata. Vukovara i obranu Hrvatske. U 11:00h Nadbiskup je primio na razgovor U 14:30h Nadbiskup je održao ”Školu mons. Ivu Tomaševića, generalnog tajnika mira” pred oko 320 osnovnoškolaca osmoga BK BiH. razreda iz cijele Hrvatske koji se nalaze u U 12:00h Nadbiskup je upriličio svečano posjetu Vukovaru. Nadbiskup je djecu pozvao primanje povodom sutrašnjega imendana. da uče o povijesti i da na temelju onoga što Prijemu su nazočili svećenici, redovnici i redo‐ nauče znadnu vrednovati domovinu, ali ih vnice grada Sarajeva. Prigodnu imendansku podsjetio da ne mrze one koji su činili zlo,

VRHBOSNA 1/2017 47 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 48

nego da budu ponosni na one koji su položili U 14:00h Nadbiskup je primio na razgovor žrtvu za obranu domovine. člana predsjedništva iz reda Hrvatskoga naro‐ U 17:30h Nadbiskup je u župi Odžak krstio da dr. Dragana Čovića. sedmo dijete obitelji Kristijana i Mare Nedić, 3. veljače 2017. Anu Nedić. U 9:30h Nadbiskup je primio na razgovor 27. siječnja 2017. mons. Ivu Tomaševića, generalnog tajnika U 15:00h Nadbiskup je primio na razgovor vlč. BK BiH. Marka Majstorovića, župnika župe Presv e t oga U 10:15h Nadbiskup je primio na razgovor Srca Isusova i dekana Saraj evskoga dekanata. vlč. dr. sc. Ivana Lovrića, ravnatelja KŠC‐a ”Sv. 28. siječnja 2017. Pavao” u Zenici. U 9:30h Nadbiskup je primio na razgovor 4. veljače 2017. patra Matu Anića, urednika Radio Marije BiH. U 9:30h Nadbiskup je primio na razgovor U 10:30h Nadbiskup je primio na razgovor vlč. Željka Vlajića, župnika župe Sv. Ilije u B. odgojitelje i VBS‐a na čelu sa preč. Josipom Brodu i vlč. Roberta Čabraju, trajnoga đakona. Kneževićem, rektorom. U 10:45h Nadbiskup je primio na razgovor IZ VRHBOSANSKE NADBISKUPIJE IZ VRHBOSANSKE U 12:00h Nadbiskup je primio na razgovor fra Zdravka Anđića, župnika župe sv. Ilije u fra Ivana Marića, župnika župe Koraće. Zenici i žepačkog dekana. 31. siječnja 2016. U 16:00h Nadbiskup je primio na razgovor U 9:30h Nadbiskup je primio na razgovor vlč. Miodraga Brkana, studenta kanonskoga vlč. dr. sc. Tomislava Mlakića, pročelnika prava u Rimu. Katehetskog ureda VN. 6. veljače 2017. U 10:45h Nadbiskup je primio na razgovor U 10:00h Nadbiskup je primio na razgovor vlč. Marka Mikića, vicerektora u VBS‐u. vlč. dr. sc. Marinka Perkovića. U 11:30h Nadbiskup je primio na razgovor U 11:30h Nadbiskup je primio na razgovor vlč. Antu Trgovčevića, župnika župe Novo mons. Ivu Tomaševića, generalnog tajnika Selo kod B. Broda. BK BiH. 1. veljače 2017. U 20:00h Nadbiskup je nazočio tribini koju U 10:00h Nadbiskup je primio na razgovor je organizirao KBF i održao predavanje na mons. Tomu Kneževića, ravnatelja Caritasa temu utjecaja religijskih zajednica u pomire‐ BiH, vlč. dr. sc. Mirka Šimića, ravnatelja Car i ‐ nju. Predavači su uz nadbiskupa bili vjerski tasa VN, gospodina Zlatka Malića i gospođicu poglavari reis Husein Kavazović, vladika Irmu Araranković. Grigorije i Jakov Finci. U 15:00h Nadbiskup je primio na razgovor 7. veljače 2017. gospodina Jorg Luera, predstavnika Justitie et U 15:45h Nadbiskup je primio na razgovor pax biskupskih konferencija Europe. Susretu mo ns. dr. sc. Franju Komaricu, biskupa su nazočili preč. dr. sc. Darko Tomašević i dr. banjolučkog. sc. Tomislav Mlakić. U 17:00h Nadbiskup je primio delegaciju U 16:15h Nadbiskup je primio na razgovor Hrvatskoga Sabora na čelu sa gospodinom dr. sc. Tomislava Mlakića, pročelnika Katehet ‐ Božom Petrov predsjednikom Sabora. Na susre‐ skog ureda VN. tu razgovaralo se o stanju Hrvata u BiH i njiho‐ U 18:30h Nadbiskup je primio na razgovor voj budućnosti te o aktivnostima RH u rejšava‐ mons. Luigi Pezzuta, apostolskog nuncija u BiH. nju hrvatskoga pitanja. U Nadb isk u p o voj dele‐ 2. veljače 2017. gaciji bili su mons. mr. sc. Luka Tunjić general‐ U 10:30h Nadbiskup je predslavio Svetu ni vikar, dr. sc. vlč. Mirko Šimić ravnatelj carita‐ misu i procesiju u katedrali Srca Isusova povo‐ sa VN te nadbiskupov tajnik vlč. Bojan Ivešić. dom blagdana Svijećnice – dana posvećenoga U 19:15h Nadbiskup je primio na razgovor života. Svetoj misi nazočio je veliki broj redo‐ mons. dr. sc. Franju Komaricu, biskupa vnica, redovnika i bogoslova te naroda Božjega. banjolučkog. Nakon Mise upriličen je domjenak u VBS‐u. 8. veljače 2017. U 13:15h Nadbiskup je primio na razgovor U 8:30h Nadbiskup je primio na razgovor don Milana Ivančevića, ravnatelja KŠC‐a Don vlč. Miljenka Džaltu, župnika župe Sv. Josipa Bosco u Žepču. u Rankovićima.

48 VRHBOSNA 1/2017 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 49 IZ VRHBOSANSKE NADBISKUPIJE U 9:00h Nadbiskup je predsjedao sjedni‐ U 16:00h Nadbiskup je primio na razgovor com umrežavanja struktura VN. gđu. dr. sc. Sandu Smoljo, voditeljicu Centra U 17:00h Nadbiskup je primio na razgovor za savjetovanje VN i profesoricu psihologije mons. Adriana Lunga, OFM biskupa biskupi‐ na KBF‐u u Sarajevu. je Inhambane u Mozambiku. U 20:00h Nadbiskup je nazočio početku 9. veljače 2017. duhovnih vježbi za svećenike u VBS‐u koje je U 10:00h Nadbiskup je primio na razgovor prdvodio pater Ivan Mandurić. njegovu exelenciju Haldun Koča, novoga 14. veljače 2017. ambasadora republike Turske u BiH. Nadbiskup je nazočio duhovnim vježbama U 15:00h Nadbiskup je predsjedao sjedni‐ za svećenike u VBS‐u. com Ordinarijata. 15. veljače 2017. U 17:00h Nadbiskup je primio na razgovor Nadbiskup je nazočio duhovnim vježbama mons. Luigi Pezzuta, apostolskog nuncija u BiH. za svećenike u VBS‐u. 10. veljače 2017. 16. veljače 2017. U 8:30h Nadbiskup je primio na razgovor Nadbiskup je nazočio duhovnim vježbama mons. Tomu Vukšića, vojnog ordinarija u BiH. za svećenike u VBS‐u. U 10:00h Nadbiskup je primio na razgovor U 11:00h Nadbiskup je u prostorijama VBS‐ gospodina Al Baldawija, predstavnika Iraka a primio na razgovor predstavnike United u BiH. Nations Population Fund BiH. U 11:00h Nadbiskup je primio na razgovor 18. veljače 2017. don Michele Capassa, rektora sjemeništa U 9:00h Nadbiskup je primio na razgovor Redemptoris Mater i vlč. Marijana Lindića, vlč. Fabijana Stanušića, ravnatelja Svećeničkog vicerektora. doma VN. U 15:00h Nadbiskup je u VBS održao susret U 9:30h Nadbiskup je primio na razgovor sa profesorima koji djeluju na KBF‐u. mons. Ivu Tomaševića, generalnog tajnika U 18:00h Nadbiskup je predslavio Svetu BK BiH. misu u Katedrali povodom spomendana bl. U 11:00h Nadbiskup je primio na razgovor Alojzija Stepinca mučenika hrvatskoga naroda. gospodina Iliju Cvitanovića, predsjednika 11. veljače 2017. HDZ‐a 1990. U 10:00h Nadbiskup je dao interviju za 19. veljače 2017. Radio Slobodna Europa. U 16:00h Nadbiskup je primio na razgovor U 11:00h Nadbiskup je primio na razgovor preč. Marka Majstorovića, župnika župe Pre ‐ vlč. Marka Škrabu, svećenika VN koji se nalazi sve tog Srca Isusova Katedrala i sarajevskog na postdiplomskom studiju iz liturgike u Rimu. dekana. U 16:00h Nadbiskup je primio na razgovor 20. veljače 2017. gospođu Teu Vuglec Mijović. U 10:00h Nadbiskup je dao interviju za U 17:30h Nadbiskup je primio na razgovor BHRT. dr. Dragana Schwarza, liječnika. U 16:00h Nadbiskup je predsjedao sjedni‐ 12. veljače 2017. com Stalnog vijeća BK BiH. U 16:00h Nadbiskup je primio na razgovor 21. veljače 2017. gospođu Katu Antolović. U 10:00h Nadbiskup je primio na razgovor 13. veljače 2017. Roberta Bošnjaka. U 9:20h Nadbiskup je primio na razgovor U 11:00h Nadbiskup je primio na razgovor vlč. Miroslava Ćavara, župnika župe Uznes ‐ gospodina Vedrana Đidu. enja BDM na Stupu i direktora Medijskog cen‐ U 15:00h Nadbiskup je primio na razgovor tra VN. gđu. dr. sc. Sandu Smoljo, voditeljicu Centra U 10:00h Nadbiskup je primio na razgovor za savjetovanje VN i profesoricu psihologije gospođu Vinku Zovkić. na KBF‐u u Sarajevu. U 10:15h Nadbiskup je primio na razgo‐ U 15:15h Nadbiskup je primio na razgovor vor vlč. dr. sc. Mirka Šimića, ravnatelja grupu zemljoradnika iz Odžaka. Caritasa VN i profesora moralne teologije na U 17:00h Nadbiskup je primio na razgovor KBF‐u u Sarajevu. vlč. Jakova Kajinića, duhovnika u VBS‐u.

VRHBOSNA 1/2017 49 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 50

U 18:00h Nadbiskup je primio na razgovor U 12:00h Nadbiskup je primio na razgovor gospodina Borića, brata umirovljenog sveće‐ preč. Marka Majstorovića, župnika župe nika Vlade Borića. Presvetog Srca Isusova ‐ Katedrala i dekana 22. veljače 2017. sarajevskog dekanata. U 9:00h Nadbiskup je primio na razgovo U poslijepodnevnim satima nadbiskup se patra Krešimira Djakovića, župnika župe Sv. uputio u Zagreb. Ignacija na Grbavici. 25. veljače 2017. U 10:00h Nadbiskup je predsjedao sjedni‐ U 10:00h Nadbiskup je otišao na liječnički com odgojitelja u VBS‐u. pregled. U 15:00h Nadbiskup je primio na razgovor U poslijepodnevnim satima Nadbiskup se akademika Husrefa Tahirovića. uputio u Sarajevo. U 16:00h Nadbiskup je primio predstavni‐ 26. veljače 2017. ke udruge Zaboravljenih branitelja. U 11:00h Nadbiskup je primio na razgovor 23. veljače 2017. vlč. Ljubu Zeleniku, prefekta u internatu KŠC‐a U 10:00h Nadbiskup je primio na razgovor ”Sv. Josip” u Sarajevu. IZ VRHBOSANSKE NADBISKUPIJE IZ VRHBOSANSKE gospodina Samira Ibiševića, predsjednika U 16:30h Nadbiskup je primio na razgovor udruge koja se bori protiv pušenja. fra Marinka Šakotu, župnika iz Međugorija. U 11:00h Nadbiskup je primio na razgovor U 17:00h Nadbiskup je predslavio Svetu dr. sc. vlč. Tomu Mlakića, pročelnika Katehe t ‐ misu u Centru za mlade povodom završetka s kog ureda VN. seminara za obitelj kojega je organizirao Ured U 14:30h Nadbiskup je primio na razgovo za obitelj VN. mons. Ivicu Božinovića. 27. veljače 2017. U 15:30h Nadbiskup je primio na razgovor U 9:15h Nadbiskup je primio na razgovor mons. dr. Kiru Stojanova, biskupa Skopskog. vlč. Iliju Ivoša, župnika župe Sv. Ilije proroka U 17:30h Nadbiskup je primio na razgovor u Rostovu. vlč. mr. sc. Olivera Jurišića, profesora filozofi‐ U 10:15h Nadbiskup je primio na razgovor je na KBF‐u u Sarajevu. vlč. Vedrana Lešića, svećenika VN koji djeluje 24. veljače 2017. u Hrvatskoj katoličkoj misiji u Australiji. U 9:15h Nadbiskup je primio na razgovor U 17:00h Nadbiskup je dao interviju za vlč. Tadiju Ivoša, župnika župe Skopaljska televiziju RAI 3. Gračanica. U 17:45h Nadbiskup je posjetio apostol‐ U 10:00h Nadbiskup je predsjedao sjedni‐ skog nuncija u BiH mons. Luigi Pezzuta. com sa kanonicima Stolnoga kaptola. 28. veljače 2017. U 11:30h Nadbiskup je primio na razgovor U 10:00h Nadbiskupje primio na razgovor mons. dr. Kiru Stojanova, biskupa u Skoplju i predstavnike molitvene zajednice Maranatha. vlč. Davora Topića, župnika župe Srca Isusova U poslijepodnevnim satima nadbiskup se u Skoplju. uputio u Zagreb.

50 VRHBOSNA 1/2017 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 51 PRILOZI Propovijed biskupa mons. dr. Pere Sudara na spomendan blaženih Drinskih mučenica Blažene Drinske mučenice - Umiranje iz ljubavi

Poštovane časne sestre, braćo svećenici, Otkrivenja.Danas se navršilo 75 godina od nji‐ sestre i braćo! hova ulaska u broj onih koji su u blaženoj vječ‐ nosti susrele Boga kome su tako čvrsto povje‐ Veće ljubavi nitko nema od ove: da tko život svoj rovale da su svoje živote, da bi ih posve zado‐ položi za svoje prijatelje (Ivan 15, 13), rekao je bile, zbog vjernosti njemu, slobodno predale. Isus svojim učenicima na Posljednjoj večeri, da Tu vjeru i vjernost su potvrdile predanjem bi im osvijetlio razlog svoje skore tragične života, to jest onoga što je najdostojnije da bude smrti. Ali oni tu veliku istinu, očito, nisu razu‐ voljeno jer je život ono najdragocjenijim što ga mjeli. I kako bi? Kakva je to ljubav koja se čovjek ima. smrću, nestankom potvrđuje? Ljudski proma‐ Pred svakim mučeništvom čovjeku se trana, smrt ništa ne potvrđuje, ona sve niječe i postavlja pitanje, kakva je to vjera koja muče‐ opovrgava. I apostoli su ovu Isusovu istinu niku, u zastrašujućim okolnostima, otvara oči razumjeli tek nakon Duhova! Drugačije i nije duha da u besmislu smrti prepozna smisao moglo biti, jer je život čovjeku sve, i, zato, smrt života? Odakle Drinskim mučenicama snaga smrtan čovjek ne može prihvatiti kao dokaz svladati čovjeku tako svojstven strah od smrti nečije ljubavi. Smrt postavlja kraj svemu pa i i u skoku kroz prozor prepoznati izlaz i oslo‐ prijateljstvu koje bi trebala potvrditi. Ljubav bođenje, a u tami noći nazreti zoru vječnoga koja bi se „hranila“ smrću, gledana iz ovoze‐ jutra? Kako im se nije probudila ona, čovjeku maljske perspektive, je negacija ljubavi. u smrtnoj pogibli tako svojstvena, a lažna, Međutim, Isus je išao i dalje. Nije ostao na nada da bi i zlikovci mogli imati srca i smilo‐ ovoj idejnoj i idealnoj tvrdnji o snazi ljubavi, vanja pa ih, onako izmučene i jadne, pustiti na nego je, u odlomku Evanđelja po Luki koji miru? Kako nisu popustile napasti da ni Bog smo upravo čuli, kao dokaz ljubavi prema ne traži baš tako strašnu žrtvu? Dok razmišlja njemu i pripadanja njemu, postavio zahtjev o tome strašnome događaju, čovjek danas odricanja samih sebe do gubljenja života. Iako pada u napast vjerovati da je, ljudski gledano, je on, kao dokaz ljubavi, za sve ljude položio moglo sve i drugačije završiti, da se mogla i, svoj život, ovaj Isusov zahtjev je ljudskoj logi‐ možda, trebala izbjeći tragedija. S. Jula se već ci teško razumljiv a još teže prihvatljiv. Bog je na Palama mogla spasiti jer je, sa sigurne uda‐ sva živa bića, a čovjeka na poseban način, tako ljenosti, posve jasno vidjela što se događa i vezao za život, da, kad god je to ikako mogu‐ kako bi moglo završiti. Samo je trebala ne ići k će, za život daju sve a život ni za što. Istina, sestrama u Marijin dom, koji je već gorio, i bilo je i danas ima primjera davanja života za sakriti se. Ali, u tome slučaju, ona ne bi bila ideale vjere, kako smo čuli u prvome Misnom blažena Jula, Ljubavi boje kći! A onda, one čitanju, ali i prijateljstva, roditeljskih i rodbin‐ večeri u Goraždu, sve četiri su moglo prihvati‐ skih veza, ljubavi prema domu i domovini. ti vlastitu nemoć i prepustiti se ljudskoj zloći, Sve se to, međutim, događalo i događa u tre‐ nadajući se da će im poštedjeti živote ili će im, nutcima ushita, oduševljenja a, još, češće bije‐ možda, netko priteći u pomoć i spasiti ih. sa pa i mržnje. I, gotovo uvijek, s nadom Ali ne, one su vjerovale samo u jednoga i opstanka na životu. jedinoga Spasitelja! Njihova se vjera, u godina‐ Mi se, unatoč ovakvoga ljudskog odnosa ma njihova vjernoga služenja, pretvarala u lju‐ prema smrti, večeras spominjemo pet Sestara bav i posvemašnje predanje onome kome su mučenica koje su, slobodnim i svjesnim prih‐ povjerovale i poklonile svoje živote. S njime su vaćanjem smrti, ušle u povorku velikoga mno‐ se povezale neraskidivim vezom ljubavi koja štva, što ga nitko ne može izbrojiti. A ušle su se pokazala jačom od smrti, pa ih ni ona, kako nakon što su u nevolji velikoj oprale i ubijelile je prorekao Apostol Pavao, nije mogla od svoje haljine u krvi Jaganjčevoj (usp. Otk 7, 9. Krista rastaviti. Kako je veličanstvena spoz‐ 14), kako u viđenju gleda pisac Knjige naja da tako priprost i jednostavan kršćanski i

VRHBOSNA 1/2017 51 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 52

redovnički život u ovoj zemlji Bosni i čine ovoga svijeta. On ih nije ni spriječio, ni Hercegovini može, po sebi slabo i grešno ljud‐ zanijekao, on ih je otkupio. Istina, čudno je da sko biće, posve suobličiti Kristu i posve ga sje‐ on čovjeku dopušta da postane zvijer i da ga, PRILOZI diniti s njime. Naime, u njihovu vapaju: Isuse, unatoč tome, ne prestaje voljeti i pozivati da se spasi nas! sažeta je sva mjera povjerenja i obrati i postane njegovo dijete! To je Bog koji posvemašnjega predanja. U tome kriku se se objavio u Isusu Kristu u kojega su Drinske čula jeka Isusova vapaja iz Getsemanskoga mučenice povjerovale i u njega se pouzdale. vrta: ‘Oče moj! Ako je moguće, neka me mimoiđe One su u njemu pobijedile, zapravo, u njima je ovačaša (Mt 26,39). I čovjeku vjerniku se može pobijedila snaga njegove milosti! I dok ih učiniti da je Bog ostao nijem te večeri u danas, pet godina nakon što nam ih je Crkva Goraždu, kao i u Getsemaniju i na svim mje‐ postavila kao uzore i zagovornice, častimo, stima tolikih zločina i mučeništva kroz krvavu mi, ispovijedamo svoju vjeru u Boga vjernosti ljudsku povijest. Pristati uz takvu pomisao je koji nikada ne napušta onih koji mu ljubavlju više nego strašno jer ona čovjeka pretvara u i vjernošću uzvraćaju. posvemašna i konačna bijednika gubitnika! I ne zaboravimo, Bog svoje milosti nikada Sestre i braćo, čovjeku, zbog zagledanosti ne daje samo za spasenje i uzdignuće pojedi‐ u zastrašujući ponor zla i zločina, najčešće, naca. Nije ni milost mučeništva Drinskim promakne sva veličanstvenost snage i milosti mučenicama darovao samo zbog njih. U što ga u sebi, kao tajnu, krije svako mučeni‐ mučeničkoj smrti, kojom ih je pridružio smrti štvo. Da bi se to, bar donekle, naslutilo dosta‐ i slavi svoga Sina, dao je svima koji to žele tno je zamisliti scenu mučeništva te zimske, prihvatiti poruku i poziv. Sestre iz Marijina adventske noći. Čovjeka sledi i paralizira mu doma su istom snagom ljubavi, bez zadrške, razum i duh i sama pomisao na časne sestre u prihvaćale i pomagale pravoslavne Srbe iz čiju sobu na drugome katu provaljuju pijani i Paljanskih sela i oduprle se zločinačkome zah‐ razulareni šumnjaci. One su dobro znale što ih tjevu srpskih vojnika. Snagom ljubavi i otpora čeka, ali, po ljudsku, izlaza nisu imale! Što se, njihova žrtva je prerasla u mučeništvo! Poruka ljudski gledano, moglo i očekivati od prepla‐ je da dosljedan kršćanski stav i prema dobru i šenih, izgladnjelih i iznemoglih četiriju žena, prema zločinu uvijek vodi do vidljivih ili nevi‐ časnih sestara nakon četverodnevnoga puta u dljivih Drina, ali da na obalama uvijek čeka teškim zimskim uvjetima u pratnji ljudi bez Bog, koji je sve to već prošao. Uvjeren sam da milosti? Zar nije bilo „normalno“ da sestre u nas Bog, i njihovom mučeničkom smrću, takvu stanju pokažu klonulost duha, bespo‐ danas poziva da u svome ljudskome i kršćan‐ moćnost, beznađe i pomirenost sa vlastitom skome doživljavanju i djelovanju rijeku Drinu sudbinom i predaju se bez otpora? Ali, nije i sve što ona simbolizira, umjesto prijepora i bilo tako! U krvavome i nesmiljenome susretu razdora, pretvaramo u poveznicu. Ona je, kao i borbi nasilja i bespomoćnosti, snage i nepo‐ i sve rijeke ove Bogom dane zemlje, bezbroj kolebljivosti, nagona i čednosti pobijedio je puta nasiljem i zločinima onečišćena ali i slabiji. Kojom i čijom snagom? Tu čovjek samo krvlju nevinih i mučenika očišćena. Večeras očima vjere može i mora prepoznati Boga na nam je moliti zagovor Drinskih mučenica da djelu. I to onoga što nam se, jer smo malovjer‐ ljudima i narodima ovih prostora, napose ni, čini da vapaj Mučenica: Isuse, spasi nas! nije Srbima pravoslavcima i nama Hrvatima kato‐ čuo i da na jauke nasilno ubijanih sablažnjivo licima, podari mudrosti i milost obraćenja i „šuti“, kao da je i sam ostao bez odgovora! Ali pomirenja kako bismo smogli snage prepoz‐ Bog je u nepravednoj i nasilnoj smrti svoga nati se kao braća i sestre, jer djeca smo jedno‐ ljubljenog Sina dao, čini se, jedini mogući, ali ga i jedinoga Boga. zato božanski odgovor na sve nepravde i zlo‐

52 VRHBOSNA 1/2017 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 53 PRILOZI Propovijed kardinala Puljića na svetkovinu Božića u Katedrali

Dragi brate u biskupstvu Pero Moramo mijenjati taj mentalitet koji jedno‐ Mnogopoštovani oče provincijale fra Jozo stavno želi Isua ne prihvatiti. Nema Božića bez Draga braćo misnici, braćo i seste prisutni Isusa. On je taj koji čini Božić lijepim, dragim, ovdje u Katedrali, kao i svi vi braćo i sestre radosnim, jer je došao kao spasitelj, došao je koji nas pratite preko elekktronskih medija. kao svijetlo. Čuli smo u prvom čitanju kako Noćas smo razmišljali upravo o samom poručuje da su blagoslovljene noge glasonoše događaju rođenja Isusa Krista. Danas ga želi‐ mira. Sjećate se papinog govora na stadionu mo doživjeti. Mi često puta to pomalo roman‐ Koševo kad je govorio da nije dovoljno govo‐ tično gledamo, međutim to je bila kruta stvar‐ riti o miru, potrebno je činiti mir. A nema mira nost, gdje su Marija i Josip došli u Betlehem dok čovjek ne nađe mir u svojoj savjesti, u radi popisa, i tada je Isus ušao po rođenju u taj svom srcu. Tek takvi ljudi mogu graditi mir. popis. Postao je popisan kao član ljudskog Ljudi koji su zaraženi mržnjom, koji su zahva‐ roda, jer se rodio kao dijete. Ali je to bilo stra‐ ćeni sebičnošću, koji itekako radi interesa neke šno ljudski gledano da nisu imali mjesta u stvari rade ne mogu biti graditelji mira. Zato, svratištu. Kao što se zbilo te svete noći, to će se da bi mi postali blagoslovljene glasonoše mira, ponavljati kroz cijelu povijest. Često puta Isus moramo naći taj mir u svojoj savjesti koju Isus nema mjesta u ljudskoj sredini. Njega se na donosi. To je Božić. Mir u savjesti, mir u srcu. rub zbivanja goni. Nije prihvaćen. Međutim i I to je izvor radosti, jer čovjek koji ima nemir‐ danas, u ovom evanđelju koje je navješteno, nu savjest ne može se radovati. Čovjek koji je odjekuje dosta zbunjujuće: „svojima dođe i sebičan, ne može se radovati. Jer on je ispunjen njegovi ga ne primiše“. nečim što ga truje. A pogotovo čovjek koji je Kada siđemo u naše ljudsko osjećanje, zna‐ pun mržnje, ne može se radovati, jer on je demo što znači biti odbijen, neprihvaćen, odba‐ otrovan u sebi. čen. Moždda po ljudsku nema gore boli, kao što Ovih dana čujemo kako je zatrovan zrak u Papa često puta ponavlja, upravo kada na rub Sarajevu raznim česticama. Međutim, to jest čovječanstva guramo ljude. Evo Isus je to isku‐ teško. Šteta što vlast nije mala više mudrosti sio. Svojima dođe i njegovi ga ne primiše. I dok da donese drugačije odredbe, ne baš za Božić. slavimo rođenje njegovo želimo u prvom redu Toliki me zovu da to pokušam nekako rješiti. prepoznati da je on došao radi nas i radi našeg Međutim, ja nemam vlasti, oni mene ne sluša‐ spasenja, prepoznati još više da je došao k ju. Ali šteta što nisu imali više mudrosti da to nama. Poslanica Hebrejima kaže: „u naše dane“. donesu da od sutra važi a ne baš na Božić. Evo, mi slavimo te dane. To je taj dan kada Isus Kako baš izmisle takav zakon. Jasno da taj dolazi k nama. Progovori božanska riječ koja se otrov što je u zraku, njega ćemo se nekako rje‐ utjelovila. Progovori božanskom ljubavlju da šiti, ali otrov mržnje koji vlada u svijetu, to je pokaže Božiju blizinu čovjeku. Međutim dok pravi otrov. Njega se teško rješavamo. Ljudi su razmišljamo o otajstvu rođenja Isusa Krista, i u zatrovani i jednostavno nema mjesta za Isusa. naše vrjeme, i u našoj sredini dođe svojima. Dokle god je mržnja u srcu nema mjesta za Međutim, moramo priznati Božić smo nekako Isusa, Božić se ne može doživjeti. prihvatili ali bez Isusa. Vidimo i u javnosti tu su Zato je divan običaj da pred Božić ako ikako nekakvi vašari, prodaje se. Božić je, ali nema može da se pomire ljudi, s Bogom, sa sobom i Isusa. Tu su nekakve čestitke, sretni blagdani, međusobno. E onda je pravi Božić. Onda se ali nekako se boje spomenuti Isusa i njegovo Isus rodio. Jer to je ta očitovana ljubav koja rođenje. A zapravo Božić je to, Isusovo rođenje, zaživi u ljudskim srcima i onda postajemo tako smo stvorili nekakvu klimu, tobože da pravi glasonoše mira. Zato danas, dok slavimo budemo bliži drugima i drugačijima. Nemoj rođenje Isusa Krista prvo mu želimo reći: spominjati Božić i Isusa. dobrodošao u nas i među nas, nećemo te odbi‐

VRHBOSNA 1/2017 53 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 54

ti. Nažalost, dokle god čovjek ne prihvaća nikad ne tumačimo napadajući druge, nego iz Božiji zakon, ne prihvaća Božiju riječ nema te naše ljubavi koju nam je Bog darovao želimo

PRILOZI Isusu mjesta. Zato je potrebno da kažemo: s drugima živjeti u poštovanju i vrjednovanju imaš Isuse mjesta jer prihvaćamo tebe, tvoju da smo svi stvorenja Božja. To poručujemo i riječ, tvoj zakon, tvoju poruku, tvoju objavu, drugima: da ne tumače svoju vjeru napadajući taj znak Božije ljubavi koji je zaživio među druge. Na poseban način da ne bude ozračja nama i u nama. Zato mi čestitamo jedni drugi‐ da u ime Boga zlo čine, da otrovno srce, zatro‐ ma Božić. Želimo da postanemo dionici tog vano mržnjom očiste. Želimo napraviti dru‐ otajstva. Stara je riječ čestito. To znači imati štvo u kojem će vladati pravda, istina, čovjeko‐ često, imati udio. Želimo da svi mi imamo ljublje. A kako ćemo napraviti to pravedno udio u tom Isusovom rođenju kako bi ponijeli društvo donoseći zakone koji često puta isklju‐ izvor radosti. Jer, Isusovo rođenje je istinski čuju druge. Kako ćemo pravedno društvo izvor radosti. napraviti kad uvijek gledamo čija će biti gor‐ Čuli ste u zbornoj molitvi da je time Isus nja. Nisu važni mali ljudi. Nema mali i veliki obnovio ljudsko dostojanstvo. Divno je Božije ljudi. Pred Bogom svi smo mi krhka roba i svi djelo što nas je stvorio a još je divnije što nas je smo mi ljudi koji nosimo svoje grijehe. To je otkupio. Pokazao da nas ne odbacuje, da nas jedino naše a sve je drugo Božiji dar. voli, da nas prihvaća. Ali, i mi moramo naučiti Zato želimo u ovo društvo unijeti vrjedno‐ od te božanske ljubavi prvo prepoznati svoje te našeg života, zastupati prave vrijednosti, ne vlastito dostojanstvo, dostojanstvo djeteta bojati se bez obzira koja moć bila, nego hrabro Božijega. Onima koji ga primiše podade moć svjedočiti da se Isus rodio, da nas je otkupio, da budu djeca Božija. Tu je zapravo ljepota da nas Bog voli, da nas je pozvao na tu ljubav. našeg dostojanstva, biti djete Božije. A onda i Želimo živjeti tu ljubav u svakoj sredini u samim time zračiti Božjom dobrotom. Tako kojoj se nalazimo. I na kraju želim dok vam nam je potrebno tog svjetla u ovom sumraku čestitam Božić, želim tu radsonu vjeru u beznađa. Tog svijetla koje daje smisao života. vašim srcima. Dok vam čestitiam Božć želim Jer, on nam daje smisao života. Znamo zašto da se istinski osjetite i voljeni od Boga, jer to živimo jer smo Božja djeca. Zato u ovome slav‐ Isusovo rođenje jest očitovaanje Božije ljubavi lju Božića želimo obnoviti svoju vjeru, želimo prema nama. To ponesite u svoje kuće, u svoju obnoviti ljubav, želimo obnoviti i svijest što sredinu. Neka vam to bude izvor hrabrosti da smo i tko smo. Zato na svoj način u ovome hrabro nosimo svoj križ i susrećemo sve izazo‐ Božiću i ovom slavlju želimo se ohrabriti za ve života. Da budemo svjedoci Isusova rođe‐ život. Ne biti kukavice, ne bojati se zastupati nja. Blagoslovljene noge glasonoše mira. Svaki istinu, ne bojati se zastupati ljudska prava, ne od vas neka bude blagoslov ovom društvu bojati se zastupati obranu ljudskog dostojan‐ kao glasonoše mira. Mira kojeg u srcu nosite, stva. To nikad nije usmjereno protiv onih koji kojeg iz vjere živite, kojeg hrabro svjedočite u su drugačiji, dapače, mi svoju katoličku vjeru našoj svagdašnjici. Amen.

54 VRHBOSNA 1/2017 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 55 PRILOZI Propovijed kardinala Puljića na Misi za početak Nove godine

Draga braćo misnici Međutim, ono što je posebno bolno na što draga braćo i sestre prisutni ovdje u Papa upozorava, to nasilje često puta rađa i Katedrali kao i vi svi koji nas pratite preko progonstvima i ubojstvima i na neki način radio valova radio Marije BiH. izbjeglištvom i tako dalje. Mi smo toga svje‐ Rekoh na početku mise danas slavimo doci što sve nasilje donese: tolike mrtve, toli‐ Bogomajčinstvo. Jer Marija je rodila Sina ke ožalošćene. Međutm, to je jedna ružna Božjega. Zato je Marija ne samo Kristorodica politika. Nisam mjerodavan da o tim stvarima nego i Bogorodica. Njezin je danas dan. prosuđujem, ali nisam ni kriv što dobijem te Svetkujemo njezino Bogomajčinstvo. informacije kako pojedini moćnici financiraju Svetkujemo veliko Božije povjerenje u nju, a i nasilje, kako bi imali razlog intervenirati. U ona kao ponizna služebenica, prihvatila je s nekim trenutcima mogu reći da pojedine sile Bogom surađivati. Međutim, papa Pavao VI. svjetske svjesno protežiraju nasilje kako bi oni odlučio je prije 50 godina ovaj dan proglasiti mogli doći tobože kao mirovne snage. Upravo međunarodni dan molitve za mir. I svake godi‐ kako bi mogli prodavati svoje oružje, jer to je ne pape su poslale za ovaj dan svoju poruku, vrlo unosan biznis. Kako je strašno slušati, poslanicu. Bilo bi zanimljivo skuptiti svih tih evo i u ovoj noći koliko ih je bilo mrtvih radi pedeset poruka koje su dosad slane od papa, nasilja. Kako zapravo riješiti taj problem? što su sve poručivali. Ovaj papa, papa Franjo za Zato Crkva danas moli za mir, Božiji mir. Bog ovaj dan mira poslao je poslanicu o nenasilju. daje mir. Ali, u ljudskom duhu da iskorjenimo Mi smo svjedoci da je porastao duh nasi‐ nasilje. To ne znači da ćemo sada trpjeti, ali lja, ne samo na svjestkoj razini, nego i na moramo rješavati nasilje, rješavati ne novim lokalnoj razini. Vdimo kako se nasilje pojavi‐ nasiljem, nego rješavati uzrok nasilja, bilo da lo u obitelji, u školama, na ulici. A onda i se radi o prljavoj politici, bilo da se radi o među narodima. Bolno je kada se tamo gdje bahatosti. Nažalost, danas smo proizveli je gnijezdo, gdje se odgaja za ljubav i gnije‐ strukture, formacije intelektualne. To je obra‐ zdo ljubavi, stvori duh nasilja. Vidimo u vije‐ zovanje, a iz društvenih struktura izbacili smo stima crne kronike, kako to nasilje donosi odgoj tako da više nije ministarstvo za odgoj i nemile plodove. Zato papa, na poseban obrazovanje nego samo obrazovanje. Za način poziva da danas moleći za mir, molimo odgoj se nitko ne brine, a gdje se čovjek ne za duh nenasilja. Da ljudi počnu rješavati te odgaja da se zna svladati, da zna usvojiti probleme koji nastaju u među ljudskim vrjednote, da zna komunicirati, teško će biti odnosima kroz razgovore, kroz praštanje, stvoriti društvo nenasilja na poseban način kroz pomirenje, kroz prihvaćanje, kroz sura‐ ako postoji duh odgajanja za nasilje. Pogotovo đivanje. Međutim, taj duh nenasilja je potre‐ gledamo kako neke države smatraju da imaju bno pronijeti u sve strukture života. Strašno pravo ne dati ljudska prava nekima. Jasno, je čitati kako ta djeca u školama, uhvate njih jedino ako bude nasilja onda moraju popusti‐ nekoliko, pa nasilje izvrše nad pojedinim ti. To je taj krivi duh. Ovo što sam sada rekao djetetom. Tu se pitamo koji je to đavolski to sam osobno doživio kad sam govorio u duh? Nije čudno da današnje sve emisije, Bruxellesu, europskoj zajednici o manjku jed‐ koje bilo kroz filmove bilo kroz drugo veliča‐ nakih prava u BiH, posebno za nas Hrvate. ju nasilje. To je junaštvo, i to je postalo duh Oni onako ležerno odgovore: „što hoćete, ne javnog mijenja. Ta djeca gledaju to nasilje i puca se na vas“. Dakle, mi bi trebali početi jednostavno počnu imitirati u svom privat‐ pucati da oni shvate da se za nas treba zauze‐ nom životu. I zato je ozbiljno pitanje društva: ti. To je taj glupi mentalitet svjetskih sila dakle kako stvoriti ozračje suradnje i izbaciti taj oni proizvode koji puta taj agresivni duh i duh nasilja u društvu, da istinski bude jedna nasilje. Jer ako nema nasilja ne treba rješavati sigurnost života u svagdašnjici? ljudska prava.

VRHBOSNA 1/2017 55 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 56

Zato danas molimo za mudrost onih koji rekao citirajući Sveto Pismo: “da je mir plod vode ovosvjetsku politiku, da ne vode prljavu pravde”. Nema mira gdje je nepravda. Zato je politiku koja radi za interese a pogotovo igno‐ potrebno da u ovom svijetu zaživi pravedni PRILOZI rirajući ljudska prava i prava naroda. Svaki mir, da čovjek bude čovjek u svom dostojan‐ narod ima pravo na svoj identitet, na svoj duh stvu i svojim pravima. Zato Bogomajku moli‐ kulture, na svoj jezik. Nema ni jedna država tu mo, koja je rodila onoga koji je mir naš, neka moć da kaže: „mi ćemo vama dati ta prava“. nam izmoli mir u srcu, mir u našim obiteljima, To smo mi čuli i u ovoj zemlji koji puta, mi mir u našim narodima. U svjetskim moćnici‐ ćemo dati hrvatima. Nemate vi šta nama ma neka Bog prosvejtli pamet da shvate vri‐ davati ono što nama pripada. Tako i tim jednost ljudskog života, čovjekovog dostojan‐ malim narodima, nema šta davat, nego omo‐ stva, prava na identitet, nacionalni i vjerski, gućiti da oni svoja prava žive. Danas, moleći kako bi ljudi u jednakopravnosti živjeli i za mir, molimo upravo to da Bog prosvjetli vrjednovani bili u svim dimenzijama koje pamet moćnicima da nasiljem ne proizvode dolikuju čovjeka. Bogomajko, Sina si svoga nova nasilja, nego stvore uvjete živjeti slobo‐ darovala On nek bude naš mir. Amen. du i prava. Papa kad je bio u Sarajevu onda je

Homilija kardinala Andrea Yeom-a

Sarajevo-Katedrala, 8. siječanj 2017.

Drago mi je što mogu s vama ovdje slaviti crkva je doživjela slobodu, ali ubrzo došle su svetu Misu za mir i pomirenje u svijetu. Posebno za nju nove teškoće: japanska invazija koja je u Bosni i Hercegovini i dvjema Korejama. vladala silom (japanski kolonijalizam). Dijete Isus donosi mir svim ljudima. Bog je Kušnje za našu Crkvu nisu završile pre‐ pokazao pastirima, koji su se uplašili, Neb e ‐ stankom japanske invazije, zato što je korejski sku četu kako pjeva: „Slava Bogu na visini i ideološki rat, prije 77 godina (početkom 50‐tih mir ljudima dobre volje!“ (Lk 2, 14). godina prošlog stoljeća), učinio da su se braća Sveti Božić je trenutak objave slave Božje u oružjem sukobila jedan protiv drugog. Bio je svijetu. Sveti Božić je trenutak u kojem se to rat toliko bolan da je ostavio sve do sada svaka moć i sila svijeta poklanjaju Božjoj slavi. otvorenu ranu. Ja sam izravno doživio taj rat, Ali svijet još uvijek ne uspijeva prihvatiti kada sam bio mali. Za mene je to tako tužno ovaj istinski mir. Zato što nisu shvatili Božju sjećanje, toliko da me duboko obilježilo. Ovaj Ljubav. Ljubav dolazi od Boga (I lv 4. 7). Volj ‐ rat još uvijek nije završen i nakon 77 godina eti braću bez da se razumije što znači Božja lju‐ sukob i dalje napreduje. bav, izaziva požudu, posesivnost i navezanost. Ovaj rat je također prouzročio toliko patnje Sebična ljubav obostrano ranjava i ne uspijeva u crkvi. Sjeverna Koreja se zove Demokratska ostvariti iskrenu ljubav. Zbog toga moramo Narodna Republika Cho‐seon, gdje je komuni‐ voljeti bližnje s onom ljubavlju kojom nas je stička vlast. U njoj je prije rata bilo pedeset i Bog volio. Bog je mnogo volio svijet i ova lju‐ sedam (57) župa, u kojima je bilo pedeset i bav je potpuno objavljena sa otajstvom svetog dvije tisuće (52.000) vjernika, koji su živjeli Božića i otajstvom Križa. kršćanski život slaveći Gospodina. Međutim nije ostao nijedan jedini svećenik ili Korejska crkva je zemlja mučenika redovnik/redovnica, dakle tamo je nastala pustinja bez vjere. Postoje samo sjćanja na Povijest korejske crkve nije udaljena od crkve. Sjećam se vrlo dobro plemenite vjere sadašnjeg vremena, ali je primila toliko ljuba‐ tadašnjeg biskupa i svećenika tijekom komu‐ vi od Gospodina. To je zato što je korejska nističkog progona. crkva sagrađena na temeljima mučenika. Konkretno, vjera koju je biskup ordinarij Nakon progona više od 100 godina, korejska pokazao i vjera svećenika Pyong‐yanga je bila

56 VRHBOSNA 1/2017 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 57 PRILOZI tako velika u to vrijeme. U biskupiji Pyong‐ ma 100 godina prije Korejskog rata. Naši preci yang je bio biskup ordinarij koji se zvao mons. su zbog vjere trpjeli da budu izbrisani iz regi‐ Hong Yong‐Pyo sa drugih šesnaest (16) sveće‐ stra obiteljskog statusa zato što su prihvatili nika. No, nitko od njih nije učinio otpadništvo kršćansku vjeru, ali oni nisu doživjeli da se nji‐ ili pobjegao u Južnu Koreju gdje je postojala hova imena izbrišu iz knjige nebeskog života. I vjerska sloboda; svi su ubrzo pretrpjeli muče‐ prihvatili su da budu potpuno istrošeni zbog ništvo svjedočeći vjeru u Gospodina. Vjernici obraćenja na kršćanstvo, ali nisu prihvatili iz biskupije Pyong‐yanga pokušali su sa svom izgubiti blago vječnoga života. Prihvaćali su svojom snagom zaštiti svećenike. Uvjeravali su da budu napušteni i marginalizirani od strane ih da je utočište u bijegu u Južnu Koreju, te su obitelji i rodbine, od prijatelja, ali stekli su lju‐ skupljali potreban novac za njihov bijeg i vodi‐ bav Božju. Tako su morali živjeti na ponižava‐ ča za ceste prema Južnoj Koreji. No, svi sveće‐ jući način da zaštite vjeru postajući svojom nici te biskupije nisu htjeli spasiti svoj život na voljom siromašni, jedući jestivo bilje i korijenje taj način. Nisu to učinili iz tri razloga: prvo, drveća, imajući lončarske obrte, a proizvode su biskup ih nije zaredio da pobjegnu, te su prodavali za sitniš (malo novca). No, sreća im biskupa deportirali komunisti, a oni nisu znali je bila živjeti u skladu s Božjim zapovijedima. što se s njim dalje dogodilo. Drugo, nisu htjeli Crkva u Južnoj Koreji sada uživa u potpu‐ pustiti da plemenita smrt braće svećenika, koje nosti slobodu i mir, slaveći sv. Misu, zahvalju‐ su ubili komunisti, bude uzalud. Treće, oni su jući žrtvi svojih predaka koji su je prihvaćali mislili da nije pravedno da župnik pobjegne više od 100 godina. Danas u Sjevernoj Koreji ostavljajući stado. Tako su jedan po jedan bili još uvijek postoje progoni protiv kršćana, koji oteti ili osuđeni od strane komunista na javno traju već 70 godina. No, ne možemo biti obes‐ smaknuće. U takvoj situaciji mladi iz župa su hrabreni stanjem u Sjevernokorejskoj Crkvi, stražarili po redu cijeli dan i cijelu noć. Na pri‐ jer smo sigurni da će u Sjevernoj Koreji biti i mjer, zvonili bi zvonom kad su komunisti dalje potomaka korejskih mučenika, koji mole dolazili uhititi svećenike. Tada su vjernici koji svim srcem za očuvanje kršćanske vjere. su živjeli oko župne kuće napravili živi zid oko svećenika kako ih oni ne bi mogli uhititi. Vrhbosanska nadbiskupija i nadbiskupija Tako su se suočavali s vojnicima goloruki; iz Seoul – braća i sestre smo u Kristu tih sukoba mnogi vjernici su umirali ili ostaja‐ li ozlijeđeni. Svećenici su, vidjevši takvo stra‐ Nadbiskupija Seoul je imala jedan Forum, šno stanje, predavali se i dali odvesti od komu‐ pod nazivom „Forum za mir i dijeljenje isku‐ nista; nisu mogli podnijeti da njihovi vjernici stva na Korejskom poluotoku 2016“. Na taj umiru i stradaju kako bi zaštitili njih svećeni‐ Forum su bili pozvani biskupi koji su imali ke. Neke župe su uspjele od komunista ovako iskustva sa zauzimanjem za mir, proživljava‐ spašavati svećenike sve do početka Korejskog jući patnje ili biskupije koje još uvijek trpe za rata. No čim je rat započeo, komunisti su mir. Na tom Forumu sam mogao čuti od njih deportirali sve i jednog svećenika, i u biskupi‐ velika učenja kako čvrsto izgraditi mir. Na ji Pyong‐yang sve do danas nema ni jednog tom događaju je sudjelovala i Njegova svećenika koji bi mogao slaviti svetu Misu. Ja Eminencija Vinko kardinal Puljić, nadbiskup sam upravitelj biskupije Pyong‐yang. Na vrhbosanski. Za nas je to bila velika milost. žalost, nisam mogao ići još nijednom u svoju Ostavio je svoje svjedočanstvo koje su sve biskupiju Pyong‐yang i za to sam jako žalo‐ teškoće katolici morali pretrpjeti u ovoj zemlji. stan. Molim se samo svako jutro za sve ljude Pokazao je vjeru pastira koji se u potpunosti koji u njoj žive i molim za moguće vjernike koji povjerio Ocu Nebeskom. Vidjeli smo kako su ostali da i dalje vjeruju u tajnosti. vaša vjera postaje jača i nepromjenjiva uspr‐ kos svim poteškoćama koje ste imali. Iz tog Potomci mučenika svjedočanstva smo osjetili veliku bratsku lju‐ bav prema vama. Povijest Balkanskog poluo‐ Mi mislimo da će se Crkva u Sjevernoj toka, je bliska povijesti Korejskog poluotoka. Koreji ponovno podići. Zato što je Korejska Dvije Crkve – ovdje na Balkanu i korejske ‐ Crkva branila vjeru pod okrutnim progonstvi‐ morale su trpjeti invaziju toliko stranih sila i

VRHBOSNA 1/2017 57 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 58

komunističkog progona. One su živjele s lan i dirnut kada je kardinal Puljić došao u mnogim različitim religijama surađujući ili malu državu na Istoku i podijelio veliko svje‐ ponekad imajući sukobe s njima. Ta geograf‐ dočanstvo kao istinski pastir. Molit ću da PRILOZI sko‐strateška područja nose bolne kušnje i Vrhbosanska nadbiskupija bude u mogućno‐ poteškoće u očuvanju vjere. Ali Božja ljubav je sti uživati istinski mir u Božjoj ljubavi i milo‐ velika. Dokaz za to je da mi u Južnoj Koreji sti, onako kako je to mogla i nadbiskupija nismo imali ništa, ali mislili smo na blagoslov Seoul ne posustajući za vrijeme progona. koji će nam Gospodin dati. Korejska Crkva je Braća smo u Gospodinu. to proživjela. Korejska Crkva je preživjela pro‐ gone u feudalnoj dinastiji, pod japanskim Vrijeme priprave jedne nove nade kolonijalizmom, komunističke progone itd. Situacije nisu pomagale kršćanima, ali vjera je Potraga za mirom mora početi sa željom za postala još jača, a crkva nije posustala. Zato Božjom ljubavi. Dakle, ljubav i oprost su što smo uvijek imali potpuno povjerenje u postupci za mir i strpljenje učvršćuje našu Gospodina da će nam pomoći u njegovo vrije‐ vjeru. Svjedočimo vjeru u ljubavi Krista, živo‐ me i budući da Gospodin nije ignorirao naše tom molitve, praštanja i pomirenja. Prava pro‐ vapaje, mi smo se čudesno oporavili. Želim mjena se događa u uzajamnoj ljubavi. prenijeti tu nadu Njegovoj Eminenciji kardi‐ Nadvladat ćemo zlo ljubavlju u vjeri na slavu nalu Vinku Puljiću. Mi smo braća u jednoj Gospodina. Sve vas povjeravam zaštiti Svete kući Gospodnjoj i povezani smo u onomu što Majke Božje i Svetoj Crkvi. se zove obostrano bratstvo. Hvala. Molimo jedni za druge. Bio sam vrlo zahva‐

Propovijed dr. sc. don Maria Bernadića u Sabornoj crkvi na kraju Molitvene osmine za jedinstvo kršćana u Sarajevu

Draga kršćanska braćo i sestre, jetko na jedan neugodan svađalački način. Baš kao da ljudi iz svake situacije pokušavaju Kršćani zapadnog obreda po gregorijan‐ nešto ubrati, s nečim profitirati, nekoga nano‐ skom kalendaru na današnji dan slave blag‐ vo zadužiti. No, ljubav Božja nije takva. Kad dan Obraćenja Sv. Pavla apostola. Inače, Bog prašta, On stvarno oprosti. U našoj duho‐ znamo da je kao temeljni biblijski tekst za ovo‐ vno‐teološkoj tradiciji se kaže kako Bog uništa‐ godišnju molitvenu osminu izabran upravo va grijehe. Jednostavno, više ih nema kao da ih Pavlov tekst iz Druge poslanice Korinćanima nikada nije ni bilo! Zato je apostol i mogao reći (5,14‐20). Tekst, u kojem apostol svjedoči lju‐ da s Kristovom ljubavi ono staro doslovno bav Kristovu koja obuzima svakog kršćanina. nestaje, a novo nastaje. Nije to neka apstraktna ljubav; nije to tek Sve što će apostol Pavao kasnije izreći i ura‐ „uzvišeni osjećaj ili ekstaza srca” (papa diti, duboko je povezano sa onim događajem Franjo). Ne, to je ljubav koja je samu sebe pre‐ iz njegova života kojeg danas obilježavamo. dala u smrt kako bi mi mogli živjeti i biti spa‐ Pred vratima grada Damaska farizej Savao će šeni. To je ljubav s kojom sve staro iščezava, a biti zbačen s konja te poražen u najizričitijem novo‐gle‐ nastaje. To je ljubav koja prašta gri‐ smislu riječi. Pred svjetlom Uskrsloga srušit će jehe i sapire sve opačine. se sva njegova ljudska uvjerenja i nastojanja. I ljudi znaju međusobno jedni drugima Služeći uzvišenom Zakonu, Savao na kraju oprostiti, ali počesto na vrlo nesavršen način. biva suočen s preteškom optužbom da je pro‐ U smislu: oni oproste, ali onda počesto na to gonitelj Božji. I to direktno iz božanskih usta! podsjećaju one kojima su oprostili (...) i to neri‐ „Savle, Savle, zašto me progoniš?” On upita:

58 VRHBOSNA 1/2017 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 59 PRILOZI “Tko si, Gospodine?” A on će: “Ja sam Isus timo‐ bio krenuo u Damask da provodi kojega ti progoniš! Nego ustani, uđi u grad i Zakon, ali to u svakom slučaju nije moralo reći će ti se što ti je činiti.” Djela apostolska uključivati ono da se kršćani maltretiraju i oki‐ dalje kazuju: „Njegovi suputnici ostadoše bez vaju! Tu je postojala i ona miroljubljiva soluci‐ riječi: čuli su doduše glas, ali ne vidješe niko‐ ja koju je zastupao njegov plemeniti učitelj ‐ ga. Savao usta sa zemlje. Otvorenih očiju nije pismoznanac Gamalijel. Ovaj je smatrao da ništa vidio pa ga povedu za ruku i uvedu u kršćane treba pustiti na miru, jer ako su od Damask” (Dj 9,1‐8). Boga, opstat će, a ako nisu, ionako propast će Sigurno se Savao, doskora Pavao, morao (Usp. Dj 5,38‐39). I zato, još jednom: Jedna je pitati gdje li pogriješio? Što li je to u međuvre‐ stvar što je to zakon, a sasvim druga kakvo li menu krenulo po zlu? Pa on je od najmanjih se ljudsko srce tamo negdje iza njega skriva! nogu uredno slijedio otačke predaje i predano To je bila lekcija Savlu ‐ lekcija božanske čuvao Zakon Božji. Kako to da je sada toliko ljubavi! Ta ljubav je ujedno i polazište i kraj kriv pred Gospodinom? svih pozitivnih ljudskih nastojanja. S njom sve Jedna zanimljiva anegdota iz života nobe‐ ima smisla, kao što je bez nje sve uzaludno. lovca Alberta Einsteina govori kako je ovaj sla‐ „Kad bih sve jezike ljudske govorio i anđeo‐ vni učenjak jednog dana poštom primio papi‐ ske, a ljubavi ne bih imao, bio bih mjed što ječi re za prijavu poreza. Njemu to i nije bilo posve ili cimbal što zveči. Kad bih imao dar proroko‐ jasno, pa je kod popunjavanja papira zatražio vanja i znao sva otajstva i sve spoznanje; i kad pomoć svojih studenata. Studenti, opet k’o bih imao svu vjeru da bih i gore premještao, a studenti, te je netko od njih cijelu priču podi‐ ljubavi ne bih imao ‐ ništa sam! I kad bih raz‐ jelio s medijima, a ovi se onda sutra raspisaše dao sav svoj imetak i kad bih predao tijelo kako je veliki Einstein zapravo vrlo tanak svoje da se sažeže, a ljubavi ne bih imao ‐ ništa matematičar (...) kao bavi se čovjek velikim mi ne bi koristilo” (1 Kor 13,1‐3). A tako onda teorijama, a ima problema s jednostavnom spada i na zakon: jedini dobar zakon je zakon matematikom poreske prijavnice, koju i naj‐ okrijepljen ljubavlju, jer bez nje, i sam po sebi, prosječniji čovjek u Americi zna riješiti. Na to zakon je proklet (Usp. Gal 3,10). je učenjak odgovorio medijima: „Nemam ja Već rekosmo, Ljubav je ta koja je gordog problema s matematikom poreske prijavnice, farizeja Savla zbacila s konja, ponizila i nakrat‐ nego se plašim filozofije koja iza toga stoji”! ko oslijepila, ali nije ga pogubila, kao što mu Istina da svaka usporedba šepa, ali sa nije izrekla niti neku trajnu zabranu ili osudu. ovom anegdotom bi se poprilično lijepo Nije, baš zbog toga jer je to ljubav. Gdje nje mogla naznačiti bit Savlovog problema sa ima, uvijek će postojati i mogućnost jednog Zakonom. Jedno je pitanje: što je to Zakon, a novog početka, osvit jedne nove nade, primi‐ sasvim drugo: koji to čovjek i koja mu filozofi‐ tak snage za podić’ se iz gliba i krenuti dalje. ja stoji iza svega toga? Jer pouzdano znamo Draga braćo i sestre, stoga bi smo na kraju kako su se neki od najstrašnijih zločina u povi‐ mogli lijepo podsjetiti: Kad god govorimo o jesti dogodili u ime zakona: aparthejd, holo‐ jedinstvu kršćana, moramo misliti na Božju kaust, ropstvo, kolonijalizam (...) Pa i sam ljubav koja krijepi, prašta i nanovo rađa, te Krist Gospodin je raspet po Zakonu, što će koja i nas same poziva da ljubimo, praštamo i reći u skladu s pravnim regulativama svoga nikad ne posustajemo s dobrim nastojanjima. vremena. Ono „zakonito” ne znači ipse facto i Ili u skladu sa onim što nazivamo duhovnim pravedno, jer slovo zakona je po sebi rastezlji‐ ekumenizmom, svako dobro kršćansko nastoja‐ vo, a ljudi manipulativni! Pitanjem „radim li nje može uspješno započeti i sretno završiti nešto po zakonu” uopće se ne može odgovori‐ samo uz ove tri stvari: molitva, obraćenje srca i ti na drugo pitanje „radim li nešto iz ljubavi ili svetost života. Gospodin nas je na to i pozvao, ne”? Ili opet slično tome: radim li tako po da budemo „rod izabrani, kraljevsko svećen‐ zakonu da pomognem ljudima ili radim po stvo, sveti puk, narod stečeni” da naviještamo zakonu na način da na njih natovarim doda‐ „silna djela Onoga” koji nas „iz tame pozva k tno neku novu bijedu? Jer Savao je ‐da podsje‐ divnom svjetlu svojemu” (Usp. 1 Pt 2,9).

VRHBOSNA 1/2017 59 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 60

Propovijed kardinala Puljića u Katedrali na

PRILOZI blagdan Svijećnice

Draga braćo misnici krepost poniznosti i poslušnosti te se uvukla Dragi redovnici na čelu s provincijalom klica razdora i razjedinjenosti pod rane, kroz Drage sestre redovnice s vašim poglavari‐ naše krovove i srca i obitelji. Ona se pojavljuje camna, dragi kandidati i kandidatice redovni‐ kao rutina, zamor, teret življenja zavjeta, unu‐ čkih zajednica, dragi bogoslovi naših sve triju tarnja podjeljenost, žudnja za moću. Umjesto bogoslovija, dragi vjernici prisutni ovdje u da mjerilo bude evanđelje postaje ono što tele‐ katedrali, kao i vi koji nas pratite preko radio vizija kaže, internet poručuje i druga sredstva valova radio Marije BiH. javnog komuniciranja. Izgubili smo komuni‐ Ponovno čestitam vama redovnicima i kaciju iz koje izvire život. Zato je potrebna redovnicama ovaj dan. Zahvaljujem na vašem obnova. Što nam je činiti? odazivu da zajednički molimo i prepoznamo Ozračje sredine u kojoj će vladati i bratstvo identitet redovnika i redovnica u duhu dana i sestrinstvo. To izvire iz one svagdanje moli‐ posvećenog života. Na poseban način zahva‐ tve, posebno molitve Očenaša. Ako mi kažemo ljujem na svemu onom svjedočanstvu života „Očenaš“ to je izvor bratstva i sestrinstva. To koje ugrađujete u ovu mjesnu Crkvu. Kako nije po zaslugama, nego po milosti, krsnoj smo u procesiji nosili svijeće, slika je to našeg milosti gdje smo postali djeca Božija a zavjeti‐ životnog hoda i svijetlo koje trebamo sljediti i ma postajemo svjedoci. Zato je prevažno vrati‐ svjetliti. To svijetlo je upaljeno kako sam rekao ti taj duh bratstva i sestrinstva u naše shvaća‐ prije procesije na krsnom zdencu. Bog vas je nje. A onda u tom Očenašu kažemo: pozvao u svoju blizinu kako obično kažemo, Budi volja tvoja! Dođi kraljevstvo tvoje! To je da slijedite Isusa izbliza. Tajna je to koju svjet‐ zapravo smisao zavjeta, izvršiti volju Božiju radi skim i zemaljskim očima teško možemo pre‐ Kraljevstva Božijega. A kruh naš svagdanji jest dočiti i protumačiti. Bio je to tihi, tajanstveni onaj euharistjski i onaj koji obiteljski djelimo. zov koji privlači ali ne prisiljava. Ako hoćeš Oprosti nam duge naše kako mi opraštamo. slijedi me! Naš hod za Isusom i u Isusovom Čest puta molimo sebi osudu. Jer teško je pra‐ duhu je hod ovom zemljom. Zemljom hoditi je štati. To znači umirati sebi. Ne radi sebe nego teško, a ne nakupit se i prašine i blata. Ovaj radi Isusa čiju molitvu molimo. Molitva koja dan po svetom papi Ivanu Pavlu II. želi da ne izgrađuje zajedništvo nije prava molitva. otresemo tu prašinu, da skinemo to blato i da Onda se pitamo kojem se Bogu molimo. to svijetlo koje danas palimo zasja u našem Euharistija je izvor i uvjet zajedništva. Ako životnom hodu, ali da i drugima svijetlimo nakon euharstije ne raste bratstvo i sestrin‐ kao proročko svjedočanstvo koje upućuje na stvo, onda smo povrijedili euharistiju. smisao života kojeg otkrivamo u Kristu Isusu. Božija je riječ izvor zajedništva. Nju mediti‐ Rekoh dan je obnove. Svatko od nas treba rati znači usvajati. Početi mislit kao Isus. duhovnu obnovu, duhovnu svježinu, otkriva‐ Bratska opomena je izumrla, jer se ne opomi‐ nje radosti življenja i izvor svjedočenja nade. nje iz ljubavi, nego da pokažemo kako smo mi Živeći u ovom svijetu zapljuskuje nas val ovo‐ bolji. Radije ćemo kritizirati one koji žele zemaljskog shvaćanja javnog mnijenja i napredovati. Tko propada to je njegova priva‐ zemaljskih kriterija. To je ta svjetovna logika tna stvar. Zato zajednički život treba biti pro‐ potrošačkog menatliteta koja urušava duh žet radošću što slijedimo Gospodina. Od toga svetog siromaštva, te ostavlja egzistencijalnu radosnog života i svjedočenja ovisi pastoral prazninu. Logika trke za užitkom kroz prakti‐ zvanja. Malu ću digresiju napraviti. Ako mi ne čni relativizam urušava istinske vrijednosti zračimo radošću toga što jesmo, koga ćemo evanđelja, živjeti čisto. To tek zamagljuje oduševiti. Ne treba kukati što nema zvanja, pogled prema vječnosti, krade nadu i upropa‐ nego treba se pitati jesmo li vjerodostojni. Zato štava život nade. Ovo svjetsko gledanje na je potrebna vjernost i ustrajnost. Zvanje je dar. ostvarenje u životu kroz svjetsku slavu ruši Ali, imam jednu uzrečicu koju ponavljam od

60 VRHBOSNA 1/2017 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 61 PRILOZI kad sam postao odgojitelj tamo 1978 godine: što se Bogu sviđa“. Pitam vas: padne li vam to zvanje ili zrije ili gnije. Ono ne stagnira. U na pamet? Ne samo vama, i meni. Svima posvećenom životu nema stagniranja. S bolom nama. To je smisao življenja. Nije lako postići doživljavamo svako urušeno zvanje. Sve je sposobnost razlučivanja duhova. To nije bira‐ manje duhovnog vodstva, pa su zato teške nje između dobra i zla. To je pitanje morala. nevjernosti urušavanja. Ali, sve je manje i Nego je pitanje između dobroga i boljega. spremnosti bit duhovni vođa koji isitnski pro‐ Osrednjost je neprijatelj duhovnog života. niče u duhovni život kako bi istinski mogao Ako pođeš putem koji se zove kasnije stići ćeš poslužiti za Božije djelo. Kušnje su sastavni na mjesto koje se zove nikada. dio života i duhovnog rasta. Poslje svake Zato, draga braćo i sestre, redovnici i redo‐ kušnje treba izići jači. Ne smijemo izazivati vnice i svi kršteni zapalimo tu svijeću vjerno‐ kušnje, niti ostati u kušnji. Zato je potreban sti i ustrajnosti. Zato je ovaj dan posvećenog duhovni vođa, jer nitko nije sudac sam sebi. života. Da se prepoznamo, da otkrijemo svoj Nemo iudex in causa sua. Nitko nije sudac u identitet i da iz njega živimo. Kao palma. vlastitioj stvari. Palma iz sebe raste i sebe nadrasta. To je i naše Valja imati pred sobom ono što je sveti zvanje. Iz sebe rasti i sebe nadrasti. Bože, učvr‐ Ignacije govorio: „tražiti što je Bogu ugodno“. sti nas u svome pozivu. Amen. Ili sa svetim Franjom Asiškim: „uvijek želi ono

Hodočašća dekanata Vrhbosanske nadbiskupije u Katedralu u godini Božanskog milosrđa

1. Kreševski dekanat, 9. travnja. župe: Banbrdo/Lepenica, Brestovsko, Busovača, Deževice, Fojnica, Kreševo, Gromiljak. (Oko 200) Svećenici: Fra Stipan Radić, dekan, vlč. Jakov Pavlović, fra Vinko Tomas, fra Ivan Pervan.

2. Doborski dekanat: 18. lipanja. Župe: Odžak, Novo Selo, Dubica. Svećenici: preč. Jakov Filipović, dekan, vlč. Marija Šimić, fra Velimir Bavrka ( 1 autobus).

3. Žepački dekanat, 24. rujan, župe: Sv. Josip Zenica, Sv. Ilija Zenica, Crkvica Zenica, Maglaj, Osova, Novi Šeher, Radunice, Lug‐Brankovići, Žepče, (4 autobusa). Svećenici: Preč. Fra Zdravko Andžić, dekan, vlč. Predrag Stojčević, vlč. Vladimir Pranjić, fra antun Perković, vlč. Josip Jelić, vlč. Ilija Orkić, fra Ivan Jaković.

4. Tuzlanski dekanat, 24. ruja, župe: Tuzla, Dragunja, Husino, Par Selo, Breške. (3 autobusa). Svećenici: vd. dekana mr. vlč. Vlatko Rosić, vlč. Anto Stjepić, vlč. Marinko Mrkonjić, vlč. Peica Majić.

5. Derventski dekanat, 15. listopad, župe: Brusnica, Cer, Derventa, Koraće, Kulina, Gornja Močila/Sijekovac, Novo Selo, Žeravac. Svećenici: preč. Fra Ivan Marić, mr. vlč. Juro Babić, vlč. Ivan tolj, fra tomislav Svetinović. Ramski dekanat, 15. listopada. Župe: Gračac, Prozor, Rumboci, Šćit, ( 1 autobus i 1 kombibus). Svećenici: Preč. Fra Mato Topić, dekan, fra Andrija Jozić, vlč. Stipo Knežević.

6. Travnički dekanat, 12.11. župe: Brajkovići, N. Travnik ‐ Uzašašće Gospodinovo, Novi Travnik ‐ Presveto Trojstvo, Travnik, Turbe, Vitez (s 2 autobusa), Nova Bila, Ovčarevo, Guča Gora, Dolac. Svećenici: mons. Mato Janjić, dekan, fra Velimir Bavrka, fra Leon Pendić, vlč. Andrej Lukanović župni vikar, vlč. Nikola Lovrić, fra Slavko Petrušić, fra Dario Udovičić, ‐ Fra Julijan đakon, fra Drago Pranješ. Bilo je 6 autobusa.

VRHBOSNA 1/2017 61 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 62

7. Brčanski dekanat, 12.11. 2016., župe: Bjeljina, Brčko, Zovik, Ulice, Poljaci, Dubrava, Špionica. Svećenici: dekan preč. Davor Ivanović, vlč. Mato Majić, fra Niko Josić, fra Miroslav Ikić. (Oko 170 hosočasnika). PRILOZI

8. Sarajevski dekanat, 19.11. 2016., župe: Briješće, Čemerno, Dobrinja, Grbavica, Katedrala, Sv. Josip, sv. Luka evanđelist, presv. Trojstvo, Stup, Tarčin, Vogošća. Svećenici: preč Marko Majstorović, dekan, mons. Željko Čuturić, mr. vlč. Luka Brković, mr. vlč. Antonijo Čutura, mr. o. Krešimir Dijaković, vlč. Anto Jelić, vlč. Miroslav Ćavar, vlč. Ivo Paradžik, fra Pero Karajici, vlč. Ivo Jezidžić, vlč. Josip Tadić.

9. Usorski dekanat, 19.11. 2016., župe: Bežlja, Doboj, Komušina, Jelah, Sivša, Teslić, Ularice. Svećenici: preč. Boris Salapić, dekan, vlč.Ilija Marinović, vlč. Ivan Karača, vlč. Ivan Ravlić.

10. Šamački dekanat, 19.11. 2016., župe: Domaljevac, Grebnice, Kopanice, Orašje, Oštra Luka‐Bok, Prud, Tišina, Tolisa, Vidovice. Svećenici: preč. Fra Anto Pušljević, vlč. Josip Senjak, vlč. Zlatko Ivkić, vlč. Marinko Filipović, fra Blaž Marković, fra Marijan Živković, fra Stjepan Živković, vlč. Mirko Ikić, župni vikar iz Tolise fra Ivica Tomas. (Bilo je nekoliko autobusa).

Mons. Ante Meštrović, rektor katedrale

Propovijed dr. vlč. Šime Maršića na korizmeni petak u Godini laika Kristov poziv upućen je svima

Draga braćo i sestre, dnju i na dobro crkvene zajednice. U Prvoj crkvi, tako, postoje različite službe zaređenih Tema moje propovijedi je Kristov je poziv i nezaređenih službenika (koje mi danas zove‐ upućen svima u kontekstu Godine Katoličkog mo “klericima” i ‘’laicima”), no svi su Kristovi laikata u našoj Nadbiskupiji i naravno naših učenici jednako bili ‘rod izabrani, kraljevsko Korizmenih petaka. O ovoj temi se može svećenstvo, sveti puk, narod stečeni da navije‐ puno toga govoriti iz različitih perspektiva. šta silna djela onoga koji ga iz tame pozva k Želio bih večeras zajedno s vama razmišljati o divnom svjetlu svojemu’ (usp. I Pt 2,9). ovoj temi obzirom na dokumente Crkvenog Važno je reći da je poslanje svih krštenika, učiteljstva s jedne strane, te izazova naše pa i onih koje Sabor naziva laicima crkveno, aktualne tranzicijske situacije, zaustavljajući štoviše apostolsko.” Njihov apostolat pred‐ se na koncu na pozivu na odgovornost kojeg u stavlja “sudjelovanje u samoj spasiteljskoj ovom korizmenom vremenu smatram uistinu misiji Crkve” i čini sastavni dio njezina posla‐ upućenog svima. nja te ima oznaku crkvenog dostojanstva. Koncilski dokument o Crkvi Lumen gen‐ Proizlazi iz odnosa vjernika laika prema tium (Svjetlo naroda) definirao je Crkvu kao Kristu, a ne prema zaređenim krštenicima zajedništvo Božjega naroda na putu. (klericima) i u jednakoj mjeri pripada crkve‐ Definiranje Crkve kao Božjega naroda omogu‐ nom spasenjskom poslanju kao i apostolat ćilo je da se utvrdi jednakost svih krštenika s zaređenih krštenika. To znači da oni svoje mje‐ obzirom na temeljno krsno dostojanstvo i sto u Crkvi i svoje poslanje ne primaju od svima zajedničko poslanje, a da se u isto vri‐ zaređenih služitelja, nego od Krista. jeme utvrdi i nejednakost s obzirom na različi‐ Nezaređeni članovi Božjega naroda imaju tost službi unutar istoga poslanja. Svaki kršte‐ svoje poslanje “u Crkvi i u svijetu”, svjedo‐ nik primio je neku karizmu, talenat, sposob‐ čanstvom života i riječima.’ Svi crkveni doku‐ nost, koja je dana njemu osobno, a za izgra‐ menti naglašavaju, nadalje, da na vjernike

62 VRHBOSNA 1/2017 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 63 PRILOZI laike “po njihovu pozivu spada da traže kra‐ Crkvi najprije treba kod svih danas zaživjeti ljevstvo Božje baveći se vremenitim stvarima i ova teologija i shvaćanje našeg zajedničkog uređujući ih po Bogu.” poslanja u Crkvi i kod vjernika laika i kod kle‐ U kontekstu ekleziologija zajedništva rika. Razdvojenost između vjernika laika i kle‐ Drugoga vatikanskog sabora, koja uključuje te rika po načelu da Crkvu čine i u njoj djeluju pretpostavlja komplementarnost i uzajamnost svećenici, redovnici i redovnice a da vjernici različitih službi i karizmi unutar Crkve, u laici dolaze po usluge duboko se ukorijenila u vidu cjelovitog ostvarenja vlastitog poslanja, naš mentalitet. Tome je svakako pridonijelo važno je i danas, draga braćo i sestre, pozitiv‐ komunističko društvo u kojem je vjera bila no vrednovati nezamjenjiv kršćanski anga‐ isključena iz društvenog života i svedena u žman vjernika laika u svijetu. Vjernici laici sferu privatnog (obitelj i crkveno dvorište). žive u svijetu i to u različitim obiteljskim i Danas premda i vidimo da je ovakav men‐ društvenim uvjetima, te su uključeni u najraz‐ talitet daleko od Teologije Drugog Vatika‐ ličitija područja materijalnog, kulturnog i dru‐ nskog koncila često ostajemo u ovakvom men‐ štvenog nastojanja i tako su suočeni s kršćan‐ talitetu, koji čini mi se ponekad svima i odgo‐ stvu ponekad stranim pa čak i protivnim idej‐ vara. Zašto? Zato što je ovako lakše. Lakše nim, filozofsko‐religioznim i političkim nazo‐ nam je, draga braćo i sestre upirati prste u rima. Drugi Vatikanski koncil želi naglasiti da druge i reći da su oni odgovorni. Nama sveće‐ vjernike laike njihov crkveni identitet nicima upirati prstom u vjernike laike i reći da potiče da crpe snagu i bogatstvo duha iz su oni odgovorni zato što su djeca danas vjer‐ sakramenta krsta te da nastoje postojano i ski neodgojena, zato što mladi ne dolaze u zauzeto svijet prožimati kršćanskim duhom. Crkvu, zato što su radnici neodgovorni, zato Tako, dakle, kada Koncilski izričaji govore o što su političari korumpirani itd...a vjernicima svjetovnoj naravi vjernika laika nipošto ne laicima upirati u nas svećenike, redovnike i relativiziraju niti umanjuju crkveni identitet redovnice da smo površni, da ništa ne radimo, vjernika laika, ne umanjuju ozbiljnost poziva da smo krivi što su Crkve prazne, da smo lice‐ na svetost upućenog njima niti umanjuju mjerni, da jedno govorimo drugo radimo, da potrebu i važnost njihova sudjelovanja u smo neosjetljivi na njihove probleme, da smo navjestiteljskoj službi Crkve, liturgijskoj služ‐ škrti, da smo bahati i samoživi itd. Da lakše bi ili zauzetost na planu služenja, nego ih nam je to nego biti svjesni svoje službe u Crkvi ohrabruju i potiču da se upravo radi svoga i u svijetu, biti odgovorni i djelovati kao jedan crkvenog identiteta ne povlače iz svijeta, nego Božji Narod. Kao zajednica. Kao tijelo. Kao da svijet i društvo u koje su uronjeni ustrajno Kristovo Tijelo. rasvjetljuju i poput kvasca prožimlju evanđeo‐ Za takvo djelovanje nam je potrebna snaga skim duhom. Štoviše, njihovo nastojanje na i napor. I to je teško. Ne postajemo automatski tom planu je po naravi stvari (jer žive u svije‐ zreli i odgovorni kršćani (vidimo da nakon tu) njihova crkvena služba, nezamjenjiva u sakramenta sv. Potvrde mladi često napuštaju odnosu na sve ostale službe i karizme u Crkvi. Crkvu umjesto da ostaju u njoj i preuzimaju Svjetovna narav vlastita laicima, dakle, svoju ulogu) ako idemo ponekad u Crkvu, nipošto ne isključuje vjernike laike iz unutar ponekad se prekrižimo i pomolimo! Znamo crkvenog života niti ona znači da bi oni u da nije tako. Zapravo dobro znamo da i naš crkvi trebali biti tek dobri i zahvalni potrošači duhovni rast zahtijeva određeni napor. Sv. kleričkih usluga, odnosno da bi liturgija, navi‐ Pavao uspoređuje naš duhovni rast s trenin‐ ještanje, kateheza, teologija... pripadali isklju‐ gom koji vrhunski sportaši čine. čivo kleričkoj karizmi, niti da bi se vjernici Korizma nas, draga braćo i sestre, poziva laici trebali na tim područjima unutarcrkve‐ na preuzimanje odgovornosti za svoju ulogu nog života angažirati samo ukoliko ih i u onoj u Crkvi kao vjernika laika i kao zaređenog mjeri u kojoj ih zato zamole crkveni pastiri, službenika. odnosno tek onda kad nema dovoljnog broja Draga braćo i sestre, živimo li uistinu svoju zaređenih osoba. vjeru ondje gdje se nalazimo, svjedočimo li Tako dokumenti o pozivu i poslanju svih svojim životom ono što vjerujemo? Je li naš vjernika u Crkvi. Osobno smatram da u našoj život daleko od onoga što čujemo ovdje na sv.

VRHBOSNA 1/2017 63 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 64

Misi i što vjerujemo? Koliko se trudimo biti ti kao da sve od Boga ovisi. Možda je to recept. bolji? Prepuštamo li se olako ravnodušnosti, Vrijeme je za odgovornost. Nemojmo pasti bezvoljnosti, besperspektivnosti? Vjerujemo li u zamku govora da su nam drugi krivi. Tako PRILOZI u Božju snagu? Oslanjamo li se na Boga? samo sa sebe skidamo odgovornost i odlazi‐ Dajemo li od sebe najbolje? Ili smo prosječni? mo u bezvoljnost. Pravimo se žrtvama. Bog Znate Ivan Pavao II, zaštitnik Centra za želi da budemo odvažni i hrabri, jer on je uz mlade je govorio mladima da se ne zadovolje nas i nitko nam ništa ne može. osrednjošću, nego da od svojega života napra‐ Zato iskoristimo ovo sveto vrijeme. Budimo ve REMEK DJELO. To i mi možemo. Da i mi bolji vjernici laici i bolji svećenici svjesni svojih koji više nismo mladi. Ako sada preuzmemo uloga i Božjeg poziva, spremni dati sebe u spa‐ odgovornost za svoju ulogu u Crkvi. Ako svoj senjskom poslanju Crkve. Spremni surađivati život uzmemo u svoje ruke, oslonimo se na jer crpimo snagu iz iste krsne milosti. Vi, draga Boga i odgovorno živimo ondje gdje nas je djeco i mladi u školi, vi roditelji u svojim ulo‐ Bog stavio. Odgovorno znači zauzeto, odgo‐ gama kao roditelji (ne bježite od te uloge), kao vorno znači razvijati svoje talente i sposobno‐ djelatnici na poslu, mi svećenici...svi preuzmi‐ sti, Odgovorno znači ne dati se u bezvoljnost, mo odgovornost i ne bježimo od nje. odgovorno znači moliti se i staviti sve svoje Nađimo vremena za svetu Ispovijed, za pouzdanje u Boga. Odgovorno znači surađi‐ osobnu i obiteljsku molitvu sada u ovo sveto vati. Odgovorno za nas svećenike znači priz‐ vrijeme, ne propustite nedjeljne sv. Mise. nati neizmjeran doprinos vjernika laika životu Učinimo dobro djelo, prijeđimo preko uvreda Crkve. Odgovorno znači ne upirati prstom u i svađa.... budimo svjesni svoje uloge u Crkvi, drugoga i druge. Odgovorno znači biti u pravimo korake zajedništva, učimo se zajedni‐ zajedništvu Crkve kao Naroda Božjega. Kao čkom radu, budimo odgovorni, budimo sveti Tijela Kristova. Netko je rekao da tako treba‐ jer na to smo svi pozvani. Amen. mo raditi kao da sve od nas ovisi, a tako moli‐

Propovijed mons. dr. Pave Jurišića na korizmeni petak u Godini laika Stadlerova otvorenost za suradnju svećenika i laika u naviještanju Radosne vijesti

U našoj je Nadbiskupiji ova godina progla‐ Toga je bio svjestan i sluga Božji Josip šena godinom laičkog poslanja u Crkvi. Među Stadler. Naravno, Stadlerovo djelovanje treba‐ temama koje se obrađuju predložene su i teme mo smjestiti u vrijeme u kojem je on živio. osoba iz povijesti ove mjesne Crkve, čiji nam Drugi vatikanski sabor dat će jasne smjernice rad može biti putokaz u današnjem radu na za rad čitavoga Božjeg naroda, svećeničkog Gospodnjoj njivi. Večeras imamo temu vezanu naroda na kojima će se temeljiti i sve smjernice uz rad prvog vrhbosanskog nadbiskupa sluge crkvenog učiteljstva. Pri kraju Stadlerova stu‐ Božjega Josipa Stadlera. dija u Rimu započeo je rad Prvog vatikanskog Rad poslanika i poslanja su isti i u Starom i sabora koji će dati određene smjernice vreme‐ u Novom zavjetu, jer to je rad u Gospodnjem nu u ondašnjem društvenom i političkom vinogradu. U središtu sveukupnog poslanja u okviru. Devetnaesto stoljeće obilježeno je razli‐ povijesti spasenja nalazi se Isus Krist i njegovo čitim duhovnim i društvenim gibanjima, od poslanje. Njegov oblik poslanja nije usporediv kojih su neka liberalna strujanja bila usmjerena s drugim poslanja, ali ipak sveukupno je protiv Crkve. U Crkvi su se isto tako počela poslanje rad Božjem vinogradu. Njegovo događati određena gibanja koja su trebala poslanje opominje radnike na Gospodnjoj njivi odgovoriti znakovima vremena. Članovi da Ocu nebeskom prinesu bogat urod. Crkve svojom duhovnošću i različitim organi‐

64 VRHBOSNA 1/2017 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 65 PRILOZI zacija počinju uviđati potrebu da odgovore ljubavi i Stadlerova zalaganja, redovnička potrebama svoga vremena, zato zbijaju redove zajednica sestara Služavki Maloga Isusa. „U i počinju se organizirati u duhovnom preporo‐ početku se primalo brojne siromašne starice du. Tako je i nadbiskup Stadler u svom radu od kojih su neke stalno bile nepokretne. pokazivao otvorenost za suradnju sa svima Spomenute su ih djevojke s kršćanskom lju‐ koji će služiti Bogu i očitovati ljubav prema bavlju njegovale. Postepeno je rastao broj siro‐ Božjem Sinu Isusu Kristu. Znao je da poslanje mašnih djevojaka koje smo primali.“ svakoga člana Crkve,kako njega kao nadbisku‐ Na kraju Prvog svjetskoga rata Stadler pa tako i svećenika, kao i svih onih koji mogu uviđa teško materijalno stanje puka u pridonijeti da se Božja Riječ širi i da se ljubi Nadbiskupiji. Zemlja opustošena, mnogi se s Isus Krist, Sin Boga živoga koji nas je otkupio. bojišta vraćaju kućama, ranjeni i iznemogli. Možemo navesti nekoliko primjera gdje on Zato Stadler u jednoj poslanici poziva župnike otvara vrata angažiranim laicima da surađuju da se po župama organizira pomoć siromasi‐ u istoj zadaći Crkve. ma. Predlaže da se podignu skladišta u koje će Na prvom mjestu kao primjer možemo se skupljati hrana (žito, krumpir, mrs i odjeća) navesti suradnju nadbiskupa Stadlera s dr. da se pomogne svima potrebnima, bez razlike Aleksandrom Breszenskym, profesorom na na vjeru. Stadler preporuča da se na jednom Pravnom fakultetu u Zagrebu. Potaknut riječi‐ mjestu (hambaru) uredi prostor za to, a da se ma pape Leona XIII. povodom jubileja svete taj rad prepusti zauzetim laicima koji poznaju Braće Ćirila i Metoda, koji se je želio okrenuti teren i ljude u potrebi, te savjetuje kako je slavenskom svijetu i kršćanskoj braći u pravo‐ bolje da to oni sami čine, nego da se svećenici slavnim crkvama da se traži put jedinstva, jer miješaju u to. razlike u nauci nisu tako velike, pa je vidio Stadler je i na području katehizacije puka šansu da se počinje tražiti put jedinstva, Stadler računao na suradnju laika. Došavši u Bosnu, se oduševio te je od pape imenovan komesa‐ snimio je situaciju i uočio kako ovdašnji puk rom u tom radu. Zato je Stadler pokrenuo časo‐ ima živu vjeru, ali ima dosta neznanja. Trebalo pis „Balkan“. Tražio je među svećenicima poraditi na katehetskoj pouci svih, a ne samo osobu koja bi mogla uređivati taj časopis, ali djece. On je izdavao molitvenike, preporuči‐ kako to neki nisu prihvatili, okrenuo se ovom vao knjige, ali je u narodu vladala velika nepi‐ katoličkom laiku i ponudio mu da bude ured‐ smenost, pa obični puk nije mogao imati puno nik ovoga lista. Aleksandar Breszensky prihva‐ koristi od tih tiskovina. Zato je odredio da se ća zadaći i zdušno je vrši. Ako željeni uspjeh i po župama održavaju katehetske propovjedi nije bio postignut, jer nije našao pozitivan prema katekizmima koje je preporučio. Nakon odgovor na drugoj strani, ipak je ovaj laik uz određenog vremena uvidio se da bi ipak kod Stadlerovu suradnju dao veliki doprinos u pio‐ propovijedanja trebalo držati Svetog pisma, ali nirskom radu na području ekumenizma. ne bi smjela izostati ni katehetska pouka puka. Daljnji primjer njegove otvorenosti za Znao je da se u kompaktnim katoličkim sredi‐ angažman laika očituje se i na karitativnom nama nedjeljom puk okuplja na misu, a da se polju crkvenog djelovanja. U brizi za mnogu popodne održavaju katehetske pouke. U našoj sirotinju Stadler je tražio osobe koje bi mogle situaciji do je bilo neizvedivo, jer su po župa‐ preuzeti zadatak skrbi za siromahe. Kako su ma sela raštrkana, a narod bi pješačio i nekoli‐ postojeće redovničke zajednice bile zauzete ko sati do crkve na misu. Zato je predložio radom u školstvu, pa nisu mogle preuzeti na župnicima da se po selima angažiraju laici koji sebe i ovu djelatnost, Stadler se poveo primje‐ poznaju vjerske istine, te bi mogli okupiti mje‐ rom požrtvovnog rada laikinje gospođe štane sela na molitvu i pouku, prema propo‐ Ivanke Sorman, te je došao na ideju da i on vjedničko‐katehetskoj literaturi koju je za te ovaj karitativni taj rad prepusti svjetovnim potrebe preporučivao i izdavao. djevojkama, a ostalo prepusti Božjoj provid‐ Imajući ovo pred očima, valjalo bi nam nosti. Tako se u početku našlo nekoliko djevo‐ izvući i neku pouku. Nitko nije izuzet od jaka, a i jedna mala kućica u Medjeničkoj odgovornosti, a zaređeni službenici će morati ulici. Te su djevojke započele rad sa siromasi‐ dati račun, ne za ono što nisu stigli ni mogli ma, te je iz toga nastalo predivno djelo Božje sami učiniti, nego što nisu prenijeli teret na

VRHBOSNA 1/2017 65 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 66

pleća i onih koji su trebali u zajedništvu s bolesni, i starački, i rođeni i nerođeni život njima nositi i raditi. imaju smisla, kao što ga ima i onaj život koji je Bog je toliko puta u ljudskoj povijesti spa‐ u punoj snazi i koji je sposoban raditi i ljubiti. PRILOZI senja stupao na scenu, jer on to jednostavno Jer sve što živi služi. Vrijedi i obratno: Sve što čini uvijek kad se čovjek zapetlja u klupko služi, živi. Tako služi i bolesnik kojega dvore svojih krivih poteza, stranputica i grijeha. dok leži na svojoj bolesničkoj postelji, i radnik Božja je providnost u našem životu ohrabruju‐ u tvornici, i športaš na igralištu i akademik u ća sigurnost. Njegova nas ispružena ruka drži akademskoj zajednici. Tako se nitko ne može i nosi, zato se ne trebamo bojati. Jer Bog je i ispričati, jer svi trebaju dati svoj doprinos u prije našega dolaska ljudima kod svakoga od širanju kraljevstva Božjega, molitvom i njih bio na djelu. Istina, od nas nisu uklonjeni radom. Ne mislimo da to drugi trebaju činiti, ni bolesti ni nevolje ni opasnosti ni sama smrt, nego to je posao moj i tvoj. Božje mogućnosti ali sve naše tegobe nisu takve da bismo se nisu nikada iscrpljene, ni onda kad se možda našli nad ponorom. Svaki život ima smisla. I u našim očima čini da je svemu kraj. Amen!

Propovijed vlč. Tomislava Mlakića na korizmeni petak u Godini laika Blaženi Ivan Merz, uzor laičkog apostolata

Ivan Pavao II. je, govoreći u zagrebačkoj privatno engleski i francuski, svira klavir i vio‐ katedrali 1994. godine o hrvatskim blaženici‐ linu, igra tenis i šah, bavi se gimnastikom, ma, svecima i kandidatima za oltar, ovako opi‐ kuglanjem i klizanjem na ledu – savršen okvir sao Ivana Merza: istaknuti laik u svjedočenju za razmaženog jedinca austrougarskog čino‐ Evanđelja. Evo prve poruke: biti uzor znači vnika. Rado kažemo da je obitelj prva i najvaž‐ biti svjedok. Biti svjedok znači životom stajati nija škola, ali u njegovu slučaju obitelj nije naj‐ iza onoga što vjeruješ riskirajući da ćeš biti zaslužnija što je blaženik Katoličke Crkve. neshvaćen i odbačen, ostavljen i osuđen, u naj‐ Najveći utjecaj na razvoj srednjoškolca Merza manju ruku poprijeko gledan. imao je njegov profesor Ljubomir Mara‐ Zašto, u ovom nizu korizmenih propovijedi ković. Katolik svjetovnjak spasio me za vječnost – u katedrali, govoriti o Merzu? Vjerujem, ne posvjedočit će kasnije. Druga poruka: nisu svi samo zato da spasimo svoje duše i u proglašenoj učitelji goniči pasa koji vlastite komplekse lije‐ Godini laika u Vrhbosanskoj nadbiskupiji pro‐ če na tuđoj djeci. Ima učitelja koji znaju da ima govorimo nešto i o jednom laiku. Blaženom nešto što je vrjednije od matematike i zemljo‐ laiku. Kada si se zadnji put molio utječući se pisa i koji su svjesni povjerene im odgovorno‐ zagovoru blaženog Ivana Merza? Ja nisam od sti. Ivan Merz – uzor katoličkim odgojiteljima onih srednjoškolskih dana u Palmotićevoj. Što – od vrtića do sveučilišta. većina nas koji živimo u njegovoj domovini Nakon mature 1914. godine ispunjava znamo o njegovu životu i razlozima zbog očevu želju i odlazi na Vojnu akademiju u kojih ga je Crkva svima nama stavila za uzor? Bečko Novo Mjesto gdje ostaje samo tri mjese‐ Da je Banjolučanin nehrvatskog prezimena, ca. Godine 1915. ispunjava majčinu želju i u pokopan u Zagrebu i da je bio razlogom dola‐ Beču upisuje pravo – paralelno studira nešto i ska starca Wojtyle 2003. godine u Banju Luku za svoju dušu – književnost. Susret s prijestol‐ ‐ je li ovo sve? nicom Monarhije – koncerti, kazališta, opere – Prođimo zajedno kroz Ivanov, relativno morao je kao jedinac imati pristojan studentski kratak, zemni hod (32 godine) i otkrivajmo džeparac. Ispunjavanje roditeljskih želja najče‐ poruke. Rođen je na razmeđu 19. i 20. stoljeća šće ima svoju cijenu. Vrijeme je to unutarnjih (1896.) u Banjoj Luci i odrasta u obiteljskom lutanja i traženja – sjećanja na prve ljubavi, okruženju i obilju nezamislivom tadašnjim, moralna pitanja, sazrijevanje osobne vjere. U uglavnom nepismenim, bosanskim dječacima, teškim trenucima Merz moli – moliti znači vje‐ a i današnji mu imaju na čemu zavidjeti – uči rovati – napisat će kasnije. Svakodnevna sv.

66 VRHBOSNA 1/2017 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 67 PRILOZI Misa i pričest, razmatranje evanđeoskih odlo‐ Katolička vjera mu postaje životno zvanje – maka, godišnje duhovne vježbe, redovito odgajati hrvatsku mladež – suutemeljitelj je duhovno vodstvo, brevijar, krunica ‐ kad vam Hrvatskog orlovskog saveza. Za vrijeme stu‐ bude u životu teško i kada vas snađu nevolje, uzmi‐ dija u Beču pristupio je Katoličkom pokretu te Gospinu krunicu i ona će vas utješiti i dati vam kojeg je početkom dvadesetog stoljeća uteme‐ snage da sve mirno snosite s potpunim predanjem ljio biskup Mahnić s nakanom da se suprotsta‐ u volju Božju. Treća poruka: što mi činimo vi liberalizmu koji je potiskivao vjeru i njezine kada sve ne ide baš onako kako smo mi to pla‐ vrijednosti iz javnog života. Orlovstvo je nirali i htjeli – sjetimo li se Boga samo onda zabranila beogradska vlada godinu dana kada smo sve drugo isprobali? Sputava li nas nakon Ivanove smrti – 1929. godine. Što je vlastita muka i zabavljenost samima sobom Merz značio za Crkvu svoga vremena ponaj‐ da ne vidimo lomnost, nesnalaženje, upite i bolje sažimlje njegov suvremenik, pjesnik strah u očima naših mladih? Jesmo li dovoljno Smerdel: Ivan je novim žarom kao laik iznio na uvjereni da im posvjedočimo da se mir duše svjetlo ljepotu kršćanskih istina, veličinu Crkve traži i pod križem, i u ispovjedaonici i s kruni‐ kao mističnog Kristova tijela, važnost crkvene com u rukama? Životni moto blaženika nauke za život svakog katolika, vrijednost liturgije Merza, uklesan i na njegovu zagrebačkom za osobni duhovni život, važnost Papinstva za grobu, bio je: žrtva‐euharistija‐apostolat. katolike; naglasio je potrebu angažiranja laika u Očekujući poziv u vojsku, 1915. godine u apostolatu Crkve, ali uvijek u suradnji i ovisnosti svojoj rodnoj Banjoj Luci, na blagdan Bezg ‐ o crkvenoj hijerarhiji; zalagao se za nepolitičko dje‐ rješnog začeća Blažene Djevice Marije zavje‐ lovanje katoličkih organizacija nastojeći da one u tuje čistoću do ženidbe. U dnevniku prvom redu promiču nadnaravno duhovno dobro zapisa: nema ništa težega nego biti dobar kršća‐ svojih članova. Ovdje poruku prepuštam nin. Kasnije će, vrativši se u Zagreb nakon vama: neka vam ne promaknu dvije sitnice – studija u Parizu (1923), položiti životni zav‐ apostolat laika uvijek u suradnji s crkvenom jet čistoće. hijerarhijom i opiranje političkim manipulaci‐ Umirući, svoj život prikazuje za hrvatsku jama s katoličkim organizacijama. Kao da se mladež a ona mu neće ostati dužna. Hvala ti, 100 godina kasnije ništa nije promijenilo – ista orle Kristov, što si nam pokazao put k Suncu – matrica, iste napasti. napisali su na njegovom grobu. Najkraća U jednom trenutku se dvoumio postati sve‐ poruka: do Sunca se može i živeći čisto. ćenik ili nastaviti raditi kao vjernik laik u Rat provodi na talijanskoj fronti – susret s katoličkim društvima. Možda, tko zna, da se trpljenjem i smrću posvjedočit će mu da je zaredio bi li večeras bio predstavljan kao uzor čovjek ovdje samo putnik, da njegovo pravo određe‐ kojega treba slijediti. Nakon njegove smrti dr. nje nije ovdje, na zemlji, da je izabran za nešto Čedomil Čekada napisa u Katoličkom tjedni‐ više – iz dnevnika. Nakon rata – konačno stu‐ ku: Nikada nije obukao reverendu, a bio je stup dira ono što želi – nastavlja studij književno‐ Crkvi Božjoj! sti, romanistike i germanistike u Beču i akti‐ Ako sve zaboravimo o Ivanu Merzu, ne m o ‐ van je član društva Hrvatska koje okuplja jmo ovo: ljubav i odanost prema Katoličkoj hrvatske studente u Beču. U to vrijeme ga Crkvi. Sam je, dan prije polaska na operaciju s počinje interesirati liturgija. Godine 1920. koje se neće vratiti, napisao što će biti uklesa‐ dobiva stipendiju za dvogodišnji studij knjiže‐ no na njegovom grobu: vnosti u Parizu. Osjetljiv je karitativno – član Umro u miru katoličke vjere. Život mi je bio je karitativnog društva sv. Vinka Paulskog i Krist, a smrt dobitak. pomaže jednoj siromašnoj obitelji na periferiji Svjedoci kažu da je prije njega samo biskup Pariza – kasnije će jedan postotak svoje plaće Lang imao veći sprovod, a klerici su napravili redovito davati siromašnima. 1922. postaje iznimku pa se oglasilo i zvono s tornjeva profesor na Nadbiskupskoj klasičnoj gimnazi‐ zagrebačke katedrale – privilegij biskupa i ji u Zagrebu – završio i odmah dobio posao. kanonika. Godine 1958. kardinal Šeper pokre‐ Doktorira naredne godine s radnjom o utjeca‐ će biskupijski proces za njegovo proglašenje ju liturgije na francuske književnike. Poput blaženim a postupak se nastavlja 1985. u svih neženja, i onda i sada, živi s roditeljima. Rimu. U lipnju 2003. godine sv. Ivan Pavao II.

VRHBOSNA 1/2017 67 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 68

ga proglašava blaženim u njegovoj rodnoj bogoslužje, uronjen u nadnaravno i djelatno zau‐ Banjoj Luci. zet za širenje kraljevstva Božjega. Ime Ivana Merza Zašto je proglašen blaženim i zašto u njemu je za čitav jedan naraštaj mladih katolika značio PRILOZI vidimo uzor laičkoga apostolata? Svetac program života i djelovanja. Zadnja poruka: Wojtyla je prepoznao blaženika Merza: zato što može li to biti i danas? je bio uzoran i hrabar, čovjek kulture i osjetljiv za

68 VRHBOSNA 1/2017 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 69 BILJEŽIMO Svjedoci vjere i ljubavi protiv klasne mržnje komunizma

Na Papinskom sveučilištu Gregoriana u U svom izlaganju biskup Vukšić govorio je Rimu u srijedu 8. ožujka 2017. predstavljena je o stradanjima i strašnim mučeništvima hrvat‐ knjiga „Testimoni della fede. Esperienze per‐ skih vjernika, svećenika, te redovnika i redo‐ sonali e collettive dei cattolici in Europa cen‐ vnica u Bosni i Hercegovini (u razdoblju od tro‐orientale sotto il regime comunista“ 1941. do 1952. ubijeno je oko 160 svećenika, 55 (Svjedoci vjere. Osobna i kolektivna iskustva vjernika‐laika, bogoslova i sjemeništaraca) i katolika u srednjoistočnoj Europi pod komu‐ Hrvatskoj. Kroz isto vrijeme, stradalo je tako‐ nističkim režimom), koju je uredio Jan Mikrut, đer vrlo mnogo običnih vjernika – vojnika i svećenik Bečke nadbiskupije i profesor crkve‐ civila. Njihov točan broj još uvijek nije utvr‐ ne povijesti na Gregorijani. đen, ali je u svim biskupijama u Hrvatskoj i Uz prof. Mikruta, o knjizi su govorili kardi‐ BiH u tijeku postupak izrade popisa svih tih nal Angelo Amato, prefekt Kongregacije za žrtava koji se radi pod vodstvom zajedničke kauze svetih, mons. Tomo Vukšić, vojni ordi‐ „Komisije HBK i BK BiH za hrvatski martiro‐ narij u Bosni i Hercegovini i p. Nuno da Silva logij“. Postoje pouzdani podaci i svjedočan‐ Gonçalves, SJ, rektor Gregorijane. Predstav ‐ stva da je mnogo stradalih osoba iz Hrvatske i ljanje je moderirao p. Marek Inglot, SJ, dekan BiH život završilo kao pravi kršćanski muče‐ Fakulteta povijesti i kulturnih dobara Crkve na nici, ali je do sada postupak kanonizacije Papinskom sveučilištu Gregoriana. pokrenut i doveden do beatifikacije za Alojzija U knjizi, kojoj je predgovor napisao bečki Stepinca, pet časnih sestara Drinskih mučeni‐ nadbiskup kardinal Christoph Schönborn, ca i Miroslava Bulešića, no ozbiljna istraživa‐ više od pedesetak autora iz raznih zemalja nja su započela također u drugim biskupijama srednjoistočne Europe obrađuje i predstavlja i redovničkim zajednicama. svjedoke vjere koji su bili žrtve komunističkog Do pada komunističkih režima, tema njiho‐ sustava. Između ostalih, u knjizi se nalazi vih žrtava bila je strogo zabranjena a svaki desetak članaka koji obrađuju stradanja bisku‐ spomen radikalno kažnjavan od predstavnika pa, svećenika, redovnika i redovnika na iste vlasti. Uspomena na njih najčešće je pre‐ području današnje Republike Hrvatske te življavala ljubomorno čuvana u katakombama Bosne i Hercegovine. tajnih i tihih uspomena. Kasnije, nakon uspo‐ U svom izlaganju kardinal Amato govorio stave demokracije, u Crkvama podrijetla, je o vrijednosti i važnosti mučeništva počevši počevši od devedesetih godina, pojavila su se od prve Crkve do danas. Pohvalio je autora razna izdanja, posvećena ovim žrtvama i nji‐ knjige za veliki pothvat prikupljanja mnogih hovu svjedočenju za vjeru. A s izdanjima na svjedočanstava stradanja svjedoka vjere u drugim jezicima, kao što je ovo koje je pred‐ zemljama srednjo‐istočne Europe koje su se stavljeno, ovi svjedoci bivaju ponovno prona‐ do jučer nalazile pod komunističkim reži‐ đeni, javno predstavljeni i otkriveni također mom. Potom je pojedinačno istaknuo neka na Zapadu koji je imao sreću da nije morao na imena mučenika komunističkog i drugih tota‐ ovakav način iskusiti totalitaristički progon. litarnih sustava 20. stoljeća koje je Crkva pro‐ „Otkriti ih i predstaviti ih bila je naša moralna glasila blaženima u periodu otkada se on nala‐ obveza, jer zaboraviti ih bio bi neoprostiv gri‐ zi na čelu Kongregacije za kauze svetih, od jeh. Ustvari, svaka Crkva koja bi pala pred 2008. do danas. Između ostalih spomenuo se i napašću da zaboravi vlastite svjedoke vjere i hrvatskih blaženika: Drinskih mučenica, eventualne heroje svetosti, unaprijed bi samu Miroslava Bulešića, biskupa Iasi‐ja u sebe osudila da bude mala Crkva“, snažno je Rumunjskoj Antona Durkovica, hrvatskog naglasio mons. Vukšić. podrijetla, te 38 albanskih mučenika nedavno U trenutku u kojem je govorio o važnosti proglašenih blaženima među kojima su i dvo‐ „mjesnih mučenika“ i prepoznavanju „muče‐ jica Hrvata. nika iz naših gradova“, mons. Vukšić citirao je

VRHBOSNA 1/2017 69 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 70

odlomak iz pisma kojim se jedan otac obitelji, ćenja (memoris purificatio), koja će biti uteme‐ prije negoli je bio pogubljen, posljednji put ljena na primjeru svetaca, i duhovno oslobo‐ obratio svojoj ženi. U tom dirljivom pismu đenje duša. „Ovo nije poziv na zaborav patnja osobito se naglašava ljubav prema Bogu i i žrtava, niti progonitelja, već je opća moralna BILJEŽIMO domovini, nalaženje utjehe u Kristovoj patnji, obveza da bi se unaprijed spriječila ponovna te ponizno tješenje osobe kojoj se piše i koju se uspostava zla, da bi izbjegla mogućnost da ostavlja na ovome svijetu, što sadržajno i stil‐ zlopamćenje ima posljednju riječ, da bi se ski nedvojbeno podsjeća na pisma mučenika uspostavila ravnoteža između tradicije pomi‐ prvih kršćanskih vremena. Pismo donosimo u renja i tradicije moći, a sve u službi poštovanja cijelosti: „Draga moja Anka! Ovo je posljednje Božje volje i dostojanstva ljudske osobe na žalosno pismo koje ti pišem, pun ljubavi prema putu njezina nasljedovanja Kristova primje‐ tebi, pun vjere u Boga, pun ljubavi za milu domo‐ ra“, objašnjava mons. Vukšić. vinu Hrvatsku, pravedan, čiste duše (i u) duši Mnogi od spomenutih svjedoka vjere već ponosan, da sam svijetu samo dobro činio. Svjestan su proglašeni kao blaženi i sveti mučenici sam da u Trebinju danas živi najmanje 100 ljudi (npr. 25 ukrajinskih mučenika; 38 albanskih; 5 koji meni duguju svoje živote. Pripravan pred drinskih mučenica; razne grupe španjolskih Boga kao čist dušom i tijelom nadam se u najskori‐ mučenika; pojedini biskupi, svećenici, redo‐ je vrijeme preseliti na onaj bolji svijet, gdje nema vnici, laici). To se dogodilo zahvaljujući doka‐ patnje ni bolova, gdje nema zlobe ni podlosti… zanoj osjetljivosti i izvornom vjerskom duhu Moja Anka! Ja za tebe ne ću biti mrtav. Ja ću uvi‐ koji je vodio njihove Crkve podrijetla i Kongr ‐ jek biti s tobom, na svakom koraku, a znam da ćeš egaciju za kauze svetaca. Stoga je bila iznimno za mene moliti Boga svaki dan. Ti se nemoj žalosti‐ va žna aktivna prisutnost njezina prefekta, uz ‐ ti. Čaša je gorka, ali se mora ispiti. I Isus je bio oritoga gospodina kardinala Angela Amata. mučenik, mnogi sveci su mučenici. Tisuće i tisuće Prefektova prisutnost je vrlo sjajna poruka: znanih i neznanih padoše za Boga i Hrvatsku. Ti se priznanje žrtvama i ohrabrenje svima, koji ih pridruži njihovim udovicama, pak će ti biti lakše. nisu zaboravili, da bi nastavili potragu za isti‐ Počimajući ove riječi srce mi se para. Pazi mi koli‐ nom i argumentima koji bi dokazali njihovu ko možeš moju jadnu majku i reci joj neka ne plače svetost i mučeništvo. jer da je sina dala Bogu i Domovini, a da se jednom Naposljetku je mons. Vukšić istaknuo kako mrijeti mora. Izruči mi pozdrav svoj mojoj braći i je poruka svjedočenja mučenika važna tako‐ sestricama, i reci da se mogu sa mnom ponositi, a ne đer za naše pluralističko društvo jer „nakon da me se stide. Naročito mi pozdravi brata Petra u kumira fašizma, nacizma i komunizma, Americi, neka mi oprosti da mu nijesam pisao. božanska istina danas treba biti propovijeda‐ Svu tvoju braću, Bebu, Mariju, Ranku, a naro‐ na protiv kumira relativizma.“ U njemu neri‐ čito dio moga srca, moju Micu, neka me u molitvi jetko Bog biva zaboravljen. To sa sobom dono‐ ne zaboravi. Nemoj mi majku zaboraviti. Ljubi te i si tihu apostaziju, koja se očituje u nijekanju do zadnjeg daha na tebe misli tvoj jed(i)ni koji je objektivne istine i koja, kao jedinu pozitivnu bio samo tvoj Jure Kežić.“(Jure Kežić, iz Opuze ‐ vrijednost, promiče toleranciju, dijalog i slo‐ na u Hrvatskoj, ubijen je 1944. godine u Tre bi ‐ bodu. U mjeri u kojoj se nastanio među kršća‐ nju u BiH.) nima, relativizam se pretvara u opoziv kristo‐ U izlaganju se posebno istaknulo i pozvalo logije, u svođenje Crkve na razinu humanitar‐ da „kada se bavimo ovakvim temama, a pose‐ ne organizacije i čuvarice vlastite kulturne bice u nastojanju da se među svjedocima vjere prošlosti, u smanjivanje sakramentalnoga pas ‐ pronađu konkretni slučajevi svetosti i mučeni‐ torala, u pretežito intelektualni odgoj svećeni‐ štva, treba izbjeći opasnost da se proizvodi ka i njihovo djelovanje u zajednici, u nijekanje novu mržnju, onu protiv progonitelja, jer bi to prirodnoga prava, u otpor prema učiteljstvu bilo kršćanski neprihvatljivo i sigurno Crkve i u promicanje takozvane autonomne protiv amor fidei (ljubav prema vjeri) svjedoka, savjesti. „Istinska povijest Crkve jest povijest svetaca koji su već kanonizirani, kao i onih svetosti. Sve drugo na neki način je njezina koje tek treba otkriti i kanonski provjeriti.“ anti‐povijest. U tu autentičnu povijest svaka‐ Glavna zadaća cijelih društava u srednjoj i ko ulaze svjedočanstava vjere mnoštva kršća‐ istočnoj Europi stoga je potreba čišćenja pam‐ na, a prije svega onih koji su, žrtvujući čak

70 VRHBOSNA 1/2017 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 71 BILJEŽIMO svoj život zbog i radi ljubavi, prerasli u svece i c egovine pri Svetoj Stolici, predstavljanju su mučenike“, zaključuje mons. Vukšić. nazočili i svećenici studenti Papinskog hrvat‐ Završni govor na predstavljanju održao je skog zavoda sv. Jeronima u Rimu na čelu s prof. Jan Mikrut koji je podsjetio na neka rek torom Božem Radošem i vicerektorom Ma ‐ imena biskupa i svećenika iz zemalja srednjo‐ rkom Đurinom. Sudjelovali su također i istočne Europe koji su doživjeli mučeništva i mnogi drugi hrvatski svećenici, redovnice i progone pod komunističkim režimom te je vjernici i studenti laici koji borave u Rimu. zahvalio svima koji su sudjelovali u izdanju Program predstavljanja knjige glazbeno je ovog monumentalnog djela. obogatio zbor hrvatskih svećenika koji studi‐ Uz mnoge diplomatske predstavnike, raju u Rimu s pet izvedbi iz hrvatske crkvene među kojima su bili i Neven Pelicarić – vele‐ i kulturne glazbene baštine. poslanik Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici (kta/m.p.) te Slavica Karačić – veleposlanica Bosne i Her‐

VRHBOSNA 1/2017 71 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 72

+ Vlč. Anto Baković

Na zagrebačkom groblju Mirogoj u srijedu, siti hrvatski narod i cijelu kršćansku Europu, 1. veljače pokopan je svećenik Vrhbosanske te započinje svoju neumornu borbu za osvje‐ nadbiskupije don Anto Baković. Pogrebne šćivanje svih dijelova društva o ovom prevaž‐ obrede predvodio je sisački biskup Vlado nom problemu. Spomenuo je i njegov publici‐

NAŠI POKOJNICI Košić u zajedništvu s gospićko‐senjskim stički rad, kao i činjenicu da je nositelj visokih biskupom u miru Milom Bogovićem i mons. odličja Spomenica Domovinskog rata, Red Bosiljkom Rajićem, izaslanikom nadbiskupa hrvatskog trolista i Red Danice hrvatske s metropolita vrhbosanskog kardinala Vinka likom Katarine Zrinske. Puljića. Pogrebu je nazočio i vojni ordinarij u U ime Družbe Kćeri Božje Ljubavi riječ miru Juraj Jezerinac, kao i stotinjak svećenika. oproštaja izrekla je provincijalna glavarica s. Pogrebu je nazočio i velik broj redovnica Gordana Igrec. „S dubokim pijetetom i zah‐ među kojima veliki broj članica Družbe Kćeri valnošću okupili smo se oko zemnih ostataka Božje Ljubavi, te Služavki Malog Isusa, našega dragoga don Ante Bakovića, svećenika Klanjateljica Krvi Kristove i Kćeri Milosrđa. i do jučer jedinoga živućega očevidca i svjedo‐ Biskup Košić je prenio izraze sućuti zagre‐ ka mučeničke smrti naših Blaženih Drinskih bačkog nadbiskupa kardinala Josipa mučenica... jer je kuća obitelji Baković bila u Bozanića. Opraštajući se od pokojnika mons. blizini vojarne, pa su se jauci i zapomaganje Rajić je u ime kardinala Puljića zahvalio na sestara kao i njihovi vapaji: „Isuse, spasi nas!“ izrazima sućuti koje je dobio proteklih dana, mogli dobro čuti. Kad je dječak Anto po sva‐ te pročitao kardinalovu poruku. „Dušu naše‐ nuću otišao na rijeku, vidio je strašan prizor: ga brata preporučam milosrdnom Ocu da ga četiri mrtva, iznakažena tijela redovnica leže primi u svoju svjetlost i zagrljaj svoje uz Drinu. Pažljivo je sve promatrao i potom Božanske ljubavi. Za njega sam prikazao brojao po njihovim tijelima nožem zadobivene Svetu misu, da mu Bog bude milostiv. rane. Slijedećeg dana nazočio je neobičnom Ispraćajući pokojnika promatramo životni put pogrebu: dok je grobar štapom otisnuo svaku i ostvarenje na tom životnom putu. Tako i mi pojedinu sestru niz Drinu, dršćući od straha i Bogu zahvaljujemo za njegovu hrabrost i vjer‐ hladnoće, mali Anto plačući je molio Očenaše nost u komunističkom vremenu i vrijeme pro‐ i davao im svoje „ministransko odrješenje... gonstva u zatvorima. S posebnim osjećajima Dragi don Anto, stajali ste prije 76 godina nad se sjećamo njegova rada u Janjevu i „Bijelih tekućim grobom rijeke Drine u koji ste, svo‐ anđela“, te izgradnje svetišta sv. Leopolda jom molitvom i puštenom dječačkom suzom, Mandića u Maglaju. Posebno smo mu zahval‐ ispratili u zagrljaj nebeskog Oca naše blažene ni i njegovoj pokojnoj majci za svjedočenje o Drinske Mučenice... Hvala Vam što ste se do Drinskim mučenicama, na čemu je proces bla‐ zadnjega zanimali za kauzu i pitali se: Kad će ženima počivao. Na svim napisanim knjigama biti sestre proglašene svetima? Niste doživjeli hvala, a posebno za „Hrvatski martirologij 20. kanonizaciju, ali vjerujem da ste sada zajedno stoljeća.“ stoji u poruci kardinala Puljića. s našim Blaženim Drinskim mučenicama i da U ovoj prigodi, mons. Rajić je podsjetio na uživate ljepotu i ljubav Svevišnjega“‐ rekla je životni put pokojnika od rodnoga Goražda na kraju s. Gordana Igrec. preko Đakova i Ljubljane gdje je studirao teo‐ Nakon pokopa, u crkvi Krista Kralja na logiju, pa do župa na kojima je pastoralno dje‐ Mirogoju misu zadušnicu za don Antu pred‐ lovao posebno ističući Kakanj, Janjevo i vodio je biskup Košić u koncelebraciji s gospi‐ Maglaj. Mons. Rajić je istaknuo i kako je pokoj‐ ćko‐senjskim biskupom u miru Milom nik četiri puta sjedio na optuženičkoj klupi, te Bogovićem, mons. Rajićem, izaslanikom od sudova komunističke Jugoslavije je osuđen vrhbosanskog nadbiskupa Puljića, te s još na deset godina i tri mjeseca zatvora. Također dvadesetak svećenika. je naglasio, kako je don Baković još šezdesetih U homiliji je biskup Košić kratko predsta‐ godina prošlog stoljeća počeo naslućivati pro‐ vio biografske podatke pokojnika, te je nagla‐ blem demografske obnove koja bi mogla zade‐ sio kako je put don Bakovića do svećeništva

72 VRHBOSNA 1/2017 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 73 NAŠI POKOJNICI nije bio lagan, što je opisao u svojoj knjizi malog broja katolika. O tim je događajima „Batinama do oltara“. A kasnije pak je osuđen napisao tri knjige – Drinsku trilogiju: jer je na „krovu Bosne“ u župi Korićane poma‐ Drinske mučenice (1990. prvo izdanje; 2013. gao siromašnu djecu baveći se karitativnim četvrto, prošireno izdanje) – o pokolju pet radom i brigom za njihovo školovanje. Biskup časnih sestara; Dječak s Drine (1996.) – svoje Košić je istaknuo i njegovo uključenje u politi‐ sjećanje i uspomene na te krvave događaje; čki život samostalne Hrvatske, ali i razočare‐ Mostovi na Drini – zatajeni jasenovci (neob‐ nje što vladajući nemaju sluha za njegove pri‐ javljeno). Gimnaziju je pohađao u Sarajevu, a jedloge demografske obnove, radi čega napu‐ bogosloviju u Đakovu (pet godina) i Ljubljani šta politiku i osniva Hrvatski populacijski (šestu i sedmu godinu – poslijediplomski stu‐ pokret promičući život. „Njegovi kalendari, dij, koji je prekinula robija). Zaređen je za knjige, časopisi s porukom ‘jedno dijete više’ đakona 10.5.1959.g. u Čepinu, a za svećenika neprestano su upozoravali na dramatično 29. 06. 1959. godine u Đakovu. Kao student demografsko stanje našega naroda. Poslje ‐ bogoslovije, a vojnik JNA, osuđen je 1953. na dnjih godina konačno o tome govori i službe‐ četiri godine strogoga zatvora s prisilnim na politika, ali čini se da je već prekasno. A da radom jer je branio nadbiskupa Stepinca se poslušalo don Antu, možda se moglo izbje‐ govoreći da nije zločinac nego svetac. Sjećanje ći ovo katastrofalno stanje. U tom je smislu on na tu tešku robiju opisao je u svojoj knjizi bio prorok koji je upozoravao na problem i Batinama do oltara (2009.). Na prvoj župi, u ukazivao na rješenje, no ostao je ‘glas vapiju‐ Kaknju, mladomisnik Anto školske godine ćega u pustinji’“ upozorio je propovjednik. 1959./60. okuplja na vjeronauku nekoliko sto‐ Ukazao je i na najveće djelo don Bakovića tina djece i mladeži. Biva kažnjen jednim mje‐ „Hrv atski martirolgij XX. stoljeća“ kojim je secom zatvora, ali i protjerivanjem iz Kaknja. dokazao a je okrutni komunistički režim u O tome je napisao knjigu Druže pope, u ime Hrvatskoj mučio i učio najviše svećenika od zakona – izlazi iz groba (2011.). Dekretom svih komunističkih režima tijekom i poslije Vrhbosanskog nadbiskupa br. 1689/60 od stu‐ Drugog svjetskog rata. U tom je kontekstu denog 1960. g. imenovan je upraviteljem župe podsjetio i na njegovo svjedočanstvo o Drin‐ Korićani na Vlašić‐planini. I od tamo je osu‐ skim mučenicama, te radost koju je doživio đen 10.10.1963. g. na šest godina strogoga zat‐ kada ih je kardinal Angelo Amato u Sarajevu vora zbog karitativnoga rada, školovanja 2011. godine proglasio blaženima. nadarenih đaka i liječenja bolesne djece. Na kraju homilije biskup Košić preporučio Sjećanje na te zatvorske dane opisao je u knji‐ je dušu don Ante zagovoru bl. Alojzija zi Titov robijaš br. 8986 (2016.). Po izlasku iz Stepinca i bl. Drinskih mučenica da u nebu s zatvora u Foči 21.12.1966. biva udaljen iz njima i sa svima svetima primi neuveli vijenac Bosne te odlazi u biskupiju Skoplje na dvije slave, a nama svojim primjerom i molitvom godine prema dekretu Vrhb. Nadb. pomogne da se nikada ne umorimo u žrtvi za br.1393/67., od 15.3.1973. postaje upravitelj dobro svakog čovjeka, osobito svoga hrvat‐ župe Janjevo na Kosovu. Ondje radi na buđe‐ skog naroda. nju nacionalne svijesti kosovskih Hrvata, te Misu su pjevanjem uveličane Kćeri Božje u tu svrhu obnavlja veze Janjeva i Ljubavi uz orguljsku pratnju s. M. Cecilije Ho‐ Dubrovnika. Iako u teškoj neimaštini i siroma‐ rvat, te Klasja Modrušan, sopran uz pratnju štvu, u Janjevu je izgradio župni pastoralni Eve Kirchmayer‐Bilić. centar zvan „Konak“. Osnovao je dječji zbor (kta/ika/mk) „Bijeli anđeli“ (u to vrijeme jedan od ponaj‐ boljih dječjih zborova u Europi), pokrenuo Kratki životopis „Katon“ (Katolički ton) te snimio i izdao dva‐ desetak gramofonskih ploča (singlica) pod Don Anto Baković rođen je 4. srpnja 1931. u nazivom Duhovne hrvatske pučke pjesme. Goraždu na rijeci Drini kao sedmo dijete u Nakon Janjeva, nakon 13 godina, što zatvo‐ obitelji Stojana Bakovića i Jelke r. Marković. ra što izgnanstva, vraća se u svoju voljenu Kao dječak je, godine 1941./42., preživio poz‐ Bosnu. Dekretom Vrhb. nadb. br. 739/73 od nati četnički pokolj osam tisuća muslimana i 7.4.1973.imenovan je upraviteljem župe

VRHBOSNA 1/2017 73 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 74

Podkraj kod Travnika, a dekretom 2094/74 od godine) kao nevladinu i nestranačku udrugu 5.10.1974. imenovan je duhovnim pomoćni‐ te započeo svoj samostalni apostolat demo‐ kom u Sa – Marindvor. Dekretom 1593/75 od grafske obnove u hrvatskom narodu. Unutar 15.9.1975. imenovan je upraviteljem župe pokreta osnovao je i list „Narod“ koji je izlazio Maglaj. U Maglaju gradi svetište sv. Leopolda do 2013. godine. Punih je 20 godina vodio i Bogdana Mandića. Apostolat ljubavi „Jedna obitelj više“ te oku‐ Gradeći crkvu, napisao je i knjigu Naš pljao momke i djevojke u zrelijoj životnoj dobi NAŠI POKOJNICI Bogdan (1983.; 2010. novo, prošireno izdanje). potičući ih na brak. Vezano uz taj apostolat, U Maglaju je izdao i prvi hrvatski tonski sni‐ izdao je vrlo potresnu knjigu Ostaje li mak Biblije pod nazivom Biblija u kasetama Hrvatska bez majki (1994.). Osim te knjige, (sada i Biblija na CD‐u) s odabranim dijelovi‐ autor je još dviju knjiga iz demografije: Za ma Sv. pisma. Godine 1984. odlazi u invalidsku jednu bolju Hrvatsku (2005.) i Hrvatska mirovinu zbog bolesti kralježnice koju je tri demografska čitanka (2008.). Na Blagovijest puta operirao. Nakon umirovljenja drži misije i 2009. godine, započeo je trogodišnji projekt duhovne obnove te propovijeda u više od dvje‐ Demografski preporod Hrvata s 25 ideja i sto hrvatskih župa na temu „Jedno dijete više“. programa kojima se želi spasiti Hrvate od izu‐ Izdaje i knjižicu Jedno dijete više (1984.). miranja. Misao vodilja te inicijative bila je: Na Prvom općem saboru HDZ‐a, u veljači Nema opstanka Hrvata bez demografske obnove, a 1990. godine, don Anto je po izričitoj želji nema demografske obnove bez duhovne obnove! predsjednika Tuđmana održao referat o demo‐ Godine 2007. objavio je svoje životno djelo grafskom izumiranju hrvatskoga naroda. Od – Hrvatski martirologij XX. stoljeća. Na istra‐ tri rezolucije usvojene na tom saboru, don živanju je radio 17 godina, prikupljajući bio‐ Anto je autor dviju rezolucija s kojima se išlo grafije, fotografije i relevantne zapise o 664 na izbore i pobijedilo. Za svoj udio u mučenika Crkve u Hrvata (biskupi, svećenici, Domovinskom ratu dobio je od predsjednika bogoslovi, sjemeništarci i časne sestre). Tuđmana tri odličja: Spomenicu Domovins ‐ O njegovu životu i radu nastao je 2012. koga rata, Red hrvatskoga trolista i Red Danice godine dokumentarni film Obrada Kosovca hrvatske s likom Katarine Zrinske. Od mlade do zlatne mise. Godine 1993., razočaran u tadašnju popula‐ Dragi Anto, hvala ti za tvoje svećeničko slu‐ cijsku politiku koja nije ozbiljno prišla demo‐ ženje i neka ti Gospodin udijeli pokoj vječni. grafskoj obnovi, osnovao je Hrvatski popula‐ cijski pokret (zatim i Pronatalitetni pokret Bosiljko Rajić „Jedno dijete više” koji je vodio do 2015.

74 VRHBOSNA 1/2017 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 75 NAŠI POKOJNICI + Fra Mladen Ravnjak

Na fratarskom groblju na Plehanu u optimizma, Kristove ljubavi, uvijek spreman Bosanskoj Posavini pokopan je u utorak, 14. kroz šalu svakoga raspoložiti. Za svakoga si veljače fra Mladen Ravnjak, najstariji franje‐ obavezno imao dar, kojem smo se kao djeca vac Bosne Srebrene. Okrijepljen svetim radovali. Istinske neprolazne vrednote; ljubav, sakramentima fra Mladen je u bolnicu Sv. vjeru i nadu svjedočio si nam svojim živo‐ Rafaela u Strmcu preminuo u petak, 10. velja‐ tom“, rekao je vlč. Ravnjak. če na blagdan blaženog Alojzija Stepinca u S puno emocija u ime plehanske zajednice 89. godini života, 61. godini redovništva te oproštajni govor, u kojem je ocrtao život i 60. godini svećeništva. djelo pok. fra Mladena, održao je fra Franjo Sprovodne obrede predvodio je plehanski Dalibor Stjepanović, vikar plehanskog samo‐ župnik i gvardijan fra Anto Tomas. Uz rodbi‐ stana i njegovatelj bolesne i nemoćne braće u nu i mnogobrojne prijatelje na misi i pokopu Plehanskom distriktu, čiji sadržaj donosimo u nazočan je bio i dopredsjednik RS‐a Josip cijelosti. „Fra Mladen je rođen 15. lipnja 1928. Jerković. godine u župi Imena Marijina u Donjem Misu zadušnicu s izloženim lijesom pokoj‐ Svilaju kod Odžaka, kao treće od sedmero nika u župnoj crkvi sv. Marka na Plehanu djece od oca Ivana i majke Klare, rođene predvodio je fra Petar Jeleč, vikar franjevačke Barišić. Nakon završene osnovne škole u provincije Bosne Srebrene. Koncelebriralo je Svilaju, 1944. godine upisao je Franjevačku sedamdesetak svećenika. Fra Petar je u svojoj klasičnu gimnaziju u Visokom. U novicijat je homiliji naglasio kako je fra Mladen čitav svoj 1948. ušao u Kraljevoj Sutjesci gdje je 1953. redovnički život ugradio u širenju mira i položio svoje prve privremene zavjete. U dobra sa svima s kojima se susretao, a u župa‐ Sarajevu je 1956. godine položio vječne zavje‐ ma u kojima je djelovao ostavio je ono najbo‐ te. Za svećenika ga je 29. lipnja 1957. zaredio lje koje je imao od sebe. Posvjestio je kako nas nadbiskup mons. dr. Marko Alaupović. Cijeli trenuci smrti pozivaju da budemo uvijek svoj život u potpunosti je posvetio pastoral‐ budni, naglasivši da je upravo to činio pokoj‐ nom radu u Bosni, samo je za vrijeme ratnih ni fra Mladen. U ime provincije Bosne stradanja jedno vrijeme bio na službi u Srebrene i provincijala fra Joze Marinčića Sloveniji. Kao župni vikar djelovao je u u uputio je riječi sućuti rodbini pokojnika i nje‐ Tolisi, Vitezu, Zenici, Kraljevoj Sutjesci, govoj plehanskoj zajednici. Dubravama, Jajcu, Bihaću, Bugojnu, Tišini, Izraze sućuti Provinciji i rodbini pokojnog Sivši, Tuzli, Osovi, Gornjoj Dubici, Potoča ‐ fra Mladena izrekao je delegat nadbiskupa nima, Koraću, Gornjim Bogićevcima, na Ple ‐ metropolita vrhbosanskog kardinala Vinka hanu i u svom rodnom Svilaju. U vrijeme Puljića, generalni vikar Vrhbosanske nadbi‐ rata, od početka 1992. godine boravio je u fra‐ skupije mons. Luka Tunjić, naglasivši kako je njevačkom samostanu u Cerniku. Kao župnik fra Mladen bio dobar redovnik i svećenik, pri‐ služio je u Gornjoj Dubici, Bugojnu, jatelj. „Volio je svoju Crkvu, ljude. Posebno je Potočanima i Breškama. Od 2010. godine pomagao sirotinji, pohađao bolesnike. Bio je obnašao je službu propovjednika i ispovjed‐ jednostavan, strpljiv, pomirljiv i samozatajan, nika do prije nekoliko mjeseci na Plehanu. vrlo pobožan, pripremajući se uvijek temeljito Mnogi su ge prepoznavali po njegovom tem‐ za svoje propovijedi. Volio je svoj kraj i narod. peramentu, a za sebe se uvijek vodio onom Bio je nadasve poslušan svećenik i redovnik“, Pavlovom: „Tko ne radi taj nek i ne jede“. rekao je među ostalim mons. Tunjić. Njegova marljivost očitovala se u nepresta‐ U ime rodbine oproštajni govor održao je nom radu na kućnom dvorištu, oko samo‐ vlč. Tomislav Ravnjak, župnik u župi Brod stanskih prostorija i crkve na Plehanu, redo‐ Moravice, u Gorskom Kotaru, nećak pokojni‐ vno je svake večeri posjećivao fratarsko gro‐ ka. Prisjećajući se svojih dječačkih dana nagla‐ blje na Plehanu, brinuo se da bude čisto, upo‐ sio je kako mu je stric Mladen bio veliki uzor zoravao kad bilo što treba da se uradi, a da to u životu, kako se ponosio s njim. „Bio je pun on sam nije mogao. Pazio je na redovničku

VRHBOSNA 1/2017 75 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 76

disciplinu, dnevni red, svjestan da oni čuvaju žan čovjek“, rekao je o pokojniku fra Dalibor zavjete. U posljednjim danima života primje‐ zahvalivši svima koji su se za njega brinuli tno je žalio što zbog bolesti nije mogao biti na kada je bio odsutan iz samostan, kako osoblju Plehanu, jer u privremenim samostanskim u bolnici, tako rodbini i subraći na Plehanu. prostorijama nema osnovnih mogućnosti za brigu koja je njemu bila potrebna. Ipak, bio je (kta/b.l.) on skroman redovnik, nadasve duhovit i bri‐ NAŠI POKOJNICI

76 VRHBOSNA 1/2017 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 77 DODATAK Statistički podaci župa po dekanatima za 2016. godinu - Vrhbosanska nadbiskupija

VRHBOSNA 1/2017 77 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 78 DODATAK

78 VRHBOSNA 1/2017 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 79 DODATAK

VRHBOSNA 1/2017 79 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 80

Statistika po dekanatima 2016. godine DODATAK

80 VRHBOSNA 1/2017 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 81 Vrhbosna 1­2017_Layout 1 4.4.2017 11:12 Page 82 Vrhbosna 1-2012_Layout 1 24. 9. 2020. 10:33 Page 130 Vrhbosna 3-2013_Layout 1 11.12.2013. 10:32 Page 317