DOCSLIB.ORG

Raspad Jugoslavije Na Filmu

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Raspad Jugoslavije Na Filmu BIBLIOTEKA XX VEK 173 Urednik Ivan olovi Pavle Levi RASPAD JUGOSLAVIJE NA FILMU Estetika i ideologija u jugoslovenskom i postjugoslovenskom filmu Prevele s engleskog Ana Grbi i Slobodanka Glii Beograd 2009 Naslov originala Pavle Levi: DISINTEGRATION IN FRAMES. Aesthetics and Ideology in the Yugoslav and Post-Yugoslav Cinema Stanford University Press, 2007 © Pavle Levi i Biblioteka XX vek (za ovaj prevod) Pavle Levi, ro:en u Beogradu, od 2006. godine je vanredni profesor istorije i teorije filma na Kate- dri za umetnost i istoriju umetnosti Univerziteta Stenford (SAD). Priredio je zbornik tekstova Anet Majklson o avangardnom filmu i modernoj umetno- sti Filosofska igraka (Samizdat B 92, 2003). Autor je velikog broja eseja o evropskim kinematografija- ma, avangardnom filmu i psihoanaliti?koj teoriji medija. Korice Ivan Mesner Ova knjiga objavljena je uz pomo Sekretarijata za kulturu grada Beograda. JELENI, LUKI I EVI Predgovor Ovu knjigu sam po?eo da piem devedesetih godina XX veka, u vreme kada su ratovi na prostorima bive Jugo- slavije jo uvek buktali. Zavrio sam je po?etkom naredne decenije i njen engleski original objavljen je 2007. godine u Americi. Zahvaljujui poverenju i svesrdnoj podrci Iva- na olovia, sada se ova knjiga, pod donekle izmenjenim naslovom: Raspad Jugoslavije na filmu, pojavljuje i na srpskohrvatskom jeziku, u izdanju Biblioteke XX vek. Go- tovo deset godina, dakle, deli ovu knjigu od okon?anja burnih drutveno-politi?kih i filmskih doga:aja koje ona analizira. Politi?ka istorija Jugoslavije posle Drugog svet- skog rata, uklju?ujui tu i njen raspad, kao i istorija samih kinematografija u regionu, zaklju?no s poslednjom dece- nijom dvadesetog veka, izuzetno su sloCene i raznovrsne. Zato je bilo neizbeCno da se ova studija ograni?i samo na neke momente te bogate istorije, samo na deo gra:e koju ona sadrCi. U izboru te gra:e imao sam u vidu tematski i metodoloki okvir moje studije, a to je sistematsko ispiti- vanje odnosa estetike i ideologije (u filmu, ali i u drugim medijima i granama umetnosti). Osnovna teza knjige i dalje je aktuelna, ?ak nita ma- nje nego ranije. Doga:ajima iz nae najbliCe prolosti jo uvek se naj?ee pristupa D kako u samom regionu tako i izvan njega D s partikularisti?kih pozicija politike identite- ta. Analizirajui odabrane jugoslovenske i postjugosloven- 8 Predgovor ske filmove u knjizi Raspad Jugoslavije na filmu, ja sam, pak, nastojao da se kriti?ki odredim kako prema mnogo- brojnim oblicima etni?kog esencijalizma i ovinizma (bili oni otvoreno agresivni ili "umiveni") tako i prema norma- tivizaciji liberalno-demokratskih vrednosti. Pri tome, aksi- omatski sam se drCao na?ela da filmski medij funkcionie ne samo kao ogledalo ili kao hroni?ar stvarnosti, ve i kao moan epistemoloki aparat a, samim tim, i kao instru- ment ideoloke borbe, sredstvo politi?kog odre:ivanja i pozicioniranja. "Vlastito politi?ko obrazovanje dugujem prevashodno filmu," primetio je svojevremeno Gan-Lik Godar. Nama koji se, makar delimi?no, prepoznajemo u ovoj tvrdnji ne preostaje stoga drugo nego uiti, uiti i samo uiti kako se gledaju i sluaju filmovi! * * * Veliki je broj onih koji su mi pomogli u raznim fazama nastajanja ove knjige. Neizmernu zahvalnost dugujem in- telektualnoj dareCljivosti i bezrezervnoj podrci Anet Maj- klson, Vilijema Sajmona, Slavoja GiCeka, Ri?arda Alena, Se- ma Iii-Gonzalesa i Branka Vu?ievia. Svojim proniclji- vim komentarima i savetima, pisanju studije i/ili njenom doterivanju za potrebe srpskohrvatskog izdanja doprineli su i Robert Stem, Branimir Stojanovi, Branislav Jakovlje- vi, Filip David, Ivona Margulis, Neboja Jovanovi, Neve- na Dakovi, Dina Jordanova, Greg Tejlor, Boro Konti, Ke- mal Kurspahi, Zdravko Grebo i Jurica Pavi?i. Razvoju knjige pomogla je i velikoduna pomo filmskih autora Gelimira Gilnika, Rajka Grlia, Lazara Stojanovia, Duana Makavejeva, Sr:ana Vuletia i Pjera Galice. U prikupljanju i/ili tehni?koj obradi materijala korienih u knjizi u?e- stvovali su i Asja Mandi, Matko Dujmovi, So Jang Jun, Raspad Jugoslavije na filmu 9 Majkl Gonzales, Ivan Levi, Gordana Logar i En Heris. Hva- la Jeleni Levi na neizmernoj strpljivosti i pomoi u klju?- nim trenucima D bez nje ove knjige ne bi ni bilo! U Beogradu, decembra 2008. Uvod Godina 1991. obeleCila je po?etak poslednje faze bol- nog raspada Socijalisti?ke Federativne Republike Jugoslavi- je. Rat je po?eo u Sloveniji, brzo se preselio u Hrvatsku, a tokom 1992. ubrzano se irio Bosnom i Hercegovinom. U septembru iste godine, pod patronatom Evropske zajedni- ce i Ujedinjenih nacija, u Genevi je s radom po?ela mirovna konferencija o Bosni (nastavak konferencije koja se pret- hodnog meseca zavrila u Londonu). Genevski razgovori potpomogli su irenje ve uspostavljenog tuma?enja bosan- skog rata kao trostranog me:uetni?kog konflikta, u kome se svaka od zaraenih strana D Muslimani, Srbi, Hrvati D za- laCe isklju?ivo za svoje etnonacionalne interese. Time je u drugi plan gurnuta ?injenica da je ovaj rat, u osnovi, zapra- vo predstavljao ?in agresije na Bosnu i Hercegovinu od strane vojnih i paravojnih formacija u sluCbi nacionalisti?- ko-ekspanzionisti?kih projekata Velike Srbije i Hrvatske. Na izborima 1990. godine, vodee etnonacionalne stranke u Bosni, Stranka demokratske akcije (SDA), Srpska demokratska stranka (SDS) i Hrvatska demokratska zajedni- ca (HDZ), osvojile su 29.6%, 23.5%, i 14.4% glasova (bitan deo stanovnitva nije ni glasao).1 Me:utim, ove tri stranke 1 Branka Maga i Ivo Gani, ur. Rat u Hrvatskoj i Bosni i Her- cegovini 1991-1995 (Zagreb, Sarajevo: Naklada Jesenski i Turk/Da- ni, 1999), str. 376. 12 Uvod prihvaene su kao isklju?ivi predstavnici itavog bosanskog naroda i, shodno tome, dat im je mandat da se na Genev- skoj konferenciji dogovaraju o podeli zemlje po etni?kom klju?u. Ovaj, u najmanju ruku implicitan "poziv na dovre- tak etni?ke homogenizacije"2 u principu je moCda i odgova- rao svim trima "zaraenim nacijama," ali je u praksi pre sve- ga u?inio legitimnim plansko etni?ko ?ienje i monstruo- zne zlo?ine vrene najvie nad muslimanskim stanovni- tvom. Prihvatanjem etni?kog klju?a u potpunosti je negira- no postojanje "?etvrte strane" u Bosni: onog zna?ajnog i svakako teko zanemarljivog dela naroda koji je odbio da bude identifikovan isklju?ivo na nacionalnoj osnovi i koji se protivio podeli zajedni?ke drCave; svih onih Muslimana, Sr- ba, Hrvata, Jugoslovena (od kojih su mnogi ro:eni u meo- vitim brakovima) i pripadnika drugih etniciteta, koji su Ci- vote proveli jedni uz druge i znali da ne treba da se plae svoje raznolikosti. Ta je "strana" zastupala multietni?ki i multikulturni identitet Bosne i Hercegovine. U nekada- njim mirnim danima socijalisti?ke Jugoslavije, ova pozicija bila bi okarakterisana kao "jugoslovenstvo". No, hegemoni- sti?ki projekat na ?ijem se ?elu naao Slobodan Miloevi u tolikoj je meri zloupotrebio i diskreditovao ovaj koncept, da je tokom devedesetih istinski multietni?ko vi:enje Bo- sne i Hercegovine neminovno postalo vidom opozicije ju- goslovenskim teritorijalnim pretenzijama srpskog reCima. Godine 1993. u holandskom gradu Hagu osnovan je Me:unarodni sud za ispitivanje ratnih zlo?ina.3 Frustrira- ni ?injenicom da me:unarodna zajednica bosanskom kon- 2 Ibid, str. 391. 3 Najekstremniji od ovih zlo?ina odigrae se u leto 1995, ka- da je vie od 7000 bosanskih Muslimana sistematski pogubljeno u roku od nekoliko dana u blizini Srebrenice. Raspad Jugoslavije na filmu 13 fliktu pristupa na krajnje pojednostavljen na?in, kao "?i- sto" trostranom etni?kom sukobu, ?lanovi poznate sara- jevske komi?arske trupe Top lista nadrealista osnivanje Hakog suda ironi?no su propratili jednim radio-ske?om. Njegova radnja doga:a se septembra 1995. godine u sud- nici Hakog suda, a junak ske?a je prva osoba optuCena za ratni zlo?in. On je mladi Sarajlija, a pred sud je doveden zato to se zalagao za ujedinjenu i sekularnu Bosnu i Her- cegovinu i to je javno tvrdio da ljudi, bez obzira na njiho- vu nacionalnost, treba da Cive zajedno.4 Osnovna drutveno-politi?ka tenzija koja ovde jasno dolazi do izraCaja, a na kojoj po?ivaju i klju?na pitanja ve- zana za kulturnu i umetni?ku praksu u bivim jugosloven- skim zemljama, ti?e se sledeeg: treba li raspad jugoslo- venske federacije, ali i budue oblike organizacije Civota u regionu, promiljati sa krutih etnocentri?kih pozicija? Ili im je, pak, neophodno pristupati bez etni?ke pristrasno- sti, pozivajui se na antiesencijalisti?ke oblike identiteta, ali i na kritiku stabilnosti same kategorije identiteta? Ova knjiga bavi se kompleksnim odnosom estetike i ideo- logije u jugoslovenskom i postjugoslovenskom filmu. U njoj se istraCuju razli?iti pristupi nacionalnom identitetu i me:uetni?kim odnosima na polju kinematografije, te (u manjoj meri) video i televizijske produkcije, u SFRJ i drCa- vama nastalim nakon njenog raspada, ponajvie Srbiji, Hr- vatskoj i Bosni i Hercegovini. Studija po?inje analizom ne- kolicine radikalnih primera politi?kog filma iz kasnih ezde- setih i ranih sedamdesetih godina (doba Novog jugosloven- skog filma); zatim razmatra dela nastala tokom 1980-ih, na- kon smrti Josipa Broza Tita, u periodu postepenog sloma 4 Navedeno prema: Boro Konti "CrkRo nam maral", Dani, 28. februar, 1995, str. 78. 14 Uvod drCavnog socijalizma; nakon ?ega sledi analiza filmskih ostvarenja iz vremena ratnih devedesetih godina. Pri istraCivanju odabranih filmova posebna paCnja po- sveena je estetsko-formalnim principima na kojima po?i- vaju. Preciznije, njihove stilske odlike D odnos slike i zvu- ka, narativna logika ili njeno odsustvo, priroda mizansce- na, rad kamere, itd. D razmatrane su u svetlu ideolokih funkcija koje vre. Primarni cilj knjige je da kroz niz tek- stualnih analiza koje nudi razvije sistematsku kritiku naci- onalisti?ke ideologije u filmu D kritiku koja po?iva na sle- deoj elementarnoj premisi o raspadu jugoslovenske fe- deracije: naturalizacija etni?ke mržnje u regionu, njen na- izgled "razumljiv" ili, ?ak, "neizbeCan" karakter, predstavlja klju?ni mehanizam ideoloke obmane kojom su lokalne politi?ke i kulturne elite pravdale svoje teritorijalne pre- tenzije, volju za mo i ratne sukobe.
Load more

Recommended publications
  • SVEZAME, OTVORI SE! ~Itanka Za 9. Razred Devetogodi{Nje Osnovne {Kole SVEZAME, OTVORI SE! ~Itanka Za 9
    SVEZAME, OTVORI SE! ~itanka za 9. razred devetogodi{nje osnovne {kole SVEZAME, OTVORI SE! ~itanka za 9. razred devetogodi{nje osnovne {kole Autorice i autori: Nenad Veli~kovi} Nada Gaši} (Dobri vojak Švejk) Namir Ibrahimovi} Sanja Juri} Karmen Lon~arek (wikipedia) @eljko Malinovi} Klaudija Mlaki} Vukovi} Dijana Pupi} Azra Rizvanbegovi} Amer Tikve{a Recenzentice i recenzent: Alma Balagija Radojka Had`iselimovi} Halida Kurtovi} Nusret Omerika Marica Petrovi} Superrecenzentice i superrecenzent: Ned`ad Ibrahimovi} (izdvojeno mišljenje) Edina Nizi} Ljubica [anti}. Jezi~ki savjetnik: Sr|an Arko{ Ilustracija na naslovnoj strani: Dobrosav Bob @ivkoviæ Dizajn: Asim \elilovi} DTP: Bori{a Gavrilovi} Izdava~: NIK “Sezam“ d.o.o. Jovana Bijeli}a 8 71000 Sarajevo Za izdava~a: Emir Vu~ijak Sarajevo, 2013. Ova ~itanka nije odobrena za upotrebu u {kolama prema Odluci o postupku pripremanja i odobravanja ud`benika, radnih ud`benika i drugih nastavnih sredstava za osnovne i srednje {kole Koordinacije kantonalnih ministara obrazovanja i nauke. Svezame, otvori se! ~itanka za 9. razred devetogodi{nje osnovne {kole ^itanka je podijeljena u vi{e poglav- lja, tako da tekstove u njima pove- zuju zajedni~ke teme, o kojima se na ~asu mo`e razgovarati ili pisati. Knji`evna djela uvijek su nastajala u nekoj zajednici i u nekom vremenu, i uvijek su iskazivala ~ovjekov (umjetnikov) odnos prema `ivotu. (A `ivot je u svemu, i sve je u `ivo- tu: ljubav i mr`nja, sre}a i nesre}a, pravda i nepravda... pa ~ak i smrt.) Poglavlja ~esto po~inju ilustracijama koje na prvi pogled nemaju mnogo veze ni s knji`evno{}u ni sa samom najavljenom temom.
    [Show full text]
  • Kriegsfilm Am Balkan Milcho Manchevski 'Before the Rain' Mit
    Das große Thema von Schuld und Sühne und die ewige Suche nach der wahren Identität des Menschen. Die großen Mythen des Wilden Balkan – welches sind ihre Rollen, ihre Metaphern und ihre Propagandawirkung in den Medien. Fragen zur Identität- und Identitätsbildung, die Figur eines homo balcanicus, der ein Stereotyp für einen auferlegten Selbstexotismus in Kultur und Film ist, werden behandelt. Verschiedene Zugänge werden anhand der bedeutendsten filme ihrer Epochen durchleuchtet. Im Zentrum der Analyse steht jedoch der Film Before the Rain des mazedonischen Regisseurs Milcho Manchevski der die zuvor aufgegriffenen Fragen zum Großteil im Film behandelt. Before the Rain ist durchzogen von einer Radikalität und einer kriegerischen Atmosphäre, di ein den letzten Jahren am Balkan geherrscht hat, dennoch ist es kein Film über den Krieg sonder zeigt den Menschen im permanenten Konflikt mit den Leben aber vor allem mit dem Konflikt mit sich selbst. Wörter führen zu Unstimmigkeiten und Konflikten. Die Stille hingegen spricht die Sprache der Liebe. Es ist die unaufhörliche Rückkehr zu den ewigen Themen, Liebe und Tod. Meiner Familie in Liebe und Dankbarkeit - 1 - - 2 - INHALTSVERZEICHNIS Einleitung..............................................................................................................5 1. Politik und Historie am Balkan........................................................................9 1.1. Der Kommunismus und die Jahre unter Tito........................................ .....11 1.1.1.„...die guten alten Tage unter Tito“...........................................................11
    [Show full text]
  • Croatie La Voici
    Septembre — Décembre 2012 www.croatielavoici.com Dossier de presse Contacts presse Opus 64 Valérie Samuel et Patricia Gangloff 01 40 26 77 94 / p.gangloff @opus64.com Sommaire Éditos 3 Le festival en chiffres 9 Patrimoine 11 Arts visuels 19 Design et architecture 35 Théâtre et Danse 41 Musique 47 Cinéma 59 Littérature et débats d’idées 69 Éducation et SCIENCES 77 Gastronomie 79 Économie et politiques publiques 83 Sport 85 Calendrier des manifestations 87 Équipes 90 Partenaires 92 3 Éditos La France dédie une Saison culturelle à la Croatie à la veille de son entrée dans l’Union européenne en juillet 2013. Aujourd’hui, la Croatie est un jeune Etat dont on épelle le nom avec clarté et ce, depuis la déclaration de son indépen- dance en 1991 après des siècles de dominations diverses. Ce pays de 4,7 millions d’habitants, au croisement de lignes de séparation et de rencontre nous livre, le temps d’un fes- tival, la beauté de son héritage culturel comme sa créativité la plus actuelle. Au cours de son histoire épique, en prise avec les grandes monarchies qui ont dominé l’Europe centrale aussi bien qu’avec la puissance des civilisations méditerranéennes, la Croatie a affi rmé « son caractère européen par la com- binaison remarquable d’une personnalité où s’affi rment jusqu’aujourd’hui, dans les épreuves et les tourmentes, la conscience identitaire et l’appropriation des diverses cultures avec lesquelles elle a été en contact… Comme l’Europe elle-même, la Croatie est faite d’acculturations successives qui l’ont enrichie sans l’altérer.
    [Show full text]
  • Croatian Films 2008/2009
    Address Kralja Zvonimira 20, 10000 Zagreb, Croatia Telephone +385 (0)1 465 54 39 Fax +385 (0)1 465 54 42 URL www.havc.hr E-mail [email protected] Acting Director Martina Petrović Collaborators Jadranka Hrga, Ivana Ivišić, Sanja Ravlić i Maja Nikolić In memoriam: Albert Kapović (1957-2008), Director of the Croatian Audiovisual Centre Contents Editor Hrvoje Pukšec Feature Films 8 Collaborators Ivana Ivišić, Ivan Kelava, Zrinka Lazarin Feature Films (Post)Production 30 Translation & Proofreading Feature Films Pre-production 42 Ivana Ivišić, Vera Kordić, Duško Čavić Feature Films Co-production 52 Design Vanja Cuculić, Marko Šesnić i Goran Turković Short Films 60 Printed by Sveučilišna tiskara d.o.o. Zagreb Documentary Films 78 Print run 400 Documentary Films (Pre/Post)Production 98 Publisher Croatian Audiovisual Centre | Zagreb, January, 2009 Animated Films 102 Animated Films (Pre/Post)Production 114 Experimental Films 122 Experimental Films (Pre/Post)Production 130 isbn 978-953-55208-1-8 Contacts 134 Opening towards the World Nikica Gilić In recent years, Croatian cinema has come to be rec- thrillers or French polars (Ostojić’s Nobody’s Son), in increase in international and regional cooperation Having said all this, I should point out that high- Ph. D., film scholar ognized as one of the most vital creative industries in the meditative style of the best Hungarian or Russian continued in 2008, with Buick Riviera, Three Stories quality documentaries and experimental films have the region. Croatian films and filmmakers been feted movies (Goran Rušinović’s Buick Riviera), or using the About Sleeplessness and Will Not Stop There) so one consistently been a great asset to Croatian cinema by reviewers and critics in the international press, as grotesque humour of Mediterranean and Southeastern can argue that Croatian film is opening itself up to the and thankfully, they continue to go from strength to well as by film festival juries at prestigious world festi- Europe (Brešan’s Will Not Stop There and Matanić’s world in yet another way.
    [Show full text]
  • Analiza Suvremene Hrvatske Kinematografije
    Analiza suvremene hrvatske kinematografije Fabris, Martina Master's thesis / Diplomski rad 2016 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Rijeka, Faculty of Humanities and Social Sciences / Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet u Rijeci Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:931068 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-09-28 Repository / Repozitorij: Repository of the University of Rijeka, Faculty of Humanities and Social Sciences - FHSSRI Repository SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI ODSJEK ZA KULTURALNE STUDIJE Martina Fabris ANALIZA SUVREMENE HRVATSKE KINEMATOGRAFIJE Rijeka, rujan 2016. SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI ODSJEK ZA KULTURALNE STUDIJE Martina Fabris ANALIZA SUVREMENE HRVATSKE KINEMATOGRAFIJE Mentor: Doc. dr. sc. Hajrudin Hromadžić Komentor: Mag. cult. Boris Ružić Rijeka, rujan 2016. Sažetak U ovom radu predstavljam analizu suvremene hrvatske kinematografije 2000-ih godina. U radu su analizirani filmovi redatelja Branka Schmidta: "Metastaze" (2009) i "Ljudožder vegetarijanac" (2012), te Dalibora Matanića: "Fine mrtve djevojke" (2002), i "Zvizdan" (2015). Cilj rada je ustanoviti socioekonomsko i društveno-političko stanje u društvu koje ti filmovi prenose, odnosno problematizirati položaj žena nasuprot muškaraca u društvu, pitanje korupcije, pad socijalnog statusa, opće prihvaćeni nacionalizam, neonacionalizam i kriminal, netrpeljivost te međususjedske odnose. Smatram kako analizirani filmovi jasno prikazuju hrvatsku društvenu realnost, te smatram kako se takvim filmovima prikazuje kritika društva i ideologije navedenog razdoblja. Ideologije koja, iako se pokušava zatomiti još uvijek vidno egzistira u pitanju međuljudskih odnosa- homofobije i ksenofobije koje predstavljaju važan predmet analize u kontekstu hrvatske svakodnevnice. U radu ću najprije predstaviti društveni kontekst hrvatske kinematografije, kroz Pulski filmski festival, najstariji filmski festival na području Republike Hrvatske.
    [Show full text]
  • Top Lista Nadrealista / Topliste Des Surrealismus
    25. internationales forum 6a des jungen films berlin 1995 «ÄS TOP LISTA NADREALISTA nen eine Platte auf ('Dok cekas sabah sa sejtanom', 1985). Er war mit Bildern, Skulpturen und Designarbeiten auf den Topliste des Surrealismus/Monty Python in Sarajevo Ausstellungen cedus (1987), Jugoslovenska dokumenta (1989) und Novi primitivizam (1990) teil. Seit 1984 arbei• Land Bosnien-Herzegowina 1993/94 tet er an Fernsehserien mit. Bis jetzt wirkte er bei allen vier Produktion Radio-Televizija Bosne i Zyklen der Serien als Schauspieler, Autor und Produzent und Hercegovine, Top Lista Nadrealista zuweilen auch als Schauspielerin mit. Dem Horoskop nach: Moslem. Sein Lieblingssatz: Lange Haare, kurzer Verstand. Regie Vojslav Malasevic, Sasa Petrovic Davor Sucic - Sula (geboren am 7.1.1961 in Sarajevo): Schon Buch Nadreal ista seit jungen Jahren gehört er zu den führenden Mitgliedern der 'Primitivisten'. 1981 gründete er mit Elvis seine erste Kamera Dzevad Colakovic Gruppe, 'Meteor', 1982 machte er unter dem Pseudonym Ton Mirsad Tukic Sejo Sexon mit Nele Karajlc das erste Album von 'Zabranjeno Licht Rade Tarbica pusenje', 'Das ist Walter'. Von 1982 bis 1990 war er Mit• Ausstattung Osman Arslanagic glied von 'Zabranjeno pusenje', wo er als Komponist, Text• Requisite Slobodan Pantic autor und Gitarrist arbeitete. (Die drei Alben sind 'Dok cekas Songschreiber Elvis J. Kurtovic, Sejo Sekson sabah asa sejtanom', 1985; 'Pozdrav iz zemlje safarai', 1987; Musiker Sejo Kovo, Dusan Vranjic, Dani 'Male price o velikoj ljubavi', 1989.) Seit 1982 wirkt er bei Pervan, IgorCamo und Nadrealisti den 'Surrealisten' in Radiohörspielen und Konzerten mit. Schnitt Bojan Mulic Seit 1992 ist er ständiges Mitglied. In der letzten Serie wirk• Produzenten Mufid Memlija, Zenit Dozic te er als Autor, Liedermacher, Schauspieler und Musik• Redakteur Boro Kontic produzent mit.
    [Show full text]
  • Hrvatski Film Između Nacionalizirane I Nacionalne Kinematografije Dugi Početak (1896
    Tomislav Šakić Hrvatski film između nacionalizirane i nacionalne kinematografije Dugi početak (1896. – 1941.) Kao rođendan filmskoga medija uzima se datum prvih javnih projekcija uz naplatu prikazivanja koje su, svojim patentiranim izumom cinématograp- he, 28. prosinca 1895. u pariškome Grand Caféu održala braća Auguste i Louis Lumière. Film se, kao senzacija koja je prvi put na ekranu prikazala živi pokret i stvarni svijet, širio brzo, pa su prve projekcije u Zagrebu odr- žane već 8. listopada 1896. aparaturom bečkoga kinopoduzetnika Samuela Hoffmana. Idući dan zagrebački Obzor upućeno je izvijestio o „Edisonovu idealu” (kako su izum najavile novine, iako je bila riječ o kinematografu Lumièreovih), tome – kako će ga iste novine nazvati nekoliko dana kasnije – „modernome čudovištu”: Žive fotografije. U dvorani „Kola” izložen je od jučer aparat, prozvan „Ki- nematograf” koji na sučelice namještenu ploču baca razne fotografske slike, na kojima se sve giblje: ljudi, životinje, kola, željeznica, biciklisti itd., pa je sve to tako savršeno, da misliš, da gledaš pravi život na ulicama i željeznicama. Sustav kinematografa jest, da se od prizora, koji se misli reproducirati, ne- čuvenom brzinom snimi na valjak nebrojeno snimaka (u jednoj minuti više hiljada) i tako se taj valjak smjesti u aparat, iz kojega se cielo gibanje, kako je snimljeno u naravi, odrazuje pomoću električnoga svjetla na ploči, smješteno naproti objektivu. Stvar je veoma interesantna i mi ju preporučujemo pažnji našega općinstva. (Škrabalo 1998: 23) Međutim, pitanje je ostavljaju li tada živuće slike dubljega kulturnog traga. Godine 1900. održana je prva javna priredba Umjetno znanstvenoga kazališta Urania, utemeljenoga na inicijativu predstojnika vladina Odjela 300 HRVATSKA NA PRVI POGLED za bogoštovlje i nastavu Izidora Kršnjavoga, a čiji je zadatak bio rad na javnom obrazovanju upravo pomoću modernih optičkih pomagala.
    [Show full text]
  • Kaja, Ubit Ću Te
    https://doi.org/10.11649/ch.2018.008 Colloquia Humanistica 7 (2018) Against Homogeneity. Transcultural and Trans-Lingual Strategies in Cultural Production COLLOQUIA HUMANISTICA Institute of Croatian Language and Linguistics Amir KapetanovićZagreb [email protected] Kaya: from Novella to Film Abstract Te paper analyses the transformation of Kruno Quien’s novella Kaya into a screenplay adaptation and a flm of the same title by eminent Croatian director Vatroslav Mimica. Te analysis points out signifcant characteristics of both the transformation of the text and the transformation of the portrayed Mediterranean urban area (a crime in Trogir), as well as the linguistic stylization of the characters’ Trogir dialect, which contributes to the atmosphere of the flm. Discussions surrounding the flm have so far only unfolded on the basis of a comparison between Quien’s novella and Mimica’s flm. Tis analysis thus contributes important information about the structural and narrative characteristics of the unpublished screenplay, shedding more light on the paths towards leading to the creation of this Croatian flm, which is considered Mimica’s best work and one of the best Croatian flms. Keywords: Cakavian, dialect, flm analysis, Vatroslav Mimica, Croatian cinematography. Tis is an Open Access article distributed under the terms of the Creative Commons Attribution 3.0 PL License (creativecommons.org/licenses/by/3.0/pl/), which permits redistribution, commercial and non-commercial, provided that the article is properly cited. © Te Author(s), 2018 Publisher: Institute of Slavic Studies, Polish Academy of Sciences Editor-in-chief: Jolanta Sujecka Conception and academic editing of this issue: Maciej Falski, Tomasz Rawski, Jolanta Sujecka with the collaboration of Ewa Niedziałek Amir Kapetanović 1.
    [Show full text]
  • Bibliografija Časopisâ Filmska Revija (1950–1952. I 1955–1956)
    Studia lexicographica, GOD. 7 (2013) BR. 1(12), STR. 211–266 Iva Klobučar Srbić: Bibliografija časopisâ Filmska revija (1950–1952. i 1955–1956) Bibliografija časopisâ Filmska revija (1950–1952. i 1955–1956) Iva Klobučar Srbić Leksikografski zavod Miroslav Krleža Uvod Nakon Drugoga svjetskoga rata, 1950-ih godina, kinematografija je u tadaš- njoj Jugoslaviji bila obuhvaćena industrijskim Petogodišnjim planom (1947), što je rezultiralo njezinim sustavnim razvojem. S obzirom na to da je kinematografiji pri- davana politička važnost, film se počeo pratiti u dnevnim novinama te se populari- zirao po tjednicima i revijama. U to je vrijeme (1950) pokrenuta i Filmska revija, prvi poratni zagrebački filmski časopis, koji se imenom nadovezao na međuratni časopis koji je izlazio 1928–41. Kasnije (1955) se pojavila i druga istoimena revija, koja se koncepcijski razliko- vala od prve, a također je obrađena i uvrštena u ovu bibliografiju. Filmska revija (1950–1952) U tri godišta izlaženja, od 1950. do 1952., izišlo je ukupno deset brojeva Filmske revije: 1950. izišlo je pet brojeva (jedan dvobroj i jedan trobroj), 1951. četiri broja, a 1952. jedan broj. Iako je u prvom godištu izlaženja bilo predviđeno deset brojeva, uredništvo je odlučilo izdavati višebrojeve jer časopis nije bio uvršten u planove tiskare. Zadovolj- no popularnošću časopisa, uredništvo u drugoj godini izlaženja jamči kontinuitet izlaženja jer su sklopili ugovor s tiskarom za uredno, dvomjesečno izdavanje pa će od 1951. Filmska revija izlaziti kao »dvomjesečnik za probleme filmske teorije i prakse«. Bez posebnoga objašnjenja čitateljstvu, a pretpostavlja se da su razlozi financijske prirode, revija prestaje izlaziti zaključno s prvim brojem u trećem godištu izlaženja, 1952.
    [Show full text]
  • Zrinko Ogresta Lazar Ristovski Synopsis
    directed by KSENIJA MARINKOVIĆ ZRINKO OGRESTA LAZAR RISTOVSKI SYNOPSIS Vesna is a middle-aged visiting nurse in Zagreb. Quietly she goes about her daily life of mundane chores: babysitting for her son, helping her daughter prepare for her wedding. Out of the blue she gets a call from her husband Ž arko, who left his family on the eve of the war to fight for ‘the other side’. His reappearance sends her carefully reconstructed life in a tailspin, endangering her new identity. Vesna (Ksenija MarinkoviÊ) is a middle- Shooting Star 2016 nominee) has just reach out to her and to reconnect with his aged woman who works as a visiting finished her studies - she cannot find a family. nurse in Zagreb. Twenty years ago, she job, but hopes to work for a government Jadranka and Vladimir refuse any contact lived in Sisak, a small Croatian industri- agency. Jadranka is also getting ready for with their father, knowing that his past al town she was forced to leave during a wedding with a man who is considerably could bring back the stigma which they the war, when a violent incident almost older than her. barely managed to escape not so long destroyed the life of her family. In the ago. capital, she managed to hide her identity One day Vesna gets an unexpected call and start anew. from her husband Ž arko (Lazar Ristovski), At first, Vesna too tries to remain distant a man who left her on the eve of the war, and cold, but after years of loneliness, Today her children are all grown up: her after which he was sentenced for war cri- something in her starts to break.
    [Show full text]
  • Discover Croatia Location Guide in Memoriam: Albert Kapović (1957-2008), Director of the Croatian Audiovisual Centre
    Discover Croatia Location Guide In memoriam: Albert Kapović (1957-2008), Director of the Croatian Audiovisual Centre Publisher: Croatian Audiovisual Centre Thank you: Ministry of Culture of the Republic of Croatia Editor: Mirna Belina Nina Obuljen, State Secretary at the Ministry of Culture Ministry of Foreign Affairs and European Integration Collaborators: Marina Kožul, Ivana Ivišić, Embassy of the Republic of Croatia in the Federal Valentina Orešić, Ivan Kelava Republic of Germany Niko Bulić, Croatian Tourist Board Translator: Ivana Ostojčić Milo Sršen, Croatian Tourist Board Ana-Marija Ocvirk, Croatian Tourist Board Design: Vanja Cuculić, Marko Šesnić, Goran Turković Igor A. Nola Ankica Jurić Tilić Printed by: Sveučilišna tiskara d.o.o., Zagreb Diana Nenadić Mladen Burić Print run: 400 Edel Brosnan January, 2009 Daniel Rafaelić (text: Brief Overview of Film Co- productions) Sanja Ravlić (summery: Law on Audiovisual Activities) Ivo Škrabalo (text: Croatian Film History in Short) Photos are a courtesy of Croatian Tourist Board, Croatian Cinematheque, Jadran Film, Mainframe isbn 978-953-55208-2-5 Production and Peter Kurschner. Contents Introduction · 5 Croatia · 35 Croatia–info · 67 The Law on Audiovisual Activities Meet Croatia · 37 Airports · 73 in Croatia · 6 Central Croatia · 41 Sea Transport · 75 Brief Overview of Film Co–productions in Croatia · 9 Dalmatia · 45 Aci Club Marinas · 77 Selection of Feature Film Istria · 51 Bus and Railways · 79 Co–productions · 10 Kvarner, Lika & Gorski kotar · 55 Highway · 81 Selection of Films Made and Shot in Croatia · 14 Slavonia · 59 Time zones · 83 Croatian Film History in Short · 16 Zagreb · 63 Index · 85 Croatian Film in 2009 · 33 4 Kornati, Milan Babić, Courtesy of Croatian Introduction Tourist Board Croatia may be a small country, but it has a remarkably vibrant The year 2008 was a turning point, both for Croatian filmmakers film industry, with exceptional local talent, spectacular unspoilt and for international production companies filming in Croatia.
    [Show full text]
  • Razvoj Filma I Filmske Industrije
    Razvoj filma i filmske industrije Kopić, Elizabeta Undergraduate thesis / Završni rad 2016 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Pula / Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:137:543426 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-02 Repository / Repozitorij: Digital Repository Juraj Dobrila University of Pula Sveu čilište Jurja Dobrile u Puli Fakultet ekonomije i turizma «Dr. Mijo Mirkovi ć» ELIZABETA KOPI Ć RAZVOJ FILMA I FILMSKE INDUSTRIJE Završni rad Pula, srpanj, 2016. Sveu čilište Jurja Dobrile u Puli Fakultet ekonomije i turizma «Dr. Mijo Mirkovi ć» ELIZABETA KOPI Ć RAZVOJ FILMA I FILMSKE INDUSTRIJE Završni rad JMBAG: 1692-E, redoviti student Studijski smjer: financijski menadžment Predmet: Ekonomska povijest Znanstveno podru čje: podru čje društvenih znanosti Znanstveno polje: ekonomija Znanstvena grana: ekonomija Mentor: Prof.dr.sc. Marija Bušeli ć Pula, srpanj, 2016. IZJAVA O AKADEMSKOJ ČESTITOSTI Ja, dolje potpisani Elizabeta Kopić, kandidat za prvostupnika ekonomije ovime izjavljujem da je ovaj Završni rad rezultat isključivo mojega vlastitog rada, da se temelji na mojim istraživanjima te da se oslanja na objavljenu literaturu kao što to pokazuju korištene bilješke i bibliografija. Izjavljujem da niti jedan dio Završnog rada nije napisan na nedozvoljen način, odnosno da je prepisan iz kojega necitiranog rada, te da ikoji dio rada krši bilo čija autorska prava. Izjavljujem, također, da nijedan
    [Show full text]