DOCSLIB.ORG

100 Godina SKS.Pdf

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text

Load more

Split, 2003. IZDAVAÈ Sveuèilišna knjinica u Splitu POKROVITELJI Ministarstvo obrazovanja, znanosti i športa RH Ministarstvo kulture RH upanija splitsko-dalmatinska Grad Split POÈASNI ODBOR ZA OBILJEAVANJE STOTE OBLJETNICE SVEUÈILIŠNE KNJINICE U SPLITU Alemka Belan-Simiæ Josip Botteri Dini Boo Majstoroviæ mr. Zvonko Mariæ dr. Josip Stipanov dr. Drago Šimunda mr. Branka Šulc UREDNIŠTVO Dubravka Dujmoviæ Anðelka Fadiæ-Bulatoviæ Iva Kolak FOTOGRAFIJE : Branko Ostojiæ; arhiv Sveuèilišne kninice Mihaela Kovaèiæ GRAFIÈKO OBLIKOVANJE : Viktor Popoviæ mr. Petar Krolo GRAFIÈKI UREDNIK : Igor Èaljkušiæ Anita Tièinoviæ TISAK : Kerschoffset, Zagreb NAKLADA : 500 GLAVNI UREDNIK mr. Petar Krolo CIP-Katalogizacija u publikaciji Sveuèilišna knjinica u Splitu UDK 027.7(497.5 Split)(091) 061.22(497.5 Split):027>(067.5) <STO godina> 100 godina Sveuèilišne knjinice u Splitu / <glavni urednik Petar Krolo ; fotografije Branko Ostojiæ>. - Split : Sveuèilišna knjinica, 2004. - 152 str. : ilustr. (preteno u bojama) ; 26 cm Bibliografske bilješke uz veæinu priloga. ISBN 953-96216-7-4 ISBN 953-96216-7-4 3 O stotoj obljetnici osnutka prve javne knjinice u Splitu tiskamo ovu skromnu spomenicu da bi se otelo zaboravu jedno prohujalo vrijeme u kojemu je nastajala, rasla i skromno se razvijala naša ustanova. eljeli smo pokazati u kakvim je uvjetima stvorena, kakve je prepreke na svom razvojnom putu savladala i gdje je danas, u drugom stoljeæu svoga djelovanja. Retrospektiva mora ponešto reæi i o perspektivi. Zamišljena knjinica buduænosti, kakvu zazivamo u našoj spomenici, nije više samo elja i nedosegnuti san, nego gotova èinjenica. Nakon dugogodišnjih rasprava o konaènoj lokaciji nove zgrade, poslije tri neuspjela samodoprinosa usmjerena izgradnji središnje toèke sveuèilišta, brojnih osporavanja uloge klasiène knjinice u doba novih medija koji omoguæuju dostupnost i korištenje informacije bez obzira na fizièko posjedovanje, radosno æemo uskliknuti: Eppur si muove! Tiskanje ove spomenice pada u vrijeme polaganja kamena temeljca za novu zgradu Sveuèilišne knjinice u Splitu, koja bi, u punoæi svojih funkcija, doista mogla postati prepoznatljiv simbol Splita u 21. stoljeæu. Ravnatelj Sveuèilišne knjinice u Splitu mr. sc. Petar Krolo Spomen knjiga Gradska biblioteka Split iz 1911. vrijedan je dokument iz povijesti ove ustanove. 4 5 Slavko Muljaèiæ PROŠLOST DANAŠNJE ZGRADE SVEUÈILIŠNE KNJINICE U SPLITU I NJENOG OKOLIŠA NA MANUŠU 1. POLITIÈKE PRILIKE U SPLITU KRAJEM XIX. I POÈETKOM XX. STOLJEÆA Da bi objasnili zašto je na poèetku XX. stoljeæa u Splitu sagraðena jedna namjenska zgrada za talijansku osnovnu školu kao što je bila Lega Nazionale, moramo se osvrnuti na burne i promjenjive austrijsko-talijanske odnose u XIX. stoljeæu. U prve tri èetvrtine tog stoljeæa (osobito u doba Risorgimenta - talijanskog preporoda), ti su odnosi bili stalno napeti, pa je u dva ratna sukoba Carevina Austrija u korist Kraljevine Pijemont (odnosno kasnije Kraljevine Italije) izgubila pokrajine: Lombardiju 1859., a Veneciju 1866. godine. Meðutim, veæ 1875. i narednih godina u njihovim je odnosima došlo do obrata. U sklopu novog prestrojavanja meðu europskim zemljama, 1882. godine stvoren je Trojni savez (Triplice Alleanza) izmeðu Kaiserove ujedinjene Njemaèke, Austro-Ugarske Monarhije i Kraljevine Italije, a poèetkom XX. stoljeæa suprotstavit æe mu se savezništvo (Antanta) izmeðu Kraljevine Velike Britanije, Republike Francuske i Carevine Rusije. Sve se to odraavalo i na stanje politièkih prilika u Splitu. Sredinom XIX. stoljeæa talijanska se manjina u Dalmaciji sastojala od ostataka one iz mletaèkih vremena, ojaèane doseljenicima iz sjeverne Italije u prvoj polovici XIX. stoljeæa, kada je tamo još postojala austrijska pokrajina Lombardo-Veneto, pod koju je nekada potpadala i Dalmacija. U njoj su talijanske obitelji bile uglavnom naseljene po gradovima, a uz intelektualce meðu njima su bili i iskusni trgovci i vrsni zanatlije, pa su takve obitelji bile natprosjeèno imuæne, obrazovane i utjecajne. Gradska biblioteka utemeljena je 1903. godine u sklopu Hrvatske Kad je u Carevini Austriji, poslije vojnog poraza 1859., ukinut apsolutizam i uveden narodne èitaonice, u kuæi Iliæ, na parlamentarni sustav, u mnogim je dalmatinskim gradovima dugo vladala protalijanska Obali. Autonomaška stranka (Partito autonomo), pa tako i u Splitu. Ona je sišla s vlasti kada je 4. XI. 1880. god. dalmatinsko Namjesništvo, s izlikom previše naraslih opæinskih dugova smijenilo splitskoga Knjinica je djelovala od 1910. do 1945. godine u palaèi Bernardi, na gradonaèelnika (podesta) dr. Antonija Bajamontija, voðu splitskog ogranka Autonomaške stranke, Pisturi. zaslunog za razvoj grada Splita tijekom gotovo dva desetljeæa njegova naèelnikovanja (1860.-1864. i 1865.-1880.). Tijekom 1945. godine knjinica je Nakon što su dva komesara upravljali splitskom opæinom, na srpanjskim izborima 1882. godine bila smještena u bivšim prostorijama Gabinetto di lettura, u dugovladajuæu je autonomašku stranku pobijedila Narodna stranka splitskih Hrvata pod vodstvom Marmontovoj ulici. dr. Gaja Filomena Bulata. U novom opæinskom vijeæu, koje je 9. XI. 1882. preuzelo opæinsku vlast u Splitu, narodnjaci su imali 28, a autonomaši (tolomaši) samo osam vijeænika. Prešavši u oporbu, i to ne samo u Splitu, veæ postupno i u svim dalmatinskim gradovima osim Zadra, dalmatinski Talijani i njihovi sve rjeði pristaše hrvatskog porijekla više se ne zadovoljavaju nastojanjem da se oèuva tzv. dalmatinska autonomija (nasuprot rastuæim zahtjevima hrvatske veæine dalmatinskih itelja - da se pokrajina Dalmacija sjedini s Banskom Hrvatskom). Otprilike nakon 1890. godine, oni se sve više pretvaraju u iredentiste, a zalau se da se pet još neotkupljenih (irredenti) provincija, tada unutar austrijskih granica: Trident (Trento), Trst, Istra, Gorica i Dalmacija, u kojima ivi velik broj Talijana, izdvoje iz austrijskog dijela Monarhije i pripoje Kraljevini Italiji. No buduæi da su od 1882. godine Austro-Ugarska i Italija bile povezane ugovorom o savezništvu, talijanski iredentisti nisu imali puno slobodnog prostora za uspješan i neometan rad. Takva politika 6 7 meðusobnog nezamijeranja izmeðu Austro-Ugarske i Italije izvrsno se razabire iz jednog sitnog koèije (jer se mala poštanska kuæica nalazila neposredno iza tih vrata). Vjerojatno je u drugoj polovici detalja iz našega grada. Kad je sredinom sijeènja 1891. godine u Splitu umro bivši autonomaški XIX. stoljeæa izmeðu dva spomenuta bastiona bio zasaðen i danas postojeæi drvored platana, koje su gradonaèelnik dr. Antonio Bajamonti (1822.-1891.), predstavnik Italije u tom gradu nije više bio tek tek u sljedeæem stoljeæu dosegle znatnu visinu, a u toplim ljetnim mjesecima su davale i ugodnu konzularni agent, veæ pravi talijanski konzul. Meðutim on nije sudjelovao na Bajamontijevoj sahrani, hladovinu. oèito da se ne zamjeri austrijskim dravnim vlastima s kojima pokojnik do svoje smrti (a osobito s Juno od ceste koja je obilazila bastione oblikovano je veliko slobodno zemljište, koje je do dalmatinskim namjesništvom u Zadru) uglavnom nije bio u dobrim odnosima. Bajamontija je na èelu sredine èetrdesetih godina XIX. stoljeæa austrijska vojska koristila za vjebalište i streljanu,2 a nakon ogranka Autonomaške stranke naslijedio pravnik dr. Ercolano Salvi (1861.- 1920.), splitski odvjetnik. nagodbe izmeðu vojnog erara i opæinskih vlasti, uz ostale, napustila i taj teren. Još je arhitekt Vicko Stoga su austrijski Talijani prikrivali politièko, a u prvi plan ubacili kulturno djelovanje, zalauæi Andriæ bio planirao njegovo ozelenjavanje visokim drveæem, a uskoro je teren dobio i glavnu se za otvaranje i odravanje škola s nastavom na talijanskom jeziku po veæ navedenim austrijskim namjenu: korištenje za tjelovjebu na otvorenom prostoru ðaka osnovnih i srednjih škola (Klasiène pokrajinama. U tu je svrhu 1885. godine bilo osnovano i domoljubno društvo Pro patria, od kojega je gimnazije i Velike Realke, koje su se nalazile u njihovoj blizini). I gradonaèelnik Bajamonti predlae veæ 1887. i u Splitu bila otvorena prva dalmatinska filijala. Kad su 1890. godine austrijske vlasti …nastavak radova na stablima zasaðenoj Manuškoj poljani, a 1864. izvješæuje opæinsko vijeæe: Poboljšali smo zabranile to društvo, Talijani su veæ 1891. osnovali novo, slièno: Lega Nazionale, i po nekim gradovima i umnoili javne nasade. Preuredili smo cijelu Manušku poljanu i sveli je na prvotnu namjenu gimnastièkog u austrijskim pokrajinama s podosta Talijana poèeli za njihovu djecu otvarati osnovne škole. Tu vjebališta, opskrbivši je odgovarajuæim spravama i uljepšavši je stablima, rustiènim klupama i jednim akciju nije formalno novèano subvencionirala talijanska drava, veæ 1889. u Italiji osnovana udruga paviljonom.3 Dante Alighieri, koja se brzo širila i navodno je od poèetnih 4.000 èlanova, 1914. imala èak 60.000 Sjeverno od poèetka veæ spomenute zaobilazne ceste nalazio se vrlo dug neizgraðen prostor, upisanih èlanova i bogat prihod od èlanarina. promjenjive širine, koji je bio u posjedu Biskupskog sjemeništa, a ono ga je koristilo za poljoprivredu. Ipak, Talijanima koji su ivjeli u tadašnjoj Austriji nije uspjelo da im vlasti dopuste da u Trstu za U sklopu tog posjeda nalazio se i veliki bunar, pa iako mu je voda bila osrednje kvalitete, tijekom njihovu djecu otvore talijansko sveuèilište, s nastavom na njihovu jeziku, na èemu su godinama uporno ljetne sezone, kada bi mnogi drugi bunari presušili, donosio je dobit od 700 fiorina, koliko i bunar radili. A onda je 23. svibnja 1915. godine Kraljevina Italija navijestila rat Austro-Ugarskoj Monarhiji.
Recommended publications
  • Srpska Dru[Tva U Dubrovniku Na Po^Etku 20. Veka

    Srpska Dru[Tva U Dubrovniku Na Po^Etku 20. Veka

    UDK 061.2(=163.41)(497.5 Dubrovnik) „19“ ORIGINALAN NAU^NI RAD Sa{a Nedeqkovi} SRPSKA DRU[TVA U DUBROVNIKU NA PO^ETKU 20. VEKA SA@ETAK: U drugoj polovini 19. veka i na po~etku 20. veka Dubrovnik je bio centar primorskih Srba, katolika i pravoslavnih. Nacionalni rad Sr- ba odvijao se preko kulturnih i privrednih dru{tava. Prosvetno-privredno dru{tvo Srpska Zora osnovano je 1901. godine u Kninu. Podsticalo je osniva- we zemqoradni~kih zadruga po selima i {tedionica po gradovima. Na inici- jativu Srpske Zore osnovan je 1905. godine Savez srpskih privrednih zadruga na Primorju. Glavna aktivnost Srpske Zore bila je ja~awe srpske inteligen- cije putem pomagawa siroma{nih u~enika. Pomagala je nov~ano rad srpskih peva~kih dru{tava na Primorju. Matica srpska u Dubrovniku osnovana je 1909. godine kao zadu`bina trgovca Konstantina Vu~kovi}a. Prva gimnasti- ~ka (vite{ka) dru{tva na Primorju osnovana su 1907. godine, Du{an Silni u Dubrovniku i Srpski soko u Risnu. Vite{ko vaspitawe bilo je istovremeno telesno, moralno i narodnosno vaspitawe. Srpska sokolska `upa na Primorju osnovana je 1911. godine u Herceg Novom. @upa je bila deo Saveza srpskog so- kolstva u Beogradu. Odr`ala je slet u Dubrovniku 1913. godine i slet 1914. u Kninu. Po objavi rata Srbiji 1914. godine zabrawena su sva srpska dru{tva. Primorski Srbi nastojali su da prebegnu i kao dobrovoqci stupe u vojske srpskih dr`ava. Srpska vojska u{la je u Dubrovnik 13. novembra 1918. Na dan ujediwewa, 1. decembra 1924. godine otkriven je spomenik kraqu Petru I.
  • National Ideology and Croatian-Serbian Relations in the Works of Josip Ljubić

    National Ideology and Croatian-Serbian Relations in the Works of Josip Ljubić

    National ideology and Croatian-Serbian relations in the works of Josip Ljubić Bačmaga, Ivan; Badurina, Marino Source / Izvornik: Radovi : Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2019, 51, 215 - 216 Journal article, Published version Rad u časopisu, Objavljena verzija rada (izdavačev PDF) https://doi.org/10.17234/RadoviZHP.51.9 Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:413403 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-09-30 Repository / Repozitorij: ODRAZ - open repository of the University of Zagreb Faculty of Humanities and Social Sciences Ivan Bačmaga i Marino Badurina ISSN 0353-295X (Tisak) 1849-0344 (Online) UDK 929-052Ljubić, J. Radovi - Zavod za hrvatsku povijest Izvorni znanstveni rad Vol. 51, br. 2, Zagreb 2019 Primljeno: 25. 3. 2018. Prihvaćeno: 21. 10. 2019. DOI: 10.17234/RadoviZHP.51.9 National ideology and Croatian-Serbian relations in the works of Josip Ljubić This article presents an overview of the life and career of lawyer and writer Dr Josip Ljubić (1869-1931), with a special focus on an analysis of the development of his national-political views and the reception of his ideas by the public of his time. In the political pamphlets and contributions he had published in periodicals, Ljubić worked on “big” topics, striving to find a formula for resolving Croatian-Serbian discord and bringing various conceptions of Yugoslavism to life. Working within the Austro- Hungarian Empire, and later the Yugoslav monarchy, he modified his ideological positions several times more or less radically, altering potential solutions to the Yugo- slav Question ranging from a Balkan Federation, through a Croatocentric “Habsburg Yugoslavia” within a reformed “trialist” Austria-Hungary, to a Yugoslav community based on Greater-Serbian foundations.
  • Balcanica Xxxix

    Balcanica Xxxix

    BALCANICA XXXIX BALCANICA XXXIX (2008), Belgrade 2009, 1–318 УДК 930.85(4–12) YU ISSN 0350–7653 СРПСКА АКАДЕМИЈА НАУКА И УМЕТНОСТИ БАЛКАНОЛОШКИ ИНСТИТУТ БАЛКАНИКА XXXIX (2008) ГОДИШЊАК БАЛКАНОЛОШКОГ ИНСТИТУТА Уредник ДУШАН Т. БАТАКОВИЋ Редакцијски одбор ДИМИТРИЈЕ ЂОРЂЕВИЋ (Санта Барбара), ФРАНСИС КОНТ (Париз), ЂОРЂЕ С. КОСТИЋ, ЉУБОМИР МАКСИМОВИЋ, ДАНИЦА ПОПОВИЋ, Биљана Сикимић, НИКОЛА ТАСИЋ (директор Балканолошког института САНУ), АНТОНИ-ЕМИЛ ТАХИАОС (Солун), СВЕТЛАНА М. ТОЛСТОЈ (Москва), ГАБРИЈЕЛА ШУБЕРТ (Јена) БЕОГРАД 2009 UDC 930.85(4–12) YU ISSN 0350–7653 SERBIAN ACADEMY OF SCIENCES AND ARTS INSTITUTE FOR BALKAN STUDIES BALCANICA XXXIX (2008) ANNUAL OF THE INSTITUTE FOR BALKAN STUDIES Editor DUŠAN T. BATAKOVIĆ Editorial Board FRANCIS CONTE (Paris), DIMITRIJE DJORDJEVIĆ (Santa Barbara), DJORDJE S. KOSTIĆ, LJUBOMIR MAKSIMOVIĆ, DANICA POPOVIĆ, GABRIELLA SCHUBERT (Jena), BILJANA SIKIMIĆ, ANTHONY-EMIL TACHIAOS (Thessaloniki), NIKOLA TASIĆ (Director of the Institute for Balkan Studies), SVETLANA M. TOLSTAJA (Moscow) BELGRADE 2009 Publisher Institute for Balkan Studies Serbian Academy of Sciences and Arts Belgrade, Knez Mihailova 35/IV www.balkaninstitut.com e-mail: [email protected] The origin of the Institute goes back to the Institut des Études balkaniques founded in Belgrade in 1934 as the only of the kind in the Balkans. The initiative came from King Alexander I Karadjordjević, while the Institute’s scholarly profile was created by Ratko Parežanin and Svetozar Spanaćević. The Institute published Revue internationale des Études balkaniques, which assembled most prominent European experts on the Balkans in various disciplines. Its work was banned by the Nazi occupation authorities in 1941. The Institute was not re-established until 1969, under its present-day name and under the auspices of the Serbian Academy of Sciences and Arts.
  • Acta 121.Indd

    Acta 121.Indd

    Acta Poloniae Historica 121, 2020 PL ISSN 0001–6829 Maciej Czerwiński https://orcid.org/0000-0002-6602-1299 Institute of Slavonic Studies, Jagiellonian University OLD DUBROVNIK, YOUNG SERBIA AND VAGUE CROATIA. MENTAL MAPS IN THE SERB-CATHOLIC IMAGINATION IN DUBROVNIK Abstract This article describes the experience of the community of Serb-Catholics living in Dubrovnik in the early twentieth century. It is based primarily on an investigation of the literary and cultural periodical Srdj (1902–08). This study focuses, fi rstly, on the conceptual ambivalence resulting from efforts to apply linguistic criteria to determine Serbian identity and, secondly, on the efforts to construct a mental map that would serve projections of Serbian symbolic territory. While the presence of the Serb-Catholic milieu in the city was short-lived (from the mid-nineteenth century to the First World War), it nevertheless left traces on the urban landscape that typifi ed the ambivalent formation of national identity along religious lines, as Croatians were associated with Catholicism and Serbs with Orthodoxy. Keywords: Serb-Catholics, Dubrovnik, Dalmatia, nation-building, Serbia, Habsburg monarchy I INTRODUCTION A glance at the map of the Habsburg Monarchy following the Aus- tro-Hungarian Compromise of 1867 reveals emphatically just how peripheral a place Dalmatia (offi cially the Kingdom of Dalmatia) had in the Empire. Dubrovnik had an even less important position. This once wealthy commune that had competed with Venice in terms of status was now located at the periphery of a periphery, squeezed into a narrow isthmus between the Adriatic and Bosnia and Herzegovina. Owing to its exceptionally rich culture – which is evident both in the cultural landscape (architecture) and in writing (in documents from the past and in literature) – Croatians and Serbians alike, as well as Italians http://dx.doi.org/10.12775/APH.2020.121.07 144 Maciej Czerwiński in some sense, have staked claims to Dubrovnik.
  • Politički Život U Dubrovniku Na Prijelazu Devetnaestog U Dvadeseto Stoljeće

    Politički Život U Dubrovniku Na Prijelazu Devetnaestog U Dvadeseto Stoljeće

    Politički život u Dubrovniku na prijelazu devetnaestog u dvadeseto stoljeće Matić, Antun Master's thesis / Diplomski rad 2020 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Zagreb, University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences / Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:613110 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-02 Repository / Repozitorij: ODRAZ - open repository of the University of Zagreb Faculty of Humanities and Social Sciences Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet Odsjek za povijest POLITIČKI ŽIVOT U DUBROVNIKU NA PRIJELAZU DEVETNAESTOG U DVADESETO STOLJEĆE Diplomski rad Antun Matić Mentor: dr. sc. Filip Šimetin Šegvić Zagreb, 23. studeni 2020. Izjava o akademskoj čestitosti Izjavljujem i svojim potpisom potvrđujem da je ovaj rad rezultat mog vlastitog rada koji se temelji na istraživanjima te objavljenoj i citiranoj literaturi. Izjavljujem da nijedan dio rada nije napisan na nedozvoljen način, odnosno da je prepisan iz necitiranog rada, te da nijedan dio rada ne krši bilo čija autorska prava. Također izjavljujem da nijedan dio rada nije korišten za bilo koji drugi rad u bilo kojoj drugoj visokoškolskoj, znanstvenoj ili obrazovnoj ustanovi. ______________________ (potpis) Sadržaj 1. Uvod 2. Od Napoleona do 1867. 3. Prema prijelazu stoljeća 4. Gospodarska situacija na prijelazu stoljeća 5. Stranke 5.1. Pregled političkih stranaka 5.1.1. Narodna stranka 5.1.2. Autonomaši (Talijanaši) 5.1.3. Srpska stranka 5.1.4. Stranka prava 5.1.5. Politika Novog kursa 5.1.6. Hrvatska stranka 5.2. Odnosi među strankama i izbori 6. Pojedinci 6.1.
  • Bitstream 42365.Pdf

    Bitstream 42365.Pdf

    THE TUNES OF DIPLOMATIC NOTES Music and Diplomacy in Southeast Europe (18th–20th century) *This edited collection is a result of the scientific projectIdentities of Serbian Music Within the Local and Global Framework: Traditions, Changes, Challenges (No. 177004, 2011–2019), funded by the Ministry of Education, Science and Technological Development of the Republic of Serbia, and implemented by the Institute of Musicology SASA (Belgrade, Serbia). It is also a result of work on the bilateral project carried out by the Center for International Relations (Faculty of Social Sciences, University of Ljubljana) and the Institute of Musicology SASA (Belgrade, Serbia) entitled Music as a Means of Cultural Diplomacy of Small Transition Countries: The Cases of Slovenia and Serbia(with financial support of ARRS). The process of its publishing was financially supported by the Ministry of Education, Science and Technological Development of the Republic of Serbia. THE TUNES OF DIPLOMATIC NOTES MUSIC AND DIPLOMACY IN SOUTHEAST EUROPE (18th–20th CENTURY) Edited by Ivana Vesić, Vesna Peno, Boštjan Udovič Belgrade and Ljubljana, 2020 CONTENTS Acknowledgements ������������������������������������������������������������������������������������������������������ 7 1. Introduction ����������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������9 Ivana Vesić, Vesna Peno, Boštjan Udovič Part I. Diplomacy Behind the Scenes: Musicians’ Contact With the Diplomatic Sphere 2. The European Character of Dubrovnik and the Dalmatian Littoral at the End of the Enlightenment Period: Music and Diplomatic Ties of Luka and Miho Sorkočević, Julije Bajamonti and Ruđer Bošković ��������������������������������������������������������������������������������17 Ivana Tomić Ferić 3. The Birth of the Serbian National Music Project Under the Influence of Diplomacy ���������37 Vesna Peno, Goran Vasin 4. Petar Bingulac, Musicologist and Music Critic in the Diplomatic Service ������������������53 Ratomir Milikić Part II.
  • 2014 Gordogan 29-30

    2014 Gordogan 29-30

    GORDOGAN#29-30 BROJ 29-30 (73-74) • zima-jesen 2014. • godište XII (XXXI) --------------------------------------------------------- SPECTATOR 8 Nenad Ivić: Rektor Ubu --------------------------------------------------------- POEZIJA 10 (prir. Nenad Ivić) Aulo Persije Flak (Aulus Persius Flaccus, prepjev Sinan Gudžević) --------------------------------------------------------- MIROSLAV KRLEŽA (prir. Branko Matan) 14 Ladislav Tadić: Opipljivi deficiti (uvod u anketu, prir. Ladislav Tadić) 15 Anketa — Zašto se ne objavljuju neobjavljene stvari iz ostavštine, što je sa Sabranim djelima? 17 Velimir Visković: Tržišni Krleža 19 Zoran Kravar: Novo izdanje volio bih vidjeti kompletirano 21 Bora Ćosić: Izlet u Beograd Strip-ilustracije Nikole Krnjaića 53 Branko Matan: Krleža o Richtmannu 56 Božo Kovačević: Zvonimir Richtmann — enciklopedijska natuknica 58 Miroslav Krleža: Ad: Z. Richtmann 1940. oktobra i “Sa stanovišta Pečata Richtmann je čovjek ...” — dva neobjavljena rukopisa iz ostavštine 67 Branko Matan: Napomena uz Krležino pismo Miji Mirkoviću 69 Miroslav Krleža: neobjavljeno pismo Miji Mirkoviću iz 1934. ČEŠKA IZABRANA DJELA MIROSLAVA KRLEŽE 70 Ladislav Tadić: Krleža u Pragu 70 Dušan Karpatský: Krleža ili o vjernosti (istup na predstavljanju) 72 Dušan Karpatský: Sedam knjiga Miroslava Krleže na češkome 74 Dušan Karpatský: Smrt mojeg najboljeg prijatelja (Jirˇí Fiedler, nekrolog) --------------------------------------------------------- POVIJEST U STIHOVIMA (3) 77 Stjepan Ćosić: Poezija dubrovačkih Srba katolika 83 Izbor političkih stihova i poetskih zapisa: Medo Pucić, Matija Ban, Ljudevit Vuličević, Uroš Trojanović i drugi 99 Protupjesme: Antun Liepopilli, August Harambašić i drugi --------------------------------------------------------- DINKO ŠTAMBAK (prir. Nikola Štambak i Branko Matan) 106 O književnoj ostavštini Dinka Štambaka 107 Nikola Štambak: Radije crknuti u Parizu nego ministrovati na Balkanu! — Dinko Štambak u Parizu 1945-1949, prilozi za biografiju 126 Dinko Štambak: Portrait — iz dnevnika, neobjavljeni zapis iz 1935.
  • Music Migration in the Early Modern Age

    Music Migration in the Early Modern Age

    Music Migration in the Early Modern Age Centres and Peripheries – People, Works, Styles, Paths of Dissemination and Influence Advisory Board Barbara Przybyszewska-Jarmińska, Alina Żórawska-Witkowska Published within the Project HERA (Humanities in the European Research Area) – JRP (Joint Research Programme) Music Migrations in the Early Modern Age: The Meeting of the European East, West, and South (MusMig) Music Migration in the Early Modern Age Centres and Peripheries – People, Works, Styles, Paths of Dissemination and Influence Jolanta Guzy-Pasiak, Aneta Markuszewska, Eds. Warsaw 2016 Liber Pro Arte English Language Editor Shane McMahon Cover and Layout Design Wojciech Markiewicz Typesetting Katarzyna Płońska Studio Perfectsoft ISBN 978-83-65631-06-0 Copyright by Liber Pro Arte Editor Liber Pro Arte ul. Długa 26/28 00-950 Warsaw CONTENTS Jolanta Guzy-Pasiak, Aneta Markuszewska Preface 7 Reinhard Strohm The Wanderings of Music through Space and Time 17 Alina Żórawska-Witkowska Eighteenth-Century Warsaw: Periphery, Keystone, (and) Centre of European Musical Culture 33 Harry White ‘Attending His Majesty’s State in Ireland’: English, German and Italian Musicians in Dublin, 1700–1762 53 Berthold Over Düsseldorf – Zweibrücken – Munich. Musicians’ Migrations in the Wittelsbach Dynasty 65 Gesa zur Nieden Music and the Establishment of French Huguenots in Northern Germany during the Eighteenth Century 87 Szymon Paczkowski Christoph August von Wackerbarth (1662–1734) and His ‘Cammer-Musique’ 109 Vjera Katalinić Giovanni Giornovichi / Ivan Jarnović in Stockholm: A Centre or a Periphery? 127 Katarina Trček Marušič Seventeenth- and Eighteenth-Century Migration Flows in the Territory of Today’s Slovenia 139 Maja Milošević From the Periphery to the Centre and Back: The Case of Giuseppe Raffaelli (1767–1843) from Hvar 151 Barbara Przybyszewska-Jarmińska Music Repertory in the Seventeenth-Century Commonwealth of Poland and Lithuania.
  • Julije (Giulio) Bajamonti I Josip (Giuseppe) Raffaelli U Ogledalu Korespondencije I Uzajamnih Odnosa1

    Julije (Giulio) Bajamonti I Josip (Giuseppe) Raffaelli U Ogledalu Korespondencije I Uzajamnih Odnosa1

    11. Međunarodni simpozij Muzika u društvu. Zbornik radova Muzika – Nacija – Identitet DOI: 10.51515/issn.2744-1261.2020.329 GLAZBENI KLASICIZAM U DALMACIJI: JULIJE (GIULIO) BAJAMONTI I JOSIP (GIUSEPPE) RAFFAELLI U OGLEDALU KORESPONDENCIJE I UZAJAMNIH ODNOSA1 Ivana Tomić Ferić / Maja Milošević Carić Abstrakt: Tekst rasvjetljuje nepoznate podatke o vezama dvojice skladatelja s hrvatskoga priobalja u kasnom settecentu – Julija Bajamontija (1744–1800) i Josipa Raffaellija (1767–1843). O nji­ hovu odnosu raspravljat će se na temelju sačuvane Bajamontijeve korespondencije u Arhivu Arheološkoga muzeja u Splitu, koja usmjerava znatno bogatije svjetlo i na njihovu ulogu u proboju pro­ svjetiteljskih ideja sa zapadne obale Jadrana u hrvatske krajeve. Ključne riječi: Julije (Giulio) Bajamonti; Josip (Giuseppe) Raffa­ elli; korespondencija; klasicizam; kasno 18. stoljeće. 1 Ovaj je rad financirala Hrvatska zaklada za znanost projektom GIDAL IP 2016-06-2061. 329 Glazbeni klasicizam u Dalmaciji: Julije (Giulio) Bajamonti i Josip (Giuseppe) Raffaelli u ogledalu korespondencije i uzajamnih odnosa Ivana Tomić Ferić / Maja Milošević Carić Glazbeni klasicizam u Dalmaciji: vlastite snage i strani utjecaji Slojevitost glazbene kulture mletačke Dalmacije u godinama oko sredine 18. stoljeća odraz je ukupne slike zbivanja “pri- jelaznog” razdoblja u povijesti europske i hrvatske glazbe, obilježenog mnogovrsnošću utjecaja i promjenjivošću stilskih formacija u kojem nijedna ne predominira, već se gotovo jed- nakim intenzitetom prelamaju različite, pa i posve suprotne težnje – od barokne linearnosti do novog instrumentalnog i homofonog sloga s naglašenijom prisutnošću glazbe pret- klasičke usmjerenosti. Izričajno jednostavniji pučki sloj cr- kvene glazbe njegovali su svećenički redovi – u prvom redu franjevci, ali jednako tako isusovci i pavlini – čija se glazbena djelatnost kao dio sveopće crkvene i prosvjetiteljske misije kretala u granicama lokalnih namjena i pastoralnih potreba.
  • Masterarbeit / Master´S Thesis

    Masterarbeit / Master´S Thesis

    MASTERARBEIT / MASTER´S THESIS Titel der Masterarbeit / Title of the Master´s Thesis „Übersetzung und Kräuterkunde. Untersuchungen der Unterschiede zwischen Bosnisch, Kroatisch und Serbisch anhand dreier Übersetzungen von Maria Trebens „Gesundheit aus der Apotheke Gottes“ verfasst von / submitted by Sanja Ikinić angestrebter akademischer Grad / in partial fulfilment oft he requirements for the degree of Master of Arts (MA) Wien, 2016 / Vienna, 2016 Studienkennzahl lt. Studienblatt / A 060 331 342 Degree programme code as it appears on the student record sheet: Studienrichtung lt. Studienblatt / Masterstudium Übersetzen Degree programme as it appears on the student record sheet: Betreut von / Supervisor: Univ.-Prof. Mag. Dr. Gerhard Budin “The job of the linguist, like that of the biologist or the botanist, is not to tell us how nature should behave, or what its creations should look like, but to describe those creations in all their messy glory and try to figure out what they can teach us about life, the world, and, especially in the case of linguistics, the workings of the human mind.” Arika Okrent Danksagung Zuallererst möchte ich meinem Betreuer, Herrn Univ. Prof. Mag. Dr. Gerhard Budin, meinen Dank aussprechen, der mich während der Verfassung meiner Masterarbeit tatkräftig unter- stützt hat und immer als Ansprechperson für etwaige Fragen und Probleme zur Seite gestan- den ist. Ein besonderer Dank gilt auch Frau Mag. Dr. Sibylle Pot d'or für ihre ständige Hilfsbereit- schaft und wertvolle Ratschläge während des ganzen Masterstudiums. Schlussendlich möchte ich mich bei meinem Bruder und meiner besten Freundin Vanja Ali- bašić, sowie bei allen meinen FreundInnen bedanken, die mich ständig ermutigt und motiviert haben.
  • Migrant and Travelling Composers of the Late 18Th Century Croatian

    Migrant and Travelling Composers of the Late 18Th Century Croatian

    Final concert within the HERA project Music Migrations in the Early Modern Age: the Meeting of the European East, West and South (MusMig) Migrant and travelling composers of the late 18th century Croatian Baroque Ensemble with soloists Monday, 16 May 2016 at 8 p.m. National Revival Hall Opatička 18, Zagreb Giuseppe Sarti: Sinfonia from the edition of the opera Fra i due litiganti il terzo gode by Sarti Project Giuseppe Sarti: Ah dove è andato, aria from the edition of the opera Fra i due litiganti il terzo gode by Sarti Project soloist: Monika Cerovčec, soprano Giuseppe Sarti: Sola in braccio, aria from the edition of the opera Fra i due litiganti il terzo gode by Sarti Project soloist: Monika Cerovčec, soprano Giuseppe Michele (Josip Mihovil) Stratico: Concerto for two violins and strings in D major (1) Allegro ma no(n) presto Grave Allegro soloists: Bojan Čičić, violin Ivan Jakšeković, violin Julije (Giulio) Bajamonti: Frena mio bene, aria for soprano and orchestra soloist: Monika Cerovčec, soprano Julije (Giulio) Bajamonti: Per quel paterno amplesso, aria for soprano and orchestra soloist: Monika Cerovčec, soprano Ivan Jarnović (Giovanni Giornovichi): 13th Concerto for violin and orchestra in A major Allegro Spirito Romance – Andantino Rondo soloist: Bojan Čičić, violin Croatian Baroque Ensemble Monika Cerovčec, soprano Bojan Čičić, violin solo and artistic director Violins: Laura Vadjon, Dunja Bontek, Ivana Žvan, Tanja Tortić, Saša Reba, Helga Korbar Altos: Ivan Jakšeković, Asja Frank Cello: Lea Sušanj Lujo Doublebass: Jura Herceg Harpsichord: Pavao Mašić Flutes: Ana Benić, Marta Šomođi Homan Oboes: Jelena Ilčić, Zoltan Hornyanszky Horns: Bánk Harkay, Bruno Grošić In the late 18th century, migrations and travelling played a very important role in the lives of many musicians.
  • What Did the Merchant's Son Francis of Assisi Say to Thomas, a Student from Split? Protonationalism in Early-Modern Venetian Dalmatia (1420-1797) *

    What Did the Merchant's Son Francis of Assisi Say to Thomas, a Student from Split? Protonationalism in Early-Modern Venetian Dalmatia (1420-1797) *

    ANNALES · Ser. hist. sociol. · 11 · 2001 · 1 (24) original scientific paper UDC 329.73(497.5)"1420/1797" received: 2001-04-23 WHAT DID THE MERCHANT'S SON FRANCIS OF ASSISI SAY TO THOMAS, A STUDENT FROM SPLIT? PROTONATIONALISM IN EARLY-MODERN VENETIAN DALMATIA (1420-1797) * Josip VRANDE^I] Filozofski fakultet Zadar, HR-23000 Zadar, Obala Kralja Kre{imira IV. 2 ABSTRACT Early-modern Dalmatians harboured various protonational identities. In this paper I present the development of their municipal consciousness and its relation to the broader ideologies of the Dalmatian regionalism and Croat and Slavic reciprocity. I suggest that this transition followed the European pattern of Renaissance, Baroque, and Enlight- enment. Venice initiated the integration of the Dalmatian medieval communes on the pattern of the supranational (non Italian) Venetian state. Administrative, economic and military changes integrated the province and replaced the old pro-Habsburg elite with a new one, devoted to Venice. This process privileged Dalmatian peculiarities at the ex- pense of Croatian national feelings. Although the Croatian vernacular was still used in liturgy, the political, anti- Venetian overtones of the sixteenth century disappeared. During the eighteenth century pro-Croatian political stimuli came from outside the city walls initiated by Francis- cans like Ka~i}, Grabovac and Doroti}. In the nineteenth century, in order to hamper the process of the unification of Dalmatia with northern Croatia, Austrian centralists, Dalmatian autonomists and Italian irredentists sought to revive the anti-integralist heritage of municipalism. Key words: Venetian Republic, Dalmatia, regionalism, protonationalism QUELLO CHE FRANCESCO D'ASSISI, FIGLIO DI MERCANTI, DISSE ALLO STUDENTE SPALATINO TOMMASO.