Predsjednica Republike Posjetila Hrvate U Argentini, Čileu I Brazilu

broj no. 4

travanj april 2018.

MJESEČNA REVIJA HRVATSKE MATICE ISELJENIKA MONTHLY MAGAZINE OF THE CROATIAN HERITAGE FOUNDATION ISSN 1330-2140 ISSN

Predsjednica Republike posjetila Hrvate u Argentini, Čileu i Brazilu Posjetite stranice web portala Hrvatske matice iseljenika! Mjesečna revija Hrvatske matice iseljenika / Monthly magazine of the Croatian Heritage Foundation www.matis.hr Godište / Volume LXVIII Broj / No. 4/2018 Nakladnik / Publisher Hrvatska matica iseljenika / Croatian Heritage Foundation Za nakladnika / For Publisher Mijo Marić Rukovoditeljica Odjela nakladništva / Head of Publishing Department Vesna Kukavica Glavni urednik / Chief Editor Hrvoje Salopek Izvršni urednik / Executive Editor Željko Rupić Novinarka / Journalist Naida Šehović Tajnica / Secretary Snježana Radoš Dizajn i priprema / Layout & Design Krunoslav Vilček Tisak / Print Znanje, Zagreb Web stranice HMI čitaju se diljem svijeta, dostupne su na tri

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA jezika (hrvatski, engleski, Trg Stjepana Radića 3, pp 241 10002 Zagreb, Hrvatska / Croatia španjolski) i bilježe stalan Telefon: +385 (0)1 6115-116 porast posjećenosti. Telefax: +385 (0)1 6110-933 E-mail: [email protected] Budite korak ispred ostalih i predstavite se hrvatskim iseljeničkim zajednicama, uglednim poslovnim Hrvatima u svijetu i njihovim partnerima. Oglašavajte na web portalu Hrvatske matice iseljenika!

Internet marketing HMI osmislio je nekoliko načina oglašavanja: n BANERI n SPONZORIRANI ČLANAK n SPONZORIRANE RUBRIKE

Naslovnica: Odjel za marketing i promociju HMI - Ivana Rora Predsjednica s Hrvatima u Buenos Airesu (foto: Ured Predsjednice) tel. (+385 1) 61 15 116 n fax. (+385 1) 61 11 522 mob. 099 61 15 116 n E-mail: [email protected] SADRŽAJ Kolumne 11 4 Konferencija Mreže hrvatskih 28 Razgovor s Ikom Pericom Globalna Hrvatska žena 30 Iseljenički muzeji u Zagrebu i (Vesna Kukavica) 6 Večernjakova domovnica Splitu 42 12 Knjiga o iseljenim 33 Predsjednica u Južnoj Americi Klikni – Idem doma Žumberčanima 36 Hrvatsko-talijanska udruga iz (Dražen Klinčić) 16 Četrdeset godina Žive Rima 44 zajednice 38 Zašto su Danci sretniji od (S)kretanja 18 Izložba fra Perice Vidića Hrvata? (Šimun Šito Ćorić) 20 CroFest u Detroitu 41 Glazbena nagrada Porin 46 Naši gradovi 23 Projekt Baština koja priča priče 51 Australski dnevnik Grge (Zvonko Ranogajec) 24 Knjiga o bačkim Hrvatima Gecana 59 Matičin vremeplov 56 26 Izložba Emanuela Vidovića Povijesne obljetnice (Željko Holjevac) Izložba Tri 58 Govorimo hrvatski 8 umjetnice (Sanja Vulić)

60 Priče iz knjige “Pod starim Web stranice hrastom” (Ivan - Ivek Milčec)

HMI čitaju se diljem 62 Ljepote Hrvatske okom svijeta, dostupne su na tri fotografa jezika (hrvatski, engleski, (HTZ) španjolski) i bilježe stalan porast posjećenosti.

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA Naručite i vi svoju Maticu jer Trg Stjepana Radića 3, pp 241 10002 Zagreb, Hrvatska / Croatia Matica je most hrvatskoga zajedništva Telefon: +385 (0)1 6115-116 Telefax: +385 (0)1 6110-933 Želite li primati MATICU kao dar koji će stizati na Vašu kućnu adresu? Jedino što trebate učiniti jest poslati nam E-mail: [email protected] Web: www.matis.hr popunjenu narudžbenicu i uplatiti na naš račun odgovarajući novčani iznos koji pokriva troškove slanja. MATICA će potom svaki mjesec stizati u Vaš dom. Naručite, čitajte i preporučite MATICU Vašoj rodbini i prijateljima, kako biste GODIŠNJA PRETPLATA / ANNUAL SUBSCRIPTION aktivno sudjelovali u ostvarivanju MATIČINE misije: biti čvrsti most između Hrvatske i Hrvata diljem svijeta. Običnom poštom / regular mail: Hrvatska / Croatia 100 kn ostale europske države / Ime i prezime / Name and surname other European countries 25 EUR Zračnom poštom / airmail: SAD / USA 65 USD Adresa / Address Kanada / Canada 65 CAD Internet marketing HMI osmislio je nekoliko načina oglašavanja: Australija / Australia 70 AUD Grad / City n BANERI ostale prekomorske države / other overseas countries 70 USD n SPONZORIRANI ČLANAK DEVIZNI RAČUN BROJ / Država / State Pošt. broj / Zip Code n SPONZORIRANE RUBRIKE FOREIGN CURRENCY ACCOUNT: IBAN: HR06 2340 0091 5102 96717 Tel. Fax. SWIFT CODE: PBZGHR2X Privredna banka Zagreb, Radnička cesta 50 Odjel za marketing i promociju HMI - Ivana Rora E-mail tel. (+385 1) 61 15 116 n fax. (+385 1) 61 11 522 ŽIRO RAČUN ZA UPLATU U KUNAMA / DOMESTIC CURRENCY ACCOUNT (IN KUNA): mob. 099 61 15 116 n E-mail: [email protected] IBAN: HR80 2390 0011 1000 21305 Datum / Date Hrvatska poštanska banka Zagreb: Treća međunarodna konferencija Mreže hrvatskih žena

Caroline Spivak, osnivačica ‘Žene, budite poticaj Mreže hrvatskih drugim ženama’ žena Mreža hrvatskih žena uručila je 22 priznanja “Utjecajne hrvatske žene” i “Buduće liderice” Hrvaticama i ženama hrvatskog podrijetla iz Hrvatske, BiH, Italije, Austrije, Njemačke, Kanade, SAD-a, Južne Amerike i Australije

i filantropiji. Konferencijom se žele istaknuti postignuća žena diljem svijeta u poslovnome svijetu te istaknuti njihov doprinos, a umrežavanjem i stvaranjem novih poslovnih partnerstva želi se po- moći razvoju hrvatskog društva.

BEZ OGRANIČENJA Osnivačica MHŽ-a Caroline Spivak na otvaranju konferencije istaknula je kako žene treba poticati u svim područjima rada, bilo da je riječ o ekonomiji i podu- zetništvu, medicini i znanosti, tehnologiji Dobitnice nagrada Utjecajne i gospodarstvu ili kulturi i umjetnosti, a hrvatske žene i Buduće liderice posebice u Hrvatskoj i BiH, zemljama s dubokom demografskom krizom. “Žene, Tekst: Mreža hrvatskih žena Italije, Austrije, Njemačke, Kanade, budite poticaj drugim ženama jer ćete Foto: Mihaela Ban SAD-a, Južne Amerike i Australije. time ojačati i svoj položaj”, istaknula je Središnja tema treće međunarod- i dodala kako su ženska prava i muška čimo jedni od drugih! Po- ne konferencije “Napredak žena, na- prava, odnosno ljudska prava. držimo jedna drugu!” ge- predak ekonomije. Ostvari potencijal!” Treću godinu MHŽ u fokus je smje- slo je treće međunarod- održane pod visokim pokroviteljstvom stila dobitnice nagrada “Utjecajne hr- ne konferencije predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović vatske žene” i “Buduće liderice” i pred- U “Napredak žena, napre- i Središnjega državnog ureda za Hrva- stavila žene koje pozitivno utječu na sva dak ekonomije - Ostvari potencijal!” u te izvan RH bila je položaj i utjecaj žena područja života. “No, i danas postoji ve- organizaciji Croatian Women’s Network u Hrvatskoj i svijetu u politici, poduzet- lik raskorak, s jedne strane žene imaju /Mreže hrvatskih žena (MHŽ), održane ništvu, menadžmentu, znanosti, kulturi mogućnost uspjeha bez ograničenja, a s 8. ožujka u povodu Međunarodnoga dana žena u Zagrebu. MHŽ istoga je dana uručila dvadeset dvjema ženama priznanja “Utjecajne hrvatske žene” i “Buduće liderice” Hrvaticama i ženama hrvatskog podrijetla iz Hrvatske, BiH,

Mreža hrvatskih žena osnovana je prije tri godine u Torontu i ima više od pet stotina članova. Prepoznata je kao platforma koja povezuje ugledne Hrvatice u domovini i inozemstvu. Konferencija “Napredak žena, napredak ekonomije - Ostvari potencijal!”

4 MATICA travanj 2018. onom”, rekla je Antonija Trupinić, sat- Glavna govornica konferencije, nica Hrvatskih oružanih snaga koja je pritom zahvalila svojim roditeljima što dobitnica nagrade “Utjecajne su joj omogućili, unatoč odrastanju u hrvatske žene”, ravnateljica Opće teškim uvjetima Domovinskoga rata, županijske bolnice Vukovar i da izraste u neustrašivu ženu. bolnice hrvatskih veterana bila je HRABRA ŽENA doktorica Vesna Bosanac. Glavna govornica konferencije, dobitnica nagrade “Utjecajne hrvatske žene”, mi ih stvaramo”, rekla je direktorica te- ravnateljica Opće županijske bolnice levizije Laudato, utjecajna hrvatska žena Dr. Vesna Vukovar i bolnice hrvatskih veterana Ksenija Abramović, pokretačica prve hr- Bosanac bila je doktorica Vesna Bosanac, hero- vatske katoličke televizije. ina koja se u najstrašnijim ratnim uvje- Među dobitnicama nagrada su i Ca- druge u mnogim zemljama žene se čak i tima brinula za sve ranjenike bez obzi- rolina Borojević, Antonella D’Antuono, ne smatraju osobama. Nisu ravnoprav- ra na vjersku ili nacionalnu pripadnost. Suzana Flanz, Gloria Jurešić, Zorka Kin- ne u obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti, U vrijeme kada su mnogi muškarci od- da-Berlakovic, Sara Kolak, Đurđica Ore- nemaju pravo glasa niti imaju pravo na bili preuzeti dužnosti u ratnim bolnica- pić, Anita Martinac, Josipa Petrunić, Ma- nasljedstvo, a o predstavništvu u držav- ma u Hrvatskoj, a osobito Vukovaru, ta rija Perić, Marija Selak, Nikolina Sesar, nim, sudskim i sličnim tijelima da i ne je hrabra žena to učinila i vodila bolni- Branka Salopek Sondi, Ivana Tkalčić, Kat- govorimo”, rekla je Spivak. cu neposredno prije i za vrijeme bitke hryn Tešija, Ana Tomašković, Ana Juri- “Ne samo da se muškarci boje žena, za Vukovar, organizirajući rad bolnice u njak Tušek, Tea Žakula, Tatjana Mustač, nego se i žene boje žena”, ustvrdila je teškim ratnim uvjetima. Kao ravnatelji- Iva Buljan i Maja Grujić. Ivana Perkušić, zamjenica državnoga ca ratne bolnice u Vukovaru Vesna Bo- Međunarodna konferencija završi- tajnika u Središnjem državnom uredu. sanac postala je u hrvatskoj i svjetskoj la je panelom “Poremećaj i budućnost “Podsjetila bih na riječi Madeleine Albri- javnosti simbol herojstva, građanske energetske revolucije” na kojemu su ght koja je rekla: ‘Željela bih da me po- hrabrosti i humanosti. Dirljivim govo- govorile Josipa Petrunić, glavna izvršna drže sve žene, a drugo mi nije bitno’”, rom rasplakala je sve, pa i pripadnike direktorica konzorcija Canadian Urban rekla je Ivana Perkušić. Dr. Tomislav ‘snažnijeg’ spola. Transit research and Innovation i Tea Ža- Markić, ravnatelj Dušobrižništva za Hr- Zrinka Bačić, dopredsjednica Udruge kula, voditeljica Laboratorija za energet- vate u inozemstvu, podsjetio je na bla- Hrvatsko-talijanski mozaik Rim i dobit- sku učinkovitost na Fakultetu strojarstva ženu Mariju od Propetog Isusa Petković, nica nagrade “Utjecajne hrvatske žene” i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. koja bi danas zaslužila priznanje “Utje- podsjetila je koliko je u vrijeme Domo- cajna hrvatska žena”. Poručio je svim vinskoga rata bilo važno pomagati pro- PLATFORMA KOJA POVEZUJE ženama da imaju talent ili, biblijski re- gnanicama koje su pristizale u Italiju. Dobitnice nagrada posjetile su i Ener- čeno, potencijal zato što su žene. “Ulo- “Stizale su trbuhom za kruhom, a ja sam getski centar Bračak, objekt koji bi tre- žite talent u poboljšanje društva i ne im pomagala u pronalaženju posla”, re- bao postati centar izvrsnosti za ener- bojte se žena u politici, poduzetništvu, kla je Bačić, koja je 11 godina radila u Ve- getsku učinkovitost cijele jugoistočne znanosti, sportu, pa ni u Crkvi”, upo- leposlanstvu RH pri Svetoj Stolici, a da- Europe, Hrvatsku kuću, u kojoj su se zorio je. “Neke žene u svijetu ne mogu nas je zaposlena u Veleposlanstvu RH u okušale u pletenju cekera od komušine voziti ni automobil, a ja upravljam avi- Italiji. “Mi žene ne čekamo na promjene, pod budnim okom hrvatske etno diza- jnerice Mine Petre te Hrvatsku maticu iseljenika u kojoj je upriličena izložba “Tri umjetnice u mreži hrvatskih žena”. Mreža hrvatskih žena osnovana je prije tri godine u Torontu i ima više od pet stotina članova. Prepoznata je kao platforma koja povezuje ugledne Hrva- tice u domovini i inozemstvu. n

ENG Zagreb was the venue for the 3rd international Croatian Women’s Network conference and the presentation of 22 awards to Croatian woman and women of Croatian background from Croatia, Bosnia-Herze- U posjeti Hrvatskoj matici iseljenika govina, Italy, Austria, Germany, Canada, the United States of America, South America and Australia.

MATICA travanj 2018. 5 Održana 12. po redu Večernjakova domovnica Sabor hrvatskog iseljeništva Po izboru Večernjakovih čitatelja osoba godine u iseljeništvu je Vinko Sabljo, organizator Hrvatskih svjetskih igara, a nagradu mu je uručila predsjednica Grabar- Kitarović čiji je dolazak izazvao veliku pozornost

Dobitnici “Večernjakove domovnice” s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović

Tekst: Ivana Rora rope te njihovih njemačkih gostiju, kao Miro Kovač, državni tajnik Središnje- i uzvanika iz Hrvatske i BiH. ga državnog ureda za Hrvate izvan RH ad Homburg, gradić po- Dodjeli Hrvatskog Oskara, kako nje- Zvonko Milas, ravnatelj Hrvatske ma- kraj Frankfurta, bio je 24. mački lokalni mediji nazivaju Večernja- tice iseljenika Mijo Marić, SPD-ov za- ožujka najveće okuplja- kovu domovnicu, nazočila je i predsjed- stupnik u Bundestagu Josip Juratović, lište Hrvata u iseljeništvu. nica Kolinda Grabar-Kitarović, ministrica glavni tajnik CDU-a Hessena Manfred B Velika dvorana Kongre- vanjskih poslova i potpredsjednica Vla- Pentz, gradonačelnik Bad Homburga snoga centra Kurhteater bila je pretije- de Marija Pejčinović Burić, predsjednik Alexander Hetjers, a među mnoštvom sna za sve iseljenike koji su željeli biti saborskog Odbora za vanjsku politiku poznatih uzvanika bio je i Miroslav Ćiro prisutni na Večernjakovoj domovnici, tradicionalnom, 12. po redu, izboru najpopularnijih Hrvata izvan domovine u kategorijama sporta, glazbe, glume i spektakla. Za velikim ovalnim stolovi- ma smjestilo se više od 500 uzvanika, predstavnika hrvatskih iseljeničkih udruga, klubova i zajednica iz cijele Eu- “Svi ste vi krenuli iz Hrvatske i BiH u svijet u nadi da ćete negdje drugdje naći bolji život. Jeste li ga našli, to vi najbolje znate”, rekla je

u svome obraćanju predsjednica Prepuna dvorana Kongresnoga centra Kurhteater u Bad Grabar-Kitarović. Homburgu dokaz je velikog truda i interesa za ovaj događaj

6 MATICA travanj 2018. Nagradu za osobu godine i događaj godine HSI 2017. dobio je Vinko Sabljo, predsjednik Hrvatskog svjetskog kongresa

Nagrade: Čitatelji inozemnog izdanja Večernjeg Majka prijateljstva i počasna građanka Dubrovnika i Bad Homburga Olga lista za osobu i uspjeh godine izabrali Stoss iz Bad Homburga na dodjeli nagrade Večernjakova domovnica primila je “Medalju za zasluge za međunarodnu suradnju Njemačke vatrogasne službe”. su Vinka Sablju, organizatora Hrvatskih svjetskih sportskih igara. Antu Rebića, nogometaša Eintrachta, čitatelji su pro- Blažević te gradonačelnici Dubrovnika, ma se susreću Hrvati koji žive izvan RH. glasili najboljim sportašem, a prema iz- Mostara, Vukovara i Raba - Mato Fran- Moderna društvena kretanja i dugogo- boru žirija ta nagrada pripala je Marinu ković, Ljubo Bešlić, Ivan Penava i Nikola dišnji život izvan domovine zahtijevaju Mariću, rukometašu TS Melsungena. Po- Grgurić, predsjednik zagrebačke Skup- drukčiji pristup i novi način suradnje uz, sebno priznanje dobila je Ena Ćorić, mla- štine Andrija Mikulić i mnogobrojni dru- prije svega, očuvanje hrvatskoga jezika, da taekwondo-sportašica iz Münchena. gi uzvanici. istaknuto je tom prigodom. Za najbolje amaterske sportske mom- Po izboru Večernjakovih čitatelja čadi u dijaspori proglašeni su SV Croa- SLUŽBENO PRIMANJE osoba godine u iseljeništvu je Vinko tia Reutlingen i FC Croatia iz Frankfurta. Svečanoj večeri prethodilo je službeno Sabljo, organizator Hrvatskih svjetskih Najbolji glumci u dijaspori su: Valentina primanje koje je za uzvanike organizira- igara, a nagradu mu je uručila pred- Pahde, glumica iz Münchena i Ante Lubu- la ministrica vanjskih poslova i potpredsjednica Grabar-Kitarović čiji je dola- rić, glumac iz Solingena. Za najznačajniji sjednica Vlade Marija Pejčinović Burić. zak na najveće okupljanje iseljenih Hr- događaj godine u iseljeništvu proglaše- Bila je to prigoda da se u Bad Hombur- vata izazvao veliku pozornost ne samo ne su Hrvatske svjetske igre u Zagrebu, gu na jednome mjestu nađu predstav- u naših sunarodnjaka, već i njemačkih a za najuspješniju udrugu Hrvatski cen- nici svih hrvatskih diplomatskih tijela medija. Predsjednica se pola sata pri- tar iz Beča dok je u kategoriji spektakla u Njemačkoj te predstavnici Vladinih i je početka programa s iseljenicima ne- glavna nagrada pripala Ivi Batistić, street- državnih institucija koje u RH imaju te- formalno družila u velikom predvorju art fotografkinji iz Frankfurta. Inače, ove meljnu zadaću – rad s Hrvatima izvan Kongresnoga centra, što je oduševi- godine u izboru najpopularnijih osoba u RH. Dobra suradnja temelj je učinkovi- lo mnoge iseljenike koji su joj stisnuli iseljeništvu bilo je nominirano 79 kan- toga rada i pokretanja novih projekata, ruku i poželjeli za uspomenu fotogra- didata, a njih 29 ušlo je u finalni izbor. ali i rješavanja mnogih problema s koji- fiju s njom. Prije ulaska u dvoranu gdje

Nagradu Hrvatskom centru u Beču uručio je ravnatelj HMI-ja Mijo Marić Ivana Rora, Ivana Perkušić, Vinko Sabljo, Lana Šaš i Mijo Marić

MATICA travanj 2018. 7 Službeno primanje koje je za uzvanike “Večernjakove domovnice” organizirala ministrica vanjskih poslova i potpredsjednica Vlade Marija Pejčinović Burić

su je uzvanici dočekali velikim pljeskom, predsjednica se upisala u Zlatnu knjigu Bad Homburga susrevši se s njihovim gradonačelnikom koji je razvio neraskidive veze s Dubrovnikom, ali i iseljenim Hrvatima u Njemačkoj tako da je Večernjakovu domovnicu uvrstio u službeni popis događaja značajnih za taj grad.

Otvorenje izložbe u Hrvatskoj matici iseljenika MALI SABOR Obraćajući se iseljenicima u Bad Homburgu Kolinda Gra- bar-Kitarović naglasila je kako joj je čast biti među hrvat- Tekst: Naida Šehović i Ljerka Galic Foto: Mihaela Ban skim iseljenicima koji su se na Domovnici okupili iz svih europskih zemalja gdje su otišli raditi. - Stoga Domovni- sklopu dodjele nagrada Mreže hrvatskih žena cu slobodno možemo nazvati malim saborom hrvatskog za utjecajne žene hrvatskog podrijetla i ista- iseljeništva. Znam da je Hrvatska živa u svim vašim srci- knute liderice, u Hrvatskoj matici iseljenika 9. ma. Svi ste vi krenuli iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine ožujka otvorena je izložba TRI UMJETNICE u u svijet u nadi da ćete negdje drugdje naći bolji život. Je- U mreži hrvatskih žena. Tim povodom Matica je ste li ga našli, to vi najbolje znate. Hrvatska je pošla va- organizirala prijem za dobitnice nagrada i organizatorice, a šim stopama u svijet. Svijet je upoznaje najprije po vama, dobrodošlicu je uputio ravnatelj Matice Mijo Marić i Nives dragi moji Hrvati - naglasila je predsjednica. Antoljak, voditeljica projekta Odjela za kulturu HMI-ja. Otvo- Glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić pred- renju izložbe nazočili su Ivana Perkušić, zamjenica državno- sjednici je predao skulpturu zahvalnicu, autorsko djelo ga tajnika Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan RH zagrebačke likovne umjetnice Dunje Cossetto, koja se sa suradnicima, Milan Kovač, predsjednik Upravnoga odbo- dodjeljuje zaslužnim pojedincima za potporu održava- ra HMI-ja i Arne Sven Hartig, kulturni ataše Veleposlanstva nju Domovnice. Nakon dodjele priznanja najpopularni- Savezne Republike Njemačke u RH. jim Hrvatima u iseljeništvu predsjednica se vratila u Za- greb, a zabava iseljenika u Bad Homburgu potrajala je do VIZIJA I DOŽIVLJAJ SVIJETA ranih jutarnjih sati uz glazbenu pratnju Miroslava Škore, Uvodnim riječima obratila se Nives Antoljak i prilikom pred- Tamburaškoga sastava Bisernice iz Wuppertala i još ne- stavljanja umjetnica dodala je kako izložba povezuje tri umjet- koliko mladih glazbenika iz iseljeništva. nice čije je kulturno stvaralaštvo i rad vezan uz hrvatsku kul-

SVE VEĆI ZNAČAJ Ovogodišnja Domovnica, prema mišljenju mnogih, najbolje je organizirana do sada. Poseban je to susret do- movinske i iseljene Hrvatske. Njezin je značaj sve veći, što pokazuje činjenica da je dvorana bila dupke puna. No, posebne čestitke zaslužuje domaćin i dobri “duh” Do- movnice, glavni organizator Stipe Puđa, bez kojeg ovog događaja zasigurno ne bi bilo. Glavna značajka svakog uspješnog događaja izvan domovine je čovjek s velikim sr- cem i ljubavlju za domovinu, koji je uz to i izrazito uporan pa je svih ovih godina Domovnica izvrsno organizirana. n

ENG The small German town of Bad Homburg near Frankfurt was the venue on the 24th of March for the 12th annual Večernji List newspaper’s Domovnica Award ceremony for top Croatian society figures in the diaspora communities in the sports, music, acting and event categories.

8 MATICA travanj 2018. HMI: Otvorena izložba TRI UMJETNICE u mreži hrvatskih žena

Suradnja i umrežavanje hrvatskih umjetnica iz iseljeništva

Izložbu je otvorila Caroline Spivak, osnivačica Mreže hrvatskih žena, a svoje vrijedne radove predstavile su umjetnice Iva Batistić, Ivana Tkalčić (dobitnica nagrade Utjecajne hrvatske žene 2018.) i Nada Franka Čakar

turnu scenu, ali i svjetsku. Kako je već Nada Franka Čakar. Pozitivna energi- istaknuto ranije, izložba predstavlja- ja koja je zračila iz profinjenoga opu- njem triju vizija i doživljaja svijeta s jed- sa triju umjetnica ispunila je ženskim ne strane promiče inovativne umjetnič- rukopisom prostor HMI-ja i obogatila ke prakse i nove formate suvremenoga spoznaju o vlastitom poimanju indivi- umjetničkog izričaja, a s druge potiče dualno doživljene stvarnosti. suradnju hrvatskih umjetnica iz iselje- ništva uz umrežavanje i povezivanje s DIGITALIZIRANO OKRUŽENJE utjecajnim Hrvaticama iz cijeloga svijeta. Izjavom da “živimo u svijetu gdje je sve Izložbu je otvorila Caroline Spivak, osni- više informacija, a sve manje znače- vačica Mreže hrvatskih žena, a svoje vri- nja” zorno bismo mogli opisati svoje jedne radove predstavile su umjetnice sve agresivnije digitalizirano okruženje Iva Batistić, Ivana Tkalčić (dobitnica na- opterećeno preobiljem skoro trenutno Poigravanje otpadnim materijalima grade Utjecajne hrvatske žene 2018.) i i u svakom trenutku dostupnim pristu- (automobilska guma) Nade Franke Čakar u svrhu očuvanja okoline nosi puno dublje poruke od puke ekološke osviještenosti.

pom podacima, koji se gomilaju preo- blikujući ljudsku svijest i promjenom percepcije manipuliranjem osobnim pojmovnim osjetom – o tome uz svoje videoprojekcije “progovorila” je Ivana Tkalčić na otvorenju u prostoru prvoga kata zgrade HMI-ja i u Školi primije- njenih umjetnosti u Zagrebu. Poigravanje otpadnim materijalima (automobilska guma) Nade Franke Ča- Milan Kovač, Caroline Spivak, Nada Franka Čakar i Mijo Marić kar u svrhu očuvanja okoline nosi puno

MATICA travanj 2018. 9 Nada Franka Čakar rođena je u Zagre- Ivana Tkalčić je Hrvatica s puno adresa, Iva Batistić, street art fotografkinja iz bu, živjela u četiri europske zemlje, najdu- ali uvijek se vraća u Hrvatsku. Diplomira- Frankfurta, umjetnica je hrvatskih korije- lje u Austriji. Magistrirala je ekonomiju u la je Slikarstvo na Akademiji likovnih um- na s iskustvom u prevoditeljstvu i konfe- Beču i diplomirala teološke i duhovne kul- jetnosti u Zagrebu i magistrirala ekonomi- rencijskom tumačenju. Njezine fotografije ture u Rimu. Umjetničkim stvaralačkim raju na Ekonomskome fakultetu u Zagrebu. stigle su iz Dubrovnika gdje je prošlo ljeto dom započela je prije osam godina nakon Akad. god. 2015./2014. boravi na Akademiji izlagala u prostoru HMI-ja. Šetajući se uli- zaokreta u karijeri. Prvih nekoliko godina likovnih umjetnosti u Münchenu. Finalisti- cama bilježi svoje trenutke i trenutke dru- stvarala je isključivo instalacije i skulptu- ca je Erste fragmenata, dobitnica nagrade gih, poigravajući se sjenama i odrazima, re. U međuvremenu se počela izražavati i Red Carpet Art i Rektorove nagrade za samo- pristupajući im minimalistički. Njezin por- dvodimenzionalnom vizualnom umjetno- stalni umjetnički rad Sveučilišta u Zagrebu. tfelj ispunjavaju ulice Frankfurta, Berlina, šću u obliku fotografija i crteža. U najno- Ima realizirane mnogobrojne samostalne Zagreba, Dubrovnika, Pariza, New Yorka i vije vrijeme svemu tome je pridodala i spi- i grupne izložbe od kojih su neke u Beču, drugih gradova. Od svoje petnaeste godi- sateljski angažman u vidu pisanja jednoga Zagrebu, Vijetnamu, Ukrajini, Osijeku. Svo- ne velika je zaljubljenica fotografije, radi i političkoga znanstveno-fantastičnog roma- je umjetničko djelovanje te promociju hr- serijske fotografije. Radovi su joj objavljeni na na njemačkome jeziku, na kojem se naj- vatskoga umjetničkog kruga realizirala je u raznim katalozima od Hrvatske do Indije, bolje izražava. Do sada je izlagala dva puta na mnogim projektima u umjetničkim re- a serije uličnih fotografija predstavljene su na Međunarodnom bijenalu suvremene zidencijama u Austriji, Belgiji, Grčkoj, Nor- u Frankfurtu i u Hrvatskoj. Ove godine do- umjetnosti u Pekingu, Bijenalu suvreme- veškoj i Poljskoj. Svojim umjetničkim ra- bitnica je nagrade Večernjakova domovni- ne umjetnosti u Firenci te je imala samo- dom potiče jačanje hrvatske umjetničke i ca u kategoriji Showbizza za najuspješnije stalnu izložbu u Pagu. kulturne scene izvan Hrvatske. Hrvate u iseljeništvu.

dublje poruke od puke ekološke osvije- BEZVREMENSKI UGOĐAJ štenosti: četiri izložene instalacije i jedna Mahom crno-bijele fotografije Ive Ba- slika povećeg formata (ne)svjesno nas tistić, tek s ponekim detaljem u boji (sli- uvlače u svoje priče intrigantnih naslova ke otisnute na akrilnom staklu), svojim potičući nas da se zamislimo nad ovo- bezvremenskim ugođajem i preciznom zemaljskom prolaznošću... U ovoj šet- kompozicijom zabilježile su mnoge liko- nji uz atraktivne izloške koje možemo ve u neponovljivom trenutku vremena i opipati, razgledati sa svih strana, sni- prostora hrvatskih gradova u kojima bi miti “selfie”, osjetit ćemo i svojevrsnu se i sami posjetitelji mogli prepoznati. dobrohotnu patetiku prema predme- Naizgledna mirnoća i statičnost tek su tima koji postupno izlaze iz svakodnev- privid koji nas postupno privlači foku- ne uporabe (poštanske marke), a karak- siranjem na detalje, koji se čine na prvi terno su obilježili prošle generacije od mah skriveni u pozadini. U izražavanju gava sve više stanovnika našeg planeta, kojih baštinimo snažni tehnološki uzlet vlastite unutarnje svijesti fotografskim bilo profesionalno, bilo tek zbog stva- našeg tisućljeća. medijem kojem u naše vrijeme pribje- ralačke znatiželje, mogli su istinski uži- vati posjetitelji ove izložbe. Hrvatska matica iseljenika kao jedan od pokrovitelja Mreže hrvatskih žena još jednom čestita svim dobitnicama nagrada Utjecajne hrvatske žene i Buduće liderice u 2018. godini. n

ENG The Three Artists exhibition opened on the 9th of March, hosted by the CHF as part of the Cro- atian Women’s Network awards for influential women and leaders among women of Croatian extrac- tion, featuring Iva Batistić, Ivana Tkalčić (winner of the 2018 Croatian Women of Influence Award) and Nada Franka Čakar.

10 MATICA travanj 2018. Globalna Hrvatska Hrvatsko predsjedanje Odborom ministara Vijeća Europe Hamletov dvorac pokraj Kopenhagena i ministarska konferencija sredinom svibnja mjesto su i vrijeme kada će Hrvatska od Danske preuzeti šestomjesečno rotirajuće predsjedanje Vijećem Europe, najstarijom europskom institucijom

ijeće Europe već gotovo sedam va. Usto, mi smo pune 22 godine dionici zajednič- desetljeća, točnije od 5. svibnja ke platforme na ekonomskom, socijalnom, kultur- 1949., djeluje kao stožerna eu- nom, znanstvenom, pravnom i administrativnom ropska institucija i opće mjerilo za polju. Riječju, nakon stjecanja međunarodnog pri- prihvaćanje najviših demokratskih znanja pod vodstvom prvog predsjednika Republi- vrijednosti. Djelovanje Vijeća Euro- ke Hrvatske dr. Franje Tuđmana i očuvanja njezine pe (VE) sa sjedištem u Strasbour- neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti u Domovin- gu pozicioniralo se posljednjih pola stoljeća u svo- skome ratu, članstvo u Vijeću Europe, uz primanje jevrsni sinonim za najviše demokratske standarde u Ujedinjene narode i OESS, bilo je među prvim ve- na europskom kontinentu, napose u području po- Piše: Vesna Kukavica ćim vanjskopolitičkim uspjesima. S ponosom se svi štovanja ljudskih prava, višestranačke demokracije zajedno u domovini i dijaspori prisjećamo trenut- Vi vladavine prava. Članstvo 47 država najšireg prostora Starog ka kada se hrvatska zastava zavijorila pred sjedištem Vijeća Eu- kontinenta čini Vijeće Europe jednom od ne samo sadržajno, rope u Strasbourgu. nego i geografski širih međudržavnih organizacija koje danas Kada u Hamletovu dvorcu u Helsingøru, smještenom pede- povezuje više od 800 milijuna građana. Glavni su ciljevi Vijeća setak kilometara od glavnoga grada aktualne predsjedateljice ostvariti što čvršću suradnju među svojim državama-članicama, Danske - Kopenhagena, 17. i 18. svibnja ove godine Hrvatskoj a posebno promicati individualne i političke slobode te ina nače- bude predano predsjedanje, svakako će vrlo važna za imidž Lije- la koja čine temelj istinske demokracije. Posljednje države koje pe Naše biti i predstojeća (ne)ratifikacija Istanbulske konvencije. su primljene u članstvo Vijeća Europe su Bosna i Hercegovina te Srećom, počeli smo rješavati probleme sa susjedima, što može Srbija i Crna Gora. Status promatrača u VE imaju Kanada, SAD i relaksirati odnose u regiji koji su za Vijeće uvijek bili u središtu Meksiko. Podsjetimo, RH je ratificirala temeljne dokumente VE pažnje – objašnjavaju nam diplomati iz Ministarstva vanjskih i kao što su Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih slobo- europskih poslova, usredotočivši se na četiri ključne točke hr- da (u RH stupila na snagu 1997. g.) i Europska socijalna povelja vatskog predsjedanja. To su borba protiv korupcije, izazovi de- iz 1961. godine (stupila na snagu 2002. g.). Sažeto, aktivnosti VE centralizacije i zaštita manjina te promicanje kulture. Upravo je temelje se na četiri ključna načela: demokracija i prava čovjeka, te prioritete hrvatskog predsjedanja Odborom ministara Vijeća socijalna kohezija i sigurnost građana, obrazovanje za demo- Europe najavio ovih dana i sam premijer Plenković nakon sastan- kraciju te kulturna raznolikost. Na tim je načelima izrađen plan ka u Strasbourgu s glavnim tajnikom te organizacije Jaglandom. djelovanja VE u novom tisućljeću, koji sada realiziraju njegova Predsjedanje Vijećem Europe važno je za Hrvatsku, ali u teh- tijela. Savjetodavni status pri Vijeću ima više od 400 nevladinih ničkom smislu puno manje zahtjevno od dolazećeg predsjedanja organizacija. To svjedoči da je VE razvilo snažno partnerstvo s Europskom unijom, što Hrvatsku očekuje 2020. godine. Vijeće organizacijama civilnog društva, koje sve više postaju oslonac Europe (Council of Europe) treba razlikovati od Vijeća Europske razvoja i socijalne kohezije. VE zapošljava oko 1.300 osoba, koje unije (Council of the European Union) koje je tijelo Europske uni- čine njegovu stalnu administraciju. Financiraju ga države-člani- je. Od prvih demokratskih izbora 1990. do prvog predsjedanja ce, ovisno o broju stanovnika i visini nacionalnoga dohotka (pri- EU-om u prvome semestru 2020. proteći će točno 30 godina. To mjerice, proračun VE iznosi oko 160 milijuna eura). Glavno tije- su tri četvrtine radnoga vijeka svakoga našega građanina, koji lo VE čini Odbor ministara, koji je ključna instanca odlučivanja, se izborio za suvremeno zajedništvo moderne hrvatske nacije, a čine ga ministri vanjskih poslova država-članica. VE ima i Par- čiji pomladak danas ima prostora za znatno čvršću vjeru u bo- lamentarnu skupštinu sastavljenu od predstavnika nacionalnih lju budućnost Lijepe Naše. Hrvatsko predsjedanje bit će pove- parlamenata. Nadalje, u sklopu njega djeluje i Kongres lokalnih zano s Rijekom, odnosno činjenicom da je upravo te 2020. go- i regionalnih vlasti, koji ima savjetodavni karakter. Glavni tajnik dine Rijeka Europska prijestolnica kulture. n VE trenutno je Norvežanin Thorbjørn Jagland. Predsjednik naše Vlade Andrej Plenković ističe kako je Hr- ENG Hamlet’s castle in Helsingør near Copenhagen and the min- vatska svojim članstvom u Vijeću Europe od 7. studenoga 1996. isterial conference slated for the 17th and 18th of May are the ven- godine potvrdila istinsku privrženost svim vrijednosnim paradi- ue and date of the handover from Denmark to Croatia of the six- gmama Vijeća, svrstavši se uz bok razvijenijih članica koje pre- month rotating chairmanship of the Council of Europe, Europe’s oldest common institution. The Council of Europe was established poznaju važnost promicanja svijesti o zajedničkom europskom 69 years ago with its seat in Strasbourg, and now represents over kulturnom identitetu uz najviše standarde zaštite ljudskih pra- 800 million people in 47 counties.

MATICA travanj 2018. 11 ‘Priče iz zaboravljenoga kraja’ Aleksandre Ščukanec Iseljenička iskustva Žumberčana Knjiga je nastala na temelju terenskoga istraživanja provedenoga među žumberačkim iseljenicima i povratnicima. U njoj autorica daje sociolingvističku sliku, dobivenu analizom jezičnih biografija ispitanika, uklopljenu u širi povijesno-geografski kontekst

Predstavljači knjige “Priča iz zaboravljenoga kraja” u Hrvatskoj matici iseljenika

Tekst: Diana Šimurina-Šoufek doc. dr. sc. Anita Skelin Horvat i ured- račkim iseljenicima i povratnicima. U pet Foto: Snježana Radoš nik prof. dr. sc. Damir Agičić. poglavlja i zaključku autorica daje soci- Najnovija knjiga Aleksandre Ščuka- olingvističku sliku, dobivenu analizom rvatska matica iseljenika nec nastala je na temelju terenskoga jezičnih biografija ispitanika, uklopljenu i nakladnik Srednja Eu- istraživanja provedenoga među žumbe- u širi povijesno-geografski kontekst. Za- ropa predstavili su 20. hvaljujući izvrsnome znanstvenom apa- ožujka knjigu Aleksandre Ne zaboravimo kako je ratu, internetskim izvorima i odabranoj H Ščukanec Priče iz zabo- literaturi, jezičnobiografski iskazi sudi- ravljenoga kraja - Jezične biografije tran- Žumberčanin bio i ekonomist onika istraživanja ilustriraju situaciju u smigranata iz Žumberka. Knjigu su, uz John Badovinac, koji je od Žumberku nekad i danas otkrivajući ise- prigodne pozdravne riječi ravnatelja ljenička iskustva ispitanika. Žumberački Hrvatske matice iseljenika Mije Marića, 1967. do 1978. jedan od transmigranti suočeni su s problemima predstavili profesori s Filozofskoga fa- najuspješnijih predsjednika koje nalazimo i na drugim prostorima kulteta Sveučilišta u Zagrebu, uz auto- aktualnog iseljavanja iz RH, ali njihove ricu doc. dr. sc. Aleksandru Ščukanec, Hrvatske bratske zajednice u priče u mnogobrojnim aspektima otkri- recenzent prof. dr. sc. Velimir Piškorec, Sjevernoj Americi. vaju i posebnosti kraja.

12 MATICA travanj 2018. Aleksandra Ščukanec Žumberak je administrativno podijeljen između Autorica predstavljene knjige do- Zagrebačke centica je na Odsjeku za germanisti- ku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta i Karlovačke u Zagrebu koja se bavi sociolingvistič- županije, a prije 19 kim istraživanjima. Njezina prva knjiga “Njemačko-hrvatski jezični dodiri u godina gotovo je Gradišću” pruža detaljni uvid u proble- cijela žumberačka matiku utjecaja njemačkoga jezika na gradišćanskohrvatski iz sistemskolingvi- regija proglašena stičke, sociolingvističke i jezičnobiograf- Parkom prirode. ske perspektive te je osvojila 2012. Na- gradu ‘Ljudevit Jonke’ Matice hrvatske. 1967. do 1978. jedan od najuspješnijih berku su kao župnici djelovali novinari, Ovu jezikoslovnu monografiju objavila predsjednika Hrvatske bratske zajedni- pokretači i urednici Glasa Koncila Vla- je Hrvatska matica iseljenika u surad- ce u Sjevernoj Americi. Danas Žumber- dimir Pavlinić i Živko Kustić. Žumberča- nji sa Znanstvenim institutom gradi- čani najviše odlaze u zemlje njemačkoga nin je, podsjetila je filologinja Anita Ske- šćanskih Hrvata. Ščukanec je doktori- govornog područja - Njemačku, Austri- lin Horvat, i veliki hrvatski jezikoslovac i rala 2011., a nagrađena knjiga nastala ju i Švicarsku. onomastičar Petar Skok (1881. - 1956.), je kao rezultat istraživanja provedenih kao i povjesničar iz Reštova Žumberač- tijekom pisanja disertacije. RIMOKATOLICI I GRKOKATOLICI kog Tadija Smičiklas (1843. - 1914.), au- O iseljavanju iz žumberačkoga kraja i Žumberak je administrativno podijeljen tor Poviesti Hrvatske - prve kritičke sin- njegovim velikanima, uz ostalo, govorio između Zagrebačke i Karlovačke župa- teze hrvatske povijesti. Iz žumberačke je urednik knjige Damir Agičić, ugledni nije, a prije 19 godina gotovo je cijela obitelj Herak dolaze kemičari Janko i povjesničar i komparatist. Promociju je, žumberačka regija, zajedno sa Samo- Marko, geolog i paleontolog akademik kao i uvijek, znalački moderirala Vesna borskim gorjem, proglašena Parkom pri- Milan Herak, fizičar Janko i kemijski in- Kukavica, rukovoditeljica Nakladničko- rode. Žumberak se prostire u središnjoj ženjer Jure, geolog i paleontolog akade- ga odjela Matice. Hrvatskoj na tromeđi između alpskog, mik Milan Herak, fizičar Janko i kemijski panonskog i mediteranskog područja. inženjer Jure. Spomenut je i Žumberča- ISELJENIČKI VAL Stanovništvo čine katolici istočnoga i nin Nikola Badovinac iz Badovinaca koji Iseljavanje Žumberčana počelo je već u zapadnoga obreda, odnosno rimoka- je od 1885. do 1889. godine bio zagre- prvom desetljeću 20. stoljeća, kada sta- tolici i grkokatolici. bački gradonačelnik. novništvo odlazi u prekomorske zemlje Iz Žumberka potječu, navodi au- SAD-a i Kanadu. Drugi, snažniji iseljenič- torica Ščukanec na temelju korištenih OKUPLJANJE UZ ‘MIZU’ ki val 1920-ih išao je u razne zapadno- historiografskih izvora, mnoge istaknu- Podsjetimo, svoju zagrebačku premijeru europske zemlje od Atlantika do Balti- te osobe iz svjetovnoga i duhovnoga knjiga je imala u siječnju ove godine u ka, dodao je urednik knjige Agičić. Ne života poput kardinala Alojzija Stepin- velikoj dvorani Matice hrvatske u Zagre- zaboravimo kako je Žumberčanin bio i ca, Franje Kuharića, biskupa Jurja Jeze- bu. Uz druga izdanja koja se odnose na ekonomist John Badovinac, koji je od rinca, biskupa Josipa Mrzljaka. U Žum- žumberački kraj i prigodom predstavljanja jubilarnoga godišnjaka Žumberački krijes, predstavljena je i ova zanimljiva knjiga mlade znanstvenice. Na kraju predstavljanja u Matici autorica je zahvalila domaćinima, kolega- ma predstavljačima i svima onima koji su zaslužni za izdavanje knjige. Okuplje- ne je zatim stihovima o žumberačkoj lampi dugovječna Žumberčanka Dra- gica podsjetila na obiteljska okupljanja uz mizu u nekad napučenim selima, u siromašna i teška, ali mnogima sretni- ja vremena. n

ENG Aleksandra Ščukanec›s Narratives from a For- gotten Region: The Language Biographies of the Transmigrants of Žumberak was presented at the Na predstavljanju knjige okupio se veliki broj uzvanika i gostiju CHF. The book emerged from field research among Žumberak region emigrants and returnees.

MATICA travanj 2018. 13 VIJESTI

Odluka o nabavi izraelskih zrakoplova F-16

ZAGREB - Vlada je 29. ožujka jednoglasno godba infrastrukture te tri godine cjeloku- donijela odluku o nabavi 12 zrakoplova pne logističke potpore. F-16 C/D Barak, koji će Hrvatsku u deset To uključuje nazočnost instruktora ponu- godina stajati 2,9 milijardi kuna, pri čemu ditelja u Hrvatskoj radi pomoći u održava- je potpredsjednik Vlade i ministar obrane nju i osposobljavanju osoblja, također po Damir Krstičević ocijenio kako je to jedna načelu “obuka obučavatelja” te transport od najvećih odluka u obrambenome resoru dijelova i opreme prema definiranome nakon završetka Domovinskoga rata. “Ovo rasporedu, navode iz MORH-a. Predloženi je povijesni dan za Hrvatsko ratno zrako- koncept za potporu i održivost zrakoplo- plovstvo. Ova odluka je investiranje u si- va F-16 podrazumijeva, uz ugovornu logi- gurnost Republike Hrvatske, ona je priu- stičku potporu u Hrvatskoj, i inženjersku štiva i najbolja za nas”, rekao je Krstičević. potporu u Izraelu. U izraelskoj ponudi predviđena je isporuka 12 aviona (deset Na ponuđenim zrakoplovima provedene su višestruke jednosjeda i dva dvosjeda) s NATO kompatibilnom opre- nadogradnje i modernizacija sustava i strukture, što osi- mom i naprednim avionskim sustavima, osobnom opre- gurava da su zrakoplovi na visokoj tehnološkoj razini. Po- mom pilota, F-16 simulator letenja, obuka pilota i tehničkog nuđeni zrakoplovi bit će isporučeni s resursom od 3.000 osoblja u Izraelu po načelu “obuka obučavatelja”, inicijalni efektivnih sati naleta što je, prema stručnim projekcijama paket pričuvnih dijelova, paket opreme za zemaljsku pot- korištenja u Hrvatskome ratnom zrakoplovstvu, dostatno poru letenju, inicijalni paket naoružanja, izgradnja i prila- za idućih 25 godina. (Hina)

gosti koji su uz središnju temu promo- viranja bogatog povijesnog i kulturnog naslijeđa Hrvatske također razmatrali i poduzetničke ideje koje povezuju di- jasporu i domovinu. Organizaciju događaja podržala je i Turistička zajednica Grada Zagreba, a Zagreb je posebno predstavljen i sudjelovanjem Počasne satnije Kravat pukovnije, povijesne postrojbe koja uživa iznimnu popularnost diljem Hr- vatske i aktualizira povijesne početke kravate. Na gala eventu bio je prisu- tan i sam zapovjednik Kravat pukovnije, Željko Matejčić. U sklopu programa prikazan je i film “350 godina od Gala event “Hrvatska kroz povijest” u Londonu preustroja Royal Cravates”, kojim se uzvanike dodatno informiralo da je Hr- vatska domovina kravate. Priči o kra- Velika Britanija - U ponedjeljak, 5. ožuj- Svečanost je predvodila Mira Prakatur, vati pridružio se i Rohan Moorthy, iz ka, u Londonu je održan iščekivani predsjednica HSK Ujedinjenog Kraljev- uprave grada Londona, koji je govorio gala event “Hrvatska kroz povijest – stva i Republike Irske te Zlatko Šešet o povijesti ulaska kravate u britansku Kontesa Nera”, koji se održao u Cale- iz Odbora za kulturu i sport HSK, a na visoku modu. Posebnu modnu posla- donian Clubu, u organizaciji Hrvatsko- događaju je bila prisutna i dogradona- sticu u sklopu eventa priredila je Miha- ga svjetskog kongresa (HSK). Događaj čelnica Grada Zagreba Olivera Majić, ela Marković, mlada modna dizajneri- je okupio mnogobrojne Hrvate iz di- veleposlanik RH u Ujedinjenom Kra- ca iz Zagreba koja u svojim unikatnim jaspore, ali i Britance, ugledne podu- ljevstvu Igor Pokaz, Ivana Shiell iz Hr- modnim komadima spaja hrvatsku zetnike i zaljubljenike u Hrvatsku, te vatske turističke zajednice u Londonu, tradiciju pletenja s urbanim i moder- također i mnogobrojne predstavnike Željka Krhač iz Agencije za investicije nim kreacijama. diplomatskoga zbora. i konkuretnost te mnogobrojni drugi

14 MATICA travanj 2018. Susret predsjednice s Hrvatima u Bugarskoj

BUGARSKA - Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović boravila je 4. travnja u službenome jednodnevnom posjetu Bugarskoj gdje se susrela s predsjednikom Rumenom Radevim, premijerom Bojkom Borisovim i predsjednicom Narodnog sobranja Cvetom Karajan- čevom. U poslijepodnevnim satima u Veleposlanstvu RH u Sofiji susrela se s predstavnicima hrvatske manjine, što je učinila i tijekom svoga prošlog posjeta toj zemlji 2016. Hrvatska i Bu- garska dijele sličnu nedavnu povijest tranzicije te se suočavaju s istim problemima koje potiče i njihovo okru- ženje, rekla je predsjednica tijekom ljeću bilježi se dolazak mlađih gene- u Hrvatskoj je popisano 350 pripadni- susreta s predstavnicima hrvatske ma- racija Hrvata u toj državi zbog zapo- ka bugarske nacionalne manjine koji njine u Bugarskoj. slenja, školovanja i sklapanja braka, a imaju i svog predstavnika u Saboru. U Bugarskoj živi malobrojna hrvatska Veleposlanstvo RH ima popis od oko “Iznimno bitan dio svakog mojeg po- etnička skupina koja podrijetlo uglav- trideset takvih osoba. sjeta inozemstvu jest i susret s hrvat- nom vuče od janjevačkih Hrvata s Ko- Hrvati u Bugarskoj nemaju priznat skom zajednicom pa mi je drago da se sova. Prema raspoloživim informaci- status nacionalne manjine jer Sofija susrećem s vama Hrvaticama i Hrva- jama, u Bugarskoj živi oko 300 obitelji zastupa ustavni princip jedinstvene tima i svim našim prijateljima ovdje u hrvatskog podrijetla, a neki podaci nacije i ne priznaje svojim građanima Bugarskoj”, poručila je Grabar-Kitaro- govore o između nekoliko stotina do nikakvo drugo etničko podrijetlo, što vić okupljenim pripadnicima hrvatske nekoliko tisuća ljudi, otkrio je ured je posljedica povijesnih okolnosti veza- manjine. (Hina) predsjednice. U posljednjem deset- nih uz tursku manjinu. S druge strane,

Janjevački Hrvat don Petar Palić novi hvarski biskup

VATIKAN - Papa Franjo prihvatio je odre- gao doktorat iz teologije 2009. godine. knuće mons. Slobodana Štambuka na Za svećenika Dubrovačke biskupije za- pastoralnom služenju u Hvarskoj bisku- ređen je 1. lipnja 1996. godine. U Dubro- piji te novim biskupom imenovao don vačkoj biskupiji obnašao je razne službe: Petra Palića, svećenika Dubrovačke bi- predstojnika Katehetskog ureda, osob- skupije i generalnog tajnika Hrvatske bi- nog tajnika dubrovačkog biskupa, rav- skupske konferencije (HBK). Dosadaš- natelja Ustanove za uzdržavanje klera i nji hvarski biskup Slobodan Štambuk drugih crkvenih službenika, biskupskog navršio je kanonsku dob za umirovlje- vikara za pastoral te generalnog vika- nje te je prema kanonu 401 Zakonika ra Dubrovačke biskupije, a za vrijeme kanonskog prava podnio ostavku koju poslijediplomskog studija upravljao je je Sveti otac prihvatio. župom Dobl u biskupiji Graz-Seckau u Austriji. Don Petar Palić podrijetlom je iz Janjeva, najstarije hrvat- Godine 2003. bio je predsjednik Središnjeg odbora za pri- ske dijaspore na Kosovu. Rođen je 3. srpnja 1972. godine premu posjeta pape Ivana Pavla II. Dubrovniku te pred- u Prištini, tadašnjoj Skopsko-prizrenskoj biskupiji. Nakon sjednik Organizacijskog odbora Susreta hrvatske kato- osnovne škole pohađao je Klasičnu gimnaziju u Skoplju i ličke mladeži u Dubrovniku 2014. godine. Predstojnik je Subotici te od 1990. do 1995. godine Katolički bogoslovni Stolnog kaptola Svete Marije u Dubrovniku, a bio je i član fakultet Sveučilišta u Zagrebu. U listopadu 2005. godine Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju. Na izvan- upisao je poslijediplomski studij na Teološkom fakulte- rednom zasjedanju HBK 25. siječnja 2017. izabran je za ge- tu Karl-Franzens Sveučilišta u Grazu, na kojem je posti- neralnog tajnika HBK. (Hina)

MATICA travanj 2018. 15 Četrdeset godina ‘Žive zajednice’ Od tiskanog do mrežnog izdanja Od početka izlaženja urednici “Žive zajednice” bili su fra Bernard Dukić, fra Ignacije Vugdelija, don Ante Živko Kustić, fra Anto Batinić te od prosinca 2002. do danas dr. Adolf Polegubić

Crkva se kao majka skrbila ne samo nad njegovom vjerom, već i nad iden- titetom, jezikom i nad budućnošću hrvatskoga naroda”, rekla je mr. Perkušić. Ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu dr. Tomislav Markić naglasio je kako dušobrižništvo postoji već više od sto godina, a sam ured 52 godine. U Njemačkoj ne bi naša pastoralna djelatnost bila toliko dobra i kvalitetna bez ovih 40 godina plodnog djelovanja “Žive zajednice”, rekao je dr. Markić. Izv. prof. dr. Danijel Labaš s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu posebno O 40 godina Žive zajednice govorili su dr. sc. Adolf Polegubić, prof. dr. sc. Danijel Labaš , se osvrnuo na važnost prisutnosti “Žive vlč. Ivica Komadina i dr. Tomislav Markić , a predstavljanje je vodila Vesna Kukavica, prof zajednice” u virtualnom prostoru. Na- glasio je kako je ta odluka ne samo u Tekst: Marija Belošević natelj HMI-ja Mijo Marić istaknuo je da skladu s evangelizacijskim poslanjem Foto: Snježana Radoš “osmišljenom koncepcijom, atraktivnim Crkve, nego i sa suvremenim razvojem likovnim izgledom i inovativnim surad- informacijskih i komunikacijskih tehno- ribina u povodu 40. obljet- ničkim prilozima ‘Živa zajednica’ puna logija, a mrežna stranica i izgledom i sa- nice izlaženja mjesečni- četiri desetljeća donosi obilje priloga iz držajem odgovara na nove komunika- ka hrvatskih katoličkih vjerskog, društvenog i kulturnog živo- cijske izazove s kojima se u suvremeno misija u Njemačkoj “Žive ta Hrvata u Njemačkoj”. Bilježila je “Živa digitalno doba suočava i mora suočiti T zajednice” (1978. - 2018.) zajednica” sve ono bitno što se doga- i Crkva u svome pastoralnom djelova- održana je u četvrtak, 5. travnja, u Hr- đalo u hrvatskim zajednicama koje su nju. Prema njegovim riječima, mrežno vatskoj matici iseljenika u Zagrebu u bile ne samo duhovne oaze, nego se u organizaciji HMI-ja i izdavača Hrvatsko- njima i oko njih događao svekoliki ži- Ivana Perkušić, izaslanica ga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta vot Hrvata katolika u Njemačkoj i svije- predsjednika na Majni. tu, rekao je Marić. Vlade RH Moderatorica tribine Vesna Kukavi- ca istaknula je kako je “Živa zajednica” CRKVA KAO MAJKA iznimno vrijedan i čitan časopis, a rav- Izaslanica predsjednika Vlade RH, zamjenica državnoga tajnika Središnje- Izv. prof. dr. Danijel Labaš s ga državnog ureda za Hrvate izvan RH mr. Ivana Perkušić rekla je da ta visoka Hrvatskih studija Sveučilišta u obljetnica svjedoči o još većem uspjehu - Zagrebu posebno se osvrnuo na o stvaranju i čuvanju hrvatskih zajednica ne samo u vjerskom, nego i kulturnom važnost prisutnosti “Žive zajednice” i društvenom smislu. “U svim iseljenič- u virtualnome prostoru. kim hodočašćima hrvatskoga naroda

16 MATICA travanj 2018. izdanje može pridonijeti bržem širenju istinitih vijesti o djelovanju hrvatskih ka- toličkih misija i zajednica u Njemačkoj, koje su u posljednje vrijeme izložene napadima u pojedinim njemačkim me- dijima u kojima ih se lažno predstavlja i optužuje za poticanje netrpeljivosti i govora mržnje.

HRVATSKI DUŠOBRIŽNIČKI URED Delegat HIP-a za Njemačku i ravnatelj Hrvatskoga dušobrižničkog ureda u Frankfurtu na Majni vlč. Ivica Koma- dina kratko je predstavio hrvatsku pa- Cjelokupno hrvatsko vjersko nica’ prisutna je u virtualnome prostoru stvu u Njemačkoj u kojoj su u početku i kulturno-prosvjetno na adresi www.zivazajednica.de”, rekao od sredine 60-ih djelovali članovi Fra- djelovanje održavalo se u je dr. Polegubić. Spomenuo je i prilog njevačke provincije Presvetog Otkupite- na njemačkome jeziku koji je uveo de- lja, a kasnije su im se pridružili članovi sklopu katoličkih misija u legat fra Josip Klarić. drugih redovničkih zajednica te bisku- Njemačkoj, a “Živa zajednica” pijski svećenici. U pastvi trenutačno dje- ZBORNICI, MOLITVENICI, luje 2/3 redovničkih te 1/3 biskupijskih pri tome je odigrala ADRESARI… svećenika. Na području Njemačke ima nezaobilaznu ulogu. Dr. Polegubić predstavio je i druge aktiv- 97 hrvatskih katoličkih misija, hrvatskih nosti Hrvatskoga dušobrižničkog ureda katoličkih zajednica i hrvatskih katolič- preustrojiti i naš način pastoriziranja, koji od 1999. objavljuje zbornike radova kih župa, a podijeljene su u šest pasto- rekao je Komadina. Osvrnuvši se na s pastoralnih skupova hrvatskih pastoralnih područja. U pastoralu djeluje 90 migrante, istaknuo je kako prema Nje- ralnih djelatnika iz Zapadne Europe. Za svećenika, 3 trajna đakona, 52 pasto- mačkome statističkom uredu u toj dr- mjesec dana izaći će 19. zbornik. Ured ralnih suradnica i suradnika, pastoral- žavi živi 332.605 Hrvata, od kojih je njih je do sada objavio sedam izdanja hrvat- nih referenata i referenata zajednica, 259.038 prijavljeno kao katolici. To zna- skoga katoličkog molitvenika i pjesma- od čega su 20 redovnice, 20 laika i 12 či da 77,9% Hrvata u Njemačkoj plaća ricu “Slavimo Boga”, a redovito objav- laikinja te 45 tajnica. crkveni porez, što je puno veći prosjek ljuje vodič - adresar HKM te kalendar. Komadina je istaknuo da se dola- nego što je prosjek njemačkih katolika. Istaknuo je kako se cjelokupno hrvatsko skom novoga vala hrvatskih iseljeni- Od početka izlaženja urednici “Žive za- vjersko i kulturno-prosvjetno djelovanje ka hrvatska pastva u Njemačkoj na- jednice” bili su fra Bernard Dukić (1978. održavalo u sklopu hrvatskih katoličkih lazi pred novim izazovima djelovanja - 1979.), fra Ignacije Vugdelija i fra Ber- misija u Njemačkoj, a “Živa zajednica” pri u novim okolnostima s više narašta- nard Dukić (1979. - 1983.), fra Ignacije tome je odigrala nezaobilaznu ulogu. ja Hrvata katolika. Stoga je došlo vrije- Vugdelija (1983. - 1991.), don Ante Živ- U publici su bili predstavnici kulturno- me drukčijega pastoralnog djelovanja ko Kustić (1991. - 1993.), fra Anto Bati- ga i znanstvenoga života te života Crkve, i pitamo se je li dovoljno odgovaralo nić (1994. - 2002.) te od prosinca 2002. među kojima i izaslanik zagrebačkoga znakovima vremena, jesmo li u stanju do danas dr. Adolf Polegubić, koji se na nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića kraju obratio okupljenima. Podsjetio je moderator Nadbiskupskoga duhovnog dr. sc. Adolf kako je prvi broj “Žive zajednice” objav- stola preč. Tomislav Subotičanec, kao Polegubić, glavni urednik ljen u rujnu 1978., a dobio je naziv po i svećenici koji su pastoralno djelovali Žive zajednice živoj vjerskoj zajednici Hrvata katolika u Njemačkoj. u dijaspori. “List je u početku bio bilten- Nazočni su mogli razgledati izložbu skog karaktera, u njemu su objavljiva- svih dosadašnjih brojeva “Žive zajedni važniji crkveni dokumenti te vijesti iz nice” u tiskanome obliku te na ekranu Crkve u domovini i svijetu, događaji u pretraživati trenutačne vijesti i nove fo- HKZ i HKM u Njemačkoj, imena krštenih, tografske zapise. n vjenčanih, umrlih. Objavljivani su članci o hrvatskoj povijesti i kulturnoj baštini. ENG A round table was staged at the Croatian Her- Taj trend list je slijedio i kasnije, ali su itage Foundation to mark the 40th anniversary of iz godine u godinu uvođene i nove ru- Živa Zajednica (Living Community), the monthly magazine of our Catholic missions in Germany. The event brike te se nastojao poboljšati grafički was co-hosted by the CHF and the Croatian Pasto- izgled lista. Od 15. siječnja ‘Živa zajed- ral Office in Frankfurt.

MATICA travanj 2018. 17 Izložba slika akademika i hrvatskoga umjetnika fra Petra Perice Vidića iz Sarajeva Fra Peričin sklad prirode i boja Moderatorica Ljerka Galic, predstavljajući autora, rekla je kako fra Petar u žaru kolorita i dalje neumorno slika, sve pršti životnom radošću pa je čak i snijeg na njegovim slikama šaren

Fra Petar Perica Vidić

Tekst: Naida Šehović omogućuje opažajne doživljaje i pro- Fra Petar Vidić emotivno je govo- Foto: Snježana Radoš ces uosjećavanja, što je nužno za razu- rio o svome životnom putu, istaknuv- mijevanje umjetničkog djela”. ši svoje tri ljubavi – prema Bogu i moli- Hrvatskoj matici iseljeni- Silvio Jergović osvrnuo se na petna- tvi, prema čovjeku i prema umjetnosti. ka u Zagrebu u suradnji estogodišnji rad vukovarske podružnice U samostanu svetoga Ante u starome s Matičinom podružni- HMI-ja, kao primjer dobre suradnje s lo- dijelu Sarajeva, u tehnici pastela i ulja com u Vukovaru otvore- kalnim institucijama i Ogrankom Matice na platnu, vedrim bojama i dalje sli- U na je 27. ožujka izložba hrvatske Vukovar, preko koje je i uspo- ka prirodu koja je, kako kaže, “most iz- slika akademika i hrvatskoga umjetni- stavljena suradnja s fra Petrom Vidićem. među neba i zemlje”. Kao akademik u ka fra Petra Perice Vidića u povodu njegova 80. rođendana. Silvio Jergović, Mijo Marić, fra Perica Vidić i Ljerka Galic Uvod u izložbu otvorenu u Velikom tjednu dao je etno sastav ‘Zorja’, Marja- na Kremer i Maja Ivanković u janjevač- kim nošnjama s Kosova, izvodeći Gospin plač. Predstavljajući lik i djelo umjetnika, prisutnima su se obratili Ljerka Galic, rukovoditeljica Odsjeka iseljeničke ba- štine i Silvio Jergović, voditelj podružni- ce HMI-ja Vukovar. Moderatorica Ljer- ka Galic, predstavljajući autora, rekla je kako fra Petar u žaru kolorita i dalje neumorno slika, sve pršti životnom ra- došću pa je čak i snijeg na njegovim slikama šaren. Galic je citirala akademki- nju Veru Horvat Pintarić naglašavajući kako piše samo o djelima koje je uživo vidjela jer “samo izravni uvod u djelo

18 MATICA travanj 2018. IN MEMORIAM

Preminuo general Petar Stipetić

Marjana Kremer i Maja Ivanković u janjevačkim nošnjama izvode Gospin plač

ANU BiH fra Petar Vidić odricao se honorara u korist siromašnih, a i svaka prodana slika ide u dobrotvorne svrhe. Izložbu je zatim otvorio ravnatelj Matice Mijo Marić prisjećajući se vremena kada je fra ujak ZAGREB - Bivši načelnik Glavnoga stožera Oružanih snaga Republike Petar bio kapelan, a on mladi župljanin njego- Hrvatske, stožerni general Petar Stipetić preminuo je u srijedu u Zagre- ve župe. bu, potvrđeno je iz Ministarstva obrane. Fra Petar Perica Vidić rođen je 1938. godine Stožerni general Petar Stipetić rođen je 24. listopada 1937. godine u u Sarajevu. Osnovnu školu završio je u Sarajevu, Ogulinu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Završio je Vojnu aka- a u Visokom Franjevačku klasičnu gimnaziju. Stu- demiju Kopnene vojske JNA. dij filozofije i teologije završava na Franjevačkoj Na poziv predsjednika Franje Tuđmana u rujnu 1991. godine general teologiji u Sarajevu. Od 1962. godine radi u ate- Stipetić prelazi u Hrvatsku vojsku, gdje je obnašao najviše zapovjedne ljeu akademskog slikara Gabrijela Jurkića, a 1965. dužnosti - zamjenik načelnika Zapovjedništva zbora narodne garde, i 1966. godine radi u ateljeu akademskog slika- zamjenik načelnika Glavnoga stožera Oružanih snaga RH, zapovjednik ra prof. Stane Kregara u Ljubljani. U ljeto 1966. Sektora Zapovjedništva slavonskog bojišta Đakovo, zapovjednik Zbor- godine odlazi u Beč gdje pohađa Akademiju li- nog područja Zagreb. Bio je i zapovjednik Hrvatskoga vojnog učilišta te kovnih umjetnosti, grafički odsjek, u klasi profe- pomoćnik načelnika Glavnoga stožera Hrvatske vojske za borbeni sek- sora Maxa Melc- tor. General Stipetić bio je načelnik Glavnoga stožera Oružanih snaga hera. Vidić je od Republike Hrvatske od 2000. do 2002. godine, a s te dužnosti umirov- Fra Petar Vidić emotivno je 1970. predavao ljen je u činu stožernoga generala. govorio o svome životnom likovnu umjet- Za aktivno sudjelovanje u Domovinskome ratu i doprinos u stvaranju putu, istaknuvši svoje tri nost, a kasnije i Hrvatske vojske dobio je mnogobrojna odlikovanja - Spomenicu Do- povijest umjet- movinskoga rata, Red Nikole Šubića Zrinskog, Red bana Josipa Jelači- ljubavi – prema Bogu i nosti na Franje- ća, Red hrvatskoga pletera, Red kneza Domagoja s ogrlicom i Velered molitvi, prema čovjeku i vačkoj klasičnoj kralja Petra Krešimira IV. s lentom i Danicom. Također, dobio je me- gimnaziji u Viso- dalje Oluja i Bljesak te pohvalu i nagradu ministra obrane i načelnika prema umjetnosti. kom. Obavljao je Glavnoga stožera. mnoge dužnosti Komemoracija za preminuloga stožernoga generala Hrvatske vojske Pe- u franjevačkoj zajednici Bosne Srebrene. Godine tra Stipetića održana je 20. ožujka u Ministarstvu obrane u nazočnosti 2000. postaje predsjednik ogranka Matice hrvat- članova obitelji, prijatelja, suboraca, suradnika i uglednika iz političko- ske u Sarajevu, a 1995. godine član Akademije ga i javnoga života na kojoj je istaknuto kako je otišao izniman čovjek nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Pred- koji je dao nemjerljiv doprinos u stvaranju Hrvatske vojske te obrani i sjednik je Ogranka Matice hrvatske u Sarajevu. uspostavi samostalne i slobodne Republike Hrvatske. Izlagao je više puta na zajedničkim izložbama i Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, prisjećajući se imao je više od 70 samostalnih izložbi u BiH i ino- početka 90-ih godina kada izgledi za stvaranje Hrvatske vojske i obranu zemstvu. Gvardijan je Franjevačkoga samostana zemlje nisu bili baš veliki, rekao je kako general Stipetić u tim ključnim sv. Ante na Bistriku. Vidiću je papa Benedikt XVI. vremenima nije ni u jednom trenutku dvojio, već se vođen domolju- dodijelio 2011. godine odlikovanje Križ za Crkvu bljem stavio na raspolaganje domovini i zajedno sa svojim suborcima i Papu. Umjetnik danas živi i radi u Sarajevu. n ispisao povijest Hrvatske vojske. General Stipetić bio je stvarni autoritet, vojnik i zapovjednik, ljudska i moralna vertikala, častan i pošten čovjek, primjer svim časnicima, istaknuo je Krstičević dodavši kako njegovom odlukom središnja vojarna Hrvatske kopnene vojske u Karlovcu i mjesto ENG An exhibition opened at the Zagreb headquar- operativnog zapovjedništva od danas nosi ime generala Petra Stipetića. ters of the CHF featuring the paintings of Croatian General Petar Stipetić pokopan je na zagrebačkome Gradskom gro- artist and Sarajevo native Friar Petar Perica Vidić. The event, marking his 80th birthday, is co-organised with blju Mirogoju. (Hina) our Vukovar branch office.

MATICA travanj 2018. 19 CroFest u Detroitu

KUD ‘Kardinal A. Stepinac’ iz Windsora, Ontario (Kanada)

‘Nova Nada’ i štand s hrvatskim suvenirima

za poslom prihvate pruženu ruku i izazov u Detroitu. Veći i organiziraniji početak bio je Čuvari hrvatske osnivanjem ogranka Hrvatske bratske zajednice u Americi, odsjeka 351 “Zora” (19. lipnja 1907.), koji još i danas uspješ- baštine u Detroitu no posluje. Utemeljiše ga 19 rodoljuba. Prvi hrvatski dom podignut je 1913. po istoimenom odsjeku HBZ-a. Odsječni Veći i organiziraniji početak bio je osnivanjem ogranka plodonosan rad pridonio je i osnivanju Hrvatske bratske zajednice, odsjeka 351 “Zora” (1907.), nekoliko uglednih kulturno-umjetničkih društava, kao što su bila Hrvatsko pje- koji još i danas uspješno posluje. Utemeljiše ga 19 vačko društvo “Slavuj”, Detroit tamburi- rodoljuba. Prvi hrvatski dom podignut je 1913. po ca Symphony, Detroit Star Jr. Tamburit- istoimenom odsjeku HBZ-a za i Detroit Tamburitza Orchestra (DTO). POVIJESNE CRTICE Tekst/foto: Franjo Bertović kao što su prve benzinske stanice, ser- Ali okupljanja našega hrvatskog naro- visi za popravak i održavanje automo- da bila su i na drugim mjestima u gra- rad Detroit udomljuje ne- bila. Pioniri autoindustrije Henry Ford, du radi društvenog rada i njihove vjere. koliko tisuća Hrvata koji Walter Chrysler, braća Dodge i William D. Čvršći zaokret nastaje 1923. g. dola- se naseliše ovdje još po- Packard na samom početku 20. stoljeća skom svećenika Oskara Šustera. Pod četkom prošlog stoljeća, zacrtali su pravac proizvodnje i razvo- njegovim vodstvom izgrađena je prva G ali nekolicina i nešto ka- ja automobila. Nakon izuma pokretne hrvatska crkva 1925. godine pod ime- snije. Ovaj grad automobilske industri- proizvodne trake, utjecali su na druge nom St. Jerome Croatian Catholic Church. je drugi je po veličini, odmah iza Chica- industrijske grane i tvorničku proizvod- Zbog razvoja grada i drugih okolnosti, ga, u srednjozapadnoj Americi. nju drugih proizvoda u Americi i svijetu. 1950. Hrvati sagradiše novu crkvu pod Smjestio se na samoj granici s Kana- Najveći rast u ovoj industrijskoj gra- vodstvom vlč. Viktora Štefanca, do tada dom, a povezuje ga poznati most “Am- ni zabilježen je tijekom pedesetih godi- pomoćnika vlč. Šustera. Ova crkva bila bassador Bridge” i tunel sa susjednim na prošlog stoljeća. To je pogodovalo je u službi Hrvata do 1996., kad je cr- gradom Windsorom u Ontariju. Derto- mnogima, pa i Hrvatima, da u potrazi kvena zgrada prodana i nova izgrađe- it rijeka je prirodna granica između ove na u Troyu, nešto sjevernije od jezgre dvije sjeveroameričke države i povezni- grada Detroita. Ponovno dobrovoljnim ca Velikih jezera koja kroz Saint Lawren- Najveći rast u autoindustriji prilozima vjernika te uz velikodušnu po- ce Seaway kanal osigurava prolaz do zabilježen je tijekom 1950-ih. moć Lucille Drazick Prepolec izgradiše Atlantskog oceana, na istočnoj strani ovu crkvu 1995./96. Crkva sv. Lucije u Kanade i Amerike. To je pogodovalo mnogima, Troyu danas spada u jednu od najljep- Detroit je središte američke i svjet- pa i Hrvatima, da u potrazi za ših u Americi, s pomoćnim prostorija- ske automobilske industrije. Ovdje su ma kao što su stan i ured za župnika, niknule poznate tvornice Ford, General poslom prihvate pruženu ruku velika i prekrasna dvorana za priredbe Motors, Chrysler i druge uslužne tvrtke i izazov u Detroitu. i okupljanja te prostrano parkiralište i

20 MATICA travanj 2018. Koreograf i dirigent Steve Talan govori Već na samom KUD ‘Selo’ Columbus, Ohio (SAD) prigodom otvaranja CroFesta 2018. početku svog rada Nada je utemeljila hrvatski festival pod imenom “CroFest” na kojem nastupa nekoliko kulturno- umjetničkih društava iz Amerike i Kanade.

okućnica za ljetne zabave. Tijekom tog da održavaju slavlje hrvatske kulturne nove repertoare. Često putuju i nastu- povijesnog vremena spominju se i ova baštine i prenose je na nove generaci- paju na raznim priredbama, a ove go- udruženja, koja su djelovala u Detroi- je. “Nova nada” osmišljena je da bi doi- dine ponovno dolaze u Hrvatsku, Ma- tu: Dalmatinski prosvjetni klub “Jadran”, sta potaknula nove generacije rođene đarsku, Slovačku i Austriju. Hrvatska žena “Katarina Zrinska”, Kolo u Americi da ne zaborave kulturu i puč- Na ovogodišnjem CroFestu, održanom hrvatskih sinova i sestara, Hrvatska ka- ke običaje svojih djedova i pradjedova. 3. ožujka, nastupili su uz “Novu nadu”: tolička zajednica, Pjevačko društvo “Zvo- Već na samom početku svog rada “Nada” Detroit tamburaški orkestar (DTO), De- nimir” i Hrvatsko društvo “Sokol”. je utemeljila hrvatski festival pod ime- troit Star Jr. tamburica, Carpathia Club nom “CroFest” na kojem nastupa ne- Judgendgruppe iz Detroita, Kardinal A. FOLKLORNI ANSAMBL “NOVA koliko kulturno-umjetničkih društava Stepinac folklorni ansambl iz Windso- NADA” iz Amerike i Kanade te okupe i razve- ra i Kulturno-umjetničko društvo “Selo” Uz tako dobro posložen povijesni temelj sele pritom oko 500 uzvanika. Goto- iz Columbusa u državi Ohio. Okuplje- u Detroitu se i danas održavaju mnoge vo uvijek se traži karta više za CroFest. ni su na festivalskoj pozornici uživali društvene i kulturne aktivnosti našega “Nova nada”, pod stručnim vodstvom u izvođenju programa “Pokupska ber- hrvatskog roda. Danas u gradu, i pod svog vođe i koreografa Stevea Talana, ba”, “Zvuci Hrvatske”, “Sloviček se ženil”, odsjekom 351, djeluju ove organizacije: neumorno radi i na podučavanju novih “Weinlesefest – berba grožđa u Baranji”, Detroit tamburica orkestar (DTO), De- generacija Hrvata u državi Michagan o “Pjesme i plesovi iz Moslavine”, “Kronen troit Star Junior Tamburitza i Croatian Fol- hrvatskoj tamburici, folkloru i pučkim Tanz”, “Slavonska fešta” i “Plesovi slo- klore Ensemble “Nova nada”. FA “Nova običajima Hrvata u domovini te dru- vačkih Hrvata”. nada” organizirana je prije 23 godine gim zemljama gdje se naseliše. Na svo- pa unatoč tome što je ‘mlada’, potječe jim turnejama proučavaju običaje, na- STEVE TALAN i utječe na druge organizacije u gradu rodne nošnje i glazbu te tako stvaraju Roditelji Stevea Talana doselili su se iz Hrvatskog zagorja, a kako kazaše počeo Tamburaški orkestar ‘Detroit Tamburitza’ (SAD) je plesati i voljeti glazbu odmah nakon rođenja. Svira nekoliko glazbenih in- strumenata, a na sveučilištu (Oakland University) bio je direktor Slavenskoga folklornog ansambla te je stekao priliku da se druži s folklorašima iz drugih etničkih skupina i upozna njihovu ba- štinu, kao što su Nijemci, Ukrajinci, Au- strijanci, Slovaci i podunavski Švabe. Koreografije priprema i za druga druš- tva koja djeluju u gradu i jugoistočnom djelu Michigana. n

ENG This year’s CroFest, staged in Detroit on the 3rd of March, featured Nova Nada, the Detroit Tam- buritza Orchestra, Detroit Star Jr. Tamburitza, the Carpathia Club, the Cardinal A. Stepinac folklore ensemble out of Windsor and the Selo Culture and Arts Society of Columbus.

MATICA travanj 2018. 21 VIJESTI

Izložba hrvatskih molitvenika iz Mađarske i Gradišća

ZAGREB – Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić otvorio je 23. ožujka u Knjižnici HAZU-a izložbu hrvatskih molitvenika iz Mađarske i Gradišća Novi vinac anđeoski, organiziranu u sklopu 27. svečanosti Pasionske bašine. Na izložbi je izložen izbor starih molitvenika iz 19. st. iz Zbirke gradišćan- skohrvatske književne baštine koja se čuva u Knjižnici HAZU-a. Tijekom 2001. i 2002. dopisni član HAZU-a prof. dr. Nikola Benčić, jedan od najboljih po- znavatelja gradišćanskohrvatske knji- ževnosti, darovao je Akademiji vrlo vrijednu zbirku hrvatske literature iz Gradišća. Eksponate iz fonda Knjižni- U svom govoru akademik Kusić pod- 3.800 stranica. O važnosti molitvenika ce HAZU-a za izložbu odabrala je i bi- sjetio je na važnost zbirke koju je Aka- u svakodnevnom životu ljudi u prošlo- bliografske jedinice izradila Tamara demiji donirao prof. dr. Nikola Benčić. sti govorio je akademik Josip Bratulić, Runjak, viša knjižničarka, voditeljica “Misija Hrvatske akadmije je čuvanje istaknuvši da nije bilo kuće koja nije Zbirke starih i rijetkih knjiga Knjižni- hrvatskoga nacionalnog identiteta i imala molitvenika. No, vrlo malo mo- ce HAZU-a. Na izložbi su prikazani i hr- baštine, što uključuje i baštinu Hrva- litvenika je sačuvano jer su se stavljali vatski molitvenici tiskani u Mađarskoj, ta izvan matice domovine”, rekao je u ruke mrtvima, “kao knjige koje otva- većinom u prvoj polovici 20. stoljeća. akademik Kusić. Podsjetio je i da je raju nebeska vrata”, a kao pučko šti- Velik dio ih potječe iz privatnih zbirki, 2016. u HAZU promovirana Biblija na vo nisu bili zanimljivi niti knjižnicama. a najveći broj od Milice Klaics Tarađi- jeziku gradišćanskih Hrvata u prijevo- Izložba je otvorena do 15. svibnja 2018. je, koja je i priredila ovaj dio izložbe. du Štefana Geošića, u pet tomova na

Posebne upisne kvote za pripadnike manjine i iseljeništva

ZAGREB – Na inicijativu Središnjega u I. godinu preddiplomskih i integrira- državama (u Republici Austriji, Repu- državnog ureda za Hrvate izvan RH, a nih preddiplomskih i diplomskih studi- blici Srbiji, Republici Sloveniji, Slovač- sukladno zaključku s III. plenarne sjed- ja na Sveučilištu u Zagrebu u ak. god. koj Republici, Rumunjskoj, Republi- nice Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan 2018./2019. posebnu upisnu kvotu za ci Makedoniji, Mađarskoj, Talijanskoj RH, održane 10. prosinca 2016. u Vu- Hrvate izvan Republike Hrvatske. Republici, Crnoj Gori, Češkoj Republi- kovaru, Senat Sveučilišta u Zagrebu Posebna kvota (217 mjesta) odnosi se ci, Republici Kosovo i Republici Bu- donio je na 9. redovitoj sjednici u 349. na dvije kategorije definirane člankom garskoj) i na Hrvate iseljenike u pre- akademskoj godini (2017./2018.), odr- 2. Zakona o odnosima Republike Hr- komorskim i europskim državama te žanoj 13. ožujka 2018., u sklopu Odluke vatske s Hrvatima izvan RH: na pripad- njihove potomke. o upisnim kvotama za upis studenata nike hrvatske manjine u europskim Donošenjem posebnih upisnih kvota za Hrvate izvan RH ispunjen je jedan od glavnih ciljeva Sporazuma o suradnji u području obrazovanja i znanosti između Središnjega državnog ureda i Sveučilišta u Zagrebu kojim se dugo- ročno jača demografski, gospodarski i opći napredak hrvatskog društva. Ta- blicu upisnih mjesta i više o uvjetima upisa možete pronaći na sljedećoj po- veznici: www.unizg.hr (hrvatiizvanrh).

22 MATICA travanj 2018. Projekt povezao vrijednosti tradicijskog tkanja Navajo Indijanaca i konavoskog veza Utkane poruke – simboli i izričaji dviju kultura TahNibaa Naataanii, inozemna mentorica pete generacije Navajo tradicijskog rukotvorstva iz SAD-a, nizom predavanja u Zagrebu i Konavlima privukla je izniman broj motiviranih polaznika radionice

Tekst: Uredništvo kove koji nadilaze države i kontinente. U sklopu navedenoga projekta održa- rojekt Baština koja priča vaju su i dvije izložbe pod nazivom Ut- priče usporedio je fanta- kane priče – Woven Messages, jedna u stičan svijet dvaju zna- Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu, čajnih izričaja tekstilnog do sredine ožujka te druga u Zavičaj- P rukotvorstva. Jedan, iz nome muzeju Konavala u Ćilipima, do Hrvatske, iskazao je umijeće konavosko- sredine travnja 2018. ga veza, dok su iz SAD-a prenesena umi- Uz izložbe, Hrvatsko-američko druš- jeća u izradi i holističkom očuvanju ži- tvo organiziralo je i nekoliko stručnih vopisnih tapiserija Navajo – sjeverno- predavanja i interaktivnih radionica tra- američkih Indijanaca. dicijskoga tkanja Navajo Indijanaca i ko- TahNibaa Naataanii iskazala je mno- Hrvatsko-američko društvo već niz navoskoga veza, koje je vodila gošća iz gobrojnim gostima, polaznicima i mla- godina projektima univerzalnoga jezika SAD-a, TahNibaa Naataanii, Navajo In- dima na svojim slikovitim predavanjima kulture nadilazi granice država, konti- dijanka u petoj generaciji Navajo tkanja, i radionicama, koji su njezina predava- nenata, povijesnoga konteksta te spaja vrsna predavačica i svestrana pozna- nja u Zagrebu i Konavlima pohodili u ljude različitih uljudbi. Izložbama, pre- vateljica cijelog procesa Navajo tkanja, vrlo velikom broju, tajne očuvanja Na- davanjima, radionicama i koncertima od uzgoja ovaca, obrade i bojenja vune, vajo tradicijskog rukotvorstva, uputi- predstavljaju se autohtone baštine s ci- tkanja, do integralnog poduzetništva la ih u mudrosti holističkog pristupa u ljem očuvanja vrijednih tradicija i upo- temeljenog na održivu razvoju. Uz nju, očuvanju vrijednosti života u lokalnim znavanja javnosti s bogatstvom različitih stručni dio radionica držala je i ravnate- zajednicama, osnažila ih iskustvima o naslijeđa. Ove godine dva predstav- ljica Muzeja i galerija Konavala, Antoni- primjenjivosti održiva razvoja i mode- ljena tradicijska tekstilna rukotvorstva ja Rusković Radonić, ujedno i vrsna po- lima obnavljanja autohtonih vrijedno- iskazala su sasvim posebnu svijest, vri- znavateljica konavoskoga veza. Na prvi sti lokalnih kultura. jednosti i slikovni jezik simbola koji ba- pogled to su dva nespojiva svijeta i dvi- Više od 400 polaznika radionica Na- štine univerzalne komunikacijske zna- je različite kulture, no žene iz Konavala vajo tkanja i konavoskoga veza u Zagre- i Navaho Indijanke povezuje univerzal- bu i Konavlima potvrđuje kako posto- na svijest da se i vezovima i tkanjem, i u ji izniman interes za tradicijske običaje, njih utkanim simbolima, prenosi i čuva znanje i umijeće ovih dviju kultura i civi- tradicija i vjerovanja. lizacija. Hrvatsko-američko društvo sada djeluje na osiguravanju uvjeta da kra- Više od 400 polaznika jem 2018. izložbu Utkane priče – Woven radionica Navajo tkanja i Messages prenese u galerije New Yor- ka i Santa Fea, gdje bi i američkoj jav- konavoskoga veza u Zagrebu nosti približila posebnosti i vrijednosti i Konavlima potvrđuje kako ovoga projekta. n postoji izniman interes za ENG The Heritage Storytelling project contrasts two significant expressions of textile handicraft. tradicijske običaje, znanje i One, from Croatia, tells of the artistry of Konavle embroidery, while from the United States of Amer- umijeće ovih dviju kultura i ica we see the fabrication and holistic preservation of the lively tapestries of the Native American Nav- civilizacija. ajo people.

MATICA travanj 2018. 23 Subotica: Predstavljena knjiga Roberta Skenderovića o povijest podunavskih Hrvata Povijest borbe protiv asimilacije Naša je sudbina da smo na ovim prostorima uvijek bili izrazita manjina, osim u Subotici gdje smo dugo vremena bili izrazita većina, i da smo se morali stalno boriti za očuvanje svoje posebnosti, rekao je dr. Skenderović

tuta za povijest u Slavonskome Brodu, gdje Skenderović radi kao viši znanstveni suradnik. Autor knjige rekao je kako ovo djelo govori o borbi podunavskih Hrvata za očuvanje vlastitog identiteta. “Naša je sudbina da smo na ovim prostorima uvijek bili izrazita manjina, osim u Subotici gdje smo dugo vremena bili izrazita većina, i da smo se morali stalno boriti za očuvanje svoje posebnosti. To je posebice bilo teško u razdoblju 19. stoljeća kada je dolazilo do oblikovanja nacionalnih identiteta te su tada i asi- milacijski pritisci bili najveći.”

PLURALIZAM IDENTITETA Skenderović je mnogobrojnoj publici skrenuo pozornost i na pluralizam iden- Tomislav Žigmanov, Stevan Mačković, dr. sc. Robert Skenderović i dr. sc. Slaven Bačić titeta koji je pratio podunavske Hrvate tijekom povijesti, o čemu također ima Tekst: J. Dulić Bako (Hrvatska riječ) skih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca dr. sc. riječi i u knjizi. “Mi, podunavski Hrvati, Slaven Bačić, ravnatelj Povijesnog arhi- pojavljivali smo se u povijesnim nizovi- povodu praznika hrvat- va Subotice Stevan Mačković, a proči- ma pod različitim imenima. To je naša ske zajednice, dan nakon tano je i pismo predstojnika Hrvatsko- specifičnost. Zapisivali su nas kao Race, blagdana sv. Josipa, 20. ga instituta za povijest Podružnice za Katoličke Race, kao Dalmatince, Bunjev- ožujka Zavod za kulturu povijest Slavonije, Srijema i Baranje dr. ce, Šokce itd. Neka pogrešna analiza U vojvođanskih Hrvata sc. Stanka Andrića. O knjizi je govorio i mogla bi dovesti do zaključka da su (ZVHV) organizirao je predstavljanje sam autor, znanstvenik iz Zagreba, posve te grupe bile međusobno nepove- knjige dr. sc. Roberta Skenderovića Po- drijetlom iz Subotice, dr. sc. Robert zane. Međutim, želio sam u ovoj knjizi vijest podunavskih Hrvata (Bunjevaca i Skenderović. dokazati da to nije istina i za to postoje Šokaca) od doseljavanja do propasti Au- Knjiga je objavljena u sunakladi mnogobrojni povijesni dokazi”, rekao je stro-Ugarske Monarhije. Knjiga je pred- ZHVH-a i Podružnice za povijest Slavo- on i istaknuo kako je sve to bila poslje- stavljena u Velikoj vijećnici Gradske kuće nije, Srijema i Baranje Hrvatskoga insti- dica uvjeta u kojima su podunavski Hr- u Subotici, a o njoj su, kao i o Skende- rovićevu sveobuhvatnome znanstve- “Mi, podunavski Hrvati, pojavljivali smo se u povijesnim nom doprinosu za ovdašnje Hrvate, go- nizovima pod različitim imenima. To je naša specifičnost. vorili ravnatelj ZHVH-a Tomislav Žigmanov, pravni povjesničar i glavni i Zapisivali su nas kao Race, Katoličke Race, kao Dalmatince, odgovorni urednik Leksikona podunav- Bunjevce, Šokce itd.”

24 MATICA travanj 2018. vati živjeli te da nije do toga došlo nji- uspjeli da u pravome trenutku vrlo ja- Skenderović polazi od činjenice hovim izborom. sno, nedvosmisleno, kompetentno do- “Pluralizam identiteta bio je poslje- značimo stajališta koja nisu ideologijski da su bački Bunjevci dio širega dica uvjeta u kojima su živjeli. Bila je to određena, nego znanstveno utemeljena. bunjevačkog korpusa, tj. da ne žive posljedica njihova manjinskog položa- S ovom knjigom stavljena je jedna veli- samo u vojvođanskom dijelu Bačke, ja i nastojanja većinske zajednice da ka točka na te napore, napose kada su ih asimilira. Zato je ova knjiga zapravo u pitanju procesi 19. i početka 20. sto- nego i u Mađarskoj, hrvatskom povijest borbe protiv asimilacije, borbe ljeća”, rekao je on i dodao kako se ne primorju i da vuku podrijetlo iz protiv asimilacijskih pritisaka koji su ov- može jedna nacionalna zajednica ute- dje bili stalno prisutni”, rekao je autor. meljiti i dekretom proglasiti nakon 1945. Hercegovine. godine uz napomenu da to mogu samo NAJVAŽNIJI NAKLADNIČKI oni koji ne poznaju povijesne procese. na ovu temu pronašao mnoštvo doka- POTHVAT za, prije svega u razdoblju koje pokri- Da izvrsnosti knjige ključno pridonosi MNOŠTVO DOKAZA va ova knjiga. znanstvena utemeljenost naglasio je Pravni povjesničar i glavni i odgovorni Bačić je zaključio da iako u knjizi nig- to ravnatelj ZHVH-a Tomislav Žigma- urednik Leksikona dr. sc. Slaven Bačić re- dje izričito ne piše, osjeća se kako je ona nov, kao i da smatra kako ova knjiga kao je kako je dio istraživačkoga opusa nastala kao “svojevrsni znanstveni inat predstavlja najvažniji nakladnički pot- Roberta Skenderovića odredila činjeni- onima koji kvaziznanstvenim radovima hvat ove institucije od svih 50 naklad- ca da vuče korijene iz Tavankuta, gdje i pukim spekulacijama žele falsificirati ničkih jedinica koje su izdali od svoga mu je rođen otac. Također, Bačić je go- našu povijest dokazujući da smo u po- osnutka, u proteklih 10 godina. Žigma- voreći o Skenderovićevu znanstvenom vijesti bili nekakav samostalan narod nov je istaknuo i kako je ova knjiga do- djelovanju rekao kako se pokazuje kao nevezan s maticom hrvatskoga naroda”. bro došla kada je u pitanju aktualnost sljedbenik one struje istraživača povije- teme. “Znate da je pitanje identiteta Bu- sti podunavskih Hrvata čiji je najznačaj- PRIVLAČI ČITALAČKU POZORNOST njevaca više od dva desetljeća iznimno niji predstavnik bio akademik Ante Se- Ravnatelj Povijesnog arhiva Subotice živo i prisutno u području javnosti. O kulić. To je obrazložio činjenicom da u Stevan Mačković knjigu je ocijenio kao tome govori svatko, a kada svi govore svojim radovima, pa tako i u ovoj knjizi, djelo koje daje opsežan, sadržajan, sin- onda treba biti oprezan jer se često go- Skenderović polazi od činjenice da su tetički, cjelovit i sveobuhvatan pregled vori bilo što”«, rekao je on i dodao kako bački Bunjevci dio širega bunjevačkog povijesti podunavskih Hrvata Bunjeva- je vezano uz ovu temu u Srbiji znanost korpusa, tj. da ne žive samo u vojvođan- ca i Šokaca. Mačković je rekao kako ga koja dolazi iz hrvatskoga kulturnog pro- skom dijelu Bačke, nego i u Mađarskoj, se vrlo dojmilo, uz ostalo, što je u knjizi stora bila sasvim marginalizirana, iako hrvatskom primorju i da vuku podrije- objašnjeno odakle potječe ime Bunjevac. po njemu neosnovano jer je bilo neko- tlo iz Hercegovine, kao i da je korpus “Autor argumentirano iznosi tvrdnju da liko znanstvenih radova na ovu temu. kojemu pripadaju dio hrvatskoga na- se ono prvi puta pojavljuje tek 1622. u “Naši prinosi ostali su na margini in- roda. On je istaknuo i da je Skendero- Bačkoj. To je poznata činjenica, ali da teresa srbijanske znanosti, ali ipak smo vić tijekom višedesetljetnog istraživanja je do formiranja te subetničke oznake došlo još na dinarsko-svilajskim prostorima te da je odatle preneseno u Bač- ku s valovima selidbe manje je pozna- to”, rekao je on. U pismu koje je za ovu prigodu napisao predstojnik Hrvatskoga instituta za povijest - Podružnice za povijest Sla- vonije, Srijema i Baranje dr. sc. Stanko Andrić stoji da je knjiga u Slavonskome Brodu već počela privlačiti čitalačku pozornost koja je veća od prosječne. n

ENG A holiday in the Croatian community of Vo- jvodina after St Joseph’s on the 20th of March was the occasion for the presentation of Robert Sken- derović’s History of the Danube Region Croatians (Bunjevci and Šokci) from their Settlement to the Fall of the Austro-Hungarian Empire. The event was Brojna publika na predstavljanju knjige u subotičkoj Gradskoj kući hosted by the Institute for the Culture of Vojvodina Croatians.

MATICA travanj 2018. 25 Zagreb: Retrospektivna izložba Emanuela Vidovića u Umjetničkome paviljonu ‘Pasatist i modernist’ Povod za izložbu su dvije velike slikareve obljetnice - 65. obljetnica smrti i 150. obljetnica rođenja, koje su se poklopile sa 120. obljetnicom Umjetničkoga paviljona

kivao da će biti toliko avangardan i drzak prema konvencijama, a posljedica je bila da je ostao izvan svog vremena i živio u oskudici te početkom stoljeća nije imao nikoga kome je mogao prodati svoje slike.

ČOVJEK KOJI ZNA ŠTO HOĆE “Sve je ipak izdržao i dobar je primjer čo- vjeka koji zna što hoće, što može i čo- vjeka koji je cijeli život radio, svaki dan tijekom šezdeset godina. Poznato je njegovo stajalište da ne postoji nadah- nuće, nego je jedino nadahnuće rad”, istaknuo je. Prema Zidićevim riječima, “Pasatist i modernist” je antologijska, ali i retrospektivna izložba jer se Vidovića može pratiti u kontinuitetu, od najrani- Jasminka Poklečki jih do posljednjih djela - najstarije je iz Stošić i Igor Zidić 1896., a najmlađe iz 1953. godine. Nije koncipirana klasično kronološki, već Tekst: Uredništvo (izvor Hina) Foto: Hina ske moderne ovdje izlagao šest puta, što poveznicama među pojedinim ciklusi- nije niti jedan hrvatski slikar, pokazuje ma, a tri su najuočljivije - motiv splitske etrospektivna izložba kako je to prostor koji je on volio i koji luke, koju je slikao tijekom cijeloga ži- Emanuela Vidovića, “Pa- voli njega”, rekao je na otvorenju Igor vota, bilježeći promjene luke, ali i one satist i modernist”, koja Zidić, autor stručne koncepcije izložbe, u sebi samome, te interijera splitskih je sa 121 slikom prvo cje- izbora djela i likovnoga postava. Zidić i trogirskih crkava, odnosno interijera R lovito predstavljanje smatra kako od Vidovića, kao provinci- njegovih atelijera u koji se sa starošću opusa toga istaknutoga hrvatskog sli- jalca i oca devetero djece, nitko nije oče- sve češće povlačio. kara u posljednjih trideset godina, otvorena je 23. ožujka u Umjetničkome paviljonu u Zagrebu. Povod za izložbu su dvije velike slikareve obljetnice - 65. obljetnica smrti i 150. obljetnica rođe- nja, koje su se poklopile sa 120. obljetnicom Umjetničkoga paviljona. “Sama činjenica da je u 120 godina Umjetničkoga paviljona taj prvak hrvat- “Sama činjenica da je u 120 godina Umjetničkoga paviljona taj prvak hrvatske moderne ovdje izlagao šest puta pokazuje kako je to prostor koji je on volio i koji voli njega.”

26 MATICA travanj 2018. Među stotinjak slika, većinom ulja na Zidić smatra kako od Životopis platnu, su i “Ave Maria” i “Guidecca” iz Vidovića, kao provincijalca 1898. godine, “Sunčani poljubac” (1903.) Emanuel Vidović (Split, 1870. - Split, te jedna od najpoznatijih njegovih slika, i oca devetero djece, nitko 1953.) upisuje se sa sedamnaest godina “Angelus” iz 1906., a od onih koje su prvi nije očekivao da će biti toliko na Akademiju u Veneciji, ali je napušta put predstavljene su, primjerice, “Pra- i slika vedute kanala, lagune i motive iz skozorje u splitskoj luci” (1919./1921.) avangardan i drzak prema Chioggie. Nakon povratka u Split objav- i “Ribarske barke” (1908./1912.). Izlože- konvencijama. ljivao je karikature u humorističnome li- na su djela ranijega razdoblja, od 1898. stu Duji Balavcu i radio kao likovni peda- do 1921., razdoblja priprema za prije- gog. Slikao je motive iz Splita i Trogira u laz na tematiku interijera i mrtvih pri- posuđene su iz jedanaest hrvatskih in- tamnom, sjetnom ugođaju s naglaskom roda te same interijere crkava i atelije- stitucija i 35 privatnih zbirki. “Posebno na spiritualnost i poetičnost doživljaja. Na ra (1936. – 1942.), kao i mrtve prirode nas veseli što su nam privatni vlasnici jubilarnoj izložbi 1929., uz nekoliko slika (1938. - 1952.). posudili svoje umjetnine jer su među mrtve prirode u gvašu, izlazi i veliko dje- njima i djela koja se sada premijerno lo koje je značilo apsolutnu zrelost u ovo- POSUDBE PRIVATNIH VLASNIKA pokazuju”, dodala je. me žanru: Stara lutka iz 1928., ujedno je “Emanuel Vidović važan je Umjetničko- Otvorenje u Umjetničkome paviljo- mrtva i živa, naslikana u zelenkasto-sme- me paviljonu zato što nas veže duga nu okupilo je niz predstavnika hrvatsko- đem tonalitetu, diskretno kao cijeli aran- povijest, prvu samostalnu izložbu ov- ga kulturnog i javnog života, a izložbu je žman. Od 1930. do 1935. Vidović ponovno dje je imao 1903. godine, nakon toga je otvorio zagrebački gradonačelnik Milan izlazi u prirodu, u Trogir, grad svojeg dje- imao još samostalnih izložbi, a važna je Bandić. Uz Umjetnički paviljon, gdje se tinjstva. Trogir poslije kiše, Luka u Trogiru, retrospektiva iz 1971., koju je također može razgledati do 13. svibnja, izložbu Luka u sutonu mala su remek-djela koja radio Igor Zidić”, rekla je Jasminka Po- organizira Muzej grada Splita, u čijoj će se odlikuju slobodom rukopisa tipičnom klečki Stošić, ravnateljica Umjetničkoga Galeriji Emanuel Vidović biti postavlje- za Vidovićev izraz krajolika. Sljedeće raz- paviljona u Zagrebu. Vidovićeve slike na od lipnja do rujna. n doblje posvećeno je mrtvoj prirodi, to su predmeti koji su nekoć imali svoj život, a zatim su u neredu slikarskog atelijera dobili drugi život. Posljednjih godina radio je u postelji ili naslonjaču, slikao je sve čega se sjetio - Trogir, Split, pa i mjesto svoga školovanja Chioggie. Potkraj života naslikao je Mrtvu prirodu sa satom, jednu od njegovih najljepših slika. Prvog lipnja 1953. umro je stari slikar, a njegove slike ostale su kao podsjetnik na mnoga pod- neblja i mogući prototipovi za mnoge Vi- dovićeve sljedbenike.

ENG The Art Pavilion in Zagreb is staging the Pas- satist & Modernist retrospective exhibition of the work of Emanuel Vidović. With 121 paintings this is the first comprehensive showing of the oeuvre of this prominent Croatian artist.

MATICA travanj 2018. 27 Ika Perica Renom Marcel - hrvatska aktivistica iz Francuske Neumorna Ika i njezin raznovrsni aktivizam Njezina pojačana aktivnost vezana uz hrvatsku zajednicu u Parizu počinje otkako je 1989. pariški nadbiskup Lustiger ustupio Hrvatima, za potrebe katoličke misije, crkvu sv. Ćirila i Metoda u 20. arondismanu

upravo ovdje u velikoj dvorani”, prisjeća se Ika i odvodi nas u dvoranu i pokazuje gdje je bio njezin radni stol. “Evo, tu kraj ovog stupa sam sjedila.” S ‘Tehnikom’ odlazi 1981. na jedno gradilište u Alžir. Bio je to za Iku sud- bonosni boravak u stranoj zemlji jer je ondje upoznala svoga budućeg muža. “Romeo Renom Marcel je Francuz kata- lonskih korijena. Unatoč tome što ja nisam znala francuski, a on samo slabo govorio strane jezike, razumjeli smo se bez puno riječi i ubrzo zaljubili.” U ljeto iste godine Romeo je posjetio Iku u Za- grebu, zatim su zajedno otišli k njezinim roditeljima u Nečven, gdje su upriliče- ne zaruke. Ni ondje, uz čašicu domaćeg

Hrvatsku zahvaćaju ratni sukobi - katolička misija u Parizu postaje centar za prikupljanje Ika Perica Romeo u njenoj hrvatskoj vesti humanitarne pomoći, a Ika je među najaktivnijima. Tekst: Hrvoje Salopek ljoprivrede – vinogradarstva i stoke, a Foto: Privatna zbirka; S. Radoš otac je radio u obližnjem rudniku bok- Katarina i Marina Sabljak, sestre iz Vukovara kojima je otac poginuo u sita”, kaže Ika i dodaje kako je već s 13 Vukovaru - koje je gđa Perica Romeo vodila edavno nas je posjetila godina napustila rodno selo i otišla u ambasadoru Francuske u Zagreb dugogodišnja pretplat- Zagreb. “U Zagrebu, na Ferenščici, ži- nica Matice iz Francuske, vjela je moja starija sestra Marija. Imala gđa Ika Perica Renom je sinčića kojeg je trebalo čuvati pa me N Marcel. Riječ je o istaknu- pozvala. Tako sam se preselila k njoj u toj hrvatskoj aktivistici koja je posebice Zagreb gdje sam završila osmoljetku, a tijekom Domovinskoga rata bila vrlo zatim srednju građevinsku.” aktivna u raznim hrvatskim udrugama u Francuskoj. Ika je rođena 1954. u selu RAD U ALŽIRU Nečvenu, u šibenskom zaleđu, na po- Ika se zaposlila u struci, a uz rad studi- dručju poznatom i kao Promina. Odra- rala je arhitekturu. Diplomirala je 1980. sla je u velikoj obitelji - otac Paško i maj- “Radila sam u građevinskoj tvrtki ‘Teh- ka Marija imali su čak 12-ero djece. nika’ koja je, zanimljivo, imala svoj pro- “Živjeli smo jako siromašno, od po- jektantski biro u zgradi Matice iseljenika,

28 MATICA travanj 2018. Nije dugo potrajalo i Hrvatsku za- Dore, udruge koja je pomagala ratnoj hvaćaju ratni sukobi. Katolička misija siročadi. Kaže kako je među Francuzi- postaje centar za prikupljanje huma- ma pronašla čak 20 kumstava za Dorine nitarne pomoći, a Ika je među najak- štićenike. “Osobno sam preuzela kum- tivnijima. Prisjeća se mnogih aktivista stvo za dvije male Vukovarke – sestre iz Pariza iz tih teških, ali slavnih dana: Katarinu i Marinu Sabljak, čiji je otac ne- “Jozo Radić, Petar Marinić, Ivanka i Lju- stao tijekom rata u Vukovaru”, kaže Ika. bo Vrdoljak, Duško Skender, Tomislav Domovinski rat bio je tragičan za Iku i Plazanić, Neda i Lino Žagar, Ana Per- njezinu obitelj. “Moje selo bilo je pod kušić, Mariza i Meli Melidonian, Lucija srpskom okupacijom. Našu kuću Srbi Mandić, Arambašin, Zlojo, Frka Pete- su spalili i porušili. Htjeli su nam zatrti

“Imam u planu osnovati udrugu ‘Prijateljstvo Hrvatske i Normandije’ koja bi se zalagala za bratimljenje gradova i regija, Ika sa sinom Ivanom, 1983. u Parizu poticala bi kulturnu i gospodarsku razmjenu.”

vina i uz slasnu janjetinu s ražnja, nije šić, Pavia i Rade Raić, Mara i Ante Vujić, sjeme. A najteže nas je pogodila pogibi- bilo problema u sporazumijevanju. Ro- Paško Dizdar, Marko Boban… teško se ja brata Milana koji je nagazio na minu. meo je Iku zatim odveo u Francusku, svih ovaj čas sjetiti.” Do danas ne znamo gdje su njegovi po- koja će postati njezin novi dom. “Toč- Navodi kako ju je poznati biznismen smrtni ostaci”, suznih očiju priča Ika. no na Staru godinu 1981. vjenčali smo Branko Perkov, koji je u poznatom zimo- se u gradu Soisy-sous-Montmorency, u valištu Val Thorensu posjedovao neko- AKTIVNA ČLANICA HSK-A parišoj regiji. Iduće godine rodila sam liko hotela, opunomoćio da u njegovo Od osnutka Hrvatskoga svjetskog kon- Ivana, a Marija 1988.”, priča Ika i doda- ime prikuplja pomoć i dopremi u Šibe- gresa aktivna je članica iz Francuske. Su- je kako je francuski brzo naučila. Zapo- nik. “Preko Malteških vitezova organizi- djelovala je u radnoj skupini za obnovu, slila se u struci i radila za velike građe- rali smo brod koji je dopremio huma- razvoj i demografiju. “Mnogi prijatelji iz vinske tvrtke. nitarnu pomoć za šibensku bolnicu iz Kongresa često su me pitali zašto se ne Francuske izravno u Šibenik jer je ko- vratim u Hrvatsku. Naravno da sam to HRVATI U PARIZU pneni put bio vrlo nesiguran.” željela. No, suprug mi je obolio od po- Njezina pojačana aktivnost vezana uz Ika nam priča kako je tijekom Do- liartritisa, sinovi su se još školovali. Jed- hrvatsku zajednicu u Parizu počinje ot- movinskoga rata njezin stan pretvo- nostavno, nisam mogla.” Zbog muževlje- kako je 1989. pariški nadbiskup Lusti- ren u skladište humanitarne pomoći. ve bolesti koja je uzrokovala invalidnost ger ustupio Hrvatima, za potrebe kato- No, nije se u Hrvatsku slala samo hu- Ikina obitelj preselila se u Normandiju, ličke misije, crkvu sv. Ćirila i Metoda u manitarna pomoć. “Nekoliko puta do- u toplice Bagnoles-de-l’Orne. Gradić je 20. arondismanu. “Zgrada je bila u za- vozili smo oružje u Hrvatsku, skriveno udaljen oko 250 km od Pariza tako da puštenom stanju i trebalo ju je potpu- u vuni za pletenje. Sjećam se kad smo su i Ikine aktivnosti vezane uz hrvatsku no obnoviti. Hrvati su dali sve od sebe, s dva kombija, u kojima je bilo skrive- zajednicu silom prilika znatno smanje- uložili puno truda i novca i od nje nano oružje, prelazili državne granice, a ne. No, ni ondje Ika politički ne miru- pravili pravi mali dragulj. Zamislite, čak na svakoj sam umirala od straha da ga je. Godine 2001. kandidirala se na listi smo za pod i oltar nabavili brački mra- carinici ne nađu. Ali, hvala Bogu, sretno Demokratskih liberala za lokalne izbore. mor kako bismo crkvi dali pečat naše smo stigli u Zagreb.” domovine. Uredili smo i lijepe popratne prostorije te dvoranu za priredbe”, pri- MISE ZA HRVATSKU sjeća se Ika i spominje kako su u to vrije- “Trudili smo se i na političkome planu po- me u misiji službovali svećenici Zorislav moći napadnutoj domovini. Pisala sam Nikolić, Božidar Nagy i mons. Zdravko pisma, peticije, nosila sam u francuski Ostojić. Bilo je to vrijeme prvih slobod- parlament zastupnicima dokumente o nih izbora u Hrvatskoj. Ika je ushićena stradanju Hrvatske. Organizirali smo naglim promjenama u Hrvatskoj i po- mise za Hrvatsku. Htjeli smo da pred- staje članica HDZ-a. “Sve sam nas učla- sjednik Mitterrand svojim utjecajem za- nila u HDZ, i muža i sinove.” Prisjeća se ustavi rat. Na žalost, Francuska je uglav- i kako su tada u misiji gostovali mnogi nom bila prosrpski orijentirana i takvo istaknuti hrvatski političari - Žarko Do- raspoloženje vrlo teško se mijenjalo.” Crkva sv. Ćirila i Metoda u 20. pariškom arondismanu mljan, Jure Radić, Stipe Mesić… Ika postaje vrlo aktivna suradnica

MATICA travanj 2018. 29 Tekst: Josip Humjan Foto: Novi Za razumijevanje činjenica zašto iseljenik; Iseljenički muzej je inicijativa za otvaranje Iseljeničkoga muzeja u centraliziranoj državi poput rvatske zemlje od kra- Kraljevine Jugoslavije niknula upravo ja 19. stoljeća svjedoče u Zagrebu i Splitu i realizirana u tim masovnom iseljavanju gradovima 1930-ih godina potrebno je svog stanovništva. Ise- uzeti u obzir nekoliko čimbenika. Naj- H ljavanje je tada, kao i važniji je činjenica što su zapadni kra- danas, veliki društveni, ekonomski i jevi južnoslavenske države imali dugu politički problem. Iako su razne vlasti iseljeničku tradiciju i velik broj iselje- nakon 1918. godine tvrdile da se bri- nika, dok su istočni imali znatno ma- nu o rješavanju tog problema, rezul- nje iseljenika. Dakle, Zagreb je u no- Ika Perica Romeo 1990-tih tati njihova rada redovito su pokazi- voj državi bio okružen krajevima koji vali da je njihov su imali dugu iseljeničku Kampanju je sama financirala. “Nisam angažman nedostatan. Iako je krajem tradiciju, a ujedno je bio prošla. Bila sam neiskusna. Sad znam Jedan od aspekata koji najveći grad u zapadno- kako stvari stoje i kandidirat ću se po- simbolički govori o izo- 2017. godine me dijelu Kraljevine te novno na sljedećim izborima. Optimi- stanku sustavne iselje- otvoren Virtualni stoga prikladan za Ise- stična sam. Uz to, ovaj put izborni rezul- ničke politike je neposto- muzej iseljeništva ljenički muzej. Međutim, tati moraju zadovoljiti žensku kvotu…” janje iseljeničkoga Zagreb je odabran i zbog Ika je sad umirovljenica. Sinovi su muzeja. Dalmacije, on činjenice što se u njemu odrasli i rade. Muž Romeo je teški in- još uvijek nije nalazio velik broj struč- valid vezan za invalidska kolica i zahtije- ISELJENIČKI ZAPAD njaka koji su se brinuli o va veliku skrb. “Imam u planu osnovati Iako je krajem 2017. go- u potpunosti iseljeničkom pitanju i koji udrugu ‘Prijateljstvo Hrvatske i Nor- dine otvoren Virtualni dovršen. su mogli sudjelovati u or- mandije’ i već ima dosta zainteresira- muzej iseljeništva Dal- ganiziranju institucije po- nih. Udruga bi se zalagala za bratimlje- macije, on još uvijek nije u potpunosti put Iseljeničkoga muzeja. nje gradova i regija, poticala bi kulturnu dovršen. U trenutku realizacije tog Inicijativa je krenula iz Iseljeničko- i gospodarsku razmjenu. Treba omogu- projekta to ipak neće biti prvi iselje- ga komesarijata i Saveza organizacija ćiti da se naši proizvodi mogu kupiti u nički muzej u Hrvatskoj. U Kraljevini iseljenika. Prva institucija bila je držav- Normandiji…” Jugoslaviji postojala su dva iseljenič- na, a druga je bila (formalno) privatna Napominje kako je nedavno pariška ka muzeja, jedan u Zagrebu, otvoren organizacija koja je okupljala iseljeni- nadbiskupija oduzela hrvatskoj zajedni- 1936. i drugi u Splitu (formalno po- ke povratnike uglavnom iz zapadnih ci crkvu sv. Ćirila i Metoda te nudi jed- družnica zagrebačkoga muzeja) otvo- i priobalnih krajeva Kraljevine. Obje nu drugu za misiju. “Nećemo dati našu ren 1937. godine. organizacije imale su sjedište u Zagre- crkvu! Sad kad smo je prekrasno uredili tjeraju nas van. To nećemo dopusti- ti. Borit ćemo se dok nam našu crkvu ne vrate!” Pri odlasku Ika na leđa stavlja naprtnjaču s hrpom papira. “Nosim dokumentaciju vezanu za ostvarivanje dijela mirovine ostvarene u Hrvatskoj. Pokrenut ću sudski spor i namjeravam ga dobiti. Želim da mi vrate zaostat- ke. Iako je riječ o simboličnoj mirovini, neću odustati.” Jedno je sigurno – neumorna Ika nikad ne odustaje. n

ENG The CHF was recently visited by French resident Ika Perica Renom Marcel, a long-standing sub- scriber to our Matica magazine. She is a prominent Croatian activist that took a leading role in a num- ber of Croatian associations in France during the Homeland War for independence.

30 MATICA travanj 2018. Kratak vijek iseljeničkih muzeja u Zagrebu i Splitu Kad će Hrvatska dobiti ponovno iseljenički muzej? Iseljenički muzej u Zagrebu otvoren je 7. travnja 1936. godine u Branimirovoj ulici 15. Za voditelja Muzeja imenovan je Milostislav Bartulica. Podružnica Muzeja otvorena je u Splitu 6. svibnja 1937.

Bartulica. Podružnica Muzeja otvorena je u Splitu 6. svibnja 1937. godine na adresi Bernardov prolaz 1. Kustos po- družnice bio je Ivan Frano Lupis-Vukić. Smisao otvaranja iseljeničkih muzeja bio je prezentirati jugoslavensko iseljeničko iskustvo te konstruirati i nje- govati kolektivno sjećanje na njega, me- đutim, ispunjenje te zadaće nije po- drazumijevalo objektivnost. Određeni segmenti iseljeničke problematike namjerno su se naglašavali, dok se druge namjerno zanemarivalo. Treba odmah spomenuti da su materijali o hrvatskom iseljeništvu činili znatan udio u oba mu- zejska inventara te da se suradnja Muze- ja s hrvatskim iseljeničkim organizacijama u inozemstvu održavala bez ikakvih (zabilježenih) teškoća. Međutim, razlog za sumnju da je do nekih manjih mani- pulacija možda došlo su osobe i insti-

bu i bile su iznimno dobro povezane s vlastima u Beogradu, prije svega s Mini- starstvom socijalne politike i narodnog zdravlja, pod čiju je ingerenciju spada- la iseljenička problematika. Iseljenički muzej u Zagrebu formalno je osnovan 1933., ali nije bio otvoren sve do 1936. godine. Razlozi tako kasnog otvaranja leže u činjenici da je materijale za postav prvo trebalo skupiti, što se radilo učestalim javnim pozivima, privatnim vezama i sl. Osim toga, postojali su fi- nancijski i organizacijski problemi, kao i teškoće s pronalaskom prostora.

IVAN FRANO LUPIS-VUKIĆ Iseljenički muzej u Zagrebu konačno je otvoren 7. travnja 1936. godine u Brani- mirovoj ulici 15 na drugom katu. Za voditelja Muzeja imenovan je Milostislav

MATICA travanj 2018. 31 tucije zadužene za iseljeničke muzeje, Postoje dokazi o formalnome Države Hrvatske 1941. godine Muzeji a koje su, ako već nisu bile projugosla- se, izgleda, zatvaraju. Postoje dokazi o venski orijentirane, ipak bile lišene an- otvorenju Muzeja za vrijeme formalnom otvaranju Muzeja za vrije- tijugoslavenskih stajališta. NDH u Zagrebu koji je vodio me NDH u Zagrebu koji je vodio Milo- Milostislav Bartulica, ali stislav Bartulica, ali gotovo je sigurno NAGLAŠAVANE ODREĐENE TEME da taj muzej nikada nije funkcionirao. Treba napomenuti da je najveći dio in- gotovo je sigurno da taj muzej ventara podružnice Muzeja u Splitu čini- nikada nije funkcionirao. NIKADA REALIZIRANO lo gradivo Jugoslavenske narodne obra- Nakon 1945. godine postojale su vrlo ne. Radilo se o organizaciji koja je bila ozbiljne inicijative da se takva vrsta mu- projugoslavenski orijentirana – za vri- vane, treba napomenuti da se velik dio zeja ponovno otvori, ali to nikada nije jeme Prvoga svjetskog rata okupljala je postava Muzeja nije odnosio na tu vrstu realizirano. Prvi ozbiljniji napori u tom (gotovo isključivo) dalmatinske iseljeni- gradiva. Od ostalih izložbenih materijala smjeru učinjeni su 1956. godine kada ke iz Južne Amerike i organizirala ih u treba spomenuti iseljeničko novinstvo, su održane tri iseljeničke izložbe (Za- raznim aktivnostima s ciljem rušenja iseljeničke organizacije u inozemstvu, greb, Rijeka i Split) koje su, prema Bar- Austro-Ugarske Monarhije i stvaranja iseljeničke crkve i škole, iseljeničke do- tuličinu prijedlogu, trebale činiti jezgru južnoslavenske države. znake, zatim materijale o istaknutim ise- budućega Muzeja. Izložba je kasnije Iako su zbog pragmatičnih i politič- ljenicima, građu o jugoslavenskoj iselje- kritizirana zbog nedostatka sadržaja kih razloga određene teme bile naglaša- ničkoj službi itd. Nastankom Nezavisne iz “revolucionarnog” rada iseljeništva, njihova doprinosa Narodnooslobodi- lačkome pokretu i poslijeratnoj obno- vi, što vrlo jasno govori u prilog da je nova vlast, kao i u vrijeme Kraljevine, nastojala izgraditi kolektivno sjećanje o iseljenicima. Iseljeničke izložbe očito su dobro odjeknule jer se ubrzo poče- lo raditi na skupljanju gradiva za novi Muzej (s posebnim obzirom na NOP), a sve je organizirala Matica iseljenika Hr- vatske. Iako je ova inicijativa bila ozbilj- na nakon 1960-ih, imamo samo rijetke spomene iseljeničkoga muzeja. Nedo- statak povijesnih izvora onemoguću- je nam da razaznamo razloge zašto se više nije ozbiljno raspravljalo o otvorenju takvoga muzeja. n

ENG A museum of emigration was opened in Za- greb in 1936, with Milostislav Bartulica appointed to head it, followed by a branch of the museum in Split in 1937. Both museums were shut down in 1941 as the former Yugoslavia was engulfed in war.

32 MATICA travanj 2018. Predsjednica Republike u posjetu državnicima i hrvatskim zajednicama Južne Amerike ‘Cijela jedna Hrvatska živi izvan granica svoje zemlje’ “Želim zajedno s vama raditi na stvaranju pozitivne klime u kojoj će se svaki iseljenik osjećati dobrodošao u zemlju svojih predaka”, rekla je predsjednica Grabar-Kitarović u Buenos Airesu

Tekst: Uredništvo (izvor: Ured predsjednice) Foto: Ured predsjednice; Hina

redsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović boravila je sredinom ožujka u Južnoj Americi, u službe- P nom posjetu Argentini i Čileu, kao i u radnome posjetu Brazilu, u dijelu svijeta u kojemu živi jedna od najbrojnijih hrvatskih zajednica. Prema podacima Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan RH smatra se da danas u Argentini živi oko 250.000, u Čileu oko 200.000, a u Brazilu oko 20.000 iseljenih Hrvata i njihovih potomaka. Osim jačanja bilateralnih odnosa s ključnim državama u Južnoj Ameri- Luján: Hodočašće hrvatske zajednice ci, upravo su susreti s hrvatskim zajednicama bili najvažniji sadržaj posjeta predsjednice Republike ovim trima dr- Službeni posjet Argentini predsjed- i kulture te čine važnu poveznicu u od- žavama. Podsjetimo, Argentinu je dav- nica je započela 11. ožujka u mjestu nosima dviju država. ne 1994. godine posjetio prvi hrvatski Luján gdje se pridružila godišnjem ho- U nastavku posjeta Argentini pred- predsjednik Franjo Tuđman, a kada je dočašću hrvatske zajednice. Svetu misu sjednica se susrela s potpredsjednicom riječ o Čileu zadnji je tamo bio predsjed- predvodio je fra Jozo Peranić na hrvat- Argentine i predsjednicom Senata Ga- nik Stjepan Mesić 2005. godine. skome jeziku. Nakon susreta s pred- brielom Michetti, s kojom je razgovara- stavnicima hrvatske zajednice u Lujánu, la o hrvatskim iseljenicima u Argentini predsjednica se u mjestu Cortines su- spomenuvši, uz ostalo, kako djelovanje srela s dijelom hrvatske zajednice, fra- lektorata hrvatskoga jezika na sveučili- njevcima i časnim sestrama. štima u Buenos Airesu i Rosariju uveli- ke pridonosi ne samo očuvanju hrvat- ISELJENICI VAŽNA POVEZNICA skoga jezika u hrvatskim zajednicama, Svečanim dočekom i bilateralnim su- već i snažnijoj vidljivosti hrvatske kul- sretom s predsjednikom Republike Ar- gentine Mauricijem Macrijem započeo Službeni posjet Argentini je drugi dan službenoga posjeta Argen- tini. U razgovoru je predsjednica nagla- predsjednica je započela 11. sila kako u Argentini živi veliki broj pri- ožujka u mjestu Luján gdje se padnika hrvatske zajednice koji su vrlo Policijska akademija “Juan uspješni u izgradnji argentinskoga druš- pridružila godišnjem hodočašću Vucetich” u gradu La Plati tva na planu gospodarskih djelatnosti hrvatske zajednice.

MATICA travanj 2018. 33 Svečanost uručenja S predstavnicima hrvatske zajednice u Punta Arenasu odličja u pokrajini Antofagasti

ture u Argentini. U Gradskoj skupštini U gradu Rosariju predsjednica de Croacia” kojoj je uručila Povelju RH grada Buenos Airesa predsjednici je do- i susretom s predstavnicima hrvatske dijeljena povelja “Visoko poštovane go- je posjetila Hrvatski kulturni zajednice. U gradu Rosariju, u pokrajini šće Buenos Airesa”, a zatim se susrela centar gdje se susrela Santa Fe, predsjednica je posjetila Hr- s predstavnicima hrvatske zajednice te s članovima hrvatske vatski kulturni centar gdje se susrela s uručila odlikovanja i priznanja RH ista- članovima hrvatske iseljeničke zajed- knutim pojedincima, udrugama i klubo- iseljeničke zajednice te nice te nazočila svečanosti ponovnog vima hrvatskog iseljeništva u Argentini. nazočila svečanosti ponovnog otvaranja Konzulata RH te je tom prigodom izrazila zadovoljstvo što će oko ODLIKOVANI POJEDINCI I UDRUGE otvaranja Konzulata RH. deset tisuća Hrvata ponovno imati na Hrvatski narod u Argentini, kao malo usluzi svoju konzularnu misiju. koji narod u svijetu, očuvao je svoj iden- spomen-ploču Ivanu Vučetiću, izumite- Službeni posjet Čileu predsjednica titet, jezik i običaje unatoč svim nužnim lju suvremene daktiloskopije. Govoreći je započela sudjelovanjem na Gospo- prilagodbama koje nameće život u dru- o tome slavnome Hrvatu predsjednica darskome forumu u Santiagu de Chileu. goj domovini. “Cijela jedna Hrvatska živi je ustvrdila da “njegovo ime danas nosi Predstavnici petnaest hrvatskih tvrtki izvan granica svoje zemlje i to nikada ne Policijska akademija u La Plati i Centar činili su hrvatsko izaslanstvo koje je na smijemo zaboraviti. Želim zato zajedno za forenzična ispitivanja, istraživanja i forumu tražilo nove poslovne prilike. s vama raditi na stvaranju pozitivne kli- vještačenja hrvatske policije u Zagrebu”. me u kojoj će se svaki iseljenik osjećati U nastavku posjeta predsjednica je po- PODUZETNICI HRVATSKOG dobrodošao u zemlju svojih predaka”, sjetila Hrvatski klub kulture “Doc Sud” i PODRIJETLA rekla je predsjednica. Školu časnih sestara “Cristo Rey”, a na Hrvatsku predsjednicu primio je čilean- Redom Danice hrvatske s likom Ka- Trgu Republike Hrvatske u Buenos Ai- ski predsjednik Sebastian Piñero, nakon tarine Zrinske za osobite zasluge u osni- resu položila je cvijeće pred skulpturom čega su izaslanstva dviju država održala vanju i djelovanju hrvatskih vjerskih sre- Majke hrvatskoga useljenika. bilateralni sastanak. Prilikom razgovora dišta “Alojzije Stepinac” i “Sveti Nikola Posljednjega dana službenoga po- predsjednica je istaknula kako dvije dr- Tavelić”, socijalnoj skrbi za pripadnike sjeta Argentini predsjednica je posjeti- žave povezuje mnogobrojna i uspješna hrvatskog iseljeništva u Argentini pola istaknutu hrvatsku zajednicu u gra- hrvatska zajednica u Čileu, dok znača- stumno je odlikovan fra Lino Pedišić. du San Miguelu de Tucumánu. Posjet jan doprinos čileanskom gospodarstvu Za osobita postignuća u Argentini Re- je započela u školi “Instituto República daju čileanski poduzetnici hrvatskoga dom hrvatskoga pletera odlikovani su dr. sc. Catalina Ines Lonac, Dražen An- Susret Predsjednice s predstavnicima tun Juraga, Nikola Nakić, Josip Puches, hrvatske zajednice u São Paulu Tomislav Pavičić i Arsen Petrošić. Re- dom hrvatskoga pletera za svoj rad u Urugvaju odlikovan je dr. sc. Eduardo Rodolfo Antonich, a isto odlikovanje primio je Hugo Emanuel Estigarribia Villasanti za svoj rad u Paragvaju. Po- velje RH dodijeljene su mnogobrojnim hrvatskim udrugama.

OTVOREN KONZULAT U ROSARIJU Hrvatsko izaslanstvo bilo je i u Policij- skoj akademiji “Juan Vucetich” u gradu La Plati gdje je predsjednica otkrila

34 MATICA travanj 2018. S predstavnicima hrvatske zajednice u Santiagu de Chileu

podrijetla koji predstavljaju veliki po- i dugogodišnji doprinos u promicanju bén Cvjetković Katušić Redom Danice tencijal za unapređenje gospodarske hrvatske baštine, jezika, kulture i spor- hrvatske s likom Antuna Radića. Pove- suradnje. U tom kontekstu Grabar-Ki- ta te očuvanju hrvatskoga identiteta u lju RH predsjednica je dodijelila klubo- tarović je navela ulaganja Lukšić Grupe Boliviji predsjednica je dodijelila udruzi vima Club Croata, Club Deportivo Sokol u hrvatski turistički sektor. Sociedad Croata de Beneficencia – Co- Croata, klubu Comité Social de Damas Predsjednica se susrela 16. ožujka chabamba – Bolivia, kao i udrugama u Croatas te Malim novinama. U nastav- s predstavnicima hrvatske zajednice u Čileu Estadio Croata, Corporacion Cul- ku dana predsjednica je posjetila i Hr- Santiagu de Chileu te tom prigodom po- tural Chileno Croata “Domovina”, CPE- vatski klub u Punta Arenasu i susrela jedincima, udrugama i klubovima uru- AC i CROCHAM. se s gradonačelnikom Punta Arenasa čila odlikovanja i priznanja RH. Istaknu- Predsjednica je tijekom posjeta Či- Claudijem Radonichem te obišla i druga la je kako možda nigdje u svijetu kao u leu posjetila grad Punta Arenas, gdje mjesta značajna za hrvatsku zajednicu. Čileu nema toliko Hrvata i osoba hrvat- se susrela s upraviteljem pokrajine Ma- skog podrijetla prisutnih u svim sloje- gallanes i čileanskoga dijela Antarkti- MASLINA U PARQUE CROACIA vima društva. ke Christianom Mathesonom Villanom, Posljednjega dana službenoga boravka predstavnicima hrvatske zajednice u u Čileu predsjednica Hrvatske posjetila ‘HRVATSKI’ PUNTA ARENAS Punta Arenasu te gospodarstvenicima je Antofagastu, pokrajinu na krajnjem Redom Ante Starčevića odlikovan je pokrajine Magallanes. Osvrnuvši se na sjeveru Čilea, gdje se susrela s upravite- akademik Antonio Skármeta Vranicic. podatak kako danas u Punta Arenasu ljem pokrajine Marcom Antonijem Dia- Redom Danice hrvatske s likom Marka živi oko 50% stanovnika hrvatskog po- zom Muñozom s kojim je razgovarala o Marulića postumno je odlikovana Lilia drijetla, rekla je kako je ne čudi što uli- suradnji Hrvatske i pokrajine Antofaga- Justina Garafulich Yankovich, a Redom ce i trgovi nose hrvatska imena te što ste. Predsjednica se susrela s predstav- Danice hrvatske s likom Blaža Lorkovi- zajednice žena i vatrogasna društva, nicima hrvatske zajednice. Postumno je ća odlikovan je mr. sc. Nicolai Dirk Ba- spomenici i natpisi svjedoče o dubo- Lenki Franulic Zlatar dodijelila odlikova- ković Hudig. Redom Danice hrvatske s kim tragovima koje su Hrvati ostavili u nje Reda hrvatskoga pletera te Povelje likom Franje Bučara odlikovan je Neven ovome gradu. RH udrugama Sociedad Croata de So- Ivan Ilić Alvarez, a Redom hrvatskoga Za osobitu posvećenost i izniman corros Mutuos i Club de Deportes “Hrvat- pletera za doprinos hrvatskoj zajedni- doprinos jezičnoj edukaciji potomaka ski sokol”. U nastavku programa pred- ci u Boliviji odlikovan je Robert Jakubek. hrvatske iseljeničke zajednice predsjednica je zasadila maslinu u Parque Povelju Republike Hrvatske za izniman sjednica je postumno odlikovala Ru- Croacia, posjetila dobrovoljno vatroga- sno društvo Dalmacija, Društvo “Hrvat- Posjet hrvatskoj zajednici u ski sokol” i Hrvatski klub Antofagasta. San Miguel de Tucumanu Dvodnevni radni posjet Brazilu predsjednica je započela susretom s guver- nerom države São Paulo Geraldom Alc- kminom. U nastavku radnoga posjeta Brazilu predsjednica se susrela s predstavnicima hrvatske zajednice koja je najbrojnija upravo u São Paulu te tom prigodom uručila povelje RH udrugama “Croatia Sacra Paulistana” i “Druš- tvo prijatelja Dalmacije”. n ENG Croatian President Kolinda Grabar-Kitarović was in South America in mid-March on official visits to Argentina and Chile and a working visit to Brazil, a part of the world home to some of the largest eth- nic Croatian communities.

MATICA travanj 2018. 35 Povijest i aktivnosti Hrvatsko-talijanske udruge u Rimu Zajedno – Insieme Dana 29. prosinca 1993. Mirko Šikić, Marko Latinčić, Anđelko Berić zajedno s oko 400 članova i uz pomoć Veleposlanstava RH u Rimu te Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima osnivaju Hrvatsko-talijansku udrugu

Svjetlana Lipanović potpredsjednica Druženje članova Hrvatsko-talijanske udruge iz Rima Hrvatsko-talijanske udruge iz Rima

Tekst: Svjetlana Lipanović udrugama kao što su: Amici di Dubrov- je da bi se angažirali i talijanski prijate- nik (Prijatelji Dubrovnika) iz Tranija i Ter- lji čija je potpora bila potrebna, poseb- eć cijeli niz godina u Vječ- nija, Italia Nostra, Mecenate 90 te isto- no među utjecajnim osobama u politici, nome gradu postoji i dje- dobno s udrugama iz Trsta i Milana. kulturi i sportu. Među uglednim člano- luje Hrvatsko-talijanska Akcije su bile usmjerene na obno- vima svakako treba spomenuti velepo- udruga/Associazione Ita- vu spomeničke baštine u Dubrovniku slanike prof. dr. Ivu Livljanića, prof. dr. V lo-Croato, osnovana te obnovu zapaljenih krovova kuća u Davorina Rudolfa, mons. Milana Sim- 1993. kako bi se pomoglo Hrvatskoj u Konavlima. Pomoć je upućena u Du- čića, prof. Stjepana Krasića, dr. Šimu jednom od najdramatičnijih razdoblja brovnik, Zadar, Split, a nakon izbijanja Sandrića, mons. Antuna Benvina - rek- njezine povijesti. Na samom početku ratnog sukoba u Bosni i Hercegovini, i tora Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Domovinskoga rata u studenome 1991. u Sarajevo. Najaktivniji članovi bili su Jeronima, Antonella Cavallotta, Jerima osnovana je “Rimska udruga prijatelja Jelena Poklepović, Pero Hajdić i Cristi- Bogdanića Pischeddu, Ivicu i Luku Kri- Hrvatske”/Associazione Romana Amici na del Vicario. Nakon Oluje 1995. Udru- lića, Veru Jazvić, Antonija i Zoricu Maz- della Croazia. Osnivači Udruge bili su Je- ga je rasformirana jer se smatralo da zetta, Ružu Vuković itd. lena Bogdanić, Andrija Poklepović, Toni je ostvarila interese zbog kojih je bila Flaminio Piccoli, ondašnji pred- Longo, Cristina del Vicario i Ljiljana An- osnovana. sjednik povjerenstva u Zastupničko- drijuci. Uz skupljanje pomoći u novcu, hrani, lijekovima, odjeći, Udruga je or- TALIJANSKI PRIJATELJI Akcije su bile usmjerene na obnovu ganizirala niz humanitarnih koncerata, U međuvremenu, 29. prosinca 1993., spomeničke baštine u Dubrovniku fotoizložbi o razaranjima kulturne ba- Mirko Šikić, Marko Latinčić, Anđelko štine te je sudjelovala na javnim TV-pro- Berić zajedno s oko 400 članova i uz te obnovu zapaljenih krovova kuća gramima, prosvjedima, uz potporu Ra- pomoć Veleposlanstava RH u Rimu te u Konavlima. Najaktivniji članovi bili dikalne stranke u Rimu i hrvatskim Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Je- prijateljem, političarom Marcom Pa- ronima osnivaju Hrvatsko-talijansku su Jelena Poklepović, Pero Hajdić i nellom. Razvila je suradnju s talijanskim udrugu. Binomni naziv udruge izabran Cristina del Vicario.

36 MATICA travanj 2018. me domu, odgovoran za vanjsku politiku te Mario Caristo, pravnik i bivši predsjednik Kasacijskoga suda u Rimu, podržali su rad Udruge dok je novinar i književnik Enzo Bettiza sudjelovao u raznim emisijama na talijanskoj televiziji s prilozima o dramatičnim događajima na ratištu. U stalnom prikupljanju po- moći istaknuli su se navijači nogomet- nog kluba Lazija, potaknuti našim no- gometašem Alenom Boksićem, dok je s klubom Roma osnovano 40 mjesta gdje se stalno skupljala humanitarna pomoć. S predsjednicom Kolindom Grabar- Kitarović u Zavodu Sv. Jeronima Tijekom tih godina za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu otpremljena je humanitarna pomoć u vrijednosti od milijarde Luka Krilić, dugogodišnji stu Gunji za vrijeme razarajućih popla- lira i istodobno je posvojeno oko 40-ak va u proljeće 2014. djece zalaganjem članova Udruge. Ve- predsjednik Udruge, 1998. Prigodom godišnjeg sastanka člano- liku pomoć pružio je Papinski hrvatski upućuje zahtjev u Zagrebu va svake tri godine glasuje se za nove zavod sv. Jeronima u čijim se prostori- za otvaranje Dopunske škole članove Upravnog odbora. Izabrana jama nalazi sjedište same Udruge. sam za potpredsjednicu Udruge 2015. hrvatskoga jezika, koju otad zajedno s predsjednikom Giovannijem VELIKA SOLIDARNOST pohađaju djeca hrvatskih Orsonijem, savjetnicima Sandrom Scor- Jednu od prvih akcija namijenjenu rat- zom, Annom Marijom Bošnjak, San- noj siročadi pokrenuo je za Božić 1993. državljana u Rimu. drom Družić, Slađanom Krstić, Paolom rektor Antun Benvin, a zvala se “Daj Santarossa Sablichem, Jerimom Bogda- nam i ti svoju ruku”. Vodila ju je časna u odnosu na područja na kojima je rat nićem Pischeddom i Klarom Barčić. U sestra Stella Okadar i njezine susestre harao, kao i na stvarne razloge koji su ove skoro tri godine nastojala sam pro- Kongregacije školskih sestara franjev- doveli do toga. Zbog potpunijeg infor- movirati hrvatsku kulturu raznim ma- ki Krista kralja u Rimu. Akcija je doži- miranja pokrenuto je i tiskanje dvojezič- nifestacijama koje sam organizirala uz vjela izvrstan uspjeh u rimskim škola- nog časopisa “Insieme/Zajedno” koji od pomoć ostalih članova i objavom dvo- ma gdje su učenici mjesecima odvajali 1993. izlazi neprekidno i jedino je glasi- jezičnog časopisa “Insieme/Zajedno”, priloge za svoje napaćene vršnjake, zalo hrvatskih udruga u Italiji. čija sam glavna urednica. Svi projekti metene ratnim vihorom. Uslijedilo je Kraj ratnog sukoba promijenio je Udruge ostvareni su financijskim do- prikupljanje pomoći u raznim drugim aktivnosti udruga koje su se usredo- prinosom Središnjega državnog ureda talijanskim gradovima, uz informativ- točile na promicanje hrvatske kulture i za Hrvate izvan RH i uz potporu našega nu kampanju. Talijanski građani poka- jezika. Organizirane su razne priredbe, Veleposlanstva, kojima zahvaljujem na zali su veliku solidarnost iako su poseb- koncerti, kongresi, prezentacije knjiga, dragocjenoj pomoći. no na početku bili dosta dezorijentirani smotre, izložbe... Na privatnoj televiziji Tele Lazio-Rete Blu u rujnu 1999. dva puta PROMOCIJA HRVATSKE Časopis Insieme - Zajedno dnevno mogao se pratiti TV Dnevnik na Na kraju dodajem kako je postojanje hrvatskom jeziku. Luka Krilić, dugogo- Hrvatsko-talijanske udruge već 24 go- dišnji predsjednik Udruge, 1998. uputio dine od velike važnosti za hrvatsku za- je zahtjev Ministarstvu prosvjete, obra- jednicu u Rimu jer predstavlja organi- zovanja i sporta u Zagrebu za otvaranje zaciju koja radi na promociji hrvatske Dopunske škole hrvatskoga jezika, koju kulture, okuplja Hrvate prigodom ra- otad pohađaju djeca hrvatskih državlja- znih obljetnica, podržava odnose s hr- na u Rimu, trenutno pod vodstvom uči- vatskom manjinom koja je došla prije teljice Tine Fabijančić. Uz to, Udruga je 500 godina u pokrajinu Molise, kao i su- organizirala tečajeve hrvatskoga jezika radnju s drugim hrvatskim udrugama za odrasle s mnogobrojnim studenti- u Padovi, Milanu, Trstu i u Hrvatskoj. n ma, kojima predaje prof. Klara Barčić. ENG Kao posljednju humanitarnu akciju ne The Associazione Italo-Croata (Italian-Croa- tian Association) has been active in Rome since 1993 mogu izostaviti pomoć stanovništvu u when it was created to provide aid to Croatia dur- unutrašnjosti Hrvatske, posebno u mje- ing one of the most dramatic periods in our history.

MATICA travanj 2018. 37 Recept za sreću i brendiranje načina života

Zašto su Danci sretni, a Hrvati nisu

U istraživanju koje su Ujedinjeni narodi proljetos objavili u svome Globalnom izvješću o sreći, a koje je izrađeno na temelju istraživanja u 155 država, Hrvatska je zauzela 77. mjesto, što je tri mjesta niže nego 2016. i čak 15 lošije u odnosu na 2015.

Tekst: Božo Skoko đeno na temelju istraživanja u 155 dr- NAJNESRETNIJI GRCI I PORTUGALCI žava, u sklopu inicijative Mreža rješenja Među zemljama Europske unije od Hr- edna od najčešćih želja za održivi razvoj (SDSN), Hrvatska je za- vatske su bili nesretniji samo Grci i Por- kojom si međusobno ne- uzela 77. mjesto, što je tri mjesta niže tugalci. A najsretnije nacije na svijetu su što čestitamo u sebi sa- nego 2016. i čak petnaest mjesta lošije Norvežani i Danci. Iako je riječ o subjek- država pojam sreće. u odnosu na 2015. godinu. Na skali od tivnom osjećaju građana i individualnoj J “Sretna Nova godina”, 1 do 10, hrvatski građani svoju razinu procjeni kvalitete njihova života, ipak “Sretan Uskrs”, “Sretna godišnjica”, “Puno sreće ocijenili su prosječnom ocjenom se uočavaju neke zakonitosti pa tako sreće” i sl. postale su poštapalice, koje od 5,29. Jeffrey Sachs, ravnatelj SDSN-a, tvrdi podižu naša očekivanja i nade. Svatko kako su sretnije one zemlje koje ima- od nas želi biti sretan, a recepti za sre- ju zdravu ravnotežu između napretka, ću i očekivanja od sreće su različita. Iako Sretnije su one zemlje koje međuljudskih odnosa i povjerenja u sve više znanstvenika tvrdi da sreća ne imaju zdravu ravnotežu društvo, učinkovitosti države i povje- dolazi slučajno, već je treba “proizvesti”, renja u vladu te što manje nejednako- odnosno stvarati okolnosti za nju i pri- između napretka, sti među ljudima. premati sebe da iskoristimo prilike koje međuljudskih odnosa Netko bi mogao naprečac zaključi- nam se pružaju, Hrvatima zaista treba ti kako su na vrhu UN-ove ljestvice naj- sreće više nego ikada. Naime, među i povjerenja u društvo, sretnijih nacija uglavnom one koje žive u najnesretnijim smo nacijama u Europ- učinkovitosti države i što bogatim državama pa nemaju briga oko skoj uniji. U istraživanju koje su Ujedi- toga kako pronaći posao, skrpati kućni njeni narodi proljetos objavili u svome manje nejednakosti među proračun do sljedeće plaće ili mirovine Globalnom izvješću o sreći, a koje je izra- ljudima. te koji nisu zatočenici loših politika i po-

38 MATICA travanj 2018. litičkih podjela. Međutim, u tom pogle- A što je to što, primjerice, Danci imaju, du nas demantira niz drugih istraživa- a nesretni Hrvati nemaju!? Ili, još bolje, nja sreće, koja na vrh ljestvice izbacuju zapitajmo se - što Hrvati možda imaju, i daleko manje razvijene države. Tako a ne znaju na pravi način brendirati? ćemo među najsretnijim nacijama re- Primjerice, Danci nemaju lijepog dovito vidjeti i siromašni Butan čije sta- vremena i sunca kao Hrvati, bore se s novnike sretnima čini – ne to što puno čak 179 kišnih dana u godini, mračnim cijacija na Hrvatsku, dok mi u tome ne imaju, već što jako malo trebaju pa im i hladnim jesenima i zimama pa smiš- vidimo ništa posebno. Dapače, to sami je važnije raspoloženje nacije, nego vi- ljaju načine kako stvaranjem topline i sebi tumačimo kao neku vrstu svakod- sina BDP-a. Gallup World Poll uz Dansku svjetlosti pobijediti prirodu, zbog čega nevne obveze. i Singapur kao najsretnije zemlje pozici- su najveći potrošači svijeća u Europi. Analizirajući danski način života, mo- onira Kostariku, koju nipošto ne može- Oni uživaju u prirodi u svakom sunča- gli biste se iznenaditi i shvatiti koliko je iz mo nazvati bogatom državom. nom trenutku, dok Hrvati i ne primjeću- naše hrvatske perspektive običan i jed- ju ljepotu četiriju godišnjih doba. To se nostavan, a onaj hrvatski možda sadr- FENOMEN DANACA odrazilo i na njihovu opčinjenost svjetilj- žajniji, živopisniji, bogatiji… A opet nas, Međutim, posljednjih godina kao glo- kama, rasvjetom u stanovima, pa i po- eto, ne čini sretnima. Imamo vremena balni fenomen posebno se istražuje pularni danski dizajn… Danci su druže- i osjećaja za druge, znamo uživati u tre- sreća Danaca budući da gotovo ne sila- ljubivi, baš poput Hrvata. Međutim, oni nutku i veseliti se životu. Otvoreni smo ze s različitih ljestvica najsretnijih naci- su za razliku od Hrvata prilično zatvo- i gostoljubivi, spremni pomoći… Ne ra- ja. O tome je napisano mnoštvo knjiga, reni prema strancima i onima koje do- dimo previše, dostupno nam je besplat- a utemeljen je i Institut za istraživanje bro ne poznaju pa ćete se načekati dok no školstvo i zdravstvo. Zdravo se hra- sreće, neovisno tijelo stručnjaka koji vas ne pozovu doma. Ako vas pak po- nimo. Utjecaji različitih kuhinja stvorili se bave aspektima blagostanja, sreće zovu na izlazak na večeru, nemojte se su bogatstvo hrvatske gastronomije. i kvalitete života u Danskoj. Jedan od iznenaditi time što troškove treba po- Poštujemo običaje, a tradicija je toliko čelnih ljudi instituta, čija je zadaća istra- dijeliti, dok će se Hrvati otimati da pla- prožela sve segmente života da u Hr- živati uzroke i posljedice ljudske sreće te večeru ili ručak u restoranu i potpu- vatskoj nikome ne može biti dosadno. te raditi na poboljšanju kvalitete života, nome strancu. Ali naš način života, koji je većini strana- Meik Wiking, objavio je i vrlo čitanu knji- ca privlačno zarazan, još nismo uspjeli gu “Hygge – danski recept za sretan život”, DOM ‘SIGURNO UTOČIŠTE’ brendirati. I što je još pogubnije, uop- koja objašnjava danski hygge stil. Institut Danci su Europljani koji najviše vreme- će nismo svjesni kako dobro i kvalitet- posjećuju novinari, znanstvenici i politi- na provode doma i draže im je uživati u no živimo dok nam to stranci ne kažu čari, koji pokušavaju danski recept pre- udobnosti “sigurnog utočišta” uz kavu, ili dok ne vidimo kako se živi u svijetu. nijeti u svoju zemlju. Louisa Thomasen čaj i slastice te upaljeni kamin, nego Zato nam sve to skupa ne utječe na ra- Brits također je objavila odličnu analizu u kafićima i restoranima koji se iona- zinu sreće kao što je slučaj u Danaca i danskoga načina života pod nazivom ko – za razliku od hrvatskih, zatvaraju ne čini nam se da bismo na tome treba- “Hygge – sretan život na danski način”. O prilično rano. Iako u prosjeku piju više li biti posebno zahvalni. Danci su jedna tim temama se snimaju dokumentar- kave od Hrvata, obično to čine onako “s od zahvalnijih nacija i u svemu prepo- ci, a o danskim razlozima sreće čak se nogu” ili doma, dok su Hrvati jedinstve- znaju blagodat, dok Hrvati stalno žive uči i na jednome britanskom sveučilištu. ni u svome uživanju u kavi na osunča- u iščekivanju i raskoraku iako znamo Nema dvojbe kako su Danci uspješno nim terasama i kafićima, uz ugodno ća- da zahvalniji ljudi žive sretnije i zdravije. brendirali svoj način života i svoju sre- skanje po cijele dane. Iako od toga još Hrvati se nikada ne zadovoljavaju posti- ću te njome kao izvoznim proizvodom nismo uspjeli napraviti brend, ta naša gnutim, dok Dance sretnima čine male osvajaju svijet. opčinjenost kavama mnogim stranci- stvari. Oni ne vole pokazivati luksuz jer Svi autori se slažu da Danci nisu ma sve više postaje najprivlačnija aso- znaju da su najbolje stvari u životu be- samo najsretniji, nego i najmirniji i naj- splatne, oni se ni s kim ne uspoređuju spokojniji Europljani, koji se pritom naj- Svi autori se slažu da Danci i ne teže neostvarivom. više druže s prijateljima i obitelji, ali i te kako znaju uživati i u samoći. Slažu se i nisu samo najsretniji, nego SLOBODNO VRIJEME kako Danci imaju izvrstan model soci- i najmirniji i najspokojniji A osim zahvalnosti, kao zajedničko svim jalne i uspješne države koja smanjuje sretnim nacijama (bez obzira na njiho- rizik, nesigurnost i tjeskobu svojim gra- Europljani, koji se pritom vo bogatstvo) stručnjaci navode i urav- đanima te da uživaju u blagostanju, ali najviše druže s prijateljima notežen odnos poslovnoga i privatnoga to svakako nije razlog sreće, već samo života (što Hrvatima i te kako ide u pri- dodatni okvir. Oni imaju svoj način ži- i obitelji, ali i te kako znaju log kad vidimo količinu “izgaranja” na vota hygge, koji ih toliko čini sretnima. uživati i u samoći. poslu i broj neradnih dana). U Danaca

MATICA travanj 2018. 39 nema prekovremenoga rada i jako do- povjerenje izigra. Kod njih je normal- ograničava ih samo minimalan stupanj bro cijene svoje slobodno vrijeme. Uz no vidjeti ispred kafića mnoštvo dječ- nužnog autoriteta. Imaju snažno razvi- to, svim sretnim nacijama jako je važ- jih kolica ili nevezanih bicikala i bezbri- jenu društvenu svijest, a način na koji na društvena potpora, odnosno pove- žne vlasnike koji se ni jednog trenutka ublažavaju društvene i ekonomske ra- zanost s obitelji, rodbinom i prijateljima. ne boje da će ih netko pokrasti. Oni vje- zlike pridonosi njihovoj ravnopravnos- Možemo biti i siromašni, ali ako imamo ruju u državu, a ona im daje potpunu ti u svakodnevnom životu. Zbog svega dobru potporu u svome okruženju, i te slobodu i povjerenje, ne opterećuje ih toga su i veliki domoljubi, a domolju- kako ćemo biti sretni. Hrvati po tom pi- mnoštvom propisa i zakona i terorom blje izražavaju brigom za zajednicu. Uo- tanju ne zaostaju za Dancima. Dapače, birokracije, već im daje osjećaj potpu- stalom, za danski hygge osjećaj važna volimo običaje i rituale. Čak smo slič- ne kontrole nad vlastitim životom, dok je ležernost, udobnost, neformalnost, ni po težnji osjećaju pripadnosti. Knud se naši političari ponašaju kao da drža- uživanje u trenutku, izostanak velikih Jespersen napisao je kako “Danci nisu va postoji zbog njih, a ne zbog građana. očekivanja… Vrijeme je da barem to od nacija, nego pleme; to je snaga njiho- njih naučimo ako političari nisu u stanju va zajedništva i razlog zbog kojeg osje- BRENDIRALI ‘HYGGE’ kopirati njihov način vladanja jer se za ćaju nepokolebljivo povjerenje jednih Kako piše Louisa Thomasen Brits, Danci način života sigurno većina Hrvata ne u druge”. vjeruju da je život lijep. Ispunjene su im bi mijenjala koliko god nam hygge zvu- Hrvati osjećaju zajedništvo na obi- osnovne potrebe, a materijalna očekiva- čao “cool”. A možda u procesu učenja teljskoj i rodbinskoj razini, dok smo na nja su im skromna. Zemlja je u povije- od Danaca postanemo i sretniji s onim žalost kao društvo podijeljeni. I ono što snome smislu homogena i Danci imaju što imamo. n nas na poseban način čini različitima osjećaj da pripadaju svojoj zemlji i jed- jest da oni vjeruju jedni drugima dok ni drugima, stalno živeći u svojoj blagoj, ENG Findings published by the UN early this year se u nas posljednjih petnaestak godi- predvidljivoj sredini, ispunjeni povjere- in its World Happiness Report, drawn from surveys conducted in 155 countries, saw Croatia take 77th na srozalo povjerenje i u institucije i u njem i sigurni. Okolina u njima ne iza- spot, down three places from 2016 and fifteen down ljude. Doduše, u Danskoj rijetko tko to ziva nikakvu nesigurnost ili pritisak, a from its 2015 ranking. 25. jubilarna glazbena nagrada Porin u splitskoj Spaladium areni Mia Dimšić osvojila najviše Porina

Posjetitelji Porina uživali su kada su na binu među mnogobrojnim izvođačima nastupili i Psihomodo pop, Natali Dizdar, Nina Badrić, Josipa Lisac, Parni valjak, Mia Dimšić Željko Bebek, Mile Kekin i još mnogi drugi

Tekst/foto: Hina

egenda hrvatske glazbe Oliver Dragojević, hrvatski pjesnik i akademik Jakša Fiamengo te pija- L nistica i glasovirska pedagoginja Pavica Gvozdić dobitnici su Porina za životno djelo, koji su im 23. ožujka dodijeljeni na 25. jubilarnoj glaz- benoj nagradi Porin u splitskoj Spala- dium areni. Fiamengo i Gvozdić osobno su primili nagrade, dok su u ime Olivera Dragojevića Porina primili Gi- proglašen je “51. festival dalmatinskih Parni valjak, Željko Bebek, Mile Kekin i bonni, Petar Grašo i Siniša Škarica. klapa Omiš 2017.”, Porin za najbolji al- još mnogi drugi. Voditelji programa bili Među mnogobrojnim nagradama, bum jazz glazbe osvojili su Chui i Jazz su Iva Šulentić i Ivan Vukušić, a sve je koje su bile podijeljene u 35 kategori- orkestar HRT-a za “Chui i ti”, a za naj- za publiku pred malim ekranima izrav- ja, najviše je Porina osvojila Osječan- bolji album tamburaške glazbe Porin no prenosio HRT. Vrhunac svega bio ka Mia Dimšić sa suradnicima, koja je je dobio “12. glazbeni festival šokačke je kada su na kraju Porina splitski pje- dobila Porina za pjesmu godine za hit pisme Županja 2017.”. vači zapjevali kratki set pjesama Olive- “Bezimeni”, za album godine “Život nije Posjetitelji Porina uživali su kada su ra Dragojevića, u čemu je sudjelovala i siv”, za najbolji album popularne du- na binu kružne pozornice od 600 če- mnogobrojna publika u areni. hovne glazbe “Božićno jutro” i za naj- tvornih metara među mnogobrojnim U Tjednu Porina u Splitu se održavao bolji album pop zabavne glazbe “Život izvođačima nastupili i Psihomodo pop, bogat kulturno-zabavni program. Zapo- nije siv”. Porin za najbolju žensku vokal- Natali Dizdar, Nina Badrić, Josipa Lisac, čelo je s Disko peškarijom, koncertom Litl nu izvedbu dobila je Josipa Lisac za pje- sistersa, promocijom knjige Ante Perko- smu “Tebi putujem”, Porin za najbolje- vića “Sedma republika” i Nikole Čelana ga novog izvođača osvojili su Fluentesi, “Baština - kako sam preživio splitske de- album grupe Mayales “Simbol za sunce” vedesete” i prvih 10 godina TBF-a, pa najbolji je album rock glazbe, dok je na- sve do pretpremijere dokumentarnoga gradu za najbolji album zabavne glazbe filma Tonija Volarića “Pope, vrati se”. U dobio Željko Bebek “Ono nešto naše”. Kinoteci “Zlatna vrata” održana je pred- Najboljim albumom klapske glazbe stava “Od tišine do glazbe” te predstavljanje knjige Zlatka Galla “Splitska dica Vrhunac svega bio je kada su - od zidića do vječnosti”. Nakon dodjela nagrada u Klubu Split circus održan je na kraju Porina splitski pjevači “Afterparty”. n zapjevali kratki set pjesama Olivera ENG Osijek native Mia Dimšić and her colleagues Dragojevića, u čemu je sudjelovala i picked up most of the many Porin Awards present- Branko Mihaljević i Željko Bebek ed at the 25th Porin music awards ceremony, stage mnogobrojna publika u areni. at the Spaladium Arena in Split.

MATICA travanj 2018. 41 Klikni – Idem doma!

Digitalna leksikografija Razvojem informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT) u posljednjih pola sto- ljeća digitalne enciklopedije sve je ma- Hrvatska enciklopedija nje verzija tiskanih enciklopedija koje se javljaju sve više kao osebujan multime- dijski proizvod u elektroničkome obli- Y naraštaja ku. Petstoljetna hrvatska leksikografija dio je tog procesa. U digitalnoj epohi najčešće enciklopedije pretražujemo u kompleksnim bazama podataka ili por- talima znanja, koje krasi interaktivnost, multimedijalnost u vidu istodobnog ko- rištenja teksta, zvuka, slike i videa te hi- pertekstualnost čijim vezama poniremo u semantičke dubine e-sadržaja. Prva ti- skana enciklopedija planetarne slave u elektroničkome obliku objavljena na In- ternetu Britannica online u mrežnom je okružju već četvrt stoljeća (http://www. eb.com), točnije od 1994. Taj internetski portal sadrži kompletan sadržaj tiskane Piše: Vesna Kukavica leksikografije i enciklopedistike, obja- enciklopedije, uz dodatne sadržaje razvi- vivši dosad više od 250 različitih enci- jene za online verziju. Britannica je krat- režno izdanje Hrvatske klopedija, rječnika, leksikona i drugih ko objavljivala istodobno tiskani i digi- enciklopedije na internet- knjiga. Izdanja Leksikografskoga zavo- talni sadržaj. No, izdavač Encyclopædia skoj adresi (http://enci- da pokrivaju najznačajnija područja ljud- Britannica, Inc. donosi odluku o prestan- klopedija.hr) čita više od skog znanja i djelovanja hrvatskoga na- ku izdavanja tiskanoga izdanja nakon 250 M 50.000 osoba mjesečno. roda u domovini i inozemstvu, kao i godišta i nastavlja objavljivati isključivo Hrvatska je zemlja iznimno bogate lek- opća civilizacijska postignuća. Mrežno online. Britannica, Inc. mijenja poslovnu sikografske tradicije, a Leksikografski izdanje Hrvatske enciklopedije temelji se politiku zbog tri razloga: konkurentnosti zavod Miroslav Krleža jedina je hrvatska na njezinu knjižnom, tiskanom izdanju, na rastućem tržištu multimedijskih i onli- institucija koja se šezdeset pet godina a objavljeno je u listopadu 2013. godine enciklopedija; novih čitateljskih navi- sustavno bavi leksikografijom. Od oso- ne. U internetsko izdanje prenesen je ka Y naraštaja te opće ekspanzije Inter- bitog interesa za Republiku Hrvatsku, kompletan sadržaj tiskanog izdanja neta kao novoga medija, koja na mreži Zavod je nositelj poslova u djelatnosti objavljenog u 11 svezaka. Hrvatska en- nudi mnoštvo portala znanja i interaktivnih online enciklopedija od kojih je ve- Promocija leksikografskih djela u Zagrebu ćina besplatna, a među njima je najveća od njih Wikipedia na čak 288 jezika s više od 35 milijuna članaka. Hrvatska verzija Wikipedije osvanula je 16. veljače 2003. Otvorenim pristupom Wikipedija je iza- zvala promjene koje su najviše utjecale na izdavanje enciklopedijskih djela. Ta su tri fenomena navela i Leksikografski zavod Miroslav Krleža da objavljuje mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije (http://enciklopedija.hr) koje se temelji na knjižno- me izdanju i u njega je upisan cjeloviti sa- držaj tiskanog izdanja, počevši od 2013. Klikni: Idem doma!

42 MATICA travanj 2018. Leksikografski zavod Miroslav Krleža – kulturno središte RH

Radionica digitalne transformacije leksikografije DARIAH - HR

ciklopedija je prelaskom iz tradicional- tama i funkcionalnosti tražilice konti- noga u mrežno izdanje doživjela i neke nuirano se radi u Zavodu, prateći bitne promjene, vezane uz digitalno svjetska postignuća u ICT sektoru. Sa- okružje. U mrežnoj Hrvatskoj enciklope- žeto, Zavod je izlaskom Hrvatske enci- diji natuknice su podijeljene u pet pod- klopedije na Mrežu postao omiljeniji hr- ručja: Geografija, Jezik i književnost, Po- vatski portal znanja u domovini i vijest i društvo, Priroda i tehnika te dijaspori, sudeći prema interesu koji je Umjetnost, a područja su zatim podije- u Torontu izazvalo predavanje zagre- ljena na struke, kojih je u enciklopediji bačke kroatistice Vlatke Štimac Ljubas, Ravnatelj dr. sc. Antun Vujić ukupno 126. Odabirom neke od struka naslovljeno “Hrvatska leksikografija”, a u pojedinom području dobiva se pre- koje je Amca Toronto priredila 23. III. gled natuknica koje se nalaze u sklopu ne tražilice na svakoj stranici enciklo- 2018., te čitanosti Matičina HIZ-a u ko- odabrane struke toga područja. U tiska- pedije ili pretraživanje u rubrici Područ- jem djelatnice LZ Miroslav Krleža Irina nom izdanju natuknice su bile poreda- ja i struke, a moguće je pretražiti i cijeli Starčević Stančić i Cvijeta Kraus upuću- ne samo abecedno, dok sadržaj mrež- tekst enciklopedije. U mrežno izdanje ju na fantastične rezultate mrežnog iz- noga izdanja Hrvatske enciklopedije uključene su spoznaje i znanja seman- danja Hrvatske enciklopedije. Klikni – omogućuje pretraživanje preko osnov- tičkoga weba, a na poboljšanju algori- Idem doma! n

The Generation Y Croatian Encyclopaedia The new phenomenon of digital transformation has ciates, contributed to this encyclopaedia, with twenty to seen the Miroslav Krleža Institute of Lexicography pub- thirty lexicographic editors collaborating on each volume. lish an Internet encyclopaedia (http://enciklopedija.hr) The 9,272 pages, in large encyclopaedic format, include based on its Croatian Encyclopaedia and containing the 67,077 entries and 17,000 illustrations. The chief editors complete content of the print edition, launched in ear- were Dalibor Brozović (Volumes 1–3), August Kovačec ly October 2013. Click: Going Home! (Volumes 4–7) and Slaven Ravlić (Volumes 8–11). The The Croatian Encyclopaedia is a multi-volume encyclopae- Internet edition of the Croatian Encyclopaedia is avail- dia compiled by the Miroslav Krleža Institute of Lexicog- able at the Internet site http://enciklopedija.hr and is raphy, the volumes of which were published between read by some fifty thousand persons every month from 1999 and 2009. Eleven print volumes were published in the homeland and the diaspora communities. Croatia all. The Croatian Encyclopaedia is a general encyclopae- is a land with an exceptionally rich lexicographic tradi- dia that continues on the tradition established by Mate tion and the Miroslav Krleža Institute of Lexicography Ujević and Pavao Tijan, a dissident resident for decades is the only Croatian institution to have been actively en- in Spain. As its name indicates it is also a national ency- gaged without interruption in lexicography for the past clopaedia, the likes of which are published by major Eu- 65 years. Of particular interest to the Republic of Croa- ropean countries. It is also edited following established tia, the Institute is our principal institution in the field and professional standards, meaning that the entries are of lexicography and encyclopaedism, have to date pub- authored by experts and prominent researchers, best lished over 250 encyclopaedias, dictionaries, lexicons attested to by the figures: 1,070 authors, outside asso- and other books. Click: Going Home!

MATICA travanj 2018. 43 Hrvatska matica iseljenika i Sveučilište u Zagrebu pozivaju vas u Sveučilišnu školu hrvatskoga jezika i kulture 30. lipnja - 27. srpnja 2018.

Piše: dr. fra Šimun Šito Ćorić, Švicarska ([email protected])

ećini nas u našem narodu nije bilo ništa neobič- no kad je prošlog mjeseca predsjednica Kolinda V Grabar-Kitarović posjetila Hrvate i njihove potomke u Argenti- ni i još ponegdje u Latinskoj Americi te pri tome, uz ostalo, zahvaljivala doma- ćinima što su “nakon Drugoga svjetskog rata mnogi Hrvati upravo u Argentini našli prostor slobode u kojem su mogli svjedočiti domoljublje i isticati oprav- • program za osobe starije od 17 godina dane zahtjeve za slobodom hrvatskoga • 110 sati jezične nastave naroda i domovine”. Ali jesu nas izne- nadile nazadne reakcije iz hrvatske opo- • tri razine (početna, srednja i napredna) rbe i još nekih u domovini. Oni su osuli • male skupine paljbu po predsjednici i po hrvatskome izvandomovinstvu, posebice po Hrva- • predavanja o hrvatskoj kulturi i ticama i Hrvatima u Argentini, i to u istoj povijesti maniri u kojoj su tipovi od vlasti u onoj boljševičkoj državi u 45 godina to činili. • raznoliki kulturni program Šapnuli su oni to i hrvatskim klevetnici- • studijski izleti ma preko granice pa je njihov primjer odmah slijedio Centar Simon Wiesent- • diploma Sveučilišne škole, ECTS-bodovi hal na čelu s notornim Zuroffom. To je • prijave do 25. svibnja 2018. onaj lik, kako znamo čuti i od uglednih Židova, koji svojom neukošću i zadrto- šću stvara židovske neprijatelje i nano- si više štete židovskome ugledu po svijetu nego onima koje napada, onaj što niječe bitne dimenzije zločina u Srebre- Za detaljne informacije i pristupnice javite se na: nici, onaj koji nikad nije spomenuo zlo- tel: (+385 1) 6115-116 čince iz vlastita naroda, posebice nad Palestincima, onaj kojega se klone mno- e-mail: [email protected] gi čestiti Židovi. I zaostalim tužibabama (Lada Kanajet Šimić, prof.) (S)KRETANJA

Nazadne reakcije iz hrvatske oporbe i još nekih u domovini Osuli su paljbu po predsjednici i po hrvatskom izvandomovinstvu, posebice po Hrvaticama i Hrvatima u Argentini, i to u istoj maniri u kojoj su tipovi od vlasti u onoj boljševičkoj državi u 45 godina to činili

iz oporbe i tome mutnom tipu pred- bilo je vezano za podvale, laži i prešu- umnogome osvjetljava dvotomno djelo sjednica je odgovorila da samo zlona- ćivanje onoga dobrog samo zato jer je ekonomista, političara i vrsnoga publici- mjernici mogu iz njezine izjave iščitava- učinjeno ili korišteno za vrijeme NDH. sta dr. Vjekoslava Vrančića “Branili smo ti veličanje jednoga totalitarnog režima, Bez obzira na to što je Jugoslavija zavr- državu”, izdanu u Washingtonu D.C. 80- dodajući Zuroffu: “Vaši ponovni poku- šila na otpadu gotovo prije tri desetlje- ih godina prošlog stoljeća. Dr. Vrančić šaji nametanja kolektivne stigme Repu- ća, nikako da mnogi u državi Republi- već samim naslovom svoga djela stavlja blici Hrvatskoj, hrvatskome narodu i hr- ci Hrvatskoj na svim razinama postanu naglasak na nužno razlikovanje države vatskom iseljeništvu, uključujući i toga svjesni i ne gledaju kao bedaci sve i režima, a što još uvijek onima površ- argentinske Hrvate, krajnje su nepri- u crno-bijelim bojama. nima u nas nikako da dođe do pameti. hvatljivi i za svaku osudu.” Kao jedan od stotinu primjera, ov- A danas svi znamo da je stotine tisu- Ustaški režim jasno je osuđen i traj- dje bih upro prstom u književno stva- ća nevinih Hrvatica i Hrvata 1945. bilo no bio osuđivan, čak i mnogobrojnim ralaštvo za vrijeme NDH, koje je do da- protjerano iz Hrvatske i BiH od novih ju- očitim lažima i podvalama, ali onaj ko- nas pravo vrednovano samo u ponekim goslavenskih vlasti ili izbjeglo pred isukanom komunističkom kamom, pred Bleiburzima, križnim putovima i hudim Svi znamo da je stotine tisuća nevinih Hrvatica i Hrvata 1945. jamama. Uz sve to, izgleda da je spo- bilo protjerano iz Hrvatske i BiH od novih jugoslavenskih vlasti ili menutom duhu boljševičkog naslijeđa izbjeglo pred isukanom komunističkom kamom. malo što su od 1945. do 1990. Hrvate izvan domovine klevetati, zabranjiva- ti im povratak u domovinu, držali ih u munistički zločinački režim koji je usli- stručnim krugovima. Na tom polju do- stalnome strahu, pa i po svijetu ubijali! jedio ne samo da nikada nije pošteno movinskom čovjeku počeo je otvarati Eto, i DANAS ih pokušavaju lažno pred- osuđen, nego se njegovi današnji simpa- oči svestrani akademik Dubravko Jelčić stavljati umjesto zahvale što su upravo tizeri još uvijek koriste njegovim mjerili- sa svojim znanstvenim projektom o do- Hrvati u izvandomovinstvu, počevši od ma. Uz to, glupo je i vrlo štetno nijekati kumentaciji o hrvatskoj književnosti od 1918., njegovali ideju i borili se za slo- i odbaciti sve ono što je na bilo koji na- 1941. do 1945. Slijedila je treća sustavna bodnu i nezavisnu domovinu, i to dok čin korišteno za vrijeme NDH, a prota- knjiga Krležologije dr. Stanka Lasića “o su idejni i nasilni roditelji takvih ljevi- gonista te gluposti i štete još uvijek ima, zanemarenoj književnoj kulturi” istoga čarskih našijenaca pokušavali zatrti joj uglavnom iz redova onih koji u svojoj razdoblja, koja je otvarala pute drugim svaki trag. Uistinu, slijedeći ideju rijetko svijesti ili podsvijesti nikako da prežale studijskim predstavljanjima književnosti pronicavog Tihomira Dujmovića, takva Jugoslaviju i njezine zloguke komunistič- i kulture za vrijeme NDH. A onda se po- perverzna stajališta mogu danas imati ke mehanizme. Pa u nas ima ljudi koji javila iznimna knjiga u izdanju Matice hr- samo perverzni ljudi! Međutim, naš na- čak i sa sveučilišnih stolaca nastavljaju vatske dr. Ivice Matičevića “Prostor slo- rod je izdržao i teža vremena i bezočnije tim istim komunističko-jugoslavenskim bode – Književna kritika u zagrebačkoj ljude pa će i ovo izdržati jer ipak neza- duhom. Cijeli niz toga što je u jugosla- periodici od 1941. do 1945.”. Opći poli- ustavljivo izumire ta vrsta komunistič- venskoj državi bilo predstavljano o NDH tičko-nacionalni kontekst toga vremena ko-jugoslavenskoga bauka! n

MATICA travanj 2018. 45 Naši gradovi: Nova Gradiška

nastao tek u drugoj polovici 18. stolje- Najmlađi veći grad ća. Nastanak naselja posljedica je želje carice Marije Terezije (1717. - 1780.) za učvršćivanjem granice Austro-Ugarske monarhije na jugu. Nakon što su Turci u Hrvatskoj izgnani preko Save, za obranu Monarhi- je osnovana je slavonska Vojna krajina, Nakon što su Turci izgnani preko Save, za obranu a 1. svibnja 1748. godine donesena je Austro-Ugarske osnovana je slavonska Vojna krajina, a odluka o gradnji budućega zapovjednog mjesta Gradiške graničarske pukovnije. 1748. godine donesena je odluka o gradnji budućega Gradnjom Nove Gradiške rukovodio je zapovjednog mjesta Gradiške graničarske pukovnije zapovjednik pukovnije potpukovnik Phi- llip Lewin Beck.

PODIŽU SE TVORNICE Prvo je sagrađena crkva sv. Terezije, najstariji i najznačajniji dio materijalne baštine grada značajan po barokno- me tornju, odnosno stilu kasnoga ba- roka karakterističnog za Slavoniju. Sta- ru jezgru još čine zgrada suda, župna crkva Bezgrešnog začeća Blažene Dje- vice Marije iz 1811., secesijska zgrada Gimnazije iz 1896., Pučka štedionica iz 1910. i zgrada Uprave šuma iz 1913. Nakon ukidanja Vojne krajine i njezina sjedinjenja s civilnom Hrvatskom 1881., Nova Gradiška postaje središte kotara i željeznicom se 1888. povezuje sa Za- grebom. Nakon vojnih funkcija Nova Gradiška dobiva sve jači gospodarski značaj, uz koji redovito ide i razvoj kul- Centar grada iz turnih i upravnih funkcija koje mijenjaju ptičje perspektive karakter nekadašnjega vojnog središta. Razvijaju se tada obrt, manufaktu- Piše: Zvonko Ranogajec Foto: Turistička ra nadmorske visine, a sastoji se od če- ra i industrija. Godine 1873. gradi se zajednica grada Nova Gradiška tiri naselja na površini od 50 četvornih kilometara. Omeđen je s četiri susjed- Crkvica sv. Terezije Avilske, najstariji i ova Gradiška je grad na ne općine, na sjeveru je Cernik, na za- najznačajniji dio materijalne baštine grada zapadu Brodsko-posav- padu Dragalić, na jugu Vrbje i na istoku ske županije i drugi po Rešetari. veličini nakon županij- N skog središta Slavonsko- ŽELJA MARIJE TEREZIJE ga Broda. Smješten je uz glavnu hrvat- Područje grada Nove Gradiške smješten sku cestovnu i željezničku prometnicu je u središtu Zapadne srednjoslavonske od Zagreba do Slavonskoga Broda i da- ili novogradiške Posavine na kontaktu lje prema Srbiji. Nalazi se na 129 meta- prigorskoga pojasa Psunja i Požeške ili Babje gore. Riječ je o ocjeditim tera- Staru jezgru čine crkva sv. sama višima desetak metara od aluvi- jalnih ravni Save. Klima je kontinental- Terezije, zgrada suda, župna crkva na s izrazitim amplitudama uz količinu Bezgrešnog začeća BDM, secesijska padalina oko tisuću milimetara, što je dostatno za razvoj ratarstva i voćarstva. zgrada Gimnazije, Pučka štedionica Za Novu Gradišku često se govori da i zgrada Uprave šuma. je najmlađi veći grad u Hrvatskoj koji je

46 MATICA travanj 2018. Trga kralja Tomislava

prva pivovara na parni pogon u Hrvat- skoj, a otvaraju se i pogoni za prera- du drva, izradu opekarskih proizvoda i mlinovi. Podižu se tvornice za izradu pokućstva, sirupa i likera, opeke i kera- mike. Nova Gradiška dobiva tiskaru već 1882. godine, 1910. asfaltiraju se ulice, a 1913. postaje šesti elektrificirani grad u Hrvatskoj. U vrijeme 2. svjetskog rata Nova Gradiška sjedište je Velike župe Livac-Zapolje, dok u razdoblju socijali- stičke Jugoslavije dolazi do intenzivno- ga industrijskog razvoja. Oslanjajući se na vlastite sirovine, razvija se drvna in- Nakon Domovinskoga rata većina tvornica je zbog ratnih dustrija Stjepan Sekulić Jucko, prehram- razaranja ili neučinkovite pretvorbe zatvorena, no dio njih bena Nektar i PIK, metalna Tang, elek- tronska Elting, tekstilna Zlata i Yukon, preuzeli su novi vlasnici i investitori iz inozemstva. kožna industrija Kožara. Sve je to izazvalo potrebu za radnom snagom pa Župna crkva Bezgrešnog začeća Blažene Djevice u razdoblju nakon Drugoga svjetskog Marije rata dolazi do ubrzanoga rasta grada i deagrarizacije okoline. Grade se novi stambeni blokovi u naselju Urije u stilu socrealističke arhitekture. Tijekom Domovinskoga rata Nova Gradiška doživjela je velika materijalna razaranja od pobunjenih Srba i JNA, posebno u razdoblju od rujna 1991. pa do siječnja 1992. godine. Tada su uni- šteni ili oštećeni mnogobrojni stambeni objekti, kao i većina gospodarskih subjekata i javnih ustanova jer je na području Nove Gradiške bila crta bojiš- nice prema neprijateljskom uporištu u Okučanima, središtu pobune. Prostor dilačkoj vojno-redarstvenoj akciji Blje- metna infrastruktura daje mogućnosti Nove Gradiške oslobođen je u oslobo- sak 1. svibnja 1995. godine. Tijekom Do- lakog dolaska u ovaj kraj. Posebno se movinskoga rata čak je 250 branitelja s ističe Novogradiško glazbeno ljeto te novogradiškoga prostora izgubilo život, Sarmijada i provijada. kao i više od 100 branitelja iz ostalih di- Područje grada Nove Gradiške ima- jelova Hrvatske koji su poginuli na zalo je prema posljednjem popisu 2011. padnoslavonskom bojištu. godine 14.229 stanovnika, a samo na- selje Nova Gradiška ima 11.821 sta- NAKON DOMOVINSKOGA RATA novnika. Od najpoznatijih stanovnika Nakon Domovinskoga rata većina tvor- Nove Gradiške ističu se pravnik i sa- nica je zbog ratnih razaranja ili neučin- borski zastupnik Josip Pliverić, general kovite pretvorbe zatvorena, no dio njih Đuro Horvatović, književnici Ferdo Be- preuzeli su novi vlasnici i investitori iz cić i Tito Bilopavlović, dramaturg i sce- inozemstva. Veliko bogatstvo čini kvali- narist Ivo Štivičić, političar Ivan Kraja- ficirana radna snaga i duga tradicija in- čić Stevo te nogometaši Goran Vlaović dustrijske proizvodnje. Novi investitori i Milan Rapajić. n očekuju se u Industrijskome parku. Tu- rizam je također sve značajnija gospo- ENG darska grana zbog ponude koja se pru- Nova Gradiška is a town in the west of Brod-Posavina County and the second largest urban ža od šumovitih padina Psunja pa do centre after the county capital Slavonski Brod. It lies mirne posavske ravnice, a dobra pro- on major road and rail lines.

MATICA travanj 2018. 47 Pozivamo Vas na tradicionalne ljetne projekte Hrvatske matice iseljenika

ECO HERITAGE STVARANJE TASK FORCE KAZALIŠTA

Prijavite se na Matičin Prijavite se na seminar STVARANJE KAZALIŠTA koji će se volonterski projekt ECO održati od 7. do 15. srpnja na Školjiću pokraj Zadra (otok HERITAGE TASK FORCE Galovac). koji se održava Seminar je namijenjen zaljubljenicima u kazalište, vodite- od 22. 7. do 11. 8. 2018. ljima i sudionicima kazališnih amaterskih grupa koje dje- Primorsko-goranska luju izvan Hrvatske ili se planiraju osnovati. županija prepoznala je Steknite novo znanje uz veselo druženje i rad. Ostvarite vrijednost projekta ECO nove kontakte i razmijenite iskustva s kazališnim amate- HERITAGE TASK FORCE rima iz cijeloga svijeta, pod stručnim vodstvom redateljice te će ovoga ljeta biti do- i dramske pedagoginje Nine Kleflin. Program je podijeljen maćin mladima hrvatskog podrijetla koji dolaze iz čitavog u prijepodnevni teoretski dio s audio-vizualnim materija- svijeta dobrovoljno raditi na očuvanju hrvatske prirodne lima i poslijepodnevni praktični dio. Seminar završavamo i kulturne baštine. izvođenjem predstave domaćeg autora, kako bismo pred Projekt je u ovih dvadesetak godina Hrvatska matica ise- lokalnom publikom primijenili usvojeno znanje. Sadržaj ljenika realizirala gotovo u svim krajevima Hrvatske (više programa obogatit će se prigodnim tematskim predava- o projektu EHTF možete pronaći na našoj internetskoj njima te posjetom Zadru na neku od predstava koje će se stranici). prikazivati u sklopu Zadarskog ljeta. Boravak za sudionike je besplatan. Organiziran im je put Kazalište će se stvarati na otočiću Galovcu - Školjiću u ne- iz Zagreba i natrag, izleti tijekom vikenda na more, tečaj posrednoj blizini mjesta Preko na otoku Ugljanu, koji se hrvatskoga jezika, dramska i internetska radionica. Zauz- nalazi nasuprot Zadru. Polaznici će biti smješteni u obnov- vrat sudionici dobrovoljno obavljaju poslove prema planu ljenome franjevačkom samostanu u dvokrevetnim soba- domaćina. Pritom će upoznati kraj, družiti se i upoznavati ma s kupaonicom. međusobno, ali i s mladima Primorsko-goranske župani- Hrvatska matica iseljenika pokriva troškove seminara, je. Vjerujemo da će nam se i ove godine, kao i prijašnjih, a polaznici plaćaju samo smještaj (300 kn dnevno – puni priključiti mladi iz najmanje deset zemalja. pansion). Sve obavijesti vezane uz EHTF možete i dalje pratiti na na- Prijave se primaju do 15. lipnja. šoj internetskoj stranici www.matis.hr. Naš moto je - Kazalište je teško osmisliti, ali ga nije teš- Imate li pitanja, slobodno se javite voditeljici projekta Ni- ko stvoriti! ves Antoljak na e-mail: [email protected]. Želite li se prijaviti, poslat će Vam pristupnicu.

Informacije i prijave: Hrvatska matica iseljenika, Trg Stjepana Radića 3, 10 000 Zagreb, HR-Croatia www.matis.hr E-mail adresa voditeljice projekta Nives Antoljak: [email protected] VIJESTI

Seminari i radionice hrvatskoga jezika u SAD-u

SAD - Središnji državni ured za Hrva- te izvan RH organizirao je od 9. do 18. ožujka, u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja, Agencijom za odgoj i obrazovanje i Hrvatskom maticom iseljenika, seminare i radionice hrvatskoga jezika i kulture za učitelje i učenike u tri hrvatske škole u Chica- gu te u hrvatskim školama u Milwau- keeju i Clevelandu. U vrlo uspješnu organizaciju ovoga projekta bile su pedagoginja u Zagrebačkom kazali- kom, kulturom i domovinom. uključene spomenute hrvatske škole, štu mladih te Milan Bošnjak, savjet- Učitelji i voditelji škola su, u vredno- diplomatsko-konzularna predstavniš- nik s posebnim položajem u Središ- vanju radionica i seminara, naglasili tva RH te Hrvatska katolička kustodi- njem državnom uredu, koordinator vrijednost i iskoristivost metoda uče- ja u Chicagu. stručnoga tima. nja i poučavanja hrvatskoga jezika kao Članovi stručnoga tima zaduženi za Uz rad na stručnom usavršavanju uči- drugog i nasljednog jezika, kao i to što pripremu i provedbu seminara i radi- telja usmjerenom na razvoj njihovih su dobili mnoštvo novih ideja i potica- onica bili su izv. prof. dr. sc. Lidija Cvi- stručnih, metodičkih i jezično-komuni- ja. Roditelji učenika, župnici hrvatskih kić s Učiteljskoga fakulteta u Zagrebu, kacijskih kompetencija, važna zadaća župa i drugi pripadnici hrvatskih za- doc. dr. sc. Tado Jurić s Hrvatskoga stručnoga tima bilo je dodatno motivi- jednica složili su se da je ovakav oblik katoličkog sveučilišta, Biljana Petljak ranje učenika i učitelja za pohađanje, pružanja potpore hrvatskih institucija Zekić, viša savjetnica za razrednu na- odnosno provođenje nastave hrvat- učiteljima u SAD-u vrlo uspješan i ko- stavu u Agenciji za odgoj i obrazova- skoga jezika i kulture te osnaživanje ristan te su izrazili nadu u njegov na- nje, Grozdana Lajić Horvat, dramska njihove povezanosti s hrvatskim jezi- stavak. (SDU)

Na Gold Coastu niče crkva sv. Leopolda Mandića

opolda Mandića, u lipnju prošle godine postavljen je ka- men-temeljac. Gradnje su se rado prihvatili članovi hrvatske zajednice Gold Coasta, a do sada je već izgrađen krov i obavljaju se završni unutarnji radovi. Ovu plemenitu akciju pozdravili su i Hrvati u ostalim au- stralskim gradovima tako su donacije od po 3.000 AUD stigle iz Canberre i Geelonga te 30.000 AUD od Hrvatskoga kluba Rochlea iz Brisbanea. Sredinom travnja, točnije 15. travnja, Hrvatsko-karlovač- ko društvo Sydney i HD “Sydney” u društvenim prostori- jama HD “Sydney” organiziraju humanitarni ručak čiji sav prihod ide za izgradnju crkve na Gold Caostu. Uz to, poznata poslovna kompanija “Boka Aluminium and Doors” iz Sydneya donirala je vrata i prozore. Za svaku pohvalu je i humanost Pere Puljića, predsjednika Crkvenog odbora i njegove tvrtke, koji su glavni donatori u izgradnji ovoga AUSTRALIJA - Pri kompleksu Hrvatskoga centra na Gold velebnog zdanja. Na odaziv ljudi na radne akcije ponosna Coastu, a na adresi Nerang Broadbeach Rd., Cararra, niče je i Senka Simić, dopredsjednica Crkvenog odbora. nova zgrada hrvatske katoličke crkve sv. Leopolda Mandi- Ovih dana postavljen je i strop, a predstoji još puno rada - ća. Grade je hrvatski vjernici svojim dobrovoljnim radom i električara, vodoinstalatera, ličilaca..., rekao je Slavko Ma- uz donacije Hrvata Canberre, Geeloga, Brisbanea i Sydneya. letić, dopredsjednik HSC-a Gold Coast. Dopredsjednik je za- Nakon duljeg dogovaranja između Hrvatskoga sportskog hvalio i fra Davoru Dominoviću koji služi svete mise i pruža centra koji je ustupio zemljište i Crkvenog odbora sv. Le- moralnu potporu i blagoslov u radu. (F. Harmat; S. Simić)

MATICA travanj 2018. 49 Hrvatska matica iseljenika u suradnji s Hrvatskom školom Boston i Zakladom hrvatskih studija iz Sydneyja organizira natječaj IGRAČKA U SRCU IGRAČKA U SRCU inspirirana hrvatskomO NATJEČAJU tradicijskom kulturom U ovoj kategoriji sudjeluju samo skupine (primjerice škola, dječja folklorna S ciljem očuvanja hrvatskoga nacionalnoga identiteta, stjecanja novih vješti- skupina i sl.), a tema su dječje igre starih naraštaja. Radovi mogu biti u obliku na i znanja djece predškolskog i školskog uzrasta uz razvijanje jezičnih kom- videospota ili kratkog filma ne dužih od 4 minute. petencija te učenje o hrvatskoj kulturnoj i tradicijskoj baštini, Hrvatska matica Zbog veličine, molimo da sve radove iz ove kategorije pohranite na neku od iseljenika u suradnji s Hrvatskom školom Boston i Zakladom hrvatskih studija standardnih video sharing stranica (npr. YouTube), a samo poveznicu pošalje- iz Sydneyja objavljuje natječaj za djecu i mlade hrvatskih korijena u dobi 5-18 te na e-adresu organizatora-koordinatora. godina. Radove treba pratiti popratni tekst na hrvatskom jeziku (do najviše 100 riječi) Tema natječaja je igračka inspirirana hrvatskom tradicijskom kulturom, koji će sadržavati: s time da je unutar svake kategorije određena podtema i oblik (način) izrade. • naslov rada • datum (mjesec i godinu) rada KATEGORIJE • naziv škole/misije/skupine; ime, prezime i uzrast autora, tj. imena, 1. Likovni rad (pojedinačni rad i skupni rad) prezimena i uzrast djece koja su izradila skupni rad te ime i prezime 2. Fotografija (pojedinačni rad) mentora 3. Multimedija / Videospot ili film (pojedinačni i skupni rad) • e-adresu 4. Literarni rad (pojedinačni rad) 4. Literarni rad PRAVILA PO KATEGORIJAMA Tema: Igra/Igračka moje bake/moga djeda 1. Likovni rad Radovi trebaju izraziti poveznicu između bake/djeda iseljenika s djetinjstvom i Tema: Edukativna igračka inspirirana hrvatskom tradicijskom zavičajem kroz tradicijsku igru. Uz naslov, radovi trebaju sadržavati od 150 do 400 kulturom riječi. Mogu biti napisani u obliku razgovora (intervjua) ili u nekom drugom obliku, Radovi trebaju predstavljati edukativnu igračku pomoću koje dijete uči o a šalju se u formatima .doc, .docx ili .pdf na e-adresu organizatora-koordinatora. hrvatskoj tradicijskoj kulturi (primjerice slagalica ili pamtilica s motivima hr- Ispod rada treba navesti: vatske tradicijske baštine). Mogu biti napravljeni u svim tehnikama prostor- • datum (mjesec i godinu) rada no-plastičkog oblikovanja (preporučene su kiparske tehnike modeliranja kao • naziv škole/misije/centra, ime, prezime i uzrast autora te ime i prezime što su glina, metal, drvo, papir, plastične mase ili tehnike plošnog oblikovanja mentora kao što je kolaž, mozaik, freska). • e-adresu Rad treba fotografirati s nekoliko strana, a fotografije treba poslati u formatu .jpg na e-adresu organizatora-koordinatora. PRAVILA SUDJELOVANJA Fotografiju treba pratiti popratni tekst na hrvatskom jeziku (do najviše 100 Na natječaj se mogu prijaviti djeca i mladi u dobi od 5 do 18 godina, pojedi- riječi) koji će sadržavati: načno ili skupno (npr. škola, hrvatska katolička misija, hrvatski kulturni centar, • naslov rada folklorna skupina, društvo, udruga i sl.). • objašnjenje što rad (tj. fotografije) prikazuje, zašto je odabran baš taj Svaki pojedinac i skupina mogu poslati samo jedan rad po kategoriji. Radove motiv treba poslati najkasnije do 1. lipnja 2018. na sljedeće e-adrese organizato- • datum (mjesec i godinu) rada ra-koordinatora: • naziv škole/misije/centra; ime, prezime i uzrast autora, tj. imena, prezimena i uzrast djece koja su izradila skupni rad te ime i prezime Organizator-koordinator za Australiju i Novi Zeland: mentora Zaklada hrvatskih studija, Sydney • e- adresu [email protected] 2. Fotografija Organizator-koordinator za Sjevernu Ameriku i Južnu Ameriku Tradicijska igračka moje bake/moga djeda Tema: Hrvatska škola Boston Radovi trebaju izraziti poveznicu između bake/djeda iseljenika s djetinjstvom i zavičajem kroz tradicijsku igračku. Fotografije se šalju u formatu .jpg na [email protected] e-adresu organizatora-koordinatora. Fotografiju treba pratiti popratni tekst na hrvatskom (do najviše 100 riječi) Organizator-koordinator za Europu i Južnoafričku Republiku: koji će sadržavati: Hrvatska matica iseljenika, Zagreb • naslov rada [email protected] • objašnjenje što fotografija prikazuje • datum (mjesec i godinu) snimanja • naziv škole/misije/centra; ime, prezime i uzrast autora te ime i prezime Radove će ocjenjivati nezavisni stručni ocjenjivači iz Hrvatske i svijeta. Slanjem radova mentora na natječaj autori i njihovi mentori potvrđuju autentičnost i izvornost rada. Objava • e-adresu pobjedničkih radova bit će 3. rujna 2018. na stranicama Hrvatske matice iseljenika. 3. Multimedija POBJEDNIČKI RADOVI Tema: Edukativna igračka inspirirana hrvatskom tradicijskom Svi će sudionici dobiti zahvalnicu. Pobjednički radovi bit će poslani u Hrvat- kulturom sku, u Hrvatsku maticu iseljenika gdje će biti izloženi u sklopu multimedijalne izložbe hrvatskih igračaka inspiriranih tradicijskom kulturom Igračka a) Radovi trebaju prikazati proces stvaranja skupnog likovnoga rada (pod 1.). u srcu koja će se održati u prosincu 2018. godine. Na toj će izložbi stručni ocje- Mogu biti u obliku videospota ili kratkog filma ne dužih od 4 minute. njivači izabrati najbolje radove čiji će autori dobiti prigodne nagrade. b) Radovi trebaju predstavljati edukativnu igračku pomoću koje dijete uči o Na izložbi će biti izloženi i radovi partnerskih škola iz Hrvatske koje se neće hrvatskoj tradicijskoj kulturi (primjerice slagalica ili pamtilica s motivima natjecati, već će sudjelovati kao gosti. hrvatske tradicijske baštine) te trebaju biti napravljeni u digitalnom obliku. Koordinatori iz Bostona i Sydneyja mogu samostalno organizirati lokalne Tema: Tradicijska igra moje bake/moga djeda izložbe s preostalim pristiglim radovima. Australski dnevnik (1899. - 1903.) Grge Gecana

“Ja ostah kao panj Obitelj Gecan 1901. u Australiji žalostno jecajući” U svoj dnevnik od nekoliko stotina gusto ispisanih stranica gotovo je danomice zapisivao dojmove i događaje iz tegobnoga života u tuđini, prvo na farmi i u šumama Zapadne Australije, zatim u rudnicima zlata oko Bouldera

Tekst: Suzana Fantov (Izvor: Nenad Goll, dera. Svojim zanimljivim dnevničkim www.matis.hr/zbornici 2004.) zapisima ispunio je nekoliko stotina gusto ispisanih stranica u tri bilježnice, od ko bude istraživao najra- kojih je prva na žalost izgubljena. nije hrvatske zapise o Osim svojom dokumentarnom vri- Australiji neće moći zao- jednošću, taj dnevnik privlači pozornost bići dnevnik Grge Geca- i zato što ga je pisao otac poznatoga T na, ispisivan u Zapadnoj hrvatskog slikara Vilka Gecana, koji je i dobroj zaradi u šumama Kanade ili na Australiji prije više od sto godina. Ge- sâm dio najranijega djetinjstva proveo nalazištima zlata u Australiji. Sve bi to can je u Australiju došao 1899. godine u Australiji. ostalo samo maštarija da ga ljeti 1899. i tamo proveo skoro četiri godine - sve Grga Gecan je po mnogo čemu bio godine nije iznenadila ponuda baruna do potkraj 1903. U svoj dnevnik gotovo osebujna ličnost, čovjek živa duha i ne- Alfreda von Carlshausena, koji je imao je danomice zapisivao dojmove i doga- mirne naravi zbog koje je često mijenjao posjede u Hrvatskoj i Sloveniji, ali i u đaje iz tegobnoga života u tuđini, prvo zanimanje, poslodavce i mjesto borav- nekim drugim zemljama. na farmi i u šumama Zapadne Austra- ka. Rođen je 1866. godine u Sungeru, lije, zatim u rudnicima zlata oko Boul- u Gorskome kotaru, a zavičajne šume SUSRET S AUSTRALIJOM odredile su njegov životni put upravite- Barun je tražio poslovođu i desetak rad- lja pilane i šumarskog nadzornika. Služio nika za svoju farmu u Zapadnoj Austra- je vojni rok u k.u.k. mornarici u Puli pa liji. Obećavao je dobru zaradu i razne je od 1881. do 1883. proveo kao mornar druge pogodnosti pa Gecana nije bilo na školskom brodu “Schwarzenbergu”. teško pridobiti. Odabravši desetak do- Iskoristio je te dvije godine na najbolji brih radnika, produžio je odmah u Ve- način: naučio je njemački i talijanski, a neciju na završni dogovor s barunom kad je kasnije svladao i engleski, imao Carlshausenom. U Rijeku se vratio 14. je za samouka zavidno znanje stranih rujna, a tjedan dana poslije već je bio na jezika. Na izmaku 19. stoljeća Gecan je putu za Australiju. S 360 forinti u džepu, radio u šumama oko Kočevja, Banove Grga Gecan je u veliku avanturu poveo Jaruge i Požege, ali istodobno mašta o suprugu Jelicu, sina Vilka s tek navrše-

Osim svojom dokumentarnom vrijednošću, taj dnevnik privlači pozornost i zato što ga je pisao otac poznatoga hrvatskog slikara Vilka

Obitelj Gecan 1898. godine: majka Jelica, Gecana, koji je sâm dio kćer Zorica, sin Vilko i otac Grga djetinjstva proveo u Australiji. Dnevnik Grge Gecana

MATICA travanj 2018. 51 Drvosječe u zapadnoj Australiji Rudarska obitelj pred svojom kolibom nedaleko Bouldera

nih pet godina, kćerkicu Zoricu i neko- Već je njihov smještaj dao ožujka 1901. te podjoh sa cielom obi- licinu privrženih radnika. Otputovali su telji put Albany-a, sa uzdanjem u sve- 21. rujna 1899. iz Požege za Rijeku, gdje naslutiti da im se ne piše višnjega gospodina Boga da potražim su im se priključila još sedmorica radni- dobro: radnici su smješteni nove radnje i sreće u nazvanoj zlatnoj ka iz Liča i 26. rujna 1899. isplovili su iz pod šatore, a Grga Gecan zemlji, ali za mene uviek do danas ne- Genove na put dug 8.000 milja. sretnoj”. U Albany, gradić na krajnjem Poslije gotovo mjesec dana plovid- i njegova obitelj u trošnu jugu Zapadne Australije, stigli su 12. be, Grga Gecan je s obitelji i radnicima kolibu. ožujka 1901. - upravo na Grgin 35. ro- stigao u Australiju. U dnevniku je za- đendan. Uz pomoć “našega dalmatin- bilježio da su se iskrcali 23. listopada i Grga Gecan, pogotovo nakon što se skog Hrvata g. Gabelića” unajmio je stan 1899. u Fremantleu, glavnoj luci Zapad- obitelj u međuvremenu povećala za još i smjestio obitelj te produžio vlakom u ne Australije. jednu djevojčicu, Zlaticu-Jelenu. Negdje potrazi za poslom. Pred njima je bio još dug i zamoran sredinom svibnja 1900. godine Gecano- put jer njihov je cilj bila farma “Santa vi su pod okriljem noći napustili farmu U POTRAZI ZA SREĆOM Maria”, duboko u unutrašnjosti, zapad- “Santa Maria”, ne javivši se ni preostalim Pred Grgom Gecanom bilo je novo, još no od velike Viktorijine pustinje. Prema radnicima ni barunu. Spas su potražili u teže razdoblje njegove australske pu- obećanju baruna Carlshausena, tu ih je Scotchdaleu. Ovdje su im sunarodnjaci stolovine. Postao je dio onog mnoštva trebao čekati dobar posao i dobra za- našli smještaj, a Grgi uskoro i zaposle- avanturista koji su sa svih strana svije- rada. Međutim, dočekalo ih je - razoča- nje - na pilani braće Millar u obližnjem ta pohrlili na australske Zlatne polja- ranje. Već je njihov smještaj dao naslu- Denmarku. ne u potrazi za srećom. “Tuj opazih na titi da im se ne piše dobro: radnici su U jesen 1900. godine mali Vilko, žalost odmah da će biti žuhki život za smješteni pod šatore, a Gecanovi u troš- budući slikar, krenuo je u prvi razred mene kad pogledah vodu kakova se nu kolibu. Rad je bio teži od očekivano- osnovne škole u Scotchdaleu u Zapad- pije”, napisao je u dnevnik. “Sad mi tek ga, nadnice znatno manje od obećanih. noj Australiji. Ali Vilko nije uspio završi- puče pred očima te uzdahnuh, oj Ge- Razočaranju je pridonijelo i saznanje ti prvu godinu školovanja u toj školi jer cane, gdje je sada Kupa, Sava i ine rie- da se barun njima lažno predstavljao; je njegov otac, slomljen teškim radom ke mile ti Domovine, gdje si se bojao on uopće nije bio vlasnik farme, nego na pilani, ponovno odlučio promijeni- napit iz njih!” samo upravitelj i nakupac radne snage ti boravište. U dnevnik je o tome zapi- Luta između Kalgoorliea i Bouldera, za pravog vlasnika - obitelj Mariansky. sao: “Nakon moje krvave i teške patnje povremeno nađe nekakav posao u rud- na pilani broj 3 u Denmarku [...] pateći nicima, da bi već nakon nekoliko dana IZLAZ IZ KLOPKE se krvavo samo za svakdašnji život svoj opet bio na cesti. A iz Albanyja dolaze U takvoj nezavidnoj situaciji najteže je i moje mile obitelji odlučih se dne 11. pisma supruge Jelice puna prijekora i bilo Grgi Gecanu jer je trpio prijekore očajanja. “Opet bez radnje, a stiže mi i svojih radnika i supruge zabrinute za list od žene da neima kruha ni nova- djecu. Ona je bila pred skorim novim ca, što da radi? Hoće li skočit u more ili porođajem, što je dodatno otežavalo će ubiti sebe i diecu”, zapisat će Grga u njihov položaj. Izlaz iz te klopke, u koju dnevnik sredinom svibnja 1901. godine. su upali privučeni primamljivim obeća- Tračak ohrabrenja i radosti pružit će mu njima baruna varalice, prvi su pokušali prvo pisamce sina Vilka, koje je ujedno naći pojedini snalažljiviji radnici. Uspo- i prvi poznati autograf slavnoga slikara. stavili su vezu s hrvatskim iseljenicima Nevještom dječjom rukom napisao je u okolnim naseljima pa kad bi od njih ocu: “Mili tata da si mi živ zdrav, bog te doznali za mogućnost bilo kakvog za- čuva i majka božja. Fala tata na čestit- poslenja, oni bi jednostavno pobjegli s ki, dao Bog tu sreću da se brže sasta- Vilkov listić ocu, što ga je napisao 1901. kao farme. Na taj se korak morao odlučiti učenik 1. razreda osnovne škole u Albanyju nemo i razveselimo. Budi pozdravljen

52 MATICA travanj 2018. i poljubljen od mene tvog sinka. Willim Gecan, učenik 1. razreda Alany.” Kad je Vilko završio prvi razred preselili su se k ocu. U Boulder su stigli 10. srpnja 1901. i smjestili se “u malenu, od lima i platna napravljenu kućicu blizu svratišta Horse Shoe Inn, nedaleko od grada Bouldera”. Sada je obitelj opet bila na okupu, ali to Radnici dočekuju lokomotivu s teretom u Albanyju tek djelomično olakšava njihove nevo- lje. Grga je i dalje uspijevao zaraditi tek za preživljavanje. ne, a ja ostah kao panj žalostno jecaju- jeme plovidbe oceanima svjedoče kako ći i milo gledajući za vlakom...” nije bio bez spisateljskoga dara. ‘BIJAŠE STRAŠNO TOPLO’ Grga Gecan ostat će u Australiji još Ipak, najveća vrijednost njegovih U jesen 1901. godine Vilko je krenuo u skoro dvije godine. Krajem svibnja pri- dnevničkih zapisa jest minuciozna kro- drugi razred u Boulderu. U neizvjesno- mio je dugo očekivanu vijest o sretnom nika života jedne goranske obitelji u Au- sti i iščekivanju obitelj Gecan dočekuje povratku supruge i djece u domovinu. straliji prije stotinu godina. Pozornost će kraj još jedne godine u Australiji. Grga Supruga mu je javila i adresu njihova pri- sigurno privući i mnogobrojna imena hr- u dnevnik zapisuje: “25/XII - Bijaše straš- vremenog boravišta: Karlovac, Struga br. vatskih doseljenika koje je Gecan susre- no toplo, poslie podne strašna vrućina 4. Tu se 28. srpnja 1902. Gecanovima tao i opisao s više ili manje pojedinosti. te je barometar u hladu kazao 107 Fa- rodila još jedna kćerka, Marija-Elizabe- renheita. Bijaše nazdravlje Božić, eto ta, razlog više za Grginu čežnju i želju za RAZOČARAN I PONIŽEN meni i mojoj obitelji osvanuo je već tre- što skorijim povratkom kući. Da uštedi Primjerice, za jednog doseljenika iz Hr- ći žalostan... Na obedu bio je Tomo Mi- neku funtu radio je i najteže poslove u vatskoga primorja (na žalost ne navodi loš rodom uz Hreljina u Hrvatskoj. Ima- rudnicima zlata oko Bouldera, često i ime, nego samo podatak: “rodom iz Vla- li smo siromašan obed. Nema toga da nekoliko stotina metara duboko pod ke, kotar Bakar”) kaže da je u Australi- se tuj može praviti po liepim hrv. obi- zemljom. O tome je ostavio potresne ji već više od pedeset godina, što zna- čajima, te nas dvojica odosmo u grad zapise na stranicama svoga dnevnika, či da je riječ o jednom od naših pionira Boulder i nakitismo se prilično pivom.” koji je ispisivao vrlo lijepim rukopisom. na tom kontinentu. Spominje poimence Potkraj siječnja 1902. godine posu- Ali kad bi ga ponijeli osjećaji, sjećanja mnogobrojne naše doseljenike iz Loši- đenim novcem šalje svoju obitelj na- na roditelje, obitelj, na zavičaj, tada je nja, Liča, Hreljina, Mrkoplja, Račišća na trag u Hrvatsku. “Danas se žalostno die- pisao u grču, iskrivljenim rukopisom pa Korčuli, s Pelješca itd. Zabilježio je i tra- lismo ja i moja mila Supruga kao mi i je te stranice dnevnika sigurno natopi- gične sudbine nekolicine sunarodnjaka: mila Diečica”, čitamo u Grginu dnevni- la i poneka suza. Grga Gecan nije krio Jerko Petković iz Dalmacije nađen je na- ku. “Oni krenuše u 3 sata po podne sa svoje literarne ambicije, a njegovi opisi smrt pretučen u rudniku “Leonora”; Ni- kolodvora u Kalgoorlie za put Domovi- australskih krajolika ili doživljaja za vri- kola Suhor s Pelješca teško je stradao u rudniku “Great Boulder”; Bokelj Marko Dabović ubio se “pošto nije mogao dobiti radnje”... Ništa manje tragična nije bila sudbina Mate Vičića iz Liča i Stjepa- na Drinkovića iz Dalmacije koji su zavr- šili iza rešetaka umobolnice u Perthu. Razočaran i ponižen, zauvijek je sa sebe stresao crvenu prašinu australskih Zlatnih poljana i 29. listopada 1903. ot- plovio iz Australije. Napokon, 3. prosinca 1903. oko pet sati predvečer stigao je u Karlovac. Na kolodvoru ga je do- čekala supruga Jelica sa sinom Vilkom. Padao je snijeg... n

ENG Anyone researching the earliest Croatian writ- ings on the subject of Australia will find the diary of Grga Gecan, written in Western Australia over a hun- dred years ago, an essential source. Gecan moved Grga Gecan i sin Vilko kao 18-godišnjak (Banja Luka, 1912.) to Australia in 1899 and spent just under four years Dnevnički zapisi Grge Gecana there.

MATICA travanj 2018. 53 Naša Vrijeme pripreme: kuhinja 30 min

Divlje kuke

i šparoge s 1. Tri mušketira – Prijatelji zovite mi nju 2. Colonia – Zadnja suza jajima 3. Željko Bebek & Gospodari noći – Gospodari noći olaskom proljeća počela je sezona berbe kuka i špa- 4. Antonela Doko – O čemu pričamo roga. Naziv kuka pojavio se zbog kukastoga izgle- 5. Zdravko Čolić – Kuća puna naroda da,D a riječ je o samoniklim jestivim biljkama. U Hrvatskoj 6. Adrijana Baković – Zaboravi rastu u priobalju od Istre do južne Dalmacije. Nalazimo 7. Petar Grašo – Ako te pitaju ih u kršu, na rubovima šume, u poljima. Jako dobro im 8. Vojko V feat. Krešo Bengalka & T. Huljić – Pasta italiana odgovaraju opožarena i raskrčena područja gdje drugi 9. Igor Delač – Budan korov nije imao priliku zauzeti sav prostor. Kuke najbo- 10. Buđenje – Budi moja lje rastu nakon kišnog vremena kad doslovno bujaju. Je- 11. Mia – Kiša stivi dio je onaj mekši dio koji se nalazi pri vrhu i koji se i 12. Kedžo – Vojnik ljubavi bere. Šparoge su ravne i u većini slučajeva tanje od kuka. 13. Hladno Pivo feat. Josipa Lisac – Soundtrack za život 14. Vanna – Najbolji ljudi 15. Domenica – Ljubavna limunada 16. Bang Bang – Papar i sol 17. Urban&4 – Kuća sjećanja 18. Boris Novković – Čista ljubav 19. Headoneast – Svijetlimo 20. Mladen Grdović – Jubim dan kad san te srija 21. Željko Bebek & Oliver Dragojević – Ako voliš ovu ženu 22. Zsa Zsa & Vanna – Tragom tvojih tragova 23. Klapa Cambi – Najlipša si 24. Gea – Ti si ona koju tražim 25. Bosutski bećari – Moje sve 26. Adastra – Predajem se 27. Nives Celzijus – Život pogledaj SASTOJCI: 400 g divljih kuka i šparoga • 2 jaja • maslinovo ulje • sol 28. Luka Basi – Seko moja PRIPREMA: Svježe ubrane kuke i šparoge lomiti na ko- 29. Joy – Sve jeseni, zime madiće dužine 2-3 cm. Zatim ih kuhati 30-ak minuta u 30. Tragovi – Ljubav za jednu noć poklopljenoj posudi. Istodobno skuhati utvrdo dva jaja. Voda iz posude se iscijedi, a kuke i šparoge se začine maslinovim uljem i solju. Takva delicija je malo gorka- stoga okusa. Ovo je ujedno najčešći recept u Dalma- tinskoj zagori. Negdje se kuke i šparoge umjesto kuha- nja prže u tavi. VIJESTI

Potomci hrvatskih iseljenika vraćaju se u Hrvatsku

squez iz Čilea, završila studij psihologije; Kathia Maria Ro- cio Marachi Gomez iz Paragvaja, završila studij turizma; Rodrigo Ignacio Romero Perez iz Čilea, završio studij novi- narstva i ekonomije; Javiera Antonia Buzolic Contador iz Čilea, završila studij prava; Ivana Maria Valdivia Grubisic iz Perua, završila studij ekonomije i Fiorella Guadalupe Val- divia Grubisic iz Perua, završila studij za upravu i turizam. Svi oni izrazili su želju i spremnost za ostanak u Hrvatskoj. “Hrvatska je prije svega sigurna zemlja, prelijepa je i to je naša domovina”, istaknuli su. Čestitajući novim državljanima, državni tajnik Milas poru- čio je kako vjeruje da će njihovo profesionalno iskustvo, stečeno državljanstvo, ali i znanje hrvatskoga jezika pridonijeti izgradnji njihove, ali i bolje budućnosti Hrvatske. “Na tom putu će vam Ured i cijela Vlada RH pomoći kako ZAGREB – U povodu primitka u hrvatsko državljanstvo u biste se što prije i što bolje integrirali u hrvatsko društvo”, četvrtak, 22. ožujka, državni tajnik Središnjega državnog rekao je državni tajnik Milas. ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas primio je nove hr- Da je tako svjedoči i činjenica da je ovom događaju nazoči- vatske državljane i državljanke, stipendiste Ureda - pola- la i Renata Pernek, voditeljica Službe za državljanstva Mi- znike tečaja hrvatskoga jezika Croaticum na Filozofskome nistarstva unutarnjih poslova RH. Ponosni na stečeno hr- fakultetu u Zagrebu. vatsko državljanstvo, uz pratnju tamburaškoga sastava, Državljanstvo su dobili Anthony Ivan Bosnic iz Australije, sestre Fiorella i Ivana Grubisic otpjevale su pjesme “Hr- završio studij ekonomije; Mariela Volterine Koljanin Va- vatica ja sam mlada” i “Croatijo, iz duše te ljubim”. (SDU)

Hrvatska škola u Švicarskoj pronašla svoju zvijezdu

ŠVICARSKA - Dana 17. ožujka prvi put ce komisije, a publika je zasebno dodi- i Ela i Klara Radoš. Učenice Mia Milj- je održana manifestacija Hrvatska ško- jelila nagradu. Pobjedu je odnijela uče- ko, Martina Novak, Tea Živković i Ema la traži zvijezdu u Freienbachu. Mani- nica Katarina Duvnjak iz Liestala koja Živković dobile su i nagradu publike. festaciju su organizirale učiteljice hr- je oduševila sve prisutne svirajući har- Nagrade za najbolje talente bile su vatske nastave i Udruga roditelja HDŠ. fu. Drugo mjesto dijelile su Doris Vuč- ulaznice za Europapark, Verkehrshaus Na učenicima nije bio lagan zadatak, ković izvedbom suvremenoga plesa sa Luzern i Technorama. Svim sudionici- trebalo je oduševiti publiku i komisiju skupinom koju čine Mia Miljko, Marti- ma dodijeljene su zahvalnice i prigodni svojim talentom plesa, pjevanja, svi- na Novak, Tea Živković i Ema Živković. slatki paketići. Na samome kraju ma- ranja ili glume. Povjerenstvo su činile Djevojke su zajedničkim snagama uje- nifestacije pobjednici su publiku poča- bivša učiteljica hrvatske škole Marina dinile ples i pjesmu u izvrsnu izvedbu. stili još jednom izvedbom svoje točke. Bukovec, supruga konzula RH Kristina Treće mjesto dijelili su Mihael Kinderić (A. Šeremet; Ž. Pelc Siroglavić) Mikac i učiteljica hrvatske nastave Bo- žena Alebić. Konzul Slobodan Mikac i Vedran Konjevod iz Veleposlanstva RH u Švicarskoj izrazili su potporu našim učenicima koji su se odlučili sudjelovati na manifestaciji Hrvatska škola traži zvijezdu te učiteljicama i roditeljima koji su ovu manifestaciju organizirali. U četrnaest točaka publika je uživala, divila se i nasmijala. Program je oplemenjen i nastupima KUD-a Si- lvije Strahimir Kranjčević. Odluku o pobjedniku donijele su člani-

MATICA travanj 2018. 55 Povijesne obljetnice Ban Jelačić ukida kmetstvo Banskim pismom ukinuto je kmetstvo u Hrvatskoj, ali nisu ukinuti feudalni odnosi jer seljaci nisu dobili zemlju koja je ostala u rukama prijašnjih vlasnika. Kmetovi su banskim proglasom samo oslobođeni “tlake gospodske i svake daće urbarialske”

ra, osnivanje narodne vojske, olakšice za krajiško stanovništvo, sloboda tiska, jednakost pred zakonom, utemeljenje sveučilišta itd.

NAPADI NA FEUDALNA IMANJA Hrvatsko izaslanstvo podnijelo je u Beču spomenuti program vladaru na odo- brenje. Međutim, kralj je odbio potvr- diti te “narodne želje” jer nisu bile do- nesene u Hrvatskom saboru, jedinoj ustanovi koja je službeno mogla upu- ćivati svoje zaključke vladaru. Uskoro je Ugarski sabor na zasjedanju u Po- žunu (danas Bratislava) donio zakone, koje je 11. travnja 1848. potvrdio kralj i kojima je ukinuto kmetstvo te uvede- na jednakost pred zakonom, zajedno s općim oporezivanjem i parlamentarnim predstavništvom koje se bira ograniče- Dragutin Weingärtner: Hrvatski sabor 1848. godine nim pravom glasa.

Piše: Željko Holjevac i kasnije revolucije uopće. Posvuda su isticani zahtjevi da se ukinu feudalni od- rvatski ban Josip Jelačić nosi i samovolja državne uprave. Naci- donio je 25. travnja 1848. onalni pokreti i liberalni zahtjevi doveli pismo kojim je proglasio su do izbijanja revolucije u Beču i nje- da se ukida gospodska zina širenja na narode u Austrijskom H tlaka zajedno s materi- Carstvu. U Zagrebu se sastala Narodna jalnim obvezama seljaka prema vlasni- skupština koja je 25. ožujka 1848. doni- cima zemlje i vladajućoj eliti u skladu s jela “Zahtijevanja naroda” – program u dotadašnjim feudalnim propisima. Time 30 točaka. U tom dokumentu zahtije- je u Hrvatskoj prije 170 godina ukinuto valo se ujedinjenje hrvatskih zemalja u stoljetno kmetstvo, što je bila pretpo- jedinstvenu državnopravnu cjelinu sa stavka za napuštanje srednjovjekovno- samostalnom hrvatskom vladom na ga feudalizma i izgradnju modernoga čelu s banom Jelačićem. Tražilo se uki- građanskog društva. danje kmetstva, saziv Hrvatskoga sabo-

‘PROLJEĆE NARODA’ Zbog liberalnih i nacionalnih Zbog liberalnih i nacionalnih pokreta, pokreta, ali i zbog ali i zbog gospodarske krize i nestašice hrane u Europi, val revolucija u prolje- gospodarske krize i nestašice će 1848. zahvatio je niz europskih ze- hrane u Europi, val revolucija malja. “Proljeće naroda” slikoviti je naziv za revolucije koje su tada zahvatile u proljeće 1848. zahvatio je niz više europskih zemalja nego sve ranije europskih zemalja. Oglas za prijevoz iseljenika u Ameriku

56 MATICA travanj 2018. Odnosi između bivših kmetova i bivših feudalaca ostali su neriješeni sve dok carski patent o zemljišnom rasterećenju iz 1853. nije utemeljio i zajamčio moderne posjedovne odnose.

càrkvene oslobodjeni jeste, po jakosti postale vlasništvo bivših kmetova. Tako i krieposti Naše banske časti i oblasti su nastali veliki i mali posjedi na selu. osieguravamo, obećavajući da Vam nit- Mnoge novosti s europskim pred- ko ove Vaše sada zakonom dane i od znakom prožimale su poslije ukidanja premilostivoga kralja potvàrdjene pra- kmetstva 1848. i hrvatske zemlje, ali je vice i slobošćine nikada više do viek vie- modernizacijski preobražaj zbog politič- ka uzeti nemore niti nesmije.” ke nesamostalnosti hrvatskih zemalja Banskim pismom ukinuto je kmet- i naslijeđenih društvenih struktura bio stvo u Hrvatskoj, ali nisu ukinuti feudalni usporen, a unutarnje razlike među po- odnosi jer seljaci nisu dobili zemlju koja jedinim krajevima vrlo velike. Uz to je je ostala u rukama prijašnjih vlasnika. hrvatsko selo zahvatio proces raspada- Kmetovi su banskim proglasom samo nja kućnih zadruga, a njihova je dioba oslobođeni “tlake gospodske i svake još više usitnjavala ionako male seljač- daće urbarialske”. U težnji za zemljom ke posjede. Zbog stalnog pritiska robe seljaci su se i dalje bunili pa je Jelačić s velikih posjeda, velikih poreza i pro- već 27. travnja 1848. bio prisiljen pro- padanja zadruga, seljaci su se zaduži- glasiti prijeki sud kako bi suzbio nemire vali. Gospodarsko i šumarsko učilište u seljaka i zaštitio imovinu Crkve i plem- Križevcima, osnovano na početku 1860- stva. Na početku lipnja 1848. sastao se ih godina, odigralo je kasnije značajnu Domovnica sluškinje u Zagrebu u Zagrebu prvi zastupnički Hrvatski sa- ulogu u modernizaciji hrvatskoga po- bor. Izabran je i sazvan kao “dèržavni ljodjelstva i šumarstva. Prva dalmatin- Revolucionarni val zahvatio je u me- sabor” Dalmacije, Hrvatske i Slavonije. sko-hrvatsko-slavonska gospodarska đuvremenu hrvatsko selo. Seoski pod- Bio je to prvi izabrani i pravi narodni izložba, održana u Zagrebu sredinom ložnici počeli su napadati feudalna ima- sabor u čijem su radu prvi put sudjelo- 1864., pokazala je da su hrvatske ze- nja i uskraćivati daće plemstvu i Crkvi. vali i izabrani zastupnici građana i kra- mlje, iako gospodarski nerazvijene u Potaknut tim događajima i potvrđenom jišnika. Dotad su uglavnom samo ple- usporedbi s austrijskim pokrajinama i odlukom Ugarskoga sabora o ukida- mići i svećenici imali pravo dolaziti na nju kmetstva, ban Jelačić proglasio je saborska zasjedanja. 25. travnja 1848. ukidanje kmetstva u Hrvatskoj vlastitim pismom u kojem je PRVI IZABRANI NARODNI SABOR stajalo: “Akoprem je već u kraljevinah Sabor je odobrio i potvrdio odluke bana Hàrvatskoj i Slavonii proglašeno, da je Jelačića. Potvrdio je i odluku o ukidanju svaka urbarialska daća, tlaka i desetina kmetstva u Hrvatskoj te raspravljao o càrkvena dotàrgnuta, Vi ipak sumnjati uređenju odnosa između seljaka i ze- i bojati se mogli radi ove Vaše novo za- mljoposjednika. “Svaki dosadašnji kmet dobljene pravice, iz toga uzroka, jer vàr- jest neograničeni vlastnik svoje urbar- hu toga u Vaših rukah nikakvoga pisma ske zemlje, i može je u cělo ili na koma- još dosad neimate, zato Mi, Ban hàrvat- de zaměniti, založiti ili prodati”, zaključili ski, slavonski i dalmatinski, kano Vaš od su saborski zastupnici. Međutim, odlu- svietloga kralja naimenovani i postav- ke Hrvatskoga sabora 1848. nisu nika- ljeni vàrhovni poglavar, i Vaših pravicah da bile potvrđene pa se nisu mogle pri- branitelj, želeći Vas umiriti i osigurati, mjenjivati kao zakon. Stoga su odnosi dajemo svim Vam, od hàrvatsko-sla- između bivših kmetova i bivših feuda- vonskoga naroda, koji ste dosada bili laca ostali neriješeni sve dok carski pa- kmeti i gospodski podložnici ovo Naše tent o zemljišnom rasterećenju iz 1853. otvoreno bansko pismo, s kojim Vam nije utemeljio i zajamčio moderne po- novo zadobijene Vaše pravice i slobo- sjedovne odnose. To je učinjeno tako šćine, po kojih Vi skupa sa svim Vašim da je polovica zemlje ostala kao cjelina pokoljenjem na vieke od tlake gospod- u rukama bivših vlastelina. Druga po- ske i svake daće urbarialske i desetine lovica je podijeljena na čestice koje su Prva hrvatska gospodarska izložba

MATICA travanj 2018. 57 zapadnim europskim zemljama, u Južnu Afriku, na Novi Zeland i u međuvremenu ipak napredo- dr. U to vrijeme iselilo se iz Hrvat- vale u obradi zemlje i drugoj pro- ske i Slavonije oko pola milijuna izvodnji. ljudi, a iz Dalmacije oko 80.000. Među iseljenicima bilo je najviše PRISILJENI NA ISELJAVANJE osiromašenih seljaka. Mnogi su U sklopu reformi “bana pučani- prodavali svoju bijednu imovinu na” Ivana Mažuranića sredinom da bi mogli platiti putne troško- Bansko pismo o ukidanju kmetstva 1870-ih godina uveden je obve- ve. Odlazili su “privremeno” i “na zatni otkup zemlje uz jamstvo države, konkurencije jeftinoga stranog žita pa- zaradu”, a zapravo su mnogi u novom što je pozitivno utjecalo na uklanjanje dale cijene ostalih poljodjelskih proizvo- svijetu ostali trajno. n ostataka nekadašnjega feudalnog suda, a porezi su posvuda rasli pa je do- stava. Ipak je potkraj 19. stoljeća u hr- lazilo i do pojava gladi. Mnogi su Hrvati ENG th vatskim krajevima došlo do pojave trso- bili prisiljeni na iseljavanje iz domovine. 170 years ago, on the 25 of April 1848, Ban Josip Jelačić abolished serfdom in Croatia, marking ve uši koja je uništila mnoge vinograde Odlazili su u prekomorske zemlje, naj- the start of the transition of our country from a feu- i smanjila prinose. Istodobno su zbog češće u obje Amerike i Australiju, zatim dal to a civil society.

Govorimo hrvatski Mjesec svetoga Jurja Mjesec se travanj u mnogim hrvatskim govorima naziva jurjevščak, rjeđe đurđevščak, a dan koji je tomu svecu posvećen također je najčešće Jurjevo ili Jurjeva, odnosno Đurđevo

lagdani su doba duhovnoga osvje- sreću i imena Jurevdan, Jurjevdan, Đurđevdan i ženja, vrijeme posvećeno Bogu, obi- sl. Ipak, u Dalmaciji se nerijetko spomendan sv. telji i prijateljima, ali i vrijeme kada Jurja jednostavno naziva Sveti Jure ili Sveti Juraj. smo možda više nego inače svje- Budući da je mlada trava do Jurjeva već znat- sni neumoljivoga protjecanja vre- no narasla i očvrsnula, Hrvati u Novom Selu u mena. Ovogodišnji nam je travanj počeo Uskr- Slovačkoj običavali su govoriti: O Jurievoj nietješ som, a vrijeme koje mu je prethodilo, pa i ono travu ani z baticuom najzad v zemlju zatutj (O Jurje- Bkorizmeno, jednostavno je proletjelo. Tako će vu nećeš travu ni štapom nazad u zemlju zatu- brzo proći i tjedni koji su pred nama. Na tragu ći). U žitnim se je krajevima smatralo da će žita- su takovih razmišljanja i različite narodne pje- Piše: Sanja Vulić rice dobro roditi ako su već djelomice narasle do sme i uzrečice koje su se rabile tijekom godine, Jurjeva, pa npr. u godišnjim kalendarima Hrvata pa i u uskrsnom razdoblju. Na hrvatskom je sjeverozapa- u polutisućljetnoj dijaspori Gradišću nerijetko susrećemo zadu poznata uzrečica Pisen Vuzem prošel je, zelen Juraj došel pis: Ako je na Jurjevu jur tako visoka hrž (raž), da se u njoj vrana je (Uskrs sa šarenim jajima prošao je, sa zelenilom je došao more skriti, onda će to ljeto dobra žetva biti. Slično se govori- blagdan sv. Jurja). I zaista, mjesec travanj nerijetko je u hr- lo i u Otoku u Slavoniji: Ako je na Đurđevo zeleno žito toliko, vatskoj tradiciji bio u znaku spomendana sv. Jurja, kada se da se kroz prste ne vidi zemlje, bit će obilan plod. U zapadnoj čitava priroda pomlađuje novim zelenilom. Sveti je Juraj, kao Hercegovini pak ističu kako je za plodove zemlje dobro da mučenik iz Dioklecijanova doba, u cijelom kršćanskom svi- toga dana padne barem malo kiše: Ako na Jurevdan baren jetu štovan od davnine, a hrvatski narod prihvaća štovanje malo porosi, toliko da stopi volu rog, bit će rodna godina. Ta- toga sveca zajedno s kršćanstvom. Po njegovu spomenda- kođer se smatralo kako je u to doba već tako toplo, da nije nu, koji je u Katoličkoj crkvi 23. travnja, mjesec se travanj u više potrebna obuća, npr. u austrijskom Gradišću: Na Jurje- mnogim hrvatskim govorima naziva jurjevščak, rjeđe đurđev- vu se more buos bižat (Na Jurjevo se može bos trčati). Tako se ščak, a dan koji je tomu svecu posvećen također je najčešće štedjela obuća za iduću zimu. Danas je teško zamisliti boso- Jurjevo (npr. u Međimurju i Hrv. Zagorju) ili Jurjeva (nerijetko nogu djecu potkraj travnja. Materijalno smo neusporedivo među čakavcima u sjevernoj Dalmaciji, na Kvarneru, u sre- bogatiji nego pred stotinjak godina, duhovno na žalost ne- dišnjoj Hrvatskoj itd.), odnosno Đurđevo (npr. u Podravini, usporedivo siromašniji, što je temeljnim izvorom većine ne- Slavoniji, Baranji, Bačkoj). Nalazimo u hrvatskim govorima i volja s kojima se i kao narod i kao pojedinci suočavamo. n druge inačice, npr. Jurova, Jurjova. U južnoj se Hrvatskoj su-

58 MATICA travanj 2018.

Od 1951. izlazi mjesečnik Hrvatske matice iseljenika ^

Pronašli smo Maticin vremeplov u Matici za mjesece travanj godine…

Priprema: Hrvoje Salopek

U burnoj godini hrvatskog proljeća Matica izvještava kako je 83-godišnji 1971. Matica donosi razgovor s tadašnjim 1976. američki Hrvat Nikola Rodina iz Kansas rektorom Zagrebačkog sveučilišta dr. Ivanom Supekom. Cityja primljen u Tamburašku kuću slavnih. “U životu Nikole U podnaslovu nije slučajno istaknuta Supekova rečenica Rodine tamburica je bila sve. Od malih nogu živio je on s tim u kojoj se spominje “poštivanje slobode svakog naroda”. našim tradicionalnim narodnim glazbalom, opčinjen zvucima i melodijama zavičajnog bjelovarskog kraja tamburaša.”

Sveti otac Ivan Pavao 1997. II. posjetio je prvi put Bosnu i Hercegovinu. Tijekom dvodnevnoga boravka u Sarajevu papa je imao mnogobrojne susrete i razgovore, a predvodio je i misno slavlje na olimpijskome stadionu na Koševu pred više od 50.000 vjernika.

MATICA travanj 2018. 59 Priče iz knjige Ivana – Iveka Milčeca “Pod starim hrastom” o životu hrvatskih gastarbajtera u Berlinu

Prosjak Rudač kohol i - travu. Od nekad urednoga i razmaženoga bogataškog sina postao je skitnica koju su polako počeli na- ura nervoznim pokretom ruke pokaže skitni- puštati i oni kojima je prije kratkoga vremena bio “uzor”. Na- cu koji se s pivom u ruci polaganim, nesigur- kon što je dvije godine, za redom, ponavljao isti razred u svo- nim koracima približavao ulazu u robnu kuću. joj osamnaestoj godini biva izbačen iz “Realke”. Duboko J “Zašto mi pokazuješ toga odrpanca kad je ta- povrijeđeni i razočarani otac naredi mu da skupi svoje stva- kvih na tisuće u Berlinu” reče debeli Viki i gla- ri i napusti kuću. Od toga dana Rudač provodi dane ispred sno podrigne. “Kada bi ti znao o kome je riječ drukčije bi po- robne kuće “Wertheim” gdje prosi za bocu piva i koru kruha. peval” odbrusi debeljku danas mrzovoljni Jura. Kako bi “Vidiš kaj su bogataška djeca koja od ljepote ne znaju kaj bi njegova priča dobila što više na važnosti, namjerno napravi delali. Možda je to i Božja kazna njegovome ocu koji nas je stanku nakon koje reče da mladi odrpanac nije nitko drugi uvijek s visoka gledal i govoril nek bežimo od njega jer smr- nego Rudač, jedinac imućne hrvatske obitelji koja je ogro- dimo po luku, špeku i znoju”! mno bogatstvo stekla trgujući automobilima. “Pripovedal mi moj Pavel kak je na njih viknula Rudačeva mama Marijeta kada je čula da ga zoveju, tim, za nju, seljačkim imenom. Sva Tuđ pod tuđim nebom zapjenjena od bijesa rekla je da je on njezin mali Rudolf, a oni su za nju primitivci i neotesane budale. I zbilja Rudač je prijateljskom čavrljanju Jura skrene razgovor uvijek bio lijepo obučen, a u školu ga je, kao pravo bogataš- na dane kad smo “tiho otprli rasklimanu lesu” ko dijete, vozila njegova privatna učiteljica, engleskoga i fran- i s pinklecom na plećima uputili se u nepozna- cuskoga jezika. Nije se, kao ostala djeca, hranio u školskoj to. I ne znajući kako, našli smo se pod tuđim kantini; za vrijeme velikoga odmora mirisne kolače nosila U nebom, koje nije plavo kao naše, duga nakon mu kuharica Ljubica. Bil je osrednji učenik, a već je u treće- kiše nema domovinski spektar boja, a ljetni je vjetar češće mu razredu osnovne škole postao glavni, zahvaljujući, prije hladan nego topao. U vječitoj utrci za novcem i nemogućno- svega, nanbudu kojega je trenirao od pete godine života. Bilo sti pristojne zarade, primamljivo šuštanje plavih i zelenih je dana kada je na nastavi surađivao i bio dobar, ali je isto novčanica privuklo je na stotine tisuća naših sunarodnjaka tako bilo dana kada je bio nemoguć i krajnje bezobrazan. pod tuđe nebo i tuđe zvijezde. Kad će se vratiti pod toplo do- Tako je jednom prilikom razrednici rekao da ju on ustvari movinsko sunce, to samo Bog zna. žali jer ima brčiće i kao Pajdaš Štef spre- takva podsjeća na mno se pridružio muškarca. Zbog ta- glasnom Jurinom kvih i sličnih ispada u razmišljanju pak je školu su sve češće bili spomenuo one koji pozvani njegovi rodi- su ostali doma i nji- telji koji nisu nikako hovu sadašnju zavist mogli prihvatiti činje- prema nama koji, po nicu da njihovome si- njihovom mišljenju, neku fali kućni odgoj. dobro živimo dok Mislili su, da ih svi, pa oni, kako kažu, muku i učitelji, mrze zbog muče kak preživjeti njihovog bogatstva. od prvoga do prvoga. Još veći problemi na- “Takvi sigurno misle”, stali su kada je Rudač, reče novopridošli Iva, nakon svršene osnov- da iseljenici imaju če- ne škole, prešao u lične trezore pune “Realku”. Tako je jed- penez. Imaju trezo- nom sa svojim klanom onemogućio održavanje nastave, a re, ali u tvornicama gdje hrmbaju u tri smjene, a vrlo često i upraviteljici, pred roditeljima, dobacio da laže i da se je vje- subotom i nedjeljom. “Kad se u našoj domovini buju stekle rojatno ustala na lijevu nogu. Nakon takve blamaže, konač- takve radne navike, onda budu i tam svega imali”. no je prekipjelo i ocu koji je razmaženoga sina premlatio i Jura podsjeća prijatelje na svojedobno “moljakanje” po- smanjio bogati džeparac na pola. Od toga dana Rudač je po- jedinih hrvatskih političara da se počnemo vraćati i ulagati stao još prgaviji i agresivniji. Neredovito je dolazio na nasta- u privredu svoj teško zarađeni novac, što su neki i učinili, pa vu, za vrijeme odmora našli ga u zahodu kako konzumira al- odnijeli, nakon propasti banaka i štedno-kreditnih zadruga,

60 MATICA travanj 2018. kak se ono veli, ruku; nisu bili “gaće na štapu”. kao neki koji se “Je, kak zgleda nakon tvorničke domovina, je smjene dobro teško je pita- najedu i prejdu nje”, reče Štef, spat. Staroj “jer dobro po- mami, koja je znam neke ostala čuvati dje- koji su se na- cu i dom, slali su kon dugogo- mjesečno pri- dišnjeg borav- stojnu svotu nov- ka u zemljama ca jer nisu htjeli Južne Amerike vratili onak siromašni kak su i otišli. A vra- da im djeca rastu u neimaštini i bijedi. S vremenom se privi- tio ih je primamljiv poziv - vraćajte se, vraćajte - samo nitko knuli na gradski život pa su počeli odlaziti u kino ili nogomet- nije znao reći kak: brodom ili zrakoplovom? Sada su smjene utakmice jer je Tomek postao pravi navijač berlinske šteni u nekakvim prihvatilištima, a neki od njih su se vratili Herthe. Jednoga dana upita me Julijina predradnica znam li odakle su i došli”. možda što se to događa s mojim “zemljacima” jer je Julija Razgovoru se pridružila piljarica Marica, koja je rekla da svakodnevno pod utjecajem alkohola i ne može više postići pozna više njih koji bi se mogli odmah vratiti doma, ali “neće normu koju je nekad s lakoćom prebacivala. Smjesta odoh i radije sjede u berlinskim parkovima s mislima na štednu do Julije da doznam što se to događa. knjižicu, svakodnevno provjeravaju je li svaki cent korektno Otkad je nisam vidio, strašno se promijenila. Od vitke, upisan”. Na to je Jura skočil i rekel da on ništa ne provjerava, uredne i vesele Julije ostale su samo plave oči u kojima se da je sve marke i švicarske franke uložio u kuću, a ono malo nazirala tuga. Preda mnom je stajala debela, raščupana i po- što je još ostalo, čuva za svoj i Micikin sprovod, jer tko zna lupijana žena koja je pokušavala izgledati normalno i veselo. buju li njihova djeca imala penez da ih pospremaju doma i Nažalost, ostalo je samo na pokušaju. Nakon što se predrad- pokopaju u rodnom Zagorju. “Ne bi štel”, veli Jura, “da nam nica Rozi udaljila, Julija zaplače i reče da su sretne godine bra- kosti ostanu u Berlinu. Nek strunu tam gdje sam se zrodil ka prošle, da ju Tomek tuče i pije s drugim ženama. ja i moja Micika”. Ne mogavši se pomiriti sa sudbinom, počela je i ona piti pa se često događalo da su oboje dolazili kući pijani, a brač- ne nesuglasice rješavali tučnjavom. Prepirali se o tomu tko Svijeće za Juliju će poslati staroj mami i djeci novac, a znalo se dogoditi da djeca po mjesec dana ostanu bez najpotrebnijeg. Suznih adubljen u čitanje “Večernjaka”, i ne zapazih očiju, obeća mi Julija da će učiniti sve što je u njezinoj moći pajdaša Štefa. Čitao sam uvijek zanimljivu kako bi urazumila Tomeka da je u interesu njihove djece da stranicu “Našim građanima u inozemstvu” kad počnu živjeti kako Bog zapovijeda. Od tog našeg razgovora Z me pajdaš upita znam li tko je umro. Nema- prošlo je dosta vremena i ja sam, zaokupljen svojim poslom jući pojma tko bi to mogao biti, Štef mi reče zaboravio na Juliju i Tomeka. Jednoga popodneva Rozi mi te- da je umrla naša zajednička poznanica Julija. “Za ime Boga, lefonski javi da Julija već mjesec dana neopravdano izosta- pa ona nema još ni pedeset”, rečem snebivajući se i križaju- je s posla i da joj je šef poslao pismeni otkaz. Kako je Tomek ći se istodobno. Juliju sam upoznao prije dvadeset godina već prije napustio tvrtku, nisam znao gdje stanuju, ali sam kad se sa svojim Tomekom od Rozi saznao da su se pri- zaposlila u tvrtki u kojoj sam je tri mjeseca rastali i podije- radio, a bio sam im čak neko- lili ono malo novca što je još liko puta i tumač. Sjećam je ostalo od nekad debele šted- se kao zdrave, rumene i vese- ne knjižice. Julija je umrla od le podravske seljanke s izra- ciroze jetre i za koji dan bit će zito plavim očima, u kojima su pokopana u rodnoj Podravi- se zrcalila plodna polja, zele- ni, blizu rijeke Drave. Umje- ne šume i duboka rijeka Dra- sto cvijeća, zapalit ću svijeću va. Nekoliko godina išlo im ov- i moliti za dušu nesretne “ga- dje da ne može bolje. Radili starbajterice” Julije.n su sve što im je došlo pod

MATICA travanj 2018. 61 LJEPOTE HRVATSKE OKOM FOTOGRAFA STAROGRADSKO POLJE PHOTO: STIPE SURAĆ / TZG STAROGA GRADA

Jeste li znali da Starogradsko polje na otoku Hvaru predstavlja najbolje sačuvanu grčku parcelaciju zemljišta na cijelom Sredozemlju! Od srpnja 2008. Starogradsko polje je pridruženo UNESCO- ovoj listi svjetske baštine obzirom da su tamošnji nasadi vinograda i maslina ostali praktično nepromijenjeni od prve kolonizacije starih Grka i kao takvi su jedinstveno svjedočanstvo geometrijskog sustava podjele zemlje koje se koristilo u Antici. MATICA travanj 2018. 63 CRORAMA

‘BUDIMO ZAJEDNO – UTRKA ZA FAJTERICE’ Udruga oboljelih i liječenih žena od raka SVE za NJU obilježila je u zagrebačkome parku Zrinjevac javnozdravstvenom akcijom Budimo zajedno - utrka za fajterice Dan narcisa i svoju 10. godišnjicu rada. Akcija je organizirana s ciljem podizanja svijesti javnosti o važnosti ranog otkrivanja raka dojke, kao i pružanja sveobu- hvatne potpore oboljelima. U humanitarnoj utrci oko parka Zrinjevca s obolje- lim ženama trčali su članovi obitelji, prijatelji, medicinske sestre, onkolozi, li- ječnici obiteljske medicine, kao i građani koji su željeli dati potporu oboljelima.

NAGRADE ZA ŽIVOTNO DJELO U LUTKARSTVU U sklopu 23. Vukovarskoga lutkarskog proljeća, u Hrvatsko- me domu Vukovar upriličena je svečanost dodjele povelja za životno djelo zaslužnima za promicanje lutkarstva, koja nosi ime Zvonka Festinija, dugogodišnjega predsjednika hrvatskoga Centra UNIMA-e. Nagrada za životno djelo za doprinos glumačkoj umjetnosti hrvatskog lutkarstva do- dijeljena je glumcu i piscu Đuri Roiću, a nagrada za život- no djelo za doprinos umjetnosti hrvatskog lutkarstva Ja- sminki Mesarić, predsjednici hrvatskoga Centra UNIMA-e i predsjednici organizacijskog odbora Hrvatskoga lutkarskog proljeća.

64 MATICA travanj 2018. ROBERT SEVER PONOVNO FESTIVAL SVJETLA ZAGREB 2018. ODUŠEVIO Kulturno-umjetnički projekt ‘Festival svjetla Zagreb 2018.’ održan je sredinom Da je revija Roberta Severa jedna od ožujka na 19 lokacija povijesne gradske jezgre s atraktivnim audiovizualnim najiščekivanijih u sklopu tjedna mode instalacijama i projekcijama. Osim atrija i Galerije Klovićevih dvora, koji su lani Bipa FASHION.HR pokazao je dizajner bili okosnica cijeloga festivala, projektu su se priključili i Muzej grada Zagreba, čija je revija oduševila sve ljubiteljice Hrvatski institut za povijest, ali i glumci koji su uz kip Antuna Gustava Matoša vječne romantike. Ovog puta Sever ih recitirali njegove stihove. Na Vranicanijevoj poljani ponovno se nalazila insta- je osvojio kombinacijom minimalizma i lacija jajeta, a sve je bilo začinjeno svjetlom i vrhunskim svjetlosnim efektima. ženstvenosti te prikazao kolekciju koja najavljuje živopisno, neopterećeno, moderno i jako chic proljeće. Robert Sever poznat je po tome da svojim ko- lekcijama daje imena žena koje su ga inspirirale pa je tako ovu kolekciju po- svetio manekenki Ivi Marušić koja je već niz godina zaštitno lice RS branda.

OSJEČKI USKRSNI DEFILE MOTO-ZEKA Zečevi, jaja, gnijezda, slatkiši i stotine dječice dominiralo je središnjim osječkim trgom, što je uvelo grad u pravo uskrsno raspoloženje. Održan je i tradicionalni uskrsni defile mo- to-zeka, članova Moto kluba Osijek, koji su odjeveni u zečje kostime obiš- li Osijek i družili se s djecom i građa- nima. U suradnji s gradskim vlastima na Veliku subotu do Zekina gnijezda stigla su i djeca vrtićke i osnovnoškol- XI. GUMBEKOVI DANI ske dobi sa svojim tetama i učiteljica- Dodjelom nagrada i izvedbom predstave “Famozna” Petera Quiltera u režiji Kre- ma te pisanicama koja su morali sta- šimira Dolenčića zatvoreni su XI. Gumbekovi dani - međunarodni festival ka- viti u veliko gnijezdo, a osječki skauti bareta posvećen Mladenu Crnobrnji Gumbeku. Ove godine sudjelovala su na organizirali su potragu za pisanicama. manifestaciji kazališta iz hrvatskih gradova, njih 11, kao i 2 kazališta iz Srbije.

MATICA travanj 2018. 65 IZ SPORTA

PRVE HRVATSKE PARAOLIMPIJSKE MEDALJE Hrvatski sportaši s invaliditetom osvojili su na XII. zimskim paraolimpijskim igrama u južnokorejsko- GIMNASTIČARI ĐEREK I me Pjončangu zlatnu i SRBIĆ ZLATNI brončanu medalju. Zla- Najbolji sportaš Hrvatske u protekloj to je osmog dana Igara godini, gimnastičar Tin Srbić, na svo- u slalomu u konkurenci- me prvom natjecanju nakon osvaja- ji sjedećih skijaša zaslu- nja svjetskoga zlata na preči pobijedio žio Dino Sokolović dok je, je na Svjetskom kupu u Dohi. U kva- dan ranije, Bruno Bošnjak lifikacijama je Srbić išao na sigurno, osvojio broncu u snowbo- kao četvrti se plasirao u finale preče, ardu u disciplini banked no u borbi za medalje je, s jednom od slalom. Hrvatska je na svojih najbolji vježbi ikada i ocjenom ovim Zimskim paraolimpijskim igrama imala sedmeročlanu reprezentaciju od 14.800 bodova, potpuno deklasi- koja se zahvaljujući dvjema odličjima našla na 19. mjestu među 26 nacija koje rao izrazito jaku konkurenciju u svo- su imale osvajače medalja u Pjongčangu. Tako su hrvatski paraolimpijci u svome prvom nastupu nakon pet mjese- me petom nastupu na igrama za sportaše s invaliditetom, nakon Salt Lake Ci- ci. “Išao sam na svoju najtežu vježbu tyja, Torina, Vancouvera i Sočija, osvojili prve hrvatske paraolimpijske medalje. koju trenutačno izvodim, nju sam radio i na SP-u u Montrealu, ali sada sam je izveo čak još i malo bolje nego tada. Ova ocjena koju sam danas dobio najveća je u mome životu tako da ne mogu biti nezadovoljan”, izjavio je Srbić. Tjedan ranije, na Svjetskome kupu u Bakuu, splitska olimpijka Ana Đerek osvojila je zlato u finalu parte- ra dok je Anton Kovačević bio bron- čani na preči.

IVAN ŠARIĆ ŠAHOVSKI PRVAK EUROPE Mladi 27-godišnji splitski šahist Ivan Šarić, član riječke “Liburnije”, napravio je pra- vu senzaciju osvajanjem pojedinačnog Europskog prvenstva koje je održano u gruzijskom Batumiju, a na kojem su sudjelovala 302 igrača iz 34 zemlje, među kojima čak 141 velemajstor i 57 među- narodnih majstora. Nakon male krize u NOGOMETNA REPREZENTACIJA – PORAZ I POBJEDA sredini turnira, Ivan Šarić je u finišu na- Hrvatska nogometna reprezentacija upisala je prvi poraz pod vodstvom izbor- nizao tri uzastopne pobjede i tako prete- nika Zlatka Dalića u pripremnoj utakmici za Svjetsko prvenstvo u Rusiji. U pri- kao najopasnije suparnike za pola boda. jateljskom susretu u Miamiju, na Floridi, poražena je od Perua 0 - 2. Hrvatska U posljednjem kolu je nakon sjajne tak- je protiv Perua, 11. reprezentacije svijeta na FIFA-inoj rang-ljestvici, zaigrala u tičke igre svladao Čeha Davida Navaru novoj garnituri gostujućih dresova, u crnoj garnituri, a u tom tonu je na žalost i sa 8,5 bodova iz 11 partija osvojio ti- bila i igra naše reprezentacije veći dio utakmice. Zato je u drugom pripremnom tulu europskog prvaka. To je nakon ve- susretu na američkoj turneji, nekoliko dana kasnije i u bitno izmijenjenom sa- likog uspjeha Zdenka Kožula 2006. go- stavu jer su se neki standardni igrači vratili obvezama u klubovima, hrvatska dine drugi naslov europskog prvaka za reprezentacija u Arlingtonu, predgrađu Dallasa, pobijedila Meksiko 1 - 0, a po- hrvatski šah. godak za pobjedu zabio je Ivan Rakitić iz jedanaesterca u 62. minuti.

66 MATICA travanj 2018. BORNI ĆORIĆU RANKING KARIJERE Zahvaljujući plasmanu u polufinale i četvrtfinale dvaju turnira Masters 1000 serije u Indian Wellsu, odnosno Miamiju, hrvatski tenisač Borna Ćorić prvi put se probio među 30 najboljih MEDVEŠČAK BEZ POLUFINALA DOIGRAVANJA EBEL LIGE tenisača svijeta i nalazi se na 28. mje- Hokejaši Medveščaka nisu uspjeli izboriti sedmu utakmicu četvrtfinala do- stu pojedinačne ATP ljestvice objav- igravanja EBEL lige protiv Black Wingsa iz Linza, u šestom dvoboju igranom ljene u ponedjeljak, 2. travnja, na ko- u Domu sportova izgubili su rezultatom 4-5 i tako u konačnici izgubili s 2-4 u joj se Marin Čilić zadržao na trećemu seriji. Medveščak je u šestome susretu bio ravnopravan suparnik većim dije- mjestu. Posebno dobro Borna je odi- lom utakmice, no niti tri pogotka sjajnoga Tylera Morleya nisu prevagnuli da grao u Indian Wellsu postigavši rezul- se izbori odlučujuća sedma utakmica. Morley je pet minuta prije kraja, golom tat karijere plasmanom u polufinale u situaciji s dva igrača više, smanjio vodstvo gostiju na samo gol razlike i vra- u kojem ga je u neizvjesnome meču u tio nadu Medveščaku, no rezultat se više nije mijenjao. Medveščak je protiv tri seta porazio prvi igrač svijeta Ro- Black Wingsa poveo s 2-0 u seriji, no uslijedila su četiri uzastopna poraza i za- ger Federer. vršetak sezone u EBEL-u.

CEDEVITA BEZ FINALA DOIGRAVANJA ABA LIGE Na Uskrs su se košarkaši Cedevite oprostili od ovogodišnjeg izdanja regionalne ABA lige porazom u trećoj, odlučujućoj utakmici polufinala u Po- dgorici od Budućnosti rezultatom 57 : 72. Budućnost je slavila s 2 - 1 u po- bjedama i u finalu će igrati s beograd- skom Crvenom Zvezdom koja je u po- lufinalu bila bolja od Mornara iz Bara. Budućnost je prvi put u povijesti izbo- rila finale regionalne ABA lige, a do pobjede uz silnu potporu navijača u dvorani u Podgorici došla je preokretom u završnici, nakon što je zagrebački sastav vodio veći dio susreta, najviše s deset koševa prednosti.

MATICA travanj 2018. 67 otkrijte svoju priču na hrvatska.hr

Ne ispunjavajte život danima, ispunite dane životom. photo by stipe surać stipe by photo photo by dean dubokovič dean by photo