Izbor Najljepše Hrvatice U Narodnoj Nošnji Izvan Rh

MONTHLY MAGAZINE OF THE CROATIAN THE MONTHLY OF MAGAZINE HERITAGE FOUNDATION MJESEČNA REVIJA HRVATSKE MATICE ISELJENIKA U NARODNOJ NOŠNJI IZVAN RH IZBOR NAJLJEPŠE HRVATICE SRPANJ SRPANJ BROJ BROJ / JULY / NO. / 2014.

ISSN 1330-2140 7 MONTHLY MAGAZINE OF THE CROATIAN HERITAGE FOUNDATION MJESEČNA REVIJA HRVATSKE MATICE ISELJENIKA U NARODNOJNOŠNJIIZVAN RH IZBOR NAJLJEPŠEHRVATICE HRVATSKA MATICA ISELJENIKA Dizajn ipriprema / HRVATSKE MATICE / ISELJENIKA Croatian HeritageFoundation Croatian HeritageFoundation 10002 Zagreb, /Croatia Hrvatska Željka Lešić, Vesna Kukavica Hrvatska matica iseljenika / matica iseljenika Hrvatska Za nakladnika / Za nakladnika Glavni urednik / Trg 3,pp241 Stjepana Radića Uredništvo / Telefon: +385(0)16115-116 Monthly magazineofthe Telefax: +385(0)16110-933 Godište / Nakladnik / Nakladnik Izbor Najhrvatice Najhrvatice Izbor Tajnica / (foto: Šarac) Ivica Broj /No. 7/2014 Krunoslav Vilček Snježana Radoš Mjesečna revijaMjesečna Marin KnezovićMarin Hrvoje Salopek Hrvoje Znanje, Zagreb www.matis.hr Tisak / Naslovnica: Volume Secretary Editorial Staff Print Publisher Layout &Design For Publisher Chief Editor

LXIV

/ JUNE 2014. /JUNE SRPANJ / NO. / BROJ

ISSN 1330-2140 7 Budite korak ispred ostalihipredstavite sehrvatskim n Internet marketing HMIosmisliojenekoliko načina oglašavanja: iseljeničkim zajednicama, uglednimposlovnim iseljeničkim BANERI Posjetite stranice web portala Hrvatima usvijetuinjihovim partnerima. Hrvatima Oglašavajte naweb portalu Hrvatske matice iseljenika! Hrvatske matice iseljenika! www.matis.hr n mob. 099 6115116 tel. (+3851)6115 116 SPONZORIRANI ČLANAK Odjel za marketing ipromociju zamarketing Rora Odjel HMI-Ivana n E-mail: [email protected] n fax.(+385 1)6111522

svijeta, dostupne su na tri

n jezika (hrvatski, engleski, HMI čitaju se diljem

SPONZORIRANE RUBRIKE španjolski) i bilježe stalan

Web stranice

porast posjećenosti. SADRŽAJ

24 Obljetnica hrvatske nastave u Crnoj Gori 26 Melbourne: Veliki humanitarni koncert 29 Dan državnosti u Beogradu i Bitoli 31 Hrvatski svjetski kongres Švicarska / Lihtenštajn 32 Izbor najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji izvan RH 36 Njemačka: Hrvatski folklorni festival 46 Austrija: Mjuzikl u Mjenovu KNJIGA I IZLOŽBA: 51 Matičin vremeplov HRVATSKA IZ ZRAKA 43 58 Glazbene nagrade Porin 59 Intervju: Franjo Pavić iz Njemačke 4 Dan državnosti RH 65 Hrvatska na SP u Brazilu 5 Obljetnica biskupske službe kardinala Bozanića 6 Zagreb: Hrvatski iseljenički kongres 12 Iseljavanje iz BiH 14 HBZ dobio novog predsjednika 15 Predsjednik Josipović u Švicarskoj 16 Intervju: Akademik Radoslav Katičić 19 Negativna demografska kretanja 20 Knjiga Vesne Drapac o Jugoslaviji NAŠI GRADOVI Web stranice 22 Berlin: Hrvati u Bundestagu 23 38 ŽUPANJA HMI čitaju se diljem Godina dana od članstva u EU KOLUMNE svijeta, dostupne su na tri 11 38 40 48 53 54 Globalna Hrvatska Naši gradovi (S)kretanja Povijesne obljetnice Govorimo hrvatski Brooklynske priče jezika (hrvatski, engleski, (Vesna Kukavica) (Zvonko Ranogajec) (Šimun Šito Ćorić) (Željko Holjevac) (Sanja Vulić) Janka Deura španjolski) i bilježe stalan HRVATSKA MATICA ISELJENIKA porast posjećenosti. Trg Stjepana Radića 3, pp 241 Naručite i vi svoju MATICU jer 10002 Zagreb, Hrvatska / Croatia Telefon: +385 (0)1 6115-116 MATICA je most hrvatskoga zajedništva Telefax: +385 (0)1 6110-933 Želite li primati MATICU kao dar koji će stizati na Vašu kućnu adresu? Jedino što trebate učiniti jest poslati nam popunjenu E-mail: [email protected] Web: www.matis.hr narudžbenicu i uplatiti na naš račun odgovarajući novčani iznos koji pokriva troškove slanja. MATICA će potom svaki mjesec stizati u Vaš dom. Naručite, čitajte i preporučite MATICU Vašoj rodbini i prijateljima, kako biste aktivno sudjelovali u ostvarivanju GODIŠNJA PRETPLATA / ANNUAL SUBSCRIPTION MATIČINE misije: biti čvrsti most između Hrvatske i Hrvata diljem svijeta. Običnom poštom / regular mail: Hrvatska / Croatia 100 kn ostale europske države / other European countries 25 EUR Ime i prezime / Name and surname Zračnom poštom / airmail: SAD / USA 65 USD Adresa / Address Kanada / Canada 65 CAD Oglašavajte na web portalu Australija / Australia 70 AUD ostale prekomorske države / other overseas countries 70 USD Grad / City Hrvatske matice iseljenika! DEVIZNI RAČUN BROJ / FOREIGN CURRENCY ACCOUNT: Država / State Pošt. broj / Zip Code IBAN: HR06 2340 0091 5102 96717 SWIFT CODE: PBZGHR2X Tel. Fax. Privredna banka Zagreb, Radnička cesta 50 E-mail Odjel za marketing i promociju HMI - Ivana Rora ŽIRO RAČUN ZA UPLATU U KUNAMA / tel. (+385 1) 61 15 116 n fax. (+385 1) 61 11 522 DOMESTIC CURRENCY ACCOUNT (IN KUNA): IBAN: HR80 2390 0011 1000 21305 Datum / Date n mob. 099 61 15 116 E-mail: [email protected] Hrvatska poštanska banka HRVATSKA OBILJEŽILA DAN DRŽAVNOSTI Rođendan domovine

Predsjednik Josipović je nakon polaganja vijenca izjavio kako danas slavimo rođendan naše domovine te se sjećamo uspjeha i problema koje imamo, a naravno i svih onih koji su stradali zato da bismo mi danas bili slobodni

Svečani koncert u povodu Dana državnosti Hrvatske povijesno potvrđene i obranje- održan u Hrvatskome narodnom kazalištu ne na bojnome polju. "To su temelji važ- ni za izgradnju boljega i prosperitetnije- ga hrvatskog društva", rekao je. Premijer Milanović izjavio je kako se prije svega treba sjetiti onih koji su pogi- nuli za Hrvatsku. "Dali su sve odnosno život jer drugo nisu imali", rekao je. Mi- lanović je naglasio da se isto tako treba sjetiti vremena kada je trebalo donositi krupne i dalekosežne odluke, kada nije bilo jasno što će biti u sljedećem danu i sljedećoj godini. Ocijenio je da danas nije isto, ali je slično. Moramo se mijenjati nabolje, rekao je Milanović, dodav- ši da je upravo zato simbolika 25. lipnja 1991. važna. Zagrebački nadbiskup kardinal Jo- sip Bozanić predvodio je euharistijsko slavlje za domovinu prigodom proslave Dana državnosti, u župnoj crkvi svetoga Marka. Misnom slavlju nazočio je pred- Danom državnosti obilježava se po- Tekst: Uredništvo Snimka: Hina sjednik Sabora Josip Leko te predsjednik vijesna odluka o pokretanju postup- Republike Ivo Josipović. prigodi obilježavanja Dana ka razdruživanja Hrvatske od osta- Simfonijski orkestar i Zbor Hrvat- lih bivših jugoslavenskih republika, državnosti predsjednik ske radiotelevizije održao je u Hrvatsko- a koju je Hrvatski sabor donio 25. Hrvatskoga sabora Josip me narodnom kazalištu (HNK) svečani lipnja 1991. Toj odluci prethodila je Leko, predsjednik Repu- koncert u povodu Dana državnosti Re- referendumska odluka većine hrvat- blike Ivo Josipović i pred- publike Hrvatske. Tom prigodom pred- skih građana da Hrvatska neće ostati sjednik Vlade Zoran Milanović položili sjednik Josipović dodijelio je 11 odliko- u Jugoslaviji kao jedinstvenoj save- Usu vijence i zapalili svijeće na Mirogo- vanja istaknutim pojedincima, tvrtkama i znoj državi. Na temelju takvoga oči- ju pokraj spomenika Glas hrvatske žr- udrugama za osobite zasluge i doprinose. tovanja volje hrvatskih građana, a tve - Zid boli, Grobnici narodnih heroja, Odlikovanja su primili razvodnik nakon neuspjeha pregovora s osta- Središnjem križu u Aleji poginulih hr- lim bivšim jugoslavenskim republi- Ivan Gagić, glazbeni dvojac 2Cellos, gos- vatskih branitelja iz Domovinskoga rata, kama o izlasku iz državnopolitičke podarstvenik Ante Mandić, biologinja grobu prvoga hrvatskog predsjednika dr. krize, Sabor Republike Hrvatske do- Iva Tolić, inovator Mate Rimac, sportaš Franje Tuđmana i na zajedničkoj grob- nio je na zajedničkoj sjednici svih tri- Ivan Mikulić, poljoprivrednica Martina nici za neidentificirane žrtve iz Domo- ju saborskih vijeća ustavnu odluku Petrović, povjesničarka umjetnosti Vera vinskoga rata na Krematoriju. o - suverenosti i samostalnosti Re- Horvat Pintarić, DNK laboratorij Genos Josipović je nakon polaganja vijen- publike Hrvatske. Do 2001. godine d.o.o., metalni obrt "Josip Pleško" i split- n ca izjavio kako danas slavimo rođendan Dan državnosti se obilježavao 30. ska Udruga MoST. naše domovine te se sjećamo uspjeha i svibnja svake godine, u spomen na problema koje imamo, a naravno i svih konstituiranje prvoga višestranač- onih koji su stradali zato da bismo mi ENG Croatia celebrates Statehood Day. Presi- kog Sabora 1990. godine. Danas se dent Josipović said the country was celebrat- danas bili slobodni. taj datum obilježava kao spomen- ing its birthday, remembering successes and Leko je istaknuo kako su temelji i od- dan - Dan Hrvatskoga sabora. the problems we face and all those who fell for luke Sabora o samostalnosti Republike the freedom we now enjoy.

MATICA 4 srpanj/july 2014. www.matis.hr OBILJEŽENA 25. OBLJETNICA BISKUPSKE SLUŽBE KARDINALA BOZANIĆA Čestitao i papa Franjo

Pomoćni zagrebački biskup mons. Ivan Šaško predstavio je spomen-medalju "Sveti Ivan Pavao II. - papa hrvatske nade", a povezana je s 20. obljetnicom papina pohoda Hrvatskoj te ulozi pape Ivana Pavla II. u životu kardinala Bozanića

Tekst: Uredništvo Snimka: Hina

večanom akademijom "Sli- ke darovanoga života Cr- kvi i društvu" u zagrebač- koj prvostolnici obilježena je 25. obljetnica biskupske služ- be zagrebačkoga nadbiskupa kardina- Sla Josipa Bozanića. Kardinalu Bozaniću 25. obljetnicu biskupske službe česti- tao je papa Franjo istaknuvši kako su vidljivi tragovi kardinalova djelovanja u vjerničkome životu mjesne crkve. Svečanoj akademiji, uz mnoge hrvatske biskupe, nazočili su i predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko te za- grebački gradonačelnik Milan Bandić. Svečana akademija predstavlja dvade- setpetogodišnji hod služenja kardinala Bozanića Crkvi, a sastoji se od deset Sa svečane akademije "Slike darovanoga života Crkvi i tematskih poglavlja: Dom u otoku, otok društvu” u zagrebačkoj katedrali u Domovini; Crkva i Domovina; Nadbi- skupija u sinodi; laikat; biseri identiteta; između istine i ideologije; Caritas; Eu- Pomoćni zagrebački biskup mons. čio dar svećenika Zagrebačke nadbisku- ropa; Sloboda i Nada Stepinčeve Crkve. Ivan Šaško predstavio je u ovoj prigodi pije kardinalu Bozaniću, napomenuvši Svaku tematsku cjelinu, koju čine izvadci spomen-medalju "Sveti Ivan Pavao II. kako je riječ o poliptihu u vitraju s li- iz kardinalova javnoga djelovanja, prate - papa hrvatske nade", a povezana je s kom svetoga Ivana Pavla II. te hrvatskim glazbeni prilozi. 20. obljetnicom papina pohoda Hrvat- svecima i blaženicima. Vitraj je izradio Na kraju svečane akademije kardi- skoj te ulozi pape Ivana Pavla II. u živo- akademski umjetnik Branimir Dorotić. nalu Bozaniću su uručeni prigodni da- tu kardinala Bozanića. Medalju je izra- Mons. Valentin Pozaić zahvalio je i če- rovi te pročitana čestitka pomoćnih za- dio akademski kipar Damir Mataušić. stitao kardinalu Bozaniću na njego- grebačkih biskupa. Mons. Mijo Gorski predstavio je i uru- voj 25. obljetnici biskupovanja u sre- dištu vjere i velikana hrvatskoga Kardinal Josip Bozanić rođen je 20. ožujka 1949. u Rijeci. Roditelji su mu živjeli naroda, blaženoga Alojzija Stepinca. u Vrbniku na otoku Krku, gdje je rastao i završio osnovnu školu. Kao svećenički "Neka vas vodi Spasitelj Isus Krist po za- kandidat Krčke biskupije završio je klasičnu gimnaziju u Biskupskom sjemeni- govoru Blažene Djevice Marije, zagovor- štu u Pazinu. Studij filozofije i teologije počeo je u Rijeci, a nastavio u Zagrebu, nice Hrvata", naglasio je mons. Pozaić. gdje je diplomirao na Katoličkome bogoslovnom fakultetu (KBF) 1975. godine. Kardinal Bozanić zahvalio je svima na- Za svećenika Krčke biskupije zaređen je 1975. u Krku. Sveti otac Ivan Pavao II. zočnima te organizatorima obilježavanja imenovao ga je 1989. krčkim biskupom koadjutorom. Za biskupa je zaređen 25. obljetnice. "Hvala vam na zajedništvu i lipnja 1989. Iste godine postao je krčki dijecezanski biskup. Zagrebačkim nadbi- potpori, Bog vas blagoslovio!", poručio skupom imenovan je 5. srpnja 1997., a službu zagrebačkoga nadbiskupa i me- je kardinal Bozanić. n tropolita preuzeo je 4. listopada te godine. Za predsjednika HBK izabran je 1997. ENG "Images of Lives Dedicated to the Church godine. U travnju 2001. izabran je za prvoga potpredsjednika Vijeća biskupskih and Society” is a commemoration staged at Za- konferencija Europe (CCEE). Papa Ivan Pavao II. uvrstio ga je u Zbor kardinala Sve- greb’s cathedral to mark the 25th anniversary te Rimske Crkve na svečanome Konzistoriju u Rimu 21. listopada 2003. godine. of Zagreb archbishop Josip Bozanić’s service as a bishop.

MATICA srpanj/july 2014. 5 ZAGREB: ODRŽAN PRVI HRVATSKI ISELJENIČKI KONGRES

Kongres okupio više od 130 sudionika sa svih kontinenata

Organizatori Prvoga hrvatskoga iseljeničkog kongresa, koji je uspješno održan u Zagrebu od 23. do 26. lipnja 2014., bili su: Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska matica iseljenika i Ured HBK i BK BiH za hrvatsku inozemnu pastvu

Napisala: Marija Belošević (IKA) Susan Cox, veleposlanik Čilea u RH Nj. Snimke: M. Belošević, Hina, H. Salopek E. German Ibarra Moran, veleposlanica Kanade u RH Nj. E. Louise LaRocque, rvatski iseljenički kongres kao i Maciej Szymański, veleposlanik od 23. do 26. lipnja 2014. Republike Poljske – čija dijaspora učin- okupio je u Zagrebu do kovito podupire razvojne projekte vlasti- sada najveći broj znanstve- te domovine. Sudionicima HIK-a obra- nika iz društvenih i huma- tio se i predsjednik Hrvatske biskupske nističkih znanosti, čije je područje inte- konferencije, zadarski nadbiskup mons. Hresa hrvatsko iseljeništvo od Australije Želimir Puljić. do Europe te Sjeverne i Južne Amerike. Osim znanstvenika iz tridesetak zema- ne mobilnosti, istaknuo je predsjednik REZOLUCIJA KONGRESA lja, na Kongresu su značajan obol dali i Sabora Republike Hrvatske Josip Leko, Nakon završetka Prvoga hrvatskog ise- ugledni javni te kulturni djelatnici, cr- otvorivši radni dio Kongresa. Uz nad- ljeničkog kongresa 27. lipnja u prosto- kveni velikodostojnici, svećenici-misi- biskupa zagrebačkog kardinala Josipa ru Hrvatske matice iseljenika u Zagrebu onari i pastoralni suradnici te poslovni Bozanića, svečanom otvorenju nazočili na konferenciji za novinare predstavlje- ljudi iz Hrvatske i iseljeništva. su ravnatelj Ureda pri Vijeću za pasto- na je rezolucija sudionika Kongresa, čiji Kako Hrvatska pripada krugu ze- ral selilaca i izbjeglica pri Svetoj Stolici je radni dio bio raspoređen u pet sesija malja Europske unije s najvećim relativ- mons. Edward Robinson Wijesinghe. U počevši od 23. lipnja. Sesije HIK-a oku- nim udjelom iseljenika, logičan je interes radu HIK-a sudjelovao je zastupnik u pile su više od 130 izlagača sa svih kon- njezinih intelektualnih elita za migracij- Australskome parlamentu Toni Krstiče- tinenata oko tema među kojima izdva- skim politikama i projektima suvreme- vić, veleposlanica Australije u RH Nj. E. jamo: Hrvatsko iseljeništvo – sad i ovdje;

MATICA 6 srpanj/july 2014. www.matis.hr Toni Krstičević stigao je iz Pertha Osim znanstvenika iz tridesetak na Hrvatski iseljenički zemalja, na Kongresu su kongres značajan obol dali i ugledni javni te kulturni djelatnici, crkveni velikodostojnici, svećenici- misionari i pastoralni suradnici te poslovni ljudi iz Hrvatske i iseljeništva.

jednoj strani su globalističke težnje i pro- ljeni sudionicima Kongresa – članovima grami. Na drugoj strani su težnje samih drugih hrvatskih iseljeničkih zajednica zajednica ka oblikovanju i učvršćivanju te općoj hrvatskoj javnosti. Na drugoj vlastitih identiteta: socijalno-kulturnih razini Kongres je afirmirao potrebu za i nacionalnih. Takvi identiteti nisu samo dugoročnom i postojanom suradnjom i rezultat otpora globalističkim težnjama. koordinacijom mnogobrojnih hrvatskih Oni su ponajprije izvrsna uporišta legi- iseljeničkih zajednica rasutih po svije- timiranja iseljeničkih zajednica u odno- tu, međusobno te s matičnom Republi- sima s drugima. Oni su, također, nužna kom Hrvatskom. Potrebu za čvršćom pomagala u odnosima zajednica prema međusobnom suradnjom i koordinaci- vlastitoj budućnosti. jom osnažuje i članstvo Republike Hr- vatske u Europskoj uniji, kao jedinstve- PROMJENE POJEDINIH nome geopolitičkom prostoru razvojne ISELJENIČKIH ZAJEDNICA koordinacije 28 europskih država. Pri Polazeći od spomenutih, općih uporišta, tome se Kongres naslanja na nezanema- Prvi hrvatski iseljenički kongres afirmi- rivu baštinu onih hrvatskih iseljeničkih Otvorenje Hrvatskog iseljeničkog kongresa u Starogradskoj vijećnici rao je dvije osnovne razine rada. Na pr- udruga koje su u svoje vrijeme bile spo- voj razini sudionici Kongresa analizira- sobne za krovne uloge i uspješnu koor- li su i predočili mnogobrojne, iznimno dinaciju rada mnogih hrvatskih iselje- Znanost u dijaspori: perspektive surad- vrijedne uvide u unutarnje događaje i ničkih zajednica. nje; Dvojbe drugog naraštaja; Učiti hr- promjene pojedinih hrvatskih iseljenič- U rezoluciji se ističe kako je Prvi hrvatski; Hrvatska inozemna pastva u dijas- kih zajednica: iz Australije, Kanade, Sje- vatski iseljenički kongres organiziran pori; Hrvatska dijaspora i identitet; Kako dinjenih Američkih Država, pojedinih svesrdnom pomoći Ureda za hrvatsku poboljšati gospodarsku suradnju izme- europskih zemalja. Uvidi su predstav- inozemnu pastvu u hrvatskoj dijaspo- đu dijaspore i hrvatskoga gospodarstva; Izložba serijskih publikacija Hrvata izvan RH i Inozemna Croatica u NSK; DHK i književnost između dviju domovina, te Institucije i njihovi portreti – uz niz pri- godnih umjetničkih programa i promocija knjiga. Radni dio Kongresa održavao se na primjerenim lokacijama u Zagre- bu poput gornjogradske Starogradske vi- jećnice i Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta na Kaptolu, Društva hrvatskih književnika, kao i donjogradskih palača Nacionalne i sveučilišne knjižnice i Hr- vatske matice iseljenika. Rezoluciju je u ime sudionika proči- tao predsjednik Organizacijskoga odbora Marin Sopta. U rezoluciji se upozorava kako su hrvatske iseljeničke zajednice, kao i druge iseljeničke zajednice u svijetu, izložene u današnjici istodobnome djelovanju dvjema, po svrsi i učincima, Kardinal Josip Bozanić, predsjednik Sabora Josip Leko i Marin Sopta, organizator Kongresa oprečnim težnjama i promjenama. Na

MATICA srpanj/july 2014. 7 Kongres je afirmirao potrebu za dugoročnom i postojanom suradnjom i koordinacijom mnogobrojnih hrvatskih iseljeničkih zajednica rasutih po svijetu, međusobno te s matičnom Republikom Hrvatskom.

ri. Svi mjerodavni uvidi i odgovornih odlučnost, poznato je, u hrvatskom slu- ne ustanove za sabiranje i čuvanje na- istraživača i pouzdanih svjedoka po- čaju bila izložena nemalim kušnjama i cionalnog sjećanja na iseljene Hrvate. kazuju kako je socijalno-kulturno oku- osporavanjima, danas je izvan prijepo- Kao posljednji zahtjev navodi se po- pljanje hrvatskih iseljeničkih zajednica ra uvid kako je baš ona bila odlučujući treba da se omogući kulturnim, znan- u mnogobrojnim slučajevima ovisilo, čimbenik u unutarnjoj razgradnji totali- stvenim i sveučilišnim ustanovama u a i sad ovisi, o vrijednome radu hrvat- tarnih poredaka devedesetih godina 20. Hrvatskoj, poput Hrvatskih studija, Dr- skih katoličkih župa. Nije taj rad ogra- stoljeća, i otvaranju vrata demokratskoj žavnoga ureda za Hrvate izvan RH, Hr- ničen samo na pastoralni dio. Posrijedi preobrazbi hrvatskog društva. vatske matica iseljenika, koje su već na su, najčešće, opsežni programi pomoći programskoj razini obvezatne razvijati članovima hrvatskih iseljeničkih zajed- OBNOVA MINISTARSTVA suradnju s hrvatskim iseljeništvom, da nica, u rasponu od odgojnog djelovanja ISELJENIŠTVA rade na svojoj misiji bez kampanjskih i do bolničke i socijalne skrbi, od prijeno- U rezoluciji se također iznose prijedlozi sustavnih ugroza. sa hrvatskoga kulturnog naslijeđa s pre- o potrebi obnove Ministarstva iseljeniš- U rezoluciji se također ističe kako hr- daka na potomke do sustavnoga rada na tva; revidiranja skupine zakona protivne vatske katoličke misije u hrvatskom ise- istraživanju tragova Hrvata u zemljama ustavnim obvezama Republike Hrvatske ljeništvu ne djeluju u optimalnim uvje- doseljenja, stoji u rezoluciji te se ističe u odnosu prema iseljeništvu i protivne tima. Ograničenja su različite naravi: nezanemariva pomoć koju su hrvatske razvojnim interesima Hrvata u cjelini; financijske, organizacijske, tehničke, a katoličke župe i misije pružale u raz- formiranja posebne financijske potpore uočava se i nedostatak sposobnog oso- doblju totalitarnih progona mnogobroj- iseljeničkim poduzetnicima. Također se blja. Budući da je uloga HKM-a u obli- nim prognanicima i ugroženima, kao i ističe potreba da u hrvatskim diplomat- kovanju uvjeta života hrvatskog iselje- mnogobrojnim izbjeglicama u ratnim skim službama rade stručni ljudi, spo- ništva nezaobilazna, potrebno je izraditi godinama. Sve te činjenice podsjećaju sobni i pripravni surađivati s hrvatskim poseban program pomoći tim misijama. na to da je Katolička crkva u Hrvatskoj iseljenicima. Nadalje se ističe potreba nezaobilazna ustanova u životnoj svaki- razvijanja mreže centara u hrvatskim ZAHVALA KARDINALU dašnjici hrvatskih iseljeničkih zajednica. iseljeničkim zajednicama za učenje hr- BOZANIĆU Posrijedi je dublja odlučnost tih zajedni- vatskoga jezika i kulture. U rezoluciji se Na konferenciji za novinare izrečena je ca na čuvanju i njegovanju socijalno-kul- upozorava i na potrebu uključenja hr- zahvala svim donatorima i podupirate- turnog naslijeđa i ključnih obilježja iden- vatskog iseljeništva u hrvatski medijski ljima. Posebno je izrečena zahvala zagre- titeta. Ta je odlučnost na djelu i u nekim okvir kao redovitu temu i sadržaj, izvan bačkome nadbiskupu kardinalu Josipu drugim iseljeničkim skupinama. Sažeta azilantskih, "specijalističkih" programa. Bozaniću koji je na misi za Dan držav- je u programsko stajalište - Vjera naših Ističe se i žurnost potrebe utemeljenja nosti govorio i o iseljeništvu te napo- djedova vjera je naše djece. Premda je ta Muzeja hrvatskoga iseljeništva kao ključ- rima povezivanja domovinske i iseljene Hrvatske. S Kongresa je upućeno i pismo papi Franji u kojem se izražava potpora sudionika kongresa njegovim nastojanji- ma oko izbjeglih osoba. Organizatori Prvoga hrvatskoga ise- ljeničkog kongresa, koji je uspješno odr- žan u Zagrebu od 23. do 26. lipnja 2014., bili su: Hrvatski studiji Sveučilišta u Za- grebu, Hrvatska matica iseljenika i Ured HBK i BK BiH za hrvatsku inozemnu pastvu. Programsku knjižicu i knjižicu sa- žetaka izlaganja svih sudionika priredili su i objavili Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, čiji je dekan prof. dr. sc. Josip Talanga, a urednica je Lidija Bencetić.

Misa u povodu USKORO ZBORNIK IZLAGANJA Dana državnosti RH Suorganizatori Hrvatskoga iseljeničkog u Crkvi Sv. Marka kongresa koji je okupio naše najbolje

MATICA 8 srpanj/july 2014. www.matis.hr znanstvenike iz dijaspore iz područja hu- manističkih i društvenih znanosti bili su: Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske; Hrvatski svjetski kongres; Hr- vatski klub za međunarodnu suradnju, Zagreb; Katedra za hrvatski jezik i kulturu, Sveučilište Waterloo, Kanada; Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Sve- učilište Macquarie, Australija; Centar za kulturu i informacije Maksimir, Zagreb; Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb; Zagrebačka škola ekonomije i manage- menta; Nacionalna i sveučilišna knjižni- ca, Zagreb; Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, kao i Društvo hrvatskih književnika, Zagreb. Programski odbor činili su: Anđelko Akrap, fra Josip Bebić, Luka Budak, Ivan Na tiskovnoj konferenciji u Hrvatskoj matici iseljenika predstavljena je rezolucija sudionika Kongresa

Čizmić, Vinko Grubišić, Josip Jurčević, Marin Sopta (predsjednik), Tomislav Svi mjerodavni uvidi i Mijo Korade (predsjednik programskog Sunić, Paul Šarić, Tuga Tarle, Mario Va- odgovornih istraživača odbora), Ivan Rogić, Božo Skoko, Marin silj, Franjo Zelić. i pouzdanih svjedoka Sopta (predsjednik radnoga odbora) i Zbornik svih izlaganja sudionika Pr- Stjepan Šulek. Organizacijski odbor či- voga hrvatskoga iseljeničkog kongresa bit pokazuju kako je socijalno- nili su: Luka Batarelo, Lidija Bencetić, će tiskan ovoga ljeta i dostupan u klasič- kulturno održavanje Jozo Brkić, Marija Duraković, Predrag nom i elektroničkom obliku na Porta- hrvatskih iseljeničkih Haramija, Petar Hinić, Mark Lesić, Želj- lu hrvatske periodike pri Ministarstvu zajednica u mnogobrojnim ka Lovrenčić, Ante Lucić, Marino Ma- znanosti, obrazovanja i sporta Republi- nin, Harry Martinović, Michael Prpić, ke Hrvatske. n slučajevima ovisilo, a i sad ovisi, o vrijednome radu ENG From June 23rd to 26th the Croatian Emigrant Congress, staged in Zagreb, pooled the larg- hrvatskih katoličkih župa. est ever number of humanities and social sciences scholars whose area of interest are the Croa- tian emigrant communities from Australia, Europe and the Americas.

DOMOVINSKA VIJEST NOVI ČELNIK MATICE HRVATSKE JE AKADEMIK STJEPAN DAMJANOVIĆ ZAGREB - Akademik Stjepan Damjanović građuje nacionalni identitet, ocijenio je Da- vodit će u sljedeće četiri godine najstariju mjanović. Osvrnuo se i na kritike o šutnji in- hrvatsku kulturnu ustanovu - Maticu hrvat- telektualaca, ustvrdivši da Matica nije nikada sku. On je bio i jedini kandidat za predsjed- šutjela o relevantnim temama za Hrvatsku nika Matice, a izabran je na Glavnoj skupšti- poput haaških presuda, demografske ugro- ni Matice hrvatske koja je održana 14. lipnja ženosti i sudbeno-pravne nedosljednosti. u Staroj gradskoj vijećnici na zagrebačko- Za potpredsjednike Matice hrvatske iza- me Gornjem gradu. brani su Stjepan Sučić, Stipe Botica i Da- U kratkome predstavljanju svoga progra- mir Barbarić. ma članovima Skupštine akademik Damja- Stjepan Damjanović rođen je 2. studenoga nović rekao je kako nema revolucionarnih 1946. u Strizivojni kraj Đakova. Diplomirao planova, ali da su sve novosti dobrodošle je jugoslavenske jezike i književnosti te ru- ako su u skladu s Matičinim načelima. Damjanović smatra ski jezik i književnost na Filozofskome fakultetu u Zagrebu kako je jedna od bitnih zadaća Matice da ojača suradnju s gdje je proveo i čitav dosadašnji radni vijek. Godine 1998. ograncima, kao i suradnju odjela u Matičinoj središnjici. Za postao je član suradnik, a 2004. redoviti član Hrvatske akade- to će se, najavio je, "zauzimati pametnim, sitnim koracima mije znanosti i umjetnosti. Od 1996. do 2000. član je Uprav- kojima se puno toga može napraviti". nog vijeća Sveučilišta u Zagrebu, a od 1999. do 2002. glav- U 172 godine svoga postojanja Matica je uvijek radila ono ni tajnik Matice hrvatske. Utemeljio je i uređivao Matičinu za što je i utemeljena, a to je da kulturnim djelovanjem iz- biblioteku "Inozemni kroatisti".

MATICA srpanj/july 2014. 9 DOMOVINSKE VIJESTI

OTVORENA SVEUČILIŠNA ŠKOLA HRVATSKOGA JEZIKA I KULTURE među kojima i petero stipendista s partnerskih sveučilišta. Na svečanom otvorenju polaznike su pozdravili rektor Sve- učilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš, ravnatelj Hr- vatske matice iseljenika mr. sc. Marin Knezović i ravnateljica Sveučilišne škole hrvatskoga jezika i kulture prof. dr. sc. Zrinka Jelaska. Akademski program obuhvaća 120 školskih sati nastave, a program hrvatske kulture i povijesti sadrži akademska i te- renska predavanja o hrvatskoj kulturi i povijesti, stručno vo- đene posjete različitim muzejima, galerijama, umjetničkim izložbama te kulturnim i znanstvenim institucijama, odla- ske na kazališne predstave i koncerte te susrete s poznatim hrvatskim umjetnicima, kao i studijske izlete u Hrvatsko za- gorje i na Plitvička jezera. Za mjesec dana mnogi od studenata će "progovoriti" hrvatski jezik ili usavršiti svoje znanje, rekla je ravnateljica Škole Zrinka Jelaska i napomenula da će za neke polaznike vrlo ZAGREB - Sveučilišna škola hrvatskoga jezika i kulture, koju intenzivna nastava biti i šok zbog težine hrvatske gramati- zajednički organiziraju Sveučilište u Zagrebu i Hrvatska make ili pak promjena koje će morati usvojiti na nekom od di- tica iseljenika, svečano je otvorena u Zagrebu. Školu, koja je jalekata koji su stekli od svojih djedova ili rođaka. namijenjena mladeži hrvatskoga podrijetla i drugim studen- Polaznici će steći diplomu Sveučilišta u Zagrebu, svjedodž- tima koji žele naučiti ili usavršiti hrvatski jezik, ove godine bu s upisanim ocjenama i potvrdu o devet ostvarenih pri- polazi 34 studenta iz 14 europskih i prekooceanskih zemalja, jenosnih bodova. (Hina)

URUČENE NAGRADE "VLADIMIR NAZOR" ZA NAJBOLJA UMJETNIČKA OSTVARENJA ZAGREB - Nagrade "Vladimir Nazor" naj- više su državne nagrade za umjetnička ostvarenja u Republici Hrvatskoj. Uru- čila ih je ministrica kulture Andrea Zla- tar Violić zahvalivši na tome što su ne- pokolebljivo stali u obranu umjetnosti i njezine stvarnosti koja našu stvarnost čini smislenijom i ljepšom. Ministrica Zlatar Violić podsjetila je da se Nagra- da "Vladimir Nazor" dodjeljuje već 55. put istaknuvši da "nagradama najbolji- ma mi opet stvaramo sjeme nove bu- dućnosti, otvaramo krug za nove na- raštaje i nova traganja". Ta najviša priznanja dodjeljuju se u dvije kategorije - kao nagrada za životno djelo i kao godišnja nagrada za knji- ževnost, glazbu, filmsku umjetnost, likovne i primijenjene umjetnosti, ka- zališnu umjetnost te za arhitekturu i urbanizam. Dragić za životno djelo, Bobo Jelčić za nicima za najbolja umjetnička ostva- Za područje književnosti nagradu su film Obrana i zaštita - godišnju nagra- renja koja su bila objavljena, izložena, dobili Tonko Maroević za životno dje- du, na području kazališne umjetnosti prikazana ili izvedena tijekom protekle lo, Milko Valent - godišnju nagradu, za glumac Božidar Boban za životno dje- godine, kao i grupi umjetnika za kolek- glazbu pijanistica Pavica Gvozdić za ži- lo, a Balet HNK Zagreb za cijelu sezonu tivna umjetnička ostvarenja, a nagrada votno djelo, skladateljica Olja Jelaska - - godišnju nagradu te za arhitekturu i za životno djelo istaknutim umjetnici- godišnju nagradu, za likovne i primije- urbanizam Radovan Delalle za život- ma koji su svojim stvaralaštvom obilje- njene umjetnosti Mladen Stilinović za no djelo, a tim arhitekata za knjižnicu žili vrijeme u kojem su djelovali i čiji je životno djelo, Damir Sokić - godišnju u Labinu - godišnju nagradu. stvaralački put zaokružen, dok djela nagradu, za filmsku umjetnost Nedeljko Godišnja nagrada dodjeljuje se umjet- ostaju trajno dobro Republike Hrvatske.

MATICA 10 srpanj/july 2014. www.matis.hr GLOBALNA HRVATSKA K r e at i v n a partnerstva Točno prije godinu dana ostvaren je hrvatski san, koji je izrastao na konsenzusu naših političkih elita. Prva godina hrvatskog članstva u Uniji ocjenjuje se dvojako i među građanima i među odlikovanima za prinose europskome licu Lijepe Naše

rvatska je po- liko novca koliko projeka- Spomenutim donacijama iz EU fondova četkom srp- ta osmisli. U protekloj go- treba pribrojiti i projekte obnove tvrđave nja obilježila dini Lijepa Naša je prema sv. Nikole u Šibeniku, Kneževe i Providu- godinu dana ocjeni predsjednika Vlade rove palače u sklopu Centra za baštinu članstva u RH Zorana Milanovića bila Zadra, osječke Tvrđe, ogulinske Ivanine Europskoj uniji. Slika uči- u plusu samo 136 miliju- kuće bajki, Palače Moise na Cresu, Kom- Hnaka protekle godine nije na kuna – kad je u pitanju pleksa "Rikard Benčić" u Rijeci i jedin- ružičasta, ali nije ni crna, naša EU bilanca. No, plus stvenoga povijesnog objekta turske ar- poručuje hrvatski predsjed- u prvoj polovici ove godi- hitekture u Hrvatskoj Maškovića hana u nik Ivo Josipović. S druge ne raste i iznosi 740 mili- Vrani. Riječ je o primjerima dobre prakse strane, državne statistike Piše: Vesna Kukavica juna kuna, poručuje pot- korištenja sredstava EU fondova, s koji- pokazuju da je nezaposle- predsjednik Vlade Branko ma su ta kulturna središta pretvorena u nost u RH najviša u posljed- Grčić. Neovisni analitičari mjesta zapošljavanja i održivog razvoja. njih 10 godina i približuje se brojki od ističu kako je RH u pristupnom proce- Među dobrim učincima članstva je 400.000 osoba bez ikakvih prihoda. Još u su modernizirala vlastito zakonodav- sloboda kretanja ljudi i robe, 15 puta jef- Lisabonskoj agendi Unijine članice pre- stvo, ojačala pravnu državu, poboljša- tiniji roaming, kao i mogućnost studi- poznale su jačanje na znanju temeljene la svoje ekonomske mehanizme, ali nije ranja na europskim sveučilištima. I još ekonomije kao ključni čimbenik buduće- iskoristila EU fondove za kvalitetniji na- jedan dobar učinak: Hrvatska je trenu- ga gospodarskog rasta i stvaranja radnih predak. Ipak, gospodarski, RH je samim tačno u proceduri prekomjernog defici- mjesta u Europi, dok nova članica - RH priključenjem euroatlantskim integraci- ta, što je briselski naziv za obvezu da se još nije iskreirala vlastitu razvojnu stra- jama postala atraktivnija jer ima jamstvo državne rashode domaćinski smanji na tegiju do 2020. godine. Ako pogledamo stabilnosti. Da nismo u EU klubu, druš- razinu prihoda. da Unijine stare članice u istraživanje i tvene i ekonomske reforme u Hrvatskoj Očekujući novi konsenzus naših eli- razvoj u prosjeku ulažu oko 2% BDP-a trajale bi neusporedivo dulje. ta oko europske strategije razvitka RH sa željom pojedinih nacionalnih vla- Analitičari društvenih i gospodar- podsjećam vas da je za Dana državno- da zacrtanoj u Agendi kako će do 2020. skih procesa u domovini slažu se u ocjeni sti i prve obljetnice članstva RH u EU dosegnuti cilj od 3% ulaganja u istraži- kako su u proteklih dvanaest mjeseci hr- predsjednik Josipović odlikovao Toni- vanja, jasno je koliko Hrvatskoj s njezi- vatske političke elite zakazale, neiskoris- na Piculu i Davora Ivu Stiera, uz osta- nih 0,7% BDP-a izdvojenih sredstava za tivši mogućnosti koje im pruža Unijino le istaknute građane, poručujući kako istraživanje i razvoj ostaje manevarskog kreativno partnerstvo. Dekan Fakulteta ih povezuje vjera u europsku Hrvatsku. prostora ako žurno ne provede reforme političkih znanosti prof. dr. sc. Nenad Naši euro parlamentarci odlikovani su i zaustavi iseljavanje obrazovanih ljudi Zakošek ocjenjuje da "nisu znali stvara- Redom kneza Branimira s ogrlicom za u najboljoj životnoj dobi! Odlaze struč- ti savezništva nego sukobe, a izostali su osobite zasluge stečene promicanjem me- njaci pa se postavlja pitanje koje su naše i pripremljeni projekti za EU fondove". đunarodnoga ugleda RH te za pokrenute elite sposobne iznjedriti viziju hrvatske "Nasuprot njima", zaključuje Zakošek, zajedničke inicijative za dijalog vezan uz razvojne strategije. Upravo u tome što "građani, poslodavci i nevladine udru- položaj hrvatskoga naroda u BiH - iako RH još nema strategiju razvitka Josipović ge dobro su iskoristile članstvo i to pro- su njih dvojica "ljuti politički oponenti" vidi razloge zašto nema više ružičastog, mjenom načina razmišljanja. U planira- koji su se često sukobljavali kao zastu- a manje crnog. Slično razmišlja i aktual- nju aktivnosti oni vode računa da smo pnici u Saboru. Nadalje, među 11 odli- ni čelnik Hrvatske udruge poslodavaca, već dio integrirane Europe." Primjerice, kovanih za rođendan RH je znanstveni- povratnik iz Kanade devedesetih Ivica kulturne udruge dobile su 660.000 eura ca dr. Iva Tolić, čiji su rezultati dodatno Mudrinić, ocijenivši da je Unijino trži- samo za književne prijevode na hrvatski afirmirali učinkovitu vezu domovine i šte od pola milijarde ljudi golema prili- jezik u odnosu na 170.000 eura naše go- dijaspore iz Fonda Jedinstvo uz pomoć ka, ali samo za sposobne i pripremljene. dišnje članarine. Uz to, programima re- znanja. Odličje znanstvenici Tolić pred- Činjenica je da smo, što se gospodarstva gionalnog razvoja za baštinske projekte stavlja sjajnu dobrodošlicu iz Njemačke tiče, iz druge lige skočili u prvu potpuno povučeno je gotovo deset milijuna eura. na zagrebački Institut Ruđer Bošković. n nespremni, ocjenjuje Mudrinić. ENG On the occasion of Croatian Statehood Day and the first anniversary of our membership Hrvatska plaća oko četiri milijar- in the EU national decorations were presented to deserving individuals, companies and cultur- de kuna godišnju članarinu Uniji, a iz al institutions. Among the decorated are scientist Iva Tolić – a wonderful welcome home to Za- europskih fondova može povući ono- greb’s Ruđer Bošković Institute.

MATICA srpanj/july 2014. 11 AKTUALNO: HRVATI U BOSNI I HERCEGOVINI Nakon "jugoslavenskog pasoša" Hrvate iz BiH iseljava putovnica EU-a

Nastavi li se tako, za nekoliko desetljeća bit će to država hrvatskih staraca. Odumirat će zajedno sa svojom zemljom. Prisvajat će je i naseljavati neki drugi narodi. Sve se uklapa u strategiju onih koji žele BiH bez Hrvata

zili su uglavnom neobrazovani muškar- ci srednjih godina. Planirali su se zadr- žati kratko. Htjeli su tek zaraditi koliko im je potrebno za izgradnju nove kuće, polovan mercedes i školovanje djece. Ali, ostajali su u tuđini. Mnogi zauvijek. Prva generacija Hrvata u dijaspori izrodila je djecu koja su tamo završila škole. Postali su uspješni poslovni ljudi. Nitko od njih ne planira se vratiti. Sada im se pridružuju vršnjaci koji su diplo- mirali u BiH i Hrvatskoj. Dijaspora je sve naseljenija mladim obrazovanim Hrvatima. Nitko se ne uzbuđuje zbog odljeva mozgova. Čak ni država koja ih je školovala. Samo jedan liječnik speci- jalist košta nekoliko stotina tisuća eura. Pa zamislite kada bi klubovi tako puštali

Napisao: Jozo Pavković (Večernji list) vanih ljudi s hrvatskom putovnicom iz BiH odselilo otkako je RH postala čla- ola milijuna građana BiH ima nica EU-a. U potrazi za ovim odgovo- hrvatsku putovnicu. Time i rom kucao sam na vrata ureda nekoliko većinu prava kao i građa- načelnika općina, župnih ureda, velepo- ni EU-a. Od 1. srpnja proš- slanstava... Nitko nema podatke. Svi imale godine i njima su otvorene ju istu pretpostavku - otišlo ih je puno. granice Europe. Osobito mladima koji u Tisuću, dvije, pet ili više, teško je ustvr- Ptoj državi ne vide svoju budućnost. BiH diti. Bez službenih svjedoka događa se ima najveću stopu nezaposlenih mladih jedno od najopasnijih iseljavanja. Odla- u regiji. Prelazi 67 posto. Istraživanja po- ze mladi i školovani. kazuju da ih čak 77 posto želi otići. Dio njih odmah se nakon prvoga srpnja već PUNO MASOVNIH EGZODUSA odselio na privremeni rad u RH ili traj- Hrvati u BiH preživjeli su puno masov- no u europske i prekooceanske zemlje. nije egzoduse od ovoga. Bilo ih je dese Tamo se posao, posebno ako su u pitanju tak. Počeli su od turskog doba pa izme- deficitarne struke, relativno lako dobi- đu i poslije oba svjetska rata. Veliki val je. Prije nije bilo tako. Zaposliti se s do- iseljavanja bio je 1968. kada je Jugoslavi- kumentima iz BiH bilo je izrazito teško. ja otvorila granice. Stotine tisuća Hrvata Nitko ne zna koliko se mladih obrazo- krenulo je na njemačke bauštele. Odla-

MATICA 12 srpanj/july 2014. www.matis.hr VIJESTI nogometaše. Puno manje ulažu u svoje zvijezde koje prodaju za milijune eura. Nitko se ne zalaže za administrativno zaustavljanje potrage za boljim životom. Trebaju se otvoriti ozbiljne rasprave kako ga kvalitetno pronaći u vlastitoj domovini. EU treba pomoći u tom projektu. Svi se zaklinjemo u tržišnu ekonomiju i slo- bodu kretanja radne snage, ali u najma- nju ruku nije korektno da velike države snagom ekonomije usisavaju sve vrijedno od malih i slabašnih. Postoji niz mo- gućnosti da se uravnoteže interesi izme- đu slobode kretanja i stimuliranja o(p) stanka. Za kadrove koje zapošljava kao da ih je ona školovala, Europska unija bi iz svojih fondova mogla njihovim drža- 26. FESTIVAL HRVATSKE KULTURE U SLOVAČKOJ vama uplatiti poticaje za obrazovanje no- SLOVAČKA - 26. festival hrvatske kulture održan je 27. i 28. lipnja 2014. u Devin- vih generacija kako bi i one u budućno- skome Novom Selu u organizaciji Hrvatskoga kulturnog saveza u Slovačkoj (HKS) sti mogle kvalitetno školovati i zaposliti i Općine Devinsko Novo Selo. Program je otvoren u Muzeju kulture Hrvata u Slo- svoje ljude. Bilo bi idealno kada bi se za vačkoj izložbom "Znamenitosti sa hrvatskimi natpisi". U sklopu dvodnevnoga pro- nekoliko godina dogodio obrnuti programa nastupila su mnogobrojna kulturno-umjetnička društva iz hrvatskih nase- ces. Povratak "gastarbajtera" te potraga lja Čunovo, Hrvatski Jandrof, Devinsko Novo Selo i Hrvatski Grob, kao i gostujući za poslom u BiH i RH mladih školova- ansambli iz Hrvatske - KUD "Dragutin Domjanić" iz Vugrovca, Austrije, Mađarske i nih Nijemaca, Švicaraca i drugih. Češke. Osim nastupa kulturno-umjetničkih društava u sklopu dobro posjećenog programa, održana je izložba amaterske fotografije "Hrvatska mojim očima", misa STRATEŠKO POLITIČKO PITANJE na hrvatskome jeziku, prezentacija tradicionalnoga hrvatskog kulinarstva, plesna Uz materijalne i ljudske gubitke, najno- radionica i Hrvatska zabava. vije iseljavanje Hrvata iz BiH je i stra- teško političko pitanje. U posljednja dva UTEMELJENA HAZU BiH desetljeća od 780.000 odselilo ih se oko MOSTAR - Hrvatska akademija za znanost i umjet- 300.000. Upravo kada se taj trend zau- nost (HAZU) Bosne i Hercegovine utemeljena je u stavio, RH je ušla u EU. Sada ih hrvat- Mostaru, u ponedjeljak 23. lipnja, a za njezina pr- ska europska putovnica "stimulira" na voga predsjednika izabran je akademik Jakov Pe- iseljavanje. Baš kao ‘68. godine "jugosla- har. Na utemeljiteljskoj sjednici održanoj u mostar- venski pasoš". Za Hrvate iz BiH najno- skome hotelu Ero prihvaćena je odluka vodstva viji je trend iseljavanja pogibeljan. Ne- Akademik Sveučilišta u Mostaru o osnivanju HAZU-a te je te kad su odlazili stariji i nepismeni, sada Jakov Pehar usvojen statut ove institucije. Akademija će pre- mladi i obrazovani. Nastavi li se tako za ma Statutu imati 15 redovitih i 20 dopisnih člano- nekoliko desetljeća bit će to država hrva. Njezino privremeno sjedište će biti u sklopu Kampusa Sveučilišta u Mostaru. vatskih staraca. Odumirat će zajedno sa Kako je objasnio predsjednik HAZU-a BiH Jakov Pehar uloga akademije bit će su- svojom zemljom. Prisvajat će je i nase- djelovanje u organiziranju znanstvenog i kulturnog rada na najvišoj razini. "Brinut ljavati neki drugi narodi. Sve se uklapa u će se o kulturnom naslijeđu, objavljivati rezultate znanstvenih istraživanja i umjet- strategiju onih koji žele BiH bez Hrvata. ničkog stvaralaštva. Akademija će predlagati mišljenja za unaprjeđenje znanosti i Htjeli su to svi, od Turaka do Jugoslave- umjetnosti, kao i o drugim društveno važnim pitanjima", rekao je Pehar. Po riječima na. Hrvati su preživjeli sve neprijatelje. člana organizacijskog povjerenstva sa Sveučilišta u Mostaru, dekana Filozofskoga Sanjali su bolje dane ulaskom Hrvatske u fakulteta Zorana Tomića, ova akademija će s obzirom na njezin sastav i teritorijal- EU. Dočekali su je lani, 1. srpnja. U znak nu rasprostranjenost biti bosanskohercegovačka akademija. Akademik Božo Že- zahvalnosti RH i EU uzvratili su Hrva- pić istaknuo je da je ključna zadaća HAZU-a raditi na razvoju znanosti kako bi ova tima iz BiH otvaranjem granica. Prigr- područja išla u korak sa svijetom. "Razvijat ćemo znanstvene institucije, poticati lili su ih u svoju europsku obitelj. Samo izdavanje znanstvenih radova i provoditi program koji će biti vrlo opsežan", rekao da taj zagrljaj ne bude smrtonosan?! n je Žepić. On je najavio suradnju s drugim akademijama u Bosni i Hercegovini te da će svojim radom nastojati pomoći pronalaženju rješenja o budućnosti BiH. Uz da- ENG Half a million citizens of Bosnia-Herzegovi- nas osnovanu Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti, u BiH postoje četiri aka- na also hold a Croatian passport, thereby most demije. Akademija nauka i umjetnosti BiH (ANUBiH) djeluje na području Federacije of the rights enjoyed by EU citizens. As of July BiH, a Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske na području toga entiteta. 1st of last year European borders are open to them and young Croatians are moving in great Uz to postoji još Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti. (Hina) numbers to European and overseas countries.

MATICA srpanj/july 2014. 13 SAD: ZA GLAVNOGA PREDSJEDNIKA HBZ-a JEDNOGLASNO IZABRAN EDWARD W. PAZO Izvrsna osoba s već ostvarenim zavidnim rezultatima

Ed Pazo je predsjednik društva "Sv. Juraj" odsjek 248 u Clairtonu, Pennsylvaniji, više od 27 godina. Pod njegovim vodstvom odsjek se proširio na više od 1.400 članova

Novi i stari predsjednik običaje od naroda od kojeg je potekao. te organizacije, delegat je pri organiza- Otac ga je vodio na nacionalne konvenciji Ujedinjenih odsjeka HBZ-a zapad- cije HBZ-a još dok je bio maloljetan tako ne Pennsylvanije, član je radioprograma da je rastao i izrastao iz fraternalističkog spomenute organizacije, član je Uprav- i potpornog sustava. nog odbora Hrvatsko-američke profesi- Vrlo rano je biran za odsječnog de- onalne i poslovne udruge grada Pittsbur- legata i u toj ulozi sudjelovao na nacio- gha, delegat je pri Nacionalnoj federaciji nalnoj konvenciji 1983. g. Na sljedećoj američkih Hrvata od samog osnutka, iz- konvenciji 1987. godine izabran je za za- vršni je tajnik Školarinske zaklade Hr- mjenika u Nadzornom odboru Zajed- vatske bratske zajednice i član je Jefferson nice, a 1991. izabran je na konvenciji za Hills Lions udruge. Bio je član Upravnog predsjednika Nadzornog odbora. U stu- odbora Pennsylvania Fraternal Kongre- Napisao: Franjo Bertović denome 1993. godine Glavni odbor ga je sa i bio je predsjednik Udruženih brat- izabrao za glavnoga tajnika/blagajnika. skih organizacija grada Pittsburgha koje a izvanrednom zasjeda- Nakon toga na svim konvencijama man- su ga 2004. godine proglasile "Fraterna- nju Glavnoga odbora Hr- dat glavnoga tajnika/blagajnika jedno- listom godine". vatske bratske zajednice u glasno mu je produljivan. S odličnim uspjehom maturirao je Americi, održanom 1. srp- Ed Pazo je predsjednik društva "Sv. gospodarstvo (MBA) na pitsburgškom nja 2014., nakon umirovlje- Juraj" odsjek 248 u Clairtonu, Pennsylva- sveučilištu (The University of Pittsbur- nja predsjednika Bernarda M. Luketic- niji, više od 27 godina. Pod njegovim gh’s Katz Graduate School of Business) i Nha od 1. lipnja za glavnoga predsjednika vodstvom odsjek se proširio na više od diplomirani je elektroinženjer. jednoglasno je izabran Edward W. Pazo. 1.400 članova. Na čelo Hrvatske bratske zajedni- Evo kratkih biografskih podataka o Edward W. Pazo je aktivan u raznim ce u Americi došla je izvrsna osoba, s novoizabranome predsjedniku. Rodio bratskim djelatnostima. Služi kao pred- već ostvarenim zavidnim rezultatima u se u Clairtonu, u Pennsylvaniji, i odmah sjednik Nadzornog odbora organizaci- društvenom i poslovnom radu, koja će nakon rođenja postao član pomlatka br. je Ujedinjenih odsjeka HBZ-a četiriju voditi ovu veliku, najstariju i poslovno 39 te kasnije, u punoljetnoj dobi, prešao kotara, odlikovan je fraternalističkim najuspješniju ustanovu Hrvata u svijetu u odsjek 248 "St. George” u istoimenome priznanjem "Čovjek godine" spomenu- u nove izazove i pobjede. Čestitamo! n gradu. Roditelji su mu bili pok. Edward Pazo Sr., podrijetlom iz Imotskog, ali ro- đen u Calirtonu, PA, te majka Cathari- na Ferenčić, rođena u Cloverdaleu, PA, a podrijetlom iz Hrvatskog zagorja. Dakle, novoizabrani predsjednik Zajednice pripada drugoj generaciji američkih Hrvata i ponosi se domovinom svojih djedova i pradjedova. Vrlo rado i s osobitim ponosom ističe svoje djedove i bake Josi- pa i Jelu (Martinjak) Ferenčić te Grgu i Anku (Sokolić) Pazo, kao i pradjedove Giovannija i Maru (Popadić) Sokolić (ro- đeni u Rijeci) te Grgu i Evu (Baić) Pezo. Glavni odbor, službenici HBZ i najbliži obiteljski članovi koji su prisustvovali prisezi E. W. Paze Edward W. Pazo pohađao je u ranoj ENG A special meeting of the national board of directors of the Croatian Fraternal Union in Amer- mladosti odsječne sjednice i upijao hr- ica of 1 July 2014 elected Edward W. Pazo as the new national president following the retirement vatski jezik i kulturnu baštinu te pučke of the organisation’s former head Bernard M. Luketich on 1 June.

MATICA 14 srpanj/july 2014. www.matis.hr SLUŽBENI POSJET HRVATSKOG PREDSJEDNIKA IVE JOSIPOVIĆA ŠVICARSKOJ Srdačan susret sa švicarskim Hrvatima

Predsjednik Josipović družio se s okupljenim Hrvatima. Pažljivo je slušao sve koji su mu željeli nešto poručiti, a mnogi – bilo "desni" ili "lijevi" – zaželjeli su zajedničku fotografiju s predsjednikom. On je s velikom pažnjom i strpljenjem udovoljio svima

utjecaj na pristup tržištu rada za hrvatske radnike te odnosi između Švicar- ske i EU-a bile su ključne teme razgovora. Burkhalter i Josipović naglasili su da su odnosi između ovih dviju država vrlo dobri. Istog dana predsjednik Josipović sa- stao se s Hrvatima koji žive u Švicarskoj u rezidenciji Veleposlanstva RH u Muri- ju (Bern). Ovim susretom ujedno je obi- Mnogi su se željeli lježen i Dan državnosti. fotografirati s predsjednikom Veleposlanik Heina pozdravlja Veleposlanik mr. Aleksandar Heina predsjednika Josipovića u vrtu rezidencije napomenuo je kako je dr. Josipović prvi Napisao: Ivan Ivić (HRVATI.CH) hrvatski predsjednik u službenome po- sjetu Švicarskoj i ujedno i prvi hrvatski Josipoviću uručio poklon - bocu švicar- vo Josipović je prvi hrvatski pred- predsjednik u ovom zdanju, koje su švi- skoga žestokog pića – Absinth. sjednik koji je službeno posjetio carski Hrvati kupili prije više od dvade- Zatim se predsjednik Josipović dru- Švicarsku. U četvrtak 19. lipnja set godina. "Ti isti Hrvati", dodao je ve- žio s okupljenim Hrvatima. Pažljivo je 2014., u dvorcu Lohnu nedaleko leposlanik, "s velikim interesom žele s slušao sve koji su mu željeli nešto poru- od Berna (Kehrsatz), ugostio ga je Vama razmijeniti svoja razmišljanja, ide- čiti, a mnogi – bilo "desni" ili "lijevi" – njegov švicarski kolega Didier Burkhal- je i možda neke prijedloge o unapređe- zaželjeli su zajedničku fotografiju s pred- Iter. Razgovori između dvaju predsjedni- nju odnosa naše domovine Hrvatske s sjednikom. On je s velikom pažnjom i ka poslužili su za produbljivanje bilate- Hrvatima izvan domovine." strpljenjem udovoljio svima. ralnih odnosa s Hrvatskom, najmlađom Nakon veleposlanika, predsjedniku U petak, 20. lipnja, predsjednik Jo- članicom Europske unije. Josipoviću i prisutnima obratio se i fra sipović sudjelovao je na četvrtome Me- Rezultati inicijative "protiv masovnog Šimun Šito Ćorić, kao član Savjeta Vlade đunarodnome glazbenom forumu. Tu useljavanja" od 9. veljače 2014. i njezin za Hrvate izvan RH. On je predsjedniku je održao predavanje o glazbi i politici, a Komorni orkestar grada Berna izveo Neformalno druženje i za vrijeme zakuske je njegovu skladbu Samba Brevis. Svoj posjet Švicarskoj predsjednik Josipović zaključio je predavanjem na Sveučilištu u Zürichu (Europa Institute) s temom Hrvatska u EU. Nakon završetka predavanja okružili su ga hrvatski studen- ti koji uče na tome cijenjenom učilištu. I s njima je rado porazgovarao, a i tom prilikom su nastale mnogobrojne fotografije za uspomenu.n

ENG Croatian President Ivo Josipović made an official visit to Switzerland June 19th. He met with Croatians living in that country at the Croatian embassy residence in Muri (Bern). The visit was also an occasion to celebrate Statehood Day.

MATICA srpanj/july 2014. 15 RAZGOVOR: RADOSLAV KATIČIĆ, AKADEMIK I JEZIKOSLOVAC "Hrvatski jezik jedinstven je u svijetu"

"Hrvatski narod bitno je obilježen hrvatskim jezikom, i to još tamo od prvih početaka u devetom stoljeću. To je jasno pokazala i povijest najnovijega vremena"

Razgovarali: Mira Muhoberac i Luka Šeput Dijelovi razgovora objavljeni u listu Matice hrvatske Vijencu, Snimio: Ratko Mavar

adoslav Katičić, hrvatski jezikoslovac, klasični filolog, indoeuropeist, bizantolog i slavist, jedan je od najpozna- tijih i najuglednijih hrvatskih znanstvenika u Hrvatskoj i u svijetu. Na RFilozofskome fakultetu u Zagrebu diplomirao je klasičnu filologiju i doktori- rao s tezom o indoeuropskoj glagolskoj fleksiji. Od 1958. zaposlen je na Katedri za indoeuropsku poredbenu gramatiku. Utemeljitelj je studija opće lingvistike i indologije na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Od 1977. do umirovljenja profesor je slavenske filologije na Sveučili- štu u Beču. Član je Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Austrijske akademije znanosti, ANUBiH-a, Norveške akademije i Academiae Europae. Autor je mnogih temeljnih djela hrvatske filologije, a jedan je od autora poznate De- klaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika. Povod ovome razgo- voru je nova knjiga akademika Katičića upravo objavljena u suizdanju Matice hrvatske – Vilinska vrata, nastavak akade- mikova pisanja o dalekim i tamnim sloje- vima davne hrvatske i slavenske kulture.

Poštovani akademiče Katičiću, u novoj knjizi Vilinska vrata nastavljate istraživati svete pjesme hrvatske pretkršćanske starine. Kakva je bila naša stara vjera? - U novoj knjizi Vilinska vrata sku- pljeni su kao poglavlja rezultati novijih istraživanja "na tragu svetih pjesama naše "Hrvatski jezik jest bitno obilježje narodnosnoga pretkršćanske starine". Tome su posveće- identiteta Hrvata za razliku od njemačkoga jezika u ne već tri knjige koje su izašle prije toga. Austriji i Švicarskoj" Svakom od tih poglavlja bilo bi mjesto u

MATICA 16 srpanj/july 2014. www.matis.hr jednoj od njih. Ali kad su te knjige izla- istraživanja biti relevantna za utvrđiva- Koliko je prihvaćanje kršćanstva zile, ta poglavlja još nisu bila napisana. nje te činjenice. utjecalo na formiranje hrvatske Tu moram istaknuti ulogu neprežaljeno- kulture i hrvatskoga identiteta? ga Tome Vinšćaka, koji je dao poticaj i Je li jezik najvažnija sastavnica - Potpuno. Među narodima slaven- stvorio prilike da se ta naknadna istra- identiteta nekoga naroda? skoga jezika u Europi postoje samo takvi živanja provedu i dodatna poglavlja na- - Ako pogledamo Švicarce ili Austri- koji su na vrijeme prihvatili kršćanstvo pišu. Hvala mu! A odgovor na Vaše pita- jance, vidimo da nije. A i engleski, špa- i za koje su se stali školovati kršćanski nje dat će, koliko ja to sada mogu, peta njolski i portugalski jezik su jezici koji svećenici. Oni koji su to ustrajno odbi- knjiga Naša stara vjera koju upravo pi- ne pripadaju samo jednome narodu. Da- jali platili su to etničkom smrću. šem, ako mi samo bude dano napisati je. kle, više naroda ima isti materinski jezik. Tri poglavlja već su napisana, na četvr- Posebnost hrvatskoga jezika često tome radim. Kako ih dovršavam, dajem Kakav je u tom smislu slučaj s se pokušala izraziti analogijama ih na objavljivanje Matičinoj Hrvatskoj hrvatskim narodom i hrvatskim s nekim drugim jezicima i nekim reviji kao eseje da bar tako budu pristu- jezikom? drugim odnosima, no Vi ističete pačna do tiskanja knjige. Prvo poglavlje - Njemački jezik u Austriji i Švicar- njegovu jedinstvenost, zar ne? Čak već je objavljeno. skoj bez obzira na narječje i razgovor- i kad za to morate sami razvijati ni uzus rabi se po vrijednosnoj orijen- teorije da ga opišete. Koliko je od praslavenske baštine taciji sasvim jednak onome kakav je i u - Sami sebi, a ni drugima, ne može- ostalo u hrvatskoj kulturi nakon Njemačkoj. Posvuda Lutherova Biblija, mo razložito objasniti što je hrvatski je- prihvaćanja kršćanstva? Goethe, Schiller ili Heine znače i vrijede zik ako samostalno ne razvijamo jezičnu - Puno više nego što smo slutili, prije nego što smo počeli tražiti. To se tek "Tko god misli da u Marulića, sada počelo pokazivati. Ono što sam Zoranića, Gundulića, mogao tome pridonijeti samo je poče- tak. Trebat će još puno na tome raditi. Mažuranića i Preradovića Velik prinos tome dao je etnolog Vito- ima ikoja jezična izražajnost mir Belaj. Dosta se toga očuvalo u jeziku koja se nas današnjih ne tiče, i onda obično ostaje neprepoznato. Kad vukovac je, bez obzira na to kajkavski Hrvat kaže strela Božja, niti on niti tko ga čuje pomišlja da on to zaziva što sam misli o tome" boga gromovnika Peruna. A ipak nema dvojbe da je tako. teoriju. Nemamo to ni od kuda preuzeti Ono što je zasigurno od jer to nitko neće raditi za nas. Druge su pretkršćanskih vremena ostalo do se jezične situacije do sada mogle razu- danas jest jezik. Je li u tom smislu mjeti i bez toga. Povijesni razvoj stvorio hrvatska kultura nedvojbeno je takve okolnosti. A povijest nije uvi- slavenska? jek pravedna. - Da, upravo u tom smislu. Hrvatska kneževina na tlu nekadašnje rimske Dal- U knjizi objavljenoj prošle godine macije u drugoj polovici devetoga sto- Hrvatski jezik postavljate tezu o ljeća nedvojbeno je slavenska vladavi- isto. Nasuprot tome, čak ni deseteračke standardizaciji hrvatskoga jezika na. Ta se tvrdnja nikakvim genetičkim junačke pjesme nemaju isti vrijednosni koja se događa znatno ranije od istraživanjima ne može ni potvrđiva- položaj u Hrvata i u Srba. Njihova vri- 19. stoljeća. Možete li ukratko ti ni pobijati. Zna se to odatle što se po jednosna recepcija u Hrvata nije zami- objasniti tu tezu? svjedočanstvu osobnih imena i nazivi- sliva bez baštine humanizma i renesan- - Razvoj i izgradnja hrvatskoga knji- ma dvorskih dužnosnika razabire da joj se, bez Šižgorića i Hektorovića. U Srba ževnog jezika počinje od ranoga sred- je jezik bio slavenski, a što jest slavenski toga nema. Čak ni tu, gdje smo najbliže njeg vijeka, od devetog stoljeća. To je sve jezik i što nije, to se može nedvojbeno ostvarenju nekog srpskohrvatskog jezika, relevantno i za valjanu standardizaciju, utvrditi, o tome ne može biti nikakvih nema govora o nekoj vrijednosnoj jed- ali još nije jezična standardizacija. Stva- naklapanja, a zna se i po tome što su se nakosti. Očito je, dakle, da hrvatski jezik ra samo preduvjete za nju. U hrvatskom očuvali zapisi koji pokazuju da su knez jest bitno obilježje narodnosnoga iden- slučaju trajalo je vrlo dugo, stoljećima, Hrvata Trpimir i knez Hrvata Muncimir titeta Hrvata za razliku od njemačkoga da se sve to iskristalizira. Standardiza- sudovali po slavenskom zakonu i običaju. jezika u Austriji i Švicarskoj. Hrvatski cija hrvatskoga književnog jezika poče- Nema, dakle, sumnje da je knez Hrvata narod bitno je obilježen hrvatskim jezi- la je na prijelazu iz šesnaestoga stoljeća održavao slavenski sud i red. To znamo kom, i to još tamo od prvih početaka u u sedamnaesto, a dovršena je u posljed- iz očuvanih zapisa i nikakva genetika devetom stoljeću. To je jasno pokazala i njim godinama devetnaestoga. To je vrlo ne može nikakvim rezultatima svojega povijest najnovijega vremena. dugo vremena.

MATICA srpanj/july 2014. 17 Vukovci među hrvatskim jezikoslov- "Sami sebi, a cima, koji se kao takvi neće deklarirati, ni drugima, potiho čine sve da se hrvatskome stan- ne možemo dardnom jeziku pristupa isključujući iz razložito vlastitoga vidokruga bogatu izražajnu raznolikost hrvatskih narječja i stoljet- objasniti što noga kontinuiteta njegove povijesti jed- je hrvatski nako bogatoga izražajnim vrijednosti- jezik ako ma. Time se ne odričemo samo svojih samostalno izražajnih potencijala, nego dopuštamo i da nastane vrijednosni vakuum u koji ne razvijamo se može ugnijezditi svaka proizvoljna jezičnu konstrukcija poput onoga srpskohrvat- teoriju" skoga jezika i novosadskih "dogovora", ako se samo nađe tko moćan, utjecajan i zainteresiran. Takvo pak jezikoslovlje, a ono je kako se vidi u Hrvatskoj ne samo prisutno nego i dobro organizirano, za- sad se ograničuje na to da takvu moguć- Čini se da je Vaša knjiga najbolji Prošle godine hrvatsku kulturnu nost drži otvorenom. Većina pripadnika odgovor onim, pretežno stranim, javnost potresla je odluka hrvatske kulturne i jezične zajednice ne slavistima koji tvrde da je hrvatski Hrvatske zaklade za znanost koja slaže se s tim i ne pristaje na to. Treba jezik nastao devedesetih godina zahtijeva da prijavljeni projekti stoga jasno i neprečujno reći: Ne! To je prošloga stoljeća. U kojoj su budu napisani na engleskome atmosfera o kojoj me pitate. Sve više se mjeri takve tvrdnje rezultat jeziku, a iznimno na hrvatskome. zgušnjava i postaje sve teža. nepoznavanja specifične situacije Što kažete na takvu diskriminaciju hrvatskoga jezika, a u kolikoj hrvatskoga jezika u hrvatskoj Obilježavamo 100. godišnjicu posljedica utjecaja određenih akademskoj zajednici? Prvoga svjetskog rata. Što je Prvi neznanstvenih, ideoloških - I kao član Matice hrvatske i kao član svjetski rat značio za hrvatski interesa? Hrvatske akademije znanosti i umjetno- identitet, što je donio hrvatskoj - Ti interesi nisu samo ideološki, nego sti već sam preko njihovih izjava rekao državi i hrvatskoj kulturi? su velikim dijelom još puno prizemniji. svoju o tome. To, naravno, ima veze s - Prvi svjetski rat vodio se preko gla- Oni koji bi htjeli u našem dijelu svijeta time što je među hrvatskim jezikoslov- va Hrvata, ali su ga mnogi od njih platili izgraditi svoj trajan i nadmoćan utjecaj, cima još toliko vukovaca. Ali iza toga glavom. Taj rat je "majka svih zala" naše- a to su sve respektabilne političke sile na stoji zlonamjerna politika koja dolazi sa ga vremena. On se, naime, mogao izbjeći, ovom prostoru, rado bi Hrvatima i Sr- samoga vrha Europske unije. Oni, kako a nije izbjegnut. Tu je strašna odgovor- bima zapovijedali na samo jednom, sa- sami govore iza dlana pred ustima, žele nost tadašnjih vlada. Treba samo bistro svim jednakom jeziku. Ne bi htjeli učiti uništiti (!) nacionalne znanstvene i kul- razmisliti: bez Prvoga svjetskog rata ne dva. Iznenađuje samo to koliko revnih turne prostore kako bi nastao europski. bi bilo ni Hitlera ni Staljina. Drugi svjet- slugana takva jezična politika nalazi. Isti- To su zločinački bijednici. Kao da je eu- ski rat nije se mogao izbjeći. Naježi nam na, većinom su stranci, ali ima ih i među ropski znanstveni prostor išta drugo, kao se koža kad stanemo o tome temeljiti- hrvatskim jezikoslovcima dosta. Jedna da može biti išta drugo, nego svi nacio- je razmišljati. Da je do namjere pobjed- me kolegica, kroatistica, u nekoj prilici nalni, postavljeni baš svi jedan do dru- ničkih sila Antante, Prvi svjetski rat za- u pola glasa uz rub neke sjednice upita- goga osmotički se prožimljući. Tako je navijek bi bio izbrisao hrvatsku državu. la kako to da ima toliko vukovaca. Ima bilo i prije nego što je stvorena Unija, No, tu kao i u ponečemu drugom mi- ih doista začudno puno. I bit će ih vje- upravo to je bitna pretpostavka za nje- slili su da mogu više nego što su doi- rojatno dok se svi ne uvjere da se takvim zino stvaranje. sta mogli. I hrvatski narod ima o tome držanjem ništa ne postiže. Ne treba se što reći. Ali, trebalo je puno krvi, znoja odricati od bogate izražajnim vrijedno- Kako ocjenjujete trenutnu klimu i suza da se hrvatska država uspostavi i stima narječne raznolikosti hrvatskoga oko pitanja samosvojnosti da dobije status koji joj pripada. Koliko jezika i od njegove jednako tako boga- hrvatskoga jezika u Hrvatskoj? će taj status postati i ostati životna zbi- te povijesne protege. Presudno je tu pi- - Jako se osjeća da Hrvatskom, bar lja, ovisi i dalje o nama. Pokloniti nam tanje ima li u Marulića, Zoranića, Gun- što se tiče jezične politike, opet vlada to nitko neće. n dulića, Mažuranića i Preradovića ikoja neki Dragutin grof Khuen Héderváry. jezična izražajnost koja se nas današnjih ne tiče. Tko misli da ima, pa kako god ENG An interview with academician Radoslav Katičić, a Croatian linguist. He observes that "The to obrazlagao, vukovac je, bez obzira na Croatian people are significantly characterised by the Croatian language, from as far back as their to što sam misli o tome. early period in the ninth century. This has also been clearly demonstrated in our recent history.”

MATICA 18 srpanj/july 2014. www.matis.hr ZABRINJAVAJUĆI DEMOGRAFSKI PODACI Nastavljen dugogodišnji trend negativnoga prirodnog prirasta

"Hrvatska je ušla u demografski slom s obzirom na to da su svi demografski pokazatelji negativni, a u takvom procesu nisu moguće, bez ozbiljne populacijske politike, bilo kakve pozitivne demografske promjene", naglasio je dr. Šterc

u demografski slom s obzirom na to da su svi demografski pokazatelji negativ- Bruxelles - Hrvatska je prošle godine izgubila 15,4 tisuće stanovnika uglavnom zbog ni (prirodni pad, negativna vanjska mi- toga što je bilo više umrlih nego rođenih te gracijska bilanca, depopulacija ukupnog zbog iseljavanja, dok se broj stanovnika u stanovništva, izumiranje, velika starost 28 zemalja članica povećao za nešto manje populacije itd.), a u takvom procesu nisu od dva milijuna ljudi, s 505,7 na 507,4 miliju- moguće, bez ozbiljne populacijske poli- na, pokazuju najnovije procjene Eurostata. tike, bilo kakve pozitivne demografske promjene", naglasio je dr. Šterc. "Takva demografska slika Hrvatske sasvim sigurno će u budućnosti utjeca- ti i na sve razvojne procese u državi, od gospodarskih, regionalnih, prostornih, društvenih pa sve do demografskih", dodao je. Vodeći hrvatski demograf dr. Šterc ističe kako "Hrvatska za sada ne pokazuje nikakav interes u zaustavlja- nju tih negativnih procesa, što si u os- novi ne dopušta niti jedna razvijena i demokratska zemlja". "Sukladno gospodarskom, demograf- Tekst: Hina je manji u odnosu na 2012. godinu - u skom i inom nazadovanju, negativne 2013. umrlo je 50.386 osoba, što je za 2,6 trendove pokazuju i manje-više svi druš- rvatska je i lani imala nega- posto odnosno 1.324 osobe manje nego tveni procesi, pa tako i sklapanje brako- tivan prirodni prirast sta- godinu ranije. Po podacima DZS-a, u va, dok se istovremeno intenziviraju ne- novništva jer je broj živo- 2013. sklopljeno je 19.169 brakova, dok gativni, kao primjerice razvodi brakova. rođenih za 10.447 manji ih je razvedeno 5.992. Lani je skloplje- Pretpostavka je da će sklopljenih bra- od broja umrlih osoba, po- no 1.154 braka manje nego 2012. godi- kova biti sve manje, a naravno u općoj kazuju prvi podaci Državnoga zavoda ne, dok je razvedenih brakova 333 više. društvenoj situaciji, razvedenih brako- Hza statistiku (DZS). Po tim je podacima DZS će 22. srpnja objaviti potpune va bit će sve više", kaže dr. Šterc. Poruču- prošle godine u Hrvatskoj živorođenih podatke o prirodnom kretanju stanov- je kako bi "država morala shvatiti da je osoba bilo 39.939, a umrlih 50.386. Na- ništva za 2013. na razini županija, gra- to problematika strateške razine i kon- stavljen je tako dugogodišnji trend nega- dova i općina u priopćenju "Prirodno senzusom svih političkih opcija mora- tivnoga prirodnog prirasta jer usporedba kretanje stanovništva Republike Hrvat- la bi donijeti i primjenjivati nacionalni s ranijim statističkim podacima pokazuje ske u 2013.". program demografske revitalizacije jer da je posljednji pozitivan prirodni pri- Demograf Geografskog odsjeka za- će u protivnom dovesti u pitanje funk- rast u Hrvatskoj zabilježen 1997. godine. grebačkoga Prirodoslovno-matema- cioniranje nekih ključnih sustava u dr- Prošle godine broj živorođenih bio je tičkog fakulteta, dr. Stjepan Šterc, ko- žavi (mirovinskog, obrazovnog, sustav za 4,4 posto odnosno 1.832 osobe manji mentirajući prirodni pad stanovništva radne snage itd.)". n nego 2012. godine kada je živorođenih u Hrvatskoj i tijekom 2013. godine, ista- bilo 41.771. Statistički podaci pokazuju knuo je kako je to samo nastavak trenda ENG According to the latest data from the Central Bureau of Statistics Croatia saw neg- i da je 2013. godine, prvi put od 2003. prirodnoga pada stanovništva započe- ative natural population growth last year, as godine, broj živorođenih bio manji od tog 1991. godine, koji će se u budućno- the number of live births was 10,447 less than 40.000. Broj umrlih prošle godine nešto sti još i intenzivirati. "Hrvatska je ušla the number of deaths.

MATICA srpanj/july 2014. 19 HISTORIOGRAFSKA MONOGRAFIJA VESNE DRAPAC CONSTRUCTING YUGOSLAVIA - A TRANSNATIONAL HISTORY Preobrazbe europskoga Jugoistoka

"Knjiga se temelji i na istraživanjima spisa koje su u 19. st. zabilježili prvi putopisci iz visokog engleskog društva, koji posjećuju Hrvatsku i BiH te na temelju tih posjeta pišu svoju viziju lokalnog stanovništva kroz onodobne sociološko-darwinističke ideje", rekao je prof. Džino

Napisala: Vesna Kukavica dr. sc. Vesna Drapac, University istoriografska monografi- of Adelaide, ja ugledne australske po- Australia vjesničarke hrvatskih ko- rijena dr. sc. Vesne Drapac (University of Adelaide) pod znakovitim naslovom Constructing HYugoslavia - A Transnational History al- ternativa je mnogim tumačenjima na globalnoj razini preobrazbe europskoga Jugoistoka od prvog proljeća naroda Staroga kontinenta i ilirskoga preporo- da do rušenja Berlinskoga zida. Tko je i zašto u svijetu zagovarao jugoslavenstvo u različitim vremenima od 1850-ih do 1991. pitanje je koje znanstvenicu Ve- snu Drapac uvodi u čarobni retrovizor burne europske pisane povijesti 19. i 20. stoljeća, na čijoj je sceni hrvatski narod Vesna Drapac, Constructing bio promjenjive sreće unatoč ranoj naci- Yugoslavia, P. Macmillan, onalnoj osviještenosti koja ga je provela Basingstoke, 2010., 335 str. kroz tegobne izazove u dvjema svjetskim kataklizmama prošloga stoljeća. Mladen Ibler, dr. sc. Ivo Lučić (Sveuči- na kronologija, popis lidera europskoga lište u Zagrebu) i dr. sc. Mladen Ančić Jugoistoka i odabrane literature s pripa- POLITIČKI NEKOREKTNA (Sveučilište u Zadru). Knjiga koja ima dajućim znanstvenim aparatom koji, uz RETORIKA 335 stranica objavljena je 2010. u izdanju ostalo, sadrži 725 bilješki citiranih pre- Monografija je predstavljena u nazoč- uglednoga nakladnika znanstvene litera- ma britanskim i francuskim arhivskim nosti mnogobrojne publike iz javnoga ture Palgrave Macmillan (Basingstoke) i izvorima te relevantnoj bibliografiji u ko- života Lijepe Naše u Hrvatskoj matici nije još prevedena na hrvatski jezik, iako iseljenika u Zagrebu u sklopu Hrvat- na dnevnoj razini u neovisnoj Republici skoga iseljeničkog kongresa. Prezenta- Hrvatskoj svjedočimo živom povjesni- ciju je pratila i veleposlanica Australije čarskom dijalogu čija tematika izvire iz u RH Nj. E. Susan Cox. Uz autoricu Ve- naše suvremene (ne)razjašnjene slavne snu Drapac o knjizi su nadahnuto go- prošlosti. Građa knjige raspoređena je u vorili povjesničari dr. sc. Danijel Džino pet poglavlja kojima je pridružen opse- (Macquarie University, Sydney), dr. sc. žan zaključak (str. 237. - 258.), predmet-

"Raspadom Jugoslavije krivnja je svaljena na leđa ekstremista i nacionalista, koji su optuživani da su tobože urušili konsenzus i prosperitetnu državu, no slobode izbora nije bilo kao ni Ravnatelj HMI-a mr. sc. Marin Knezović i uglednici iz javnog konsenzusa, a to su pokazali ratovi." života prate promociju

MATICA 20 srpanj/july 2014. www.matis.hr S predstavljanja monografije u Hrvatskoj matici iseljenika

joj se čitatelj nerijetko suočava s politič- ki nekorektnom retorikom i rasističkim teorijama određenih povijesnih etapa i osebujnih autorskih interpretacija koje su srećom iza nas. "Knjiga australske Hrvatice koja je doktorirala na Oxfordu govori o tome kako se stvarala ideja Jugoslavije u an- glosaksonskim krugovima", rekao je profesor dr. sc. Danijel Džino te dodao da autohtoni diskurs o jugoslavenstvu nastaje na ruševinama ilirskog pokreta, Akademik Srećko M. Džaja u recenziji ističe: "Prvo poglavlje knjige V. Drapac, pod na- odnosno Hrvatskoga narodnog prepo- slovom Inventing Yugoslavia: 1850 – 1914, za historiografiju bi moglo biti najzanimlji- roda, no prve jugoslavenske tvorevine vije jer je u njemu sistematičnije negoli u drugim publikacijama elaborirana britan- nisu nastale na tom diskursu, nego su ska uloga u uspostavi transnacionalnoga koncepta jugoslavenstva, mjerodavnog za je formirali vanjski promatrači na čelu s politiku zapadnih velesila sve do propasti Jugoslavije. Tu autorica analizira predodž- glavnim britanskim promotorom jugo- be o religiji, rasi i naciji s kojima su britanski putopisci i publicisti percipirali južnosla- slavenstva R. W. Seton-Watsonom, koji venski svijet 19. stoljeća i koje je britanska politika ugradila u svoju strategiju prema biva desetljećima počasnim doktorom europskome Jugoistoku." Sveučilišta u Zagrebu od 1920. do smrti 1951. godine. nja diskursa ideje Jugoslavije", zaključio njihove ideje - prosvjetljenja i kultivira- REZULTAT SLUČAJA - A NE VOLJE je dr. sc. Džino s australskoga Macqua- nja balkanskih plemena, istaknuo je Lu- NARODA rie Universityja. čić te dodao da se nastavlja i kontinuitet "Constructing Yugoslavia knjiga je koja Zadarski sveučilišni profesor povije- aktualne britanske politike koja ima cilj razara mitove na kojima u velikoj mjeri sti dr. sc. Ančić dodao je kako je knjiga smanjenja njemačkoga utjecaja u Europi. počiva naš društveni život, a ta najzna- Constructing Yugoslavia jedna od najbo- "Raspadom Jugoslavije krivnja je sva- čajnija knjiga o Jugoslaviji nastaje u Au- ljih, ako ne i najbolja knjiga o Jugoslavi- ljena na leđa ekstremista i nacionalista, straliji", rekao je profesor sa Sveučilišta ji koju je imao u rukama te istaknuo da koji su optuživani da su tobože uruši- u Zadru, dr. sc. Mladen Ančić. oni koji žive u određenoj državi ne mogu li konsenzus i prosperitetnu državu, no "Knjiga se temelji i na istraživanjima vidjeti tako dobro stanje iznutra kako je slobode izbora nije bilo kao ni konsen- putopisa i spisa koje su u 19. i 20. stoljeću to vidjela i napisala Drapač s transna- zusa, a to su pokazali ratovi", zaključio zabilježili prvi putnici i putopisci iz vi- cionalne pozicije. "Ključno je sagledati je dr. sc. Lučić. "Jugoslavija je postojala sokog engleskog društva, koji posjećuju povijest Jugoslavije u kontekstu Euro- i to su mnogi osjetili na svojim leđima”, Hrvatsku i BiH te na temelju tih posje- pe", rekao je dr. sc. Ančić te dodao da je istaknuo je Lučić, a na pitanje koje neki ta pišu svoju viziju lokalnog stanovniš- ova brilijantna knjiga u svijetu doživje- postavljaju, kada je bilo bolje, u Jugosla- tva kroz sociološko-darwinističke ide- la zanimljivu percepciju - prekrivena je viji ili danas, Lučić kaže da je pravo pije", objasnio je profesor Džino. "Ideja šutnjom i ignorancijom jer daje ružnu tanje kome je bilo bolje. jugoslavenstva kao i njezino stvaranje sliku o tome kako se eksperimentiralo s Autorica je knjigu posvetila rodite- umnogome se formira izvan nje. Jugo- jednim dijelom svijeta. ljima Zlatku i Ljerki (nositeljici odličja slavija je rezultat slučaja, a ne volje na- Ovu knjigu koja "raščišćava maglu kraljice Elizabete II. za razvitak austral- roda, nacija ili lobiranja, a krugovi moći jugoslavenske povijesti" važno je pre- ske useljeničke zajednice: The Medal Of oko britanskog carstva klica su formira- vesti na hrvatski, istaknuo je diplomat The Order Of Australia) - rođenim Za- dr. sc. Mladen Ibler te dodao kako se grepčanima te se nada kako je knjiga po- dugogodišnje pranje mozga osjeća još i četak otvorenog proučavanja Jugoslavije. danas u Hrvatskoj. Uz bogat povjesničarski opus okrunjen posebnim knjigama i radovima raza- KULTIVIRANJE BALKANSKIH sutim u recentnoj svjetskoj periodici te PLEMENA strukovne nagrade za pedagoški rad na Povjesničar dr. sc. Ivo Lučić rekao je kako Sveučilištu u Adelaideu, Vesna Drapac se ugledna povjesničarka Drapac u svoje majka dvojice sinova i dugogodišnja joj vrijednoj, dobroj i potrebnoj knjizi, istaknuta aktivistica Vijeća Hrvatske za- pišući o povijesti Jugoslavije ne može i jednice u Australiji. n nije ograničila samo na domaće aktere, nego na ono jednako važno ili važnije ENG A historical monograph by eminent Aus- tralian historian of Croatian descent Dr Vesna - transnacionalno. U 19. stoljeću zami- Drapac, Constructing Yugoslavia - A Transna- šljena ideja Jugoslavije u elitama Engle- tional History, offers an alternative view from ske, Francuske i Amerike uklopljena je u many previous interpretations.

MATICA srpanj/july 2014. 21 BERLIN: HSKNJ U BUNDESTAGU OBILJEŽIO PRVU OBLJETNICU ČLANSTVA HRVATSKE U EU Hrvatska je na dobrom putu

Klaus Dieter Göhler, zastupnik CDU-a u Bundestagu, čestitajući hrvatskoj delegaciji na prvoj obljetnici članstva Hrvatske u EU, izrazio je želju ponovnog susreta s predstavnicima HSKNj već iduće godine u Bundestagu

Tekst i snimka: HSKNj stva Hrvatske u EU, izrazio je želju po- da je Berlin pravo mjesto za proslavu pr- novnog susreta s predstavnicima HSKNj voga rođendana RH u EU obrazloživši to povodu prve obljetnice ula- već iduće godine u Bundestagu. "Jako ci- činjenicom da su i Hrvati Berlina 1989. ska Republike Hrvatske u jenim sve napore koje je Hrvatska po- bili dio priče pada berlinskoga zida, jer Europsku uniju na poziv duzela i ostvarila u proteklom razdoblju, tu je zapravo sve i počelo, pa tako i put njemačkoga zastupnika u iznimna mi je čast pozdraviti vas u ovo- Hrvatske u Europsku uniju. Bundestagu Klaus-Diete- me visokom domu", izjavio je Göhler. Na kraju su se svi složili u tome da je ra Gröhlera, Hrvatski svjetski kongres Veleposlanik RH u Berlinu Ranko Hrvatska dugim dijelom svoje povijesti Uu Njemačkoj (HSKNj) bio je počašćen Vilović izjavio je uz ostalo: "Uspjeli smo pripadala zapadnoeuropskome kulturo- proslavom ovoga jubileja u Berlinu, i to se osloboditi u ratu, izgraditi porušeno, loškom i interesnom krugu te se konač- u samome Bundestagu. ući u NATO i EU, sve to smo uspjeli za- no vratila u okrilje onoga dijela svijeta Nakon obilaska Bundestaga i Rei- jedno jer smo imali zajednički cilj" te je kojem je po svome habitusu i tradiciji chstaga predstavnici HSKNj u nazočno- dodao i da prema njegovu mišljenju ne uvijek pripadala. Ulaskom u Uniju ona sti hrvatskih prijatelja iz Berlina te viso- postoji više klasična podjela između do- nije izgubila sebe. I uz početna razmimo- kih dužnosnika, među njima i zastupnika movinske i iseljene Hrvatske te je pozvao ilaženja o nekim pitanjima te trenutno SPD-a u Bundestagu Josipa Juratovića te Hrvate u iseljeništvu da njeguju svoj hr- ozbiljnim ekonomskim teškoćama, koje veleposlanika Republike Hrvatske u Nje- vatski jezik i da buduće naraštaje odgoje muče i mnoge europske zemlje, prema mačkoj Ranka Vilovića, prvi rođendan na način da poštuju Njemačku i nastave mišljenju većine nazočnih Hrvatska je članstva RH u EU-u svečano su obilje- voljeti Hrvatsku. bez sumnje na dobrom putu. žili uz posebno pripremljenu slavljenič- Josip Juratović, zastupnik SPD-a u Među uzvanicima u ovoj nezaborav- ku tortu i mnogobrojne zdravice viso- Bundestagu, osvrnuvši se na mukotr- noj svečanosti u njemačkome Bundesta- kih uzvanika. pan put Hrvatske u Europsku uniju u gu bili su i mnogi predstavnici hrvatskih Tom prilikom vođeni su korisni obo- svome iscrpnom govoru naglasio je da udruga iz Berlina. U prijateljskom ozra- strani razgovori s njemačkim prijatelji- je konačno trenutak da se Hrvati presta- čju i obostranom dijalogu razgovaralo se ma. Bio je to ujedno i trenutak za osvrt nu dijeliti na lijeve i desne: "Ako već po- o potrebama, ciljevima i željama ovdaš- na proteklu godinu, na prve korake i stoje podjele, onda neka budu one koje se njih Hrvata. n iskustva Republike Hrvatske u Europ- odnose na Hrvate jučer i Hrvate sutra." skoj uniji, ali i na buduće perspektive Predsjednik Hrvatskoga svjetskog ENG On the occasion of the first anniversary koje se otvaraju Lijepoj Našoj. kongresa u Njemačkoj, Danijel Lučić, u of Croatia’s accession to the European Union German federal MP Klaus-Dieter Gröhler invit- Klaus Dieter Göhler, zastupnik svome pozdravnom govoru zahvalio je ed a delegation of the German chapter of the CDU-a u Bundestagu, čestitajući hr- Njemačkoj na velikoj potpori pri ulasku Croatian World Congress to celebrate the first vatskoj delegaciji na prvoj obljetnici član- Hrvatske u Europsku uniju naglašavajući year of membership at the Bundestag in Berlin.

MATICA 22 srpanj/july 2014. www.matis.hr OBILJEŽENA PRVA GODIŠNJICA ČLANSTVA U EUROPSKOJ UNIJI Ni ružičasto ni crno

"Euroatlantske integracije bile su jedini nacionalni politički konsenzus, ali zbog krize i Lex Perkovića naš evolucijski doprinos Europskoj uniji ostao je u sjeni", rekao je predsjednik Josipović

Tekst: Uredništvo Snimke: Hina Svečanost uručenja odličja očno prije godinu dana Hrvatska je slavila. Nakon dugoga pregovaračkog puta postali smo punoprav- na članica EU-a. U povodu obilježavanja prve godine članstva predsjednik Ivo Josipović okupio je na Pantovčaku vladajuće, oporbu, poslodavce i sindi- kate na temu "Prva godina članstva - očekivanja i ostvarenja". TPodvlačenjem crte nakon prve godine članstva predsjednik zaključuje: "Slika učinka nije ružičasta, ali nije ni crna. Prvu godinu možemo ocijeniti uspješnom i razumno hlad- ne glave procijeniti što je dobro što nam se dogodilo." "U prvoj godini ne možete imati velike učinke, bar ne vidlji- ve, to je iskustvo drugih zemalja", navodi Branko Grčić, pot- predsjednik Vlade, a Boris Lalovac, ministar financija, dodaje: "Vjerujem da će dugoročno za proračun i fiskalnu održivost Prigodna odlikovanja javnih financija iz godine u godinu biti pozitivni efekti koji će biti sve vidljiviji." Predsjednik Republike Ivo Josipović u povodu obilježavanja prve Za oporbu pozitivni efekti članstva nisu ni blizu onakvi ka- obljetnice članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji uručio kve su očekivali članovi pregovaračkoga tima. Kritike stižu i od je odlikovanja zaslužnim pojedincima. Mladen Bajić dobio je Od- poslodavaca i od sindikata. Za razliku od ministara, oni ne vide ličje kneza Branimira s ogrlicom za borbu protiv korupcije. Isto odlikovanje dobili su i Tonino Picula i Davor Ivo Stier i to za do- razlog za optimizam. Niti ima investicija niti građani žive bolje. prinose u političkom dijalogu i konsenzusu. Ovaj dvojac, rekao "Ulaskom u Europsku uniju ostvaren je jedini nacionalni kon- je i predsjednik, dokaz je da dvije političke osobe mogu dobro senzus, ali izostanak strategije dovodi do povremenih proble- i konstruktivno surađivati. Među odlikovanima Redom Danice ma", ocijenio je Ivo Josipović. "Euroatlantske integracije bile hrvatske s likom Ruđera Boškovića je fra Bono Zvonimir Šagi za su jedini nacionalni politički konsenzus, ali zbog krize i Lex doprinose u znanosti te Veslački klub "Gusar" iz Splita koji je do- Perkovića naš evolucijski doprinos Europskoj uniji ostao je u bio Povelju RH za promociju veslanja u Hrvatskoj i svijetu te 100 sjeni. Jedan od razloga što nam se takvi problemi događaju jest godina djelovanja. i u tome što smo jedna od rijetkih zemalja koja nije formuli- rala svoju strategiju do 2020.", rekao je predsjednik. "Hrvatska je u prvoj godini bila uspješnija od drugih zema- nu. "Na zapadnome Balkanu nitko nije djelovao kao stabiliza- lja", rekla je hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić tor i artikulirao europsku politiku, niti utjecao na artikulaciju i posebno istaknula hrvatsku inicijativu na zapadnome Balka- europske politike u tim zemljama", rekla je Pusić. Ivica Mudrinić iz Hrvatske udruge poslodavaca rekao je Predsjednik Josipović otvara skup kako nije ni čudno što nema izravnih ulaganja u Hrvatsku "jer na temu "Prva godina članstva - očekivanja i ostvarenja" se u Hrvatsku ne isplati ulagati". "Totalno smo nespremni ušli u Uniju", drži Mudrinić. "Politička kultura u Hrvatskoj je ispod razine potrebne za funkcionirajuću demokraciju", rekao je analitičar Žarko Pu- hovski. "Danas je lošije nego prije. Politička i ideološka slika pokazuje da su poremećeni međunacionalni odnosi, a repre- sija prema manjinama znatno je veća. Stanje u školstvu i znanosti najgore je u posljednjih 15 godina", drži Puhovski. n

ENG On the occasion of the first anniversary of our membership in the European Union President Ivo Josipović played host to MPs from the governing coalition, opposition MPs, private sector representatives and union leaders to discuss "The First Year of Membership – Expecta- tions and Achievements”.

MATICA srpanj/july 2014. 23 SVEČANO OBILJEŽENA DESETA OBLJETNICA HRVATSKE NASTAVE U CRNOJ GORI Materinski jezik bogatstvo je svakog naroda

Toga povijesnog dana 18. rujna 2004. godine na naše veliko zadovoljstvo svečano je započeo prvi sat hrvatske nastave u Kotoru u prostorijama HGDCG. Tada je u Kotoru upisano 22 učenika, a u Tivtu 30

Svečanost dodijele knjižica na kraju školske Milan Bošnjak uručuje knjižicu o završenoj godine 2013-14. u Kotoru 13.6.2014. školskoj godini i čestita na uspjehu

mladež u Crnoj Gori učimo hrvatski jezik. S velikim zadovoljstvom i interesom prihvaćen je u Ministarstvu taj naš prijedlog i dogovorene su smjernice za pripremu realizacije projekta "Učimo hrvatski". HGDCG taj projekt u svoj program rada uvrštava kao prioritet i radi na njemu tijekom cijele godine. Tadašnji predsjednik Društva Tripo Napisao: Dario Musić jer nisu postojale potrebne zakonske re- Schubert i tajnik Dario Musić nosite- gulative, a i tadašnja politička previranja lji su projekta. U pripreme je uključena ada su osobe koje su vodile u Crnoj Gori i u okruženju nisu išla toj Kotorska biskupija i HKD "Napredak" iz Hrvatsko građansko društvo ideji u prilog. Ipak, entuzijazam i želja su Donje Lastve. Pozvani su roditelji Hrva- Crne Gore (HGDCG), go- prevladali. Hrvati u Vojvodini u to vrije- ti da upute svoju djecu u ovu našu školu dinu dana nakon osnivanja me već su počeli formirati škole na hr- na edukaciju iz hrvatskoga jezika. Puni 2002. godine, inicirale ide- vatskome jeziku, što im je bilo omoguće- entuzijazma čelnici obiju udruga pokre- ju o mogućnosti osnivanja škole na hr- no zakonom Republike Srbije. Prilikom ću akciju upisa polaznika škole. U me- Kvatskome jeziku u Crnoj Gori, izgleda- posjeta Hrvatima u Subotici sredinom đuvremenu o našem projektu obavješta- lo je to mnogima nerealno i nemoguće 2002. godine iznijeli smo našu ideju tavamo ministra prosvjete i nauke Crne dašnjem predsjedniku Nacionalnog vi- Gore Slobodana Backovića i odgovor- jeća hrvatske nacionalne manjine u Sr- ne institucije u općinama Kotor i Tivat, biji i Crnoj Gori prof. Josipu Ivanoviću, koji daju pozitivno mišljenje. Obavje- koji ju je vrlo rado podržao. štavamo Ministarstvo u Zagrebu da su sve pripreme za početak nastave na hr- PROJEKT ‘UČIMO HRVATSKI’ vatskome jeziku učinjene i već sljedeće Počele su pripreme za realizaciju projekta godine 2004. u rujnu stiže iz Hrvatske koji smo nazvali "Učimo hrvatski" i pri- učiteljica Maja Širola. Dolaskom učite- likom održavanja manifestacije "Tjedan ljice organiziraju se sastanci s roditelji- Hrvata iz Crne Gore" u Zagrebu u rujnu ma i djecom u Kotoru i Tivtu. Toga po- 2003. godine posjetili smo Ministarstvo vijesnog dana 18. rujna 2004. godine na znanosti, obrazovanja i športa i u razgo- naše veliko zadovoljstvo svečano je za- voru s pomoćnikom ministra Ratimi- počeo prvi sat hrvatske nastave u Koto- Izložba arhivskih fotografija razvoja rom Kvaternikom, načelnicom Nadom ru u prostorijama HGDCG uz skromnu i rada hrvatske škole autora Darija Jakir i savjetnicom Nadom Zidar Boga- svečanost u prisutnosti predstavnika Ge- Musića uz asistenciju prof. Ane Šarčević di predočili smo našu želju da hrvatsku neralnoga konzulata RH u Kotoru, HTV

MATICA 24 srpanj/july 2014. www.matis.hr Dario Musić Ako želimo da na ovim prostori- otvara izložbu ma opstanemo kao Hrvati, moramo vratiti svoj materinski jezik tamo gdje je uvijek bio i sredini kojoj je pripadao. Materinski jezik bogatstvo je svakog naroda, Zagreb, predstavnika crnogorskih me- dokaz njegova identiteta i po- dija, roditelja učenika i čelnika udruge. stojanja. Nestankom jezika ne- Istog dana u popodnevnim satima i u staje i nacija. Zar trebamo uga- Tivtu je održan prvi sat hrvatske nasta- siti svoja ognjišta i nestati s ovih ve. Tada je u Kotoru upisano 22 učeni- područja na kojima smo stolje- ka, a u Tivtu 30. ćima živjeli, stvarali i širili našu kulturu i življenje? Ovo nam je PUNO TOGA POZITIVNOG SE jedinstvena prilika da se vrati- DOGODILO mo svojim korijenima, a mi to Danas, desetljeće poslije, s ponosom pro- želimo i hoćemo. slavljamo desetu obljetnicu hrvatske nastave u Crnoj Gori. U tih deset godina puno toga pozitivnog se dogodilo, po- nice hrvatske nastave u CG održana je u stva znanosti, obrazovanja i sporta RH sebno osamostaljenjem Crne Gore 2006. Tivtu i Kotoru 12. i 13. lipnja 2014. Pro- zajedno s učiteljicom Anom uručilo uče- godine i usvajanjem Zakona o manjin- slavu su uveličali predstavnici Ministar- nicima knjižice za kraj školske godine, a skim pravima i slobodama 2011., gdje stva znanosti, obrazovanja i sporta Repu- HGDCG je svakom učeniku poklonilo se navodi: "Manjinski narodi i druge blike Hrvatske: mr. Vera Šutalo, načelnica Monografiju Društva. Prikazan je i krat- manjinske i nacionalne zajednice i nji- Sektora za standard, strategije i posebne ki dokumentarni film o školi koji su sni- hovi pripadnici imaju pravo na školo- programe, prof. Ivana Pilko Čunčić, vodi- mili učenici škole uz pomoć Darovana vanje na svom jeziku i na odgovaraju- teljica Službe za međunarodnu suradnju Tušeka iz Zagreba koji je oduševio sve ću zastupljenost svog jezika u opštem i i prof. Milan Bošnjak, glavni koordina- prisutne u dvorani. Osim filma učeni- stručnom obrazovanju, u zavisnosti od tor hrvatske nastave u inozemstvu, kao ci su u sklopu svečanosti izveli poseban broja učenika i financijskih mogućno- i konzul RH u Kotoru Hrvoje Vuković, kulturno-umjetnički program koji su sti Crne Gore." te bivša učiteljica Marina Bastašić, prof. pripremili sa svojom učiteljicom Anom. Omogućeno nam je da svoje pravo iz Jastrebarskog i dječji pisac Hrvoje Ko- školovanja na materinskome jeziku u vačević iz Zagreba. NAČIN UNAPREĐIVANJA potpunosti ostvarimo. Prema propozi- NASTAVE cijama i zakonu Republike Hrvatske u SVEČANA PROSLAVA U popodnevnim satima u hotelu "Catta- ovih deset godina školu su vodile učite- Prvog dana (12. lipnja) u Galeriji Buća u ro" u Kotoru održan je okrugli stol na ljica Maja Širola iz Kastva pokraj Rijeke Tivtu prikazana je izložba arhivskih fo- temu "Perspektive hrvatske nastave u Cr- (2004. – 2008.), Marina Bastašić, prof. tografija razvoja i rada hrvatske škole u noj Gori" na kojem su se čule mnogo- iz Jastrebarskog pokraj Zagreba (2008. ovih deset godina autora Darija Musi- brojne ideje o načinu unapređivanja na- – 2012.) i današnja učiteljica Ana Šarče- ća uz asistenciju prof. Ane Šarčević. Na- stave, suradnje sa školama u Hrvatskoj, vić, prof. iz Pleternice – Slavonija, koja kon izložbe održan je književni susret s terenskoj nastavi i dr. Na okruglom stolu je imala tu čast da s nama proslavi ovaj Hrvojem Kovačevićem u atriju ljetni- govorili su, osim predstavnika Ministar- značajan jubilej – deset godina od osnut- kovca Buća. stva iz Hrvatske, prof. dr. Milenko Pasi- ka hrvatske nastave u Crnoj Gori koja Drugog dana proslave (13. lipnja) nović, konzul RH u Kotoru Hrvoje Vu- se održava u Kotoru i Tivtu. U ovih de- u Kotoru u koncertnoj dvorani glazbe- ković, predsjednica HGI-ja i ministrica set godina kroz školu hrvatske nastave ne škole "Vida Matjan" – u crkvi svetog u Vladi CG Marija Vučinović, Zoran La- prošlo je 180 djece pripadnika hrvatske Duha, u prisutnosti velikog broja gra- lović iz Zavoda za školstvo Crne Gore te manjine u Crnoj Gori. đana i djece, održana je prigodna sve- pokretači projekta hrvatske nastave Da- Svečanost obilježavanja desete obljet- čanost na kojoj je izaslanstvo Ministar- rio Musić i Tripo Schubert. Izaslanstvo Ministarstva znanosti, Svečanost je održana u koncertnoj obrazovanja i sporta RH za vrijeme bo- dvorani glazbene škole "Vida Matjan" u crkvi sv Duha u Kotoru ravka u Boki, u pratnji učiteljice Ane Šar- čević, obišlo je hrvatske udruge, hrvatski radio "Radio DUX", Kotorsku biskupiju, Pomorski muzej te značajne kulturne i vjerske objekte. S lijepim dojmovima na sve doživlje- no, dragi gosti i prijatelji otputovali su u Zagreb da ispričaju priču kako živi i radi mala hrvatska zajednica u Crnoj Gori – Boki kotorskoj. n

ENG It’s been ten years since the first Croatian language instruction classes opened in Mon- tenegro. Twenty-two pupils enrolled then in Kotor and thirty in Tivat.

MATICA srpanj/july 2014. 25 MELBOURNE: VELIKI HUMANITARNI KONCERT ZA POPLAVLJENE U SLAVONIJI Pjesmom i srcem za Slavoniju

Uz pjesmu, ples, rukama ‘uhvaćenim u kolo’, osmjesima... i uz osobne novčane donacije te nagradnu lutriju ponovno je iskazana velikodušnost australsko-hrvatske zajednice

"Prva Liga" "Magla"

Napisala: Suzana Fantov (Hrvatski vjesnik) večer hitovima koji nisu nikog ostavili ravnodušnim. Uz pjesmu, ples, rukama ‘uhvaćenim u kolo’, osmjesima... i uz osobne novčane donacije te nagradnu lutriju ponovno je iskazana est bendova, pedesetak glazbenika, šest sati pjesme... velikodušnost australsko-hrvatske zajednice. Skupljena sred- Hrvatski katolički centar u Sunshineu (Melbourne) stva namijenjena su selu Strošincima (istočna Slavonija), a bit postao je velika pozornica na kojoj su sudjelovali će uručena vlč. Vinku Dubravcu, uz pomoć Miroslava Škore i australsko-hrvatski bendovi Neretva, Uzbuna, Noć- umirovljenog svećenika Marka Bubala iz Vinkovaca. na smjena, Magla, Major Minor i Prva liga, a koji su - Kad smo vidjeli poplave u Slavoniji, bilo nam je teško svojom pjesmom okupili gotovo sedam stotina uzvanika na gledati narod koji je propatio za vrijeme Domovinskoga rata Šhumanitranom koncertu ‘Slavonija u srcu’ koji je održan 28. i ponovno mora proživjeti gubitak kuća, preseljavanje obitelji i lipnja 2014. izgradnju života ni od čega. Osjećali smo se ponosni kada smo Pod medijskim pokroviteljstvom Hrvatskoga vjesnika, vidjeli kako Hrvati iz svih krajeva Hrvatske spremno pomažu vodećega tjednika koji izlazi u Australiji, i inspirativnoj ideji Slavoniji. Tako se odmah rodila ideja i o ovome okupljanju, na Domagoja Dedića, člana tamburaškoga sastava Noćna smje- koju su svi istodobno pristali. Ujedinjeni u pjesmi, uspjeli smo na, koji sa svojim ‘žicama’ njeguje upravo i ono njima posebno ‘srcu drago slavonsko’, začas su okupljeni poznati glazbeni- "Neretva" ci koji djeluju na ovim prostorima. Svoje potvrdne odgovore dali su istog trena, jednoglasno se složivši kako je svaka po- moć stradaloj domovini prijeko potrebna. Ovaj put pomoć je krenula uz pjesmu. ‘Noć za pamćenje’, kako je sad svi naziva- ju, započela je nastupom folklorne grupe Mladi Hrvati koja djeluje u Clifton Hillu (Melbourne), a koji su sa svojim pre- krasnim, slikovitim narodnim nošnjama obogatili atmosferu plešući slavonske plesove.

POMOĆ STROŠINCIMA - Ovo je bilo poput sirene... ‘Uzbuna’ je odmah bila odušev- ljena idejom dati svoj mali doprinos. A kako i ne bi – nasip na kojem smo se igrali kao djeca, izvodili djevojke u šetnje, sada je poplavljen, sela i gradovi uništeni, narod i naše obitelji trebaju pomoć – govore članovi grupe Uzbuna, nastavljajući

MATICA 26 srpanj/july 2014. www.matis.hr ISELJENIČKA VIJEST

i mi, iako mi- ljama daleko, biti dio velike iskazane solidarno- sti našemu napaćenom narodu – ri- Članovi centra i hrvatski diplomati ječi su Noć- ne smjene U HRVATSKOME KULTURNOM CENTRU koja je svo- U SAN PEDRU PROSLAVLJEN DAN jim strunama tambura ‘vratila’ sve prisutne DRŽAVNOSTI u zemlju svojih predaka. SAD - U Hrvatskome kulturnom centru u San Pedru organizira- na je 29. lipnja svečanost u povodu obilježavanja Dana držav- VEČER ZA PAMĆENJE nosti RH. Budući da centar promiče umjetnost lokalno i global- ‘Magla’ je uz Jelicu Gal izvela i ‘Linđo’ te nastavila zagrijavati no, i ovaj put poštovan je taj princip. Na svečanosti je nastupio noć... – Vrhunac je nastupati s ovakvim glazbenicima, s ova- gudački kvartet Filharmonije Los Angelesa izvedbom djela hr- kvom porukom. Od samog početka pa do kraja osjećali smo vatskih autora Ivana Jarnovića i Jurja Stahuljaka. Ivan Jarnović kako će ovo biti večer za pamćenje svim izvođačima, svim pri- bio je i sam virtuoz na violini i skladatelj koji je živio u 18. sto- sutnima – dojmovi su ovoga benda koji kao i ostali izvođači ljeću, dok je Juraj Stahuljak živio u 20. stoljeću i u njegovim dje- svojom energijom, iskrenošću i velikodušnošću na najbolji na- lima nalazimo elemente folklora koji podsjećaju na Dvoraka, čin potvrđuje ‘svoju Slavoniju u srcu’. Uz hrvatski rock’n’roll u Griega i Sibeliusa. Australiji nezaobilazno je ime Major Minor. - Samo je jedna Camille Avellano, prva violinistica gudačkoga kvarteta, pohva- Slavonija! Bilo je divno vidjeti kako bez obzira na to koliko lila je Hrvatski kulturni centar kao mjesto gdje je užitak svira- smo udaljeni srca mnogih uvijek su otvorena i kucaju uz hr- ti zbog odlične akustike i predivne publike među kojom su bili Josip Buljević, generalni konzul RH u Los Angelesu, konzul Ma- Većina izvođača s Humanitarnog koncerta rijan Orešnik i konzulica Petra Radojević. Ovome kulturnom do- gađaju nazočili su i članovi konzularnoga zbora Los Angelesa iz Afganistana, Austrije, Azerbejdžana, Belgije, Bugarske, Japana, Njemačke, Perua, Poljske i Južne Afrike. Bili su tu i predstavnici američkoga Kongresa, Senata i Pokrajine, kao i mnogobrojni likovni umjetnici koji su izlagali u Hrvatskome kulturnom centru. I ovaj put nas je predsjednica Hrvatskoga kulturnog centra Maya Bristow, uz pomoć svojih suradnika, iznenadila jednom iznimnom izvedbom. U vezi s tim je izjavila: "Vjerujem da snaga umjetnosti može povezati ljude raznih životnih putova da dijele, uče i da inspiriraju. To su jake veze za izgradnju snažnog društva." Može- mo dodati da je to bio i najljepši poklon koji je centar poklonio svojoj domovini za rođendan.

vatsku pjesmu. Iz Sydneya je te večeri doputovala ‘Prva liga’ pa je kraj divne večeri, ‘na žalost prisutnih’, dočekan uz njihove balade, rock-pjesme, pjesmom kojom su svi prisutni oda- slali jedinstvenu poruku svojoj domovini. - Zajedno smo uspjeli u našemu naumu. Nama je čast što smo sudjelovali i mogli pomoći. Biti ovdje nama je privilegij. Hvala svima! – oduševljeni su bili i članovi Prve lige s kojima je ovaj humanitarni koncert završen. Srca Hrvata ispuni- la su se radošću u želji da se srećom ispune i ona kojima je sad najpotrebnija. n

ENG Just under 700 gathered for a humanitarian concert featuring six performing bands staged at the Croatian Catholic centre in Sunshine Gudački orkestar Filharmonije Los Angelesa (Melbourne) to raise aid for flood victims in the Slavonia region.

MATICA srpanj/july 2014. 27 VIJESTI

BISERNICE BOKE NA KAŠTELANSKOME KULTURNOM LJETU KAŠTELA - U petak 20. lipnja gradonačelnik Kaštela Ivan Udovičić svečano je otvorio manifestaciju koja će pod nazivom Kaštelansko kulturno ljeto trajati dva mjeseca. Nakon njegova govora, Miljenko i Dobrila, kaštelan- ski Romeo i Julija, pustili su u zrak bijelu golubicu i time označili početak niza događaja koji će se događati na raznim lokacijama i obuhvatiti zabavne i kulturne programe. Previđeno je oko 90 izvedbi koje uključuju nastupe klapa, folklor, kazališne predstave, izložbe, a već prvi dan započeo je modnom revijom kreatora inspiriranih tradi- cijskom nošnjom. U glazbenome dijelu programa nastupile su dvije ženske klape i to Neverin iz Kaštela i Bisernice Boke, koje su za ovu prigodu došle iz Kotora. Idućeg dana otvoren je Eko etno sajam pa je sudionicima bio ponuđen i tradicijski doručak. Na doručku su i Bisernice Boke ponudile svoje MARIJANA DOKOZA U DUBROVNIKU gastronomske specijalitete, što nije neobično jer u svo- PREDSTAVILA SVOJ ROMAN jim redovima imaju Vlastu Mandić, autoricu "Bokeljske "NARANYJNIN PLAČ" I ČASOPIS kuharice". Na večer se održala nova modna revija. Ovaj FENIX put bila je to revija tradicijskih nošnji na kojoj su sudjelo- DUBROVNIK – Hrvatska književnica iz Njemačke i glavna vale i gošće iz Kotora, ali i drugih zemalja poput Sloveni- urednica dvojezičnoga hrvatsko-njemačkog mjesečni- je, Bosne i Hercegovine i Poljske. Slijedila je Večer gastro- ka Fenix Marijana Dokoza u Hrvatskoj matici iseljenika u nomije pa je cijela riva u Kaštel Starome bila pretvorena Dubrovniku predstavila je svoj roman "Naranyjin plač” i u izložbu hrane. mjesečnik Fenix. Predstavljanje je vodila Maja Mozara, Grad Kaštela obogatio je dvomjesečnom manifestacijom voditeljica ureda HMI-ja u Dubrovniku, a isječke iz ro- turističku ponudu, ali i cijeloj priči dao međunarodni zna- mana i zbirke pjesama Marijane Dokoze čitao je Seba- čaj zahvaljujući gostima iz inozemstva. stijan Vukosavić, voditelj s Radio Dubrovnika. Najnoviji roman Marijane Dokoze je čudesna priča o ljubavi, mržnji, prijateljstvu, sretnim i nesretnim ljudskim sudbinama, odanosti, otmici vlastitoga tek rođenoga djeteta, dobrim i zlim ljudima. - Roman bi uskoro mogao biti tiskan i na engleskome jeziku, a za mjesec dana bit će dostupan i u elektroničkom izdanju - najavila je na predstavljanju Marijana Dokoza koja je za objavljivanje pripremila još dva romana i jednu zbirku poezije. Dubrovačkoj publici u staroj gradskoj jezgri književnica i novinarka Marijana Dokoza predstavila je tom prigodom i svoj mjesečnik Fenix čija je glavna urednica. Uz tiskano izdanje, koje se svakog mjeseca prodaje se na kioscima u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj i Luksembur- gu, Dokoza je predstavila i portal Fenix-magazin.com te najavila izlaženje tromjesečnika Fenix Special u kojem će se na magazinskome formatu donositi priče o ljudima iz domovine i iseljeništva. Predstavljajući Marijanu Dokozu, Maja Mozara je rekla da je književnica i novinarka rođena 1978. godine u Ga- lovcu kraj Zadra. Do sada je, pod djevojačkim prezimenom Šare, objavila knjigu poezije Sjene prošlosti i roman ljubavne tematike Izgubljeni u ljudskim mislima. Druga knjiga poezije Dvorac tajni objavljena je 2008. godine, pod prezimenom Dokoza. Marijana Dokoza živi i stvara u Mainzu u Njemačkoj. (Foto: Željko Tutnjević)

MATICA 28 srpanj/july 2014. www.matis.hr HMI SPLIT: DAN DRŽAVNOSTI RH OBILJEŽEN U BEOGRADU I BITOLI Proslave u znaku nogometa

U Bitoli je uz obilježavanje Dana državnosti RH proslavljeno i 20 godina djelovanja Makedonsko- hrvatskog društva i kulturnog centra Marko Marulić

Bitola: Klapa Mela s Murtera i donačelnica Mare Kovačev

Nakon Beograda imali smo dvostru- Pjesnikinja Ljiljana ko slavlje u Bitoli. Osim što je obilježen Crnić i Stipe Ercegović, Dan državnosti RH, proslavljeno je i 20 predsjednik Zajednice Hrvata Beograda godina djelovanja Makedonsko-hrvatskog društva i kulturnog centra Marko Marulić. Društvo je godinama uspješno Napisala: Branka Bezić Filipović vodio dr. Branko Maretić i promovirao hrvatsku baštinu i kulturu te tako odr- suradnji s hrvatskim zajed- žavao hrvatski identitet. U kulturnome nicama HMI-jeva podruž- centru Magaza ovom prilikom predstav- nica Split već tradicional- ljeni su knjiga i DVD Veterani Hajduka no organizira obilježavanje Matičine voditeljice Branke Bezić Fili- Dana državnosti RH u su- pović. Sve je tih dana bilo u znaku no- sjednim zemljama. gometa jer je predstavljanje bilo upri- UOvogodišnji događaji započeli su 9. ličeno 13. lipnja, dan nakon otvorenja lipnja u Beogradu u Domu omladine gdje svjetskoga nogometnog prvenstva. U je Zajednica Hrvata Beograda omogućila glazbenome dijelu programa nastupila prikazivanje filma Kapi mora, kapi sunca je ženska klapa Mela i njihov voditelj Ve- redatelja Matka Petrića. Stipe Ercegović, dran Šikić Balara. Oni su sa svoga oto- predsjednik zajednice i sam redatelj, poka Murtera došli u pratnji donačelnice zvao je Nešu Labora, podrijetlom iz Ši- Mare Kovačev. benika, da nam zapjeva i odsvira hrvat- I ove godine smo zaboravili na napo- ske pjesme. Svojom poezijom na ikavici re dalekog putovanja jer je zadovoljstvo i čakavici nazočne je oduševila Ljilja- obavljenim poslom bilo veće. n na Crnić, beogradska Splićanka, člani- ca Društva književnika Srbije. Svojim ENG The CHF branch office in Split joined forces again with Croatian communities in Belgrade dolaskom priredbu su uveličali Gordan and Bitola (Macedonia) to organise Croatian Markotić, veleposlanik RH u Srbiji i Va- Dr. Branko Maretić pozdravlja nazočne i otvara svečanost u Bitoli Statehood Day celebrations in neighbouring lentina Šarčević, opunomoćeni ministar. countries.

MATICA srpanj/july 2014. 29 IN MEMORIAM

PREDMET: Poziv za iskazivanje interesa za kupnju i/ili poslovnu suradnju za razvoj Berislav Klobučar nekretnine u Makarskoj dirigent Bečke državne opere

Hrvatska zajednica u Beču izgubila je jednog od svojih najuglednijih Trgovačko društvo AD Plastik d.d., Matoševa 8, Solin (dalje: članova. Svjetski poznati dirigent Berislav Klobučar umro je u 89. godini. Društvo) jedini je vlasnik nekretnine u Makarskoj, katastar- Mnogima je ime poznato, no rijetki su imali čast i upoznati gospodina ska općina Kotišina i to: Klobučara koji je još za života bilo legenda. Sreo sam ga prije otprilike pet, 1. Objekt, katastarska čestica 259, broj zemljišnoknjižnog šest godina u kavani u središtu Beča. Tema razgovora bila je imenovanje uloška 1008, površine 3.902 m2 jedne ulice u 13. kotaru po dirigentu Lovri plemenitome Matačiću. Dobio sam potporu u mojoj zamisli i zeleno svjetlo na kotarskoj političkoj razini, 2. Zemljište, katastarska čestica 444/1, broj zemljišnoknjiž- no Kulturni ured grada Beča odbio je našu zamisao jer navodno ulice u 2 nog uloška 986, površine 10.035 m Beču ne mogu se mijenjati, premda praksa govori drukčije. Tek kasnije Naprijed navedene čestice zauzimaju ukupnu površinu od sam saznao da je i sam Klobučar bio student dirigenta Lovre pl. Matačića. 13.937 m2. U zemljišnoj knjizi za K.O. Kotišina Društvo je Klobučar je bio četiri desetljeća u Državnoj operi u Beču i dirigirao 56 upisano kao vlasnik predmetnih nekretnina. Sukladno Pro- opere koje su doživjele 1.133 izvedbe. U ovaj veliki broj dirigentskih večeri nisu ubrojene baletne večeri. Jedno vrijeme je i nedavno umrli stornom planu uređenja grada Makarske, područje na kojem prof. Milan Horvat paraleno s Klobučarom dirigirao u Bečkoj operi. se nalazi predmetna nekretnina namijenjeno je za poslovno/ Zaslužni Hrvat umro je 13. lipnja 2014., na dan sv. Ante. O zaslugama stambene sadržaje (oznaka K2). Berislava Klobučara govori i činjenica da je postao počasni član Državne Prezentacija nekretnine koja sadrži detaljnije informacije o opere Beča. Kako ima velike zasluge, o njegovoj smrti su izvijestili svi istoj i fotografijama može se preuzeti s internet stranice relevantni mediji. društva na adresi http://www.adplastik.hr/ . Isto tako, na Prvi nastup mladoga dirigenta bio je u Beču 1952. u bečkoj Radio kući, a 1953. već dirigira na "Therater an der Wien" s "Madame Butterfly”. Njegov upit zainteresiranih, dostupne su arhitektonske programske zadnji javni nastup u Beču u ulozi dirigenta bio je 1993. u Državnoj operi idejne studije za rekonstrukciju i adaptaciju objekta u sljede- s operom "Turandot". će sadržaje: trgovački centar, dom za starije i zdravstveno Šezedestih godina uspio je u pravome smislu osvojiti glazbenike i turistički centar te hostel i zabavno sportski centar. publiku. Nije zanemariva činjenica da je upravo on dirigirao na prvome Rok za podnošenje ponuda, s prijedlogom kupoprodajne nastupu Placida Dominga u Beču 1967. u Državnoj operi Beča. U sezoni 1967./68. uskočio je u Metropolitan operi s Wagnerovom "Walküre” cijene i/ili prijedloga poslovne suradnje za razvoj nekretnine umjesto poznatog Herberta Karajana, koji je bio veliki prijatelj i s prema predloženim i/ili novim arhitektonskim rješenjima je Matačićem. 31.07.2014. godine. U Grazu je bio generalni glazbeni direktor od 1960. do 1971., a od 1972. Napomena: ovaj poziv kao i prispjela ponuda nisu obvezujući do 1981. obnašao je funkciju "Hofkappelmeister” (dvorskoga kapelnog maestra) u Stockholmu. Klobučar je također dirigirao u Scali u Milanu Ponude se šalju poštom na te u poznatome Bayreuthu gdje se održavaju ljetne igre u čast Richarda AD Plastik d.d., Matoševa 8, 21 210 Solin Wagnera, u Salzburgu na ljetnome festivalu. Nadalje je bio šest godina u zatvorenoj omotnici s obveznom oznakom: direktor opere u Nici itd. "ISKAZIVANJE INTERESA ZA KUPNJU i/ILI POSLOVNU Poznato je da su ga svjetski operni pjevači tražili kao dirigenta jer je SURADNJU ZA RAZVOJ NEKRETNINE U MAKARSKOJ" bio pripadnik "stare škole” i imao je puno iskustva u izvedbama opera. Njemu je bila važnija kvaliteta nego kvantiteta ili medijska nazočnost, pa Sve potrebne informacije molimo zatražiti putem čak i od same karijere. e-maila: [email protected] Zbog velikih zasluga u kulturi dobio je 2010. visoko odličje "Srebrenu počasnu medalju Republike Austrije”. (Marijan Brajinović)

MATICA 30 srpanj/july 2014. www.matis.hr GODIŠNJI SASTANAK SREDIŠNJEGA ODBORA HRVATSKOGA SVJETSKOG KONGRESA ŠVICARSKA / LIHTENŠTAJN

Sve brojnije i uspješnije

Primjetno je da se u HSK CH/FL iskristaliziralo članstvo onih udruga koje nešto konkretno rade i pridonose. Uz to, zanimljivo je i pohvalno da je sve više mlađih članova i onih druge generacije

Napisao: Šimun Šito Ćorić

nedjelju 15. lipnja održan je redoviti godišnji sastanak Središnjega odbora Hrvat- skoga svjetskog kongresa Švicarska /Lihtenštajn (HSK CH/FL) u Hrvatskoj kući u Olte- Unu. Kao gost na sastanku je sudjelovao u ime Veleposlanstva RH u Švicarskoj sa- vjetnik veleposlanika Davor Pomykalo, zahvalio HSK CH/FL za sve aktivnosti koje ima, a kasnije objašnjavao aktual- nu problematiku Hrvata izvan domovine. Svjetski znanstveni putnik i predsjednik HSK CH/FL prof. dr. Davor Pavuna linkom s međunarodne konferencije iz Cavtata poslao je svoje inspirativne po- ruke sudionicima sastanka. Članovi Središnjeg odbora u dvorištu Hrvatske kuće u Oltenu HSK CH/FL pojačao se, uz dosadaš- nju ekipu (predsjednik Davor Pavuna, Hrvatska udruga Posavina (Bern), Hr- razini. Posebno je predstavio i pohva- dopredsjednici Tomislav Mijatović i dr. vatska zajednica Plehan-Derventa (Sprei- lio rad domovinskog "Središta HSK za Alen Kordić, ravnatelj za Hrvatske svjet- tenbach), Folklorna grupa Plehan (Bern), istraživanje komunističkih zločina nad ske igre Mario Lovrić), novim djelatni- HKM SO, Solothurn i Ivan Petrović Zu- Hrvatima" koje je zajedno sa Hrvatskim cima. Za novoga glavnog tajnika HSK/ rich-osiguranje (Belach). FOHS stipen- žrtvoslovnim društvom izdalo pretisak CH jednoglasno je izabran Vinko Sabljo, dira sada deset studenata, a od jeseni će knjige Udbini tajni popisi "državnih ne- jedan od osnivača HSK, bivši potpred- imati barem još tri stipendista više jer prijatelja" – S "ekstremnom neprijatelj- sjednik HSK na svjetskoj razini i pozna- su po jednog studenta uzeli dužnosnici skom emigracijom rušili su državu" (Mo- ti dugogodišnji javni radnik. U tajništvu HSK CH/FL Ivan i Amela Krivić (Hyla, star – Zagreb, travanj 2014). Ona je bila s raznolikim zadaćama još će djelovati Rothrist), Vinko i Airi Sabljo (Buchs, SG) izdana kao strogo povjerljivi tajni doku- Branka Lovrić te pravnice sestre Betty i te Štefo i Štefica Babić (Balsthal). ment samo u 30 primjeraka pred sami Ivana Babić. Na čelo Odbora za medije Na ovome sastanku s veseljem je u pad komunizma u Europi (Sarajevo, pro- došao je Josip Mandić sa svojom Iconi- punopravno članstvo HSK CH/FL pri- sinac 1989.). Također je najavio Kon- cus-firmom, a na čelu Odbora HSK CH/ mljen Boćarski klub HBK (HR i BiH, venciju HSK u Zagrebu 27. i 28. srpnja. FL za stipendije (Fond hrvatskih stude- Švicarska), hrvatski religijski "HAGIO Primjetno je da se u HSK CH/FL nata - FOHS) i humanitarnu pomoć po- – Zentrum Zurich" i NK Croatia Solot- iskristaliziralo članstvo onih udruga koje tvrđen je Zlatko Daidžić. hurn iz Solothurna. nešto konkretno rade i pridonose. Ta- FOHS je osnovan u Švicarskoj u Ber- Ravnatelj Hrvatskih svjetskih igara kve i slične i dalje rado pozivamo u ovo nu još 1984., školovao je godišnje po pet- za Švicarsku Mario Lovrić izvijestio je o dobrovoljno hrvatsko zajedništvo HSK naestak studenata u domovini, a onda je detaljima tih igara u organizaciji HSK u na svjetskoj razini. Uz to, zanimljivo je i nakon 2000. godine prebačen u Zagreb Zagrebu od 21. do 26. srpnja. Glasnogo- pohvalno da je sve više mlađih članova pod okrilje Matice hrvatske. Prije tri go- vornik HSK fra Šimun Šito Ćorić govo- i onih druge generacije. n dine uspostavljen je, uz FOHS u Zagre- rio je o novostima iz HSK na svjetskoj bu, ponovno i ovdje u Švicarskoj u za- jedničkom djelovanju sljedećih udruga: ENG The Croatian House in Olten played host to the annual meeting of the Central Committee NK Zagreb (Biel), SV Slavonija (Bern), of the Croatian World Congress chapter for Switzerland and Liechtenstein on June 25th.

MATICA srpanj/july 2014. 31 TOMISLAVGRAD: IZBOR NAJLJEPŠE HRVATICE U NARODNOJ NOŠNJI IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE

Najbolje ambasadorice hrvatske kulture

Ovaj poseban projekt, koji je svojom atraktivnošću te povijesnim značajem izazvao veliko zanimanje javnosti i medija, započeo je 24. lipnja u Zagrebu, a završio svečanim izborom 28. lipnja u Gradskoj športskoj dvorani u Tomislavgradu

Darinka Orcsik, Napisala: Ivana Rora ceg-bosanske županije, održan je iznimno pobjednica Izbora Snimili: Ivica Šarac i Ivana Rora zanimljiv program pod nazivom Revija tradicijske odjeće i izbor najljepše Hrva- organizaciji Udruge za oču- tice u narodnoj nošnji izvan Republike vanje i promicanje hrvatske Hrvatske. Ovaj poseban projekt, koji je tradicijske kulture u Bosni i svojom atraktivnošću te povijesnim zna- Hercegovini "Stećak" i Hr- čajem izazvao veliko zanimanje hrvatske vatske matice iseljenika iz i bosanskohercegovačke javnosti te medi- Zagreba, a pod pokroviteljstvom Držav- ja, započeo je 24. lipnja u Zagrebu, a zavr- Unoga ureda za Hrvate izvan RH i opći- šio svečanim izborom 28. lipnja u Grad- ne Tomislavgrad, i uz pomoć Vlade Her- skoj športskoj dvorani u Tomislavgradu.

Darija Krstičević, predstojnica Državnog ureda za Hrvate izvan RH predaje lentu najljepšoj

MATICA 32 srpanj/july 2014. www.matis.hr KARMEL SV. ILIJE Stigle su sa svih strana svijeta, ukupno njih 28. Dio je stigao pred Hrvatsku maticu iseljenika pa put Tomislavgrada, a ostale su doputovale ravno u Tomi- slavgrad, točnije Buško jezero, Karmel sv. Ilije, koji je tih dan bio njihov drugi dom. U mir ovoga predivnog mjesta donijele su pjesmu, mladost i ljepotu, a odmah su ih kao prave misice dočeka- li otac Zvonko Martić i načelnik Tomi- slavgrada Ivan Vukadin, idejni začetni- U Hrvatskom saboru kod predsjednika Leke ci, srce i duša ovog projekta. I krenule (Hrvatski sabor, foto: Sintija Bartolić) su, fotografiranje u narodnim nošnja- ma u prirodnom okružju Karmela, ko- Prijam u Saboru jem je prethodilo uplitanje kose, šmin- kanje i odijevanje nošnje. Blago rečeno, Predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko primio je sudionice Revije tradicijske odje- će i izbora najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji izvan Republike Hrvatske. Leko je re- kreativna pomutnja nastala je u Karme- kao kako ima čast što može, kao predsjednik Hrvatskoga sabora, pozdraviti sudionice lu, ali sve su naše misice bile na razini manifestacije te je naglasio kako je ovo i njihov Sabor. - Vi ste najbolje ambasadorice zadatka. I tako cijeli dan, pod budnim hrvatske kulture. Budite lojalne građanke država u kojima živite, a nastavite voljeti okom svojih pratnji i fotografa završio Hrvatsku - poručio je Leko na prijmu u Saboru. je prvi "radni" izbora za miss koji je po svemu poseban. Nakon svega otišli smo na druže- nakon dolaska u Buško jezero i prijeđe- šće na humanitarnoj večeri za nedavno nje kamo nas je odveo i ugostio načel- nih 800 km puta, poseban miris herce- poplavljena područja BiH, a domaćini nik Tomislavgrada Ivan Vukadin, a cilj govačke noći izmamio ih je sve na terasu su bili Vjekoslav Bevanda, predsjedatelj je bio Eko selo Grabovica. U ljepoti i Karmela gdje "puca" pogled na jezero i Vijeća ministara BiH te Dragan Čović, srcu Hercegovine kušala su se najbolja stvaraju se nova prijateljstva i jedna po- predsjednik HDZ-a BiH. domaća jela i vina i zapjevalo: Kamen, sebna čarolija. Činilo im se da je nekako prebrzo krš i maslina… Zaključili smo da sve- prošlo njihovo vrijeme priprema i da je ga ima ta zemlja Hercegovina! A nakon ŠIROKI BRIJEG I MOSTAR konačno stigao taj dan izbora koji je u tuluma ustajanje ranom zorom i odla- Dan prije samoga natjecanja obilježio je svih izazvao veliko uzbuđenje i očekiva- zak za Zagreb, gdje su djevojke primi- posjet Širokome Brijegu i samostanskoj nja. Nije se moglo oteti dojmu koliko je li i pozdravili predsjednik RH Ivo Josi- galeriji te Mostaru, koji je na djevojke važno dobro predstaviti nošnju, kraj iz pović i predsjednik Hrvatskoga sabora ostavio i poseban dojam. Spoj triju kul- kojeg dolazi i svojom ljepotom uživati Josip Leko. Boravak u Zagrebu završen tura i baštine te pogled sa Staroga mosta u na pisti kojom su ubrzo sve prošetale. je na Bundeku ručkom s gradonačelni- oduševio ih je, a fotografije na Fejsu bile I eto ga… dan izbora… za tremu mali kom Milanom Bandićem u znaku crve- su najljepše upravo s neobično zelene i izlet u Tomislavgrad i obilazak samosta- nih ruža i njihove pjesme: Došli smo k brze Neretve. Dolinom te pomalo divlje na i galerije, brzinska proba s već pri- vama iz daleka svijeta… I kad se pomisli- i posebne rijeke nastavilo se prema Vi- stiglim voditeljem Franom Ridjanom lo da su naše sudionice možda umorne, tezu, gdje su djevojke bile počasne go- i scenskom ekipom pa povratak u Kar-

S predsjednikom Josipovićem (Ured Predsjednika RH, foto: Filip Širanović)

MATICA srpanj/july 2014. 33 Pobjednica sa prvom pratiljom Ivanom Kljajić i Lidijom Šarić, drugom pratiljom

mel… Zatim slijede užurbane posljed- nošnji izvan Republike Hrvatske, zapo- i Frano Vukoja. S obzirom na to da ovo nje pripreme: šminkanje, uplitanje kose, čele su svoj nastup. nije bio tek uobičajeni izbor ljepote, žiri odijevanje, kićenje i sve što prati budu- U publici politički vrh BiH te ugled- je imao i te kako težak zadatak, no po- ću pobjednicu i nikada tako brzi odla- ni gosti iz Zagreba: Darija Krstičević, bjednicu su odabrali jednoglasno. zak u športsku dvoranu Tomislavgra- predstojnica Državnoga ureda za Hr- da. A kad je počelo, trema i uzbuđenje vate izvan RH i ravnatelj HMI-ja Ma- TEŽAK ODABIR pretvorili su se u ljepotu njihova izlaza rin Knezović, koji su se i obratili nazoč- "Bilo je izuzetno teško odabrati iako je i predstavljanja na sceni. nima u dvorani. to bila ugodna dužnost, no bogatstvo "Cilj ovoga programa je susret i pove- nošnje sve nas je osvojilo tako da smo se 28 DJEVOJAKA IZ 21 ZEMLJE zivanje Hrvata iz cijeloga svijeta u svrhu jednoglasno odlučili za Darinku", rekla Doista prekrasne djevojke, njih 28, sti- promicanja naše zajedničke tradicijske je Martina Budek, članica žirija, a Ani- gle su iz 21 zemlje i to: Novoga Zelanda, kulture, upoznavanje i pružanje potpo- ca Kovač je dodala: "Biraš ljepotu, drža- Australije, Sjedinjenih Američkih Drža- re Hrvatima u Bosni i Hercegovini, po- nje i narodnu nošnju i bio je jako teško. va, Brazila, Čilea, Perua, Mađarske, Nje- sebice u jačanju i očuvanju nacionalnog Darinka je meni bila najljepša jer ima mačke, Srbije, Austrije, Belgije, Italije, identiteta", rekla je tom prigodom Da- posebno zračenje, a pjeva iz duše i srca. Slovenije, Crne Gore, Češke, Slovačke, rija Krstičević. Jednostavno je zablistala." Rumunjske, Makedonije, Kosova i Špa- Stručni žiri za izbor najljepše Hr- "Jako sam ponosna na svoju baku njolske te Bosne i Hercegovine. I sve s vatice u narodnoj nošnji bio je u sasta- jer da nje nema, ja ne bih bila tu. Ona istim ciljem, osvojiti krunu na prvome vu: Željana Zovko, Anica Kovač, Marti- je stalno obnavljala ovu nošnju i nisam izboru Najljepše Hrvatice u narodnoj na Budek, Petar Galić, Nevenko Herceg mislila da ću biti prva na ovoj reviji, još

Poseban doživljaj: na I tako je započelo: Starom mostu u Mostaru ispred Hrvatske matice iseljenika

3 NOVE

MATICA 34 srpanj/july 2014. www.matis.hr Idejni začetnici projekta: otac Martić, načelnik Vukadin i Srebrenka Šeravić

ne vjerujem", izjavila je Darinka Orcsik iz Mađarske, pobjednica izbora. Njezina prva pratilja je Ivana Kljajić iz Bosne i Hercegovine, u gradskoj noš- nji Hrvatica iz Dervente, dok je za drugu pratilju izabrana Lidija Sarić koja je nosila bunjevačku nošnju iz Vojvodine. Internetskim glasovanjem za miss fo- togeničnosti pobjedu je u tijesnoj borbi koja je trajala mjesec dana odnijela Hr- vatica iz Brazila Ingrid Maria Reis Toth s 1.068 glasova. Posebnu pažnju medija privukla je nošnja karaševskih Hrvata iz Rumunj- ske, s uskom uštirkanom suknjom koja je dopuštala samo male pokrete i sitne korake. "Nije toliko teška koliko se čini, možda meni ne jer sam naviknuta i često ju obučem. Ova narodna nošnja je posebna, drugačija i meni najdraža", dodala Srebrenka – duša projekta je Slavica Maria Draghia iz Rumunjske koja nije odnijela službenu nagradu, ali Svaki projekt ima svoju dušu pa tako i ovaj. Duša i srce i glavni organizator dolaska je bila miljenica publike. svih djevojka je Sebrenka Šeravić iz Hrvatske matice iseljenika. Ona ih je pronašla, organizirala dolazak i bila s njima od prvoga do zadnjega dana. Prešla je 4.000 kilome- HRVATSKI FENOMEN tara, što je rekord ovog projekta, brinula se da stignu na vrijeme kamo god je to trebalo, udovoljava svim zahtjevima, uplitala kosu i rješavala sve probleme koji bi se na O narodnim nošnjama, na žalost, malo putu pojavili. Pa i one na legendarnoj terasi koju će sve sudionice dugo pamtiti, s pose zna, baš kao i o našoj bogatoj kultur- gledom na Buško jezero. A svestrana Srebrenka Šeravić i zapjevala je s njima jer ta- noj baštini. Na sebe ćemo bez problema kav projekt možeš organizirati samo ako u srcu nosiš hrvatsku pjesmu i ljubav prema navući majice s motivima američke i bri- bogatoj hrvatskoj baštini! tanske zastave, no domaće motive osim navijačkih majica za vrijeme nogomet- ne euforije teško ćemo ugledati. ali nismo. Na sreću, ove djevojke diljem "Iako su ove djevojke već druga ili "Zorica Vitez rekla je krasnu stvar - svijeta trude se ljude upoznati s kultur- treća generacija iseljenika, ljubav prema Hrvatima je tradicija preblizu i zato od nom baštinom, zbog čega im se mnogi tradiciji i Lijepoj Našoj je golema, neki- nje prave otklon. Nismo svjesni, mada u znaju i rugati." ma čak i nerazumljiva", dodaje Darinka Hrvatskoj postoji fenomen, a to je da eu- "Možda se ne potiče dovoljno očuva- Orcsik iz Mađarske, najljepša među naj- ropski imamo najviše zaštićenih nošnji nje tradicije, ali ti koji su se smijali kada ljepšima jer svaka od djevojaka na pose- na Unescovoj listi baštine", naglasio je sam im pričala o turnejama i prijateljstvi- ban način zaslužila je biti najbolja. Lju- otac Zvonko Martić i dodao: "Od nošnji ma i druženjima promijenili su stajali- bav prema domovini i narodnoj nošnji te smo poput primjerice Austrijanaca mo- šte", rekla je Ivana Kljajić, prva pratilja iz hrvatskome jeziku zasigurno je obilježi- gli napraviti svjetski prepoznatljivu stvar, Bosne i Hercegovine, a i ostale djevojke s la ovaj događaj, koji su pratili gotovo svi izbora dijelile su njezino mišljenje. Zato mediji iz BiH i Hrvatske. Doista neviđe- Na Bundeku s gradonačelnikom Bandićem im je i posebna čast bilo sudjelovati prvi ni spektakl – rekli bi u Tomislavgradu. put na ovakvom natjecanju. Ono što je prikazano u ovome izboru nije niti desetina narodnih nošnji izni- MISICA DARINKA IZ MAĐARSKE mno bogate hrvatske kulturne baštine. I dok u Lijepoj Našoj zbog krize vlada Ako ne prije, za 365 dana na novome iz- trend napuštanja države, u ovom izboru boru naučit ćemo još ponešto, tko zna djevojke se vraćaju u domovinu, a neke možda sljedeće godine doznamo nešto razmišljaju o tome da ostanu zauvijek. i o muškim narodnim nošnjama. Ideja "Zato što je ovo lijepa zemlja... U počet- se rodila! n ku mi je bilo čudno jer nikog ne znam. U Zagrebu mi se jako sviđa", na tek na- učenome hrvatskom izjavila je Dragit- ENG The Stećak Association for the Preserva- za Rastegorac Grubisic iz Perua. Takvog tion and Promotion of Croatian Traditional Cul- ture in Bosnia-Herzegovina and the CHF joined je mišljenja i Ivana Perić iz SAD-a koja forces to organise a traditional folk costume re- je prije šest godina živjela u Mostaru, a view and Miss Croatian folk costume pageant sada želi studirati u Zagrebu. for Croatians abroad in Tomislavgrad.

MATICA srpanj/july 2014. 35 HEUSENSTAMM KRAJ OFFENBACHA NA MAJNI: 23. HRVATSKI FOLKLORNI FESTIVAL "U ovim pjesmama i kolima progovara naša prošlost, naš identitet"

Na 23. hrvatskome folklornom festivalu koji je organizirao Hrvatski dušobrižnički ured iz Frankfurta na Majni nastupilo je dvanaest odraslih folklornih skupina iz hrvatskih katoličkih misija i zajednica iz Njemačke

Predstavnici svih folklornih skupina koje su nastupile na festivalu

Tekst i snimka: Adolf Polegubić prigodnu duhovnu riječ predvodio je zadarski nadbiskup, predsjednik Hrvatske radicionalni 23. hrvatski fol- biskupske konferencije mons. Želimir klorni festival u Njemačkoj, Puljić, koji je rekao kako smo na ovo- na kojem je nastupilo dvana- me svijetu da rod donosimo i to uz po- est odraslih folklornih sku- moć Božjeg blagoslova, njegova nadzo- pina iz hrvatskih katoličkih ra i uputa. "U ovim pjesmama i kolima misija (HKM) i zajednica (HKZ) iz Nje- progovara naša prošlost, naš identitet, tu Tmačke, održan je u subotu 28. lipnja u se otkrivamo i po tome se prepoznaje- Kulturnom i sportskom centru "Mar- mo i danas kad smo u Europi. Stoga vam tinsee” u Heusenstammu kraj Offenba- zahvaljujem da se trudite sačuvati to što cha na Majni, u organizaciji Hrvatsko- nam je dragocjeno i da ovim susretima ga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta podržavate taj žar i to vjerom. Pravi je na Majni. uspjeh kad smo zajedno, povezani, umre- Prije festivala održana je Služba ri- ženi s istim idealima, idejama, željama Službu riječi predvodio ječi u kojoj je sudjelovala skupina mla- da ostvarimo zajednički program", re- je zadarski nadbiskup dih iz HKM Offenbach. Službu riječi uz kao je mons. Puljić posebno istaknuvši mons. Želimir Puljić

MATICA 36 srpanj/july 2014. www.matis.hr Registracija za izbore u Bosni i Hercegovini

Hrvatske iseljeničke udruge pozivaju sve Hrvate koji su podrijetlom iz BiH, a trenutno žive izvan svoje države, da se registriraju za izbore u BiH. Razlog: Sljedeći izbori u BiH su 12. 10. 2014. Na njima pravo sudjelovanja imaju državljani BiH koji trajno borave u njoj, ali i svi oni koji posjeduju njezino državljanstvo neovisno o tome gdje trenutno žive. Izborima mogu pristupiti samo oni koji se prethodno registriraju! NIJE POTREBNA OSOBNA ISKAZNICA! važnost vjere koja rađa kulturu, o čemu hrvatske folklorne baštine. U prosudbe- Prijave se primaju do 29. 7. 2014. u je govorio sv. Ivan Pavao II. noj komisiji bio je ugledni istraživač hr- 24.00 sati na stranici: www.izbori.ba vatskoga folklora prof. Vidoslav Bagur. ili www.mvp.gov.ba. BOGATSTVO HRVATSKE Članovi folklornih skupina pjesmom i TRADICIJSKE KULTURE plesom poveli su okupljene hrvatskim Festival je započeo hrvatskom himnom. krajevima u kojima se njeguje bogatstvo Ispunite obrazac PRP-1 ručno te uz Srdačnu dobrodošlicu sudionicima i hrvatske tradicijske kulture. njega još priložite: okupljenima uputio je u ime organiza- n popunjen i vlastoručno potpisan tora delegat za hrvatsku pastvu u Nje- ZAHVALA VODITELJIMA obrazac PRP-1 - kopiju CIPS mačkoj vlč. Ivica Komadina. Posebno SKUPINA dokumenta (osobna iskaznica) ili je zahvalio mons. Puljiću na predvođe- Nastupile su folklorne skupine iz hrvat- za osobe koje nemaju CIPS-ovu nju Službe riječi. Zatim je otvorio festi- skih katoličkih misija i zajednica u Nje- (osobnu) iskaznicu val. Prigodnu pozdravnu riječ uputio je mačkoj – iz n popunjen i vlastoručno potpisan i gradonačelnik Heusenstamma Peter Main-Taunus/Hochtaunusa, Wuppe- obrazac PRP-1 Jakoby. Okupljene su pozdravili i kon- rala, Mainza, Offenbach am Main, n identifikacijski dokument zemlje zulica Generalnoga konzulata R. Hrvat- Darmstadta, Mülheim/Oberhausena, u kojoj živite ske iz Frankfurta na Majni Lidija Panse- Stuttgart-Bad Cannstatta, Duisburga, n dokaz o državljanstvu BiH (ne grau-Hadrović i vicekonzul Generalnoga Mannheim-Mosbacha, Essena, Münche- stariji od 6 mjeseci) konzulata Bosne i Hercegovine Dragan na i Düsseldorfa. Na kraju je u ime pro- n dokaz o prebivalištu BiH (ne stariji Bagarić. Na festivalu je bilo više svećeni- sudbene komisije prof. Vidoslav Bagur od 6 mjeseci). ka koji su došli u pratnji svojih skupina, rekao kako je bilo lijepo vidjeti toliko do- kao i pastoralnih suradnica i suradnika brih mladih pjevača i plesača. "Nekad se Dokumente možete poslati – redovnica i laika, voditeljica i vodite- tradicijska kultura prenosila usmenom faksom na broj: lja skupina te roditelja i drugih ljubitelja predajom, a danas to rade voditelji skupina i njima zapravo treba uputiti veli- +387 33 251 333 ili ku zahvalu jer da njih nema, ne bi bilo +387 33 251 334 ni ovoga svega lijepoga što smo večeras ili na e-mail: [email protected] ovdje doživjeli." Prof. Bagur je nakon ili poštom na adresu: smotre svakoj skupini pojedinačno upu- Poštanski pretinac 451, tio stručnu riječ. Delegat vlč. Komadina 71 000 Sarajevo, zahvalio je svima na odazivu te obitelji Bosna i Hercegovina. Vuko koja je pomogla ostvarenju smotre nastupom u toj dvorani. Predstavni- Kako biste provjerili status cima skupina uručene su zlatne meda- Vašeg obrasca, možete nazvati tel.: lje. Program je znalački vodila dr. med. +387 33 251 331 ili dent. Betina Mamić-Salvia. Priređen je +387 33 251 332 i zabavni program u kojem je uspješno ili poslati upit e-mailom: n nastupilo više izvođača. [email protected]. ENG The traditional 23rd Croatian Folklore Fes- tival in Germany, featuring performances by Napomena: Na obrazcu PRP-1 na pitanje br. 10 twenty ensembles from the Croatian Catholic mission in Germany, was staged in Heusen- odgovor treba biti "glasovanje putem pošte". stamm near Offenbach am Main on June 28th.

MATICA srpanj/july 2014. 37 NAŠI GRADOVI: ŽUPANJA Grad šećera u srcu županjske Posavine

Goleme šume hrasta lužnjaka privukle su engleski kapital kojim se 1884. godine podiže golema tvornica tanina, prirodnoga organskog spoja koji se tada najviše koristio u industriji kože i obuće

Županja - glavni trg Gradska vijećnica

Napisao i snimio: Zvonko Ranogajec je umjereno kontinentalna sa siječanj- Vojne krajine 1881. godine Županja se skim srednjacima od minus 3 do srpanj- priključuje banskoj Hrvatskoj i postaje skih 28 stupnjeva. sjedište kotara s naseljima od Strošina- upanja je grad na istoku Sla- ca na istoku do Babine Grede na zapadu. vonije u županjskoj Posavini NA LAZARUSOVOJ KARTI IZ Od tada datira i kontinuitet naselje- na granici prema Srijemu i je- 1528. nosti današnjeg stanovništva, a javljaju dan je od pet gradova Vuko- Mjestimični i malobrojni arheološki nase i prvi počeci razvoja industrije u Žu- varsko-srijemske županije. Na lazi pokazuju da je prostor Županje bio panji vezani uz iskorištavanje sirovina zapadu Županja graniči s općinom Šti- naseljen u prapovijesti i antičkom raz- kojima obiluje Slavonija i Srijem. Riječ Žtar, na sjeveru Gradištem, na istoku gra- doblju. Na to upućuju nalazi rimskog dom Otokom i na jugoistoku općinom novca, keramike, oruđa i oružja. Naziv Bošnjaci. Površina lokalne samouprave Županja prvi put se spominje relativno iznosi 89 četvornih kilometara, nalazi se kasno, 1528. godine na Lazarusovoj ve- na 80 metara nadmorske visine, a čini je likoj karti Ugarske pod nazivom Zupana samo jedno naselje - Županja. Grad leži blacia ili Županje blato. Više od stoljeća i na lijevoj obali rijeke Save na velikome pol od 1536. do 1687. godine Županja je meandru, a od plavljenja je zaštićen kao pod turskom vlašću sa sjedištem sanđa- i ostali dio Posavine nasipom. ka u Iloku i nahije u Ivankovu. Osloba- Geološki gledano područje Županje đanjem od Turaka nakon mira u Srijem- leži na kvartarnim naslagama odnosno skim Karlovcima 1699. godine Županja plodnoj nizini nastaloj djelovanjem ri- ulazi u sastav Austro-Ugarske monarhije jeke Save i susjednog Bosuta te talože- i Hrvatsko-slavonske vojne krajine od- njem plodnog tla eolskim putem. Ima nosno VI. brodske pukovnije i genera- dosta i močvarnoga tla značajnog po lata u Osijeku. U županjsku 11. satniju Spomenik poginulim braniteljima biljnoj zajednici hrasta lužnjaka. Klima spadaju još Bošnjaci i Štitar. Ukidanjem

MATICA 38 srpanj/july 2014. www.matis.hr Graničarski čardak iz vremena Slavonske vojne granice koji Župna crkva Mučeništva je ujedno Zavičajni muzej "Stjepan Gruber" sv. Ivana Krstitelja

je o golemim šumama hrasta lužnjaka skih krajeva Hrvatske. Od 1956. do 1961. naziv grada šećera. Uz to ima i tvornicu koje su privukle engleski kapital kojim godine Županja je središte kotara, a od poljoprivrednih strojeva u njemačkome se 1884. godine podiže golema tvornica 1993. godine pri posljednjim promje- većinskom vlasništvu Same Deutz Fahr, tanina, prirodnoga organskog spoja koji nama političkog ustroja Županja dobi- drvnu industriju koja je u sastavu viro- se tada najviše koristio u industriji kože i va status grada. Godine 2006. iz sastava vitičkog TVIN-a, Tvornicu stočne hra- obuće. Osim toga gradi se i tvornica ba- Županje izdvaja se općina Štitar pa je pone "Fooder", kao i mljekarsku industriju čava za transport tanina. U spomenutim dručje lokalne samouprave grada Župa- u sastavu varaždinske Vindije. Županja industrijama radilo je u Županji krajem nje sa samo jednim naseljem, Županjom. ima i značajan granični prijelaz prema 19. stoljeća više od 600 radnika od ko- Značajnu ulogu u obrani suvereniteta susjednoj BiH prema Orašju, središtu jih su mnogi došli iz ostalih dijelova Hr- Hrvatske odigrala je Županja u Domo- Posavske županije. vatske, posebno Gorskoga kotara gdje je vinskome ratu obranivši državnu grani- Mnogobrojne turiste Županja pri- bila dulja tradicija eksploatacije šumskog cu prema Srbiji na šumskome prostoru vlači jedinim sačuvanim graničarskim drveta. Proizvodnja drvenih asortimana Spačve, a posebno na granici prema BiH. čardakom iz vremena Slavonske vojne bila je godišnje preko 1.200 tona, a za- Pripadnici JNA iz Tuzlanskoga korpusa granice koji je ujedno Zavičajni mu- hvaljujući tome intenzivno se povećava i i pobunjeni Srbi pokušali su forsirajući zej "Stjepan Gruber", a koji je najbolji broj stanovnika Županje. Početkom sto- rijeku Savu okupirati županjsku Posavi- primjer vojno-krajiške arhitekture u 17. ljeća Županja ima 3.630 stanovnika, što nu, no to im nije uspjelo. Osim toga, pri- stoljeću. Županja je grad koji je u Hrvat- je znatno povećanje radi imigracije. No, padnici vojnih postrojbi iz Županje pri- skoj poznat po prvoj nogometnoj lopti i početkom 19. stoljeća kada su hrastove donijeli su očuvanju hrvatskih prostora organiziranom igranju nogometa, kao i šume u okolici Županje uglavnom po- u susjednoj Posavskoj županiji u BiH. tenisa, o čemu postoje spomenici u gra- sječene, započinje stagnacija dotadašnje Ipak, ono po čemu će Županja biti zadu. Od turističkih manifestacija značajno drvne industrije, a tvornica tanina pre- pamćena u Domovinskome ratu je naj- je Šokačko sijelo koje se održava svake staje raditi 1936. godine. dulje razdoblje opće opasnosti u ovo- godine u veljači počevši od 1968. godine. me gradu koje je trajalo čak 1.263 dana, Opadanje broja stanovnika kao po- SLADORANA I MLJEKARA od 27. travnja 1992. pa do 12. listopada sljedica negativnih demografskih kreta- Nešto kasnije, još za vrijeme 2. svjet- 1995. godine. nja obuhvatilo je i Županju koja prema skog rata, 1942. godine počinje izgrad- posljednjem popisu ima 12.090 stanov- nja i danas najznačajnijega gospodar- GRANIČARSKI ČARDAK nika, što je smanjenje za oko 1.100 sta- skog subjekta cijeloga županjskog kraja, Gledajući gospodarsku sliku današnje novnika u odnosu na 2001. godinu. n sladorane, a kasnije i mljekare. Nakon 2. Županje najznačajniji subjekt je svaka- svjetskog rata dolazi do intenzivne indu- ko sladorana pa Županja s pravom nosi strijalizacije, a uz sladoranu niče i novo naselje u koje dolaze poslijeratni kolo- nizatori pridošli iz primorskih i planin-

Sladorana - najznačajniji gospodarski ENG Županja is a town in the eastern Croatian region of Slavonia and is part of Vukovar-Srijem subjekt cijelog županjskog kraja County. The 2011 census puts the town’s population at 12,090 inhabitants.

MATICA srpanj/july 2014. 39 ( S ) K R E T A N J A

Protiv klevetnika kao i protiv pedofila

Kad se Kordića dočekalo na čelu s biskupom Košićem kao žrtvu Haaškog suda i kao čovjeka koji je, nakon montiranoga procesa u isprobanoj boljševičkoj maniri, nevin ležao, počela je "hajka i na ptičja jaja". Cipelarili su ga gore od montirane optužnice UN-tribunala u Haagu!

klerikalnim krugovima ima puno toga UN-tribunala u Haagu! Mnoge je zapre- smrada. Ima ustaljenih klevetnika među pastio klevetnički glas jednoga svećenika duhovnim licima, takvih pojedinaca čak na odgovornoj poziciji sarajevske nad- u biskupijskim i našim provincijskim biskupije protiv Kordića. Nisu se tako upravama, poznamo ih imenom i pre- obrušili ni na koga drugoga od haaških zimenom. Naš Dalmatinac sv. Jere ta- osuđenika, čak ni na vukovarskoga Šlji- kve naziva "klerikalnim malograđani- vančanina okrvavljenih ruku, kojem su ma i vikom sitnih duša". Međutim, ni na dočeku njegovi doveli bijelog konja danas se protiv takvih ne poduzima ni- i posadili ga na njega. šta, a nanose štetu Crkvi i narodu jed- Ovakvi napadi mogu se objasniti nako kao pedofili. Biskupi i provincijali mnogobrojnim razlozima. Ono što si- Piše: dr. fra Šimun Šito Ćorić, Švicarska prvi bi morali poduzimati nešto i odgo- gurno znamo jest da ne spadaju u ka- ([email protected]) varati za klevetnike u svojim redovima. rakteristike ni duhovnog ni psihičkog Uvjeren sam da dolazi vrijeme civiliza- zdravlja, a najmanje u osnovnu ljudskost. cije kad će se prema klevetnicima i lažo- U svoje vrijeme mediji u RH bliski vla- ajveći umnici čovječanstva vima društvo morati početi odnositi kao sti i Haagu slavili su Tihomira Blaškića oduvijek upozoravaju da što se konačno, hvala Bogu, odnosi pre- kad je nakon devet godina došao iz za- zavist, laž i kleveta spadaju ma pedofilima u novije vrijeme. tvora, bez obzira na to što je prihvatio u najgore neprijatelje ljud- napisanu laž svoga odvjetnika Nobila o skosti. Sam prastari pojam KLEVETNIČKI GLAS JEDNOGA paralelnoj liniji zapovijedanja. Naravno vrag, đavao ili sotona, uvijek shvaćan kao SVEĆENIKA da je bilo super da se Blaškić izvukao od Nnešto najgore na ovome i onome svije- Pišem sve to jer evo su se izredali i po- groznih 45 godina političke haaške ne- tu, izvorno znači kao onaj koji "zavidi, pisali po Hrvatskoj svi oni koji su se kle- pravde, ali što je s drugim Hrvatima i hr- laže i kleveće" (diabolos). Mislilo se da vetnički oborili na Darija Kordića. Kao vatskim narodom na koje je preko ovog se tim karakteristikama njegovu zloću i da su s više žara čekali tih njegovih iz- slučaja bačena zločinačka ljaga?! A onda opasnost može najbolje opisati. Prema držanih gotovo 17 godina europskih za- je jedan svjedok ipak u konačnici pri- Isusovu biografu Ivanu Isus je rekao da tvora nego on sam. Kad se Kordića do- znao podvalu. Donio je na UN-tribunal onaj koji zavidi i kleveće ima "đavla za čekalo na čelu s biskupom Košićem kao unaprijed sastavljenu lažnu izjavu Blaš- oca". Za pokojnog Voltairea zavidnik i žrtvu Haaškog suda i kao čovjeka koji kićeve obrane koja mu je došla u posjet, klevetnik je hidra, ona mitološka zmija je, nakon montiranog procesa u ispro- tražila od njega da to potpiše i tako se s osam glava koju je jedino mogao ubi- banoj boljševičkoj maniri, nevin ležao, oslobodi, a optereti Kordića i cijeli niz ti junak Heraklo. U slavenskim jezicima počela je "hajka i na ptičja jaja". Cipela- drugih Hrvata. klevetanje je, uz ostalo – širenje smrada, rili su ga gore od montirane optužnice u Eskima – prljanje snijega pred tuđom kućom, a za Pueblo Indijance - zao duh u čovjeku. A podvale, laž i klevetanje su Kleveta ne ubija toljagom, ali se provlači krvnim žilama tako česti u društvu kao da se civiliza- poput otrova pa se i ne primjećuje kako djeluje. cija u tome uopće nije razvijala. Čak i u

MATICA 40 srpanj/july 2014. www.matis.hr ISELJENIČKA VIJEST

NOBILOVA KONSTRUKCIJA Englezi više puta inzistirali na tome da HRVATSKA LOZA IZ Drugu podvalu Blaškićeve obrane i od- se iseli Hrvate iz cijele Lašvanske doline CHICAGA U MATICI govornih u Vladi RH dokumentirao i da su ih naši odbijali. Nije onda čudo ZAGREB - Članove Folklorne skupine je cijeli niz medija i objava, od Večer- da su prvi na udaru Haaga bili upravo "Hrvatska loza", njih četrdesetak, u Ma- njega lista do Carle del Ponte u svojim Hrvati iz srednje Bosne. tici je 4. srpnja pozdravio ravnatelj mr. haaškim memoarima. Zasvjedočeno je sc. Marin Knezović i voditeljica Odjela da su Blaškićeva obrana i odgovorni u ‘LUDO OPRAŠTANJE’ za kulturu Srebrenka Šeravić, prof. Oni tadašnjoj Vladi RH montažama i laži- Čini se da Kordić ipak pravi pogreš- će od 2. do 16. srpnja boraviti u Hrvat- ma prevarili UN-tribunal. Naime, No- ku što neupitno oprašta klevetnicima skoj, i to u Zagrebu, Varaždinu, Osije- bilo je osobno dao barem jednu lažnu i montažerima laži kao i ovima što nje- ku, Đakovu, Opatiji i Puli. izjavu pred odgovornima u Vladi RH ga i Hrvatsku i dalje lažno optužuju. Na Na turneji, u organizaciji HMI-ja, skupi- i to na četrdesetak stranica, njome ra- njemu su iskalili i onaj bijes koji su bili na je isti dan nastupala u Pavutini kraj sterećivao Blaškića, a teško lažno op- uzalud namijenili za generale Gotovinu Karlovca s KUD-om "Žakanje", a zatim tužio za ahmićki zločin niz Hrvata na i Markača. To im se na sreću bilo izjalo- 6. srpnja nastupa na Đakovačkim vezo- čelu s Kordićem. Onda su taj dokument vilo jer su haaški suci ispali pošteniji od vima. Voditelji plesa "Hrvatske loze" su skratili na pola, izbacivši iz njega sve po njih. Nisam siguran da je dobro da to Marija Fumic- Skukan i Dijana Krpan, a čemu bi se moglo primijetiti da je to Kordić čini, barem zbog hrvatskoga na- voditelji tamburaša Jelena Zivko i Maya osobna Nobilova konstrukcija te ga iz roda. To se u psihologiji naziva "ludim Jambrusic. Vlade poslali u Haag. Onda se Blaški- opraštanjem" jer niti se lažovi i monta- Tamburaško-plesna skupina "Hrvatska ćeva obrana pozivala na njega na Sudu žeri kleveta kaju niti traže oproštenje. loza" osnovana je 1979. godine u Chi- kao na ključni autentični dokument. I Pa i kad je Isusa neki stražar pljusnuo, cagu pod pokroviteljstvom Hrvatsko- UN-tribunal je na to nasjeo ili se pra- Isus mu je rekao: "Ako sam kriv, dokaži ga kulturnog centra i Hrvatske crkve vio da mu ta mutna rabota nije pozna- da sam kriv, ako nisam, zašto me uda- Anđela čuvara (danas Župe blaženoga ta. Koliko god je na UN-tribunalu na- raš?!" Ono o "drugom obrazu" je samo Alojzija Stepinca). Osnovana je s ciljem mješten jedan broj neprofesionalnih i za nasilnike koji su u stanju shvatiti svo- stvaranja kulturne organizacije koja će mutnih tužitelja i sudaca, ima također ju pogrešku i ispričati se. A ako to nisu čuvati bogato hrvatsko kulturno nasli- indicija da su barem neki na UN-tri- ili neće, onda bi "okretanje drugog obra- jeđe i pružiti priliku našoj mladosti u bunalu primijetili tu mućku, a onda je za" bilo "bacanje bisera pred svinje" jer iseljeništvu da nauči izvornu glazbu i pod engleskim utjecajem prešutjeli? Na svinje prepoznaju samo zrna kukuruza. plesove iz različitih dijelova Hrvatske. ovaj način je lažno mesićevski optužen U poznatome indijskome Manuovu "Hrvatska loza” uspješno postoji više od ne samo i predsjednik RH Franjo Tuđ- zakoniku iz 2. st. pr. Krista, koji ocrtava 30 godina, a izvođači su u dobi od 8 do man i ratni ministar Gojko Šušak, nego smjernice za izgradnju plemenitog čo- 18 godina i obično nastavljaju svirati i i RH kao agresor. Sam Kordić je dobivao vječanstva, kleveta i laž su glavne koč- plesati tijekom srednjoškolskog obra- više puta ponudu da i on potpiše takvu nice na tom putu pa se tamo upozora- zovanja. U skladu s dobi i sposobno- optužbu, a zauzvrat su mu nudili slobo- va: "Ako samo jednom u svom životu stima djece, skupina je podijeljena na du. S gađenjem je to dobio! A što se En- kažeš laž, sva dobra djela što si ih uči- početnike, srednju dob i izvođački an- gleza tiče, Glas koncila je dobro naveo nio od svoga rođenja možeš baciti psi- sambl. Recentni izvođački ansambl su- otiske njihovih prstiju u ahmićkom zlo- ma." Ali eto, i nakon nekoliko tisuća djelovao je na različitim festivalima na činu i oko njega, a Kordić je bio glavna godina još uvijek su lažljivci i klevet- širem području Chicaga, u SAD-u i Ka- žrtva njihove hajke vezane uz izjedna- nici među nama kao da smo u vreme- nadi, tri puta na turnejama po Hrvat- čavanje hrvatske i srpske krivnje za rat nima prije samog Manua. Što nam je s skoj - posljednji put u ljeto 2010. go- u BiH. I sam Blaškić je svjedočio da su njima činiti? n dine. (S.Š., D.Š.Š.)

MATICA srpanj/july 2014. 41 Brzo, lako i zanimljivo ovladajte temeljima hrvatskoga jezika učite kada želite i gdje želite A fast, easy and interesting way to learn the basics of Croatian learn when and where you want

HIT-1 Prvi sveučilišni on-line tečaj hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika The first on-line course of Croatian as second and foreign language

15. rujna - 7. prosinca 2014. September 15 - december 7, 2014

n 7 nastavnih cjelina u sustavu MoD n 7 learning units in the Moodle-based e-learning (utemeljen na Moodlu) system n 150 nastavnih aktivnosti n 150 learning activities n 24 sata online nastave u živo n 24 hours of real-time communication online n iskusni lektori, stručnjaci za hrvatski kao n experienced language instructors, specialists in ini jezik Croatian as L2 n interaktivan, komunikacijski i n an interactive, communicative and individual individualiziran pristup učenju jezika approach to language learning

Pogledajte videopriloge o tečaju na mrežnoj stranici Look at videos about the course at web page www.matis.hr

Obavijesti i upisi additional information and enrollment: [email protected]

www.matis.hr IZLOŽBA I FOTOMONOGRAFIJA "NATIONAL GEOGRAPHIC - HRVATSKA IZ ZRAKA"

Ministar turizma Darko Lorencin u pratnji autora Davora Rostuhara posjetio je izložbu "National Geographic - Hrvatska iz zraka” u Domu Hrvatskog društva likovnih umjetnika

Lijepa Naša kakvu još niste vidjeli

"Želja mi je ponuditi jedan novi pogled na ljepote naše zemlje, potaknuti sve da još više cijenimo i čuvamo naša kulturna i prirodna blaga", naglasio je Davor Rostuhar

Tekst: Uredništvo Snimke: "National nagrađene su uglednom nagradom Nati- Geographic - Hrvatska iz zraka" onal Geographica. Posebno izdanje knjige na engleskome jeziku "National Ge- ational Geographic - Hrvat- ographic – Croatia from above" ujedno ska iz zraka", izložba i fo- je prva hrvatska fotomonografija koja tomonografija Davora Ro- će uz brand National Geographica do- stuhara o dosad neviđenim ma Doma HDLU-a, od klasičnog printa živjeti svjetsku distribuciju preko mre- kulturnim i prirodnim lje- u velikom formatu do multimedijalnih i že ovoga priznatog magazina. potama Hrvatske, mogla se u lipnju ra- multisenzornih sadržaja. Glavna atrakci- "Nzgledati u u Domu HDLU-a u Zagrebu. ja izložbe je projekcija s najvećeg projek- SPREMA SE SVJETSKA TURNEJA Kako je na otvorenju istaknuo glavni tora u Hrvatskoj na pod galerije Bačva IZLOŽBE urednik National Geographica Hrvat- promjera 18 metara. Namjera projekcije Izložbu i fotomonografiju zagrebačka ska, Hrvoje Prćić, bez lažne skromnosti posebno animiranih fotografija je posje- publika mogla je vidjeti do 28. lipnja, možemo reći da je to jedan od najvećih, titeljima prenijeti osjećaj slobode letenja trenutno je postavljena u Dubrovniku ako ne i najveći fotografski projekt u Hr- iznad Hrvatske, što je čini jednim od na- dok će od 16. srpnja gostovati u Splitu vatskoj. Projekt je trajao sedam godina, jatraktivnijih multimedijskih projekata do kraja tog mjeseca. "Hrvatska iz zra- koštao više od milijun kuna, dokumen- godine. Hrvatska iz zraka ujedno je i je- ka" gostovat će u sljedećim gradovima: tirao hrvatske ljepote, krajobraze, vizu- dan od tehnički najzahtjevnijih i najsku- Hvar (31. srpnja - 10. kolovoza), Zadar re na dosad neviđen način, a sada će i pljih fotografskih projekata posljednjih (12. - 21. kolovoza), Varaždin (22. - 31. svjetsku publiku upoznati s ljepotama godina u našoj zemlji. Projekt je od po- kolovoza), Rijeka (2. - 13. rujna) i Osijek naše zemlje. četka prepoznao najugledniji svjetski fo- (16. - 28. rujna). Zamišljeno je da izložba Izložba se sastoji od pet razina i dvi- tografski časopis National Geographic, a bude pokretna i postavljena u javni pro- je multimedijalne projekcije u galerija- dvije od pet dosad objavljenih reportaža stor (trgovi, rive, parkovi), kako bi bila

MATICA srpanj/july 2014. 43 Rijeka karneval Sinjski alkari

Zagreb bespilotne letjelice ‘Moj najveći projekt do sada’ Prema riječima Davora Rostuhara, fotografa i putopisca koji je uz mnogobrojne fotoreportaže i feljtone izdao i četiri knjige, cilj projekta bio je "istražiti Hrvat- sku iz zraka, dokumentirati je najsuvremenijim fotografskim metodama i sti- lom, otkriti nove vrijednosti, ali i pružiti novi pogled na poznate vrijednosti. Po- sljednjih 10-ak godina proputovao sam i dokumentirao život u gotovo stotinu zemalja svijeta, no u pauzama od dalekih destinacija putovao sam Hrvatskom. ‘Hrvatska iz zraka’ moj je najveći projekt do sada, rezultat je to sedmogodiš- njeg truda, odricanja, ali i velike pomoći mnogobrojnih institucija i pojedinaca bez kojih ovaj financijski i tehnički zahtjevan projekt ne bi bio moguć. Želja mi je ponuditi jedan novi pogled na ljepote naše zemlje, potaknuti sve da još više cijenimo i čuvamo naša kulturna i prirodna blaga", naglasio je Rostuhar. Rostuhar daje izjavu prije otvorenja izložbe u Dubrovniku

MATICA 44 srpanj/july 2014. www.matis.hr Hrvatska iz zraka ujedno je i jedan od tehnički najzahtjevnijih i najskupljih fotografskih projekata posljednjih godina u našoj zemlji.

Tornjevi zagrebačke katedrale izviru iz magle

More Fužine kajakaš

pristupačnija većem broju ljudi i ostvarila bolju interakciju s publikom. Tako- đer treba naglasiti da se sprema svjetska turneja izložbe pa organizatori predla- žu da se zainteresirani Hrvati u inozemstvu jave ako su zainteresirani da ova jedinstvena izložba dođe i u njihov grad. Fotomonografija se može nabaviti na hrvatskome i na engleskome jeziku - i to najbolje izravno narudžbom preko www.hrvatskaizzraka.com ili www.croa- tiafromabove.com n

ENG The National Geographic – Croatia From the Air exhibition and photographic monograph features the work of Davor Rostuhar. These never before seen images of the cultur- al and natural beauty of Croatia can be viewed all of June at the Croatian Association of Art- Peručko jezero ists (HDLU) House in Zagreb.

MATICA srpanj/july 2014. 45 MJENOVO (GRADIŠĆE, AUSTRIJA): PRAIZVEDBA MJUZIKLA "MY FAIR LADY" NA HRVATSKOM Senzacionalni Gradišćanci

Zapravo zastane dah kad se pomisli što je cijeli ansambl izradio, uvježbao i pokazao. Treba skinuti kapu pred pozornicom koja je nadmašila izvedbe mnogih profesionalnih ansambala i kazališnih kuća

Tekst: Uredništvo Snimke: Hrvatske novine Ovacije za kraj

lada inicijativa", lokal- na kulturna udruga iz hrvatskog sela Mjeno- va u srednjem Gradi- šću (Austrija) imala je u petak, 27. lipnja, premijeru svog do sada "Mvjerojatno najvećeg pothvata - praizved- bu poznatoga mjuzikla "My Fair Lady" i to na gradišćanskohrvatskome jeziku. U ovu produkciju pod vedrim nebom uključeno je oko 100 ljudi iz Mjenova i okolice. Pritom treba znati da Mjenovo ima samo 370 stanovnika! Tamburaški orkestar i glazbenici muzičke škole prate pjevače. Glavnu ulogu nebrušenoga bisera i kćer iz siromašnoga stana Elize Doolittle odlično predstavlja Hannah Darabos, a fonologa i njegova odgojite- lja, profesora Higginsa, glumi Karl Fle- Glavni urednik gradišćanskih Hrvatskih novina u svome tjednom komentaru ischhacker. Oboje su svladali zahtjevne o mjenovskoj predstavi kaže, uz ostalo, sljedeće: "Uzimajući u obzir okolnosti, uloge, kao i cijeli ansambl koji je poka- sredstva ka stoju na raspolaganje i amaterizam i peljačev i malih, mladih ino zao nevjerojatne glumačke vještine, a jur malo zrelijih ljudi na pozornici kao i iza po ovoj premijeri moremo govori- muzička pratnja pod ravnanjem Edija ti samo u superlativi, dakle u najvišem stuponjevanju pridjevov; tj: predivno, Jahnsa podsjetila je na velike kazališne prelipo, prezanimljivo, najangažiranije, najganutljivije, najoduševljenije i bog- orkestre. Pritom treba posebno istaknuti zna još kakovih preov i najov. Ali mogli bi to sve i pojednostaviti ovako (iz gle- dišća Mlade inicijative, ka nosi ov projekt): neizmjerni trud se je isplatio i nosi jur sada predivan sād, ki će se s miseci i ljeti još oplemeniti; (iz gledišća publike, ka je bila nazoči na premijeri i će još dojti na ostale predstave): lipo je bilo, dobro, upečatljivo i ostavilo dibok pozitivan utisak."

Tamburaški i gudački orkestar Profesora Higginsa glumi Karl Fleischhacker pod ravnanjem Edija Jahnsa

MATICA 46 srpanj/july 2014. www.matis.hr MANJINSKE VIJESTI

MLADI IZ GRADIŠĆA POSJETILI HMI ZAGREB - Srednjoškolci iz sedam gradišćanskih škola bo- ravili su sredinom lipnja u Hrvatskoj. Krenuli su na put že- leći upoznati kulturnu, graditeljsku i folklornu baštinu Hr- vatske, ali i družiti se i zabaviti na moru. Učenici iz Uzlopa, Trajštofa, Štikaprona, Matrštofa, Klimpuha, Željeznog, Gor- nje Pulje, Celindofa i Vorištana, njih 39-ero, obišli su Varaž- din, Zagreb i otok Krk. Na otoku su u pratnji svojih profesora mr. Angelike Kornfeind, mr. Ivana Rottera i mr. Andreje Radoš obišli mjesta Vrbnik, Krk i Bašku. U Hrvatskoj matici iseljenika 17. lipnja dočekala ih je, uz voditelja odjela i odsjeka, informativna power point prezentacija o programima Matice koju je, potpomognuta prijevodom na njemač- ki jezik profesorice Kornfeind, održala voditeljica Odjela za informiranje iseljeništva Mirjana Piskulić. (dšš)

Izvrsna Hannah Darabos kao Eliza

Romana Prikosovića na klaviru i prijevod Mate Palatina. Ini- cijator i redatelj mjenovskoga mjuzikla je Jakov Zvonarić. Za Hrvatski radio ORF-a Gradišća rekao je kako je bio jako zadovoljan premijerom i ponosan na velik broj angažiranih sudionika koji su se otprilike pola godine spremali za premijeru. Jezično je prvorazredno riješena ova produkcija, a treba istaknuti i zahtjevno koreografsko rješenje Srđana Borota-Bu- ranića. Karl Feischhacker odlično je svladao ulogu profesora Higginsa, a Hannah Darabos kao Eliza u nekim trenucima ganula je publiku. Svojim glasom svladala je različite glazbene nijanse i zahtjevne glumačke izričaje. Rješenje s orkestrom je HRVATSKI DANI U ŠOPRONU predivno, a Roman Prikosović obavio je na klaviru golem po- MAĐARSKA - Folklornom gala-priredbom na glavnome trgu sao. Zapravo zastane dah kad se pomisli što je cijeli ansambl u Šopronu 29. lipnja završili su 12. hrvatski dani. Dva dana izradio, uvježbao i pokazao. Treba skinuti kapu pred pozor- je trajao šaroliki vjerski i kulturni program koji je mjesna hr- nicom koja je nadmašila izvedbe i mnogih profesionalnih an- vatska samouprava priredila zajedno s različitim društvima. sambala i kazališnih kuća. U sklopu programa predstavljena je zbirka članaka Regio- "My Fair Lady" je treća glazbena produkcija u Mjenovu po- nalne studije VI., čije težište je ove godine Prvi svjetski rat i slije "Evgenij Onjegin" 2011. (P. I. Čajkovski) i "Za dobra stara putovanje "Po staza naših starih". Organizator i predsjednik vremena" 2012. (Rajko Dujmić, Željka Ogresta). n hrvatske samouprave u Šopronu je dr. Franjo Pajrić. Prilikom Hrvatskih dana u crkvi sv. Ivana Krstitelja posvećena je sta- tua Jurja Draškovića Trakošćanskoga. Juraj Drašković Tra- ENG A successful Gradišće-Croatian rendition of the musical My Fair košćanski (1599. - 1650.) bio je jurski biskup u 17. stoljeću, Lady was staged in the ethnic Croatian village of Mjenovo in Austria’s Gradišće (Burgenland) region, pooling the efforts of some 100 people usko povezan s gradom Šopronom i crkvom Ivana Krstitelja. from the town and its environs.

MATICA srpanj/july 2014. 47 P o v i j e s n e o b l j e t n i c e Hrvati na početku Prvoga svjetskog rata

Navršilo se 100 godina od izbijanja Prvoga svjetskog rata, prvoga globalnog i totalnog rata od postanka svijeta. U ratu su sudjelovali, patili i pogibali i mnogobrojni Hrvati boreći se tijekom prve ratne godine u sklopu austro-ugarske vojske protiv Srba na Drini i Rusa na Karpatima

Politička karta Hrvatske Europe 1914. zemlje u godine Austro- Ugarskoj

Odjek mobilizacije u hrvatskim krajevima Piše: Željko Holjevac ske politike sprječavanja njemačke ek- spanzije u svijetu. avršilo se 100 godina od izbijanja Prvoga svjetskog ATENTAT NA rata, najveće od svih kata- PRESTOLONASLJEDNIKA strofa koje su dotad zade- Poslije lipanjskog atentata na au- sile ljudski rod i sukoba ka- stro-ugarskoga prestolonasljednika Fra- kvog nije bilo od postanka svijeta. Bio je nju Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju Nto globalni rat koji se četiri godine vo- u Sarajevu, koji je izvršio bosanski Sr- dio na kopnu, moru i u zraku između bin Gavrilo Princip, veći dio europsko- mnogih država s nekoliko kontinenata, ga kontinenta u srpnju i kolovozu 1914. a ujedno i prvi totalni rat s milijunima uvučen je u rat koji se proširio na cijeli vojnika na bojištima i milijunima civila svijet. "U ovom trenutku gase se svjetla koji su u pozadini radili za ratne potre- u cijeloj Europi", izjavio je britanski mi- be. U ratu su sudjelovali, patili i pogibali nistar vanjskih poslova, sir Edward Grey. i mnogobrojni Hrvati. Političari i vojskovođe ušli su u rat po- Velikom obračunu europskih velesi- put mjesečara, uvjereni da će nakon brze la, podijeljenih između dvaju suprotstav- pobjede već za Božić biti kod kuće. No, ljenih vojno-političkih saveza (Njemač- zbog tehničkih dostignuća u prometu, ka, Austro-Ugarska i Italija kao Središnje sile i Velika Britanija, Francuska i Rusija Na početku Velikoga rata hrvatske zemlje u sklopu kao Antanta), prethodila je duboka kriza međunarodnih odnosa. Ona je bila obi- Austro-Ugarske bile su podijeljene između Austrije u lježena borbom za preraspodjelu global- kojoj su se nalazile Istra i Dalmacija i Ugarske kojoj su bile ne moći u natjecanju između njemačke pridružene Slavonija i središnja Hrvatska s Rijekom. politike prodora u svijet i anglo-francu-

MATICA 48 srpanj/july 2014. www.matis.hr Poslije lipanjskog atentata na austro-ugarskoga prestolonasljednika, koji je izvršio bosanski Srbin Gavrilo Princip, veći dio europskog kontinenta u srpnju i kolovozu 1914. uvučen je u rat koji se proširio na cijeli svijet. naoružanju i vezama međusobni obra- lijuna stanovnika, a glav- čun europskih velesila i njihovih kolo- ni grad Zagreb sa svojih nija diljem svijeta pretvorio se u dugo- 74.703 stanovnika bio je trajan i iscrpljujući rat u rovovima. "Pred pokrajinski gradić u us- našim položajima kao da se ruši svijet", poredbi s dvomilijunskim zapisao je jedan vojnik. Bečom. Dok su hrvatski U paklu stravičnih sudara doista se krajevi na početku 1914. srušio svjetski poredak kakav je dotad bili okovani snijegom i le- postojao. Neke stare države su propa- dom, u Zagrebu su natpi- le, a nastale su mnoge nove. Europa je si na hrvatskome i mađar- polako gubila vodeću ulogu u svijetu, a skome zamijenjeni samo Sjedinjene Američke Države su prvi put natpisima na hrvatskome Novinska vijest o atentatu u Sarajevu nastupile kao svjetska sila. Nestalo je vi- jeziku, što je bila posljedi- šestoljetne habsburške vladavine, a hrvat- ca pobjede Hrvatsko-srpske koalicije na Antun Bauer, a ban Ivan Skerlecz izma- ske zemlje ušle su 1918. u jugoslavensku prosinačkim saborskim izborima iako se knuo je pokušaju ubojstva u zemaljskom državu koja je bila rezultat ideje o juž- ona u međuvremenu prilagodila dualiz- kazalištu. Austro-Ugarska je bila uređe- noslavenskom zajedništvu s jedne stra- mu. Početkom godine u Rijeci je porinut na i uljuđena europska država, ali je ha- ne i cijena za izbjegnutu podjelu hrvat- bojni brod "Szent István", a predsjednik bsburški dualizam predstavljao ozbiljnu skih zemalja na kraju rata s druge strane. ugarske vlade grof István Tisza posjetio zapreku za sjedinjenje hrvatskih zemalja je hrvatski glavni grad. i hrvatsku nacionalnu integraciju. Stoga PODIJELJENE HRVATSKE ZEMLJE Dolaskom proljetnih dana 1914. zare- je atentat na visoki par u Sarajevu 28. lip- Na početku Velikoga rata hrvatske ze- dali su u Hrvatskoj i Slavoniji prosvjedni nja 1914. naišao na podijeljene reakci- mlje u sklopu Austro-Ugarske bile su skupovi protiv mađarskoga zakona o iz- je u hrvatskoj javnosti: političke vlasti i podijeljene između austrijske polovice vlaštenju morske obale od Rijeke do Kar- mnoge udruge poslale su brzojave i izja- u kojoj su se nalazile Istra i Dalmacija lobaga. Istodobno je u Zagrebu umro prve sućuti Franji Josipu, u crkvama su se s jadranskim otocima i zemalja ugarske vak hrvatskoga književnog modernizma služile mise zadušnice, a u pojedinim hr- krune kojima su bile pridružene središ- Antun Gustav Matoš, a s radom je zapo- vatskim gradovima izbili su protusrpski nja Hrvatska i Slavonija s Rijekom. U čeo Miroslav Krleža kao pripadnik novo- prosvjedi. Istodobno se među pravoslav- prostranoj Monarhiji s više od pedeset ga naraštaja hrvatskih književnika. Pre- nim stanovništvom u hrvatskim kraje- milijuna stanovnika Hrvatska i Slavoni- minuloga zagrebačkog nadbiskupa Josipa vima pod utjecajem srpske promidžbe ja, bez Istre i Dalmacije, imale su 2,6 mi- Posilovića naslijedio je novi nadbiskup širilo gotovo ustaničko raspoloženje, a bilo je i među Hrvatima onih koji su u duhu ideje o južnoslavenskom zajedniš- tvu odobravali sarajevski atentat.

IZNIMNE MJERE ZA SLUČAJ RATA Objavom rata Austro-Ugarske Srbiji 28. srpnja 1914. vlasti su počele poduzimati iznimne mjere za slučaj rata. Politički sumnjive osobe i neki stranci koji su se zatekli u Hrvatskoj bili su pritvoreni, po- jedini hrvatski uglednici vraćali su srpska i crnogorska odličja, ograničena je upo- raba telegrafa i telefona, a rat je izazvao i druge promjene u svakidašnjici. Opća mobilizacija u Austro-Ugarskoj naišla je na dobar odziv među Hrvatima, a dolazak prvih ranjenika u Zagreb potaknuo je humanitarne akcije za prikupljanje Hrvatski domobrani na bojištu pomoći ranjenicima u bolnicama i obi-

MATICA srpanj/july 2014. 49 vlasti cenzurirale izvješća ratnih dopi- zaštitom topova i brzometnih pušaka. snika. Hrana je kupovana od seljaka po Dok su se hrvatski domobrani bo- vrlo niskim cijenama, ali je stanovništvo rili "za kralja i domovinu" ne samo na u gradovima svejedno počelo oskudije- Drini sa Srbima, nego i na Karpatima s vati jer je opskrba bojišta imala prednost. Rusima, koji su u silnom naletu osvojili Galiciju, francuska mornarica pokušala ‘ZA KRALJA I DOMOVINU’ je bombardirati utvrde na ulazu u Boku Prve borbe na Balkanu u kolovozu 1914. kotorsku, ali nije postigla cilj pa su se završile su uzmakom austro-ugarske voj- brodovi povukli na otvoreno more. Na ske iz Srbije. Istodobno se austro-ugar- to su Crnogorci pod vodstvom srpskih ska krstarica "Zenta" (Senta) upustila u časnika topovima s Lovćena bombardi- borbu s francuskom mornaricom koja rali Kotor, a borbe s njima vodile su se i je uplovila u Jadransko more. Potoplje- pokraj Bileće. Potkraj 1914. austro-ugar- na je nakon što je oštetila nekoliko bro- ski riječni brodovi pred Beogradom oči- dova, a preživjeli mornari prihvaćeni su stili su grad od srpske vojske prije nego na crnogorskoj obali ili na francuskim što su hrvatski domobrani ušli u srpsku brodovima. Srpska vojska početkom ruj- prijestolnicu na 66. godišnjicu stupanja na upala je u Srijem, koji je tada bio u Franje Josipa na prijestolje, ali je carska Hrvatskoj, ali je odatle ubrzo potisnuta i kraljevska vojska ubrzo ponovno po- natrag preko Save. Na srpsko bombar- tisnuta iz Srbije. Božić prve ratne godi- Položaj u Galiciji diranje Zemuna i Mitrovice uzvraćeno ne obilježile su žestoke borbe s Rusima je bombardiranjem Beograda, a zatim je u Galiciji, a u hrvatskoj pozadini upla- teljima poginulih vojnika. Mnoge ško- počela navala pojačanih austro-ugarskih ćivani su prvi ratni zajmovi i počelo se le pretvarane su u nestašici bolničkog snaga na srpske položaje na Drini pod prikupljati "zlato za željezo". n prostora u bolnice, a rad društava i po- litičkih stranaka bio je strogo nadziran ENG 100 years have passed since the outbreak of World War I, the first global and total war in i iznimno otežan. Neke novine prestale history. Many Croatians took part, suffered and died, fighting in the early years of the war as su izlaziti, dok su druge pokrenute, npr. conscripts of the Austrian-Hungarian army against the Serbians on the Drina River and against Ilustrovana ratna kronika, ali su vojne the Russians in the Carpathian region.

ISELJENIČKE VIJESTI PROMOCIJA KUHARICE ANE STRAŽIČIĆ RODRIGUEZ IZ NEW YORKA SAD - Da najukusnija jela dolaze komina Ane mljećke". Baš kako su iz srca najbolje nam ilustrira nova hrvatsku kuhinju stvarali i još uvijek dvojezična kuharica: "Iz komina Ane stvaraju više ili manje poznati profe- mljećke: Tradicionalna Hrvatska ku- sionalni kuhari i mnogobrojni ama- hinja iz Dubrovačkog kraja - From teri i Ane je svojom strašću prema the kitchen of Ane from Mljet: Tra- dalmatinskoj kuhinji tome pridonije- ditional Croatian Cousine from the la. Ona nam na sebi svojstven način region of Dubrovnik". približava lokalnu kuhinju stoljeći- Autorica, Ane Stražičić Rodriguez, ma stvaranu u pučanstvu koje je ži- proslavila je 1. srpnja u krugu obitelji vjelo i danas živi na tim prostorima. i mnogobrojnih prijatelja promoci- Iako danas na tržištu možemo pro- ju svoje knjige u restoranu Dubrov- naći na tisuće bogato ilustriranih nik u New Rochelleu u New Yorku. kuharica koje ljudi vole prelistava- Ane je rođena na otoku Mljetu, gdje ti, komentirati i diviti se bogatoj re- joj je odrastajući u ribarskoj obitelji cepturi, rijetko tko će neki od po- usađena ljubav prema kuhanju. Na- nuđenih recepata isprobati i uvrstiti kon dolaska u SAD potkraj 1980-ih u svoju privatnu arhivu "omiljenih udala se za profesionalnoga kuhara iz Portorika, Luisa Rodri- jela". Ane je učinila upravo to, zapisala je svoje najdraže re- gueza, s kojim ima dvoje djece - Alberta i Michelle. Upravo cepte te ih organizirala na način kako bi ih posluživala svo- su oni, hvalivši uvijek Aninu dalmatinsku "spizu" bili nadah- jim dragim gostima. Naknadno je arhivu omiljenih recepa- nuće koje ju je potaknulo da počne prikupljati autohtone ta obogatila fotografijama tih jednostavnih, ali jedinstvenih recepte iz voljenoga kraja. Otkrivanjem starih i stvaranjem jela, kao i fotografijama koje svjedoče o stoljetnoj tradiciji novih jela narodnoga kolorita rođena je ideja o kuharici "Iz uzgoja namirnica. (Irena Ozimec)

MATICA 50 srpanj/july 2014. www.matis.hr Od 1951. izlazi mjesečnik Hrvatske matice iseljenika Matičin Vremeplov Pronašli smo u Matici za mjesec srpanj godine… Priprema: Hrvoje Salopek

1961.Više od 2.000 rođaka, prijatelja i znanaca dočekalo je 18. lipnja na aerodromu Pleso kraj Zagreba više od 150 iseljenika koji su u organizaciji Hrvatske bratske zajednice stigli iz SAD-a.

1969.Kanadski "bombarder" Jure (George) Čuvalo, osmi sa svjetske ljestvice najboljih boksača teške kategorije, sin naših iseljenika iz Hercegovine, sletio je na zagrebački aerodrom. "Došao sam ovamo da posjetim Podboj kraj Mostara, mjesto u kojem je rođen moj otac, i Grljeviće, u kojima je rođena moja majka. Time ispunjavam najveću želju mojih roditelja", izjavio je pri dolasku Čuvalo.

2003.Pred turističku sezonu u promet su puštene nove dionice autocesta od Zagreba prema Splitu i prema Rijeci. Hrvatska je izgrađivala mrežu autoputova nevjerojatnom brzinom na čemu su joj pozavidjele i znatno bogatije zemlje. No, neki planovi se do danas nisu ostvarili kao npr. autocesta do Dubrovnika koja je, kako piše Matica, trebala biti dovršena 2007. godine.

MATICA srpanj/july 2014. 51 VIJESTI

BISKUP ANTUN ŠKVORČEVIĆ POHODIO HRVATE U RUMUNJSKOJ RUMUNJSKA - Požeški bi- je darovao jedan bosanski skup Antun Škvorčević u vjernik, donijevši je iz sje- pratnji kancelara Gorana verne Italije. U njega rado Lukića boravio je od 30. hodočaste i hrvatski vjer- lipnja do 3. srpnja u po- nici iz karaševskoga kraja. sjetu Hrvatima u Rumunj- Istoga dana biskup se vra- skoj. Pohodio je župu Lu- tio u karaševski kraj te je u pak, Karaševo i Klokotić. U predvečerje blagdana po- crkvi sv. Petra i Pavla u Rav- hoda Blažene Djevice Mari- niku, koji je u sastavu župe je u svetištu Marija Čiklova, Lupak, predvodio je 30. lip- gdje se čuva slika donesena nja euharistijsko slavlje. iz Bosne, predvodio euha- Koncelebriralo je desetak ristijsko slavlje za hrvatske od trinaest svećenika Hr- vjernike koji su u velikom vata u Temišvarskoj bisku- broju stigli pješice iz Lupa- piji među kojima i Nikola Lauš, bisku- kole Lauša posjetio Lupak, Klokotić i ka, Klokotića i Karaševa. Koncelebriralo pijski kancelar. Pozdrav biskupu uputio Karaševo gdje su ga primili župnici Ma- je desetak hrvatskih svećenika. je župnik Lupaka Marijan Tinjkul, izra- rijan Tinkjkul, Petar Dobra te Đuređ Ka- Na kraju slavlja biskup je sve hodo- zivši mu zahvalnost što je došao u po- tić. U pratnji kancelara Lauša biskup je časnike povjerio Isusovoj majci te za- hod Hrvatima koji su prije više od 600 1. srpnja posjetio svetište Marija Rad- hvalio hrvatskim svećenicima za požr- godina došli u svoju sadašnju postoj- na nedaleko od Temišvara, najpozna- tvovnost u služenju svome narodu, a binu. Pozdravu su se pridružila i djeca, tije marijansko hodočasničko mjesto u župniku Lupaka Marijanu Tinjkulu če- uručivši biskupu cvijeće. Rumunjskoj koje ima svoje početke u stitao je četrdesetu obljetnicu sveće- Biskup je zatim u pratnji kancelara Ni- djelovanju bosanskih franjevaca, a sliku ničkog ređenja. (Ika)

"OGULINSKI KRAJ U DOMOVINSKOM RATU" IVANA STRIŽIĆA OGULIN - Nakon više godina istraživačkoga rada ove godi- Kako je na predstavljanju knjige istaknuo dr. sc. Mile Bogo- ne predstavljeno je kapitalno djelo novije ogulinske povi- vić, povjesničar i gospićko-senjski biskup, Strižićev historio- jesti "Ogulinski kraj u Domovinskom grafski rad i napor nazvao je spašava- ratu" autora Ivana Strižića. njem povijesti jer se nade mnogih da Nakladnik ovoga monumentalnog će se padom komunističkog sustava djela s obzirom na sadržaj, teme koje moći razobličiti sve krivotvorine koje obrađuje i konačnu poruku je Ogra- je on proizvodio i da će se konačno nak Matice hrvatske Ogulin, urednik dobiti slika naše povijesti onakva ka- knjige u ime Grada Ogulina je Tone kva je bila - nisu ostvarile. Krajnje je Radočaj - dogradonačelnik, dok su re- vrijeme da se ispitaju još živući svje- cenzenti - dr. sc. Josip Jurčević i prof. doci i sva je sreća da nam se "ukazao" Božo Čubelić. Ivan Strižić i počeo skupljati materijal U prvoj knjizi na 1.174 stranice autor i saslušavati svjedoke. obrađuje razdoblje od 1971. godine Jedan od recenzenata dr. Josip Jur- i zabrane Matice hrvatske pa do voj- čević knjigu je nazvao spomenikom nog oslobađanja okupiranih dijelova za buduće generacije koja će čuvati Republike Hrvatske 1995. godine. U ogulinski identitet, dok je Tone Ra- drugoj knjizi na 950 stranica prezen- dočaj naveo kao središnja dva pita- tiraju se svi relevantni dokumenti od nja neistraženost Drugoga svjetskog slučaja komunističke represije preko rata i poraća u ogulinskome kraju, kao odluka demokratski izabranih vlasti, i teško rađanje ove knjige zbog teš- pa do vrijednih dokumenata neprija- kog dolaženja do važnih dokumena- teljskih formacija s okupiranog pod- ta. Sam autor Ivan Strižić poručio je ručja. U obje knjige nalazi se kazalo da će nas samo istina održati. (Zvon- spomenutih osoba i kazalo geograf- ko Ranogajec) skih pojmova.

MATICA 52 srpanj/july 2014. www.matis.hr GOVORIMO HRVATSKI

Prezreno nasljeđe hrvatskih preporoditelja Zvuči nevjerojatno, ali usporedno s hrvatskim državnim osamostaljenjem počelo se odbacivati djelo hrvatskih preporoditelja. Najprije se to počelo događati u Istri, zanemarivanjem nasljeđa hrvatskih istarskih preporoditelja (biskupa Jurja Dobrile, Matka Laginje i ostalih), a zatim se proširilo na različite dijelove Hrvatske

Piše: Sanja Vulić postupak Hrvatske zaklade za znanost, koja je raspisala natje- čaj za znanstvene projekte s izričitim zahtjevom da se prijave drugoj polovici lipnja u Zagrebu se održavao prilažu na engleskom jeziku, a riječ je o projektima i o zakla- Hrvatski iseljenički kongres, na kojem su se su- di sa sjedištem u Hrvatskoj te o financiranju iz hrvatskoga dr- sretali, upoznavali i izmjenjivali mišljenja hrvat- žavnoga proračuna. Na pojedinačnoj se pak razini normira- ski intelektualci s različitih kontinenata. Narav- ni hrvatski književni jezik počinje u potpunosti zamjenjivati no, bila je to i izvrsna prigoda za razmišljanje o mjesnim govorima. Neposredno prije Hrvatskoga iseljeničko- načinima osnaživanja ključnih čimbenika za čuvanje hrvat- ga kongresa u Istri se održavao jedan interdisciplinarni znan- Uskoga nacionalnoga identiteta, ponajprije u iseljeničkim za- stveni skup, na kojem se dogodilo da su dva sudionika držala jednicama, ali i općenito. U tom je duhu, u sekciji nazvanoj svoja znanstvena izlaganja na svojim mjesnim govorima – je- "Učiti hrvatski", Diana Stolac, profesorica sa Sveučilišta u Ri- dan na jednome otočkom govoru, a drugi na jednome istar- jeci, održala izlaganje "Je li moguće definirati identitet bez je- skome mjesnom govoru. Sudionica toga znanstvenoga skupa zika?". Njezin je odgovor bio niječan, a s tim su se složili i svi kojoj je rodni govor jedan naš šokački mjesni govor – nije ta ostali izlagači i slušači u toj sek- izlaganja razumjela. Čemu je to ciji. Tako na prvi pogled izgleda bilo potrebno? da je to pitanje u potpunosti ri- ješeno, barem u Hrvatskoj, i da NEZAMJENJIV HRVATSKI je riječ o temi o kojoj nije po- KNJIŽEVNI JEZIK trebno više raspravljati i pisati. Hrvatski preporoditelji u 19. Bilo bi izvrsno da je tako, ali na stoljeću i oni u rubnim dije- žalost hrvatska nam stvarnost lovima potkraj 19. i početkom uvijek nameće vraćanje toj temi. 20. stoljeća bili su u potpunosti svjesni svih tih opasnosti i sve- MJESNI GOVORI srdno nastojali u jačanju normi- POTPOMOGNUTI ranoga hrvatskoga književnoga SLENGOM jezika koji će u Hrvatskoj biti u Najprije smo posljednjih deset- službenoj uporabi - nezamjenjiv ljeća slušali različite športske bilo kojim stranim jezikom ili i estradne zvijezde i zvjezdice pojedinim hrvatskim mjesnim koje niti znaju niti žele naučiti normirani hrvatski književni govorom. Zahvalni hrvatski nastavnici naraštajima su vodili jezik pa se pri javnim istupima služe svojim mjesnim govo- školsku djecu na grobove hrvatskih preporoditelja. Od ma- rima potpomognutim slengom i sl. Mogli smo se tješiti da je lih se nogu učilo cijeniti promicatelje i zaštitnike normirano- uglavnom riječ o manje školovanom sloju pučanstva, premda ga književnoga jezika svih Hrvata, kao najvažnijega zaloga vrlo popularnom i obično vrlo imućnom. Na žalost, njihov su hrvatskoga nacionalnoga identiteta i hrvatskoga zajedništva. primjer sve više slijedili novinari i voditelji emisija u različi- Zvuči nevjerojatno, ali usporedno s hrvatskim državnim tim javnim glasilima, što ostavlja vrlo ružnu sliku o kulturnoj osamostaljenjem počelo se odbacivati njihovo djelo. Najpri- razini naroda u cjelini. je se to počelo događati u Istri, zanemarivanjem nasljeđa hr- U najnovije smo vrijeme svjedocima i neusporedivo opa- vatskih istarskih preporoditelja (biskupa Jurja Dobrile, Mat- snijih postupaka za hrvatski nacionalni identitet. Normirani ka Laginje i ostalih), a zatim se proširilo na različite dijelove književni jezik, kao najvažnija kohezijska sila svakoga naroda, Hrvatske. Nekima je sve bolje od normiranoga jezika koji se pa i hrvatskoga, počeo se potiskivati iz hrvatske znanosti i kul- zove hrvatski i na kojem svaki Hrvat razumije svakoga Hr- ture, i to na dva načina. S jedne ga se strane potiskuje engleskim, vata. Ne bude li više tako, ne treba biti posebice mudar da se za što je najbolniji primjer u javnosti već više puta spominjani shvati čemu to u konačnici vodi. n

MATICA srpanj/july 2014. 53 BROOKLYNSKE PRIČE JANKA DEURA - KRATKE PRIČE IZ KNJIGA "REFLEKSIJE U ZNATIŽELJNOM OKU” I "SUSRETNICI”

(NE)PLAN(OVI)

ali Zrinko se zabaci momenta još ljutom, Zrinku. Glumci su se mijenjali kao i radnje koje na slobodnu sjedali- - Slušaj, šupljoglavi munjelo, što sam su uvijek crpile korijenje iz praktično- cu ispod prazne kuke ja još momak, sve je to dio moga plana, ga života, i usporedbom se zagrijavale za meso umorno, kao sve je ovo dio moga plana - je 1’ me ču- do kulminacije. A ta kulminacija bi koji da je zemaljski ekvator ješ? Sve kod mene ide po planu, je 1’ ti to put došla u vidu psovke, verbalne prijet- obišao pješice. razumiš? Biznis i biznis; pa kuća doma na nje, šakom u nos (ali - ne prejakom da bi M- Eh, vidi ga kako se zabaci kao da otoku... ja dosada nisam imao vremena se tražila ambulantna kola za vožnju u ga vrag tira! - reče mesar Stipe držeći za cure. A - ne kao ti cure i samo cure i Hitnu pomoć), mrkim/zvjerskim pogle- paštarol u lijevoj ruci, a u desnoj raspo- opet cccure (tu Stipe iskrevelji svoje usne dom (od tih bi se mogla napraviti zrn- lovljeno janje. i obraze, da je toga momenta isplazio ca na krunicama...), izlaskom iz Stipine - I gore od vraga! - uzvrati mali Zrin- svoj nabrušeni crveni jezik, sličio bi ja- mesnice bez mesa, ili Stipinim izlaskom ko, pa se prisilno nakašlja, pogledavši Sti- njetu na kuki iza njegovih leđa). Pa ko- ispred mesnice s paštarolom u ruci; ili pu nekako mrko ispod obrva. načno Doris, tvoja apsolutna gospoda- jednostavno grohotnim smijehom i sr- - E, opet te je Doris izjurila iz kuće u rica tvojih dana i tvojih noći! - slasno i kanjem čašice "Starog graničara” u jed- kupovinu, ah - munjela? - oglasi se po- poslovno-ponosno uzvrati mesar Stipe nom dahu (rakija uvezena iz Domovi- novno Stipe spustivši i paštarol i janje malom Zrinku koji više nije pušio nego ne) u znak bratske pomirbe. I sve to u na šank pokriven protumasnim papi- žvakao cigaretu kao da je bila žvakaća znak iseljeničke spoznaje da treba odr- rom za zamotavanje mesa, pa prekriži guma. Njegove oči sad su izgledale kao žat svoj "identitet” pa kakav on bio da ruke kao da nema više što raditi, fiksi- da su se namjerno ukočile u nekom ne- bio. Ili - koji put - u vidu još žešće zavr- rajući malog Zrinka. određenom obrambeno/napadnom po- zlame, uzdaha, dubokog pogleda koji je - Bogam’ ako sam ja manit, nisi ni ti ložaju. Sekunde su znatiželjno žurile oko tjerao gusti mrak u tunelićima mozga, i puno pametan! - razdraži se mali Zrin- njegovoga nosa i odbijale se od njegovih koji su se vani manifestirali kroz totalnu ko obrambeno, pa upali cigaretu. Njego- ko plamen vatre usnih školjki. Stipi se za i praznu odsutnost. Dva svijeta su se uvi- ve oči su sad izgledale kao u Kineza dok fragmenat sekunde pomuti vid. Bio bi se jek lomila i sukobljavala u Stipinoj me- srče prevruću kokošju juhu. zakleo da je ispred sebe "vidio” neku za- snici: svijet iz nekog zacrtanog plana, i - Ah, je oženit Amerikanku, i to ta- japurenu životinjicu u vidu maloga bika, svijet predanosti svakodnevnoj inerciji mnoputu pa joj robovat, a nisi l’ ti mu- ili ovećega ovna koji je spreman u trku - bez plana i bez volje za njega. njela? – otrese se Stipe kao na osob- ubosti ga u visini koljena i svalit na pod, Poslije malo duže stanke dođe red nu uvredu - teško je i s našom doć’ na a onda mu instinktivno podarit jednu u na malog Zrinka za revanš. I dok je Sti- kraj, a kamol’ s Amerikankom? A di ti njegova široka nabijena leđa s oba roga... pe rezao/sjekao meso po Zrinkovoj naje bila pamet? U Stipinoj mesnici na Broadwayu i rudžbi, odluči on produžiti prepirku s - A, ti stari mudonja? - preša s’ 40-u 41-oj ulici u Astoriji bilo je dosta živo mesarom Stipom, sad kad je nutarnja pa si još sam! Što mi ti znaš o ženama? i užurbano te subote. Ostale mušteri- plima sukoba donekle splasnula. - odvrati mali Zrinko ljutito gledajući je već su bile navikle na ovakvu i slične - Sve j´ to lipo, Stipe, da ti imaš doma Stipu pravo u oči. prepirke. Male dramice i tragikomedi- kuću i ovdje dobri biznis - al’ s kim ćeš Stipe se malko zamisli. Prozove dru- je često su se odvijale u Stipinoj mesni- ih dijeliti? Ah? S paucima po ćoškovima gu mušteriju, neku srednjih godina gos- ci, koja je bila poprimila uloge nesluž- tvoje kuće? - neobično spreman uskoči pođu s perfektno vertikalnom pundžom bene općeljudske pozornice. Predstave mali Zrinko u potajno pripremljen pro- koja je mirisala na neki ugodni, najvje- se nisu naplaćivale. Ulaz u "Stipino ka- tunapad uzburkavši opet onu maločas rojatnije skupocjeni parfem te joj se lju- zalište” bio je uvijek slobodan svi- splasnjenu plimu ljudske agresivnosti. bazno nakloni u znak poslovne zahval- ma onima koji vole jesti svje- Nepromijenjeni Stipe također na- nosti. Poslije tog okrenu se opet, toga že meso i dobro ga platit. stavi po nepromijenjenoj

MATICA 54 srpanj/july 2014. nutarnjoj bujici: ćoškove, -de facto- idući u lov na pau- noći - da vidi tko tu sumanito i u napa- - Eh, šupljo-glavonja, kad baš ‘oćeš kove - samo da ne bi mali Zrinko bio u du ludosti pali i gasi svjetla i lovi pauke, znat - sve je u mom planu! Ona je dio pravu sa svojim proroštvom. i hvata se paštarola donesenoga iz New moga plana. Ako pitaš tko je ona? - ona Jest - bila je tu Marija, oličenje žen- Yorka kao usputni suvenir jednoga živo- Marija! Ona me vjerno čeka. Dogodine. ske ljepote u stasu i pasu, potencijalni ta koji se bio zalijepio za detalje svoga Prodajem sve i odo ja k Mariji u moju muški ponos u svakom muškarčevom plana, a koji sada pomalo isparava kao ganjc-novu kuću, i onda kako srića po- glasu... Ali, ništa nije dolazilo od Mari- ljepilo na starom biljegu (marki) avion- služi. A ti, glavonja, ostani s Doris i po- je, Marije nerotkinje; Marije koja je bila ske omotnice poslane Mariji pred 10 go- služuj sada nju, a kasnije male mulatiće, glavna karika na lancu Stipinoga plana. dina iz Astorije (NY) - bačenom u po- ako ih uspiješ ikad skupt? Plan... plan... planovi - sve treba ići po štanski sandučić ispred Stipine mesnice. Bile su to zadnje riječi prepirke iz- planu (!). Dosada sam već trebao imati 2 A s obzirom na vremenske razlike među mesara Stipe i malog Zrinka. Sti- sina ili kćerke! - Stipe je gunđao iscrpljen između Stipinog otoka i bivšeg boravi- pe je prodao biznis i vratio se k Mari- kao u ludilu dok se sav znojan budio iz šta Astorije - skoro u isto vrijeme dok je ji i svojoj kući na otok, zadovoljan da je dubokoga sna. A - onda bi tražio metlu Stipe vrludao svojim praznim sobama - sve išlo po planu. i išao u lov na pauke po svojim praznim mali Zrinko, otac u Astoriji, kupovao je Marija je također pokazivala znakove sobama gaseći i paleći pozlaćene šande- životne namirnice za petero svojih mali- zadovoljstva. To zadovoljstvo je dolazilo lire u tobolcu noći. Ne bi često ni odolio šana poslije teškog i prljavog posla u au- iz panorame njezinog vidika: ogromna da opet proba "ono” s Marijom, budeći tomehaničarskoj radionici. Vonjao je on dvokatnica s velikom terasom, te trostru- je pospanu, jer nadao se da svaki novi na naftu i benzin i automobilske gume. kom garažom; milionerska kuća prva pokušaj urodi plodom? U svakoj sobi I stalno je slijedio listu namirnica (kao do mora.. Iz glavne spavaće sobe pucao i u svakom njegovom pokretu odzva- i Stipe svoj plan) što mu je tamnoputa je pogled na široku Jadransku pučinu. njale su riječi maloga Zrinka, glavonje Doris bila pripremila vrludajući po toj Općenito, tu se čovjekova misao punila iz New Yorka. Njihova rezonancija re- samoposluzi i rasipljući taj vonj na sve božjom svemogućnosti... zala je mozak i Stipinu dušu. A Stipe bi čega se dotakne na podove, duge poli- - Miljonski pogled, moja Marija! Uži- se ponovno hvatao svoga paštarola - ne ce i sve vrste svih mogućih namirnica. I vaj u njemu! - podsjećao je Stipe Mariju da siječe janje nego riječi koje ga bole - kad bi mali Zrinko otvarao svoju lisni- na svoj materijalni uspjeh. da vidi kako iz njih "teče” topla krv. Krv cu da plati za te iste namirnice, javljalo Marija bi se umjetno nasmiješila, kao predznak bola, tegobe, patnje... da rasije- bi mu se onih 5 mališana sa zamazane da je taj smiješak kupila negdje u trgovi- če usnice koje su ih izgovarale. Da pros- fotografije svaki put upitno? Kao da su ni zlata... Baš kao i one mušterije u bivšoj pe m...k koji ih je sricao. I sve to da spa- svaki put htjeli provjeriti je 1’ mali Zrin- mesnici na Broadwayu! - mislio je Stipe. si svoj životni plan... i dočepa se toliko ko zaista njihov otac. Nešto je u tom osmijehu nedostaja- željenoga duševnoga mira. Mali Zrinko je radio to isto na svoj lo. Nešto je u Marijinom smiješku bilo A zagonetna Jadranska pučina bez- način. On ih je gledao, promatrao, ana- skriveno. Osjetio bi to Stipe kroz sum- brižno se ljeskala tu ispred njegove ogro- lizirao, smiješio se, prisjećao se; koji put nju; i duga, teška ruka šutnje prekrila mne vile. Ta pučina je bila bez boje, bez bi se i malo namrštio; a onda odmah na- bi njegova usta i spriječila ga da govori. glasa, bez namjere, bez ikakve želje. Hlad- smiješio... Uzimao je svoje namirnice i Zrinkove riječi iz New Yorka su ga tje- nokrvna i neutralna. Dozlaboga bezo- vraćao bi se opet u svoj neplanirani ži- rale kao razljućene osi: S kim ćeš sve to sjećajna kao maćeha; i lijena da zaviri u vot, stazama neprovjerene životne iner- podijelit? S paucima?! Stipino srce i praznu dušu. Čak i preli- cije – svojoj ljubavi - tamnoputoj Doris. Stipe bi obvezno, svaki dan metlom jena da poviri kroz trokrilne pro- išao kroz svoju vilu i kontrolirao zore Stipine kuće u tajnovitoj U Brooklynu 27. srpnja 1997.

MATICA srpanj/july 2014. 55 C R O r A m a

Srednjovjekovne borbe u Trogiru Dok se u dalekome Brazilu nacije bore za titulu svjetskoga prvaka u nogo- metu, u Trogiru su se održavale nešto drukčije bitke naroda - one s mačevima i kopljima. Riječ je o petome po redu svjetskom prvenstvu u povijesnoj sred- njovjekovnoj bitci, popularnoj Battle of Nations, koja je oko kule Kamerlengo predstavila atraktivne scene srednjo- vjekovnih borbi i to u režiji više od 25 nacija s pet kontinenata.

Uživanje u hrani i piću 65 metara iznad Zagreba Međunarodni projekt "Dinner in the sky", koji se trenutno održava u 45 zemalja diljem svijeta, krenuo je s pred- stavljanjem i u Hrvatskoj. Na otvorenju su nazočili ministar turizma Darko Lorencin, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić te predstavnici Turističke zajednice grada Zagreba i Gradskog poglavarstva. Na stolu koji je podi- gnut na visinu od 65 metara iznad tla uživali su u pano- ramskom pogledu na Zagreb i u maštovitim menijima hotela The Westin Zagreb.

18. međunarodni ulični festival Cest is d' best Program 18. međunarodnoga uličnog festivala Cest is d' best svoju punoljetnost obilježio je sedmodnevnim "tulumom" diljem Zagreba. Na prostoru Arena centra, Strossmayerova šetališta, Trga bana Josipa Jelačića, Trga Petra Preradovića, Zrinjevca, u Tkalčićevoj, Gajevoj i Bogovićevoj ulici svakoga dana posjetitelje i prolaznike zabavljali su mnogobrojni performeri, glazbenici, likovni, scenski i plesni umjetnici iz petnaestak zemalja svijeta. Održan je i plesni program "Tango pod zvijezdama".

MATICA 56 srpanj/july 2014. www.matis.hr Međunarodni festivali vatrometa na Bundeku Više od 50.000 ljudi uživalo je u tri dana spektakularnoga vatrometa, bogato- me glazbenom programu i zabavi koji su obilježili 14. međunarodni festival vatrometa na Bundeku. Na ovogodišnjem festivalu više od 50.000 posjetite- lja uživalo je u natjecanju ekipa iz Francuske, Belgije i Hrvatske, a ispaljeno je više od 35.000 projektila koji su bili spojeni s više od 10 kilometara žice. Na ovogodišnjem festivalu prodano je više od 3.300 lanterni te je od svake prodane odvojeno pet kuna i tako prikupljeno više od 16.500 kuna za po- moć udrugama "Krijesnica" i "Veliko srce malom srcu".

Zagrebačko sveučilište dobilo 430 novih doktora znanosti i umjetnosti Novih 430 doktora znanosti i umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu na svečanosti u Hrvatskome narodnom kaza- lištu (HNK) promovirao je rektor Sveučilišta Aleksa Bje- liš. U skladu s protokolom, kandidati su bili odjeveni u svečane odore - toge i akademske kape - te su od zgrade Sveučilišta u Zagrebu do zgrade HNK došli u povor- ci. Ka zgradi HNK desetak minuta kasnije uputila se i povorka prorektora i dekana predvođena rektorom Bje- lišem. Svečanost promocija započela je intoniranjem hi- Biograd okupirali vozači mne, nakon čega je uslijedilo obraćanje rektora Bjeliša. Harley Davidsona Zaljubljenici u vrhunske motore i vlasnici najpoznatijega motorističkog brenda Harleya Davidsona ponovno su, nakon dvije godine, okupirali Biograd na Moru. Tisuće moto- cikala i vozača iz cijelog svijeta uživali su uz puno glazbe, zabave, plesa, hrane i, kako su nam rekli, malo pića na 23. Harley-Davidson Owners Group Rallyju, jednom od najve- ćih motociklističkih događaja u Europi. Riječ je o jednoj od TOP manifestacija koje se ove godine održavaju u Hrvatskoj.

MATICA srpanj/july 2014. 57 ZAGREB: DODIJELJENE 21. DISKOGRAFSKE NAGRADE PORIN Četiri Porina za album Olivera Dragojevića "Tišina mora"

Marku Perkoviću Thompsonu i skladbi "Samo je ljubav tajna dvaju svjetova" pripao je vrijedan Porin za hit godine, za koji se moglo glasovati teleglasovanjem, SMS-om i preko web stranice Porina

Među mnogobrojnim novim mladim i kvalitetnim glazbenicima koji su se istaknuli u prethodnoj godini slavio je Silente koji će u Dubrovnik odnijeti debitantski Porin za novog izvođača godine zasluženog skladbama sa svog pr- vijenca "Lovac na čudesa". Značajne Porine u žanrovskim kategorijama dobili su Vinko Coce za album "Morska svitanja" kao najbolji album zabavne glazbe, Pipschips & videoclips i album "Walt" koji je najbolji album rock glazbe, Vatra s albumom "VT" za najbolji Massimo Savić i Predrag Martinjak Peggy album alternativne glazbe, dok je najbolji album klupske glazbe pripao Elementa- Tekst: Uredništvo Snimka: Hina lu za album "U redu je", na kojem su sudjelovali i kao izvođač i kao producent. zagrebačkome Hypo cen- Uz Porina za životno djelo ni ove go- tru dodijeljene su 21. dis- dine nimalo ne posustaje Radojka Šver- kografske nagrade Porin. ko kojoj je pripao i Porin za najbolju Davor Gobac - Psihomodo Pop Četiri Porina dobio je žensku vokalnu izvedbu skladbe "Do- album Olivera Dragojevi- dirni mi srce". ća "Tišina mora", i to onaj glavni u ka- Dva Porina dobili su Psihomodo pop Dva Porina dodijeljena su i za al- Utegoriji album godine te još za najbolji za skladbu "Donna" (najbolja izvedba bum "Blues for you - tribute to Buha" pop album, najbolju produkciju i najbo- grupe s vokalom, najbolji video broj). koji je pobijedio u kategorijama najbolju snimku. Massimo se može pohvaliti Po dva Porina dobili su i Majke za naj- lji album blues glazbe i najbolji album s s tri Porina, za pjesmu godine i najbo- bolji koncertni album i video program raznim izvođačima. lju mušku vokalnu izvedbu (za sklad- "Majke u Tvornici", Vokalisti Salone za Quasarr i Josipa Lisac zaslužili su Po- bu "Suze nam stale na put"), a njegove najbolji klapski album i klapsku sklad- rina za najbolju vokalnu suradnju koju su izvedbe dobile su Porina i u kategoriji bu "Testamentum". I ovaj put dva Pori- ostvarili u skladbi "Ljubav", dok su Naj- najbolji kompilacijski album. na dobio je Lado za najbolju folklornu bolji hrvatski tamburaši pobijedili u ka- Marku Perkoviću Thompsonu i pjesmu i izvedbu, a toliko su ih dobili i tegoriji najbolji album tamburaške glaz- skladbi "Samo je ljubav tajna dvaju svje- Igor Geržina za najbolji instrumentalni be. Aljoša Šerić i Tomislav Šušak dobili tova" pripao je vrijedan Porin za hit go- album "One click world" i najbolju in- su Porina za najbolji aranžman na sin- dine, za koji se moglo glasovati telegla- strumentalnu izvedbu te Elvis Stanić za glu Pavela "Čuvaj me". sovanjem, SMS-om i preko web stranice najbolju produkciju i snimku na Olive- Od diskografa prednjače Croatia Re- Porina. rovu albumu. cords s 12 Porina i Aquarius Records s 10 Porina, a slijede ih Menart s 5, Dallas n Diskografska nagrada Porin je strukovna nagrada čije biračko tijelo čine profesionalni Records s 4 te Scardona s 3 Porina. glazbenici, skladatelji, glazbeni urednici, glazbeni producenti, aranžeri, ton majstori, glazbeni pisci i kritičari. Idejni začetnici i pokretači nagrade su diskograf Veljko Des- ENG Zagreb’s Hypo Centre was the venue for the 21st Porin music awards ceremony. Four pot, skladatelj Zrinko Tutić i novinar Dražen Vrdoljak, a utemeljitelji Hrvatsko društvo Porin awards went to Oliver Dragojević’s al- skladatelja, Hrvatska glazbena unija, Hrvatska radiotelevizija i Hrvatska diskografska bum Tišina mora (Silence of the Sea), for album udruga. Simbol nagrade je stakleni kipić autora Ivice Propadala. of the year, best op album, best production and best recording.

MATICA 58 srpanj/july 2014. www.matis.hr INTERVJU: FRANJO PAVIĆ, SPORTSKI DIREKTOR HRVATSKIH SVJETSKIH IGARA "Mlado izvandomovinstvo je veliki promotor Hrvatske u svijetu"

"HSI su osjećaj radosti, ponosa, zajedništva. Teško je taj osjećaj preliti u riječi, no oni koji su došli na Hrvatske svjetske igre svakako će svjedočiti o čarima Igara koje riječi ne mogu opisati", naglasio je Franjo Pavić

Razgovarala: Željka Lešić

eposredno pred Hrvatske svjetske igre (HSI), veliku sportsku svetkovinu koja će se od 21. do 26. srpnja održavati u Zagrebu, za re- viju Matica razgovarali smo s Franjom NPavićem, sportskim direktorom HSI-ja. Jer, tko je bolji sugovornik od Pavića koji je u projektu Igara od samoga početka i koji je sudjelovao u rađanju ove sportske manifestacije kojom želimo povezati iseljenu i domovinsku mladost.

Molim Vas, predstavite se našim čitateljima. - Rođen sam 1960. godine u lijepoj Franjo Pavić Podravini, u virovitičkom okrugu gdje ima puno šuma, polja i dobrih ljudi. telji tamo našli kvalitetne uvjete za rad mojem iskustvu je zanimljiva jer izvrši- Kada ste otišli u Njemačku i razlozi i život. Tamo sam završio fakultet stro- telju omogućava dodir sa svim projek- odlaska? jarstva i počeo raditi kao diplomirani tima koji se u samoj udruzi pokrenu te - U Njemačku sam otišao s roditelji- inženjer. U toj struci sam i danas, imam isto tako i vanjski kontakt s partnerima ma još davne 1970. godine jer su rodi- svoj inženjerski ured i na tom polju su- i simpatizerima naše ideje jačanja hrvat- rađujem i s hrvatskim poduzetnicima. skoga korpusa zajedničkim druženjem na kulturnom, znanstvenom i gospo- Budući da ste aktivan član HSK, darskom polju. koju funkciju sada obnašate i koje ste sve funkcije obnašali? Na Najveći projekt HSK su Hrvatske kojim ste većim projektima radili svjetske igre u koje ste uključeni te imate li neke nove projekte u od samog početka. Koje ste planu? funkcije obnašali na prvim i - Aktivan sam u Hrvatskome svjet- drugim Hrvatskim svjetskim skom kongresu, toj velikoj udruzi izvan- igrama? domovinskih Hrvata od 2004. godine. Tu - Bila mi je čast biti zamjenik biv- sam se angažirao najviše na humanitar- šeg ravnatelja HSI-ja, našega vrlog Jure nim i sportskim projektima obnašajući Strike iz Zadra, osobe koja je glavni po- Franjo u Uredu HSI s voditeljicom Ureda funkcije glavnoga tajnika u tri manda- kretač ovoga hvalevrijednog projekta Željkom Lešić i suradnicom Ivonom Đuričković ta. Ta funkcija glavnoga tajnika prema koji se ove godine rađa treći put. Dakle,

MATICA srpanj/july 2014. 59 žavanja domovine i izvandomovinstva Tu je riječ i o Hrvatima koji u trećoj ili četvrtoj generaciji preko sportskog druženja. Poznato je da žive u navedenim zemljama, a neki od njih skoro uopće sport gradi mostove i stvara veze koje ni- ne govore hrvatskim jezikom i njima se moramo obraćati kakva sila ovoga svijeta ne može uruši- na njihovome materinskom jeziku, npr. španjolskome, ti. Ima li ljepšeg nego biti dio tog tima? engleskome, francuskome… Jeste li zadovoljni učinjenim pripremama za ovaj veliki sportski bio sam zamjenik ravnatelja Igra 2006. skoro uopće ne govore hrvatskim jezi- događaj u Zagrebu? i 2010. godine kada su održane u gradu kom i njima se moramo obraćati na nji- - Zadovoljni smo jer smo svjesni da Zadru, biseru hrvatskoga Jadrana. hovome materinskom jeziku, npr. špa- se ne mogu osigurati jednaki uvjeti za njolskome, engleskome, francuskome. sve zemlje koje će poslati svoje sportaše Budući da ste sportski direktor U nadležnosti sportskoga direktora je, na natjecanje. Svaka zemlja ima u različi- trećih Igara, recite nam koje zajedno s ravnateljem Igara koji je prva to vrijeme školske ili studentske prazni- obveze i dužnosti imate u osoba u timu, voditi pregovore za osigu- ke, ima različitu financijsku perspektivu, projektu? ranje sportskih terena, sudaca, opreme, ima različite uvjete rada i ponašanja pa - Sportski direktor možda je zvučno smještaja za sportaše, usklađivati razne su i očekivanja sportaša različita. Neki ime, no iza sebe skriva niz sitnih i kru- želje i željice naših sportaša i dogovara- sportaši voljeli bi biti u jednom kampu pnih zadataka koji su potrebni kako bi nje svih drugih uvjeta koji se događaju za sa šatorom, gitarom i slično, dok bi dru- takav veliki projekt kao što su Hrvatske vrijeme održavanja Igara. Tu je još i tra- gi željeli imati smještaj u hotelu s četiri svjetske igre, popularno nazvane "Cro- ženje sponzora jer smo mi dobrotvorna zvjezdice, klimom i Internetom. Umjet- limpijada", ponovno uspjele. To znači volonterska udruga te prezentacija toga nost je sve to ujediniti i svima udovoljiti, da se ponajprije treba instalirati jedna sportskoga jedinstvenog događanja svim no posljednje Igre su pokazale da je srce djelotvorna komunikacijska mreža iz- državnim i društvenim tijelima u Zagre- najvažniji faktor i tu se može reći da je među samoga organizacijskog tima i bu. No, svi bismo bili manje efektivni da uistinu zaživio moto naših igara "Jedan svih mogućih interesenata, dakle spor- nije uz nas i cijeli tim volontera koji iz narod – jedno srce". Neki sportaši ovaj taša koji se nalaze rasijani po svim kon- naše centrale u Hrvatskoj matici iselje- put neće sudjelovati na Igrama jer su u tinentima ovoga našega globusa. Argen- nika energično i uspješno odrađuju svo- to vrijeme još u školi ili polažu ispite na tina, Amerika, Brazil, Kanada, Australija, je zadatke, svaki prema svojim moguć- svojim sveučilištima, no oni su zasigurno Novi Zeland, Južna Afrika, naša Europa, nostima i sposobnostima. Uvijek treba ponovno s nama na sljedećim Igrama! da ne nabrajam dalje gdje sve žive naši napomenuti veličinu cjelokupne orga- dragi Hrvati do kojih naše Ministarstvo nizacije ovoga našeg projekta za koji bi Koliko očekujete natjecatelja iz vanjskih poslova ne može uvijek dopri- zasigurno profesionalne institucije, kao svijeta? jeti, a mi već dugi niz godina njegujemo na primjer sportski ili olimpijski savezi, - Očekujemo ukupno 800 sportaša te hrvatske veze. Tu je riječ o Hrvatima potrošili silno ljudstvo profesionalaca i što iz domicilne Hrvatske što iz svijeta. koji u trećoj ili četvrtoj generaciji žive veliki novac. Mi to nadoknađujemo ža- Uz njihovu obiteljsku pratnju i prijatelje u navedenim zemljama, a neki od njih rom i ljubavlju za ovu divnu stvar zbli- računamo na više od 3.000 osoba koje će zbog toga sportskog događaja doći u Zagreb onako kao što su to učinili već 2006. i 2010. godine. Svi će oni kada se vrate u svoje domicilne zemlje biti am- basadori svega dobroga što su doživje- li tom prigodom u Zagrebu. To je puno veći broj ambasadora od onog kojim raspolaže hrvatska diplomacija. Među- sobno umrežavanje, popularno nazvano

Očekujemo ukupno 800 sportaša što iz domicilne Hrvatske što iz svijeta. Uz njihovu obiteljsku pratnju i prijatelje računamo na više od 3.000 osoba koje će zbog toga sportskog

Pavić s Lynn Jelich i Gordanom Jandrokovićem (Zadar, 2010.) događaja doći u Zagreb.

MATICA 60 srpanj/july 2014. www.matis.hr Naša Kuhinja

Priprema: Marija Hećimović Savijača sa šljivama S ekipom Argentine na Igrama u Zadru 2010.

"networking", jedan je od ključeva za bolju budućnost hrvatskoga društva i hrvatskoga korpusa, na tome treba kontinuira- no raditi, što je primarna zadaća našega Hrvatskoga svjetskog kongresa od samog osnutka još daleke 1993. godine.

Jeste li zadovoljni suradnjom s Hrvatskim olimpijskim odborom i Hrvatskim sportskim savezima odnosno s Vrijeme pripreme: pokroviteljima HSI-ja? - Suradnja s HOO i drugim sportskim savezima je vrlo do- 75 min bra. Svi oni pomažu u sklopu svojih mogućnosti, svi su prepo- znali da su Igre i jedan promocijski dobitak preko kojeg mogu stupiti u vezu s onim sportašima za koje do sada nisu znali Došlo nam je ljeto, a uskoro će biti i šljiva pa bi bilo dobro ili nisu mogli preko svojih mreža doći do njih. Veliku pomoć napraviti savijaču prema ovome jednostavnom receptu. imamo od Hrvatske matice iseljenika kao suorganizatora, koja Razvlačenje tijesta predstavlja problem mladim domaćicama, je dala ured i djelatnike. Jako dobra suradnja postoji s Gra- ali jednom se mora početi. Neka to bude s ovom vrlo ukusnom dom Zagreb koji će nam osigurati sportske terene, omogućiti savijačom gdje će posebna kombinacija okusa šljiva s rumom korištenje gradskoga prijevoza i omogućiti sudionicima ulaz u muzeje i druge kulturne institucije. Državni ured za Hrvate i cimetom nadomjestiti eventualne nedostatke tijesta. izvan RH također nas podržava tako da smo svi u timu sretni da je sada na široj državnoj razini prepoznata ta vizionarska SASTOJCI zamisao našeg kongresa - spojiti Hrvate čitavog svijeta preko Tijesto sportskog i kulturnog druženja. 300 g brašna za tanka tijesta 0,3 dcl ulja 5 g soli Što za Vas znače Hrvatske svjetske igre i što biste 2 dcl vode (mlake) poručili mladom izvandomovinstvu diljem svijeta? Nadjev - Igre su osjećaj radosti, ponosa, zajedništva. Teško je taj 800 g šljiva 60 g krušnih mrvica osjećaj preliti u riječi, no oni koji su došli na Igre svakako će 0,3 dcl ruma svjedočiti o čarima Igara koje riječi ne mogu opisati. Mlado 100 g maslaca izvandomovinstvo je pametno i hrabro, pozivam ga na šire- 100 g šećera nje pozitivnog duha među svojim rodom te na aktivno sudje- Cimet lovanje u projektu zbližavanja domovine i izvandomovinstva koje može biti ne samo na sportskoj razini, nego i na kultur- PRIPREMA Umijesiti čvrsto i glatko tijesto, premazati ga noj i gospodarskoj. Uvjeren sam da će se iz toga roditi veli- uljem i pokriti te pustiti da odstoji 30-ak minuta. Odležano ki dobitak za hrvatsku stvar i to izmjenom kulture, jačanjem tijesto tanko razvući i pustiti da se malo posuši, odrezati gospodarstva, stvaranjem jedinstvenoga hrvatskog korpusa. zadebljane krajeve i poprskati rastopljenim maslacem. U ovoj buci globaliziranoga svijeta to je veliki izazov ne samo Na ¾ površine tijesta posložiti očišćene šljive narezane na za hrvatski narod, već i za sve druge narode. Mlado izvando- četvrtine. Posuti šećerom i mrvicama, poprskati rumom i movinstvo – dobro nam došli na Hrvatske svjetske igre u Za- posuti cimetom te zarolati. Savijaču peći u plehu premazanom grebu 2014. godine! n maslacem na 180 - 200 C oko 25 minuta. Pečenu i malo ohlađenu savijaču posuti šećerom u prahu i narezati na 16 jednakih komada. ENG Matica magazine spoke with Franjo Pavić, sports director of the upcoming Croatian World Games, an athletic festival hosted by Zagreb from July 21st through 26th.

MATICA srpanj/july 2014. 61 Službeni vodič Hrvatskih svjetskih igara - Zagreb 2014. www.igre-zagreb2014.com

Službeni vodič Hrvatskih svjetskih igara - Zagreb 2014. www.igre-zagreb2014.com

RASPORED NATJECANJA TREĆIH HRVATSKIH SVJETSKIH IGARA SVESVEČANOČANO U mimohoduU mimohodu nastupaju nastupaju svi svi sportaši, sportaši, 750 750 natjecatelja natjecatelja iz iz 25 25 zemalja.Zagreb,zemalja. 2014.

SPORT OTVOTVARANJEARANJEVRIJEME LadoMJESTOLado ADRESA Nogomet 22.-24.07. ZagreBello Veslačka bb AnaAna Rucner Rucner RukometHRVHRVATSKIHATSKIH23.07. Kutija šibica Veprinačka 16 Košarka 22.-24.07. MarkKDMarko Dražen Perko Perko vićPetrovićović Thompson Thompson Savska 30 Odbojka 22.-24.07. Dom odbojke Mladost Jarunska cesta 5 SVJETSKIHSVJETSKIH IGARA IGARA SinoSinovi rviavnice ravnice Tenis 22.-23.07. Teniski centar Mladost Jarunska cesta 5 Stolni tenis 23.07. EthnotineDvoranaEthnotine L. Ratković Mladost Jarunska cesta 5 CROCROAATIANTIAN Plivanje 24.07. Bazen Mladost Jarunska cesta 5 Trg bana Josipa KravatKravat puk pukovnijaovnija AtletikaTrg bana Josipa25.07. Bundek Bundek WWORLDORLD Odbojka na pijeskuJelačića Jelačića22.-24.07. L.I.PJarunL.I.P.E .E Aleja M. Ljubeka 29 Boćanje 22.-24.07. SCBarbar Španskoa Otman Slavka Batušića 1 Barbara Otman Judo 22. i 23.07. Dvorana Sutinska vrela Podsusedski trg 14B

2 0 1 4 Ponedjeljak, 21. Zagrebačke mažoretkinje GAMES 2 0 1 4 Ponedjeljak,Taekwondo 22. 21.i 23.07. Dvorana Sutinska vrela Podsusedski trg 14B Zagrebačke mažoretkinje GAMESZagreb, 21. do 26. srpnja srpnja 2014., Zagreb, 21. do 26. srpnja Karate srpnja 2014.,24.07. DomHostese sportova u etno kreacijama (inspiTrgrirane K. Ćosića hrvatsk 11om Hostese u etno kreacijama (inspirirane hrvatskom Zagreb, July 21-26 21,00 sat nematerijalnom baštinom: alkari, licitari, čipka... ) Zagreb, July 21-26 21,00 sat nematerijalnom baštinom: alkari, licitari, čipka... ) Službeni vodič Hrvatskih svjetskih igara - Zagreb 2014. www.igre-zagreb2014.com

eb2014.com Ponedjeljak, 21. srpnja 2014. e-zagr RASPORED CROATIAN RASPORED .igr NATJECANJA POPRATNIH Sveta misa za sve sudonike Igara u Zagrebačkoj katedrali, 19,30 sati www TREĆIH WORLD DOGAĐANJA (misu predvodi mons. Mijo Gorski, pomoćni biskup zagrebački) HRVATSKIH GAMES 2 0 1 4 Svečano otvarenje: Trg bana Josipa Jelačića, 21,00 sat SVJETSKIH IGARA Zagreb, 21. do 26. srpnja Zagreb, July 21-26 Zagreb, 2014. Večera za uzvanike – Hotel Dubrovnik s početkom u 22,00 sata

Večer dobrodošlice, Matis i Hrvatska matica iseljenika, Trg Stjepana Radića 3, 23,00 sata RASPORED POPRATNIH DOGAĐANJA Utorak, 22. srpnja 2014. 14. Susreti pjesnika hrvatske izvandomovinske lirike, Hotel Dubrovnik, 20,00 Ponedjeljak, 21. srpnja 2014. sati

Sveta misa za sve sudionike Igara u Zagrebačkoj katedrali, 19:30 sati Slavonska noć, Roko Akademija, 22,00 sata SPORT VRIJEME(misu predvodiMJEST mons.O Mijo Gorski, pomoćniADRES biskupA zagrebački) Svečano otvaranje: Trg bana Josipa Jelačića, 21:00 sat eb 2014. Srijeda, 23. srpnja 2014. Nogomet 22.-24.07. ZagreBello Veslačka bb a - Zagr Hrvatska kuća – posjet članova HIL-e i gostiju projektu "Materina priča" uz Večera za uzvanike - Hotel Dubrovnik s početkom u 22:00 sata degustaciju hrvatskih vina i sira - polazak prema Hrvatskoj kući je ispred Rukomet 23.07. Kutija šibica Veprinačka 16 Večer dobrodošlice, Matis i Hrvatska matica iseljenika, Trg Stjepana Radića 3., Hotela Dubrovnik u 18,30 sati Službeni vodič Hrvatskih svjetskih igar Košarka 22.-24.07.23:00 sataKD Dražen Petrović Savska 30 Hotel Dubrovnik – 14. Susret pjesnika hrvatske izvandomovinske lirike, 20,00 Odbojka 22.-24.07. Dom odbojke Mladost Jarunska cesta 5 sati Utorak, 22. srpnja 2014. Tenis 22.-23.07. Teniski centar Mladost Jarunska cesta 5 Zagorska noć, Roko Akademija, 22,00 sata 14. Susreti pjesnika hrvatske Izvandomovinske lirike, Hotel Dubrovnik, 20:00 sati Stolni tenis 23.07. Dvorana L. Ratković Jarunska cesta 5 Četvrtak, 24. srpnja 2014. Slavonska noć, Roko Akademija, 22:00 sata Klanjamo se Gradu heroju – posjet sudionika Susreta pjesnika i gostiju Mladost Vukovaru U mimohodu nastupaju svi sportaši, 750 natjecatelja iz 25 Plivanje 24.07. Bazen Mladost Jarunska cesta 5 Srijeda, 23. srpnja 2014. Dalmatinska noć, Roko Akademija, 22,00 sata zemalja. Hrvatska kuća - posjet članova HIL-e i gostiju projektu “Materina priča” uz degustaciju Atletika 25.07. Bundek Bundek Lado hrvatskih vina i sira - polazak prema Hrvatskoj kući je ispred Hotela Dubrovnik u Petak, 25. srpnja 2014. SVEČANO "Svi trčimo" – kros svih sudionika Igara, Bundek, 17,00 satii Odbojka na 22.-24.07.18:30 satiJarun Aleja M. Ljubeka 29 Ana Rucner pijesku ARANJE ović Thompson Hotel Dubrovnik - 14. Susret pjesnika hrvatske izvandomovinske lirike, 20:00 sati Hercegovačka večer, Roko Akademija, 22,00 sata OTV o Perk Mark Boćanje 22.-24.07.ZagorskaSC noć, Špansko Roko Akademija, 22:00Slavka sata Batušića 1 TSKIH Subota, 26. srpnja 2014. A vi r avnice Sino Humanitarna nogometna utakmica za poplavljeno područje Gunje, HRV Judo 22. i 23.07. Dvorana Sutinska vrela Podsusedski trg 14B ZagreBello, 17,00 sati Četvrtak, 24. srpnja 2014. Ethnotine Taekwondo 22. i 23.07. Dvorana Sutinska vrela Podsusedski trg 14B Igraju poznate javne osobe, glazbenici, glumci i političari protiv momčadi ovnija Klanjamo se Gradu heroju - posjet sudionika Susreta pjesnika i gostiju Vukovaru organizatora Hrvatskih svjetskih igara SVJETSKIH IGARA Kravat puk Karate 24.07. Dom sportova Trg K. Ćosića 11 Dalmatinska noć, Roko Akademija, 22:00 sata .E Svečano zatvaranje Igara, dodjela odličja, Green Gold Club, 20,00 sati L.I.P a Otman om Trg bana Josipa Barbar etkinje ane hrvatsk Petak, 25. srpnja 2014. Jelačića e mažor irir ebačk “Svi trčimo” - kros svih sudionika Igara, Bundek, 17:00 sati Zagr eacijama (insp

Hercegovačka večer, Roko Akademija, 22:00 sata Hostese u etno kr TIAN nematerijalnom baštinom: alkari, licitari, čipka... ) A Ponedjeljak, 21.

Subota, 26. srpnja 2014. srpnja 2014.,

4 1 0 CRO 2 21,00 sat Humanitarna nogometna utakmica za poplavljeno područje Gunje, ZagreBello, 17:00 sati WORLD Igraju poznate javne osobe, glazbenici, glumci i političari protiv momčadi organizatora Hrvatskih svjetskih igara Svečano zatvaranje Igara, dodjela odličja, Green Gold Club, 20:00 sati GAMESJuly 21-26 Zagreb,Zagreb, 21. do 26. srpnja Poziv za sudjelovanje u istraživanju

Na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu provodi se znanstveni projekt pod nazivom Hrvatski kao nasljedni jezik: tre- nutačno stanje i razvojne perspektive, čija je voditeljica dr. sc. Lidija Cvikić, a u kojem je suradnik i Hrvatska matica iseljenika. Riječ je o sustavnom i obuhvatnom istraživanju kojim se prikupljaju podatci o učenju i uporabi hrvatskoga jezika izvan Hrvat- ske kako bi se došlo do spoznaja ključnih za daljnji razvoj i unaprjeđenje programa učenja hrvatskoga jezika, a time i očuvanja hrvatskoga jezika u inozemstvu. Za tu je svrhu izrađen upitnik. Upitnik je anoniman, svi osobni podatci prikupljeni upitnikom bit će tajni i zaštićeni, a rezultati istraživanja bit će upotrijebljeni isključivo u znanstvene svrhe. Upitnik - se nalazi na mrež- noj stranici Hrvatske matice iseljenika, a za njegovo ispunjavanje dovoljno je 15-20 minuta. Molimo sve zainteresirane da ga ispune i na taj način pripomognu prikupljanju važnih podataka potrebnih za unaprjeđenje učenja hrvatskoga jezika u svijetu.

Hrvatska matica iseljenika Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Invitation to participate in research

The Faculty of Teacher Education of the University of Zagreb conducts a project “Croatian as a heritage language: current state and developmental perspectives” (main researcher Lidija Cvikic, PhD) in cooperation with Croatian Heritage Organization. It is a comprehensive research on the usage and learning of the Croatian language abroad aimed at gathering data needed for further development and improvement of the Croatian learning curriculum and consequently to the maintenance of the Croatian language abroad. For this purpose a questionnaire is designed which can be found and fill out at the web site of Croatian Heritage Organization. The questionnaire is completely anonymous. All personal data gathered by it will be confidential and available -ex clusively to researchers and research results are intended for scientific purposes only. It takes 15 - 20 minutes to fill out the questionnaire. We would kindly ask you to fill in the questionnaire and help us with collecting the data. Your help and cooperation is extremely important to us and we really appreciate it! Thank you!

MATICA 64 srpanj/july 2014. www.matis.hr HRVATSKA NOGOMETNA REPREZENTACIJA NA SVJETSKOM PRVENSTVU U BRAZILU ‘Vatreni’ ostali bez osmine finala

Euforično navijačko raspoloženje vladalo je u domovini i među našim sunarodnjacima diljem Europe i svijeta. Utakmice se su se pratile skupno u klupskim prostorijama i ugostiteljskim objektima

Tekst: Uredništvo Snimke: Hina Ključnu utakmicu s Meksikom odigrali smo najslabije

rvatska nogometna reprezentacija nije se uspje- la plasirati u osminu finala svjetskog prvenstva u Bra- zilu nakon što je dvoboju 3. kola A skupine u Recifeu doživjela težak Hporaz od Meksika 1 : 3. ‘Vatrenima’ je za prolaz trebala pobjeda, no doživjeli su, uz nedavni poraz od Brazila, najteži poraz u povijesti hrvatske vrste na svjetskim pr- venstvima. U drugom dvoboju u skupini Brazil je u Brasiliji deklasirao Kamerun 4 : 1 i potvrdio prvo mjesto u skupini. Brazil je natjecanje u skupini okončao na prvome mjestu sa sedam bodova, kao i Meksiko, ali uz bolju razliku pogodaka. Hrvatska je treća s tri boda, a Kamerun na začelju bez bodova. Hrvatska je imala čast otvoriti Svjet- sko prvenstvo u utakmici protiv doma- run s visokih 4 : 0. Slavlje u Hrvatskoj i stva hrvatski izbornik Niko Kovač. "Bili ćina Brazila. Tu ćemo utakmicu pamtiti među Hrvatima diljem svijeta trajalo je smo sretni što smo uopće došli u Brazil, po vrlo pristranim odlukama japanskoga do ogleda s Meksikom i našim ‘prera- no danas Hrvatsku nismo razveselili i suca koji je utjecao na rezultat i Brazil je nim’ odlaskom iz Brazila. idemo kući", zaključio je Kovač. uz njegovu svesrdnu pomoć uspio nakon "Čestitam Meksiku jer su pokazali da Hrvatski navijači pratili su u velikom vodstva Hrvatske preokrenuti rezultat na su bolja momčad, zabili su nam dva po- broju na trgovima svih većih hrvatskih 3 : 1. Druga utakmica naše reprezenta- gotka iz prekida i učinili ono što smo mi gradova utakmice Hrvatske na Svjet- cije jedina je svijetla točka našeg nastu- trebali učiniti", rekao je nakon poraza od skom prvenstvu u Brazilu. Tako, primje- pa na mundijalu. Pobijedili smo Kame- Meksika i ispadanja sa Svjetskog prven- rice, na zagrebačkome Trgu bana Jelačića okupljalo se na desetke tisuća navijača, a pun je bio i gotovo svaki ugostiteljski objekt gdje se organizirano pratila utakmica. Euforično navijačko raspoloženje vladalo je među našim sunarodnjacima diljem Europe i svijeta. Utakmice se su se pratile skupno u klupskim prostorijama i ugostiteljskim objektima. No, nakon poraza ‘vatrenih’ od Meksika uslijedilo je veliko razočaranje i tuga. Ali navijač- ke misli lete već prema kvalifikacijskim utakmicama za predstojeće Europsko prvenstvo. n

ENG The Croatian national football (soccer) team did not make it to the round of sixteen of Navijačka tuga i nevjerica potkraj utakmice s Meksikom the World Cup in Brazil after losing 1-3 to Mex- ico in the 3rd round of A group action in Recife.

MATICA srpanj/july 2014. 65 IZ SP RTA

STIPANOVIĆ PRVAK EUROPE U JEDRENJU, TINA MIHELIĆ SREBRNA Naslov prvaka Europe u jedrenju za klasu laser osvojio je Tonči Stipanović, dok je Tina Mihelić osvojila europsko srebro u laser ra- dialu na prvenstvu koje je završeno u organizaciji Je- driličarskoga kluba Split. Zbog kiše i bonace jedri- ličari nisu ni izišli na re- gatno polje pa su zadržali plasmane koje su ostvarili nakon regate, a to je značilo da je Tonči Stipanović u pet godina četiri puta osvojio naslov europskog prvaka, dok se Tina Mihelić vratila na postolje nakon dvije godine. "Bilo je stvarno uzbudljivo jedriti doma, teški uvjeti bili su jučer u tome jedinom plovu koji sam pobijedio, znao sam da se danas vjerojatno neće jedriti, tako je i bilo. Presretan sam, sa svakim naslovom, četvrti zaredom, i to doma”, izjavio je Stipanović.

ĐOKOVIĆ ZAUSTAVIO ČILIĆA U ČETVRTFINALU RAKITIĆ U BARCELONU, WIMBLEDONA MANDŽUKIĆ U ATLETICO Nakon impresivnih trijumfa protiv Berdycha i Chardyja, Čilić je ove godine ostva- Hrvatski nogometni reprezentativac rio svoj najveći uspjeh u Wimbledonu, plasman u četvrtfinale. Za korak više po- Ivan Rakitić (26) i službeno je postao trebna mu je bila pobjeda protiv drugog igrača svijeta, Novaka Đokovića, s kojim član španjolskoga nogometnog velika- dosad ima omjer pobjeda i poraza 0 : 9. Đoković je i u desetome međusobnom na Barcelone. Nakon obavljenoga liječ- susretu svladao Marina Čilića. Ovaj put to se dogodilo u četvrtfinalu Wimbledo- ničkog pregleda Rakitić je za katalonski na gdje je Čilić vodio s 2 : 1 u setovima, ali u četvrtome i petome setu nije uspio klub potpisao ugovor na pet godina, a zadržati visoku razinu igre, Đoković je preuzeo kontrolu i na kraju prošao u po- zatim je predstavljen navijačima i no- lufinale. Unatoč porazu, Čilić je napravio korak dalje u Wimbledonu i korak da- vinarima. "Velika je čast, ali i odgovor- lje u mečevima protiv Đokovića natjeravši ga prvi put u peti set (Novak Đoković nost nositi Barcelonin dres. Vjerujem u - Marin Čilić 6:1, 3:6, 6:7(4), 6:2, 6:2). svoje kvalitete i siguran sam da ću se nametnuti treneru. Sve ovisi o meni i ovdje sam došao osvajati titule i ući u povijest", rekao je Rakitić koji će nositi dres s brojem 4. "Izabrao sam četvor- ku jer je taj broj na leđima nosio Pepe Guardiola. Bio je veliki igrač, a sada je vrhunski trener. Bio bih sretan kada bih se približio njegovim uspjesima", dodao je ‘Raketa’. Rakitić je za Sevillu igrao od 2011. i u 147 nastupa zabio je 34 gola. Bio je i član Schalkea te Basela. Hrvatski nogometni reprezentativac Mario Mandžukić napušta Bayern, a ka- rijeru će nastaviti u španjolskome pr- vaku Atletico Madridu. Mandžukić je proveo dvije sezone u Bayernu i u obje je bio najbolji strijelac kluba. S Bayer- nom je osvojio dva naslova u Bundesli- gi te Ligu prvaka 2013. godine. Prošle sezone bio je drugi strijelac Bundesli- ge s 18 golova.

MATICA 66 srpanj/july 2014. www.matis.hr BLANKA VLAŠIĆ POBIJEDILA U PARIZU, ANA ŠIMIĆ TREĆA Nakon što je Sandra Perković pobijedila u bacanju diska, prvo mjesto na mitingu Di- jamantne lige u Parizu osvojila je i Blanka Vlašić u skoku u vis, a za sjajne vijesti sa St. Denisa pobrinula se i Ana Šimić osvojivši treće mjesto. Vlašić je pobijedila presko- čivši dva metra, kao i Ruskinja Marija Kuči- na, dok je Ana Šimić bila treća sa 194 cm. Bila je to Blankina šesta pobjeda u Parizu (2003., 2007., 2008., 2009., 2010., 2014.) na mitingu na kojem drži rekord s preskoče- nih 202 cm prvo iz 2007., a zatim i iz 2010. S preskočena dva metra Vlašić je izjedna- čila drugi najbolji rezultat ove sezone, a na vrhu je Ruskinja Ana Čičerova s rezul- tatom 201. U Parizu je nastupila i Sandra Perković koja je ostvarila i četvrtu pobjedu u Dijamantnoj ligi bacivši disk 68,48 metara. Pobjedom je Perković osvojila nova četiri boda i vodi u ukupnom poretku sa 16 bodova i već je sada prilično izvjesno da će obraniti lanjski naslov.

DARIO ŠARIĆ 12. PICK NA NBA DRAFTU Hrvatski košarkaški reprezentativac Dario Šarić (20) izabran je na NBA draftu 2014. godine od Philadelphia 76ersa. Dario Ša- rić izabran je kao 12. pick drafta te je i službeno najviše izabran hrvatski igrač u povijesti drafta. Prvo je Šarića zapravo izabrao Orlando Magic, ali je odmah mi- jenjan u Philadelphiju. No, to ne znači da će sljedeće sezone za- igrati u najjačoj košarkaškoj ligi svijeta. Naime, donedavni igrač zagrebačke Cibone ovog tjedna potpisao je dvogodišnji ugovor s istanbulskim Anadolu Efesom, a i u izjavi za medije najavio je od- lazak u NBA tek za dvije godine. "Sretan sam i apsolutno uzbuđen i mislim da je najbolje za mene i Philadelphiju da ostanem još dvije godine u Europi. Ali jako sam sretan jer ću se jednog dana vratiti ovdje u NBA i igrati za Phila- delphiju", rekao je Šarić.

MATICA srpanj/july 2014. 67