Vol. 68 2014. Broj 2 Zagreb
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
Vol. 68 2014. Broj 2 Zagreb 6%$t".$3&' *44/ ACTA MEDICA CROATICA (-"4*-0","%&.*+&.&%*$*/4,*);/"/045*)37"54,& Journal of the Academy of Medical Sciences of Croatia, Praška 2/III 10000 Zagreb Croatia Urednik – Editor-in-Chief NASTJA KUČIŠEC-TEPEŠ Gost-urednik – Guest-Editor PETAR KES Tajnik – Editorial Assistant ILIJA KUZMAN Tehnička urednica – Editor DUNJA BERITIĆ-STAHULJAK Urednički odbor – Section Editors Iva Alajbeg, Marko Banić, Nikolina Bašić Jukić, Iva Dekaris, Marko Duvnjak, Josip Djelmiš, Alenka Gagro, Josipa Kern, Petar Kes, Dragutin Košuta, Ratko Matijević, Zvonko Rumboldt, Adriana Vince Predsjednica Uredničkog savjeta – Chief Council JASNA LIPOZENČIĆ Urednički savjet – Editorial Council Mladen Belicza (Zagreb), Eugenija Cividini (Zagreb), Theodor Dürrigl (Zagreb), Vladimir Goldner (Zagreb), Hans Georg Fassbender (Mainz), Olga Jelić (Slavonski Brod), Tatjana Jeren (Zagreb),Vjekoslav Jerolimov (Zagreb), Anica Jušić (Zagreb), Eduard Klain (Zagreb), Luka Kovačić (Zagreb), Jan Murker (München), Vasilije Nikolić (Zagreb), M. William Novick (Memphis), Vlado Oberiter (Zagreb), Željko Reiner (Zagreb), Danijel Rukavina (Rijeka), Melita Valentić-Peruzović (Zagreb), Pietro Vajlo (Napoli), John Wallwork (Cambridge), Ljiljana Zergollern-Čupak (Zagreb), Željko Zupančić (Zagreb) Adresa Uredništva – Address of the Editorial Board ACTA MEDICA CROATICA Akademija medicinskih znanosti Hrvatske Praška 2/III 10000 Zagreb, Hrvatska Tel/fax: +385 1 46 40 586; E-mail: [email protected] Časopis se tiska pet puta godišnje. Naručuje se neposredno od Uredništva. Godišnja pretplata u zemlji J[OPTJ[BVTUBOPWF LO [BQPKFEJODF LO BVQMBİVKFTFOBCSPKSBIJVOB 1SFUQMBUBVJOP[FNTUWVJ[OPTJQSPUVWSJKFEOPTU64LPKVUSFCBVQMBUJUJOBSBIJVO1SJWSFEOBCBOLB;BHSFC EE /P"LBEFNJKBNFEJDJOTLJI[OBOPTUJ)SWBUTLF ;BHSFC 1SBÝLB*** )SWBUTLB [B"DUB.FEJDB$SPBUJDB 5IF+PVSOBMJTQVCMJTIFEmWFUJNFTBZFBS0SEFSTDBOCFQMBDFEEJSFDUMZUPPVS&EJUPSJBM0GmDF 5IFBOOVBMTVCTDSJQUJPOJOUIFDPVOUSZGPSJOTUJUVUJPOTLO GPSJOEJWJEVBMTLOUPCFQBJEUPUIFBDDPVOU /PBCSPBEUIFFRVJWBMFOUPG64UPCFQBJEUPPVSGPSFJHODVSSFODZCBOLBDDPVOU i1SJWSFEOBCBOLB;BHSFC EEw/P"LBEFNJKBNFEJDJOTLJI[OBOPTUJ)SWBUTLF ;BHSFC 1SBÝLB*** )SWBUTLB GPS"DUB.FEJDB$SPBUJDB Lektor – Language Editor Antonija Redovniković Omotna stranica – Cover design Ivan Picelj Tisak – Printed by ABF Group, 10000 Zagreb, Croatia 5JTLBTFVQSJNKFSBLBo1SJOUFEJODPQJFT 5JTLBOKFIJBTPQJTBQPUQPNPHOVUPKFmOBODJKTLJNTSFETUWJNB.JOJTUBSTUWB[OBOPTUJ PCSB[PWBOKBJÝQPSUB3FQVCMJLF)SWBUTLF 5IFQSJOUJOHPGUIF+PVSOBMJTTVCTJEJ[FECZUIF.JOJTUSZPG4DJFODF &EVDBUJPOBOE4QPSUTPGUIF3FQVCMJDPG$SPBUJB Acta Med Croatica, 68 (2014) 79-84 Izvorni rad UČINAK INTRADIJALIZNOG PROGRAMA VJEŽBANJA NA KVALITETU ŽIVOTA I FIZIČKE MOGUĆNOSTI U HEMODIJALIZIRANIH PACIJENATA HALIMA RESIĆ, NARCISA VAVRA-HADŽIAHMETOVIĆ1, DAMIR ČELIK1, AMRA KABLAR, NIHAD KUKAVICA, FAHRUDIN MAŠNIĆ, SELMA AJANOVIĆ, AMELA BEĆIRAGIĆ i AIDA ĆORIĆ Klinički centar Univerziteta u Sarajevu, Klinika za hemodijalizu i 1Klinika za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, Sarajevo, Bosna i Hercegovina Cilj rada bio je istražiti učinak 16-tjednog intradijaliznog programa vježbanja, koji se sastoji od 30 minuta vježbanja u toku prva 2 sata dijalize sa učestalošću od 3 puta sedmično, na kvalitetu života, razinu depresije i anksioznosti, te na fizičke performanse pacijenata na hemodijaliznom (HD) tretmanu. Provedena je klinička, longitudinalna, prospektivna studija s dizajnom ponovljenih mjerenja u trajanju od 16 tjedana. U istraživanje je uključen namjerni uzorak od 52 HD pacijenta, koji su na HD tretmanu najma- nje 6 mjeseci. Na početku i nakon 16 tjedana programa vježbanja izmjereni su kvaliteta života, stupanj depresije i anksioznosti (anketni upitnici: SF-36, Back Depression Inventory-BDI i Back Anxiety Inventory-BAI) te fizičke performanse (modificirana vizu- alna analogna ljestvica za subjektivnu procjenu fizičke kondicije-VAS i manualni mišićni test-MMT). Nakon 16-tjednog programa vježbanja značajno su bile poboljšane sljedeće ljestvice anketnog upitnika SF-36: uloga funkcioniranja/emocionalno (P=0,018), energija/zamor (P=0,002) i socijalno funkcioniranje (P = 0,030). Razine depresije i anksioznosti bile su značajno snižene u muška- raca (P = 0,007 i P = 0,022 i žena (P = 0,001 i P = 0,000). Ljestvice VAS i MMT imale su značajno više vrijednosti u muškaraca (P = 0,000 i P = 0,001) i žena (P = 0,019 i P = 0,001). Zaključujemo da intradijalizni program vježbanja vjerojatno dovodi do poboljšanja pojedinih aspekata kvalitete života i fizičkih performansi te sniženja razine depresije i anksioznosti u HD pacijenata. Ključne riječi: hemodijaliza, vježbanje, kvaliteta života, depresija, anksioznost, fizičke performanse Adresa za dopisivanje: Acc. prof. dr. Halima Resić Klinika za hemodijalizu Klinički centar Univerziteta u Sarajevu Bolnička 25 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina E-pošta: [email protected] UVOD (UNDT BiH), broj pacijenata na dijalizi u BiH se stal- no povećava. Tokom 2002. godine, kada je uspostavljen Kronična bubrežna bolest (HBB) je važan javno-zdrav- Renalni registar, broj registriranih pacijenata na dijali- stveni problem (1). Prema definiciji KDIGO (Kidney znom tretmanu iznosio je 1531, a krajem 2011. godi- Disease: Improving Global Outcomes) HBB je definira- ne (točnije 31. 12. 2011. godine) broj registriranih pa- na kao strukturno ili funkcionalno oštećenje bubrega, cijenata je porastao na 2925, što je povećanje za 91 % koje traje >3 mjeseca, s posljedicama za zdravlje i kla- u odnosu na 2002. godinu. Incidencija pacijenata na sificirana je na osnovi uzroka, kategorije glomerularne dijalizi >90 dana se također povećala i u 2011. godini filtracije i kategorije albuminurije (2). HBB ima neko- iznosila 123,1 (3). Također, i u drugim zemljama koje liko stadija, a posljednji, terminalni stadij ili end-sta- vode renalni registar, zabilježen je porast incidencije i ge of renal disease (ESRD) odgovara uremiji s glome- prevalencije pacijenata s ESRD. U svijetu je, u odno- rularnom filtracijom < 15 mL/min/1,73 m2. Bubrežna su na modalitet tretmana zamjene bubrežne funkcije u funkcija u ovom stadiju može biti nadomještena jed- razdoblju 2001.-2010. godina, bila najzastupljenija HD nom od metoda zamjene bubrežne funkcije: hemo- (68,5-69,2 %), zatim transplantacija bubrega (22,5-23,1 dijaliza (HD), peritonejska dijaliza ili transplantacija %), te peritonejska dijaliza (8,3-8,5 %) (4). U Bosni i bubrega. Prema podacima Udruženja za nefrologiju, Hercegovini u razdoblju 2006.-2011., HD je najučesta- dijalizu i transplantaciju organa u Bosni i Hercegovini lija metoda zamjene bubrežne funkcije s učestalošću 79 H. Resić, N. Vavra-Hadžiahmetović, D. Čelik, A. Kablar, N. Kukavica, F. Mašnić, S. Ajanović, A. Bećiragić, A. Ćorić Učinak intradijaliznog programa vježbanja na kvalitetu života i fizičke mogućnosti u hemodijaliziranih pacijenata Acta Med Croatica, 68 (2014) 79-84 koja se kreće između 88,7 % i 95,3 % (3). Pacijenti obo- tribucije kontinuiranih numeričkih varijabli provede- ljeli od HBB imaju visoki morbiditet i mortalitet po- no je inspekcijom histograma, kvantilnih dijagrama i vezan s kardiovaskularnim bolestima (KV), lošu kva- formalnim testiranjem pomoću Kolmogorov-Smirno- litetu života i relativno preživljenje (5,6). U posljednje va testa. Kod kontinuiranih varijabli čija je raspodjela je vrijeme sve veći broj dokaza u pacijenata s HBB koji simetrična, za prikaz srednje vrijednosti i mjera ras- upućuju na poboljšanje aerobnih i tjelesnih funkcija uz pršenja korištena je aritmetička sredina i standardna odgovarajući program vježbanja (7,8). Program vjež- devijacija (SD), a za njihovu usporedbu t-test za ne- banja vjerojatno donosi dobrobit pacijentima s HBB, zavisne uzorke. Kod kontinuiranih varijabli čija je ras- uključujući poboljšanje kardiorespiratorne funkcije, podjela nesimetrična, i ordinalnih varijabli, za prikaz kvalitete života, simpato-adrenalinske funkcije, snage srednje vrijednosti i mjera raspršenja korišteni su me- mišića, povećanog unosa energije i vjerojatno sniže- dijan i interkvartilni raspon (IQR), a za testiranje jed- nja vrijednosti upalnih biomarkera. Pregled literature, nakosti medijana dvaju zavisnih uzoraka Wilcoxonov koji je obuhvatio 14 kontroliranih kliničkih istraživa- test na osnovi ekvivalentnih parova. Analiza kategorij- nja, pokazao je da aerobno vježbanje tokom trajanja skih varijabli, odnosno hipoteza o jednakosti propor- HD, poboljšava aerobni kapacitet i fizičku kondiciju, cija učinjena je primjenom Pearsonovog χ²-testa. Prag reducira umor i anksioznost, poboljšava kapilarizaciju statističke značajnosti postavljen je na konvencionalnu mišića i krvni tlak tokom odmora, povećava razdoblje razinu α = 0,05. Za testiranje statističke značajnosti ra- vježbanja i poboljšava klirens ureje (9). zlike upotrijebljeni su dvosmjerni testovi. Osim stati- stičke značajnosti razlike izračunate su i mjere veličine učinka (r) za pojedine varijable. Statistička analiza je sprovedena koristeći statistički sofverski paket (SPSS CILJ RADA Release 21.0; SPSS Inc., Chicago, Illinois, USA). Cilj rada bio je istražiti učinak 16-tjednog intradijali- znog programa vježbanja, koji se sastoji od 30 minu- ta vježbanja u toku prva 2 sata dijalize sa učestalošću REZULTATI od 3 puta tjedno, na kvalitetu života, razinu depresije i anksioznosti, te na fizičke performanse pacijenata na Od ukupno 52 pacijenta, 29/52 (55,8 %) su muškog HD tretmanu. spola, ne postoji statistički značajna razlika u propor- ciji među spolovima (χ2(1) = 0,692; P>0,05). Prosječ- na dob (M ± SD) u muškaraca iznosi 54,7 ± 14,1) go- dina, dok je u žena 62,5 ± 12,1) godina [t(50)