AMC-70-4-5.Pdf
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
Vol. 70 2016. Broj 4-5 Zagreb UDC 61 • AMCREF 70 (4-5) 205−340 (2016) ISSN 1330-0164 AMC65-1 korice.indd 1 31.3.2011 15:24:09 ACTA MEDICA CROATICA GLASILO AKADEMIJE MEDICINSKIH ZNANOSTI HRVATSKE Journal of the Academy of Medical Sciences of Croatia, Pra{ka 2/III 10000 Zagreb Croatia Urednica – Editor-in-Chief NASTJA KUČIŠEC-TEPEŠ Gošća-urednica - Guest-Editor BISERKA BERGMAN MARKOVIĆ Tajnik – Editorial Assistant ILIJA KUZMAN Tehnička urednica – Editor DUNJA BERITIĆ-STAHULJAK Urednički odbor – Section Editors Iva Alajbeg, Marko Banić, Nikolina Bašić Jukić, Iva Dekaris, Marko Duvnjak, Josip Djelmiš, Alenka Gagro, Josipa Kern, Petar Kes, Dragutin Košuta, Ratko Matijević, Zvonko Rumboldt, Adriana Vince Predsjednica Uredničkog savjeta – Chief Council JASNA LIPOZENČIĆ Urednički savjet – Editorial Council MladenMladen BeliczaBelicza (Zagreb), (Zagreb), TheodorTheodor Dürrigl Dürrigl (Zagreb), (Zagreb), Vladimir Vladimir Goldner Goldner (Zagreb), (Zagreb) HansOlga JelićGeorg (Slavonski Fassbender Brod), (Mainz), Tatjana Olga Jeren Jelić (Zagreb), (Slavonski Vjekoslav Brod), Tatjana Jerolimov Jeren (Zagreb), (Zagreb),Vjekoslav Anica Jušić Jerolimov(Zagreb), Eduard Klain(Zagreb), (Zagreb), Anica Vasilije Jušić Nikolić (Zagreb), (Zagreb), Eduard M. WilliamKlain (Zagreb), Novick (Memphis),Jan Murker Vlado(München), Oberiter (Zagreb), ŽeljkoVasilije Reiner Nikolić (Zagreb), (Zagreb), Danijel M. William Rukavina Novick (Rijeka), (Memphis), Melita Valentić-PeruzovićVlado Oberiter (Zagreb), (Zagreb), Željko Pietro Reiner Vajro (Zagreb), (Napoli), DanijelJohn Rukavina Wallwork (Rijeka), (Cambridge), Melita LjiljanaValentić-Peruzović Zergollern-Čupak (Zagreb), (Zagreb), Pietro VajloŽeljko (Napoli), Zupančić John (Zagreb) Wallwork (Cambridge), Ljiljana Zergollern-Čupak (Zagreb), Željko Zupančić (Zagreb) Adresa Uredništva – Address of the Editorial Board ACTA MEDICA CROATICA Akademija medicinskih znanosti Hrvatske Pra{ka 2/III 10000 Zagreb, Hrvatska Tel/fax: +385 1 46 40 586; E-mail: [email protected] Časopis se tiska pet puta godišnje. Naručuje se neposredno od Uredništva. Godišnja pretplata u zemlji iznosi za ustanove 500,00 kn, za pojedince 150,00 kn, a uplaćuje se naIBAN HR5423600001101481831. Pretplata u inozemstvu iznosi protuvrijednost US $ 150.- koju treba uplatiti na račun Privredna banka Zagreb, d.d. No. 70310998200-137182; Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, 10 000 Zagreb, Praška 2/III, Hrvatska (za Acta Medica Croatica). The Journal is published five times a year. Orders can be placed directly to our Editorial Office. The annual sub- scription in the country for institutions 500.00 kn, for individuals 150.00 kn to be paid to the account No. 2360000- 1101481831; abroad: the equivalent of US $150.- to be paid to our foreign currency bank account „Privredna banka Zagreb, d.d.“ No. 703109982800-137182; Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, 10 000 Zagreb, Praška 2/III, Hrvatska (for Acta Medica Croatica). LektorLektor - Language – Lector Editor Antonija RedovnikovićRadovniković Omotna stranica – Cover design Ivan Picelj Tisak – Printed by GradskaABF tiskara Group, Osijek 10000 d.d., Zagreb, 31000 Croatia Osijek, Croatia TiskaTiska sese uu 500500 primjerakaprimjeraka –− Printed Printed in in 500 500 copies copies Tiskanje časopisa potpomognuto je fi nancijskim sredstvima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. The printing of the Journal is subsidized by the Ministry of Science, Education and Sports of the Republic of Croatia. AMC65-1 korice.indd 2 31.3.2011 15:24:09 AMC65-1 korice.indd 2 31.3.2011 15:24:09 acta medica croatica Časopis Akademije medicinskih znanosti Hrvatske Acta Med Croatica • Vol. 70 Br. 4-5 • Str. 205-340 • Zagreb, prosinac 2016. The Journal of the Academy of Medical Sciences of Croatia KARDIORENALNI SINDROM: KLINIČKA SLIKA, RANA DIJAGNOZA I LIJEČENJE U OBITELJSKOJ MEDICINI Indexed/abstracted in: Biosis Previews Cancerlit Embase/Excerpta Medica Health Planning and Administration Medline/Index Medicus Toxline EBSCO Acta Med Croatica, 70 (2016) 207-216 Uvodnik KARDIORENALNI SINDROM: KLINIČKA SLIKA, PRAVOVREMENA DIJAGNOZA I LIJEČENJE U OBITELJSKOJ MEDICINI BISERKA BERGMAN MARKOVIĆ Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Katedra za obiteljsku medicinu i Ordinacija opće medicine „Prof. dr. sc. Biserka Bergman Marković“, Zagreb, Hrvatska Međuzavisnost oštećenja organskih sustava srca i bubrega defi nirana je kao kardiorenalni sindrom (KRS), složeni patofi ziološki poremećaj i srca i bubrega u kojem akutna ili kronična disfunkcija jednog organa može dovesti do akutnog ili kroničnog oštećenja drugog organa. Prepoznavanje i pravovremena dijagnostika nekih od podtipova KRS-a vrlo često počinje u ordinaciji obiteljskog liječnika. Upotreba jednostavnih i pouzdanih dijagnostičkih postupaka, primjerice skora MICE (engl. Male, Infarction, Crepitations, Edema) uz upotrebu EKG-a i biomarkera nije u potpunosti zaživjela. Cilj rada bio je prikazati najnovije spoznaje i razlike u kliničkoj slici, dijagnostici i liječenju 5 različitih podtipova KRS. Racionalna dijagnostika zatajenja srca (ZS) u obiteljskoj medicini trebala bi uključiti biomarkere (moždani natriuretski peptid, engl. brain natriuretic peptide BNP i N-terminalni pro-moždani natriuretski peptid, engl. N-terminal pro-brain natriuretic peptide, NT – proBNP) prije upućivanja na ultrazvuk srca. Za dijagnostiku oštećenja bubrega još uvijek se upotrebljava kreatinin i procijenjena stopa glomerularne fi ltracije (engl. estimated glomerular fi ltration rate, pGFR, ali ne i cistatin C i lipokalin povezan s neutrofi lnom gelatinazom (engl. Neutrophil Gelatinase-Associated Lipocalin - NGAL). LOM bi u dijagnostičkom postupku pri sumnji na zatajenje srca trebao obuhvatiti i funkciju bubrega, ali i obratno. Pristup liječenju KRS-a je različit ovisno o kliničkom specijalistu kojemu je pacijent prvo upućen na konzilijarni pregled: kardiologu ili nefrologu. Multidisciplinarni pristup liječenju KRS-a je nužan, ali u praksi još uvijek izostaje. Ključne riječi: kardiorenalni sindrom simptomi, kardiorenalni sindrom liječenje, kardiorenalni sindrom ne patofi ziologija, akutno zatajenje srca, akutno zatajenje bubrega, kronično zatajivanje bubrega, kronično zatajivanje srca, obiteljska medicina. Adresa za dopisivanje: Prof. dr. sc. Biserka Bergman Marković, prim., dr. med. Dr. Ante Šercera 28 A 10 000 Zagreb, Hrvatska E pošta: [email protected] UVOD dovela je do brzog povećanja broja pacijenata koji žive s kroničnim zatajivanjem srca (KZS) (10), a povećava Medicinska znanost u posljednje vrijeme sve više pre- se i broj pacijenata s poremećajem bubrežne funkcije. poznaje kompleksnost odnosa srca i bubrega dajući Stoga se u budućnosti može očekivati porast oboljelih tom odnosu sve veću važnost. Kardiorenalni sindrom od KRS-a. (KRS) obuhvaća cijeli spektar bolesti koje su posljedi- ca oštećenja i srca i bubrega, u kojem primarno ošteće- O povezanosti bolesti srca i bubrega postoje podaci nje jednog stvara strukturne i funkcijske promjene na iz XIV. stoljeća, a povezanost bubrega i srca u regu- drugom organu, nevezano gdje (akutno ili kronično) laciji arterijskog tlaka, te povezanost albuminurije i oštećenje počinje (1-3). Bolesti srca i bubrega često hipertrofi je lijeve klijetke istraživani su još od sredine koegzistiraju kao kompleksni međuodnos srčane i bu- XIX. stoljeća (11). Iako je pojam KRS prvi put upo- brežne disfunkcije, te se tokom vremena razvio pojam trijebljen 1951. godine (12), godinama se smatralo da KRS, koji je defi niran i klasifi ciran (1-8). Kombinacija su kardiovaskularni i bubrežni sustavi neovisni, ali starenja pučanstva i poboljšanog preživljenja nakon da bi primarni poremećaj jednog ipak mogao dovesti akutnoga infarkta miokarda (9) u mnogim zemljama do oštećenja drugog organa. O međuovisnosti bolesti 207 B. Bergman Marković Kardiorenalni sindrom: klinička slika, rana dijagnoza i liječenje u obiteljskoj medicini Acta Med Croatica, 70 (2016) 207-216 srca i bubrega, sindromu koji ima svoju epidemiologi- KRS-a. U ranoj dijagnostici KRS danas se sve više ju, dijagnostičke kriterije, način zbrinjavanja i liječenje koriste novi proteinski biomarkeri čije vrijednosti su počelo se više govoriti od rujna 2008. godine nakon povećane već kod blago smanjene bubrežne funkcije, Svjetskog kongresa nefrologa u Veneciji. U organiza- puno prije nego dođe do povećanja koncentracije se- ciji radne grupe Inicijativa za kvalitetu akutne dijalize rumskog kreatinina. Uvođenje biomarkera korisno je (engl. Acute Quality Dialysis Initiative - AQDI) defi - ne samo za utvrđenje stupnja oštećenja već i za pro- niranje KRS kao složenog patofi ziološkog poremećaja gnozu stanja (18). srca i bubrega u kojem akutna ili kronična disfunkcija jednog organa može dovesti do akutnog ili kroničnog Iako je zadnjih nekoliko desetljeća postala potpuno oštećenja drugog organa (4,5). Defi nicija je proširena jasna međuzavisnost kardiovaskularnog i renalnog na pet podtipova ovisno o primarnoj disfunkciji orga- sustava, prevencija i način zbrinjavanja pacijenata s na i vremenskom nastanku KRS. Pacijenti mogu ra- KRS-om ne samo od kliničkih specijalista već i u obi- zviti više od jednog KRS-a istovremeno upravo zbog teljskoj medicini često su i dalje usmjereni samo jed- dvosmjerne prirode kardiorenalne interakcije i istih nom od ta dva organa. Dulje vrijeme postoje spoznaje čimbenika rizika za srčane i bubrežne bolesti. kako je potrebno liječiti bubreg da bi se spasilo srce, ali u zadnje vrijeme je jasno i da je potrebno liječiti srce Mnoge epidemiološke studije su rađene o poveznici