Hvarski Plesovi EtnoloKa Tribina 33
Total Page：16
File Type：pdf, Size：1020Kb
Mirjana Kolumbiþ Hvarski plesovi etnoloka tribina 33 MIRJANA KOLUMBIý Muzej hvarske batine, Hvar Hvarski plesovi vol. 40, 2010. Furlona/furlana kao oblici kontradansi str. 129-138 str. Furlana je narodni ples nastao tok Hvar je u kontinuitetu ivljenja od oko u okolici Venecije, u 18. st. je 5000 g. nataloio prebogatu kulturnu batinu. prilagoāen plesnim oblicima aristokratskih krugova te je OMaterijalni ostaci kulture, kulturni spomenici kao dvorski ples dobio ime arheologije, arhitekture, umjetniĀkog blaga i obrta, kao kontradansa. Utjecajem Venecije i etnologije, pruaju moguþnosti istraivanja i obrade. taj se ples, kao i mnogi drugi U tome je kontekstu istraivana i folklorna batina. (kvatro pai, siciljana, pleskua), plesao i u Dalmaciji; kontradanse Meāutim, o plesnoj se batini nije pisalo mnogo, posebno su se plesale u Istri, Dubrovniku o istraivanju podrijetla i karaktera plesova. Zanimljivo i na Hvaru. Autorica obraāuje je da se na otoku zabiljeilo preko sedamdeset plesova dvije vrste plesa tretirajuþi ih (IvanĀan 1981:167-168).1 Postoje plesovi koji su se plesali kao rijetke primjere kontradansi: tzv. vrbovaĀku furlonu, koja je na cijelom otoku Hvaru i to gotovo po istom obrascu, zabiljeena 1960-ih godina u bez obzira na geografsku izduenost otoka i Āesto lou sredinjem dijelu otoka (Jelsa, komunikaciju izmeāu pojedinih naselja. Meāutim, po- Vrboska, Pitve), te gradsku stoje plesovi koji su se izvodili samo u veþim naseljima ili hvarsku furlanu, koja se plesala iskljuĀivo u gradu Hvaru i koja samo u gradu Hvaru. Tako je s plesom furlona/furlana, na do sada u literaturi nije bila koji sam naila u gradu Hvaru, to je povod razmiljanja zabiljeena. o tom plesu kao rijetkoj kontradansi koja se pojavljuje [Hvar, plesni oblici, kontradansa, samo u gradu Hvaru. furlona/furlana] Grad Hvar, kao gospodarsko i kulturno sredite otoka jo od 13. st. naovamo, bio je ne samo najvanija luka na otoku veþ i jedna od najvanijih luka MletaĀke Republike na Jadranu. Stoga su se i utjecaji preko grada Hvara irili prema unutranjosti otoka, gdje su neki plesovi bili prihvaþeni i prilagoāeni, dok neki nisu nikad zaivjeli. Meāutim, postoje neki plesovi koje nalazimo samo u ruralnom dijelu otoka, a koji su moda doli s istoĀne strane otoka, s kopna preko Drvenika u Suþuraj, odakle je teklo naseljavanja otoka novim stanovnicima s kopna i iz Bosne od 15. do 17. st. Otud moda i drukĀiji UDK 394.3(497.5 Hvar)(091) utjecaj, recimo uvjetno, onaj manje europski, od utjecaja 793.31(497.5 Hvar)(091) struĀni rad 1 Mnogi se od zabiljeenih naziva plesova odnose na iste plesove primljeno 25.5.2009. koji su se u razliĀitim selima drukĀije ili sliĀno nazivali. Stoga smatram prihvaþeno 1.10.2010. da je rijeĀ o Āetrdesetak plesova. 129 Mirjana Kolumbiþ Hvarski plesovi str. 129-138 str. koji su posredovanjem Venecije dolazili sa zapadne strane na otok. Upravo je Venecija kao najvanija onodobna mediteranska velesila odredila i kulturnu pripadnost Hvara Europi. U doba od 15. do 18. st. dogodili su se najznaĀajniji importi u kulturolokom smislu od odijevanja do plesa, glazbe, kazalita i svega onoga to Hvar svrstava u razvi- jene urbane sredine od renesanse na ovamo (Kolumbiþ u tisku). Kao to je u odijevanju vol. 40, 2010. hvarska tradicijska odjeþa od 16. do sredine 19. st. sporiji odraz europske mode toga doba, tako je isto i s plesom. Meāutim, putovi utjecaja ponekad su veoma neoĀekivani. Tako na primjer u selu Gdinj na istoĀnoj visoravni otoka, ezdesetak kilometara udaljenom od grada Hvara, nailazimo na ples po francusku koji se djelomiĀno saĀuvao i danas. U svojim sondiranjima plesova ba u Gdinju prepoznala bih ono to sam Āula i vidjela od plesa po francusku kao etnoloka tribina 33 neki oblik otiþa. Na alost, nisam uspjela rekonstruirati njegov oblik jer su sjeþanja ljudi priliĀno fragmentarna i nedoreĀena. Plesovi koji su se u Europi pojavili u 18. st. pod utjecajem seoskih sredina Engleske kao coutry dances, doavi u gradske sredine i krugove dvorova i palaĀa, bili su preureāeni i posloeni u kontradance. Navedenim kanalima kulturolokih prijenosa utjecaja doli su i do jadranske obale kao kontradanse, odnosno monferine, furlane, kane i sliĀno. Mon- ferine, manfrine, monfrine kao oblik kontradanse nalazimo u Dubrovniku, Splitu, Hvaru i drugdje, ali furlanu/furlonu samo na Hvaru i u unutranjosti Istre. Zanimljivo je da se monfrina spominje u selu SvirĀu, u sredinjem dijelu otoka Hvara, kao ime ene koja se udala u to selo. Ta je djevojka navodno tako dobro plesala monferinu da su je po tom plesu i nazvali (Dubokoviþ-Nadalini 1955). Ovaj ples, ako se i plesao na otoku Hvaru, nije saĀuvan do dananjih dana. O kontradansama se u nas malo pisalo. Rijetko su zabiljeene kao plesovi, odnosno prepoznate kao folklorni plesovi. Vjerujem da se nisu uoĀili kao folklorna batina jer su vezani vie uz grad, te dvorove i palaĀe. Meāutim, primjer koji se pokazuje kao Stari splitski plesovi, a poznati su nam uglavnom u briljantnoj koreogra ji Branka egoviþa, upravo su recidiv dvorskih plesova iz 17. i 18. st. kao to su monferina, Āetvorka, polka i sliĀno. U osnovi su to kontradanse i kvadrilje. egoviþ je jedini koji u kolama i semina- rima folklora poduĀava kontradanse. Od tri kontradanse koje je prezentirao viktoriu, ragusinu i prisioneru posljednje dvije su zabiljeene u notnom arhivu u Dubrovniku.2 Ljubaznoþu Vinicija Lupisa iz Hrvatskog dravnog arhiva u Dubrovniku dobila sam kopiju nota tridesetak kontradansi koje su se zasigurno izvodile u Dubrovniku, a saĀuvane su u dubrovaĀkom arhivu (rkp. Muzika, jedna kajdanka ).3 RijeĀ je o raznim glazbenim sastavcima iz 19. st. zabiljeenim kao kontradanse, minueti ili ronda. Meāu njima nailazimo na nekoliko monferina. Ono to je nama zanimljivo jest da je jedna kontradansa zabiljeena pod nazivom Raguseo vecchio.4 ÿinjenica da je neka kontra- dansa dobila ime Dubrovnika, moe znaĀiti samo da se ta vrsta plesova izvodila na tom podruĀju. Zapisana je i kontradansa pod nazivom Majca Maru majka Maru. Melodija Majka Maru omiljena je starinska dalmatinska pjesma koja se pjevala i na Hvaru. Ivan 2 Ove sam kontradanse prepoznala samo po nazivu; trebalo bi usporediti notne zapise da se moe utvrditi je li rijeĀ o istim melodijama. 3 DubrovaĀki arhiv AG XIV/17, 19. st. 4 Na seminaru kontradansi u Metkoviþu, kao i na kolama folklora, imala sam sreþu nauĀiti taj ples od Branka egoviþa (pod pretpostavkom da je to ista kontradansa). 130 Mirjana Kolumbiþ Hvarski plesovi etnoloka tribina 33 IvanĀan je zapisao tu melodiju (IvanĀan 1981:240) prema pjevanju Mandice JeliĀiþ iz Brusja 1965. godine te analizirao ples koji se na tu melodiju plesao kao vrstu altin- polke. altin-polka se Āesto plesala na otoku Hvaru, a obiĀno je bila dio vrtnje kod raznih plesova. Na neki naĀin, ta izrazito dinamiĀna polka pri kojoj je tijelo Āvrsto u vertikali, ali vol. 40, 2010. se izrazitim poskakivanjem s pune noge postie titraj u ramenima, najkarakteristiĀniji je dio hvarskih plesova. Meāutim, buduþi da je zapisana meāu kontradanse, oĀito je imala i drukĀiji plesni obrazac. Vjera Kataliniþ Tuksar naila je na notne zapise plesova s kraja 18. st. u arhivu franjevaca na Krku, a spominje i sliĀne zapise s poĀetka 19. st. u zbirci Algarotti, koju Āuva arhiv upe u Krku.5 Takvih nalaza ima zasigurno i u drugim arhiv- 129-138 str. skim zbirkama, a potvrāuju da su se ti plesovi plesali i njegovali u naim krajevima. Ovaj tekst nema pretenzije istraivati koliko je, i je li, ta plesna tradicija dovoljno valorizirana kao dio plesne i narodne batine, posebno u jadranskoj etnografskoj zoni. Jednostavno, upoznavi se s nekoliko kontradansi iz raznih europskih zemalja, uoĀila sam neke odnose koje upuþuju na moguþnost da se dva hvarska plesa pod istim na- zivom furlana, furlona prepoznaju kao kontradanse. Na otoku Hvaru pleu se dva plesa pod nazivom furlona, odnosno furlana. Prvi se ples vee za sredinu otoka Jelsu, Vrbosku i Pitve, a drugi iskljuĀivo za grad Hvar. U svojim terenskim istraivanjima na otoku Hvaru furlonu (recimo uvjetno onu vrbosku) zabiljeili su Margarita Debeljak 1960. godine,6 Branko egoviþ 1965. godine7 i Ivan IvanĀan na terenskom istraivanju 1965. godine (IvanĀan 1981). Drugi ples nazvan furlana nalazimo samo u gradu Hvaru, a nije bio zabiljeen u prethodnim terenskim istraivanjima naih koreologa i etnologa. Zanimljivo je da, barem u meni dostupnim zabiljebama i tiskanim materijalima naih etnokoreologa, u jadranskoj plesnoj zoni nije zabiljeena niti jedna furlona/furlana, osim onih koje se pleu u Istri, te jedne na Hvaru. Ipak, na otoku Hvaru nalazimo Āak dvije furlone/furlane koje se pleu uz razliĀite melodije. RijeĀ je o dvama razliĀitim pleso- vima koji su po tipu sliĀni, a po formaciji i glazbenoj pratnji razliĀiti. Ono to iz letimiĀnog pregleda literature o povijesti plesa doznajemo, furlana potjeĀe iz Campielia u sjevernoj Italiji (Galla 1993); smatra se venecijanskim plesom koji je postao popularan oko 1780. godine iako se temelji na zapisu iz 1609. g. Uglavnom se vee za pokrajinu Friuli, Āiji su stanovnici Āesto plesali razliĀite oblike tog plesa. Osno- vna shema plesa razlikuje se od mjesta do mjesta po nekim detaljima ili dodacima. Od naziva stanovnika Friulani dolazi i naziv plesa. Venecijanska furlana (kako þemo uv- jetno, prema podrijetlu, imenovati taj ples u nastavku teksta kako bismo ga razli kovali od hvarskih inaĀica) se plee u Italiji jo u pokrajinama Romagna, Marche, Umbrija i Toskana. Prema brojnim varijantama tog plesa i razliĀitim mjestima na kojima se plee pojavljuju se i razliĀiti nazivi: furlena, furlana, frullena, frullana itd. Srodni su joj plesovi u Italiji tarantela, il saltarello i manfrina. Venecijanska furlana se, osim u Italiji i Istri, plesala i u Parizu, Skandinaviji i Sloveniji (Mormino 1940:99). Venecijanska furlana se u nas plee u unutranjosti Istre, razliĀito na razliĀitim mje- stima. tovie i neki stanovnici tih mjesta imaju prezime Furlani. Na alost, nisam mogla 5 Podatak biljeim na temelju razgovora s Vjerom Kataliniþ Tuksar.