Mirjana Kolumbiþ Hvarski plesovi etnoloka tribina 33
MIRJANA KOLUMBIý Muzej hvarske batine, Hvar Hvarski plesovi vol. 40, 2010. Furlona/furlana kao oblici kontradansi
str. 129-138
Furlana je narodni ples nastao tok Hvar je u kontinuitetu ivljenja od oko u okolici Venecije, u 18. st. je 5000 g. nataloio prebogatu kulturnu batinu. prilagoāen plesnim oblicima aristokratskih krugova te je OMaterijalni ostaci kulture, kulturni spomenici kao dvorski ples dobio ime arheologije, arhitekture, umjetniĀkog blaga i obrta, kao kontradansa. Utjecajem Venecije i etnologije, pruaju moguþnosti istraivanja i obrade. taj se ples, kao i mnogi drugi U tome je kontekstu istraivana i folklorna batina. (kvatro pai, siciljana, pleskua), plesao i u Dalmaciji; kontradanse Meāutim, o plesnoj se batini nije pisalo mnogo, posebno su se plesale u Istri, Dubrovniku o istraivanju podrijetla i karaktera plesova. Zanimljivo i na Hvaru. Autorica obraāuje je da se na otoku zabiljeilo preko sedamdeset plesova dvije vrste plesa tretirajuþi ih (IvanĀan 1981:167-168).1 Postoje plesovi koji su se plesali kao rijetke primjere kontradansi: tzv. vrbovaĀku furlonu, koja je na cijelom otoku Hvaru i to gotovo po istom obrascu, zabiljeena 1960-ih godina u bez obzira na geografsku izduenost otoka i Āesto lou sredinjem dijelu otoka (Jelsa, komunikaciju izmeāu pojedinih naselja. Meāutim, po- Vrboska, Pitve), te gradsku stoje plesovi koji su se izvodili samo u veþim naseljima ili hvarsku furlanu, koja se plesala iskljuĀivo u gradu Hvaru i koja samo u gradu Hvaru. Tako je s plesom furlona/furlana, na do sada u literaturi nije bila koji sam naila u gradu Hvaru, to je povod razmiljanja zabiljeena. o tom plesu kao rijetkoj kontradansi koja se pojavljuje [Hvar, plesni oblici, kontradansa, samo u gradu Hvaru. furlona/furlana] Grad Hvar, kao gospodarsko i kulturno sredite otoka jo od 13. st. naovamo, bio je ne samo najvanija luka na otoku veþ i jedna od najvanijih luka MletaĀke Republike na Jadranu. Stoga su se i utjecaji preko grada Hvara irili prema unutranjosti otoka, gdje su neki plesovi bili prihvaþeni i prilagoāeni, dok neki nisu nikad zaivjeli. Meāutim, postoje neki plesovi koje nalazimo samo u ruralnom dijelu otoka, a koji su moda doli s istoĀne strane otoka, s kopna preko Drvenika u Suþuraj, odakle je teklo naseljavanja otoka novim stanovnicima s kopna i iz Bosne od 15. do 17. st. Otud moda i drukĀiji UDK 394.3(497.5 Hvar)(091) utjecaj, recimo uvjetno, onaj manje europski, od utjecaja 793.31(497.5 Hvar)(091) struĀni rad 1 Mnogi se od zabiljeenih naziva plesova odnose na iste plesove primljeno 25.5.2009. koji su se u razliĀitim selima drukĀije ili sliĀno nazivali. Stoga smatram prihvaþeno 1.10.2010. da je rijeĀ o Āetrdesetak plesova.
129 Mirjana Kolumbiþ Hvarski plesovi
str. 129-138 str. koji su posredovanjem Venecije dolazili sa zapadne strane na otok. Upravo je Venecija
kao najvanija onodobna mediteranska velesila odredila i kulturnu pripadnost Hvara Europi. U doba od 15. do 18. st. dogodili su se najznaĀajniji importi u kulturolokom smislu od odijevanja do plesa, glazbe, kazalita i svega onoga to Hvar svrstava u razvi- jene urbane sredine od renesanse na ovamo (Kolumbiþ u tisku). Kao to je u odijevanju vol. 40, 2010.
hvarska tradicijska odjeþa od 16. do sredine 19. st. sporiji odraz europske mode toga doba, tako je isto i s plesom. Meāutim, putovi utjecaja ponekad su veoma neoĀekivani. Tako na primjer u selu Gdinj na istoĀnoj visoravni otoka, ezdesetak kilometara udaljenom od grada Hvara, nailazimo na ples po francusku koji se djelomiĀno saĀuvao i danas. U svojim sondiranjima plesova ba u Gdinju prepoznala bih ono to sam Āula i vidjela od plesa po francusku kao
etnoloka tribina 33 neki oblik otiþa. Na alost, nisam uspjela rekonstruirati njegov oblik jer su sjeþanja ljudi priliĀno fragmentarna i nedoreĀena. Plesovi koji su se u Europi pojavili u 18. st. pod utjecajem seoskih sredina Engleske kao coutry dances, doavi u gradske sredine i krugove dvorova i palaĀa, bili su preureāeni i posloeni u kontradance. Navedenim kanalima kulturolokih prijenosa utjecaja doli su i do jadranske obale kao kontradanse, odnosno monferine, furlane, kane i sliĀno. Mon- ferine, manfrine, monfrine kao oblik kontradanse nalazimo u Dubrovniku, Splitu, Hvaru i drugdje, ali furlanu/furlonu samo na Hvaru i u unutranjosti Istre. Zanimljivo je da se monfrina spominje u selu SvirĀu, u sredinjem dijelu otoka Hvara, kao ime ene koja se udala u to selo. Ta je djevojka navodno tako dobro plesala monferinu da su je po tom plesu i nazvali (Dubokoviþ-Nadalini 1955). Ovaj ples, ako se i plesao na otoku Hvaru, nije saĀuvan do dananjih dana. O kontradansama se u nas malo pisalo. Rijetko su zabiljeene kao plesovi, odnosno prepoznate kao folklorni plesovi. Vjerujem da se nisu uoĀili kao folklorna batina jer su vezani vie uz grad, te dvorove i palaĀe. Meāutim, primjer koji se pokazuje kao Stari splitski plesovi, a poznati su nam uglavnom u briljantnoj koreogra ji Branka egoviþa, upravo su recidiv dvorskih plesova iz 17. i 18. st. kao to su monferina, Āetvorka, polka i sliĀno. U osnovi su to kontradanse i kvadrilje. egoviþ je jedini koji u kolama i semina- rima folklora poduĀava kontradanse. Od tri kontradanse koje je prezentirao viktoriu, ragusinu i prisioneru posljednje dvije su zabiljeene u notnom arhivu u Dubrovniku.2 Ljubaznoþu Vinicija Lupisa iz Hrvatskog dravnog arhiva u Dubrovniku dobila sam kopiju nota tridesetak kontradansi koje su se zasigurno izvodile u Dubrovniku, a saĀuvane su u dubrovaĀkom arhivu (rkp. Muzika, jedna kajdanka ).3 RijeĀ je o raznim glazbenim sastavcima iz 19. st. zabiljeenim kao kontradanse, minueti ili ronda. Meāu njima nailazimo na nekoliko monferina. Ono to je nama zanimljivo jest da je jedna kontradansa zabiljeena pod nazivom Raguseo vecchio.4 ÿinjenica da je neka kontra- dansa dobila ime Dubrovnika, moe znaĀiti samo da se ta vrsta plesova izvodila na tom podruĀju. Zapisana je i kontradansa pod nazivom Majca Maru majka Maru. Melodija Majka Maru omiljena je starinska dalmatinska pjesma koja se pjevala i na Hvaru. Ivan
2 Ove sam kontradanse prepoznala samo po nazivu; trebalo bi usporediti notne zapise da se moe utvrditi je li rijeĀ o istim melodijama. 3 DubrovaĀki arhiv AG XIV/17, 19. st. 4 Na seminaru kontradansi u Metkoviþu, kao i na kolama folklora, imala sam sreþu nauĀiti taj ples od Branka egoviþa (pod pretpostavkom da je to ista kontradansa).
130 Mirjana Kolumbiþ Hvarski plesovi etnoloka tribina 33
IvanĀan je zapisao tu melodiju (IvanĀan 1981:240) prema pjevanju Mandice JeliĀiþ iz Brusja 1965. godine te analizirao ples koji se na tu melodiju plesao kao vrstu altin- polke. altin-polka se Āesto plesala na otoku Hvaru, a obiĀno je bila dio vrtnje kod raznih plesova. Na neki naĀin, ta izrazito dinamiĀna polka pri kojoj je tijelo Āvrsto u vertikali, ali vol. 40, 2010. se izrazitim poskakivanjem s pune noge postie titraj u ramenima, najkarakteristiĀniji je dio hvarskih plesova. Meāutim, buduþi da je zapisana meāu kontradanse, oĀito je imala i drukĀiji plesni obrazac. Vjera Kataliniþ Tuksar naila je na notne zapise plesova s kraja
18. st. u arhivu franjevaca na Krku, a spominje i sliĀne zapise s poĀetka 19. st. u zbirci
Algarotti, koju Āuva arhiv upe u Krku.5 Takvih nalaza ima zasigurno i u drugim arhiv- str. 129-138 skim zbirkama, a potvrāuju da su se ti plesovi plesali i njegovali u naim krajevima. Ovaj tekst nema pretenzije istraivati koliko je, i je li, ta plesna tradicija dovoljno valorizirana kao dio plesne i narodne batine, posebno u jadranskoj etnografskoj zoni. Jednostavno, upoznavi se s nekoliko kontradansi iz raznih europskih zemalja, uoĀila sam neke odnose koje upuþuju na moguþnost da se dva hvarska plesa pod istim na- zivom furlana, furlona prepoznaju kao kontradanse. Na otoku Hvaru pleu se dva plesa pod nazivom furlona, odnosno furlana. Prvi se ples vee za sredinu otoka Jelsu, Vrbosku i Pitve, a drugi iskljuĀivo za grad Hvar. U svojim terenskim istraivanjima na otoku Hvaru furlonu (recimo uvjetno onu vrbosku) zabiljeili su Margarita Debeljak 1960. godine,6 Branko egoviþ 1965. godine7 i Ivan IvanĀan na terenskom istraivanju 1965. godine (IvanĀan 1981). Drugi ples nazvan furlana nalazimo samo u gradu Hvaru, a nije bio zabiljeen u prethodnim terenskim istraivanjima naih koreologa i etnologa. Zanimljivo je da, barem u meni dostupnim zabiljebama i tiskanim materijalima naih etnokoreologa, u jadranskoj plesnoj zoni nije zabiljeena niti jedna furlona/furlana, osim onih koje se pleu u Istri, te jedne na Hvaru. Ipak, na otoku Hvaru nalazimo Āak dvije furlone/furlane koje se pleu uz razliĀite melodije. RijeĀ je o dvama razliĀitim pleso- vima koji su po tipu sliĀni, a po formaciji i glazbenoj pratnji razliĀiti. Ono to iz letimiĀnog pregleda literature o povijesti plesa doznajemo, furlana potjeĀe iz Campielia u sjevernoj Italiji (Galla 1993); smatra se venecijanskim plesom koji je postao popularan oko 1780. godine iako se temelji na zapisu iz 1609. g. Uglavnom se vee za pokrajinu Friuli, Āiji su stanovnici Āesto plesali razliĀite oblike tog plesa. Osno- vna shema plesa razlikuje se od mjesta do mjesta po nekim detaljima ili dodacima. Od naziva stanovnika Friulani dolazi i naziv plesa. Venecijanska furlana (kako þemo uv- jetno, prema podrijetlu, imenovati taj ples u nastavku teksta kako bismo ga razli kovali od hvarskih inaĀica) se plee u Italiji jo u pokrajinama Romagna, Marche, Umbrija i Toskana. Prema brojnim varijantama tog plesa i razliĀitim mjestima na kojima se plee pojavljuju se i razliĀiti nazivi: furlena, furlana, frullena, frullana itd. Srodni su joj plesovi u Italiji tarantela, il saltarello i manfrina. Venecijanska furlana se, osim u Italiji i Istri, plesala i u Parizu, Skandinaviji i Sloveniji (Mormino 1940:99). Venecijanska furlana se u nas plee u unutranjosti Istre, razliĀito na razliĀitim mje- stima. tovie i neki stanovnici tih mjesta imaju prezime Furlani. Na alost, nisam mogla
5 Podatak biljeim na temelju razgovora s Vjerom Kataliniþ Tuksar. 6 Rukopis se Āuva u arhivu Muzeja hvarske batine u poziciji 23a 10. 7 Rukopis sa skicama se Āuva u Muzeju hvarske batine, pozicija Mali fondovi.
131 Mirjana Kolumbiþ Hvarski plesovi
str. 129-138 str. nikad vidjeti te plesove. Koliko doznajem, a nastojat þu doznati vie, svako od tih mjesta
ima neku svoju speci Ānu furlanu.8 Ples furlana nastao je kao narodni ples okolice Venecije. Iznimna slika Pietra Longija La Furlana (1750., ulje na platnu) prikazuje mukarca i enu koji na ulici, ispred gostioni- ce, pleu furlanu. Ta veoma slikovita anr-scena prikazuje graāanski par koji veoma vol. 40, 2010.
graciozno plee na ulici, a prati ih ena koja svira na defu. Sama Āinjenica da je taj veliki slikar rokokoa uzeo temu tog plesa kao motiv svoje slike upuþuje na popularnost i prisutnost plesa u narodu. Longhi je majstor anr-slikarstva: prikaz plesa je prikaz svakodnevice scene iz naroda. Furlana je prihvaþena i u Veneciji kao javni ples, odakle je ula i na dvor te u aristo- kratske krugove Italije, Francuske, NjemaĀke i Austrije. Za aristokraciju i izvedbe u
etnoloka tribina 33 palaĀama i dvorovima ples je dobio i stroe oblike. ÿesto su glazbu tog i sliĀnih plesova preuzeli i razni poznati glazbenici u svojim operama, primjerice Bach i Ravel. Ulaskom u aristokratske krugove taj je narodni ples u biti bio koreogra ran pa je takav ponovno raznim kanalima uao u narod i u raznim sredinama dobio i razliĀite oblike. Koreogra rana i posloena po zatvorenim aristokratskim plesnim oblicima venecijanska furlana je postala kontradansa. Vjerujem da su tako, upravo kao i dvorski plesovi kvadrilja i manfrina furlana i druge kontradanse, dole u Dalmaciju i to uglavnom u gradske sredine. Sustavom prilagodbe ti su plesovi ponovno postali narodni i takvima ih valja i tretirati. Venecijanska furlana je bila ples i aristokracije i graāana. U aristokra t- skim salonima, gdje je sve imalo mjeru, ravnoteu i odreāenu hladnoþu, taj je ples unio i iznenaāujuþu ivost. U narodu je vie dolazila do izraaja igra, pantomima i radost to ih ples iri, iako je zadrana odreāena zatvorenost forme, bez obzira na to je li se plesao u krugu, u nasuprotnim redovima, s dva ili Āetiri para plesaĀa. Pitam se, stoga, zato se o furlanama i drugim kontradansama toliko malo zna i zato nisu postale predmet interesa naih etnokoreologa i koreologa, kao npr. kvadrilja (usp. IvanĀan 1981; Buble 1998; Tadin 2007) Furlona / Jelsa, Vrboska, Pitve Furlona, koju þemo dalje u tekstu uvjetno imenovati vrbovaĀkom furlonom (kako bismo je razlikovali od hvarske gradske furlane), veoma je iv i dinamiĀan ples koji se plee u 2/4 ritmu. Sudjeluje Āetiri ili vie parova postavljenih u krug ili u redove. Uvijek su prisutni elementi igre, koketiranje, svaāanja i sl., to se intenzivira prema kraju plesa. Zapisi hvarskih plesova Margarite Debeljak raāeni su na temelju terenskih istraivanja na otoku Hvaru 1960. g. i Āuvaju se u arhivu Muzeja hvarske batine u Hvaru. Gospoāa Debeljak je na Hvaru istraivala u suradnji s dr. Nikom Dubokoviþem Nadalinijem, utemeljiteljem tadanjeg Centra za zatitu kulturne batine otoka Hvara, danas Muzeja hvarske batine. Dubokoviþ je i sam bio poznavatelj folklora i obiĀaja. Margarita Debeljak zapisala je furlonu u Jelsi i Vrboskoj kao isti ples, dok je furlanu u Hvaru samo navela kao jedan od plesova koji se plesao u gradu. Opis furlone prema zapisu Margarite Debeljak 1960. godine:
8 O furlanama u Istri nisam, na alost, pronala nikakvu literaturu, to pripisujem ograniĀenim otoĀkim moguþnostima. Usmenom predajom imam informaciju da se u Istri odravaju povremeni susreti ljudi i drutava koji pleu furlanu. Moda bi bilo zgodno da hvarsko folklorno drutvo altin jednom prisustvuje tim susretima radi predstavljanja naih furlona/furlana i meāusobne usporedbe.
132 Mirjana Kolumbiþ Hvarski plesovi etnoloka tribina 33
Ples je veoma ivog tempa. Plee se u parovima, u krugu. Parovi se kreþu u smjeru obr- nutom od smjera kretanja kazaljke na satu. PlesaĀica stoji na odstojanju od pola metra od plesaĀa. PlesaĀi su okrenuti licem u lice. PlesaĀica dri ruke o boku. PlesaĀ dri ruke odignute u visini lakta pruene prema plesaĀici i treperi prstima. Plee se korakom altina trokorak s laganim podizanjem jedne noge poskok, otklanjajuþi malo ulijevo malo vol. 40, 2010. udesno. PlesaĀ naglaava prvi korak kao lagani udarac desnom nogom naprijed udesno. PlesaĀ ide za plesaĀicom kao da je namjerava uhvatiti. Radi se o koketiranju, pri Āemu plesaĀica, otklanjajuþi tijelom ulijevo i udesno, odnosno okreþuþi se oko svoje osi, naprijed i
nazad, po vlastitom nahoāenju, kao da pokuava pobjeþi. PlesaĀica u stvari, pogledavajuþi
plesaĀa preko lijevog ili desnog ramena, mami plesaĀa za sobom. str. 129-138 Ovo je jedini parovni ples zabiljeen na otoku Hvaru u kojem se plesaĀi ne dre za vrijeme plesa. Ovu je furlonu prvi izvodio KUD Vrboska iz Vrboske, u koreogra ji Tonija Krstiniþa ezdesetih godina 20. stoljeþa. Krstiniþ je ples pratio na lijerici. Isti je ples postavila i autorica ovoga teksta u koreogra ji Stari hvarski plesovi, a izvodi ga F.D. altin iz Hvara uz pratnju mandolinskog sastava, odnosno lijerice.
Furlona (Vrboska) u izvedbi F.D. altin iz Hvara, ispred hvarske katedrale, 2007.
VrbovaĀku furlonu je postavio i Branko egoviþ u svojim koreogra jama hvarskih plesova. U svojoj obradi hvarskih plesova egoviþ navodi da je ples gotovo identiĀan starom toncu, to smatram da nije toĀno. U plesu stori tanac parovi se dre za vrijeme plesa, odnosno okreþu se dreþi se za rupĀiþ, koji u nekim mjestima prua ena, dok u Velom Grablju rupĀiþ prua mukarac. Plesni korak, posebno u plesaĀa, onaj prvi je u vrboskoj furloni neto dui i energiĀniji, gotovo se udara. U starog tonca su koraci ujednaĀeni, kraþi i tvrāi. Plee se na cijelom stopalu i pri altinu se sasvim lagano poskakuje uz titraj u ramenima. Zato se i zove stori tanac jer je prilagoāen starijim plesaĀima, a ne jer je po vremenu nastanka stariji od drugih. Na plesnim je zabavama bilo uobiĀajeno da se licitira npr. diĀji tanac te po staraku stori tanac ples za starije.
133 Mirjana Kolumbiþ Hvarski plesovi
str. 129-138 str. Ivan IvanĀan u knjizi Narodni plesovi Dalmacije 2 (1981:212-214) pod imenom furlana
ili furlona zapisuje ples koji, kako navodi, u nekim mjestima izvodi neodreāeni broj parova, dok u selu Pitvama pleu samo dva para. Ples se izvodi u polkinim trokoracima tako da se parovi kreþu po krunoj crti, ene pleuþi unatrag, a mukarci prema njima. Kod okretanja se plesaĀica dri mukarcu za kaiprst. Ples se sastoji od dva dijela. PlesaĀi vol. 40, 2010.
se najprije kreþu obrnuto od smjera kazaljke na satu, a zatim se vraþaju po krunoj crti. U drugome dijelu ena se okreþe oko plesaĀeva pruenog kaiprsta. Notni zapis koji prati taj ples zapisan je kao Furlona Hvar, a svirao je na lirici Karlo Gruber, roāen 1905. g. Po mome viāenju ta melodija odgovara furloni koja se plesala u Vrboskoj, Jelsi i Pitvama, a ne hvarskoj gradskoj furlani, o Āemu þe biti rijeĀi dalje u tekstu. Plesni obrazac identiĀan je plesu stori tanac, bez obzira na to okreþe li se djevojka oko kaiprsta ili rupĀiþa. etnoloka tribina 33 Veþ kod ovako letimiĀnog osvrta na ples koji se na otoku Hvaru zove furlona, odnosno furlana, vidljivo je da je posrijedi ples koji se plesao u sjevernoj Italiji, odnosno u Istri, dakle o kontradansi. UoĀene manje razlike u izvedbi plesa ne utjeĀu bitno na njegovu strukturu. Osnovna je razlika u tome to se vrbovaĀka furlana plee po krunoj crti u smjeru obrnutom od smjera kretanja kazaljke na satu, a ne u dva reda, to je za opþi obrazac venecijanske furlane gotovo pravilo. Furlana / Grad Hvar Osnovno je zanimanje ovoga teksta furlana koja se plesala u gradu Hvaru (dalje u tekstu imenovana hvarska gradska furlana), a koja do sada nije bila zabiljeena u istraivanjima spomenutih etnokoreologa. Sretna je okolnost to sam dobila originalni notni zapis iz osamdesetih godina prologa stoljeþa. Zapis pod nazivom furlana sam dobila izravno od maestra VuĀetiþa iz Hvara.9 TonĀi VuĀetiþ Marjuþi (1915. 1989.) je dugi niz godina vodio hvarsku limenu glazbu, zbor i tzv. Mali sastav limene glazbe, koji je izvodio upravo plesne melodije. Mali je sastav pored kvadrilje, kvatro pai, kane i drugih plesova izvodio i hvarsku gradsku furlanu. Istih sam godina zabiljeila u samome Hvaru i izvedbu ove furlane, i to prema kazivanju gospoāe Vinke Papafava iz Hvara (1923. 1990.), zatim gospoāe Olge Magdalene Bebe Kuzmaniþ Pinotove (roā. 1930.), potom i od braĀnog para Marije (Marice r. 1934.) i Cvjetana (Cviteta) Bracanoviþa KaĀija (1925. 2010.) Opis furlane prema zapisu Mirjane Kolumbiþ: Ples se izvodi u ¾ ritmu. PlesaĀi su postavljeni u dva reda, mukarci nasuprot enama. Mogu biti postavljeni i u polukrug. Ako su postavljeni u polukrug, onda pleu samo dva para u sredini dok ih ostali prate pljeskanjem u zavrnom dijelu. ene dre ruke o struku, mukarci lijevu ruku dre na leāima, desnu na struku. ÿeþe se plee tako da su parovi postavljeni u dva reda, mukarci nasuprot enama. Redovi plesaĀa se sa Āetiri sitna koraka pribliavaju, poĀinjuþi lijevom nogom. PoskoĀni korak jedan naglaen korak lijevom nogom naprijed, desna noga se privuĀe poskokom. S druga Āetiri koraka redovi se udal- javaju pleuþi leāima natrag, a na osmi takt udaraju nogom o pod. Sa daljnja 4 poskoĀna koraka ponovno se pribliavaju i s jo Āetiri koraka gledajuþi se okrenu se udesno za 180 stupnjeva. Na taj naĀin redovi mukaraca i ena promijene pozicije. Prvi par ili prva dva para se izdvajaju prema sredini reda i hvataju za pruene ruke. Naglaenim korakom na lijevoj nozi poskoĀe i istovremeno izbace desnu nogu naprijed udesno. S osam ovakvih koraka, koji sliĀe rapi, okreþu se oko sebe u smjeru kretanja kazaljke na satu. Ovu guru
9 Notni zapis Āuvam u osobnom arhivu, a pohranjen je i u Malim fondovima Muzeja hvarske batine.
134 Mirjana Kolumbiþ Hvarski plesovi etnoloka tribina 33
mogu zajedno izvoditi i svi parovi u redu. Nakon toga plesaĀi putaju ruke i razdva- jaju se u dva reda. U zavrnoj guri, u osam taktova plesaĀi predvoāeni prvim parom, dugim boĀnim poskocima, enske lijevom a muki desnom nogom, okrenuti leāima jedni od drugih pleu prema suprotnom kraju reda, gdje se mimoilaze i enske prelaze u red u kojem su stajali muki, a muki dolaze na suprotnu stranu, odnosno redovi se vraþaju vol. 40, 2010. na poĀetnu poziciju. U ovom mimoilaenju i mukarci i ene pljeþu rukama. KonaĀno, doavi ponovno u dva reda, zavrnim taktom okrenu se jedni prema drugima licem u lice i sve otpleu jo jednom. U jednoj varijanti kazivaĀi opisuju korak prilaenja i mimoilaenja
parova kao trokorak, odnosno kao kombinaciju poskoĀnih koraka i trokoraka.
str. 129-138
Furlona, notni zapis Margarite Debeljak, Jelsa-Vrboska, 1960.
Furlana, notni zapis TonĀija VuĀetiþa, grad Hvar, 1985.
Hvarska gradska furlana se od one spomenute razlikuje po melodiji na koju se plee, ali i po osnovnoj strukturi plesa. VrbovaĀka furlona sa sredine otoka je rustiĀnija i tvrāa, ali jednako razigrana i dinamiĀna kao i ova druga, gradska iz Hvara. U oba plesa plesaĀ i plesaĀica se ne dre za ruke veþ su postavljeni jedan nasuprot drugoga, bilo da pleu po krunoj crti, u polukrugu ili u nasuprotnim redovima. Izraeni su igra i koketiranje, uopþe karakteristiĀno za furlanu. I dok hvarska gradska furlana ima oblik kontradanse s iz- razitim utjecajem plesne mode Zapada, vrbovaĀka furlona se vie prilagodila rustiĀnijem stilu plesanja sredinjeg dijela otoka gdje se i izvodila.
135 Mirjana Kolumbiþ Hvarski plesovi
str. 129-138 str. Ivan IvanĀan (1981:214-218) je zapisao ples verso, za koji nije zabiljeio glazbenu
pratnju. Opisani obrazac tog plesa je identiĀan opisanoj hvarskoj furloni, s time da nedostaje zavrni dio s pljeskanjem i mimoilaenjem redova. Navedeno povremeno pucketanje prstima bi moda moglo zamijeniti pljeskanje koje sam navela u varijanti hvarske furlane. Sam naziv verso potjeĀe od versovien oblik plesa varavljanke, koja se na vol. 40, 2010.
Hvaru naziva paavjen. Buduþi da nam za verso nedostaje glazbeni obrazac, ne moemo sa sigurnoþu ustvrditi o Āemu je rijeĀ. Moda je tek nesporazum pri kojem je kazivaĀ dao kriv naziv za gradsku furlanu. Hvarska gradska furlana se u gradu Hvaru plesala jo dosta dugo poslije Drugoga svjetskog rata. Istraujuþi plesove ba u gradu Hvaru ustanovila sam, zahvaljujuþi ivom sjeþanju mnogih starijih Hvarana, da su najpopularniji plesovi bili kana, kvatro
etnoloka tribina 33 pai, siciljana, furlona i paavjen. Neki od tih plesova su se plesali iskljuĀivo u gradu Hvaru (furlana, kana i paavjen), stoga ih moemo smatrati gradskim plesovima. Ples kana i paavjen nisu zapamþeni nigdje na otoku. Vladoje Bersa (1944:20) je zapisao u Starom Gradu ples versovje, meāutim, nakon Drugoga svjetskog rata nisam naila ni na zapis ni na sjeþanje o izvoāenju toga plesa u Staromu Gradu. Kvatro pai i siciljona su se plesali i u svim ostalim mjestima otoka, kao i na drugim dalmatinskim otocima. Ples kvatro pai ili Āetiri paa plesao se u mnogim mjestima uz nekoliko razliĀitih melodija. U gradu Hvaru ples je zadrao talijanski naziv i plesao se uz melodiju s iskrivljenim talijanskim tekstom (rijeĀi zapisala M. Kolumbiþ u Hvaru oko 1975. g.): Uno, dove, uno dove tre. Uno, dove, uno dove tre. Uno i do, Dove i tre, Kvatro pai se te vuol bale. Uno i do, Dove i tre, Kvatro pai se te vuol bale. Margarita Debeljak je zapisala (1960.) kombinirani talijansko-hrvatski tekst toga plesa u Hvaru, na koji nisam kasnije naila. OĀito se u meāuvremenu zaboravio. Uno do, duve tre, Quatropassi come vecia pe. Uzmi ga ti, neþu ga ja, Ajme meni Mare iz koja.
IdentiĀan ples se u Vrboskoj plesao uz melodiju Kad san bila ja divojka (zapisao I. IvanĀan 1965., pretpostavljam u Vrboskoj, gdje se i danas plee na tu melodiju): Kad san bila ja divojka, Ljubila san do tri momka, U zoru, Ma prid zoru, Cvala mi ruica na prozoru. U zoru, Ma prid zoru, Cvala mi ruica na prozoru.
136 Mirjana Kolumbiþ Hvarski plesovi etnoloka tribina 33
U selu Velom Grablju, nadomak Hvaru, kvatro pai se plesao na melodiju Kori, kori, opet u kombinaciji talijanskoga i hrvatskoga jezika (zapisala M. Kolumbiþ 2007. prema kazivanju Ivana Tudora iz Velog Grablja.)
Kori, kori povereta ti, vol. 40, 2010. Kori, kori povereta ti. Uzmi ga ti, Neþu ga ja,
Uzet þe ga Mare iz Dola.
Uzmi ga ti, str. 129-138 Neþu ga ja, Uzet þe ga Mare iz Dola. Kvatro pai se na otoku plesao i uz melodiju Povero Bepin kao i na otoku BraĀu. I ples kana (canna, tal. cijev), koji se plesao iskljuĀivo u gradu Hvaru, zadrao je talijanski tekst koji je pratio dio plesa nakon mara-etnje. Da me la canna, canna, Da me la canna, canna, canna InaĀe u hrvatskoj varijanti etnja se plesala, a zasigurno i pjevala uz rijeĀi i melodiju MaĀekove himne, kao i u Velom Grablju. Paavjen, za koji je Ivan IvanĀan znao reþi da je jedna od najljepih varavljanki koje je vidio u Hrvatskoj, takoāer smatram gradskim plesom. Zanimljivo je da se osim u gradu Hvaru pojavljuje u selima Brusju i Velom Grablju. Brusje je samo 6 km udaljeno od Hvara i jo je od srednjega vijeka smatrano gradskim suburbijem pa je prihvatljivo da su utjecaji grada veoma ivi. Velo Grablje je 11 km udaljeno od grada Hvara i svojim je poloajem potpuno upuþeno na Hvar. Dodue, u tim se selima paavjen pojavljuje kao ples lud Roko, neto pojednostavljenog glazbenog obrasca, ali i neto tvrāeg koraka i izraza. Ipak, rijeĀ je o istome plesu (Kolumbiþ 2009:14 -15). U gradu Hvaru se plesala i kvadrilja. tovie, u arhivskim izvorima nailazimo na ples koji se naziva Hvarska kvadrilja, a plesala se sve do 60-tih godina 20. stoljeþa. Nije stoga neobiĀno to sam u arhivu sadanjeg Muzeja hvarske batine pronala knjiicu Franceska Āetvorka kako se plee i ravna Janka Stjepuina iz 1897. g. Istu takvu knjiicu dobila sam na poklon i od obitelji tambuk-Padovan iz Hvara.10 Maestro TonĀi VuĀetiþ je tvrdio da posjeduje i notni zapis kvadrilje koja se plesala u Hvaru koju je osobno, kao voditelj hvarske glazbe izvodio na plesovima. Na alost, taj notni zapis nisam dobila niti sam ga nakon njegove smrti pronala u njegovoj notnoj ostavtini. Iako danas ima jo ivih ljudi koji su plesali kvadrilju, bez notnog zapisa je gotovo nemoguþe osvjeiti njihovu memoriju i rekonstruirati oblik toga plesa. Plesna batina se prenosi uglavnom predajom, iz generaciju u generaciju. Meāutim, u pojedinim mjestima i podruĀjima nai istraivaĀi pronaāu neki ples, fragment i obiĀaj uz ples i nakon vie generacija zaborava. Tako se oĀekivano dogodi da kazivaĀi (najĀeþe ljudi starije dobi) prikau neke plesne oblike fragmentarno ili ples nazovu krivim imenom, odnosno otpleu ga na krivu glazbenu podlogu. Tada treba potraiti podatke u arhivima relevantnih ustanova te i u crkvenim i privatnim arhivima, tj. u pisanim izvorima. Tek nakon toga se moe dobiti donekle potpunija slika i napraviti koliko-toliko vjerna rekonstrukcija plesa, a naravno i studija o istraivanju na terenu. 10 I ovom prigodom zahvaljujem na daru.
137 Mirjana Kolumbiþ Hvarski plesovi
str. 129-138 str. NaĀinjuþi temu kontradansi u Dalmaciji, smatram da struĀnjacima i povjesniĀarima
plesa na tom polju tek predstoji istraivaĀki rad, pod pretpostavkom da se rijei pitanje jesu li kontradanse dio folklorne ili samo plesne batine. U svakom sluĀaju, ako elimo tu batinu prepoznati kao dijelove urbanog plesnog folklora jadranske zone, onda ti plesovi zasluuju panju u arhivskom, muzikolokom i inom istraivanju. vol. 40, 2010.
Rukopisi Debeljak, Margarita. 1960. Narodni plesovi Hvara, Arhiv Muzeja hvarske batine, pozicija 23a10. Muzika, jedna kajdanka sa raznim muziĀkim sastavcima minueti, contradanze, rondama, notni zapisi, DubrovaĀki arhiv AG XIV/17, 19. st..
etnoloka tribina 33 Stjepuin, Janko. 1897. Franceska Āetvorka kako se plee i ravna. Knjiara Junkera egoviþ, Branko. 1965. (bez naslova) rkp. sa skicama. Arhiv Muzeja hvarske batine, pozicija Mali fondovi. VuĀetiþ Marjuþi, TonĀi. 1985. Furlana, notni zapis. Arhiv Muzeja hvarske batine, pozicija Mali fondovi.
Literatura Bersa, Vladoje. 1944. Zbirka narodnih popievaka. Zagreb: HAZU. Buble, Nikola. 1998. Trogirska kvadrilja. Trogir, Split: Kulturno-umjetniĀko drutvo Kvadrilja, UmjetniĀka aka- demija SveuĀilita. Dubokoviþ-Nadalini, Niko. 1955. Pokuaj rekonstrukcije naĀina oblaĀenja na otoku Hvaru. Hvar: Centar za zatitu kulturne batine. Gala, G.M. 1993. La furlana. Choreola. Firenze: Ed Taranta. www.taranta.it/balli.html, (pristup 16.08.2010.) IvanĀan, Ivan. 1981. Narodni plesovi Dalmacije 2. Zagreb: Prosvjetni sabor Hrvatske. Kolumbiþ, Mirjana. (u tisku) Hvarsko kazalite, najstarije javno kazalite Europe. Kolumbiþ, Mirjana. 2009. Plesni obiĀaji u Velom Grablju na Hvaru. Hvar: Muzej hvarske batine i Pjover udruga za zatitu i revitalizaciju Velog Grablja. Mormino, Pietro. 1940. Codice della danza e del ballo, Palermo www.superballo.it/recensioni/23.html (pristup 17.08.2010.) Tadin, Marica. 2007. Katelanska narodna Āetvorka. Katela: Muzej grada Katela.
Dances from the Island of Hvar. Furlona/Furlana as Form of Kontradansa Summary Furlana is a folk dance which originated in the Venice region, was adapted in the 18th century to dance forms of aristocracy and was named kontradansa as a court dance. Due to Venetian in uence, this dance, along with many others (kvatro pai, siciljana, pleskua), was performed in Dalmatia; the kontradansa was performed in Istria, Dubrovnik and on the island of Hvar. The author analyzes two types of dances, treating them as rare examples of kontradansa: the so-called Vrboska furlona, recorded in the 1960s in the central part of the island (Jelsa, Vrboska, Pitve), and the urban furlana, performed exclusively in the town of Hvar and previously not recorded in literature. [Hvar, dance forms, kontradansa, furlona/furlana]
138