Strana 28 – Broj 77 SLU@BENI GLASNIK RS 17. novembar 2002. 17. novembar 2002. SLU@BENI GLASNIK RS Broj 77 – Strana 9 tince, koja pripada katastarskom srezu Vlasotince, izra|en u ce, koja pripada katastarskom srezu Vlasotince, izra|en u skladu PROSTORNI PLAN prate}im objektima i sadr`ajima (~vori{ta, terminali, uslu`ni skladu sa va`e}im propisima. sa va`e}im propisima. PODRU^JA INFRASTRUKTURNOG KORIDORA NI[ sadr`aji i drugi objekti u funkciji magistralnih infrastruk- 2. Katastarski operat, odnosno katastar nepokretnosti iz 2. Katastarski operat, odnosno katastar nepokretnosti iz – GRANICA REPUBLIKE MAKEDONIJE turnih sistema); ta~ke 1. ovog re{ewa, primewiva}e se narednog dana od dana obja- ta~ke 1. ovog re{ewa, primewiva}e se narednog dana od dana obja- 2) prate}i alternativni ifrastrukturni sistemi – alterna- vqivawa ovog re{ewa u „Slu`benom glasniku Republike Srbije”. vqivawa ovog re{ewa u „Slu`benom glasniku Republike Srbije”. Glava á. tivni putni pravac (bez naplate putarine) autoputa E-75; 3. Danom po~etka primene katastarskog operata, odnosno ka- 3. Danom po~etka primene katastarskog operata, odnosno ka- 3) zona uticaja koridora – obuhva}en prostor izme|u pojedi- tastra nepokretnosti iz ta~ke 1. ovog re{ewa, u smislu ~lana 151. tastra nepokretnosti iz ta~ke 1. ovog re{ewa, u smislu ~lana 151. OP[TI DEO nih i zona {irine od 1 do 5 km od krajweg magistralnog infra- stav 1. Zakona o dr`avnom premeru i katastru i upisima prava na stav 1. Zakona o dr`avnom premeru i katastru i upisima prava na strukturnog sistema, koji su u fizi~koj i funkcionalnoj vezi sa nepokretnostima, za katastarsku op{tinu Dowe Gare prestaje da nepokretnostima, za katastarsku op{tinu Javorje prestaje da va`i 1. Uvod koridorom od Ni{a (Trupale) do granice Republike Makedonije, va`i katastar zemqi{ta. katastar zemqi{ta. izuzev na podru~ju Generalnog urbanisti~kog plana Ni{a gde se Prostorni plan podru~ja infrastrukturnog koridora 4. Lice koje ima pravni interes mo`e u roku od dve godine 4. Lice koje ima pravni interes mo`e u roku od dve godine obuhvat Prostornog plana svodi na mre`u koridora magistralnih Ni{–granica Republike Makedonije (u daqem tekstu: Prostorni od dana po~etka primene katastarskog operata, Slu`bi za kata- od dana po~etka primene katastarskog operata, Slu`bi za kata- infrastrukturnih sistema. plan) je dugoro~ni razvojni dokument koji se donosi za vremenski star nepokretnosti Vlasotince podneti zahtev za ispravku upisa, star nepokretnosti Vlasotince podneti zahtev za ispravku upisa, Podru~je Prostornog plana obuhvata prostor povr{ine oko ako smatra da je izvr{en pogre{an upis u pogledu nosioca prava ako smatra da je izvr{en pogre{an upis u pogledu nosioca prava horizont do 2020. godine. 1.200,0 km² i du`ine od oko 160,0 km na delu teritorije: ili drugog podatka o nepokretnosti. ili drugog podatka o nepokretnosti. Prostorni plan je ura|en u svemu prema Odluci o izradi Prostornog plana podru~ja infrastrukturnog koridora Ni{–grani- 1) GRADA NI[A: cele katastarske op{tine Lalinac, Se- 5. Primerak ovog re{ewa je sastavni deo zbirke isprava ka- 5. Primerak ovog re{ewa je sastavni deo zbirke isprava ka- ~anica, i Mramor i delove katastarskih op{tina Trupale, Popo- tastra nepokretnosti za katastarsku op{tinu Dowe Gare. tastra nepokretnosti za katastarsku op{tinu Javorje. ca Republike Makedonije („Slu`beni glasnik RS", broj 5/2000) i „Programu izrade Prostornog plana podru~ja infrastrukturnog vaca, Medo{eva, Kru{ce, ^okot, Dowe Me|urovo, Gorwe Me|uro- 6. Ovo re{ewe objaviti u „Slu`benom glasniku Republike 6. Ovo re{ewe objaviti u „Slu`benom glasniku Republike vo, Pasi Poqana i koji se nalaze na podru~ju General- Srbije”. Srbije”. koridora od Ni{a do granice Republike Makedonije" (u daqem tekstu: Program), koji je prihva}en od strane Komisije za stru~nu nog urbanisti~kog plana Ni{a; kontrolu prostornih planova Ministarstva gra|evina 1998. godi- 2) OP[TINE MERO[INA: cele katastarske op{tine 03 broj 951-775/02 03 broj 951-777/02 ne. Sadr`aj i osnovna re{ewa Prostornog plana uskla|eni su sa Aleksandrovo, Balajnac i Batu{inac; U Beogradu, 1. novembra 2002. godine U Beogradu, 1. novembra 2002. godine odredbama Zakona o planirawu i ure|ewu prostora i naseqa („Slu- 3) OP[TINE DOQEVAC: cele katastarske op{tine Be- `beni glasnik RS", br. 44/95, 23/96, 16/97 i 46/98), Zakona o Pro- lotinac, Kne`ica, ^apqinac, Malo{i{te, Perutina, Orqane, Direktor, Direktor, stornom planu Republike Srbije („Slu`beni glasnik RS", broj , Doqevac, ^e~ina, Ko~ane, Rusna i Pukovac; dr Ivan R. Aleksi}, s.r. dr Ivan R. Aleksi}, s.r. 13/96) i Pravilnika o sadr`ini i izradi prostornog plana („Slu- 4) OP[TINE GAXIN HAN: celu katastarsku op{tinu `beni glasnik RS", broj 1/99), kao i sa drugim propisima iz obla- Toponica; 1989 1991 sti izgradwe, saobra}aja, vodoprivrede, `ivotne sredine i dr. 5) OP[TINE : cele katastarske op{tine Dra{kovac, Brestovac, Kutle{, Lipovica, Grdanica, , Na osnovu ~lana 136b stav 2. Zakona o dr`avnom premeru i Na osnovu ~lana 136b stav 2. Zakona o dr`avnom premeru i Prostorni plan je zasnovan na re{ewima Prostornog plana Republike Srbije koja se odnose na ovaj infrastrukturni kori- ^ekmin, ^ifluk Razgojnski, Brejanovce, Dowa Lako{nica, Pe~e- katastru i upisima prava na nepokretnostima („Slu`beni gla- katastru i upisima prava na nepokretnostima („Slu`beni glasnik wevce, Ka{tavar, @ivkovo, Priboj, Zalu`we, Dr}evac, , snik RS”, br. 83/92, 53/93, 67/93, 48/94, 12/96, 15/96, 34/2001 i RS”, br. 83/92, 53/93, 67/93, 48/94, 12/96, 15/96, 34/2001 i 25/2002), dor, raspolo`ivoj informacionoj, studijskoj i tehni~koj doku- mentaciji i na rezultatima istra`ivawa koja su obavqena u stu- Zloku}ane, Grajevce, Jela{nica, , Velika Biqanica, Gor- 25/2002), Republi~ki geodetski zavod donosi wa , Dowa Slatina, , Bobi{te, Mala Biqanica, Republi~ki geodetski zavod donosi dijsko-analiti~koj fazi izrade Prostornog plana. Prilikom iz- rade Prostornog plana uzeta su u obzir planska re{ewa drugih , , Leskovac, , Mr{tane, Dowe RE[EWE prostornih planova, kao i urbanisti~kih planova naseqa obuhva- Krajince, Gorwe Krajince, Zlo}udovo, , , RE[EWE }enih planskim podru~jem. Tehni~ka dokumentacija za infra- @i`avica, Dowi Bunibrod, Gorwi Bunibrod, Rudare á, Guberev- ce, Mala Grabovnica, Velika Grabovnica, , Mala Kopa- O POTVRDI KATASTARSKOG OPERATA ZA KATASTARSKU strukturne sisteme u koridoru, koja je kori{}ena prilikom izrade {nica, Selo , Velika Kopa{nica, Varo{ Grdelica, De- O POTVRDI KATASTARSKOG OPERATA ZA KATASTARSKU OP[TINU OSTRC Prostornog plana, bila je neujedna~enog kvaliteta i razli~itog dina Bara, Boji{ina, Bo}evica, , , , OP[TINU STRE[KOVAC stepena detaqnosti. Zadovoqavaju}i kvalitet i potreban stepen , Li~in Dol, , Kora}evac, , Predejane se- 1. Potvr|uje se da je katastarski operat, kao deo katastra ne- detaqnosti (generalni–idejni–glavni projekt) imala je tehni~ka lo, Bri~evqe i Su{evqe; 1. Potvr|uje se da je katastarski operat, kao deo katastra ne- pokretnosti za katastarsku op{tinu Ostrc, op{tina Vlasotince, dokumentacija za koridor autoputa, {to je bilo zna~ajno za kvali- 6) OP[TINE VLASOTINCE: cele katastarske op{tine pokretnosti za katastarsku op{tinu Stre{kovac, op{tina koja pripada katastarskom srezu Vlasotince, izra|en u skladu sa tet ponu|enih planskih re{ewa, s obzirom na prioritet izgradwe , Glo`ane i Prilepac; Vlasotince, koja pripada katastarskom srezu Vlasotince, izra|en va`e}im propisima. autoputa. 7) OP[TINE VLADI^IN HAN: cele katastarske op{ti- u skladu sa va`e}im propisima. 2. Katastarski operat, odnosno katastar nepokretnosti iz Planska re{ewa Prostornog plana za koridor autoputa ne Mrtvice, Repi{te, Gariwe, Kopitarce, Xep, Tegovi{te, Ur- 2. Katastarski operat, odnosno katastar nepokretnosti iz ta~ke 1. ovog re{ewa, primewiva}e se narednog dana od dana obja- utvr|ena su sa ve}im stepenom pouzdanosti u odnosu na koridore ta~ke 1. ovog re{ewa, primewiva}e se narednog dana od dana obja- vqivawa ovog re{ewa u „Slu`benom glasniku Republike Srbije”. drugih magistralnih infrastrukturnih sistema (`elezni~ke pru- vi~, Letovi{te, , Dupqane, Ru`i}, Kr`ince, , , , Vladi~in Han, , , vqivawa ovog re{ewa u „Slu`benom glasniku Republike Srbije”. 3. Danom po~etka primene katastarskog operata, odnosno ka- ge za velike brzine, gasovoda i dr.). Nakon dovo|ewa studijske i , , , Ba~vi{te, Grama|e, , Vrbovo, 3. Danom po~etka primene katastarskog operata, odnosno ka- tastra nepokretnosti iz ta~ke 1. ovog re{ewa, u smislu ~lana 151. tehni~ke dokumentacije tih sistema do nivoa generalnog, odnosno Priboj i Mazari}; tastra nepokretnosti iz ta~ke 1. ovog re{ewa, u smislu ~lana 151. stav 1. Zakona o dr`avnom premeru i katastru i upisima prava na idejnog projekta, po ukazanoj potrebi done}e se odgovaraju}e izme- 8) OP[TINE VRAWE: cele katastarske op{tine Pane- stav 1. Zakona o dr`avnom premeru i katastru i upisima prava na nepokretnostima, za katastarsku op{tinu Ostrc prestaje da va`i ne i dopune Prostornog plana, ukqu~uju}i i razradu na nivou re- vqe, , Mo{tanica, , Bresnica, Bujkovac, Vraw- nepokretnostima, za katastarsku op{tinu Stre{kovac prestaje da katastar zemqi{ta. gulacionog plana za magistralne infrastrukturne sisteme u ko- ska Bawa, , Kumarevo, , , ]ukovac, Du- va`i katastar zemqi{ta. 4. Lice koje ima pravni interes mo`e u roku od dve godine ridoru, prema prioritetima izgradwe. lan, Tibu`de, , , , Gorwi Neradovac, Do- 4. Lice koje ima pravni interes mo`e u roku od dve godine od dana po~etka primene katastarskog operata, Slu`bi za kata- Prostorni plan sadr`i (Kwiga á): op{te i posebne ciqeve, wi Neradovac, Kupinince, Dowe Trebe{iwe, , Rataje á, od dana po~etka primene katastarskog operata, Slu`bi za kata- star nepokretnosti Vlasotince podneti zahtev za ispravku upisa, dugoro~na planska re{ewa za organizaciju, ure|ivawe i za{titu Aleksandrovac, , , Davidovac i Dowi Vrtogo{ star nepokretnosti Vlasotince podneti zahtev za ispravku upisa, ako smatra da je izvr{en pogre{an upis u pogledu nosioca prava planskog podru~ja infrastrukturnog koridora, mere i smernice za i deo katastarske op{tine Vrawe; ako smatra da je izvr{en pogre{an upis u pogledu nosioca prava ili drugog podatka o nepokretnosti. primenu i ostvarivawe planskih re{ewa, kao i grafi~ke iskaze 9) OP[TINE : cele katastarske op{tine ili drugog podatka o nepokretnosti. 5. Primerak ovog re{ewa je sastavni deo zbirke isprava ka- Prostornog plana, i to: referalnu kartu 1. „Polo`aj infrastruk- , , @bevac, Kr{evica, Qiqance, @u`eqica, 5. Primerak ovog re{ewa je sastavni deo zbirke isprava ka- tastra nepokretnosti za katastarsku op{tinu Ostrc. turnih sistema u Infrastrukturnom koridoru", referalnu kartu Bo`iwevac á, , Bujanovac, , , , Vr- tastra nepokretnosti za katastarsku op{tinu Stre{kovac. 6. Ovo re{ewe objaviti u „Slu`benom glasniku Republike 2. „Plan namene povr{ina", referalnu kartu 3. „Uslovi, ograni- ban, , Samoqica, , Biqa~a i , i 6. Ovo re{ewe objaviti u „Slu`benom glasniku Republike Srbije”. ~ewa i mere za{tite" i tematsku kartu 1. „Plan putne mre`e". Sa- 10) OP[TINE PRE[EVO: cele katastarske op{tine Ra- Srbije”. stavni deo Prostornog plana ~ini}e razrada na nivou regulacio- jince, , Bukurevac, Bu{trawe, Oraovica, Pre{evo, nog plana za koridore autoputa i drugih magistralnih infra- 03 broj 951-778/02 @ujince, Reqan, Golemi Dol, Ali|erce, , ^ukarka, Mi- 03 broj 951-776/02 U Beogradu, 1. novembra 2002. godine strukturnih sistema (Kwiga áá). Dokumentaciona osnova Prostor- ratovac, , Trnava i Nor~a. U Beogradu, 1. novembra 2002. godine nog plana (Kwiga ááá) sadr`i: izvode iz Prostornog plana Repu- Direktor, blike Srbije i drugih relevantnih razvojnih dokumenata; analize 2.2. Granica Prostornog plana i dijagnoze stawa; prognoze; planske iskaze kao i obrazlo`ewa Direktor, dr Ivan R. Aleksi}, s.r. Granica podru~ja Prostornog plana definisana je granica- dr Ivan R. Aleksi}, s.r. planskih re{ewa; podatke, uslove i druga dokumenta iz procedure pripremawa, javnog uvida i stru~ne rasprave i stru~ne kontrole ma katastarskih op{tina ili geografskim granicama (put, reka i 1992 Prostornog plana sa odgovaraju}im grafi~kim prikazima, kao i sl.) na teritoriji katastarske op{tine i prikazana na referal- 1990 Na osnovu ~lana 136b stav 2. Zakona o dr`avnom premeru i drugu dokumentaciju na kojoj je zasnovan Prostorni plan. nim kartama Prostornog plana i opisno. Na osnovu ~lana 136b stav 2. Zakona o dr`avnom premeru i katastru i upisima prava na nepokretnostima („Slu`beni glasnik Utvr|uje se slede}a granica Prostornog plana: katastru i upisima prava na nepokretnostima („Slu`beni gla- RS”, br. 83/92, 53/93, 67/93, 48/94, 12/96, 15/96, 34/2001 i 25/2002), 2. Granica Prostornog plana 1) severna granica – od preseka katastarskih op{tina Se~a- snik RS”, br. 83/92, 53/93, 67/93, 48/94, 12/96, 15/96, 34/2001 i Republi~ki geodetski zavod donosi nica i Dudulajce na granici teritorija grada Ni{a i op{tine 25/2002), 2.1. Obuhvat Prostornog plana Mero{ina na zapadu i poklapa se sa severnom granicom katastar- Republi~ki geodetski zavod donosi RE[EWE Prostorni plan podru~ja infrastrukturnog koridora Ni{- skih op{tina Se~anica i Trupale do preseka sa podru~jem Gene- granica Republike Makedonije obuhvata podru~je magistralnog ralnog urbanisti~kog plana Ni{a; RE[EWE O POTVRDI KATASTARSKOG OPERATA ZA KATASTARSKU infrastrukturnog koridora utvr|enog Prostornim planom Repu- 2) zapadna granica – od preseka granica teritorija grada OP[TINU SOKOLI]I blike Srbije. Ni{a i op{tine Mero{ina; u pravcu juga poklapa se sa granicom O POTVRDI KATASTARSKOG OPERATA ZA KATASTARSKU Prostornim planom obuhva}eni su: podru~ja Generalnog urbanisti~kog plana Ni{a i op{tine Me- OP[TINU JAVORJE 1. Potvr|uje se da je katastarski operat, kao deo katastra ne- 1) magistralni infrastrukturni koridor – sa postoje}im i ro{ina sve do katastarske op{tine Aleksandrovo, kada prelazi pokretnosti za katastarsku op{tinu Sokoli}i, op{tina ^a~ak, planiranim magistralnim infrastrukturnim sistemima i wiho- na teritoriju op{tine Mero{ina i poklapa se sa granicom kata- 1. Potvr|uje se da je katastarski operat, kao deo katastra ne- koja pripada katastarskom srezu ^a~ak áá, izra|en u skladu sa va- vim za{titnim pojasima: autoput E-75 (M-1), pruga za velike brzi- starskih op{tina Balajnac i Batu{nica; na teritoriji op{tine pokretnosti za katastarsku op{tinu Javorje, op{tina Vlasotin- `e}im propisima. ne E-85, gasovod i opti~ki kabl sa vodotokom Ju`ne Morave; i Doqevac poklapa se sa granicom katastarskih op{tina ^apqi- Strana 10 – Broj 77 SLU@BENI GLASNIK RS 17. novembar 2002. nac, Orqane, Doqevac, Ko~ane i Pukovac; na teritoriji op{tine Osnovni zadatak je da se planskim koncepcijama, re{ewima Leskovac poklapa se sa granicom katastarskih op{tina Dra{ko- i smernicama za wihovu primenu obezbedi: vac, Kutle{, ^ekmin, Pe~ewevce, Ka{tavar, Priboj, Zalu`we, 1) saobra}ajna (fizi~ka), ekonomska i socijalna integraci- Vinarce, Leskovac, Rudare, Gorwi Bunibrod, , Mala ja pojedinih regionalnih i subregionalnih celina na podru~ju Ju- Grabovnica, Velika Grabovnica, Velika Kopa{nica i Oraovica; `ne Srbije, kao i Republike u celini; na teritoriji op{tine Vladi~in Han poklapa se sa granicom ka- 2) usmeravawe efekata ciqnog i tranzitnog saobra}aja na tastarskih op{tina , Tegovi{te, Urvi~, Letovi{te, Ba- razvoj lokalnih zajednica (gradova i op{tina); linovce, Kalimance, Repince, Suva Morava, Lepenica, Ba~vi{te, 3) usmeravawe uticaja Infrastrukturnog koridora na pro- Stubal, Priboj i Mazari}; na teritoriji op{tine Vrawe poklapa cese urbanizacije, razvoj urbanih centara i sistema naseqa i se sa granicom katastarskih op{tina Mo{tanica, Bresnica, Ra- ubla`avawe demografskog pra`wewa podru~ja Ju`ne Srbije; nutovac, Suvi Dol do puta M-1; nastavqa uz put M-1 (na udaqeno- 4) usmeravawe uticaja Infrastrukturnog koridora na poje- sti 100 m od osovine puta) do granice katastarske op{tine Rib- dine delatnosti (poqoprivredu, industriju, turizam i dr.); nica; daqe se poklapa sa granicom katastarskih op{tina Ribni- 5) relativizaciju razvojnih, fizi~kih (prostornih) i eko- ca, Gorwi Neradovac, Dowi Neradovac, Pavlovac i Dowi Vrto- lo{kih konflikata izme|u infrastrukturnih sistema i nepo- go{; na teritoriji op{tine Bujanovac poklapa se sa granicom ka- srednog okru`ewa; tastarskih op{tina Karadnik, Rakovac, Bujanovac, Levosoj, Osla- 6) uskla|ivawe trasa saobra}ajnih i drugih magistralnih re, , i Letovica; na teritoriji op{tine Pre{evo infrastrukturnih sistema u koridoru; poklapa se sa granicom katastarskih op{tina , Crnotin- 7) stvarawe preduslova (tehni~ko-tehnolo{kih, prostorno- ce, Dowa [u{aja, Oraovica, Pre{evo, Nor~a i Trnava i sa dr- funkcionalnih i dr.) za uskla|eno funkcionisawe svih infra- `avnom granicom prema Republici Makedoniji; strukturnih sistema, i 3) ju`na granica – poklapa se sa dr`avnom granicom SR Jugo- 8) utvr|ivawe smernica za izradu novih i reviziju postoje- slavije i Republike Makedonije na teritoriji op{tine Pre{evo }ih prostornih i urbanisti~kih planova na podru~ju Prostornog od preseka granice katastarskih op{tina Strezovica i , plana; izradu i dono{ewe drugih planova, programa i tehni~ke do preseka granica katastarskih op{tina Kurbalije i Trnava, i dokumentacije. 4) isto~na granica – od preseka granica Generalnog urba- Radi sprovo|ewa osnovnih ciqeva i zadataka ovog prostor- nisti~kog plana Ni{a i severne granice katastarske op{tine nog plana izbor trasa za pojedine magistralne infrastrukturne Trupale i poklapa se sa granicom Generalnog urbanisti~kog pla- sisteme Infrastrukturnog koridora zasniva}e se na slede}im na Ni{a do granice sa op{tinama Doqevac i Mero{ina na jugu, principima: a na podru~ju Generalnog urbanisti~kog plana Ni{a sa granicom 1) polo`aju trasa infrastrukturnih sistema na najkra}em koridora pojedinih magistralnih infrastrukturnih sistema; na mogu}em pravcu izme|u dva odredi{ta; teritoriji op{tine Doqevac poklapa se sa granicom katastar- 2) obezbe|ewu minimalnog rastojawa izme|u paralelnih ma- skih op{tina Belotinac, Kne`ica, Malo{i{te i Rusna; na teri- gistralnih i drugih infrastrukturnih sistema u koridoru, radi toriji op{tine Gaxin Han poklapa se sa granicom katastarske za{tite i racionalnog kori{}ewa poqoprivrednog i gra|evin- op{tine Toponica; na teritoriji op{tine Leskovac poklapa se skog zemqi{ta; sa granicom katastarskih op{tina Grdanica, Razgojna, Lako{ni- 3) razme{taju magistralnih infrastrukturnih sistema u ca, Dr}evac, Zloku}ane, Grajevce, Jela{nica, Velika Biqanica, Infrastrukturnom koridoru kojim se broj premo{}avawa vodoto- Gorwa Slatina, Dowa Slatina, Manojlovce i Dowe Krajince; na ka i depresija i me|usobnog ukr{tawa svodi na najmawu mogu}u teritoriji op{tine Vlasotince poklapa se sa granicom katastar- meru, s tim da je za magistralne infrastrukturne sistema sa zna- skih op{tina Stajkovce, Glo`ane i Prilepac; nastavqa na teri- ~ajnim tehni~ko-tehnolo{kim i lokacijskim zahtevima (autoput i toriji op{tine Leskovac i poklapa se sa granicom katastarskih `elezni~ka pruga) po`eqan razme{taj du` iste obale vodotoka; op{tina Guberevac, Dobrotin, selo Grdelica, , Pa- 4) za nove trase po`eqno je, gde to uslovi dozvoqavaju, kori- lojce, Li~in Dol, Krpejce, Predejane Selo, Bri~evqe i Su{evqe; stiti postoje}e trase infrastrukturnih sistema; na teritoriji op{tine Vladi~in Han poklapa se sa granicom ka- 5) definisawu polo`aja trasa infrastrukturnih sistema tastarskih op{tina Gariwe, Kopitarce, Xep, Ru`i}, Prekodolce, koji je bezbedan od dejstva velikih voda i vodotoka i ne ugro`ava Vladi~in Han, Polom, Dukatince, Grama|e i Vrbovo; na terito- objekte u zale|u od {tetnog dejstva unutra{wih voda; riji op{tine Vrawe poklapa se sa granicom katastarskih op{ti- 6) definisawu polo`aja trasa infrastrukturnih sistema na Panevqe, Korbevac, Bujkovac, Vrawska Bawa, Toplac, Tibu`de, koji obezbe|uje za{titu i o~uvawe prirodnih resursa i vrednosti i nepokretnih kulturnih dobara; Dowe Trebe{iwe, Aleksandrovac, Crni Lug i Ristovac; na teri- 7) optimalna distanca trase je ona koja omogu}uje dobru toriji op{tine Bujanovac poklapa se sa granicom katastarskih pristupa~nost postoje}ih naseqa, uz izbegavawe izme{tawa delo- op{tina Kru{evica, @bevac, Qiqance, @u`eqica, Bujanovac, va naseqa za potrebe izgradwe infrastrukturnih sistema i ot- Borovac, Samoqica, Negovac i Biqa~a; na teritoriji op{tine klawawe negativnih uticaja koridora na integrisanost, kvalitet Pre{evo poklapa se sa granicom katastarskih op{tina Bu{tra- `ivota i `ivotne sredine naseqa; we, Reqan, Golemi Do, Ali|erce, Strezovce, sve do granice SR Ju- 8) izgradwom magistralnih infrastrukturnih sistema, po goslavije sa Republikom Makedonijom. mogu}stvu, poboq{ati dostupnost i kvalitet lokalne mre`e, i Podru~je Prostornog plana prikazano je na preglednoj kar- 9) izgradwom infrastrukturnih sistema u koridoru i opre- ti u prilogu. mawem koridora servisnim, turisti~kim i drugim uslu`nim sa- Granice koridora pojedinih magistralnih infrastruktur- dr`ajima omogu}iti lokalnim zajednicama /op{tinama/ kroz koje nih sistema utvr|uju se razradom planskih re{ewa Prostornog prolazi koridor odre|ene podsticaje za razvoj. plana na nivou regulacionog plana za trasu, objekte i sadr`aje u za{titnom pojasu tih sistema. Glava áá. Prostorni plan sadr`i smernice i preporuke za usmerava- we razvoja i planirawe kori{}ewa, organizacije i izgradwe pro- ZNA^AJ I FUNKCIJA INFRASTRUKTURNOG KORIDORA stora u okru`ewu infrastrukturnog koridora (u daqem tekstu: ZA INTEGRACIJU PROSTORA podru~je Ju`ne Srbije). Podru~je Ju`ne Srbije obuhvata funkcio- nalna podru~ja Ni{a, Prokupqa, Leskovca, Vrawa i Gwilana 1. Zna~aj infrastrukturnog koridora za integraciju prostora ukupne povr{ine od oko 8.000,0 km², koja su utvr|ena Prostornim Ekonomska integracija Evrope odvija se, izme|u ostalog, kroz planom Republike Srbije. modernizaciju i uskla|ivawe sistema komunikacija. Saobra}aj vi- sokog kvaliteta neophodan je za me|unarodnu razmenu robe, za po- 3. Osnovni ciqevi i zadaci Prostornog plana slovna putovawa i napredak me|unarodnog turizma. Brzina vo`we Osnovni ciqevi dugoro~nog razvoja, kori{}ewa i ure|ewa predstavqa zna~ajan ~inilac za pove}awe efikasnosti saobra}aja, podru~ja Prostornog plana su: odnosno smawivawe vremena trajawa putovawa. Iz tih razloga raz- 1) obezbe|ewe prostornih uslova za izgradwu, rekonstrukci- voj transporta ukqu~en je u ~etiri prioritetne privredne grane ju, opremawe i funkcionisawe autoputa E-75 i drugih magistral- Evropske Unije. Planovima razvoja Panevropske saobra}ajne mre`e nih infrastrukturnih sistema u koridoru; utvr|en je multimodalni saobra}ajni koridor „10” (Salzburg–Qu- 2) utvr|ivawe optimalnog razme{taja aktivnosti, fizi~kih bqana–Zagreb–Beograd–Ni{–Skopqe–Veles–Solun) sa dva kraka struktura i stanovni{tva na podru~ju Prostornog plana, uz uva- Budimpe{ta–Novi Sad–Beograd („10.b”) i Ni{–Pirot–Sofija `avawe ekonomskih, tehni~ko-tehnolo{kih, ekolo{kih i pro- („10.a”) u funkciji integrisawa saobra}ajnog sistema Centralne i storno-funkcionalnih kriterijuma, i Isto~ne Evrope. Infrastrukturni koridor od Ni{a (Trupale) do 3) obezbe|ewe uslova za daqe funkcionisawe postoje}ih granice Republike Makedonije, koji je obuhva}en ovim prostornim proizvodnih kapaciteta, naseqa i magistralnih saobra}ajnih si- planom, pripada multimodalnom saobra}ajnom koridoru „10”. stema koji se nalaze u blizini magistralnog infrastrukturnog Sredi{wi polo`aj Republike Srbije na Balkanskom poluostr- koridora (u daqem tekstu: Infrastrukturni koridor). vu i u sredwem Podunavqu omogu}ava intenzivnije povezivawe i uk- Strana 26 – Broj 77 SLU@BENI GLASNIK RS 17. novembar 2002. 17. novembar 2002. SLU@BENI GLASNIK RS Broj 77 – Strana 11

2) nadle`na javna preduze}a i posebne organizacije obezbedi- 6. do kraja 2016. godine deonica Pre{evo (km 958+000) qu~ivawe u me|unarodnu podelu rada. U prostorno-funkcionalnom, a Ovim prostornim planom nije u celini obuhva}en koridor }e detaqno snimawe stawa izgra|enosti prostora i vlasni{tva ne- –R. Makedonija (km 964+337) posebnu razvojnom potencijalu, Dunavsko-savska i Moravska osovina planiranog dalekovoda 400 kV, koji je na najve}em delu pravca pokretnosti predvi|enih za uklawawe u neposrednim za{titnim (2. faza–pun profil autoputa) predstavqaju tzv. krst-koncentracije, odnosno polarizacije razvoja. udaqen vi{e desetina kilometara od magistralnih infrastruk- pojasima infrastrukturnih koridora (autoputa, pruge za velike br- Intenzivirawem veza, na osnovu povoqnog geografsko-sao- turnih sistema u Infrastrukturnom koridoru. zine, gasovoda, opti~kog kabla), a prema dinamici izgradwe pojedi- 2) Prugu za velike brzine E-85: bra}ajnog polo`aja, sa zemqama Centralne i Zapadne Evrope, kao Na podru~ju Prostornog plana nalazi}e se koridor isto~- nih infrastrukturnih sistema utvr|enoj ovim prostornim planom; Dinamiku izgradwe pruge utvrdi}e nadle`ni republi~ki i sa zemqama Ju`ne i Isto~ne Evrope, odnosno unapre|ivawem i noevropske biciklisti~ke transferzale broj 11, ~iji }e polo`aj 3) nadle`na javna preduze}a (@TP „Beograd", NIS „Ener- organ i javno preduze}e. Do izgradwe pojedinih deonica pruge za razvijawem tranzitnih i posredni~kih funkcija izme|u Evrope i biti definisan odgovaraju}im urbanisti~kim planom. gogas", JP „PTT Srbija", JVP „Srbijavode") i posebna organiza- velike brzine koristi}e se postoje}a jednokolose~na pruga. Dopu- Azije, Republika Srbija ima mogu}nosti da racionalno i efika- cija (Republi~ka direkcija za puteve) utvrdi}e i obavestiti nad- nom Prostornog plana, po verifikaciji generalnog projekta, sno iskoristi svoj polo`aj. 2. Zna~aj i funkcija pojedinih infrastrukturnih sistema le`ne gradske i op{tinske slu`be o kriterijumima za finansij- utvrdi}e se na~in i uslovi kori{}ewa postoje}e jednokolose~ne Dolina Morave, odnosno Ju`ne Morave i dolina Zapadne u koridoru za integraciju prostora sko i materijalno obe{te}ewe kod preuzimawa nepokretnosti, pruge posle izgradwe pruge za velike brzine; Morave predstavqaju po polo`aju, fizi~ko-geografskim uslovi- ograni~ewa prava svojine i {teta nastalih pri izvo|ewu radova ma, privrednoj razvijenosti i drugim odlikama osnovne zone-oso- 2.1. Zna~aj i funkcija autoputa E-75 na izgradwi pojedinih infrastrukturnih sistema u roku od {est vine razvoja u Srbiji. Izgradwa Infrastrukturnog koridora, u meseci po dono{ewu Prostornog plana; 3) Razvodni gasovod Magistralni putni pravac M-1 Beograd–Ni{–Lesko- prvom redu, doprine}e br`em razvoju regionalnih i predeonih ce- vac–Vrawe–granica Republike Makedonije, sa magistralnim pu- 4) nadle`ne skup{tine grada i op{tina done}e sredworo~- (1) do 2005. godine – deonica Ni{–Leskovac; lina koje se neposrednije vezuju za ovaj koridor, odnosno saobra- ne i godi{we programe rekonstrukcije i uklapawa objekata u ne- (2) do 2008. godine – deonica Leskovac–Vrawe; tem M-22 Subotica–Novi Sad–Beograd, ~ini centralni saobra}aj- }ajnoj i privrednoj integraciji sa ukupnim prostorom Srbije. ni koridor od najve}eg zna~aja za me|unarodno povezivawe Srbije posrednim za{titnim pojasima infrastrukturnih sistema, a na (3) do 2010. godine – deonica Vrawe–Pre{evo. Istog zna~aja je o~ekivani doprinos privrednom razvoju i inte- osnovu postignutog sporazuma o visini, dinamici i uslovima i SR Jugoslavije. Pru`awe ova dva puta istovremeno se poklapa graciji regionalnih i predeonih celina koje nisu u neposrednom sa trasom me|unarodnog puta E-75, koji predstavqa okosnicu si- obezbe|ewa finansijskih sredstava nadle`nih javnih preduze}a i 4. Aktivnosti i mere za dopunu Prostornog plana okru`ewu Infrastrukturnog koridora. stema Transevropskog autoputa (TEM) na pravcu sever–jug i Pane- posebnih organizacija, i U prvom slu~aju re~ je o predelima zapadno i isto~no od vropskog saobra}ajnog koridora „10" odnosno kraka „10.b". Na za- 5) stru~ne slu`be nadle`ne skup{tine grada i op{tina in- 4.1. Dopuna Prostornog plana Infrastrukturnog koridora, uslovno Ju`ne Srbije, odnosno ju- padu ovaj pravac je povezan sa postoje}om mre`om evropskih auto- formisa}e, putem ogla{avawa u sredstvima javnog informisawa, Dopune i, eventualne, izmene Prostornog plana obavi}e se `nih i jugoisto~nih delova Srbije: Toplici, leskova~koj i vraw- puteva, a na jugu i istoku oslawa se na evropsku mre`u puteva, kao lokalnu zajednicu o donetim programima iz prethodne ta~ke, dava- po kompletirawu i/ili izmeni i verifikaciji tehni~ke dokumen- skoj kotlini, Zaplawu, vlasinskom kraju, Kraji{tu, predelu gorwe i mre`u puteva Bliskog istoka, Azije i Severne Afrike. ti uputstva o pravima i obavezama vlasnika i korisnika obuhva}e- tacije za pojedine magistralne infrastrukturne sisteme u In- P~iwe (Trgovi{tu i okolini). Sa izuzetkom razvijenijih pri- nih nepokretnosti i druga potrebna obave{tewa u vezi sa sprovo- frastrukturnom koridoru na nivou generalnog projekta. vrednih i urbanih centara Vrawa, Leskovca i Prokupqa i wihove U okviru osnovne mre`e evropskih (E) puteva, planirani |ewem Prostornog plana. neposredne okoline, radi se o predeonim celinama koje su me|u magistralni putni pravci omogu}i}e povezivawe autoputa E-75 4.2. Dopuna Prostornog plana razradom na nivou najnerazvijenijim u Srbiji. Uz druge mere i programe, wihovo sa- preko: 3. Etapnost izgradwe i ure|ewa infrastrukturnog koridora regulacionog plana obra}ajno integrisawe u prostor Srbije smatra se jednim od glav- 1) pravca Beograd – granica Rumunije (E-70) sa Isto~nom Predvi|ena je slede}a dinamika izgradwe planiranih magi- Dopuna Prostornog plana razradom planskih re{ewa na ni- nih preduslova br`eg privrednog i socijalnog razvoja. Uslov za Evropom; stralnih infrastrukturnih sistema u Infrastrukturnom korido- vou regulacionog plana za planirane magistralne infrastruk- ostvarivawe tog ciqa, odnosno za postizawe ve}ih pozitivnih 2) Zapadno-moravskog pravca (E-761) sa sredi{wom i zapad- ru, i to za: turne sisteme izvr{i}e se po obezbe|ewu tehni~ke dokumentacije efekata uticaja Infrastrukturnog koridora na pomenute prede- nom Srbijom i pravcem Beograd–Ju`ni Jadran, i le, je poboq{awe ili izgradwa regionalne saobra}ajne mre`e 3) pravca Ni{–Pri{tina–Pe}–^akor (granica Republike 1) autoput E-75: na nivou idejnih projekata od strane nadle`nih javnih preduze}a i posebnih organizacija: NIS „Energogas”, JVP „Srbijavode", koja ove predele povezuje sa koridorom. Crne Gore) sa Kosovom, Metohijom i Crnom Gorom. 1. faza izgradwe autoputa: Republi~ke direkcije za puteve, @TP „Beograd" i „Telekom Sr- Za ukupni razvoj pomenutih celina i integraciju prostora Zna~aj magistralnog putnog pravca na deonici od Ni{a do Srbije od zna~aja je {to se koridorom ostvaruju povoqnije veze ju- 1. do juna 2004. godine deonica Pe~ewevce (km 844+805) bija" a.d. Republike Makedonije i obezbe|ewa ekonomi~nijeg, efikasnijeg –Grabovnica 869+000) `ne i jugoisto~ne Srbije sa drugim regionima Srbije: osovinom i bezbednijeg transporta porastao je sa: (a) ulaskom Gr~ke u ~lan- (km U prvoj etapi sprovo|ewa Prostornog plana do 2005. godine zapadne Morave, [umadijom, zapadnom Srbijom, Timo~kom Kraji- (1. faza–poluautoput) predvi|ena je dopuna planskih re{ewa na nivou regulacionog stvo Evropske Unije i intenzivirawem saobra}ajnih tokova i nom i Kosovom. U dana{woj situaciji, saobra}ajne veze ju`ne i privredne razmene izme|u Gr~ke i ostalih zemaqa ~lanica; i 2. do juna 2008. godine deonica Grabovnica (km 869+000) plana za trasu i sve funkcionalne i prate}e sadr`aje autoputa jugoisto~ne Srbije sa ovim celinama su neefikasne i saobra}aj- (b) pove}awem ekonomske, kulturne i drugih vidova saradwe Repu- –Grdelica–V. Han (km 900+100) E-75 prema slede}oj dinamici: no, u izvesnom smislu, „smaknute”. Izgradwom Infrastrukturnog (1. faza–poluautoput) blike Srbije sa Republikom Makedonijom i Gr~kom i rastu}im do kraja 2002. godine – deonice Ni{ (Trupale)– koridora poboq{a}e se veze na{eg isto~nog Podunavqa sa ju- interesom za izlazak Srbije na Mediteran preko Gr~ke i kori- 3. do juna 2005. godine deonica V. Han 900+100) (km Leskovac (Pe~ewevce), Pe~ewev- `nom Srbijom i Makedonijom, pod uslovom rekonstrukcije i iz- {}ewem me|unarodne luke Solun. –D. Neradovac–Srpska ku}a ce–Grabovnica, Grabovnica–Gr- gradwe timo~kog koridora \erdap áá (Prahovo) – Ni{, sa plan- Primarna funkcija autoputa E-75 od Ni{a (Trupale) do Re- 933+758) skom idejom da Srbija, pored razvojne zone Novi Sad–Beograd, (km delica, Vladi~in Han–Bujanovac publike Makedonije je obezbe|ewe putne saobra}ajnice velikog (1. faza–poluautoput) Smederevo na Dunavu, razvija privredno i saobra}ajno zna~ajnu (Levosoje) i Bujanovac (Levosoje) kapaciteta i visokog nivoa saobra}ajne usluge za zadovoqewe o~e- zonu u timo~kom Podunavqu (Kladovo–Prahovo), kao bli`u Cr- 4. do juna 2005. godine deonica Srpska ku}a (km 933+758) –granica R. Makedonije, i kivanih saobra}ajnih tokova, dok je sekundarna funkcija nepo- nom moru (Isto~noj Evropi). –Levosoje (km 942+195) 6 meseci po izradi – za deonicu Grdelica sredni podsticaj za razvoj podru~ja i saobra}ajno povezivawe u zo- Izgradwa Infrastrukturnog koridora doprine}e ja~awu (1. faza–poluautoput) Idejnog projekta –Vladi~in Han. ni uticaja planiranog autoputa. Kako je realizacija planiranog saobra}ajnog zna~aja Ni{a, koji je u tom pogledu ve} sada drugi 5. do juna 2005. godine deonica Levosoje 942+195) autoputa od Ni{a do granice Republike Makedonije mogu}a jedi- (km po rangu u SR Jugoslaviji, a preko toga i ja~awu privrednih i dru- –Pre{evo 958+000) 5. Pretpostavke za pra}ewe sprovo|ewa Prostornog plana no uz anga`ovawe tzv. koncesionog kapitala, to su planirani sao- (km gih funkcija Ni{a. Uz pozitivan uticaj na razvoj centara u Ju- (1. faza–poluautoput) Nadle`na posebna organizacija (Republi~ka direkcija za `noj Srbiji – Vrawa, Leskovca i ve}eg broja mawih gradova, iz- bra}ajni tokovi na ovom putnom pravcu bazirani, u prvom redu, na 6. do juna 2004. godine deonica Pre{evo (km 958+000) puteve), javna preduze}a (@TP „Beograd”, NIS „Energogas”, JP gradwa ovog koridora doprine}e ostvarivawu ciqeva Prostornog o~ekivanom daqinskom tranzitnom saobra}aju, uz ostvarewe mak- –R. Makedonija (km 964+337) „PTT Srbija”, JVP „Srbijavode”), stru~ne slu`be Ni{avskog, Ja- plana Republike Srbije i ukupne strategije razvoja Srbije: simalnih komercijalnih efekata u {to kra}em periodu. (1. faza–poluautoput) blani~kog i P~iwskog okruga, grada Ni{a i skup{tina op{tina 1) smawewu negativnih tendencija u demografskim kreta- Doqevac, Leskovac, Vlasotince, Vladi~in Han, Vrawe, Bujanovac wima u Ju`noj Srbiji; 2.2. Zna~aj i funkcija pruge za velike brzine E-85 Kreditima evropskih banaka (Evropska banka za obnovu i i Pre{evo izve{tava}e periodi~no, a najmawe jednom u dve godi- 2) smawewu migracija stanovni{tva iz ovih krajeva, poseb- Panevropskom mre`om pruga za velike brzine, koje bi mogle razvoj i Evropska investiciona banka) u iznosu od oko 20 milio- ne Ministarstvo gra|evina-Zavod za prostorno planirawe i urba- no imaju}i u vidu da su ju`na i jugoisto~na Srbija me|u najzna~aj- da dostignu i prema{e 300 km/h predvi|eno je povezivawe velikih na evra, u periodu od 2002. do 2004. godine, bi}e izvr{ena rehabi- nizam o preduzetim aktivnostima i problemima u za{titi i kori- nijim ishodi{tima migracija, i gradskih centara Evrope, zadovoqewe velike tra`we za mobilno- litacija kolovoza postoje}eg magistralnog puta na celoj du`ini {}ewu za{titnih pojasa postoje}ih i rezervisanog prostora za 3) smawewu procesa metropolizacije Srbije, uz br`i razvoj {}u i poboq{awe konkurentske sposobnosti `elezni~kog u odno- od Pe~ewevaca do granice Republike Makedonije. U narednom de- planirane koridore magistralnih infrastrukturnih sistema u Ni{a, regionalnih centara i mawih gradova u regionalnim celi- su na druge vidove saobra}aja, uz poboq{awe efikasnosti, bezbed- setogodi{wem eksploatacijonom periodu ovaj put }e slu`iti kao Infrastrukturnom koridoru, odnosno o sprovo|ewu planskih re- nama isto~no i zapadno od koridora. nosti, ekonomi~nosti i o~uvawa `ivotne sredine. Mre`u }e ~i- jedna traka budu}eg autoputa. {ewa, smernica i mera utvr|enih Prostornim planom. U Infrastrukturnom koridoru Prostornim planom Repu- niti: `elezni~ke pruge osposobqene za saobra}aj vozova sa brzi- Projektom rekonstrukcije predvi|ena su na odre|enom ra- Ministarstvo gra|evina-Zavod za prostorno planirawe i blike Srbije utvr|eni su slede}i magistralni infrastrukturni nama 250 km/h, postoje}e pruge koje mogu da se osposobe za brzine stojawu pro{irewa za zaustavqawe vozila. urbanizam na osnovu izve{taja iz prethodnog stava izve{tava}e sistemi na pravcu Ni{ – granica Republike Makedonije: vo`we 200 km/h i pojedine zna~ajne postoje}e pruge koje povezuju i Vladu Republike Srbije o problemima i predlagati mere za efi- 1) autoput E-75 (M-1), kojim se zamewuje postoje}i dvotra~ni napajaju mre`u, a koje nije mogu}e racionalno rekonstruisati za 2. faza izgradwe autoputa kasnije sprovo|ewe Prostornog plana. magistralni put M-1; brzine ve}e od 160 km/h. @elezni~ka pruga za velike brzine u ko- 1. do kraja 2016. godine deonica Pe~ewevce (km 844+805) 2) `elezni~ka pruga za velike brzine E-85, kojom se moder- ridoru „10" ima}e poseban zna~aj za omogu}avawe odvijawa `ele- –Grabovnica (km 869+000) nizuje postoje}a pruga; zni~kog saobra}aja sa ogromnim gravitacionim podru~jem preko (2. faza–pun profil autoputa) 1984 3) magistralni opti~ki kabl, kojim se zamewuje postoje}i teritorije Republike Srbije i najracionalnijeg na~ina za weno koaksialni kabl; 2. do kraja 2016. godine deonica Grabovnica 869+000) Na osnovu ~lana 136b stav 2. Zakona o dr`avnom premeru i povezivawe sa svim delovima Evrope, Bliskog i Dalekog istoka. (km 4) magistralni gasovod; –Grdelica–V. Han 900+100) katastru i upisima prava na nepokretnostima („Slu`beni gla- Prostornim planom Republike Srbije utvr|ena je pruga za (km 5) postoje}i dalekovodi 220 i planirani dalekovod 400 (2. faza–pun profil autoputa) snik RS”, br. 83/92, 53/93, 67/93, 48/94, 12/96, 15/96, 34/2001 i kV velike brzine na pravcu Ni{–Pre{evo–granica Republike Make- kV, i donije (E-85) i weno povezivawe sa planiranim prugama za velike 3. do kraja 2016. godine deonica V. Han 900+100) 25/2002), (km Republi~ki geodetski zavod donosi 6) objekti za{tite od voda – odbrambeni nasipi; brzine Ni{–Dimitrovgrad–granica Bugarske (E-70), Ni{–Beo- –D. Neradovac–Srpska ku}a dok je za hidroenergetski i plovidbeni sistem „Velika Mo- grad (E-85 i E-70), Beograd–Novi Sad–Subotica–granica Ma|ar- 933+758) (km rava" utvr|ena potreba daqeg istra`ivawa, kako bi se utvrdile ske (E-85) i Beograd–[id–granica Hrvatske koje su sve u sastavu (2. faza–pun profil autoputa) RE[EWE realne mogu}nosti i uslovi wegove realizacije. koridora „10", kao i sa planiranom prugom za velike brzine Beo- 4. do kraja 2016. godine deonica Srpska ku}a (km 933+758) Kako u daqoj budu}nosti, posle horizonta ovog prostornog grad–Pan~evo–granica Rumunije (E-66). –Levosoje (km 942+195) O POTVRDI KATASTARSKOG OPERATA ZA KATASTARSKU plana, postoji mogu}nost da se sada{we delimi~no regulisano Osnovni ciqevi modernizacije pruge E-85 od Ni{a do gra- (2. faza–pun profil autoputa) OP[TINU OSTROZUB korito reke Morave zameni plovnim kanalom vi{enamenske nice Republike Makedonije su da: (a) svojim tehni~kim i drugim 5. do kraja 2016. godine deonica Levosoje (km 942+195) funkcije, planska re{ewa za magistralni drumski i `elezni~ki elementima udovoqi evropskim zahtevima za saobra}ajem vozovima –Pre{evo (km 958+000) 1. Potvr|uje se da je katastarski operat, kao deo katastra ne- saobra}aj prilago|ena su prostornim zahtevima za realizaciju tog velikih brzina; i (b) u potpunosti zadovoqi potrebe doma}eg, u (2. faza–pun profil autoputa) pokretnosti za katastarsku op{tinu Ostrozub, op{tina Crna plovnog kanala. prvom redu me{ovitog saobra}aja. Strana 12 – Broj 77 SLU@BENI GLASNIK RS 17. novembar 2002.

Pruga }e, pored op{tih uslova za ure|ewe Infrastruktur- i pruge za velike brzine E-85, sa polo`ajem potencijalnog kori- nog koridora, ispuniti i slede}e uslove: (a) gradi}e se kao dvo- dora plovnog puta (prema idejnom re{ewu profila plovnog puta kolose~na i elektrificirana, sa brzinom vo`we od 200 km/h; i iz 1973. godine). (b) u najve}oj mogu}oj meri koristi}e se postoje}i koridor pruge i re{ewa prilagoditi osnovnim principima za izbor trasa in- 2.5. Zna~aj i funkcija magistralnih opti~kih kablova frastrukturnih sistema u koridoru utvr|enim ovim prostornim Prostornim planom Republike Srbije planirana je izgrad- planom. wa opti~kih kablova na svim magistralnim pravcima kako bi se prevazi|eni tehnolo{ki sistemi zamenili novim i jeftinijim 2.3. Zna~aj i funkcija vodoprivrednih sistema tehnologijama i uveli u mesne mre`e, radi formirawa {irokopo- Razvoj naseqa i privrede i razme{taj infrastrukturnih si- jasne ISDE (digitalne mre`e integrisanih usluga) na teritoriji stema na podru~ju Prostornog plana uskla|iva}e se sa zahtevima Republike. sistema za{tite od voda, kori{}ewa voda i za{tite voda i Jedan od najzna~ajnijih me|unarodnih magistralnih pravaca uslovima za realizaciju, Prostornim planom Republike Srbije, granica Ma|arske–Subotica–Novi Sad–Beograd–Ni{–granica utvr|enim vodoprivrednim re{ewima, i to: Republike Makedonije bi}e kompletiran izgradwom planiranih 1) Dowe-ju`nomoravskog i Gorwe-ju`nomoravskog regio- opti~kih kablova na deonici Ni{–Leskovac–Vrawe–granica Re- nalnog sistema za snabdevawe stanovni{tva vodom, i publike Makedonije. 2) Ju`nomoravskog sistema kori{}ewa, ure|ewa i za{tite Postoje}i analogni sistem od 3600 kanala i digitalni si- re~nih voda; stem protoka 140 Mb/s po koaksialnom kablu na relaciji Ni{- koji se najve}im delom prostiru van podru~ja Prostornog Skopqe bi}e pro{iren opti~kim kablom i digitalnim sistemi- plana. ma protoka 622 Mb/s i 2,5 GB/s (odnosno 7560 i 30.240 kanala re- spektivno). Time }e se omogu}iti, uz odgovaraju}e ekonomske Prioritet u za{titi resursa voda i realizaciji vodopri- efekte, znatno pove}awe TT kapaciteta na{eg terminalnog i vrednih sistema iz prethodnog stava ima}e: tranzitnog me|unarodnog saobra}aja i posti}i slede}i osnovni 1) razvoj objekata za kori{}ewe voda u Infrastrukturnom ciqevi razvoja telekomunikacionih usluga: koridoru i wihova za{tita u okviru regionalnih sistema za snab- 1) povezivawe me|unarodne centrale Ni{ sa Makedonijom i devawe stanovni{tva vodom; kao i o~uvawe izvori{ta visokokva- Gr~kom, radi otvarawa pravca prema jugoistoku; litetne podzemne vode, primenom posebnih mera za{tite u reali- 2) omogu}ewe udvostru~ewa broja prikqu~aka tokom nared- zaciji planiranih infrastrukturnih sistema, aktivnosti i nih deset godina, radi obezbe|ewa prikqu~aka za sve privredne funkcija i izborom trasa pojedinih magistralnih infrastruk- subjekte i ustanove, a naro~ito u turisti~kim, brdsko-planinskim turnih sistema izvan neposredne i u`e zone za{tite izvori{ta; i nerazvijenim podru~jima; 2) ure|ivawe re`ima malih voda i pre~i{}avawe otpadnih 3) zamena dotrajale opreme i modernizacija postoje}e mre- voda u sklopu re{ewa Ju`nomoravskog sistema kori{}ewa, ure|e- `e, i wa i za{tite re~nih voda, radi obezbe|ewa propisane kategorije 4) stvarawe jedinstvene telekomunikacione mre`e razli~i- vodotoka, a posebno najuzvodnijih deonica osnovnog toka reke i tih korisnika i novih telekomunikacionih usluga (kablovska te- pritoka. Prioritet }e imati re{avawe problema pre~i{}avawa levizija, video signali i dr.). otpadnih voda fabrike celuloze u Vladi~inom Hanu, i 3) izgradwa linijskih sistema, pored postoje}ih 100 km na- 2.6. Zna~aj i funkcija razvodnog gasovoda sipa du` Ju`ne Morave, i upravqawe akumulacionim prostorima radi obezbe|ewa adekvatne za{tite od poplava na ve}im vodoto- Prostornim planom Republike Srbije snabdevawe podru~ja cima u okviru Ju`nomoravskog sistema kori{}ewa, ure|ewa i za- Ju`ne Srbije gasom predvi|eno je putem novog razvodnog gasovoda {tite re~nih voda, realizacija planiranih radova na nezavr{e- Ni{–Leskovac–Vrawe–Bujanovac–Pre{evo sa mogu}no{}u pove- nim deonicama, deonicama sa vi{im stepenom za{tite i sl. zivawa sa sitemom Republike Makedonije. U Infrastrukturnom koridoru izgra|ena je deonica razvodnog Razradom planskih re{ewa na nivou regulacionog plana is- gasovoda MG-11 od Ni{a (glavni razdelni ~vor–GR^ „Ni{ 1"–teme po{tova}e se slede}i uslovi: T0) do odvajawa za pravac Prokupqe (GR^ „Leskovac"–teme T29) du- 1) optimalno re{ewe trasa novih infrastrukturnih siste- `ine preko 22 km, pre~nika 508 mm i radnog pritiska do 50 bara, ma i definisawe odgovaraju}ih mera i prioriteta na postoje}im koji je zajedni~ka deonica za pravce Prokupqe–Pri{tina i Lesko- i novim objektima za{tite od vode, bazira}e se na analizi posto- vac–Vrawe. je}eg stawa i urezima vode za merodavne velike vode Ju`ne Mora- Polo`aj trasa deonice razvodnog gasovoda MG-11 zapadno ve i pritoka. Na osnovu sada{weg stawa vodnog zemqi{ta rezer- od autoputa E-75 na teritoriji grada Ni{a (do temena T18), po- visa}e se vodno zemqi{te za budu}e stawe realizacije planira- stoje}e `elezni~ke pruge Ni{–Leskovac i planirane pruge za ve- nih magistralnih saobra}ajnih infrastrukturnih sistema; like brzine uskla|eni su sa principima razme{taja infrastruk- 2) za planirane trase i objekte magistralnih infrastruk- turnih sistema utvr|enim Prostornim planom. turnih sistema utvrdi}e se neophodne kasete i definisati pro- Ovim prostornim planom utvr|en je koridor razvodnog magis- storni uslovi i mere za odbranu od spoqnih i unutra{wih voda tralnog gasovoda od Ni{a do glavne merno-regulacione stanice „Le- predmetnih kaseta; skovac", dok je na pravcu od Leskovca do Republike Makedonije dat 3) definisa}e se mesta svih vodoprivrednih objekata koji kao potencijalni koridor, koji }e biti preciznije utvr|en po obav- imaju odgovaraju}a tehni~ka uslovqavawa i ograni~ewa u odnosu qawu neophodnih istra`ivawa i verifikaciji generalnog projekta. na akvatorije (vodozahvati, ispusti upotrebqenih voda, regulaci- Osnovni potro{a~i gasa (industrija i {iroka potro{wa) u oni objekti, itd.), tako da se re{ewa trase i objekata novih in- Infrastrukturnom koridoru, posle Ni{a, su: Leskovac, Vrawe, frastrukturnih sistema usklade sa tim zahtevima vodoprivrednih Vladi~in Han i , za koje je planirani razvodni gasovod sistema, i dimenzionisan sa potro{wom od 78,6 miliona m³ gasa godi{we. 4) o~uva}e se u neporeme}enom radnom stawu vodomerne sta- Ukupna du`ina razvodnog gasovoda od Ni{a (GR^ „Ni{") nice i druge instalacije za monitoring i pra}ewe vodnih re`ima. do granice sa Republikom Makedonijom iznosi oko 166 km, sa slede}im tehni~kim karakteristikama po deonicama: 2.4. Ideja o izgradwi plovnog puta Dunav–Egejsko more 1) Ni{–Prokupqe do GR^-a „Leskovac" (MG 11) – pre~nika Prostornim planom Republike Srbije nije predvi|ena iz- 20" ili ∅ 508 mm, du`ine 22,2 km; gradwa plovnog puta na deonici od Ni{a do granice Republike 2) GR^ „Leskovac"–Leskovac (R.G 11-01) – planiranog pre~- Makedonije do 2010., odnosno 2020. godine. nika od 14" ili ∅ 356 mm, procewene du`ine od 28 km; Uslove za proveru, razradu i realizaciju ideje o izgradwi 3) Leskovac–Vrawe (R.G 11-02) – planiranog pre~nika od plovnog puta i wegovom povezivawu i uklapawu u mre`u evropskih 10" ili ∅ 273 mm, procewene du`ine oko 72 km, i magistralnih kanala preko kanala „Rajna–Majna–Dunav", oprede- 4) Vrawe–granica Republike Makedonije (R.G 11-03) – pre~- li}e kretawe robnog prometa izme|u Zapadne, Sredwe i Isto~ne nika od 10" ili ∅ 273 mm, procewene du`ine oko 44 km. Evrope, obim u~e{}a (bruto tona) i konkurentnost re~nog u odno- su na ostale vidove saobra}aja u multimodalnom saobra}ajnom ko- 2.7. Zna~aj i funkcija elektroenergetskih objekata ridoru „10". Prostornim planom Republike Srbije za obezbe|ewe osnov- Ovim prostornim planom, na osnovu rezultata dosada{wih ne prenosne mre`e elektroenergetskog sistema na podru~ju Ju`ne istra`ivawa nije mogu}e utvrditi plansko re{ewe, ve} se rezer- Srbije predvi|en je 400 kV dalekovod Ni{–Leskovac–Vrawe–Re- vi{e prostor potencijalnog koridora plovnog puta. Opredeqewe publika Makedonija, sa krakom Vrawe – TE „Kosovo B” i trafo- ovog prostornog plana je da se obezbede minimalni prostorni stanicama 400/110 kV „Leskovac” i „Vrawe”. uslovi za plovnost Morave posle horizonta plana, odnosno posle Realizacijom planiranog dalekovoda 400 kV, ~iji }e se ko- 2020. godine. Prostornim planom utvr|uju se pravila za usagla{a- ridor najve}im delom nalaziti van podru~ja ovog prostornog pla- vawe razme{taja i polo`aja trasa najzna~ajnijih i najskupqih ma- na, obezbedi}e se napajawe mre`e 110 kV na distributivnim pod- gistralnih infrastrukturnih sistema u koridoru – autoputa E-75 ru~jima Leskovca i Vrawa. Strana 24 – Broj 77 SLU@BENI GLASNIK RS 17. novembar 2002. 17. novembar 2002. SLU@BENI GLASNIK RS Broj 77 – Strana 13

Tabela 4. Glava ááá. Usmeravawem ovih uticaja posti}i}e se: ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– 1) me|usobno uskla|ivawe lokalnih i regionalnih intere- OP[TINA Ukupna Godina Poqopriv. % [umske % Ostale % UTICAJ INFRASTRUKTURNOG KORIDORA NA OKRU@EWE sa, na jednoj strani, i propozicija o razvoju, prostornom ure|ewu povr{ina u povr{ine povr{ine povr{ine i za{titi `ivotne sredine planskog podru~ja koje su utvr|ene u koridoru (km²) (km²) (km²) 1. Osnovni ciqevi i prioriteti u razvoju raznim dokumentima nacionalnog/dr`avnog nivoa, na drugoj; (km²) ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Uzimaju}i u obzir prirodne vrednosti podru~ja, geografski 2) pokretawe aktivnosti koje }e promeniti pravac dosada- 122.5 1998. 87.2 71.2 21.9 17.9 13.4 10.9 polo`aj, saobra}ajni zna~aj i druge specifi~nosti podru~ja Ju- {wih, prete`no negativnih urbo-demografskih trendova, dok }e VRAWE 2020. 85.2 69.6 21.9 17.9 15.4 12.6 `ne Srbije, na podru~ju Prostornog plana ostvariva}e se slede}i re{avawe urbo-demografskih problema i prostorno prestruktu- ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– ciqevi dugoro~nog razvoja: risawe doprineti re{avawu niza drugih, u prvom redu socijalnih bilansi 2020.–1998. –2.0 –1.6 0.0 0.0 2.0 1.6 1) prevazila`ewe dosada{we relativne nerazvijenosti i za- i ekonomskih, problema, i ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– ostajawa u razvoju za prosekom Republike, kako u stepenu anga`ova- 3) preduzimawe aktivnosti za podizawe tzv. „stepena inve- 372.9 1998. 250.2 67.1 80.9 21.7 41.8 11.2 nosti raspolo`ivih resursa, tako i u pogledu kvaliteta `ivqewa; sticione privla~nosti" okru`ewa („poboq{awa regionalnog pro- LESKOVAC 2020. 245.8 65.9 80.1 21.5 47.1 12.6 2) puna valorizacija povoqnog saobra}ajnog polo`aja pod- fila"), u prvom redu na popravqawu nepovoqnog stawa regionalne ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– i lokalne putne i komunalne/naseqske infrastrukture, odnosno bilansi 2020.–1998. –4.5 –1.2 –0.8 –0.2 5.3 1.4 ru~ja Ju`ne Srbije na magistralnim pravcima evropskih saobra- ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– }ajnih komunikacija za razvoj industrije, turizma i drugih pri- poboq{awa saobra}ajne povezanosti i opslu`enosti prostora. 148.3 1998. 105.5 71.1 31.4 21.2 11.4 7.7 vrednih grana i wihovo ukqu~ivawe u svetsko tr`i{te, i BUJANOVAC 2020. 103.5 69.8 31.4 21.2 13.4 9.1 3) optimalna organizacija i ure|ewe prostora shodno po- 2.1. Saobra}ajno povezivawe podru~ja ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– trebama razvoja privrede, javnih slu`bi i stanovni{tva, a na os- Preduslov za razvojnu valorizaciju pozitivnih uticaja iz- bilansi 2020.–1998. –2.0 –1.3 0.0 0.0 2.0 1.3 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– novu raspolo`ivih resursa i strate{kih interesa prostornog gradwe Infrastrukturnog koridora je pove}awe kvaliteta saobra- 92.6 1998. 73.8 79.7 3.8 4.1 15.0 16.2 razvoja Srbije. }ajnog otvarawa i povezivawa podru~ja Prostornog plana i Ju`ne NI[ 2020. 72.4 78.2 3.8 4.1 16.4 17.7 Poseban zna~aj u razvoju podru~ja Ju`ne Srbije do kraja ovog Srbije sa magistralnim saobra}ajnim infrastrukturnim sistemi- ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– i u prvim decenijama 21. veka ima}e slede}i sektori: ma u koridoru. Kako je u pogledu du`ine (od 5.374,0 km, od toga: bilansi 2020.–1998. –1.4 –1.5 0.0 0.0 1.4 1.5 1) agroindustrijski sektor, sa posebnim naglaskom na pro- 340,0 km magistralnih, 1.267,0 km regionalnih i 3.726,0 km lokal- ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– gramima primarne i finalne proizvodwe (sto~arstvo, povrtar- nih puteva) i gustine od 0,68 km/km² putne mre`e iznad proseka za 20.6 1998. 17.7 85.9 0.3 1.3 2.6 12.7 stvo, vo}arstvo, {umski plodovi i lekovito biqe, kao i programi centralnu Srbiju, osnovni ciq je popravqawe kvaliteta postoje}e MERO[INA 2020. 17.2 83.6 0.3 1.3 3.1 15.1 zdrave hrane); putne mre`e, iskazanog tehni~kim i eksploatacionim parametri- ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– ma (elementi i kvalitet kolovoza i dr.). Uspostavqawe hijerarhij- bilansi 2020.–1998. –0.5 –2.3 0.0 0.0 0.5 2.3 2) mawi industrijski prera|iva~ki i proizvodno-zanatski ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– pogoni komplementarni sa postoje}om industrijom {ireg podru~- ske diferencijacije postoje}e putne mre`e obezbedi}e se pove}a- 143.0 1998. 74.1 51.9 53.3 37.3 15.5 10.8 ja Ju`ne Srbije; wem kvaliteta i nivoa saobra}ajnih usluga na: postoje}im popre~- VLADI^IN HAN 2020. 72.6 50.8 51.9 36.3 18.5 13.0 3) ugostiteqsko-turisti~ke, rekreativne i servisno-saobra- nim pravcima pet magistralnih i osamnaest regionalnih puteva, ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– }ajne aktivnosti i drugi sadr`aji me|unarodnog ranga na pravci- kao i lokalne putne mre`e, naro~ito u zonama naseqenih mesta. bilansi 2020.–1998. –1.6 –1.1 –1.5 –1.0 3.1 2.1 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– ma me|unarodnih drumskih saobra}ajnica (autoput); turizam na re- Prioritet }e imati: 91.8 1998. 66.2 72.1 13.6 14.8 12.0 13.1 kama; poslovni i tranzitni turizam u gradskim turisti~kim cen- 1) koridori postoje}ih regionalnih puteva: R-122, deonica DOQEVAC 2020. 64.8 70.6 13.6 14.8 13.4 14.6 trima; zdravstveni turizam i rekreacija u bawama; zimski sporto- Vlasinsko jezero––grani~ni prelaz Ribarica (]u- ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– vi, jezerski, klimatski, rekreativni, seoski i lovni turizam u tu- stendil–Bugarska), kao deo magistralnog M1-1.13 i regionalnog bilansi 2020.–1998. –1.4 –1.5 0.0 0.0 1.4 1.5 risti~koj regiji Vlasina i Kraji{te, kao i rekreativni turizam puta R-125, i deonica Bujanovac–Trgovi{te–grani~ni prelaz ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– na lokalitetima od posebnog kulturno-istorijskog zna~aja (Mana- (Kriva Palanka–Republika Makedonija), kao nastavak magistral- 8.7 1998. 6.2 71.3 1.6 18.7 0.9 10.0 stir Sv. Prohor P~iwski i sl.); nog puta M-25.3, koji su Prostornim planom Republike Srbije GAXIN HAN 2020. 6.2 71.3 1.6 18.7 0.9 10.0 4) kompletirawe regionalne i lokalne mre`e saobra}ajne, utvr|eni za magistralne saobra}ajne pravce; ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– bilansi 2020.–1998. 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 vodoprivredne, komunalne i druge infrastrukture, kao bitnog pred- 2) koridor postoje}eg regionalnog puta R-214 na deonici od ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– uslova za ekonomsku i socijalnu revitalizaciju celog podru~ja, i Ni{a do granice Republike Makedonije, kao zamena za postoje}i 170.8 1998. 118.3 69.2 42.6 24.9 10.0 5.8 5) potpunija valorizacija raspolo`ivih prirodnih i stvo- magistralni put M-1, u funkciji kvalitetnog alternativnog put- PRE[EVO 2020. 117.3 68.6 42.6 24.9 11.0 6.4 renih resursa, a posebno bogatih nalazi{ta nemetali~nih mine- nog pravca autoputa E-75 bez naplate putarine, kojim }e se prihva- ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– ralnih sirovina, obojenih metala, termo-mineralnih voda i geo- tati lokalni i regionalni saobra}aj sa popre~nih isto~nih i za- bilansi 2020.–1998. –1.0 –0.6 0.0 0.0 1.0 0.6 termalne energije, {umskog bogatstva i dr. ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– padnih pravaca na autoput preko sistema saobra}ajnih petqi utvr- 15.3 1998. 11.4 74.5 1.7 11.4 2.2 14.1 Posebne pogodnosti za ostvarivawe ciqeva dugoro~nog razvo- |enog ovim prostornim planom; VLASOTINCE 2020. 11.4 74.5 1.7 11.4 2.2 14.1 ja omogu}i}e izgradwa infrastrukturnih sistema u koridoru, i to: 3) koridori magistralnih i regionalnih puteva od zna~aja ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– 1) vi{estruko pove}ana tranzitna prohodnost uslovi}e br- za razvoj turizma na podru~ju Ju`ne Srbije, i to: rekonstrukcija bilansi 2020.–1998. 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 `i protok roba, putnika i informacija i uticati na ve}u konku- dela magistralnog puta do Svo|a; rekonstrukcija regionalnih pu- ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– rentnost i povezanost privrede, kako unutar Srbije, tako i Srbi- teva prema Crnoj Travi, Strezimirovcima, manastiru Sv. Prohor UKUPNO: 1186.5 1998. 810.7 68.3 251.2 21.2 124.7 10.5 je sa Evropom, u pravcu sever–jug; P~iwski, Dowem Stewevcu, Ribarcima i Bosilegradu i izgradwa 2020. 796.4 67.1 248.9 21.0 141.3 11.9 2) zavr{etak izgradwe autoputa E-75 stvori}e posebne po- novog puta od Vrawske Bawe do podno`ja Besne Kobile, i ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– 4) lokalna putna mre`a prema naseqskim centrima (sekundar- bilansi 2020.–1998. –14.3 –1.2 –2.3 –0.2 16.6 1.4 godnosti u razvoju slede}ih privrednih grana: gra|evinarstva, sa- ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– obra}aja, izvoznih grana privrede vezanih za transport autoputem nim op{tinskim i centrima zajednice sela), ~iji razvoj mo`e da uspo- i turisti~ki kompleks; ri polarizaciju stnovni{tva i aktivnosti na podru~ju Ju`ne Srbije. 3) modernizacija pruge uslovi}e revitalizaciju putovawa 2.2. Re`im kori{}ewa prostora i kriterijumi za{tite `ivotne 2. Karte Prostornog plana 4) ugra|ivawem i razradom Prostornim planom utvr|enih `eleznicom, naro~ito u me|umesnom i lokalnom saobra}aju; ~ime }e se stvoriti posebne pogodnosti za privredne delatnosti koje i prirodne sredine Prostorni plan podru~ja infrastrukturnog koridora ciqeva i koncepcija kroz planove i programe razvoja op{tina, proizvode robe masovnih tereta za daqinske transporte unutar ze- Utvr|uju se slede}i re`imi kori{}ewa prostora i za{tite Ni{–granica Republike Makedonije grafi~ki je prikazan na tri u`ih teritorijalnih celina, naseqa, javnih preduze}a, kao i kroz mqe, a naro~ito u inostranstvo (poqoprivreda, industrija, {u- `ivotne sredine na podru~ju Prostornog plana u okvirima re`i- referalne karte u razmeri 1:50 000. Referalne karte Prostornog druge programe i projekte, i marstvo); ma utvr|enih Prostornim planom Republike Srbije za podru~je plana preko kojih se tuma~i ovaj plan su: 5) nastavkom istra`ivawa, izradom tehni~ke dokumentacije, monitoringom promena u prostoru i operacionalizacijom osnov- 4) kompletirawe opti~kog kabla unapredi}e telefonske i Ju`ne Srbije, i to: 1) Referalna karta á – „Polo`aj infrastrukturnih sistema nih koncepcija Prostornog plana. druge veze i uticati na jeftiniju i br`u vezu u lokalnoj i daqin- 1) drugi nivo zaga|enosti sredine1), tj. povremeno prekora- u Infrastrukturnom koridoru"; skoj telekomunikaciji. Posebne pogodnosti ima}e razvoj komuni- ~ivawe grani~nih vrednosti zaga|ivawa klasi~nim zaga|iva~ima 2) Referalna karta áá – „Namena povr{ina”, i 1.1. Op{ti prioriteti Prostornog plana kacijskih usluga, trgovinska delatnost i turisti~ka privreda, i (uz naporedno eliminisawe radijacionih zaga|ivawa, zaga|ivawa 3) Referalna karta ááá – „Uslovi, ograni~ewa i mere U sprovo|ewu planskih ciqeva i koncepcije, kao i u prime- 5) realizacija gasovoda, kao novog energetskog potencijala, kancerogenim i mutagenim materijama),2) dozvoqen je jedino na za{tite prostora". ni definisanih kriterijuma, mera i instrumenata, normativa i naro~ito }e doprineti poboq{awu standarda stanovawa i ukup- prilaznim delovima autoputa Ni{u; nog kvaliteta `ivqewa i `ivotne sredine; pozitivan uticaj o~e- Prostorni plan sadr`i i Tematsku kartu 1. „Plan putne standarda, prioritet ima: 2) tre}i nivo zaga|enosti, tj. bez prekomernog zaga|ewa tok- kuje se, u prvom redu, na razvoj: industrije, poqoprivrede (povr- mre`e” u razmeri 1:100 000. 1) obezbe|ewe neophodnih uslova i smawewe na prihvatqivi ni- si~nim materijama i zaga|ewa od kori{}ewa nepovoqnih/{tet- vo prostornih ograni~ewa za izgradwu, opremawe i funkcionisawe tarstvo), komunalne privrede i dr. nih energetskih resursa, ali uz postojawe buke, neprijatnih miri- infrastrukturnih sistema u koridoru u skladu sa zakonskim propisi- sa, industrijskih i komunalnih otpadaka i saobra}aja, dozvoqen je Glava âááá. ma, op{tim razvojnim opredeqewima i postavkama Prostornog plana; 2. Uticaj izgradwe infrastrukturnog koridora u podru~ju Ni{a, Leskovca i Vrawa i u koridorima magistralne 2) sanacija do sada nastalih {teta od postoje}ih infra- na razvoj okru`ewa saobra}ajne infrastrukture; PRIMENA I SPROVO\EWE PROSTORNOG PLANA strukturnih sistema i budu}e rigorozno spre~avawe svih direkt- Izgradwa i razvoj magistralnih infrastrukturnih sistema 3) ~etvrti nivo, koji obuhvata zaga|ivawe od prehrambene, tek- nih i indirektnih negativnih uticaja; u Infrastrukturnom koridoru ima}e na sredwi i du`i rok po- stilne i druge industrije koja koristi sisteme za pre~i{}avawe va- 1. Op{te odredbe 3) socijalna, ekonomska i ekolo{ka za{tita stanovni{tva sredne i neposredne uticaje na gravitiraju}e okru`ewe i podru~- zduha i voda, velikih sto~nih farmi i intenzivnih turisti~kih ak- Ciqevi, planske koncepcije i re{ewa Prostornog plana u Infrastrukturnom koridoru, koje je ugro`eno izgradwom i je Prostornog plana, od kojih su najzna~ajniji: tivnosti, dozvoqen je u prigradskim zonama naseqa iz prethodne dve sprovode se: funkcijom infrastrukturnih sistema; 1) uticaji na promenu re`ima, odnosno na~ina kori{}ewa kategorije, podru~ju Bujanovca, zonama intenzivne poqoprivrede, ko- 1) primenom utvr|enih kriterijuma; 4) primena prostorno-planskih, urbanisti~kih i ekolo- prostora; ridorima magistralnih puteva i `elezni~kih pruga i aerodroma; 2) neposrednom primenom pojedina~nih politika, mera i {kih mera koje su utvr|ene Prostornim planom, op{tih propisa u 2) uticaji na demografska kretawa i promene u mre`i/si- –––––––––––––– 1) NB: Prvi nivo zaga|enosti, tj. „van propisanih kategorija", nije predvi|en u ovom instrumenata; pogledu za{tite `ivotne sredine i neposrednih tehni~ko-tehno- stemu naseqa, i podru~ju. 3) po{tovawem utvr|enih normativa i standarda; lo{kih mera za{tite; 3) uticaji na privredni razvoj okru`ewa. 2) Prema kategorizaciji primewenoj u Prostornom planu Republike Srbije (1996). Strana 14 – Broj 77 SLU@BENI GLASNIK RS 17. novembar 2002.

4) u peti nivo zaga|enosti svrstavaju se podru~ja ve}eg turi- U vezi sa razvojem sela, utvr|uju se slede}i ciqevi: sti~kog optere}ewa, prigradske zone sa postoje}om nekontrolisa- 1) stimulisawe ostvarivawa sistema zajednice sela razli- nom vikend izgradwom i koridori lokalnih puteva i `elezni~- ~itim merama i programima, kako bi se poboq{ali uslovi soci- kih pruga; jalnog `ivota u seoskim podru~jima; 5) u {esti nivo zaga|enosti svrstavaju se seoska naseqa i 2) razvijawe mawih prera|iva~kih kapaciteta i preduzetni- podru~ja degradirana prirodnim putem (erodirane povr{ine, za- {tva na selu; slawena zemqi{ta, klizi{ta, plavni tereni, podru~ja jakih mra- 3) ure|ivawe i sadr`ajno opremawe centara sela (servisi, zeva, zone oko istorijskih/kulturnih spomenika gde je mawa an- javne slu`be) i, posebno, centara zajednice sela, i tropopresija, akvatorije ve{ta~kih akumulacija itd.); 4) re{avawe komunalnih problema u selima (vodosnabdeva- 6) u sedmi nivo svrstavaju se podru~ja mawe intenzivne {um- we, odvo|ewe voda, ure|ewe saobra}ajnica). ske eksploatacije i livadskog i pa{wa~kog sto~arstva, mo~varna zemqi{ta, lovna podru~ja, delovi nacionalnih parkovi van rezer- 2.4. Uticaj Infrastrukturnog koridora na privredni razvoj vata, parkovi prirode i park {ume, i okru`ewa 7) u osmu kategoriju svrstavaju se strogi prirodni rezerva- Prioritetni programi i projekti dugoro~nog privrednog ti, spomenici prirode, podru~ja za{ti}ena me|unarodnim konven- razvoja ostvari}e se u oblasti: cijama, nepristupa~ni kawoni i strmi odseci, kao i za{ti}eni i 1) agroindustrijskog sektora – programi i projekti primar- predvi|eni za za{titu prostori strogih prirodnih rezervata na ne proizvodwe (farme, uzgajali{ta i sl.) u oblasti sto~arstva (uz- podru~ju Ju`ne Srbije, i to: dolina P~iwe, Radan, Kukavica, Vla- goj junadi, ov~arstvo, kozarstvo i peradarstvo, te u mawem obimu sina, Grdeli~ka klusura, vla`na stani{ta kod Pre{eva, Jerma, sviwarstvo), vo}arstva, p~elarstva i vinogradarstva (u mawoj me- Suva Planina i dr., koji su utvr|eni Prostornim planom Repu- ri), povrtarstva i sakupqawa i prerade {umskih plodova i lekovi- blike Srbije. tog biqa. Najve}i zna~aj }e imati proizvodwa finalnih proizvoda tzv. zdravstveno bezbedne hrane, po visokim evropskim standardi- 2.3. Usmeravawe demografskih procesa, naseqavawe stanovni{tva ma. Sa prostorno-ekolo{kog stanovi{ta, za ostvarivawe navedenog i mre`a naseqa najzna~ajnija su ulagawa u: melioraciju pa{waka i livada; formi- Po sadr`aju i strukturi, problematika stanovni{tva i na- rawe novih livadskih kompleksa; formirawe dugogodi{wih zasada seqa u su{tini je predmet regionalnih prostornih planova, od- vo}a; o~uvawe ekolo{ke posebnosti podru~ja; kontrolu kori{}ewa nosno Regionalnog prostornog plana Ju`ne Srbije ili odvojenih prirodnih resursa, a u prvom redu sakupqawa gqiva i lekovitog bi- planova ni{avskog, ju`no-moravskog i p~iwskog okruga; dok se u qa; o~uvawe biolo{ke raznovrsnosti okru`ewa; ovom prostornom planu nazna~uje kao orijentacija-polazi{te, a 2) industrije i proizvodnog zanatstva – mawi programi i ne kao plansko re{ewe. projekti koji su komplementarni postoje}oj industriji Ju`ne Sr- Osnovni ciq u planskom i postplanskom periodu je razvoj bije, u slede}im granama: prerada metala; elektroindustrija; pre- mre`e naseqa i diferencijacija funkcija centara u mre`i, kako u rada plasti~nih masa; prerada drveta; servisirawe i obrada pro- prostoru koji obuhvata Prostorni plan, tako i u {irem okru`ewu. izvoda tekstilne industrije i industrije ko`e i obu}e; grafi~ka Problemi koji }e se re{avati pri ostvarivawu ovog ciqa su: industrija; farmaceutska industrija, kozmetika i proizvodwa 1) usitwena mre`a sa velikim brojem malih seoskih naseqa sredstava za higijenu. Najpovoqnije lokaciono-razvojne potenci- (ispod 100 stanovnika), ~iji je udeo u nekim op{tinama iznad jale za razvoj industrije ima dolina Ju`ne Morave, makroregio- 50% ukupnog broja naseqa (Vlasotince, Vladi~in Han), zbog toga nalni centar Ni{ i regionalni centri Leskovac i Vrawe; {to (izuzev dolinskih sela neposredno uz koridor) u zale|u kori- 3) razvoja turizma – izgradwa i ure|ewe turisti~ko-saobra- dora dominiraju (po morfolo{kom tipu) razbijena sela; }ajnih kompleksa, punktova i objekata za: 2) nizak stepen koncentracije stanovni{tva i delatnosti u (1) tranzitni turizam i rekreaciju uz autoput (primarni i ve}ini op{tina, izuzev grada Ni{a i op{tina Leskovac i Vrawe; sekundarni receptivno-informativni punktovi, etno-punktovi i 3) nedovoqno diversifikovana struktura aktivnog stanov- odmori{ta); ni{tva, izuzev u gradu Ni{u i op{tinama Leskovac i Vrawe, do- (2) tranzitni turizam i rekreaciju u zoni uticaja Infra- nekle i u centrima op{tina Vlasotince i Bujanovac; strukturnog koridora (gradski turisti~ki centri, bawe, turi- 4) neujedna~ena hijerarhijska struktura mre`e naseqa na sti~ka mesta i turisti~ki predeli), i podru~ju Prostornog plana i u okru`ewu, koja je sredwe razvije- (3) drugi vidovi turizma u okru`ewu, preko petqi/~vori{ta na u severnom i sredwem delu koridora, a nerazvijena u ju`nom od primarnog i sekundarnog zna~aja, za povezivawe Infrastruk- delu, kao posledica veli~inske i funkcionalne strukture skupa turnog koridora sa popre~nim magistralnim i regionalnim toko- naseqa. vima, i to: pravcem M-25 (Ni{–Prokupqe–Beloqin–Razboj- U zavisnosti od sadr`aja strukture i veli~ine gravitacio- na–Brus–Nacionalni park „Kopaonik”) sa severnom turisti~kom ne zone, u koridoru se jasno izdvajaju ~etiri nivoa centara: subregijom i formiranim turisti~kim centrom Kopaonik i prav- 1) makroregionalni centar – Ni{; cem od Leskovca preko regionalne veze R-123 sa budu}om ju`nom 2) regionalni centri – Leskovac i Vrawe; turisti~kom subregijom Kopaonika (sa Prolom Bawom, Rudarima, 3) gradski (op{tinski) centri – Vlasotince i Bujanovac, i Kur{umlijom i Kur{umlijskom Bawom); pravcem M-9 (Lesko- 4) mawi centri op{tina, gradska naseqa u formirawu – vac–Vlasotince–Svo|e–Jabukovik–Crna Trava) i pravcem M-13 Mero{ina, Doqevac, Gaxin Han, Vladi~in Han i Pre{evo. (Vladi~in Han–Surdulica–) sa sredwom turi- sti~kom subregijom Vlasina (Vlasinsko jezero, ^emernik i Var- Osim u makroregionalnom i dva regionalna centra, nivo denik); pravcem od Vrawa i Vrawske Bawe prema turisti~kim su- koncentracije stanovni{tva je nizak (10–20%) i nedovoqno je iz- bregijama Kraji{ta (subregije Vrawska Bawa–Besna Kobila i Be- ra`ena koncentracija nepoqoprivrednih delatnosti i razvije- sna Kobila–); kao i pravcem od Bujanovca i Bujanova~ke Ba- nost funkcijske strukture u centrima. we preko regionalne veze R-125 i R-125.a prema Manastiru Sv. Mre`a sekundarnih op{tinskih centara i centara zajedni- Prohor P~iwski. Prioritet u oblasti turizma ima}e: (a) izgrad- ce sela samo se nazire i tek je u prvom stadijumu formirawa. Kao wa, odnosno rehabilitacija glavnih turisti~kih kompleksa/punk- sekundarni centri u op{tinama ili centri zajednice sela na tova (Trupale, Leskovac, Vladi~in Han, Bujanovac, Doqevac, podru~ju Prostornog plana, sa tendencijom formirawa su: Belo- Predejane i Pre{evo); i (b) razvoj turizma u gradskim centrima tinac (u op{tini Doqevac); Toponica (u op{tini Gaxin Han); (Ni{, Leskovac i Vrawe) i bawama (Vrawska Bawa i Bujanova~ka Dowa Lako{nica, Pe~ewevce, Mala i Velika Grabovnica, Grde- Bawa); lica i Predejane (u op{tini Leskovac); Vrawska Bawa (u op{ti- 4) komunalnom opremawu i ure|ewu – rehabilitacija, odno- ni Vrawe); Oslare i Biqa~a (u op{tini Bujanovac); @ujince i sno izgradwa celokupne komunalne infrastrukture (elektroener- Trnava (u op{tini Pre{evo). getska mre`a, vodovod, kanalizacija, PTT, uli~na/putna mre`a i Ciqevi razvoja mre`e naseqa u narednom periodu su: parkinzi, javna rasveta, pijace, grobqa, javna ~isto}a itd.) u pod- 1) ubla`avawe procesa depopulacije (sa izuzetkom op{tina ru~jima (naseqima, centrima, delovima naseqa itd.) gde se reali- Bujanovac i Pre{evo) i pove}awe stepena koncentracije stanov- zuju posebni programi naseqavawa, programi razvoja turizma i ni{tva, posebno u op{tinama Mero{ina, Doqevac, Vlasotince, industrijskih kapaciteta; realizovawe, odnosno dovr{avawe po- Vladi~in Han i Gaxin Han, i stoje}ih programa izgradwe vodovodne i kanalizacione mre`e; 2) stimulisawe razvoja mawih op{tinskih, sekundarnih op- {irewe PTT mre`e; izgradwa i ure|ivawe centralizovanih (re- {tinskih i centara zajednice sela iz prethodnog stava, radi po- gionalnih i subregionalnih) deponija za odlagawa otpada; stizawa ve}e koncentracije stanovni{tva. 5) eksploataciji mineralnih sirovina – programi istra`i- Ostvarivawem ovih ciqeva smawio bi se populacioni pri- vawa u okru`ewu za: ugaq (Jerma i Jankova Klisura); geotermalnu tisak na Ni{, Leskovac i Vrawe, {to bi bio jedan od uslova za energiju (Vrawska Bawa, Bujanova~ka Bawa, Sijarinska Bawa, razvoj kvalitetnije strukture funkcija u ovim centrima, poboq- Prolom Bawa i oblast Surdulice); nuklearne sirovine (Vrawska {awe urbanisti~ke situacije i re{avawe komunalnih problema. Bawa i druga okolina Vrawa, Slatinska Reka i Dowi Prisjan); Strana 22 – Broj 77 SLU@BENI GLASNIK RS 17. novembar 2002. 17. novembar 2002. SLU@BENI GLASNIK RS Broj 77 – Strana 15

Maksimalno optere}ewe autoputa tranzitnim turisti- Prema na~inu obezbe|ewa zemqi{ta za planiranu namenu, rude olova, cinka, bakra, zlata i molibdena (ve}i broj lokalite- a komplementarni su im i objekti u funkciji informatike (tele- ma koji }e pose}ivati gradske turisti~ke centre, bawe i mesta sa Prostornim planom rezervi{e se prostor za potrebe potpune i ta); nemetali~ne sirovine, prioritetno kvarc, bentonitske gli- fonske veze, regulisawe i kontrola saobra}aja i sl.). turisti~kom funkcijom u {irem za{titnom pojasu autoputa, dugo- delimi~ne eksproprijacije za izgradwu trasa i objekata magi- ne, pegmatiti, zeolit i kvarciti, zatim vatrostalne kerami~ke Izbor lokacija baza za odr`avawe puta zasniva se na slede- ro~no se procewuje na oko 30% ukupnog protoka na autoputu u let- stralnih infrastrukturnih sistema povr{ine 20,0 km² (odnosno gline, sitnoquspasti liskun i kvarc-distenske stene, grafit i }im kriterijumima: blizina naseqa, mogu}nost opremawa komu- woj sezoni, odnosno oko 15% u zimskoj sezoni. 4,5% povr{ine planskog podru~ja), bez prostora za wihove za- barit; kao i sirovine za industriju gra|evinskog materijala (ce- nalnom infrastrukturom, ekolo{ka pogodnost, funkcionalno ra- Stanovni{tvu u naseqima koja }e biti ugro`ena neophod- {titne pojase u kojima se ne mewa re`im vlasni{tva nad zemqi- mentne sirovine, opekarska glina, tehni~ki kamen, arhitekton- stojawe (50–70 ) i povoqna mogu}nost manipulisawa vozila nim raseqavawem, obezbedi}e se uslovi za minimizirawe nega- km {tem, povr{ine 223,6 km² (odnosno 18,63% povr{ine planskog ski/ukrasni kamen, {qunak i dr.), i (petqe, naplata putarine). tivnih posledica izgradwe infrastrukturnih sistema, kao i kom- podru~ja). penzacije na neki od slede}ih na~ina: zamenom zemqi{ta, objeka- 6) {umarstva – investicije u programe i projekte: podiza- U koridoru autoputa E-75 predvi|ene su slede}e baze za odr- ta i/ili naknadom tr`i{ne vrednosti nepokretnosti u nov~anom wa, sanacije i uzgoja/nege {uma; po{umqavawa goleti; prevo|ewa `avawe puta: 5. Pravila za usagla{avawe infrastrukturnih sistema izdana~kih u visoke {ume; o~uvawa i unapre|ivawa autohtonih iznosu. Regulacionim planovima naseqa ispita}e se mogu}nost da u koridoru (a) „Ni{" (km 816+160) – sa leve strane autoputa, severo- se uslovi za preseqewe i minimizirawe negativnih posledica {umskih vrsta i {umskih celina; programiranog i selektivnog isto~no od petqe „Severni bulevar", u funkciji odr`avawa dela Osnovna pravila za me|usobno uskla|ivawe polo`aja plani- obezbede u okviru mati~nih naseqa. uzgoja kvalitetnog tehni~kog drveta za industrijsku preradu; po- autoputa od Trupala do petqe „Pe~ewevci" u du`ini od 29,3 ; ranih koridora magistralnih infrastrukturnih sistema u In- km Kako je ovim planom obuhva}en relativno uzak pojas koji za- boq{awa kvaliteta lovnog fonda; otvarawa {uma izgradwom (b) „Grdelica" ( 872+636) – sa leve strane autoputa ju- frastrukturnom koridoru proizilaze iz wihovog odnosa u prosto- km hvata samo kontaktne katastarske op{tine uz linijske sisteme, on mre`e {umskih puteva. `no od petqe „Grdelica", u funkciji odr`avawa dela autoputa do ru (ukr{tawe ili paralelni polo`aj), kao i iz va`e}ih zakona, ne predstavqa zaokru`en privredni prostor, niti celinu u smi- petqe „Pe~ewevci" du`ine 27,1 i do petqe „Vladi~in Han" tehni~kih propisa i uslova za{tite `ivotne sredine, i utvr|uju km slu organizacije javnih slu`bi. Zbog toga }e se regionalnim pro- Glava áâ. du`ine 23,7 ; se ovim prostornim planom za: km stornim planovima i programima bli`e definisati razme{taj (v) „Vrawe" ( 920+050) – sa desne strane autoputa sever- POLO@AJ MAGISTRALNIH INFRASTRUKTURNIH km proizvodnih aktivnosti i funkcionisawe javnih slu`bi u ciqu 1) Vodoprivrednu infrastrukturu: no od postoje}e petqe „Vrawe", u funkciji odr`avawa dela auto- prevazila`ewa razlika u razvijenosti pojedinih podru~ja. SISTEMA U INFRASTRUKTURNOM KORIDORU (1) sva ukr{tawa planiranih infrastrukturnih sistema puta od petqe „Vladi~in Han" du`ine 20,8 km i do petqe „Bujano- Realno je o~ekivati da }e rastom biti zahva}en prostor oko (Referalna karta á) (autoput, pruga, gasovod, opti~ki kabl) sa povr{inskim vodotoci- vac á" du`ine 16,1 km, i postoje}ih urbanih podru~ja. Novi rast }e pratiti promenu zna~a- ma (prirodnim i ve{ta~kim) izvodi}e se uz po{tovawe uslova da 1. Polo`aj koridora magistralnih infrastrukturnih sistema (g) „Pre{evo" (km 956+500) – sa desne strane autoputa ju- ja i funkcija pojedinih saobra}ajnih pravaca, tako da se mo`e se ne remeti osnovna namena i funkcija vodotoka i da se osigura `no od naplate putarine, u funkciji odr`avawa dela autoputa do o~ekivati koncentracija stanovni{tva i aktivnosti du` jakih normalan proticaj vodotoka u svim uslovima (u toku izvo|ewa, 1.1. Polo`aj koridora autoputa E-75 petqe „Bujanovac áá" du`ine 22,4 km i do grani~nog prelaza du- saobra}ajnih osovina i oko glavnih pristupnih ta~aka saobra}aj- trajno); (Tematska karta 1) `ine 7,5 km. nom sistemu, kao {to su `elezni~ke stanice i pristupne saobra- (2) po pravilu, polo`aj trase infrastrukturnog sistema bi- U zavisnosti od namewenih aktivnosti predvi|enih baza za }ajnice na autoput. O~ekivana pro{irewa gra|evinskih podru~ja }e van zone neposredne i u`e za{tite podzemnih i povr{inskih Koridor autoputa E-75 (M-1) du`ine oko 152,0 km zapo~iwe odr`avawe puta odredi}e se wihov osnovni sadr`aj: magacin so- i pravci {irewa naseqa nazna~eni su na referalnoj karti áá. izvori{ta vodosnabdevawa, a kada to nije mogu}e, za{tita izvori- na wegovom ukr{tawu sa koridorom autoputa E-80 (M-1.13) ispred li, pokrivena skladi{ta, otvorena skladi{ta, gara`e za razne {ta obezbedi}e se posebnim projektom za{tite i kontinualne grada Ni{a, u blizini naseqa Trupale (na staciona`i km 4. Potrebne povr{ine za koridore infrastrukturnih sistema vrste vozila, upravna zgrada, komunalni objekti, pumpe za gorivo, kontrole kvaliteta voda; 812+000), a zavr{ava se na granici sa Republikom Makedonijom (Referalna karta ááá) parking vozila, pristupni putevi baza-autoput i dr., na povr{ini (3) propusti i mostovi dimenzionisa}e se na stogodi{we (na staciona`i km 963+954). [irina koridora iznosi 700 m; ob- od 2 do 3 . Utvr|ivawe potrebne povr{ine za planirane magistralne vode, a da se pri tome ne ugrozi bezbednost funkcionisawa in- uhvata trasu autoputa {irine oko 70 m sa obostranim (neposred- ha infrastrukturne sisteme u Infrastrukturnom koridoru izvr{e- frastrukturnog sistema; dok }e se na mestima ukr{tawa obezbe- nim i {irim) za{titnim pojasom ukupne {irine 630 m. (2) Objekti kontrole i upravqawa – objekti kontrole i no je primenom slede}ih kriterijuma za {irinu za{titnih poja- diti za{tita obala i korita (obaloutvrda uzvodno i nizvodno U odnosu na morfolo{ke karakteristike prostora, kao i u upravqawa saobra}ajem, koji imaju osnovnu namenu policijske sa tih sistema: prema hidrauli~kom prora~unu) od erozije, uz odvodwavawe u zoni odnosu na postoje}i magistralni put M-1, koridor autoputa ima}e kontrole (stanice), informacionog centra i pru`awa pomo}i 1) zadovoqewe prostornih uslova za sme{tawe planiranog mostova; slede}i polo`aj i tehni~ke karakteristike po deonicama: (punkta) predvi|eni su kod baza za odr`avawe puta: „Ni{" i infrastrukturnog sistema; „Vrawe", dok pojedine kontrolne funkcije mogu biti locirane i (4) polo`aj trase povr{inskog ili podzemnog linijskog in- 1) Trupale–Pe~ewevce ( 812+000– 844+804,57) – iz- 2) utvr|ivawe bezbedonosnog rastojawa od infrastruktur- km km kod drugih kontrolnih baza. frastrukturnog sistema, po pravilu, je van vodnog zemqi{ta, a na gra|ena deonica autoputa pru`a se na obe obale doline reke Ju- nog sistema, radi za{tite od negativnih uticaja na `ivotnu sre- mestima ukr{tawa sa vodotokom, kada je god mogu}e, pod uglom od dinu, u prvom redu od buke i aerozaga|ewa, i `ne Morave na ravni~arskom terenu du`ine od 32,8 , sa teh- (3) Objekti naplate putarine – za obezbe|ewe zatvorenog pribli`no 90o; pod uslovom da se podzemni infrastrukturni si- km 3) obezbe|ewe za{tite osnovnih funkcija u eksploataciji ni~kim karakteristikama za brzinu kretawa vozila od 120 ; sistema naplate putarine predvi|ena su dva ~eona naplatna mesta stemi na mestu ukr{tawa sa vodotokom obezbe|uju putem objekata km/h infrastrukturnog sistema od negativnih uticaja iz okru`ewa, u od 812+000– 820+000 nalazi se na desnoj obali reke Ju`ne (^NM) na autoputu ispred petqi „Prokupqe" ( 821+500) i (mosta) za ve}e vodotoke, ili za{titnim cevima ispod dna korita km km km prvom redu od neplanske izgradwe, nekontrolisanog odlagawa ot- Morave u du`ini od 8,0 , a od 820+000– 844+804,57 na „Pre{evo" ( 958+000), kao i bo~ne ulivno-izlivne naplatne mawih vodotoka, na minimalnoj dubini od 0,8 do 1,5 ; km km km km pada i drugih aktivnosti. m levoj obali reke u du`ini od 24,8 ; stanice (BNS). Potrebna povr{ina za ^NM iznosi oko 0,5 , a (5) preporu~uje se tipizirawe izgleda propusta tako da di- km ha 2) Pe~ewevce–Grabovnica ( 844+804,57– 865+844) – za BNS oko 0,3 , i Prostornim planom rezervi{e se prostor za koridore pla- menzionisawe otvora zadovoqi hidrauli~ke elemente za pojedine km km ha niranih magistralnih infrastrukturnih sistema u Infrastruk- zadr`ava se kao ste~ena obaveza deonica autoputa u izgradwi, koja vodotoke i kanale; se pru`a levom obalom reke Ju`ne Morave na izrazito ravni~ar- 2) Prate}i sadr`aji za potrebe korisnika puta: turnom koridoru ukupne povr{ine 243,6 km² (odnosno oko 23,13% (6) za ukr{tawe puteva i pruge sa rekom Ju`nom Moravom skom terenu u du`ini od 24,2 , sa tehni~kim karakteristikama (1) Odmori{ta i parkirali{ta – imaju osnovnu funkciju povr{ine planskog podru~ja) i {irine od 700 m za autoput, 250 m primewuju se uslovi za polo`aj osovine i niveletu ukr{tawa, koji km za prugu za velike brzine, 200 m za gasovod i 4 m za opti~ki kabl, za brzinu kretawa vozila od 120 km/h; obezbe|ewa sigurnog i komfornog putovawa, u prvom redu odmora, proisti~u iz opredeqewa projekta plovnog kanala iz 1973. godine; 3) Grabovnica–Grdelica ( 869+000– 973+700) – kori- i dopunsku funkciju promocije turizma Ju`ne Srbije. Izbor lo- kao i 300 m za potencijalni koridor plovnog puta, i to za: (7) obezbedi}e se kontrolisano prikupqawe i evakuacija km km 1) trajno zauzimawe zemqi{ta za potrebe izgradwe i dor autoputa pru`a}e se sa obe strane reke Ju`ne Morave na rav- kacija za odmori{ta i parkirali{ta zasniva}e se na slede}im atmosferskih voda du` trupa autoputa i pruge i wihovo odvo|ewe ni~arskom terenu u du`ini od 6,8 , sa tehni~kim karakteristi- kriterijumima: funkcionisawa magistralnih infrastrukturnih sistema i obje- u postoje}e retencione prostore po principu br`e evakuacije km kata u Infrastrukturnom koridoru pojas prose~ne {irine od: kama za brzinu kretawa vozila od 120 km/h, i to: od km (a) da lokacija bude na prostoru ili u blizini vrednog vi- (rigole, propusti i dr.); 865+845,65– 869+300 nalazi}e se na levoj obali u du`ini od dikovca, {ume, vodenog ogledala i sl. (prirodni ambijent), radi (1) 70 m za autoput, uz dodatne povr{ine za motel oko 5 ha, km (8) na mestima ukr{tawa autoputa i pruge sa postoje}im tra- 3,4 ; od 869+300– 870+800 na desnoj obali u du`ni od 1,5 pru`awa ugo|aja za putnike kao {to je ~ist vazduh, staze za {eta- za odmori{te oko 3 ha, za petqu oko 5 ha i dr.; km km km sama vodovoda i kanalizacije predvide}e se propusti sa za{tit- ; dok }e se od 870+800– 873+700 ponovo nalaziti na le- we i sl., sa posebnim prostorom za parkirali{te za automobile, (2) 35 m za `elezni~ku prugu za velike brzine, uz dodatne km km km nim cevima, i voj obali u du`ini od 1,9 ; teretna vozila i autobuse i obezbe|ewem za{tite od buke autoputa povr{ine za stanice i druge sadr`aje, i (9) sve radwe na usagla{avawu saobra}ajnih sistema sa vo- km (3) 5 m za gasovod; 4) Grdelica–Vladi~in Han (km 873+700–km 900+100) – na (zeleni pojasi i sl.); doprivrednim infrastrukturom obavqa}e se uz saglasnost i kon- delu od Grdelice do Mominog Kamena ( 889+700) pru`a}e se (b) da lokacija bude u blizini lokalnog puta i/ili seoskog 2) za{titne pojase magistralnih infrastrukturnih siste- km trolu nadle`nih organa za poslove vodoprivrede; du` postoje}eg puta M-1 u du`ini od oko 16,0 , a od Mominog naseqa (ruralni ambijent), i ma u Infrastrukturnom koridoru: km 2) Elektroenergetsku infrastrukturu: Kamena do iza Vladi~inog Hana van trase postoje}eg puta M-1 u (1) neposredni pojas za{tite – prostor {irine 150 za au- (v) da je lokacija opremqena ili pogodna za opremawe komu- m (1) ukr{tawe elektroenergetskih vodova do 20 sa autopu- toput, 100 za prugu za velike brzine, 60 za gasovod i 4 za op- kV du`ini od oko 10,0 km, obilaze}i Vladi~in Han sa isto~ne stra- nalnom infrastrukturom (za vodu za pi}e i sanitarni ~vor) i te- m m m tem i prugom kablira}e se polagawem u za{titnu cev, sa minimal- ti~ki kabl, i ne po brdsko-planinskom terenu, sa tehni~kim karakteristikama lefonskim vezama za pru`awe pomo}i voza~ima. nom dubinom polagawa 1 ispod dna odvodnog kanala (drena`e), (2) {iri pojas za{tite – prostor {irine 480 za autoput, m za brzinu kretawa vozila od 100 km/h; Na svakih 10–15 obostrano i naizmeni~no (smaknuto) m pod uglom od 90o i udaqenosti elektri~nog stuba od ograde (auto- 5) Vladi~in Han–Bujanovac (Levosoje) ( 900+100– km 115 m za prugu za velike brzine i 135 m za gasovod. km km predvi|ena su parkirali{ta za kra}e zadr`avawe putnika sa ma- puta, pruge) najmawe 25 m; 942+195) – ukupne du`ine 32,1 pru`a}e se koridorom postoje- [irina za{titnih pojasa magistralnih infrastrukturnih km wim komforom i odmori{ta za du`e zadr`avawe putnika sa svim (2) ostali elektroenergetski vodovi za 35 kV, 110 kV, 220 kV }eg puta M-1, a kod grada Vrawa i na potezu od Doweg Neradovca sistema ovim prostornim planom data je okvirno i bi}e kona~no potrebnim komforom za odmor (od 60 do 90 minuta). i 400 kV mogu se ukr{tati vazdu{no sa autoputem i prugom po mo- do Levosoja nalazi}e se delimi~no van koridora puta M-1 (u we- utvr|ena razradom planskih re{ewa na nivou regulacionog plana. gu}stvu pod uglom od 90o, odnosno minimum od 45o; pri ~emu je naj- govoj blizini), i Osnovni sadr`aji parkirali{ta su: parking putni~kih au- tomobila sa 16 mesta, parking teretnih vozila i autobusa sa 8 me- Bilans potrebnih povr{ina za planirane magistralne in- mawa visina od gorwe ivice {ine i nivelete kolovoza do najni- 6) Bujanovac (Levosoje)–granica Republike Makedonije (km sta, sanitarni ~vor povr{ine 24 ², prodavnica od 50 ², mesta za frastrukturne sisteme u Infrastrukturnom koridoru daje se u `eg provodnika 12 m, a od vodnog ogledala 15 m, i minimalna 942+195–km 963+954) – deonica autoputa, koja je u izgradwi, pru- m m odmor i sedewe za 40 osoba, telefonska govornica i povr{ina za slede}oj tabeli: udaqenost elektri~nog stuba od ograde (autoputa, pruge) 25 m, i `a}e se koridorom postoje}eg puta M-1 ukupne du`ine 21,8 km, na odmor od 500 do 100 ², i, po potrebi, receptivno-informativni (3) ukr{tawe gasovoda i opti~kog kabla sa elektroenerget- ravni~arskom terenu u du`ini od oko 18,0 km i bre`uqkastom te- m Tabela 3. punkt. Ukupna potrebna povr{ina za organizovawe parkirali{ta ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– skim vodovima po pravilu }e biti vazdu{no, sa minimalnom uda- renu na posledwa 3,0 km, sa tehni~kim karakteristikama za brzi- Povr{ina u ² je od 0,5 do 1,5 . Infrastrukturni ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––km qeno{}u elektri~nog stuba od vodova od 25 m, i nu kretawa vozila od 120 km/h. ha sistem trasa prate}i {iri ukupno 3) Ostale infrastrukturne sisteme: Plan razme{taja prate}ih sadr`aja u koridoru autoputa E-75 Osnovni sadr`aji odmori{ta su: parking za automobile sa objekti pojas za{tite koridor (1) magistralni gasovod, po pravilu, }e se ukr{tati sa svim 20–50 mesta, parking za teretna vozila sa 10–16 mesta, parking za ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– U prate}e sadr`aje autoputa svrstavaju se objekti neposred- autobuse sa 5–10 mesta, sanitarni ~vor 50–100 ², prodavnica Autoput 10,0 1 14 112 ostalim infrastrukturnim sistemima bu{ewem ispod tih siste- no uz put, koji u funkcionisawu putnog saobra}aja imaju dodatne m Pruga 5,0 2 16 40 ma i postavqawem u za{titnu cev, po mogu}stvu pod uglom od 90o, 50–100 m², mini-pijaca za prodaju lokalnih poqoprivrednih pro- uloge u obezbe|ewu br`eg, sigurnijeg, udobnijeg i pouzdanijeg izvoda od 200 do 500 ², mesta za sedewe za 100–200 putnike, povr- Gasovod 0,5 0,5 5 32 na minimalnoj dubini od 0,8 m od dubine drena`nog kanala i 1 m transporta roba i qudi, i to: m Plovni put –– – 58 od vodovodnih, telekomunikacionih i drugih cevi, i {ina za odmor od 500 do 1000 m², povr{ina za rekreaciju od 1000 Opti~ki kabl 1,0 – 0,5 1,6 (2) opti~ki kabl, po pravilu, }e se ukr{tati bu{ewem ispod 1) Funkcionalni sadr`aji: do 2000 m², kao i receptivno-informativni punkt u funkciji ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– promocije turizma. Ukupna potrebna povr{ina za organizovawe UKUPNO: 16,5 3,5 35,5 243,6 postoje}ih infrastrukturnih sistema, a preko ve}ih vodotoka i (1) Baze za odr`avawe puta – imaju osnovnu funkciju servi- ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– na konstrukcijama mosta ve{awem. sirawa svih potrebnih radova zimskog i letweg odr`avawa puta, odmori{ta je od 2 do 3 ha. Strana 16 – Broj 77 SLU@BENI GLASNIK RS 17. novembar 2002.

Lokacije i sadr`aj parkirali{ta i odmori{ta u koridoru `ati koridor pruge za brzine od 120 km/h za odvijawe putni~kog autoputa E-75 utvrdi}e se razradom planskih re{ewa na nivou re- saobra}aja, sa novom stanicom „Me|urevo" oko 2,0 km ju`no od po- gulacionog plana; stoje}e, koja }e se rekonstruisati za potrebe razdvajawa koloseka (2) Benzinske stanice – su obavezni prate}i sadr`aji kori- za putni~ki i teretni saobra}aj u pravcu Ni{a; dora autoputa, ~ija je osnovna funkcija da pri uobi~ajenom ritmu 2) od Belotinca do Doqevca koridor pruge za velike brzine vo`we, na 20–30 km, obezbede snabdevawe pogonskim gorivom, a pru`a}e se zapadno od koridora postoje}e pruge, a postoje}a sta- po potrebi i rezervnim delovima, servisnim uslugama za vozila i nica „Doqevac" rekonstruisa}e se za prikqu~ivawe pruge iz sl. Mogu biti samostalni objekti ili objekti u sklopu motela. pravca Kosova Poqa (uvo|ewem pomo}u denivelacije u stanicu po Predvi|ene su samostalne benzinske stanice osnovnog sadr- smerovima na prugu za velike brzine); `aja: pumpe za gorivo sa najmawe tri to~e}a mesta za benzin i dva 3) od Doqevca do Lipovca koridor pruge za vozove velikih to~e}a mesta za dizel gorivo, slu`bene prostorije, trgovina i brzina pru`a}e se du`, a od Lipovca do Pe~ewevca isto~no od skladi{te rezervnih delova, sanitarni ~vor, mawa interventna postoje}e pruge, sa izgradwom nove stanice „Pe~ewevce"; radionica, parking za vozila i sl. Potrebna povr{ina za lokaci- 4) od Pe~ewevca do Grabovnice koridor pruge za velike br- ju benzinske stanice je oko 1,0–1,5 ha. zine pru`a}e se du` postoje}e pruge; a postoje}a stanica „Lesko- Planirane su slede}e samostalne benzinske stanice: vac" rekonstruisati za potrebe razdvajawa koloseka za putni~ki i (a) samostalna obostrana smaknuta benzinska stanica „Pu- teretni saobra}aj i zadr`avawa funkcije stanice za putni~ki sa- kovac" (km 833+680); obra}aj, dok }e nova stanica za teretni saobra}aj biti locirana (b) samostalna obostrana smaknuta benzinska stanica kod oko 3,5 km ju`no od postoje}e (pored ukr{tawa puta M-1 i posto- motela „Vlasotince" (km 861+100); je}e pruge), uz obezbe|ewe veze izme|u ovih stanica denivelisanim (v) benzinska stanica u sastavu motela „Predejane" (km kolosekom; 881+500); 5) od Grabovnice do industrijske zone u nasequ Suva Mora- (g) samostalna obostrana smaknuta benzinska stanica „De- va na deonici Grdeli~ke klisure, koridor pruge za velike brzine kutinci" ( 901+500); km u ve}oj ili mawoj meri udaqi}e se od koridora postoje}e pruge (d) samostalna obostrana smaknuta benzinska stanica „Vra- zbog ve}eg broja o{trih krivina, i to: we" ( 919+600), i km (1) od Grabovnice do Burgice – pru`a}e se isto~no od posto- (|) samostalna obostrana smaknuta benzinska stanica „Le- je}e pruge, u zoni naseqa Beli Breg denivelisano pre}i postoje}u vosoje" ( 941+100); km prugu i put M-1 i zapadno od postoje}e pruge zaobi}i tunelom na- (3) Moteli – imaju osnovnu funkciju obezbe|ewa ugodnog seqe Mala Kopa{nica sa evidentiranim arheolo{kim lokalite- odmora i osve`ewa voza~ima i putnicima pre nastavka putovawa, tom, po izlasku iz tunela denivelisano pre}i postoje}i put M-1 i kao i dopunske funkcije: promocije turisti~kih vrednosti pod- planirani autoput E-75, gde }e nastaviti zajedni~kim koridorom; ru~ja Prostornog plana i Ju`ne Srbije, zapo{qavawa lokalne (2) od Grdelice do Gorweg Poqa – pru`a}e se na prostoru radne snage i plasirawa lokalnih proizvoda i usluga. izme|u postoje}eg puta M-1 i Ju`ne Morave, pored planirane pe- Osnovni sadr`aj motela obezbedi}e: udobnost, ponudu ra- tqe „Grdelica" locira}e se nova stanica „Grdelica"; znih vidova hrane i pi}a, snabdevawe pogonskim gorivom, parki- (3) od Boji{ine do Predejana – posle stanice „Grdelica" rali{te, sanitarni ~vor, preno}i{te, telefonske usluge, nepre- koridor }e se odvojiti zapadno od postoje}e pruge i klisure, tako kidan rad, servisirawe i opravku vozila i dr. {to }e prese}i Ju`nu Moravu i put R-214, u}i u tunel na desnoj U koridoru autoputa utvr|uje se slede}i razme{taj motela: obali reke, po izlasku iz tunela denivelisano prese}i planirani autoput E-75, regionalni put R-214, postoje}u prugu i Ju`nu Mora- (a) motel „Doqevac" (km 828+500) – na mestu „Korvin Grad"; vu, u}i u tunel na levoj obali reke, kod Predejana iza}i iz tunela da bi ponovo u{ao u novi tunel, posle koga }e se pru`ati doli- (b) motel „Vlasina" (km 861+100) – u blizini petqe „Vla- sotince" sa smaknutim sadr`ajima sa obe strane autoputa (obo- nom reke Ju`ne Morave presecaju}i je na vi{e mesta; strani) i specifi~nom ponudom Vlasinskog jezera; (4) od Repi{ta do Gariwa – na delu deonice izme|u postoje- }ih stanica „Predejane" i „Xep", koje se stavqaju van funkcije, (v) motel „Predejane" (km 881+500) – postoje}i motel, koji }e imati mogu}nost dvonamenskog kori{}ewa za tranzitne i go- predvi|ena je lokacija nove stanice „Xep" na desnoj obali Ju`ne ste van koridora autoputa; Morave; (5) od Gariwa do Dupqana – prese}i }e postoje}u prugu i re- (g) motel „Vladi~in Han" (km 902+700) – na mestu „Grama- |a" kod petqe na prostoru industrijske zone. Sadr`aji mogu biti ku i zapadno od postoje}e pruge na podru~ju naseqa Xep i Momin organizovani smaknuto sa obe strane autoputa (obostrano) i u Kamen pru`a}e se kroz tri tunela na levoj obali reke; kombinaciji sa odmori{tem, sa specifi~nom ponudom lovnog tu- (6) od Manajle do Kalimanca – prese}i }e put M-1, reku, po- rizma i mogu}no{}u dvonamenskog kori{}ewa za tranzitne i go- stoje}u prugu i pre}i na desnu stranu Ju`ne Morave i isto~no od ste van koridora autoputa; postoje}e pruge na delu od naseqa Ka}imirci do Vladi~inog Ha- na pru`a}e se kroz dva nova tunela, posle kojih }e prese}i posto- (d) motel „Vrawe" (km 922+200) – sa vi{enamenskom funk- cijom za tranzitne, bawske i gradske goste; je}i put M-1 i reku, i (7) od Vladi~inog Hana do Grama|e – pru`a}e se vijaduktom (|) motel „Bujanovac" (km 935+500) – u gradskom (op{tin- skom) centru Bujanovac pored reke Moravice, sa dvonamenskom sa novim stajali{tem „Vladi~in Han" iznad postoje}e stanice funkcijom za tranzitne goste i gradske potrebe, i „Vladi~in Han" do tunela na podru~ju sela Repinci, posle koga (e) motel „Pre{evo" (km 959+000) – u blizini petqe „Pre- }e nastaviti zapadno od postoje}e pruge do industrijske zone u {evo", sa mogu}no{}u dvonamenskog kori{}ewa za tranzitne i Suvoj Moravi; goste van koridora autoputa. 6) u nasequ Suva Morava – pru`a}e se du` postoje}e pruge, Kao dopunski sadr`aj svih motela predvi|eni su auto-kampovi. a izme|u naseqa Lepenica i Stubal predvi|ena je lokacija nove stanice „Lepenica", koja }e biti denivelisano povezana sa pla- Staciona`e za sve funkcionalne i prate}e sadr`aje auto- niranom slobodnom zonom u Suvoj Moravi i Priboju Vrawskom; puta date su orijentaciono i bi}e bli`e definisane razradom planskih re{ewa na nivou regulacionog plana. 7) od Priboja Vrawskog do Vrawske Bawe – pru`a}e se za- padno od postoje}e pruge, prese}i reku, postoje}i put M-1, autoput 1.2. Polo`aj koridora pruge za velike brzine E-85 E-75 i postoje}u prugu do postoje}e stanice „Vrawe", koja }e se re- Koridor pruge za velike brzine ukupne du`ine 148,0 i konstruisati u stanicu za teretni saobra}aj i dograditi novom km stanicom za putni~ki saobra}aj; {irine 250 m obuhvata trasu pruge {irine oko 35 m sa obostra- nim (neposrednim i {irim) za{titnim pojasom ukupne {irine 8) od Doweg Neradovca do Ristovca – posle stanice „Vra- od 215 m. we" pru`a}e se isto~no od postoje}e pruge i obi}i naseqa Ribni- Polo`aj koridora pruge za velike brzine dat je orijentaci- ca, Dowi Neradovac i Gorwi i Dowi Pavlovac do postoje}e sta- ono, dok }e kona~ni polo`aj koridora biti definisan po veri- nice „Ristovac", koja }e postati slu`beno mesto; fikaciji generalnog projekta. Dato re{ewe u ovom planu defi- 9) postoje}a stanica „Bujanovac" rekonstruisa}e se u me|u- nisano je u odnosu na postoje}u jednokolose~nu prugu, koju na naj- stanicu na dvokolose~noj pruzi, i ve}em delu pravca prati, uz mawa odstupawa radi neophodnog is- 10) od Bujanovca do granice Republike Makedonije – Pro- pravqawa radijusa krivina za potrebe velikih brzina, izuzev na stornim planom se, polaze}i od stepena gotovosti odgovaraju}e teh- deonici Grdeli~ke klisure i od Bujanovca do granice Republike ni~ke dokumentacije (na nivou generalnog projekta), predla`u va- Makedonije (varijantno re{ewe) na kojima se zna~ajnije udaqava rijantna re{ewa polo`aja koridora pruge za velike brzine, i to: od postoje}e pruge, i to: (1) varijanta á – koridor }e se pru`ati du` postoje}e pruge 1) izme|u stanica „Me|urevo" i „Ni{" zadr`a}e se postoje- i prolaziti kroz naseqa, sa postoje}om stanicom „Pre{evo", ko- }a jednokolose~na pruga za teretni saobra}aj du` koje }e se pru- ja }e postati glavna stanica za me|unarodi i doma}i saobra}aj, i Strana 20 – Broj 77 SLU@BENI GLASNIK RS 17. novembar 2002. 17. novembar 2002. SLU@BENI GLASNIK RS Broj 77 – Strana 17

Dominantni su uticaji autoputa, puteva i pruga (i plovnog i pruge za velike brzine iznad propisanih grani~nih vrednosti, (2) varijanta áá – koridor }e se udaqiti isto~no od postoje- ona`e km 976+140), pre}i }e put M-1 i nastaviti seoskim putem i kanala) na `ivotnu sredinu, zbog veoma velikog obima radova, za- obezbedi}e se tehni~ke mere za{tite u obliku zvu~nih barijera; }e pruge i pru`ati du` koridora planiranog autoputa E-75, u preko obradivih povr{ina do granice Republike Makedonije. uzimawa ve}ih povr{ina zemqi{ta i efekata koji se manifestuju 3) obezbe|ewe za{tite naseqa od emisije zaga|uju}ih materi- skladu sa principima utvr|enim ovim prostornim planom, sa no- u wihovoj eksploataciji, naro~ito autoputa i pruge za velike br- ja od autoputa i pruge za velike brzine za{titnim zelenim ({um- vom stanicom „Pre{evo" kod denivelisanog ukr{tawa sa putem 1.4. Polo`aj koridora razvodnog gasovoda zine. skim) pojasima formiranim od vi{e autohtonih biqnih vrsta; (postoje}e `elezni~ke stanice „Pre{evo”–„Slavujevac"). Polo`aj koridora razvodnog gasovoda u Infrastrukturnom Incidentno zaga|ivawe zemqi{ta bi}e prisutno u izgrad- koridoru dat je orijentaciono, dok }e se kona~na trasa utvrditi wi svih sistema. U toku eksploatacije bi}e dominantno kod auto- 4) obezbe|ewe za{tite prirodnih stani{ta retkih `ivo- 1.3. Polo`aj koridora magistralne telekomunikacione tiwskih vrsta, a posebno vla`nih/mo~varnih stani{ta du` Ju`ne po verifikaciji generalnog projekta. Polo`aj koridora gasovo- puta, usled talo`ewa zaga|uju}ih materija iz izduvnih gasova vo- infrastrukture da u najve}oj mogu}oj meri prati}e koridor postoje}eg i planira- zila i, u mawoj meri, kod pruge za velike brzine. Opasnosti od ra- Morave, u prvom redu kod Pre{eva, kod utvr|ivawa polo`aja tra- sa i objekata planiranih infrastrukturnih sistema; Polaze}i od funkcionalnih zahteva povezivawa automat- nog autoputa i `elezni~ke pruge, kao i planiranog alternativnog sipawa goriva i maziva pri saobra}ajnim nesre}ama i pove}an skih telefonskih centrala (ATC) i opslu`ivawa gradskih pod- puta autoputu, i to: rizik od ispu{tawa i razlivawa otrovnih materija prilikom 5) obezbe|ewem podvo`waka na autoputu i pruzi za velike ru~ja, koridor opti~kih kablova pru`a}e se du` regionalnog puta 1) od Ni{a do Doqevca (teme T0 do temena T29) – od glav- transporta autoputem, mogu biti izlo`ena izvori{ta vodosnabde- brzine za `ivotiwe („ekolo{kih koridora") na rastojawima koja R-214, a na kra}im deonicama du` pruge za velike brzine, i to: nog razdelnog ~vora (GR^ „Ni{ 1") magistralni gasovod MG11 vawa i akumulacije podzemnih voda koje se nalaze u neposrednom }e se utvrditi na osnovu analiza populacije i potrebnog nivoa 1) od tranzitne ATC „Ni{" do kablovskog okna broj 23 – pru`a}e se do naseqa Mramor (T19) paralelno sa koridorom po- pojasu za{tite koridora na podru~ju Leskovca, izme|u Vladi~inog komunikacije `ivotiwskih vrsta; pru`a}e se kablovskom kanalizacijom u gradskim ulicama sve do stoje}eg autoputa Ni{–Leskovac u du`ini od 9,0 ; od temena Hana i Vrawa i oko Bujanovca i Pre{eva. km 6) obezbe|ewe uklapawa trasa i objekata planiranih infra- kablovskog okna broj 23. na raskrsnici magistralnih puteva M-1 T19 do temena T29 (staciona`a km 22+200) kod GR^ „Leskovac" Kumulativni efekti usled superponirawa buke mogu se o~e- strukturnih sistema (posebno autoputa i pruge) u pejza` prema Ni{–Leskovac (regionalni put R-214 Ni{–Doqevac) i 25 pru`a}e se du` leve obale Ju`ne Morave (isto~nom stranom), gde kivati u podru~juma u neposrednoj blizini autoputa i pruge za ve- propozicijama utvr|enim ovim prostornim planom (poglavqe 6.6. Ni{–Pri{tina; je prelaz Ju`ne Morave uslovqen polo`ajem magistralnog gasovo- like brzine, u prvom redu na podru~ju gradskog centra Vladi~in str. 45), a posebno kod oblikovawa potpornih i za{titnih kon- 2) od kablovskog okna broj 23. do ATC „Leskovac" – prela- da prema Prokupqu i Pri{tini; Han i 27 mawih naseqa i sela. strukcija, mostova, tunela i kosina nasipa i useka; zi}e ispod magistralnog puta M-25 Ni{–Pri{tina i nastavi}e 2) od Doqevca do Grabovnice – od GR^ „Leskovac" razvodni Uticaj zaga|ivawa vazduha od motornih vozila na autoputu ka Leskovcu du` starog magistralnog puta M-1 Ni{–Leskovac, gasovod prema Leskovcu (RG11-01) obilazi}e sa zapadne strane na- ne}e biti zna~ajan za nivo imisije zaga|uju}ih materija, dok na 7) projektima organizacije gradili{ta za magistralne in- frastrukturne sisteme definisa}e se lokacije parkinga, puteva prelazi}e reku Ju`nu Moravu prolaze}i kroz prostor petqe „Do- seqa Doqevac i Ko~ane, planiranu `elezni~ku stanicu „Doqevac" pojedinim deonicama autoputa (u tunelima, usecima i Grdeli~koj qevac", od petqe „Doqevac" do petqe „Pe~ewevac" koridor }e i petqu „Doqevac", pribli`i}e se koridoru postoje}eg autoputa klisuri) nivo aerozaga|ewa mo`e biti zna~ajan i {tetan za biq- za te{ku mehanizaciju, pozajmi{ta i deponija gra|evinskog i ma- pre}i sa leve strane autoputa na desnu stranu izme|u autoputa i kod planirane benzinske stanice „Pukovac", nastavi}e u koridoru ni i `ivotiwski svet ~ija su stani{ta u neposrednoj blizini au- terijala iz iskopa, primenom slede}ih principa: (a) da lokacije `elezni~ke pruge, a zatim pored starog puta (Ni{–Leskovac–M1) (na rastojawu 30 do 100 od bli`e ivice autoputa) postoje}eg toputa. ne mogu biti u blizini za{ti}enih zona, i (b) da se uni{tavawe m m do okna broj 237; daqe }e nastaviti TT kanalizacijom do ATC autoputa do petqe „Pe~ewevce", posle koje }e nastaviti paralelno Ovim prostornim planom, na osnovu prethodne analize uti- vegetacije, a naro~ito {umskog pokriva~a, svede na najmawu mogu- „Leskovac"; sa koridorom autoputa do naseqa Grabovnica, s tim da je u visini caja na `ivotnu sredinu, utvr|uju se zone uticaja na `ivotnu sre- }u meru, uz obezbe|ewe obnove o{te}enih povr{ina zemqi{ta i 3) od glavne ATC „Leskovac" do Vladi~inog Hana – pru`a- Leskovca planirana radijalna veza razvodnog gasovoda do glavne dinu i {irina za{titnih pojasa od buke za planirane magistral- autenti~nih pejza`a po zavr{etku radova; dok }e se izbor lokaci- }e se postoje}om kablovskom kanalizacijom u gradskim ulicama do merno-regulacione stanice GMRS „Leskovac" na lokaciji defi- ne infrastrukturne sisteme u Infrastrukturnom koridoru, koje ja za postrojewa za proizvodwu asfaltnih me{avina i drobqewe postoje}eg kablovskog okna broj 237, nastavi}e pored ulaznog kra- nisanoj Generalnim urbanisti~kim planom Leskovca; su date u slede}oj tabeli: kamena, skladi{ta pogonskog goriva i niskoeksplozivnih sred- stava zasnivati na analizi wihovog uticaja na `ivotnu sredinu; ka petqe „Leskovac", du` magistralnog puta M-1 do ukr{tawa sa 3) od Grabovnice do Vladi~inog Hana – planirani razvod- magistralnim putem M-9 za Vlasotince, nakon ~ega }e nastaviti ni gasovod RG 11-02 pru`a}e se du` reke Ju`ne Morave, usagla- Tabela 1: 8) u toku izvo|ewa radova na izgradwi planiranih magi- du` regionalnog puta R-214 (od staciona`e 264+000 do staci- {eno sa koridorima postoje}e i planirane `elezni~ke pruge, ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– stralnih infrastrukturnih sistema izvo|a~ radova }e obezbedi- km ona`e 299+040) i nastaviti lokalnim putem i magistralnim planiranog autoputa, postoje}eg regionalnog puta R-214 i plani- Zona uticaja buke [irina ti: (a) u za{ti}enoj okolini nepokretnog kulturnog dobra prisu- km putem M-1 (od staciona`e 878+900 do staciona`e ranog alternativnog puta bez naplate putarine, i Red. Infrastrukturni – rastojawe od za{titnog stvo nadle`ne slu`be za{tite; i (b) ukoliko se u toku radova na- km km 879+090); nastavi}e pored Slatinske reke do `elezni~ke pruge 4) od Vladi~inog Hana do granice Republike Makedonije – broj sistem ivice kolovoza (m) pojasa i|e na arheolo{ko nalazi{te ili arheolo{ke elemente, da se od- od buke ( ) Beograd-Skopqe (na staciona`i 300+000), pru`a}e se du` razvodni gasovod nalazi}e se u koridoru planiranog autoputa (na m mah prekinu radovi i o nalazu izvesti nadle`na slu`ba za{tite km ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– `elezni~ke pruge Beograd–Skopqe sve do Vladi~inog Hana (do rastojawu 30 do 100 od bli`e ivice autoputa) i postoje}eg re- spomenika kulture, kao i da se preduzmu mere za{tite nalaza od m m 1. Autoput* 180+ 180 – 300+300 staciona`e 330+000); gionalnog puta R-214 (na rastojawu od 5 do 30 od bli`e ivice uni{tavawa ili o{te}ewa i o~uvawa na mestu i u polo`aju u ko- km m m nivo buke do 65 dB(A) 4) od Vladi~inog Hana do Vrawa – u Vladi~inom Hanu (od regionalnog puta). 300+ 300 – me je otkriven, i staciona`e km 330+000) opti~ki kabl }e se odvojiti od `ele- Glavne merno-regulacione stanice (GMRS) za snabdevawe nivo buke do 60 dB(A) 9) po zavr{etku izgradwe svakog planiranog infrastruk- 700+ 700 – zni~ke pruge i u}i u postoje}u kablovsku TT kanalizaciju, tj. ka- industrije i {iroke potro{we predvi|ene su ispred svih grado- turnog sistema u koridoru nadle`na posebna organizacija ili nivo buke do 50 dB(A) blovsko okno broj 6-1; od koga }e se vezati za ~vornu ATC „Vladi- va, a kod Pre{eva je planirano i merno primopredajno mesto iz- ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– javno preduze}e obezbedi}e monitoring sistem `ivotne sredine ~in Han" i nastaviti prema Vrawu kroz kablovsko okno broj 6-2, a me|u SR Jugoslavije i Republike Makedonije. 2. Pruga za velike brzine 100+ 100, uz mere za{tite 125 +125 u toku eksploatacije tog sistema. zatim preko mosta na reci Ju`noj Moravi nastaviti desnom oba- ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– lom reke, du` lokalnog puta, pre}i Dekutinsku reku i nastaviti 2. Plan veza infrastrukturnih sistema sa okru`ewem 3. Opti~ki kabl – 5 + 5 Glava âá. du` magistralnog puta M-1 (do staciona`e km 914+685), nastavi- Osnovni ciqevi kori{}ewa magistralnih infrastruktur- ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– ti du` puta za selo Dekutince, ukrstiti se sa magistralnim putem 4. Plovni put – 150+150 nih sistema u Infrastrukturnom koridoru sa stanovi{ta intere- ORGANIZACIJA, URE\EWE I KORI[]EWE PROSTORA M-1 (na staciona`i 912+153) i nastaviti lokalnim putem ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– (Referalna karta áá i ááá) km sa lokalnih zajednica su: 5. Gasovod – 50 + 50 Vladi~in Han-Vrawska Bawa, pre}i Bogo{evsku i Blaguwa~ku re- 1) {to racionalnije ukqu~ivawe na autoput i wegovo kori- ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– ku, zatim nastaviti putem Surdulica-Vrawska Bawa, pri}i magi- 1. Mogu}nosti i ciqevi kori{}ewa poqoprivrednog {}ewe od strane lokalnog stanovni{tva u pogledu bezbednosti * : Autoput E-75, Generalni projekt, Studija za{tite `ivotne sredine – prethod- stralnom putu M-1 (na staciona`i 923+180) i daqe se pru`a- i {umskog zemqi{ta km saobra}aja autoputem i obezbe|ewa dovoqne pristupa~nosti – do- na analiza uticaja, Zavod za prostorno i urbanisti~ko planirawe iz Ni{a, ti regionalnim putem R-239.a prema Vrawu (do staciona`e 1994. km voqnog broja ukr{tawa petqama, uz kori{}ewe paralelnog put- Osnovni ciqevi kori{}ewa i za{tite poqoprivrednog i 2+313), zatim nastaviti du` `elezni~ke pruge Beograd–Skopqe nog pravca; 2. Smernice za za{titu `ivotne sredine, prirodnih {umskog zemqi{ta su: (na staciona`i km 346+600) do ponovnog ukr{tawa sa regional- 2) obezbe|ewe dovoqnog broja stani~nih mesta ili stajali- i nepokretnih kulturnih dobara 1) uskla|ivawe kori{}ewa zemqi{ta sa prirodnim i stvo- nim putem R-239.a (na staciona`i km 1+035), pre}i Ju`nu Moravu {ta na `elezni~koj pruzi za odvijawe lokalnog prevoza robe i renim vrednostima; i nastaviti du` regionalnog puta R-239 do ukr{tawa sa magi- Utvr|uju se smernice za za{titu `ivotne sredine, prirod- putnika; 2) poboq{awe bonitetnih svojstava raspolo`ivog zemqi- stralnim putem M-1 (na staciona`i 930+410) i regionalnim nih i nepokretnih kulturnih dobara koje }e se primewivati u da- km 3) obezbe|ewe podjednakih razvojnih uslova u domenu teleko- {ta, na ra~un zemqi{ta koje se iskqu~uje iz primarne proizvod- putem R-214 (na staciona`i 325+000), nastaviti du` regio- qoj razradi Prostornog plana na nivou regulacionog plana, u ur- km munikacija za sve lokalne zajednice, dovoqnim brojem funkcio- we, i nalnog puta R-214 (do staciona`e 330+260), gde }e u}i u posto- banisti~kim planovima i tehni~koj dokumentaciji za utvr|ivawe km nalnih veza magistralnog opti~kog kabla sa svim automatskim te- 3) o~uvawe zemqi{nih povr{ina za potrebe budu}eg razvoja, je}u kablovsku TT kanalizaciju, i trasa planiranih magistralnih infrastrukturnih sistema, i to: lefonskim centralama na podru~ju Prostornog plana i Ju`ne Sr- a u prvom redu spre~avawe neracionalnog kori{}ewa zemqi{ta, 5) od glavne ATC „Vrawe" do granice Republike Makedoni- bije; 1) po{tova}e se propisani re`imi za{tite izvori{ta koje podsti~e wegovu degradaciju i uni{tavawe. je – nastavi}e postoje}om kablovskom kanalizacijom, posle ka- 4) pove}awe kvaliteta energetskog opskrbqivawa Ju`ne Sr- (podzemnih i povr{inskih) vodosnabdevawa i predvideti sve neo- Promene u strukturi kori{}ewa zemqi{ta u koridoru, od- blovskog okna broj 103 iza}i}e iz grada, pru`aju}i se du` regio- bije, obezbe|ewem funkcionalnih veza razvodnog gasovoda preko phodne mere za{tite voda i zemqi{ta od zaga|ivawa u normalnim nose se na povr{ine oko Ju`ne Morave koje su pod livadama, wi- nalnog puta R-214 do sela Neradovac, pre}i Neradova~ku reku i prikqu~nih stanica za sve op{tinske i centre zajednice sela, i i akcidentnim situacijama, a posebno: vama i drugim kulturama u vla`nim ravnima. Iz poqoprivredne nastaviti du` regionalnog puta R-214 (na staciona`i km 5) za{tita od poplava i unapre|ewe sistema navodwavawa u (1) u zonama neposredne za{tite izvori{ta vodosnabdevawa proizvodwe iskqu~uju se zemqi{ta u za{titnim pojasima infra- 337+470); nastaviti kroz selo Davidovac i, po izlasku iz sela, dolini reke Morave do utvr|ivawa kona~nog re{ewa za plovni obezbedi}e se potpuna izolacija popre~nog profila autoputa od strukturnih koridora, a za potrebe podizawa {umskog za{titnog du` regionalnog puta R-214 (do staciona`e km 343+260), gde }e put i odgovaraju}e regulacije vodotoka. podloge, radi spre~avawa zaga|ivawa vodonosnog sloja; pojasa. nastaviti du` magistralnog puta M-1 (od staciona`e km (2) na popre~nom profilu autoputa obezbedi}e se obostrane Planirano je smawewe poqoprivrednih povr{ina za 1,2% i 940+020), pre}i put za Bujanova~ku Bawu i Trnova~ku reku, u}i u 2.1. Plan veza autoputa E-75 sa okru`ewem odbojne ograde radi zadr`avawa vozila na putu u slu~aju nesre}e; {umskih povr{ina za 0,2% u ukupnoj povr{ini podru~ja Infra- petqu „Bujanovac áá" i nastaviti daleko od magistralnog puta M-1 Veze autoputa E-75 sa okru`ewem ostvariva}e se putem: obostrani ivi~waci du` ivi~nih traka za kanalisano prikupqa- strukturnog koridora, koje se prevode u kategoriju „ostalih name- preko obradivog zemqi{ta do mosta na Moravi, posle koga }e se we i odvo|ewe zaga|enih atmosferskih voda sa kolovozne povr{i- na". Ove povr{ine }e u~estvovati sa 16,6 km² u povr{ini zemqi- pru`ati du` magistralnog puta M-1, ukrsti}e se sa prugom za 1) Petqi, primenom slede}ih kriterijuma: ne, pre~i{}avawe prikupqenih atmosferskih voda od suspendova- {ta koje se anga`uje za autoput i prugu. Nije predvi|ena promena Makedoniju i rekom Ju`na Morava, a zatim preko obradivih povr- (1) obezbe|ewe veza sa autoputem na mestima ukr{tawa sa nih ~vrstih ~estica uqa, goriva i drugih stalo`enih zaga|ewa, strukture kori{}ewa zemqi{ta za nove povr{ine za plovni put, {ina (do staciona`e km 956+510) pre}i put M-1 i pribli`iti magistralnim i saobra}ajno najfrekventnijim regionalnim ili pre upu{tawa u recipijent; humusirawe kosine nasipa slojem naj- za koje }e se definitivna opredeqewa utvrditi posle horizonta se regionalnom putu R-214, koji }e pre}i (na staciona`i km lokalnim putevima; mawe debqine od 40 cm; ozelewavawe i po`buwavawe humusnih ko- ovog prostornog plana, kao ni za povr{ine onih sistema koji ne 353+000), a zatim nastaviti levom stranom puta R-214 u putnom (2) obezbe|ewe veze sa autoputem za regionalne i op{tinske sina autohtonim biqnim vrstama radi u~vr{}ivawa tla i smawe- zahtevaju trajno iskqu~ivawe zemqi{ta iz primarne produkcije zemqi{tu (do staciona`e km 364+570); ponovo }e pre}i put centre na podru~ju Prostornog plana, po mogu}nosti na mestu sa- wa erozije, i (opti~ki kabl i gasovod). R-214 i desnom stranom nastaviti u putnom zemqi{tu (do stacio- da{weg ukr{tawa magistralnog puta M-1 sa pravcem glavne grad- (3) obezbe|ewe kontrolisanog odvodwavawa trupa pruge za na`e km 366+968), pre}i reku Ju`nu Moravu i daqe preko obra- ske saobra}ajnice, i velike brzine i wegove za{tite od plavqewa izazvanog neade- 1.1. Mere poboq{awa i za{tite proizvodnog potencijala divih povr{ina do puta R-125.b, isti prese}i, a zatim po seoskom (3) obezbe|ewe veze sa autoputem za pojedina podru~ja (pla- kvatnim radom meliorativnih kanala; zemqi{ta putu do}i do puta M-1 (na staciona`i km 971+710); odavde }e se nirana za razvoj turizma od me|unarodnog i nacionalnog zna~aja) 2) u podru~jima sa izgra|enim stambenim, poslovnim i/ili Na osnovu ocene produktivnosti zemqi{ta i uslova za raz- odvojiti za Pre{evo, a magistralni kabl }e nastaviti za Makedo- i zna~ajne polove razvoja (industrija, robno-transportni centri privrednim objektima na kojima se o~ekuje nivo buke od autoputa voj poqoprivrede u okviru poqoprivredne makrorejonizacije niju sa leve strane puta M-1 preko obradivog zemqi{ta (do staci- i dr.). Strana 18 – Broj 77 SLU@BENI GLASNIK RS 17. novembar 2002.

Utvr|en je slede}i broj i polo`aj petqi, i to: Precizan razme{taj denivelisanih ukr{tawa utvrdi}e se (1) petqa „Trupale" (km 812+000) – u funkciji ra~vawa au- razradom planskih re{ewa na nivou regulacionog plana prime- toputa iz pravca Beograd–Ni{ (E-75) na pravce prema Republici nom slede}ih kriterijuma: Makedoniji (E-75) i Bugarskoj (E-80); (1) obezbe|ewe zadr`avawa postoje}ih trasa svih lokalnih (2) petqa „Severni Bulevar" (km 815+884) – u funkciji veze puteva i wihovog denivelisanog ukr{tawa sa autoputem; autoputa sa makroregionalnim i gradskim turisti~kim centrom (2) obezbe|ewe denivelisanog ukr{tawa za sve atarske pute- Ni{; ve (poqski, {umski), s tim da mesto ukr{tawa mo`e biti pomere- no sa trase atarskog puta na distanci maksimalne du`ine 500 , (3) petqa „Prokupqe" (km 821+500) – u funkciji veze auto- m puta sa podru~jem op{tine i regionalnim centrom Prokupqe i u kom slu~aju se obezbe|uje izgradwa deonice atarskog puta du` magistralnim pravcem prema severnoj turisti~koj subregiji Ko- ograde autoputa do pogodnog mesta za ukr{tawe; paonik, podru~ju Kosova i makroregionalnom centru Pri{tina, (3) obezbe|ewem, ukoliko je to potrebno, bar jednog denive- preko postoje}eg magistralnog puta M-25, odnosno planiranog au- lisanog ukr{tawa za podru~je jedne katastarske op{tine ~iju te- toputa na pravcu Ni{–Pri{tina; ritoriju preseca autoput, i (4) razme{tajem denivelisanih ukr{tawa lokalnih i atar- (4) petqa „Doqevac" (km 832+100) – u funkciji veze autopu- ta sa podru~jem op{tine i op{tinskog centra Doqevac i op{ti- skih puteva sa autoputem obezbedi}e se udaqenost susednih ukr- ne @itora|a, preko postoje}eg regionalnog puta R-245, kao i sa {tawa koja je ve}a od 2 km, a mawa od 4 km. alternativnim putnim pravcem R-214; Kod utvr|ivawa vrste, namene i dimenzionisawa deniveli- (5) petqa „Brestovac" (km 838+120) – u funkciji veze auto- sanih ukr{tawa ispo{tova}e se i slede}i uslovi: puta sa podru~jem op{tina Gaxin Han i Bojnik i severoisto~nim (1) na otvorenom prostoru, po pravilu, prednost }e imati delom podru~ja op{tine Leskovac, preko (ukr{tawa) postoje}eg nadvo`waci, a u naseqima podvo`waci; regionalnog puta R-242; (2) dimenzionisawe nadvo`waka ili podvo`waka omogu}i- (6) petqa „Pe~ewevce" (km 845+437) – u funkciji veze auto- }e prolazak svih vrsta vozila (npr. poqoprivredne mehanizacije) puta sa severoisto~nim podru~jem op{tine i regionalnim cen- za dvosmerni saobra}aj, s tim da je minimalna visina podvo`wa- trom Leskovac, preko postoje}eg magistralnog puta M-1 i regio- ka 4,5 m, a {irina 6 m, i nalnog puta R-214 i lokalne putne mre`e; (3) propusti-mostovi (za premo{}avawe vodotoka, suvih do- lina i depresija) predvide}e se kao vi{enamenski, sa mogu}no- (7) petqa „Vlasotince" (km 861+670) – u funkciji veze au- toputa sa isto~nim delom podru~ja op{tine Leskovac, podru~jem {}u kori{}ewa za kolski i pe{a~ki saobra}aj ili prolaz niske op{tine i gradskog centra Vlasotince i podru~jem op{tine Ba- divqa~i; bu{nica, preko magistralnog puta M-9 (Leskovac–Vlasotin- 3) Paralelnog alternativnog putnog pravca, koji }e se naj- ce–Babu{nica–Pirot); ve}im delom poklapati sa trasom regionalnog puta R-214 i imati (8) petqa „Grdelica" (km 872+636) – u funkciji veze auto- slede}e osnovne funkcije: puta sa ju`nim delom op{tine Leskovac i naseqem Grdelica i sa (1) obezbe|ewe alternativnog saobra}ajnog pravca sever-jug jugozapadnim delom podru~ja op{tine i gradskim centrom Vlaso- u Infrastrukturnom koridoru, radi omogu}avawa obavqawa dela tince, preko (ukr{tawa) postoje}eg regionalnog puta R-123.a; saobra}aja na ovom pravcu bez naplate putarine; (9) petqa „Predejane" (km 881+025) – u funkciji veze sa ju- (2) prijem saobra}aja sa popre~nih putnih pravaca (sa isto- `nim delom op{tine Leskovac, naseqem Predejane i motelom ka i zapada) i usmeravawe na autoput preko najbli`ih petqi, i „Predejane" (sa benzinskom stanicom), podru~jem Crne Trave i (3) preuzimawe dosada{wih funkcija magistralnog puta severnom turisti~kom subregijom Vlasine, preko (ukr{tawa) po- M-1 u opslu`ivawu i povezivawu regionalnih i lokalnih puteva stoje}eg regionalnog puta R-240; i zadovoqewu lokalnih saobra}ajnih potreba u Infrastruktur- (10) petqa „Vladi~in Han" (km 896+380) – u funkciji veze nom koridoru. autoputa sa severnim delom op{tine i gradskim centrom Vladi- Polaze}i od osnovnih funkcija, polo`aj koridora alterna- ~in Han, podru~jem op{tine i gradskim centrom Surdulica i tu- tivnog puta utvr|en je primenom slede}ih kriterijuma: (a) da se risti~kim centrom „Vlasina" preko magistralnog puta M-1.13; nalazi u blizini koridora autoputa, i (b) da povezuje regionalne, (11) petqa „Grama|a" (km 904+380) – u funkciji veze auto- gradske i op{tinske centre i ve}a naseqa na podru~ju Infra- puta sa ju`nim i jugozapadnim delom podru~ja op{tine i grad- strukturnog koridora. skim centrom Vladi~in Han (sa ju`nim delom naseqa u kome je Koridor alternativnog putnog pravca pru`a}e se paralelno planirana izgradwa robno-transportnog centra i teretne `ele- koridoru autoputa, povezuju}i deonice postoje}eg magistralnog zni~ke stanice, sa zna~ajnim udelom teretnog tranzitnog saobra- puta M-1 (koje nisu obuhva}ene planiranom trasom autoputa) sa }aja) preko (ukr{tawa) postoje}eg regionalnog puta R-124.a; sa ju- deonicama postoje}eg regionalnog puta R-214, i to: `nim delom podru~ja op{tine Vu~je preko postoje}eg regional- (1) na podru~ju grada Ni{a poklapa}e se sa postoje}om tra- nog puta R-124; sa jugoisto~nim delom podru~ja op{tine Vladi~in som regionalnog puta R-214 (koji je ve}im delom gradska saobra- Han i jugozapadnim delom podru~ja op{tine i gradskim centrom }ajnica), a od Velikog Sela do Doqevca }e se uklapati u trasu ra- Surdulica preko (ukr{tawa) postoje}eg regionalnog puta R-124.a; nijeg magistralnog puta M-1 (koji je izgradwom autoputa postao (12) petqa „Vrawska Bawa" (km 916+700) – u funkciji veze lokalni put), zatim }e nastaviti trasom regionalnog puta R-214 regionalnog puta R-239 i grani~nog prelaza , kao i ve- do Pe~ewevaca; ze bawe á stepena Vrawska Bawa i turisti~ke regije Kraji{te i (2) od Pe~ewevaca do Grabovnice poklapa}e se sa trasom sa- Vlasina; da{weg magistralnog puta M-1, koji izgradwom obilaznice oko (13) petqa „Vrawe" (km 920+050) – u funkciji veze grada Leskovca postaje lokalni put i glavna gradska saobra}ajnica Vrawa i regionalnog puta R-223, i severozapadnim delom podru~ja kroz regionalni centar; op{tine Vrawe; (3) od Grabovnice do naseqa Vladi~in Han koristi}e trasu (14) petqa „Bujanovac á" (km 932+100) – u funkciji veze au- postoje}eg magistralnog puta M-1; a u nasequ Vladi~in Han pro- toputa sa ju`nim delom podru~ja op{tine Vrawe, zapadnim i is- lazi}e kroz mawi op{tinski centar kao glavna gradska saobra- to~nim delom podru~ja op{tine Bujanovac, Manastirom Sv. Pro- }ajnica; hor P~iwski i granicom Republike Makedonije i turisti~kom (4) od Vladi~inog Hana do Vrawa pru`a}e se postoje}om subregijom Kraji{te (Besna Kobila–Dukat), preko (ukr{tawa) trasom regionalnog puta R-214 i prolaziti kroz naseqa Repince, postoje}ih puteva R-125.b i R-125.a; Lepenica, Priboj, Mazara} i Bresnica; dok }e kroz regionalni (15) petqa „Bujanovac áá" (km 938+500) – ju`no od gradskog centar Vrawe prolaziti kao gradska saobra}ajnica, i centra Bujanovac, u funkciji veze autoputa sa ju`nim delom pod- (5) od Vrawa do Bujanovca zadr`a}e trasu postoje}eg regio- ru~ja op{tine i gradskim centrom Bujanovac i sa magistralnim nalnog puta R-214; posle obilaska gradskog (op{tinskog) centra pravcem M-25.3 za Kosovo (Gwilane–Bujanovac), uz obezbe|ewe Bujanovca prolazi}e kroz naseqa Levosoje i Smoqica, uklapaju}i popre~ne veze magistralnog puta M-25.3 sa magistralnim putem se na trasu autoputa kod petqe „Pre{evo" i sa magistralnim pu- M-1, i tem M-25.2 Pre{evo–Gwilane. (16) petqa „Pre{evo" (km 958+000) – u funkciji poveziva- wa grada Pre{eva i ostalih naseqa u op{tini, kao i veze magi- stralnog puta M-25.2 sa autoputem. 2.2. Plan veza pruge za velike brzine E-85 sa okru`ewem Staciona`e petqi date su orijentaciono i bi}e bli`e defi- Veze pruge za velike brzine E-85 sa okru`ewem obezbedi}e se: nisane razradom planskih re{ewa na nivou regulacionog plana; 1) @elezni~kim stanicama i stajali{tima – na dvokolo- se~noj pruzi za vozove velikih brzina planirano je 13 `elezni~- 2) Denivelisanih ukr{tawa, kojima se obezbe|uje kvalitet- kih stanica, i to: 7 na postoje}im lokacijama, koje su ekonomski i no povezivawe i prohodnost lokalne saobra}ajne mre`e na pod- funkcionalno opravdane, uz obezbe|ewe rekonstrukcije i vi{eg ru~ju Infrastrukturnog koridora putem propusta iznad ili is- stepena modernizacije postoje}ih stanica (na osnovu analize sao- pod autoputa E-75. bra}ajno-ekonomske studije); a 6 na novim lokacijama. Strana IV – Broj 77 SLU@BENI GLASNIK RS 17. novembar 2002.

Na osnovu ~lana 9. Zakona o pe~atu dr`avnih i Šerhezada Selmanovi}, Zemun, âáá razreda OŠ „Su- Vawa Bor{~evski, Beograd, diplomu Sredwe arhitek- drugih organa („Slu`beni glasnik RS”, broj 11/91), tjeska” u Zemunu A 1767 tonske {kole u Beogradu A 1838 Sekretar Op{tinske uprave op{tine Vo`do- Ivan Stojan~ev, Novi Beograd, áá i ááá razreda Há beo- Mile \inovi}, Novi Beograd, diplomu Háâ beograd- OGLASNI DEO ske gimnazije A 1849 vac, donosi gradske gimnazije A 1770 Jelena Koprivica, Beograd, áá razreda Há beogradske Zoran Vujinovi}, Bawa Luka, diplomu Vi{e vojne ODLUKU gimnazije A 1774 {kole u Zadru A 1850 Budinka Vuleti}, Beograd, ááá i áâ razreda Medicin- Borivoje Sekuli}, Beograd, diplomu Trgova~ke {kole O PROGLA[EWU PE^ATA NEVA@E]IM ske {kole u Beogradu A 1784 u Beogradu A 1852 1. Ogla{ava se neva`e}im i povla~i iz upotrebe Andrijana Prki}, Beograd, ááá i áâ razreda i diplomu Sava Savi}, Beograd, diplomu OMC „1. maj” u Novom Godina âááá – Broj 77 Beograd, 17. novembar 2002. Beogradu A 1855 L pe~at okruglog oblika, pre~nika 32 , sa kru`no âááá beogradske gimnazije A 1793 mm Bakti{a Morina, Beograd, OŠ „Kosta Abra{evi}” u Ildiko Bartok, Ada, diplomu Pedago{ke akademije ispisanim tekstom: „áá grad Beograd – op{tina Vo- Resniku A 1796 Miran Balaban, Azawa, diplomu (ááá stepena) MŠ `dovac – Op{tinska uprava – Odeqewe za finan- Du{ko ]asi}, Beograd, á–ááá razreda MOC „Nada Di- „Zmaj” u Zemunu sije, privredu, dru{tvene delat. i planirawe”. mi}” u Zemunu A 1817 Atila Guqa{, Subotica, diplomu MESSŠ u Subotici OGLASI O JAVNIM NABAVKAMA 2. Pe~at se ogla{ava neva`e}im i povla~i iz Olivera Stojkovi}, Beograd, OŠ „Mi}a Stojkovi}” u Dejan Savati}, Ruma, diplomu STŠ „Milenko Brzak- upotrebe, zbog nestanka. Pe~at se smatra neva`e- Um~arima A 1820 U~a” u Rumi I OBAVE[TEWA O DODELI UGOVORA O JAVNIM NABAVKAMA }im od 5. novembra 2002. godine, kao dana prija- Bojana Savi}, Beograd, ááá razreda Škole za negu lepo- Smiqka Ivanovi}, Po`arevac, diplomu Poqopri- vredne {kole u Po`arevcu vqivawa organu nadle`nom za davawe saglasnosti. te u Beogradu A 1825 Igor Mrkobrad, Dobanovci, á–ááá razreda MEEŠ Vasilije Milunovi}, Po`arevac, diplomu Poqopri- 3. Ovu odluku objaviti u „Slu`benom glasniku „Stevan Filipovi}” u Beogradu A 1831 vredne {kole u Po`arevcu Republike Srbije”. Nemawa Androvi}, Beograd, á–áâ razreda i diplomu Zoran Stojimirovi}, Po`arevac, diplomu Poqopri- Na osnovu ~lana 69. Zakona o javnim nabavkama („Slu`beni Na osnovu ~l. 21. i 25. Zakona o javnim nabavkama („Slu`be- Sekretar, PŠ PKB u Krwa~i A 1844 vredne {kole u Po`arevcu glasnik RS”, broj 39/02), ni glasnik RS”, broj 39/2002) i zakqu~ka Izvr{nog odbora Skup- Vlado Lazi}, s.r. Milo{ Cvetkovi}, Obre`, á i áá razreda Zemunske Dragan Povi}, Vr{ac, diplomu KV bravara Škole {tine op{tine Kur{umlija od 9. septembra 2002. godine, 5368 gimnazije A 1851 „Nikola Tesla” u Vr{cu Dragan Šuman, Beograd, OŠ „Filip Kqaji} Fi}a” u Nela Peri}, Šabac, diplomu Gimnazije „Vera Blago- Beogradu A 1857 jevi}” u Šapcu OSNOVNA [KOLA „DESANKA MAKSIMOVI]” – GRDELICA SKUP[TINA OP[TINE KUR[UMLIJA Stevica Markovi}, Blace, á razreda Gimnazije Miodrag Sekuli}, Vr{ac, dilomu (automehani~ar) Kur{umlija, Proleterskih brigada b.b. IZGUBQENE ISPRAVE Ivana Trbojevi}, Kqaji}evo, OŠ „Nikola Tesla” u STŠ „Nikola Tesla” u Vr{cu u postupku nabavke dobara dodelom ugovora u otvorenom postupku Kqaji}evu Vlado Kuqa, Jano{ik, dilomu (automehani~ar) STŠ Dragi Pan}ika, Veliko Gradi{te, á–ááá razreda i di- „Nikola Tesla” u Vr{cu raspisuje – RADNE KWI@ICE – plomu Poqoprivredne {kole u Po`arevcu Den~o Georgijev, Bosilegrad, diplomu Elektrotehni~- raspisuje Mali{a @ivojinovi}, Suvaji}, Po`arevac, á–áâ raz- ke {kole u Surdulici A 5207 Branislav Banova~ki, SO Novi Sad A 183/4 JAVNI POZIV reda i diplomu Poqoprivredne {kole u Po`arevcu Zoran Andri}, Beograd, diplomu Gra|evinsko-tehni~- Nata{a @ivkovi}, Beograd, SO Zvezdara A 1762 za prikupqawe ponuda za nabavku pija~nih tezgi za prodaju Gorana Ivanovi}, Zabela, Po`arevac, áâ razreda Po- ke {kole u Beogradu A 5212 Danijela Cekov, Beograd, SO Grocka A 1768 qoprivredne {kole u Po`arevcu Pavle Vla~i}, Beograd, diplomu Geodetsko-tehni~ke JAVNI POZIV mle~nih proizvoda u zatvorenom prostoru Boro Vojinovi}, Beograd, SO ^ukarica A 1769 @eqko Stanisavqevi}, Brani~evo, á–áâ razreda i di- {kole u Beogradu A 5214 za prikupqawe pismenih ponuda za izbor najpovoqnijeg Aleksandar Kapor, Beograd, SO Zvezdara A 1771 1) Predmet ogla{avawa je izrada 12 pija~nih tezgi za prodaju plomu Poqoprivredne {kole u Po`arevcu Aleksandar Jovanovi}, Beograd, diplomu âá beograd- Du{an Alavawa, Zemun, SO Zemun A 1773 ponu|a~a za nabavku lo` uqa Viktor An|elkovi}, Smederevo, á–ááá razreda i diplo- ske gimnazije A 5215 mle~nih proizvoda u zatvorenom prostoru, dimenzija 700h1800h1350 . Predrag Ili}, Beograd, SO Novi Beograd A 1773/A mm mu Ekonomsko-trgova~ke {kole u Smederevu Slobodan Nikoli}, Beograd, diplomu ETŠ „Rade Potrebno je da tezge budu sa termo-izolacijom i rashladnim Jelena Pru~i}, Beograd, SO Velika Plana A 1775 Radojica Lazarevi}, Kotra`a, OŠ u Kotra`i Kon~ar” u Beogradu A 5216 Predmet javnog ogla{avawa je prikupqawe ponuda za nabav- Nenad Radosavqevi}, Beograd, SO Zemun A 1776 sistemom. Bogica Stanimirov, Vr{ac, o polo`enom zavr{nom Divna Miqawi}, Beograd, diplomu Medicinske {ko- Zora An|elkovi}, Beograd, SO Palilula A 1777 ku 120 tona lo` uqa. ispitu za prodavca ŠUP „Nikola Tesla” u Vr{cu le u Zemunu A 5218 NAPOMENA: Gordana Pavi}evi}, Beograd, SO Novi Beograd A 1778 Pravo u~e{}a u postupku javne nabavke imaju sva doma}a i Dragana \uri}, Novi Sad, á razreda MŠ „7. april” u Gordana Risti}, Beograd, diplomu â ekonomske {kole Po`eqno je dati dve ponude: Tijana Doni}, Beograd, SO Novi Beograd A 1779 Novom Sadu u Rakovici A 5219 strana pravna i fizi~ka lica koja ispuwavaju slede}e uslove: Sawa Šawevi}, Beograd, SO Palilula A 1780 a) tezge sa ugra|enom termo-izolacijom i rashladnim siste- Vladimir Tuni} Vasi}, Novi @ednik, âááá razreda Nemawa Nik{i}, Beograd, diplomu áâ stepena Škole Iris Ivanovi}, Beograd, SO Savski venac A 1781 1) da su registrovana za obavqawe odgovaraju}e delatnosti mom, i b) tezge bez ugra|ene termo-izolacije i rashladnog sistema. Škole Jovan Jovanovi} Zmaj” u Subotici „Ivo Lola Ribar” u Beogradu A 5221 Milinko Ostoji}, Veliki Borak, SO Barajevo A 1782 kod nadle`nog organa, Zlata Sabado{, Vrbas, á i áá razreda Ekonomske {kole Dejan Stankovi}, Beograd, diplomu ááá stepena EŠ Dokumentacija neophodna za davawe ponude – tender mo`e Branislav Stefanovi}, Beograd, SO Vo`dovac A 1783 u Kuli „Stevan Filipovi}” u Beogradu A 5230 2) da nije pokrenut postupak prinudnog poravnawa, ste~aja se podi}i u kancelariji Odeqewa za privredu i finansije SO Aleksandar Kova~evi}, Beograd, SO Zvezdara A 1785 Ivana Mileki}, Va{ica, Ada{evci, OŠ Vladimir Spasojevi}, Beograd, diplomu áâ stepena ili likvidacije, odnosno da nije prestao sa radom na osnovu sud- Sabajeta Ja{irevi}, Beograd, SO Zemun A 1786 Kur{umlija, svakog radnog dana u vremenu od 7,00 do 15,00 ~asova. Leonela Balint, Subotica, OŠ MŠ „Beograd” u Beogradu A 5231 Sefedin Ja{irevi}, Beograd, SO Zemun A 1787 ske ili druge odluke sa obavezuju}om snagom, 2) Pravo u~e{}a na javnom pozivu ima pravno lice koje je Zlatko Kustirin, Ba~ki Mono{tor, OŠ „22. oktobar” Neveka Vasi}, Skopqe, diplomu áâ stepena MŠ „Beo- Du{ko Vujani}, Novi Beograd, SO Novi Beograd A 1788 3) da nije u roku od pet godina pre objavqivawa postupka u Ba~kom Mono{toru grad” u Beogradu A 5234 registrovano za obavqawe predmetne delatnosti, protiv koga nije Radun Vi}entijevi}, Beograd, SO Palilula A 1789 Vladan Bibi}, Beograd, á razreda Há beogradske gim- Ana \ur|evi}, Beograd, diplomu ááá stepena Trgova~ke javne nabavke pravosna`nom odlukom sudskog ili upravnog organa pokrenut postupak prinudnog poravnawa, ste~aja i likvidacije, Dejan Sudarski, Zemun, SO Zemun A 1791 nazije A 5208 {kole u Beogradu A 5235 Neboj{a A{anin, Beograd, SO Novi Beograd A 1795 ka`wen za krivi~no delo, privredni prestup ili prekr{aj u vezi koje nije u posledwih pet godina krivi~no ka`wavano u vezi sa Milica Negi}, Beograd, ááá razreda Trgova~ke {kole Aleksandra Veli~kovi}, Beograd, diplomu áâ stepena Luka Reli}, Zemun, SO Pakrac A 1799 sa svojim poslovawem, odnosno ako mu u tom roku nije izre~ena svojim poslovawem i koje raspola`e neophodnim finansijskim, u Beogradu A 5209 Trgova~ke {kole u Beogradu A 5246 Sne`ana Kosti}, Beograd, SO Ub A 1800 Sini{a Markovi}, Beograd, OŠ „@ikica Jovanovi} Nena Nevajda, Beograd, diplomu áâ stepena Trgova~ke pravosna`na sudska ili upravna mera zabrane obavqawa delatno- poslovnim i tehni~kim kapacitetima. Aleksandar Baweglav, Beograd, SO Sremska Mitrovica Španac” u Zemunu A 5222 {kole u Beogradu A 5248 sti koja je predmet javne nabavke, 3) Ponuda treba da sadr`i: A 1805 Ugqe{a Stevanovi}, Beograd, á–áâ razreda i diplomu Tihomir Bobi, Beograd, diplomu MŠ „Zmaj” u Beogradu Du{ica Lopar, Zemun, SO Zemun A 1808 4) da je izmirilo dospele poreze, doprinose i druge javne – naziv, ta~nu adresu i sedi{te ponu|a~a; Há beogradske gimnazije A 5223 A 5257 Sa{a Zdravkovi}, Beograd, SO Rakovica A 1810 da`bine u skladu sa propisima dr`ave u kojoj ima sedi{te; – jedini~ne cene po pozicijama, za obe opcije; Ivana Stevani}, Beograd, á i áá razreda MŠ „Beo- Milutin Marinkovi}, Beograd, diplomu Geodetsko- Sla|ana Milovanovi}, Beograd, SO Stari grad A 1812 grad” u Beogradu A 5226 tehni~ke {kole u Beogradu A 5260 5) da ima va`e}u dozvolu nadle`nog organa za obavqawe de- – rokove isporuke; Dragina Nestorovi}, Beograd, SO Vra~ar A 1815 Mirko Lukovi}, Beograd, á i áá razreda áá ekonomske Bogdan ^i~a, Beograd, diplomu á zemunske gimnazije Vladimir Lazovi}, Beograd, SO Zvezdara A 1821 latnosti koja je predmet javne nabavke, a takva dozvola je predvi- – uslove odr`avawa u garantnom i vangarantnom roku. {kole u Beogradu A 5228 A 5275 Sne`ana Anti}, Beograd, SO Pri{tina A 1824 |ena posebnim propisom, 4) Op{ta dokumentacija u ponudi treba da sadr`i: Branislav Jovanovi}, Beograd, OŠ „Milentije Popo- Aleksandar Danilovi}, SO Zemun A 1826 – INDEKSI – – izvod iz sudskog registra; vi}” u Beogradu A 5236 6) da raspola`e neophodnim finansijskim i poslovnim ka- Dijana Simanovi}, Beograd, SO Velika Plana A 1827 Du{an Stojanovi}, Beograd, OŠ „Ivan Gudnuli}” Bogdan Crnoda~ki, broj 97/198 Pravnog fakulteta u pacitetom, – svu ostalu dokumentaciju predvi|enu Zakonom o javnim na- Sa{a Risti}, Beograd, SO ^ukarica A 1826 Novom Beogradu A 5242 Novom Sadu A 181/4 Svetlana Pavlovi}, Beograd, SO ^ukarica A 1833 7) da raspola`e dovoqnim tehni~kim kapacitetom, bavkama. Milan Veselinovi}, Beograd, áâ razreda Zubotehni~- Biqana Pe}i}, Beograd, broj 99/2953 Pravnog fakul- Jelena Zelenovi}, Batajnica, SO Zemun A 1836 8) da podnese odgovaraju}u finansijsku garanciju za ispu- 5) Zatvorene ponude sa vidnim natpisom: „Ponuda za izradu ke {kole u Beogradu A 5249 teta u Beogradu A 1772 Vladimir @ivi}, Beograd, SO Palilula A 1840 Dejan \oki}, Beograd, ááá i áâ razreda MŠ „Petar Jelena Prodanovi}, Barajevo, broj 2000/562 Pravnog wewe obaveze. pija~nih tezgi – Zelena pijaca u Kur{umliji – ne otvarati”, do- Goran Pe{i}, Beograd, SO Palilula A 1842 Drap{in” u Beogradu A 5258 fakulteta u Beogradu A 1790 stavqaju se u roku od 10 dana od dana objavqivawa oglasa u „Slu- Slavica Uro{evi}, Beograd, SO Suva Reka A 1843 Ponu|a~ je obavezan da uz ponudu dostavi dokaze o ispuweno- Sr|an Naoli{, Beograd, á–áâ razreda i diplomu ET[ Andrijana Peki}, Beograd, Stomatolo{kog fakulteta Radisav Plameki}, Barajevo, SO Barajevo A 1845 sti navedenih uslova u skladu sa odredbama ~lana 46. Zakona o jav- `benom glasniku RS”, na adresu SO Kur{umlija, ul. Proleter- „Nikola Tesla” u Beogradu A 5262 u Beogradu A 1792 Biqana Koprivica, Beograd, SO Stari grad A 1847 skih brigada b.b., ili neposredno u kancelariji br. 22, Odeqewe Aleksandra Maxarevi}, Dobanovci, OŠ „Stevan Sre- Milica Nik~evi}, Beograd, Filolo{kog fakulteta u nim nabavkama. Goran Ga{i}, Beograd, SO Zvezdara A 1848 mac” u Dobanovcima A 5273 Beogradu A 1797 Ponuda mora biti u skladu sa specifikacijama, zakonima i za privredu i finansije SO Kur{umlija. Damir Ka`i}, Zemun, SO Šibenik A 1854 Milena Brankovi}, Beograd, OŠ „Dragica Pravica” Milo{ Ran~i}, Beograd, broj 92855 Filolo{kog fa- 6) Neblagovremene i nepotpune ponude ne}e biti razmatrane. Dragan Šuman, Beograd, SO ^ukarica A 1856 standardima va`e}im na teritoriji Republike Srbije. u Beogradu A 5277 kulteta u Beogradu A 1798 Ivan Kosanovi}, Beograd, SO Savski venac A 1858 Nata{a \ukanovi}, Beograd, broj 94/1891 Pravnog fa- Otvarawe ponuda izvr{i}e se tri dana po isteku roka za Ivan Jankovi}, Beograd, OŠ „Branko Radi~evi}” u Kriterijum za izbor najboqe ponude je ekonomski najpovoq- Dragica Savi}, Novi Beograd, SO Grocka A 1860 kulteta u Beogradu A 1801 podno{ewe ponuda, a izbor najboqeg ponu|a~a izvr{i}e komisija Beogradu A 5278 nija ponuda. Ekonomski najpovoqnija ponuda je ponuda koja obu- Sa{a Pavlovi}, Medve|a, SO Medve|a Gordana Bogdanovi}, Beograd, broj 99/3242 Pravnog Ivan Jankovi}, Beograd, á razreda Politehi~ke akade- investitora u roku od sedam dana od dana otvarawa ponuda. Dejan Tadi}, Negotin, SO Negotin fakulteta u Beogradu A 1803 hvata najpovoqnije: mije u Novom Beogradu A 5279 Kriterijumi za ustupawe radova najpovoqnijem ponu|a~u iz- Zavi{a Predi}, Kladovo, SO Kladovo Jelena Vasiqevi}, Beograd, broj 2C1/0302/00 Vi{e po- – ponu|ena cena – franko naru~ilac 45 poena Jelena Kra~unov, Beograd, ááá razreda Trgova~ke {ko- Dejan Kosti}, Kladovo, SO Kladovo slovne {kole u Beogradu A 1804 me|u ostalog su: ponu|ena cena, rok izvr{ewa ponude, cene, du`i- le u Beogradu A 5280 – opcija ponu|ene cene 5 poena Mililca Negi}, Beograd, SO Rakovica A 5210 Ismet Islamovi}, Zvornik, broj 083/1396 Poqopri- na garantnog roka i dr. Radovan Segedinac, Radi~evi}, Tehni~ke {kole u Be~eju Milan Petrovi}, Beograd, SO Zemun A 5220 vrednog fakulteta u Zemunu A 1807 – uslovi pla}awa 20 poena Branko Miti}, Beograd, diplomu áá beogradske gimna- Investitor zadr`ava pravo da nema obavezu da prihvati naj- Marija Milenkovi}, Beograd, SO Zvezdara A 5225 Dragana \or|evi}, Beograd, broj 2D1/0299/01 Vi{e po- – rok isporuke 20 poena zije A 1794 ni`u ponudu kao najpovoqniju ili bilo koju ponudu koju primi od Marijana Gruji~i}, Beograd, SO Vo`dovac A 5229 slovne {kole u Beogradu A 1816 – finansijska garancija kojom ponu|a~ obezbe|uje ispuwewe Igor ^aleni}, Beograd, diplomu á beogradske gimna- ponu|a~a. Predrag Saveqi}, Beograd, SO Stari grad A 5237 Ivana @ivanovi}, Beograd, broj 89184 Filolo{kog svojih obaveza 10 poena Bo`idar Iliji}, Beograd, SO Zvezdara A 5238 zije A 1802 fakulteta u Beogradu A 1818 Sva dodatna obave{tewa mogu se dobiti na telefon (027) 381-584. Irina Popovi}, Beograd, diplomu Medicinske {kole Ponude sa varijantom nisu dopu{tene. Sawa Panteli}, Beograd, SO ^ukarica A 5245 Ana Kne`evi}, Beograd, broj 2699/97 Fakulteta likov- 5388 Nikola Strini}, Beograd, SO Zvezdara A 5247 u Beogradu A 1803 ne umetnosti u Beogradu A 1819 Ponu|a~i su obavezni da na ime tro{kova sprovo|ewa jav- Branko Mandi}, Novi Beograd, diplomu Ma{inske Zoran Atanaskovi}, Beograd, SO Zvezdara A 5254 Ivana Kova~evi}, Beograd, broj 2C10812/98 Vi{e po- nog oglasa uplate na `iro ra~un [kole 42100603-6-3000544 iznos Sr|an Naoli{, Beograd, SO Zemun A 5261 {kole u Beogradu A 1806 slovne {kole u Beogradu A 1825 Radmila Ru`i}, Beograd, SO Stari grad A 5262 Vawa Mitrovi}, Kraqevo, diplomu o polo`enom Mladen Cumbo, Novi Beograd, broj 843/95 Vi{e turi- od 2.000,00 dinara. NIS – NAFTNA INDUSTRIJA SRBIJE Dejan Plaziwi}, Beograd, SO Novi Beograd A 5271 stru~nom ispitu A 1811 sti~ke {kole u Beogradu A 1829 Sve ponude sa naznakom „Ponuda za nabavku lo` uqa – ne NIS „JUGOPETROL” Zoran Xakuli}, Beograd, diplomu Sredwe tehni~ke Maja Jezdi}, Novi Beograd, broj 99-1627 Pravnog fa- otvarati” dostaviti na adresu: Osnovna {kola „Desanka Maksi- deo preduze}a za promet nafte i naftnih derivata gra|evinske {kole u Beogradu A 1814 kulteta u Beogradu A 1832 – SVEDO^ANSTVA I DIPLOME – Jasna Veli~kovi}, Beograd, diplomu Pravno-biroteh- Jelena \em|a{i, Beograd, broj 1960/2000 Pravnog fa- movi}” 16220 Grdelica, ul. 29. novembra b.b., a na zadwoj strani Eva Merta, á–áâ razreda i diplomu Škole za vaspita- ni~ke {kole u Beogradu A 1822 kulteta u Beogradu A 1839 koverte navesti ta~nu adresu i telefon. objavquje ~e u Novom Sadu A 180/4 Ilija Milovac, Beograd, diplomu Sredwe tehni~ke Tawa Slep~evi}, Beograd, broj 01 1967 Pravnog fa- Ponude podneti u roku od 10 dana od dana objavqivawa oglasa. Dalibor Stoj{i}, ááá razreda PŠ „Svetozar Marko- gra|evinske {kole u Beogradu A 1827 kulteta u Beogradu A 1841 Javno otvarawe ponuda izvr{i}e komisija u roku od dva da- JAVNI POZIV vi}” u Novom Sadu A 185/4 Nada Šetan, Beograd, diplomu Medicinske {kole u Mirjana Radulovi}, Beograd, broj 14/91 Defektolo- za prikupqawe ponuda za potrebe NIS – Rafinerija nafte Nenad Jovi}, Beograd, OŠ „Desanka Maksimovi}” u Beogradu A 1828 {kog fakulteta u Beogradu A 1853 na od dana isteka roka za dostavqawe ponuda. Pan~evo, broj javnog konkursa T-JP-2380/SR Beogradu A 1763 Danica Veselinov, Sombor, diplomu Trgova~ke {kole Marko Rali~i}, Beograd, Vi{e gra|evinske {kole u Ponu|a~i }e o izboru najpovoqnije ponude biti obave{teni Vladan Marinkovi}, Beograd, OŠ A 1764 u Beogradu A 1834 Beogradu A 5213 @ivan Filipov, Beograd, áá razreda Há beogradske Zoran Ranki}, Beograd, diplomu (ááá stepena) Tehni~- Filip Backovi}, Beograd, broj 71/2000 Fakulteta pismenim putem. 1. NIS – „Jugopetrol”, deo preduze}a za promet nafte i naf- gimnazije A 1766 ke {kole u Novom Beogradu A 1835 „Bra}a Kari}” menaxment A 5224 Kontakt telefon: 016-831-057. 5259/02 tnih derivata, Direkcija za spoqnotrgovinske poslove, u ime i za Strana II – Broj 77 SLU@BENI GLASNIK RS 17. novembar 2002. ra~un NIS – Naftne industrije Srbije, sprovodi postupak javne – zavr{ni ra~un za 2001. godinu, nabavke i poziva sve zainteresovane ponu|a~e da podnesu svoje po- – potvrdu ZOP-a o likvidnosti, i nude pod uslovima iz ovog javnog poziva i konkursne dokumentacije. – svu ostalu dokumentaciju predvi|enu Zakonom o javnim na- 2. Predmet javne nabavke pod brojem T-JP-2380/SR – auto di- bavkama („Slu`beni glasnik RS”, broj 39/2002). zalica sa tehni~kom specifikacijom. Celokupna dokumentacija mora biti originalna. 3. Pravo na u~e{}e u postupku imaju sva zainteresovana do- Ponude se dostavqaju u roku od 10 dana od dana objavqivawa ma}a i strana pravna i fizi~ka lica koja ispuwavaju uslove u u „Slu`benom glasniku Republike Srbije”, na adresu: EPS JP skladu sa Zakonom o javnim nabavkama. Dokaze o ispuwavawu uslo- „Elektrodistribucija” Ni{, Bra}e Taskovi} 46a, 18000 Ni{. va ponu|a~i su obavezni da dostave uz ponudu. Ponude sa dokumentacijom moraju biti u zape~a}enoj koverti 4. Ponu|a~i svoje ponude podnose u zatvorenim kovertama, sa sa naslovom: „Ponuda za nabavku ra~unarske opreme – ne otvaraj”, a naznakom naziva i adrese ponu|a~a i broja nabavke T-JP-2380/SR, na pole|ini koverte treba nazna~iti adresu i telefon ponu|a~a. po{tom ili li~no na adresu: NIS – Naftna industrija Srbije – Nepotpune i neblagovremene ponude ne}e biti razmatrane. NIS – „Jugopetrol”, deo preduze}a za promet nafte i naftnih de- 5390 rivata – Direkcija za spoqnotrgovinske poslove, 11070 Novi Beo- grad, Milentija Popovi}a 1, sa naznakom: „Za javni poziv – tender br. ______prilog br. ______molimo ne otvarati – do not INSTITUT ZA TRANSFUZIJU KRVI SRBIJE open, please”. Beograd, Svetog Save 39 5. Sve ponude moraju biti podnete u originalu i dve kopije, sa va`no{}u od 90 dana od datuma otvarawa ponuda. ogla{ava Kalu|erici, ul. Marka Ore{kovi}a br. 19, protiv 6. Sve ponude moraju biti primqene najkasnije 16. decembra tu`enih Manasijevi} Velimira iz Kumanova, Ma- 2002. godine do 14 ~asova po lokalnom vremenu. JAVNI POZIV nasijevi} Vasiqka iz Tetova, i Ili} Ilije iz Dravograda, sa nepoznatim adresama, radi svojine, 7. Otvarawe ponuda obavi}e se javno 17. decembra 2002. go- za prikupqawe ponuda za nabavku medicinske opreme: tu`enima Manasijevi} Velimiru, Manasijevi} dine u 10 ~asova po lokalnom vremenu na adresi iz ta~ke 4. Vasiqku i Ili} Iliji, ~ije bli`e adrese nisu po- 8. Kriterijum za izbor najboqe ponude je ekonomski najpo- 1. oprema za PCR, 2. 1 aparat za citafereze, znate, postavio je privremenog zastupnika Zafiro- voqnija ponuda. Ocewivawe i rangirawe najpovoqnijih ponuda vi} Dragana, dipl. pravnika sa polo`enim pravo- 3. 4 dvokrilna fri`idera za ~uvawe krvi, zasniva}e se na slede}im kriterijumima: sudnim ispitom iz Vladi~inog Hana, koji }e ih za- 4. 1 me{alica za ~uvawe trombocitnih koncentrata i prepa- ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– stupati u navedenoj parnici sve dok se tu`eni ili Red. br. Kriterijum Poeni rata trombocita – po`eqno sa inkubatorom, wihovi punomo}nici ne pojave pred Sudom. ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– 5. 10 portabilnih fri`idera za transport krvi, P. broj 484/00 – Iz Op{tinskog suda u Vladi- ~inom Hanu. 5392 1. tehni~ke karakteristike 60 6. 3 uspravna zamrziva~a. 2. cena 30 Sva lica zainteresovana za dobijawe ugovora za nabavku me- OP[TINSKI SUD U SMEDEREVU 3. rok isporuke 5 dicinske opreme mogu dostaviti svoju ponudu prema konkursnoj Op{tinski sud u Smederevu, u pravnoj stvari 4. referenc lista 5 dokumentaciji naru~ioca. tu`ioca @ivkovi} Qubi{e iz Smedereva, pro- ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Pravo u~e{}a na ovom konkursu imaju sva doma}a i strana tiv tu`enika @ivkovi} Srebre iz Vitine, sada Ukupno poena 100 pravna lica koja ispuwavaju obavezne uslove za u~e{}e iz ~lana nepoznatog boravi{ta, radi razvoda braka, posta- 45. Zakona o javnim nabavkama, dok }e prema ~lanu 46. istog zako- vio je tu`enoj @ivkovi} Srebri privremenog za- ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– stupnika Perovi} Radula, advokata iz Smedereva, na ponu|a~i ispuwene uslove dokazivati dokumentacijom. ^etvrti op{inski sud u Beogradu, sudija Si- Relativan zna~aj svakog od navedenih kriterijuma (ponder) ni{a Babi} kao predsednik ve}a, u parnici tu- na osnovu ~lana 84. stav 2. ta~ka 4. ZPP, jer je bo- naveden je u konkursnoj dokumentaciji. Odluka o dodeli ugovora o Konkursnu dokumentaciju zainteresovani mogu da preuzmu `ioca Milivoja Mi{kovi}a iz Zemuna, Pri- ravi{te tu`ene nepoznato i nema punomo}nika. javnoj nabavci bi}e doneta u okvirnom roku od 30 dana od datuma odmah po objavqivawu ovog poziva u Institutu u kancelariji ko- zrenska br. 3, koga zastupa Vlastimir Jankovi}, Postavqeni privremeni zastupnik zastupa}e tu`enu u navedenoj pravnoj stvari sve dok se tu- javnog otvarawa ponuda. mercijalne slu`be u Beogradu, ul. Svetog Save br. 33, svakim rad- advokat iz Beograda, ul. Narodnih heroja 9/8, pro- nim danom u vremenu od 7 do 15 ~asova, uz dokaz o uplati 1.000,00 tiv tu`enog Hut Zelenaja iz Zemuna, sa posled- `ena ili wen punomo}nik ne pojave pred Sudom, Zainteresovani ponu|a~i mogu preuzeti konkursnu dokumen- wim prebivali{tem u Batajnici, ul. Dalmatin- odnosno dok organ starateqstva ne obavesti Sud taciju na sajtu NIS „Jugopetrola” kao i na dinara na `iro ra~un Instituta 40803-603-2-4022592 kod ZOP, da je postavio staraoca. www.jugopetrol.co.yu svrha: otkup dokumentacije. skih brigada broj 42, i Jankovi} @ivana iz Ze- sajtu NIS NAP-a www.nap.co.yu Tekst tendera se tako|e mo`e muna, Batajnica, ul. Pe}ina~ka broj 58, ~iji je pu- P. broj 1050/2002 – Iz Op{tinskog suda u Sme- preuzeti u prostorijama NIS „Jugopetrola”. Rok za podizawe dokumentacije je sedam dana od dana obja- nomo}nik Miroslav \or|evi}, advokat iz Beo- derevu. 5372 vqivawa oglasa do 15 ~asova. 9. Tekst ovog javnog poziva, pored „Slu`benog glasnika grada, ul. Neboj{ina br. 16, radi duga, 10. okto- OP[TINSKI SUD U TEMERINU RS”, bi}e objavqen u dnevnom listu „Politika” i na sajtu Ponude sa dokumentacijom dostaviti na adresu Instituta u bra 2002. godine, doneo je www.ju- zape~a}enom omotu, pisarnici Instituta, sa naznakom „Ponuda za Op{tinski sud u Temerinu, sudija Kurila Fe- RE[EWE renc, u parni~nom predmetu posl. br. P. 63/99, koji gopetrol.co.yu nabavku medicinske opreme – ne otvaraj”. 10. Na sajtu www.jugopetrol.co.yu bi}e objavqena i sva even- Tu`enom Huta Zelenaju sa posledwim prebiva- se vodi po tu`bi Gobor [andora iz Temerina, koga tualna pitawa potencijalnih ponu|a~a i odgovori na ta pitawa Ponude se mogu dostavqati i po pojedina~nim stavkama iz li{tem u Zemunu, Batajnica, ul. Dalmatinskih zastupa adv. Gobor Zoltan, protiv tu`enih Igwato- oglasa. brigada 42, sada nepoznatog prebivali{ta i bora- vi} Zorana, sada nepoznatog boravi{ta, i Udru`e- do 6. decembra 2002. godine. wa osiguravaju}ih organizacija Jugoslavije – Ga- 11. Bli`e informacije u vezi ovog poziva i konkursne do- Rok za podno{ewe ponuda je 22 dana od dana objavqivawa. vi{ta, postavqa se privremeni zastupnik – Vla- Rok za podno{ewe ponuda isti~e posledweg dana oglasa u 15 dimir Savi}, advokat iz Novog Beograda, Bulevar rantni fond iz Beograda, radi naknade {tete, radi kumentacije mogu se dobiti na: tel. +381-(0) 11-311-14-61; +381- zastupawa Igwatovi} Zorana u postupku, postavqa ~asova. Mihajla Pupina 10 E/1, koji }e ga zastupati sa (0) 11-311-33-11 lok. 2714; +381-(0) 11-311-33-11 lok 2760; faks: svim pravima i du`nostima zakonskog zastupnika, privremenog zastupnika, i to advokata Kristijan Javno otvarawe ponuda i izbor najpovoqnijeg ponu|a~a izvr{i- Jo`efa iz Temerina, koji }e u postupku imati sva +381-(0) 11-311-17-60. do wegove pojave pred Sudom, ili dok sam sebi ne prava i du`nosti zakonskog zastupnika sve dok se }e komisija u roku od pet dana od isteka roka za dostavqawe ponuda. anga`uje punomo}nika ili dok mu organ starateq- Kontakt osobe: Slobodan Ili} i Slavica Rakixi}. 5386 tu`eni Igwatovi} Zoran ili wegov punomo}nik ne Ponu|a~i }e o izboru najpovoqnije ponude biti obave{teni stva ne postavi staraoca za poseban slu~aj. pismenim putem. pojave pred Sudom, odnosno dok organ starateqstva Hâááá P. broj 3080/01 – Iz ^etvrtog op{tin- ne obavesti Sud da je postavio staraoca. Nepotpune i neblagovremene ponude ne}e biti razmatrane. skog suda u Beogradu. 5389 P. broj 63/99 – Iz Op{tinskog suda u Temerinu. Kriterijum za utvr|ivawe najboqeg ponu|a~a je ekonomski EPS JP „ELEKTRODISTRIBUCIJA” NI[ OP[TINSKI SUD U BATO^INI 5393 najpovoqnija ponuda, a elementi su sadr`ani u konkursnoj doku- Bra}e Taskovi} 46a, 18000 Ni{ mentaciji. 5406 Op{tinski sud u Bato~ini, sudija Radisav Vla{kovi}, u pravnoj stvari tu`ioca adv. „Bu- ogla{ava dimka” iz Po`ege, protiv tu`enog Radovanovi} Dragana iz Bato~ine, sada nepoznate adrese u JP „ELEKTROPRIVREDA SRBIJE” [vedskoj, radi sticawa bez osnova, 8. oktobra Na osnovu ~lana 57. Statuta, JAVNI POZIV 2002. godine, izdao je oglas. Akcionarsko dru{tvo „Putevi” – ^a~ak, 1. no- za prikupqawe ponuda za nabavku ra~unarske JAVNO PREDUZE]E ZA PODZEMNU EKSPLOATACIJU vembra 2002. godine, donosi UGQA – RESAVICA Re{ewem ovog suda P. broj 3/02 od 8. oktobra i telekomunikacione opreme 2002. godine, na osnovu odredbe ~lana 84. stav 2. ta~ka 5. ZPP, postavqena je Milanka Mitrovi}, ODLUKU JP „Elektrodistribucija” Ni{ poziva sve zainteresovane raspisuje advokat iz Bato~ine, za privremenog zastupnika O PROGLA[EWU PE^ATA NEVA@E]IM ponu|a~e da uzmu u~e{}e u dostavqawu ponuda radi nabavke ra~u- tu`eniku Radovanovi} Draganu iz Bato~ine, sada 1. Ogla{avaju se neva`e}im ~etiri pe~ata JAVNI POZIV nepoznate adrese u [vedskoj, u parnici koja se narske i telekomunikacione opreme. „Putevi” a.d. ^a~ak, i to: u otvorenom postupku za nabavku za{titne opreme – tender broj 9 vodi kod ovog suda po tu`bi adv. „Budimka” iz – okruglog oblika sa natpisom po obimu: Zainteresovani ponu|a~i mogu da izvr{e uvid i preuzmu ten- Po`ege, radi sticawa bez osnova. „Preduze}e ^a~ak” i natpisom na sredini pe~ata dersku dokumentaciju u upravnoj zgradi JP „Elektrodistribucije” 1. Eksplozimetar – OLDHAM – EX2000C, mining 0–5% CH i Istim re{ewem odre|eno je da }e privremeni „Putevi” DD br. á; Ni{ u ul. Bra}e Taskovi} 46a, 18000 Ni{, svakog radnog dana u 3–100% CH; Ni–Cd baterijsko pakovawe i za{titna futrola – 10 zastupnik zastupati tu`enog u postupku sve dok – okruglog oblika sa natpisom po obimu: vremenu od 8,00 do 14,00 , soba broj 12, od dana objavqivawa oglasa. komada; se tu`eni ili wegov punomo}nik ne pojave pred „Preduze}e ^a~ak” i natpisom na sredini pe~ata h Sudom, odnosno dok organ starateqstva ne obave- Kontakt telefon 018/326-772 i 330-083. 2. set rezervnih delova (po specifikaciji). „Putevi” DD br. áá; sti Sud da je tu`enom postavio staraoca. – okruglog oblika sa natpisom po obimu: Ponuda treba da sadr`i: Ponude mogu podneti sva zainteresovana pravna lica koja Ovaj oglas objaviti u „Slu`benom glasniku „Preduze}e ^a~ak” i natpisom na sredini pe~ata – naziv, adresu i sedi{te ponu|a~a, ispuwavaju uslove iz ~l. 45. i 46. Zakona o javnim nabavkama Republike Srbije” i preko oglasne table Suda. „Putevi” DD br. ááá; – jedini~ne cene za svaku stavku i ukupan iznos za celu spe- („Slu`beni glasnik RS”, broj 39/02) o ~emu ponu|a~ dostavqa do- P. broj 3/02 – Iz Op{tinskog suda u Bato~ini. – okruglog oblika sa natpisom po obimu: cifikaciju u paritetu fco kupac, kaze uz ponudu. 5395 „Preduze}e ^a~ak” i natpisom na sredini pe~ata – rok isporuke i garantni rok, Ponuda treba da sadr`i: naziv, adresu i sedi{te ponu|a~a, „Putevi” DD br. áâ. OP[TINSKI SUD U VLADI^INOM HANU 2. Ovu odluku objaviti u „Slu`benom glasniku – ostalu potrebnu dokumentaciju po tenderskoj specifikaciji. cenu i na~in isporuke, rok va`nosti ponude i uslove pla}awa. Op{tinski sud u Vladi~inom Hanu, na osnovu Republike Srbije”. Op{ta dokumentacija u ponudi treba da sadr`i: Komisija }e oceniti ponude po slede}im kriterijumima: ~lana 84. stav 2. ta~. 4. i 5. ZPP, re{ewem P. broj Direktor, – izvod iz sudskog registra, – ponu|enoj ceni, 484/00 od 8. oktobra 2002. godine, u predmetu tu`i- Goran Ruwi}, s.r. – potvrdu nadle`nog organa o izmirewu poreskih obaveza, – tehni~kim prednostima i kvalitetu komponenti, oca Ili} V. Dobrija iz Stubla, sada sa stanom u 5394 Strana II – Broj 77 SLU@BENI GLASNIK RS 17. novembar 2002. 17. novembar 2002. SLU@BENI GLASNIK RS Broj 77 – Strana ááá ra~un NIS – Naftne industrije Srbije, sprovodi postupak javne – zavr{ni ra~un za 2001. godinu, – postprodajnom servisirawu i tehni~koj pomo}i, Za sve bli`e informacije obratiti se na telefon: 018/830-601 nabavke i poziva sve zainteresovane ponu|a~e da podnesu svoje po- – potvrdu ZOP-a o likvidnosti, i – kvalitetu ponu|a~a. i 839-646. 5403 nude pod uslovima iz ovog javnog poziva i konkursne dokumentacije. – svu ostalu dokumentaciju predvi|enu Zakonom o javnim na- Konkursna dokumentacija (specifikacija rezervnih delova) 2. Predmet javne nabavke pod brojem T-JP-2380/SR – auto di- bavkama („Slu`beni glasnik RS”, broj 39/2002). se mo`e preuzeti u roku od tri dana od dana ogla{avawa u direk- zalica sa tehni~kom specifikacijom. Celokupna dokumentacija mora biti originalna. ciji RMU „Soko” Sokobawa. Na osnovu ~lana 74. Zakona o javnim nabavkama, 3. Pravo na u~e{}e u postupku imaju sva zainteresovana do- Ponude se dostavqaju u roku od 10 dana od dana objavqivawa Rok za dostavqawe ponuda je 29. novembar 2002. godine do 15 h. ma}a i strana pravna i fizi~ka lica koja ispuwavaju uslove u u „Slu`benom glasniku Republike Srbije”, na adresu: EPS JP Ponude se dostavqaju na adresu: JP PEU Resavica – RMU JP „ELEKTROMORAVA” PO@AREVAC skladu sa Zakonom o javnim nabavkama. Dokaze o ispuwavawu uslo- „Elektrodistribucija” Ni{, Bra}e Taskovi} 46a, 18000 Ni{. „Soko” Sokobawa, Ulica 27. marta br. 25, 18230 Sokobawa, putem va ponu|a~i su obavezni da dostave uz ponudu. Ponude sa dokumentacijom moraju biti u zape~a}enoj koverti po{te ili neposredno u direkciji rudnika. objavquje 4. Ponu|a~i svoje ponude podnose u zatvorenim kovertama, sa sa naslovom: „Ponuda za nabavku ra~unarske opreme – ne otvaraj”, a Ponude sa dokumentacijom moraju biti u zatvorenoj koverti naznakom naziva i adrese ponu|a~a i broja nabavke T-JP-2380/SR, na pole|ini koverte treba nazna~iti adresu i telefon ponu|a~a. sa naznakom: „Ponuda – ne otvaraj”. Javno otvarawe ponuda obavi- da je na osnovu javnog poziva redni broj 3, u evidenciji ovog po{tom ili li~no na adresu: NIS – Naftna industrija Srbije – Nepotpune i neblagovremene ponude ne}e biti razmatrane. }e se 2. decembra 2002. godine sa po~etkom u 12 h u direkciji RMU preduze}a, ugovor o javnoj nabavci elektroopreme za opremawe de- NIS – „Jugopetrol”, deo preduze}a za promet nafte i naftnih de- 5390 „Soko” Sokobawa, ul. 27. marta br. 25. la TS 35/10 KV „Veliko Laole” dodeqen najboqem ponu|a~u – TP rivata – Direkcija za spoqnotrgovinske poslove, 11070 Novi Beo- Nepotpune i neblagovremene ponude ne}e se razmatrati. „Beogradelektro” Beograd. 5405 grad, Milentija Popovi}a 1, sa naznakom: „Za javni poziv – tender br. ______prilog br. ______molimo ne otvarati – do not INSTITUT ZA TRANSFUZIJU KRVI SRBIJE * open, please”. Beograd, Svetog Save 39 * * 5. Sve ponude moraju biti podnete u originalu i dve kopije, sa va`no{}u od 90 dana od datuma otvarawa ponuda. ogla{ava ^ETVRTI OP[TINSKI SUD U BEOGRADU Kalu|erici, ul. Marka Ore{kovi}a br. 19, protiv 6. Sve ponude moraju biti primqene najkasnije 16. decembra SUDSKI OGLASI ^etvrti op{tinski sud u Beogradu, i to sudija tu`enih Manasijevi} Velimira iz Kumanova, Ma- 2002. godine do 14 ~asova po lokalnom vremenu. JAVNI POZIV Gordana Ratkovi} kao predsednik ve}a, u parni- nasijevi} Vasiqka iz Tetova, i Ili} Ilije iz Dravograda, sa nepoznatim adresama, radi svojine, 7. Otvarawe ponuda obavi}e se javno 17. decembra 2002. go- za prikupqawe ponuda za nabavku medicinske opreme: ci tu`ioca Dimitrijevi} Gorana iz Batajnice, i DRUGI OP[TINSKI SUD U BEOGRADU mal. Dimitrijevi} Uro{a, koga zastupa zakonski tu`enima Manasijevi} Velimiru, Manasijevi} dine u 10 ~asova po lokalnom vremenu na adresi iz ta~ke 4. Vasiqku i Ili} Iliji, ~ije bli`e adrese nisu po- 8. Kriterijum za izbor najboqe ponude je ekonomski najpo- 1. oprema za PCR, Drugi op{tinski sud u Beogradu, na osnovu zastupnik Dimitrijevi} Goran iz Batajnice, ul. 2. 1 aparat za citafereze, Drage Mihajlovi}a br. 31, protiv tu`ene Dimi- znate, postavio je privremenog zastupnika Zafiro- voqnija ponuda. Ocewivawe i rangirawe najpovoqnijih ponuda ~lana 84. stav 2. ta~ka 4. ZPP-a, re{ewem P. broj vi} Dragana, dipl. pravnika sa polo`enim pravo- 3. 4 dvokrilna fri`idera za ~uvawe krvi, 3803/2001 od 20. juna 2002. godine, u predmetu tu- trijevi} Sne`ane, nepoznatog prebivali{ta, do- zasniva}e se na slede}im kriterijumima: neo je 11. oktobra 2002. godine re{ewe kojim je sudnim ispitom iz Vladi~inog Hana, koji }e ih za- 4. 1 me{alica za ~uvawe trombocitnih koncentrata i prepa- `ioca dr`ava SRJ – Savezna direkcija za imovi- stupati u navedenoj parnici sve dok se tu`eni ili ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– nu SRJ, protiv tu`ene Qiqane Stevanovi} iz tu`enoj postavio privremenog zastupnika advo- rata trombocita – po`eqno sa inkubatorom, kata Slavicu Zupanc iz Zemuna, Omladinski trg wihovi punomo}nici ne pojave pred Sudom. Red. br. Kriterijum Poeni Beograda, sada nepoznate adrese, radi otkaza i 5. 10 portabilnih fri`idera za transport krvi, 3, a u smislu odredbe ~l. 84. i 85. ZPP-a. Privre- P. broj 484/00 – Iz Op{tinskog suda u Vladi- ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– iseqewa, postavqa za privremenog zastupnika tu- 6. 3 uspravna zamrziva~a. meni zastupnik vr{i}e u ovom postupku sva prava ~inom Hanu. 5392 1. tehni~ke karakteristike 60 `enoj advokata Branislava Vukosavqevi}a iz Be- zakonskog zastupnika sve dok se tu`ena ili wen 2. cena 30 Sva lica zainteresovana za dobijawe ugovora za nabavku me- ograda, ul. Toneta Tom{i~a broj 6, koji }e tu`e- OP[TINSKI SUD U SMEDEREVU dicinske opreme mogu dostaviti svoju ponudu prema konkursnoj punomo}nik ne pojave pred Sudom, odnosno dok 3. rok isporuke 5 nu zastupati u ovom predmetu sve dok se tu`ena organ starateqstva ne postavi staraoca. Op{tinski sud u Smederevu, u pravnoj stvari 4. referenc lista 5 dokumentaciji naru~ioca. ili wen punomo}nik ne pojave pred Sudom. HHâ P. broj 4612/01 – Iz ^etvrtog op{tin- tu`ioca @ivkovi} Qubi{e iz Smedereva, pro- ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Pravo u~e{}a na ovom konkursu imaju sva doma}a i strana P. broj 3803/2001 – Iz Drugog op{tinskog suda skog suda u Beogradu. 5387 tiv tu`enika @ivkovi} Srebre iz Vitine, sada Ukupno poena 100 pravna lica koja ispuwavaju obavezne uslove za u~e{}e iz ~lana u Beogradu. 5399 nepoznatog boravi{ta, radi razvoda braka, posta- 45. Zakona o javnim nabavkama, dok }e prema ~lanu 46. istog zako- vio je tu`enoj @ivkovi} Srebri privremenog za- ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– stupnika Perovi} Radula, advokata iz Smedereva, na ponu|a~i ispuwene uslove dokazivati dokumentacijom. Drugi op{tinski sud u Beogradu, na osnovu ^etvrti op{inski sud u Beogradu, sudija Si- Relativan zna~aj svakog od navedenih kriterijuma (ponder) ni{a Babi} kao predsednik ve}a, u parnici tu- na osnovu ~lana 84. stav 2. ta~ka 4. ZPP, jer je bo- ~lana 84. stav 2. ta~ka 4. ZPP-a, re{ewem P. broj Konkursnu dokumentaciju zainteresovani mogu da preuzmu `ioca Milivoja Mi{kovi}a iz Zemuna, Pri- ravi{te tu`ene nepoznato i nema punomo}nika. naveden je u konkursnoj dokumentaciji. Odluka o dodeli ugovora o 5059/2001 od 3. oktobra 2002. godine, u predmetu odmah po objavqivawu ovog poziva u Institutu u kancelariji ko- zrenska br. 3, koga zastupa Vlastimir Jankovi}, Postavqeni privremeni zastupnik zastupa}e javnoj nabavci bi}e doneta u okvirnom roku od 30 dana od datuma tu`ioca @ivomira Jevti}a iz Beograda, protiv mercijalne slu`be u Beogradu, ul. Svetog Save br. 33, svakim rad- advokat iz Beograda, ul. Narodnih heroja 9/8, pro- tu`enu u navedenoj pravnoj stvari sve dok se tu- javnog otvarawa ponuda. tu`ene Lidije Jevti} iz Beograda, sada nepozna- nim danom u vremenu od 7 do 15 ~asova, uz dokaz o uplati 1.000,00 tiv tu`enog Hut Zelenaja iz Zemuna, sa posled- `ena ili wen punomo}nik ne pojave pred Sudom, Zainteresovani ponu|a~i mogu preuzeti konkursnu dokumen- te adrese, radi utvr|ewa, postavqa za privreme- wim prebivali{tem u Batajnici, ul. Dalmatin- odnosno dok organ starateqstva ne obavesti Sud taciju na sajtu NIS „Jugopetrola” kao i na dinara na `iro ra~un Instituta 40803-603-2-4022592 kod ZOP, nog zastupnika tu`enoj Lidiji Jevti}, advokata da je postavio staraoca. www.jugopetrol.co.yu svrha: otkup dokumentacije. skih brigada broj 42, i Jankovi} @ivana iz Ze- sajtu NIS NAP-a www.nap.co.yu Tekst tendera se tako|e mo`e Neboj{u Andonovi}a iz Beograda, ul. Branka Kr- muna, Batajnica, ul. Pe}ina~ka broj 58, ~iji je pu- P. broj 1050/2002 – Iz Op{tinskog suda u Sme- preuzeti u prostorijama NIS „Jugopetrola”. Rok za podizawe dokumentacije je sedam dana od dana obja- smanovi}a br. 18b, koji }e tu`enu zastupati u nomo}nik Miroslav \or|evi}, advokat iz Beo- derevu. 5372 9. Tekst ovog javnog poziva, pored „Slu`benog glasnika vqivawa oglasa do 15 ~asova. ovom predmetu sve dok se tu`ena ili wen puno- grada, ul. Neboj{ina br. 16, radi duga, 10. okto- mo}nik ne pojave pred Sudom. OP[TINSKI SUD U TEMERINU RS”, bi}e objavqen u dnevnom listu „Politika” i na sajtu Ponude sa dokumentacijom dostaviti na adresu Instituta u bra 2002. godine, doneo je www.ju- zape~a}enom omotu, pisarnici Instituta, sa naznakom „Ponuda za P. broj 5059/2001 – Iz Drugog op{tinskog suda Op{tinski sud u Temerinu, sudija Kurila Fe- RE[EWE renc, u parni~nom predmetu posl. br. P. 63/99, koji gopetrol.co.yu nabavku medicinske opreme – ne otvaraj”. u Beogradu. 5400 10. Na sajtu www.jugopetrol.co.yu bi}e objavqena i sva even- Tu`enom Huta Zelenaju sa posledwim prebiva- se vodi po tu`bi Gobor [andora iz Temerina, koga Ponude se mogu dostavqati i po pojedina~nim stavkama iz zastupa adv. Gobor Zoltan, protiv tu`enih Igwato- tualna pitawa potencijalnih ponu|a~a i odgovori na ta pitawa Drugi op{tinski sud u Beogradu, i to sudija li{tem u Zemunu, Batajnica, ul. Dalmatinskih do 6. decembra 2002. godine. oglasa. brigada 42, sada nepoznatog prebivali{ta i bora- vi} Zorana, sada nepoznatog boravi{ta, i Udru`e- Rok za podno{ewe ponuda je 22 dana od dana objavqivawa. Irena Filipovi} predsednik ve}a, u parnici tu- wa osiguravaju}ih organizacija Jugoslavije – Ga- 11. Bli`e informacije u vezi ovog poziva i konkursne do- `ilaca Pilipovi} Milke iz Beograda, ul. Veq- vi{ta, postavqa se privremeni zastupnik – Vla- dimir Savi}, advokat iz Novog Beograda, Bulevar rantni fond iz Beograda, radi naknade {tete, radi Rok za podno{ewe ponuda isti~e posledweg dana oglasa u 15 ka Dugo{evi}a br. 20, i dr., protiv tu`enog Do- kumentacije mogu se dobiti na: tel. +381-(0) 11-311-14-61; +381- Mihajla Pupina 10 E/1, koji }e ga zastupati sa zastupawa Igwatovi} Zorana u postupku, postavqa ~asova. brosavqevi} Petra iz Beograda, Bulevar Arseni- (0) 11-311-33-11 lok. 2714; +381-(0) 11-311-33-11 lok 2760; faks: svim pravima i du`nostima zakonskog zastupnika, privremenog zastupnika, i to advokata Kristijan Javno otvarawe ponuda i izbor najpovoqnijeg ponu|a~a izvr{i- Jo`efa iz Temerina, koji }e u postupku imati sva +381-(0) 11-311-17-60. ja ^arnojevi}a br. 44/24, Vasi} \or|ija iz Qubo- do wegove pojave pred Sudom, ili dok sam sebi ne prava i du`nosti zakonskog zastupnika sve dok se }e komisija u roku od pet dana od isteka roka za dostavqawe ponuda. vije – Cepari}, nepoznatog boravka, radi utvr|e- anga`uje punomo}nika ili dok mu organ starateq- Kontakt osobe: Slobodan Ili} i Slavica Rakixi}. 5386 tu`eni Igwatovi} Zoran ili wegov punomo}nik ne Ponu|a~i }e o izboru najpovoqnije ponude biti obave{teni wa, na osnovu odredbe ~lana 84. stav 2. ta~ka 4. stva ne postavi staraoca za poseban slu~aj. pojave pred Sudom, odnosno dok organ starateqstva pismenim putem. ZPP-a, postavio je privremenog zastupnika tu`e- Hâááá P. broj 3080/01 – Iz ^etvrtog op{tin- nom advokata Svetlanu \uri} iz Beograda, ul. ne obavesti Sud da je postavio staraoca. Nepotpune i neblagovremene ponude ne}e biti razmatrane. skog suda u Beogradu. 5389 P. broj 63/99 – Iz Op{tinskog suda u Temerinu. Kriterijum za utvr|ivawe najboqeg ponu|a~a je ekonomski Crnotravska br. 1a, koja }e ga zastupati u ovom EPS JP „ELEKTRODISTRIBUCIJA” NI[ postupku, sve dok se tu`eni ili wegov punomo}- OP[TINSKI SUD U BATO^INI 5393 najpovoqnija ponuda, a elementi su sadr`ani u konkursnoj doku- nik ne pojave pred Sudom, odnosno dok organ sta- Bra}e Taskovi} 46a, 18000 Ni{ mentaciji. 5406 Op{tinski sud u Bato~ini, sudija Radisav rateqstva ne obavesti Sud da je tu`enom posta- Vla{kovi}, u pravnoj stvari tu`ioca adv. „Bu- PE^ATI ogla{ava vio privremenog staraoca za poseban slu~aj. dimka” iz Po`ege, protiv tu`enog Radovanovi} P. broj 5164/01 – Iz Drugog op{tinskog suda u Dragana iz Bato~ine, sada nepoznate adrese u JP „ELEKTROPRIVREDA SRBIJE” Beogradu. 5398 [vedskoj, radi sticawa bez osnova, 8. oktobra Na osnovu ~lana 57. Statuta, JAVNI POZIV 2002. godine, izdao je oglas. Akcionarsko dru{tvo „Putevi” – ^a~ak, 1. no- za prikupqawe ponuda za nabavku ra~unarske JAVNO PREDUZE]E ZA PODZEMNU EKSPLOATACIJU vembra 2002. godine, donosi UGQA – RESAVICA TRE]I OP[TINSKI SUD U BEOGRADU Re{ewem ovog suda P. broj 3/02 od 8. oktobra i telekomunikacione opreme Tre}i op{tinski sud u Beogradu, sudija Zorica 2002. godine, na osnovu odredbe ~lana 84. stav 2. ta~ka 5. ZPP, postavqena je Milanka Mitrovi}, ODLUKU raspisuje Markovi} predsednik ve}a, u pravnoj stvari tu`i- JP „Elektrodistribucija” Ni{ poziva sve zainteresovane qe Radumilo Jovanke iz Beograda, ul. Koste Na|a advokat iz Bato~ine, za privremenog zastupnika O PROGLA[EWU PE^ATA NEVA@E]IM tu`eniku Radovanovi} Draganu iz Bato~ine, sada ponu|a~e da uzmu u~e{}e u dostavqawu ponuda radi nabavke ra~u- br. 4, ~iji je punomo}nik Milenko Male{evi}, 1. Ogla{avaju se neva`e}im ~etiri pe~ata JAVNI POZIV nepoznate adrese u [vedskoj, u parnici koja se narske i telekomunikacione opreme. advokat iz Beograda – Ru{wa, Ulica oslobo|ewa „Putevi” a.d. ^a~ak, i to: u otvorenom postupku za nabavku za{titne opreme – tender broj 9 vodi kod ovog suda po tu`bi adv. „Budimka” iz – okruglog oblika sa natpisom po obimu: Zainteresovani ponu|a~i mogu da izvr{e uvid i preuzmu ten- br. 87, protiv tu`enih Radumilo Cvije iz Beogra- Po`ege, radi sticawa bez osnova. da, ul. Koste Na|a br. 4, i Radumilo Riste, nepo- „Preduze}e ^a~ak” i natpisom na sredini pe~ata dersku dokumentaciju u upravnoj zgradi JP „Elektrodistribucije” 1. Eksplozimetar – OLDHAM – EX2000C, mining 0–5% CH i Istim re{ewem odre|eno je da }e privremeni „Putevi” DD br. á; Ni{ u ul. Bra}e Taskovi} 46a, 18000 Ni{, svakog radnog dana u znate adrese u Americi, radi poni{taja ugovora o zastupnik zastupati tu`enog u postupku sve dok 3–100% CH; Ni–Cd baterijsko pakovawe i za{titna futrola – 10 poklonu i utvr|ewa, postavio je tu`enom privre- – okruglog oblika sa natpisom po obimu: vremenu od 8,00 do 14,00 , soba broj 12, od dana objavqivawa oglasa. komada; se tu`eni ili wegov punomo}nik ne pojave pred „Preduze}e ^a~ak” i natpisom na sredini pe~ata h menog zastupnika Mi{u Petrovskog, advokata iz Sudom, odnosno dok organ starateqstva ne obave- Kontakt telefon 018/326-772 i 330-083. 2. set rezervnih delova (po specifikaciji). „Putevi” DD br. áá; Beograda, ul. Masarikova br. 5/Há, na osnovu ~la- sti Sud da je tu`enom postavio staraoca. – okruglog oblika sa natpisom po obimu: Ponuda treba da sadr`i: Ponude mogu podneti sva zainteresovana pravna lica koja na 84. stav 2. ta~ka 4. Zakona o parni~nom postup- Ovaj oglas objaviti u „Slu`benom glasniku „Preduze}e ^a~ak” i natpisom na sredini pe~ata – naziv, adresu i sedi{te ponu|a~a, ispuwavaju uslove iz ~l. 45. i 46. Zakona o javnim nabavkama ku, s obzirom da je boravi{te drugotu`enog nepo- Republike Srbije” i preko oglasne table Suda. „Putevi” DD br. ááá; – jedini~ne cene za svaku stavku i ukupan iznos za celu spe- („Slu`beni glasnik RS”, broj 39/02) o ~emu ponu|a~ dostavqa do- znato, a nema punomo}nika u ovoj parnici. P. broj 3/02 – Iz Op{tinskog suda u Bato~ini. – okruglog oblika sa natpisom po obimu: Postavqeni privremeni zastupnik zastupa}e cifikaciju u paritetu fco kupac, kaze uz ponudu. 5395 „Preduze}e ^a~ak” i natpisom na sredini pe~ata – rok isporuke i garantni rok, Ponuda treba da sadr`i: naziv, adresu i sedi{te ponu|a~a, drugotu`enog u navedenoj pravnoj stvari sve dok „Putevi” DD br. áâ. se drugotu`eni ili wegov punomo}nik ne pojave OP[TINSKI SUD U VLADI^INOM HANU 2. Ovu odluku objaviti u „Slu`benom glasniku – ostalu potrebnu dokumentaciju po tenderskoj specifikaciji. cenu i na~in isporuke, rok va`nosti ponude i uslove pla}awa. pred Sudom, odnosno dok organ starateqstva ne Op{tinski sud u Vladi~inom Hanu, na osnovu Republike Srbije”. Op{ta dokumentacija u ponudi treba da sadr`i: Komisija }e oceniti ponude po slede}im kriterijumima: obavesti Sud da je postavio staraoca. ~lana 84. stav 2. ta~. 4. i 5. ZPP, re{ewem P. broj Direktor, – izvod iz sudskog registra, – ponu|enoj ceni, P. broj 2654/02 – Iz Tre}eg op{tinskog suda u 484/00 od 8. oktobra 2002. godine, u predmetu tu`i- Goran Ruwi}, s.r. – potvrdu nadle`nog organa o izmirewu poreskih obaveza, – tehni~kim prednostima i kvalitetu komponenti, Beogradu. 5401 oca Ili} V. Dobrija iz Stubla, sada sa stanom u 5394 Strana IV – Broj 77 SLU@BENI GLASNIK RS 17. novembar 2002.

Na osnovu ~lana 9. Zakona o pe~atu dr`avnih i Šerhezada Selmanovi}, Zemun, âáá razreda OŠ „Su- Vawa Bor{~evski, Beograd, diplomu Sredwe arhitek- drugih organa („Slu`beni glasnik RS”, broj 11/91), tjeska” u Zemunu A 1767 tonske {kole u Beogradu A 1838 Sekretar Op{tinske uprave op{tine Vo`do- Ivan Stojan~ev, Novi Beograd, áá i ááá razreda Há beo- Mile \inovi}, Novi Beograd, diplomu Háâ beograd- OGLASNI DEO ske gimnazije A 1849 vac, donosi gradske gimnazije A 1770 Jelena Koprivica, Beograd, áá razreda Há beogradske Zoran Vujinovi}, Bawa Luka, diplomu Vi{e vojne ODLUKU gimnazije A 1774 {kole u Zadru A 1850 Budinka Vuleti}, Beograd, ááá i áâ razreda Medicin- Borivoje Sekuli}, Beograd, diplomu Trgova~ke {kole O PROGLA[EWU PE^ATA NEVA@E]IM ske {kole u Beogradu A 1784 u Beogradu A 1852 1. Ogla{ava se neva`e}im i povla~i iz upotrebe Andrijana Prki}, Beograd, ááá i áâ razreda i diplomu Sava Savi}, Beograd, diplomu OMC „1. maj” u Novom Beogradu A 1855 pe~at okruglog oblika, pre~nika 32 , sa kru`no âááá beogradske gimnazije A 1793 mm Bakti{a Morina, Beograd, OŠ „Kosta Abra{evi}” u Ildiko Bartok, Ada, diplomu Pedago{ke akademije ispisanim tekstom: „áá grad Beograd – op{tina Vo- Resniku A 1796 Miran Balaban, Azawa, diplomu (ááá stepena) MŠ `dovac – Op{tinska uprava – Odeqewe za finan- Du{ko ]asi}, Beograd, á–ááá razreda MOC „Nada Di- „Zmaj” u Zemunu sije, privredu, dru{tvene delat. i planirawe”. mi}” u Zemunu A 1817 Atila Guqa{, Subotica, diplomu MESSŠ u Subotici 2. Pe~at se ogla{ava neva`e}im i povla~i iz Olivera Stojkovi}, Beograd, OŠ „Mi}a Stojkovi}” u Dejan Savati}, Ruma, diplomu STŠ „Milenko Brzak- upotrebe, zbog nestanka. Pe~at se smatra neva`e- Um~arima A 1820 U~a” u Rumi }im od 5. novembra 2002. godine, kao dana prija- Bojana Savi}, Beograd, ááá razreda Škole za negu lepo- Smiqka Ivanovi}, Po`arevac, diplomu Poqopri- vredne {kole u Po`arevcu vqivawa organu nadle`nom za davawe saglasnosti. te u Beogradu A 1825 Igor Mrkobrad, Dobanovci, á–ááá razreda MEEŠ Vasilije Milunovi}, Po`arevac, diplomu Poqopri- 3. Ovu odluku objaviti u „Slu`benom glasniku „Stevan Filipovi}” u Beogradu A 1831 vredne {kole u Po`arevcu Republike Srbije”. Nemawa Androvi}, Beograd, á–áâ razreda i diplomu Zoran Stojimirovi}, Po`arevac, diplomu Poqopri- Sekretar, PŠ PKB u Krwa~i A 1844 vredne {kole u Po`arevcu Vlado Lazi}, s.r. Milo{ Cvetkovi}, Obre`, á i áá razreda Zemunske Dragan Povi}, Vr{ac, diplomu KV bravara Škole 5368 gimnazije A 1851 „Nikola Tesla” u Vr{cu Dragan Šuman, Beograd, OŠ „Filip Kqaji} Fi}a” u Nela Peri}, Šabac, diplomu Gimnazije „Vera Blago- Beogradu A 1857 jevi}” u Šapcu Stevica Markovi}, Blace, á razreda Gimnazije Miodrag Sekuli}, Vr{ac, dilomu (automehani~ar) IZGUBQENE ISPRAVE Ivana Trbojevi}, Kqaji}evo, OŠ „Nikola Tesla” u STŠ „Nikola Tesla” u Vr{cu Kqaji}evu Vlado Kuqa, Jano{ik, dilomu (automehani~ar) STŠ Dragi Pan}ika, Veliko Gradi{te, á–ááá razreda i di- „Nikola Tesla” u Vr{cu – RADNE KWI@ICE – plomu Poqoprivredne {kole u Po`arevcu Den~o Georgijev, Bosilegrad, diplomu Elektrotehni~- Mali{a @ivojinovi}, Suvaji}, Po`arevac, á–áâ raz- ke {kole u Surdulici A 5207 Branislav Banova~ki, SO Novi Sad A 183/4 reda i diplomu Poqoprivredne {kole u Po`arevcu Zoran Andri}, Beograd, diplomu Gra|evinsko-tehni~- Nata{a @ivkovi}, Beograd, SO Zvezdara A 1762 Gorana Ivanovi}, Zabela, Po`arevac, áâ razreda Po- ke {kole u Beogradu A 5212 Danijela Cekov, Beograd, SO Grocka A 1768 qoprivredne {kole u Po`arevcu Pavle Vla~i}, Beograd, diplomu Geodetsko-tehni~ke Boro Vojinovi}, Beograd, SO ^ukarica A 1769 @eqko Stanisavqevi}, Brani~evo, á–áâ razreda i di- {kole u Beogradu A 5214 Aleksandar Kapor, Beograd, SO Zvezdara A 1771 plomu Poqoprivredne {kole u Po`arevcu Aleksandar Jovanovi}, Beograd, diplomu âá beograd- Du{an Alavawa, Zemun, SO Zemun A 1773 Viktor An|elkovi}, Smederevo, á–ááá razreda i diplo- ske gimnazije A 5215 Predrag Ili}, Beograd, SO Novi Beograd A 1773/A mu Ekonomsko-trgova~ke {kole u Smederevu Slobodan Nikoli}, Beograd, diplomu ETŠ „Rade Jelena Pru~i}, Beograd, SO Velika Plana A 1775 Radojica Lazarevi}, Kotra`a, OŠ u Kotra`i Kon~ar” u Beogradu A 5216 Nenad Radosavqevi}, Beograd, SO Zemun A 1776 Bogica Stanimirov, Vr{ac, o polo`enom zavr{nom Divna Miqawi}, Beograd, diplomu Medicinske {ko- Zora An|elkovi}, Beograd, SO Palilula A 1777 ispitu za prodavca ŠUP „Nikola Tesla” u Vr{cu le u Zemunu A 5218 Gordana Pavi}evi}, Beograd, SO Novi Beograd A 1778 Dragana \uri}, Novi Sad, á razreda MŠ „7. april” u Gordana Risti}, Beograd, diplomu â ekonomske {kole Tijana Doni}, Beograd, SO Novi Beograd A 1779 Novom Sadu u Rakovici A 5219 Sawa Šawevi}, Beograd, SO Palilula A 1780 Vladimir Tuni} Vasi}, Novi @ednik, âááá razreda Nemawa Nik{i}, Beograd, diplomu áâ stepena Škole Iris Ivanovi}, Beograd, SO Savski venac A 1781 Škole Jovan Jovanovi} Zmaj” u Subotici „Ivo Lola Ribar” u Beogradu A 5221 Milinko Ostoji}, Veliki Borak, SO Barajevo A 1782 Zlata Sabado{, Vrbas, á i áá razreda Ekonomske {kole Dejan Stankovi}, Beograd, diplomu ááá stepena EŠ Branislav Stefanovi}, Beograd, SO Vo`dovac A 1783 u Kuli „Stevan Filipovi}” u Beogradu A 5230 Aleksandar Kova~evi}, Beograd, SO Zvezdara A 1785 Ivana Mileki}, Va{ica, Ada{evci, OŠ Vladimir Spasojevi}, Beograd, diplomu áâ stepena Sabajeta Ja{irevi}, Beograd, SO Zemun A 1786 Leonela Balint, Subotica, OŠ MŠ „Beograd” u Beogradu A 5231 Sefedin Ja{irevi}, Beograd, SO Zemun A 1787 Zlatko Kustirin, Ba~ki Mono{tor, OŠ „22. oktobar” Neveka Vasi}, Skopqe, diplomu áâ stepena MŠ „Beo- Du{ko Vujani}, Novi Beograd, SO Novi Beograd A 1788 u Ba~kom Mono{toru grad” u Beogradu A 5234 Radun Vi}entijevi}, Beograd, SO Palilula A 1789 Vladan Bibi}, Beograd, á razreda Há beogradske gim- Ana \ur|evi}, Beograd, diplomu ááá stepena Trgova~ke Dejan Sudarski, Zemun, SO Zemun A 1791 nazije A 5208 {kole u Beogradu A 5235 Neboj{a A{anin, Beograd, SO Novi Beograd A 1795 Milica Negi}, Beograd, ááá razreda Trgova~ke {kole Aleksandra Veli~kovi}, Beograd, diplomu áâ stepena Luka Reli}, Zemun, SO Pakrac A 1799 u Beogradu A 5209 Trgova~ke {kole u Beogradu A 5246 Sne`ana Kosti}, Beograd, SO Ub A 1800 Sini{a Markovi}, Beograd, OŠ „@ikica Jovanovi} Nena Nevajda, Beograd, diplomu áâ stepena Trgova~ke Aleksandar Baweglav, Beograd, SO Sremska Mitrovica Španac” u Zemunu A 5222 {kole u Beogradu A 5248 A 1805 Ugqe{a Stevanovi}, Beograd, á–áâ razreda i diplomu Tihomir Bobi, Beograd, diplomu MŠ „Zmaj” u Beogradu Du{ica Lopar, Zemun, SO Zemun A 1808 Há beogradske gimnazije A 5223 A 5257 Sa{a Zdravkovi}, Beograd, SO Rakovica A 1810 Ivana Stevani}, Beograd, á i áá razreda MŠ „Beo- Milutin Marinkovi}, Beograd, diplomu Geodetsko- Sla|ana Milovanovi}, Beograd, SO Stari grad A 1812 grad” u Beogradu A 5226 tehni~ke {kole u Beogradu A 5260 Dragina Nestorovi}, Beograd, SO Vra~ar A 1815 Mirko Lukovi}, Beograd, á i áá razreda áá ekonomske Bogdan ^i~a, Beograd, diplomu á zemunske gimnazije Vladimir Lazovi}, Beograd, SO Zvezdara A 1821 {kole u Beogradu A 5228 A 5275 Sne`ana Anti}, Beograd, SO Pri{tina A 1824 Branislav Jovanovi}, Beograd, OŠ „Milentije Popo- Aleksandar Danilovi}, SO Zemun A 1826 – INDEKSI – vi}” u Beogradu A 5236 Dijana Simanovi}, Beograd, SO Velika Plana A 1827 Du{an Stojanovi}, Beograd, OŠ „Ivan Gudnuli}” Bogdan Crnoda~ki, broj 97/198 Pravnog fakulteta u Sa{a Risti}, Beograd, SO ^ukarica A 1826 Novom Beogradu A 5242 Novom Sadu A 181/4 Svetlana Pavlovi}, Beograd, SO ^ukarica A 1833 Milan Veselinovi}, Beograd, áâ razreda Zubotehni~- Biqana Pe}i}, Beograd, broj 99/2953 Pravnog fakul- Jelena Zelenovi}, Batajnica, SO Zemun A 1836 ke {kole u Beogradu A 5249 teta u Beogradu A 1772 Vladimir @ivi}, Beograd, SO Palilula A 1840 Dejan \oki}, Beograd, ááá i áâ razreda MŠ „Petar Jelena Prodanovi}, Barajevo, broj 2000/562 Pravnog Goran Pe{i}, Beograd, SO Palilula A 1842 Drap{in” u Beogradu A 5258 fakulteta u Beogradu A 1790 Slavica Uro{evi}, Beograd, SO Suva Reka A 1843 Sr|an Naoli{, Beograd, á–áâ razreda i diplomu ET[ Andrijana Peki}, Beograd, Stomatolo{kog fakulteta Radisav Plameki}, Barajevo, SO Barajevo A 1845 „Nikola Tesla” u Beogradu A 5262 u Beogradu A 1792 Biqana Koprivica, Beograd, SO Stari grad A 1847 Aleksandra Maxarevi}, Dobanovci, OŠ „Stevan Sre- Milica Nik~evi}, Beograd, Filolo{kog fakulteta u Goran Ga{i}, Beograd, SO Zvezdara A 1848 mac” u Dobanovcima A 5273 Beogradu A 1797 Damir Ka`i}, Zemun, SO Šibenik A 1854 Milena Brankovi}, Beograd, OŠ „Dragica Pravica” Milo{ Ran~i}, Beograd, broj 92855 Filolo{kog fa- Dragan Šuman, Beograd, SO ^ukarica A 1856 u Beogradu A 5277 kulteta u Beogradu A 1798 Ivan Kosanovi}, Beograd, SO Savski venac A 1858 Nata{a \ukanovi}, Beograd, broj 94/1891 Pravnog fa- Ivan Jankovi}, Beograd, OŠ „Branko Radi~evi}” u Dragica Savi}, Novi Beograd, SO Grocka A 1860 kulteta u Beogradu A 1801 Beogradu A 5278 Sa{a Pavlovi}, Medve|a, SO Medve|a Gordana Bogdanovi}, Beograd, broj 99/3242 Pravnog Ivan Jankovi}, Beograd, á razreda Politehi~ke akade- Dejan Tadi}, Negotin, SO Negotin fakulteta u Beogradu A 1803 mije u Novom Beogradu A 5279 Zavi{a Predi}, Kladovo, SO Kladovo Jelena Vasiqevi}, Beograd, broj 2C1/0302/00 Vi{e po- Jelena Kra~unov, Beograd, ááá razreda Trgova~ke {ko- Dejan Kosti}, Kladovo, SO Kladovo slovne {kole u Beogradu A 1804 le u Beogradu A 5280 Mililca Negi}, Beograd, SO Rakovica A 5210 Ismet Islamovi}, Zvornik, broj 083/1396 Poqopri- Radovan Segedinac, Radi~evi}, Tehni~ke {kole u Be~eju Milan Petrovi}, Beograd, SO Zemun A 5220 vrednog fakulteta u Zemunu A 1807 Branko Miti}, Beograd, diplomu áá beogradske gimna- Marija Milenkovi}, Beograd, SO Zvezdara A 5225 Dragana \or|evi}, Beograd, broj 2D1/0299/01 Vi{e po- zije A 1794 Marijana Gruji~i}, Beograd, SO Vo`dovac A 5229 slovne {kole u Beogradu A 1816 Igor ^aleni}, Beograd, diplomu á beogradske gimna- Predrag Saveqi}, Beograd, SO Stari grad A 5237 Ivana @ivanovi}, Beograd, broj 89184 Filolo{kog Bo`idar Iliji}, Beograd, SO Zvezdara A 5238 zije A 1802 fakulteta u Beogradu A 1818 Sawa Panteli}, Beograd, SO ^ukarica A 5245 Irina Popovi}, Beograd, diplomu Medicinske {kole Ana Kne`evi}, Beograd, broj 2699/97 Fakulteta likov- Nikola Strini}, Beograd, SO Zvezdara A 5247 u Beogradu A 1803 ne umetnosti u Beogradu A 1819 Zoran Atanaskovi}, Beograd, SO Zvezdara A 5254 Branko Mandi}, Novi Beograd, diplomu Ma{inske Ivana Kova~evi}, Beograd, broj 2C10812/98 Vi{e po- Sr|an Naoli{, Beograd, SO Zemun A 5261 {kole u Beogradu A 1806 slovne {kole u Beogradu A 1825 Radmila Ru`i}, Beograd, SO Stari grad A 5262 Vawa Mitrovi}, Kraqevo, diplomu o polo`enom Mladen Cumbo, Novi Beograd, broj 843/95 Vi{e turi- Dejan Plaziwi}, Beograd, SO Novi Beograd A 5271 stru~nom ispitu A 1811 sti~ke {kole u Beogradu A 1829 Zoran Xakuli}, Beograd, diplomu Sredwe tehni~ke Maja Jezdi}, Novi Beograd, broj 99-1627 Pravnog fa- gra|evinske {kole u Beogradu A 1814 kulteta u Beogradu A 1832 – SVEDO^ANSTVA I DIPLOME – Jasna Veli~kovi}, Beograd, diplomu Pravno-biroteh- Jelena \em|a{i, Beograd, broj 1960/2000 Pravnog fa- Eva Merta, á–áâ razreda i diplomu Škole za vaspita- ni~ke {kole u Beogradu A 1822 kulteta u Beogradu A 1839 ~e u Novom Sadu A 180/4 Ilija Milovac, Beograd, diplomu Sredwe tehni~ke Tawa Slep~evi}, Beograd, broj 01 1967 Pravnog fa- Dalibor Stoj{i}, ááá razreda PŠ „Svetozar Marko- gra|evinske {kole u Beogradu A 1827 kulteta u Beogradu A 1841 vi}” u Novom Sadu A 185/4 Nada Šetan, Beograd, diplomu Medicinske {kole u Mirjana Radulovi}, Beograd, broj 14/91 Defektolo- Nenad Jovi}, Beograd, OŠ „Desanka Maksimovi}” u Beogradu A 1828 {kog fakulteta u Beogradu A 1853 Beogradu A 1763 Danica Veselinov, Sombor, diplomu Trgova~ke {kole Marko Rali~i}, Beograd, Vi{e gra|evinske {kole u Vladan Marinkovi}, Beograd, OŠ A 1764 u Beogradu A 1834 Beogradu A 5213 @ivan Filipov, Beograd, áá razreda Há beogradske Zoran Ranki}, Beograd, diplomu (ááá stepena) Tehni~- Filip Backovi}, Beograd, broj 71/2000 Fakulteta gimnazije A 1766 ke {kole u Novom Beogradu A 1835 „Bra}a Kari}” menaxment A 5224 Strana 18 – Broj 77 SLU@BENI GLASNIK RS 17. novembar 2002. 17. novembar 2002. SLU@BENI GLASNIK RS Broj 77 – Strana 19

Utvr|en je slede}i broj i polo`aj petqi, i to: Precizan razme{taj denivelisanih ukr{tawa utvrdi}e se Kona~ni broj i lokacije `elezni~kih stanica i stajali{ta (3) instalacije i vodovi, koji su polo`eni uz prugu, smesti- (1) petqa „Trupale" (km 812+000) – u funkciji ra~vawa au- razradom planskih re{ewa na nivou regulacionog plana prime- bi}e bli`e definisani razradom planskih re{ewa na nivou re- }e se van ogra|enog pru`nog pojasa, a ukoliko ne postoji adekvat- toputa iz pravca Beograd–Ni{ (E-75) na pravce prema Republici nom slede}ih kriterijuma: gulacionog plana, primenom slede}ih kriterijuma u vezi sa polo- no re{ewe za wihovo izme{tawe, instalacijama i vodovima obez- Makedoniji (E-75) i Bugarskoj (E-80); (1) obezbe|ewe zadr`avawa postoje}ih trasa svih lokalnih `ajem lokacija: bedi}e se posebne mere pristupa i za{tite. (1) da omogu}ava kvalitetno povezivawe sa magistralnim, (2) petqa „Severni Bulevar" (km 815+884) – u funkciji veze puteva i wihovog denivelisanog ukr{tawa sa autoputem; autoputa sa makroregionalnim i gradskim turisti~kim centrom (2) obezbe|ewe denivelisanog ukr{tawa za sve atarske pute- regionalnim i/ili lokalnim putnim saobra}ajnicama; 2.3. Plan veza magistralnog opti~kog kabla sa okru`ewem Ni{; ve (poqski, {umski), s tim da mesto ukr{tawa mo`e biti pomere- (2) da omogu}ava kvalitetno povezivawe sa najbli`im regi- U ciqu obezbe|ewa pristupa~nosti telekomunikacionih no sa trase atarskog puta na distanci maksimalne du`ine 500 , onalnim, gradskim i/ili op{tinskim centrom, odnosno najbli- (3) petqa „Prokupqe" (km 821+500) – u funkciji veze auto- m usluga svim zainteresovanim korisnicima, veze sa magistralnim puta sa podru~jem op{tine i regionalnim centrom Prokupqe i u kom slu~aju se obezbe|uje izgradwa deonice atarskog puta du` `im naseqem, i opti~kim kablom }e se ostvariti preko ~vornih automatskih cen- magistralnim pravcem prema severnoj turisti~koj subregiji Ko- ograde autoputa do pogodnog mesta za ukr{tawe; (3) polo`aj lokacije u regionalnom, gradskom i/ili op- trala i automatskih telefonskih centrala. Na pravcu Ni{–Le- paonik, podru~ju Kosova i makroregionalnom centru Pri{tina, (3) obezbe|ewem, ukoliko je to potrebno, bar jednog denive- {tinskom centru omogu}ava neposrednu vezu sa glavnim gradskim skovac–Vrawe–granica Republike Makedonije, magistralnim op- preko postoje}eg magistralnog puta M-25, odnosno planiranog au- lisanog ukr{tawa za podru~je jedne katastarske op{tine ~iju te- saobra}ajnicama i autobuskim terminalom i raspola`e potreb- ti~kim kablom poveza}e se tranzitna automatska centrala „Ni{" toputa na pravcu Ni{–Pri{tina; ritoriju preseca autoput, i nim prostorom za parkirawe putni~kih vozila. sa me|unarodnom automatskom centralom „Skopqe", glavne auto- (4) razme{tajem denivelisanih ukr{tawa lokalnih i atar- (4) petqa „Doqevac" (km 832+100) – u funkciji veze autopu- Planirane `elezni~ke stanice na postoje}im i novim lo- matske centrale „Leskovac" i „Vrawe" i ve}i broj ~vornih i ta sa podru~jem op{tine i op{tinskog centra Doqevac i op{ti- skih puteva sa autoputem obezbedi}e se udaqenost susednih ukr- kacijama zadovoqi}e slede}e tehnolo{ko-tehni~ke uslove: glavnih automatskih telefonskih centrala, i to: ne @itora|a, preko postoje}eg regionalnog puta R-245, kao i sa {tawa koja je ve}a od 2 km, a mawa od 4 km. (1) sve stanice }e biti otvorene za rad sa putnicima, te }e 1) na deonici Ni{–Leskovac stvaraju se mogu}nosti za po- alternativnim putnim pravcem R-214; Kod utvr|ivawa vrste, namene i dimenzionisawa deniveli- imati savremeno ure|en putni~ki terminal, koji je pristupa~an i vezivawe ~vorne automatske centrale „Doqevac" i, preko privoda, dobro povezan sa drumskim saobra}ajnicama; (5) petqa „Brestovac" (km 838+120) – u funkciji veze auto- sanih ukr{tawa ispo{tova}e se i slede}i uslovi: krajwe automatske telefonske centrale „Belotinac", „Malo{i- puta sa podru~jem op{tina Gaxin Han i Bojnik i severoisto~nim (1) na otvorenom prostoru, po pravilu, prednost }e imati (2) putni~ki terminal ima}e osnovni sadr`aj: stani~ni trg sa {te", „Klisura", „Pukovac", „Brestovac", „Zapqanska" „Topioni- delom podru~ja op{tine Leskovac, preko (ukr{tawa) postoje}eg nadvo`waci, a u naseqima podvo`waci; pe{a~kom zonom, parkinzima za putni~ke automobile i taksi vozila; ca", „Razgojna", „Pe~ewevce", „Priboj" i „Bogojevce"; regionalnog puta R-242; (2) dimenzionisawe nadvo`waka ili podvo`waka omogu}i- parkirali{te za bicikle i stajali{ta za autobuse; renoviranu po- 2) na deonici Leskovac–Vrawe stvaraju se mogu}nosti za po- stoje}u ili novu stani~nu putni~ku zgradu sa potrebnim trgovinskim vezivawe ~vorne automatske telefonske centrale „Vlasotince", (6) petqa „Pe~ewevce" (km 845+437) – u funkciji veze auto- }e prolazak svih vrsta vozila (npr. poqoprivredne mehanizacije) puta sa severoisto~nim podru~jem op{tine i regionalnim cen- za dvosmerni saobra}aj, s tim da je minimalna visina podvo`wa- i ugostiteqskim objektima za pru`awe usluga putnicima, perone za „Grdelica", „Predejane", „Crna Trava" i „Vladi~in Han" i, pre- lak{i i bezbedniji ulazak u voz i izlazak iz voza i pothodnik za trom Leskovac, preko postoje}eg magistralnog puta M-1 i regio- ka 4,5 m, a {irina 6 m, i ko privoda, krajwe automatske telefonske centrale „Suva Mora- nalnog puta R-214 i lokalne putne mre`e; (3) propusti-mostovi (za premo{}avawe vodotoka, suvih do- prilaz putnika peronima van nivoa koloseka, koji istovremeno omo- va", „Stubal", „Korbevac","Vrawska Bawa" i „Presnica", i gu}ava i pe{a~ku komunikaciju prostora sa obe strane pruge; (7) petqa „Vlasotince" 861+670) – u funkciji veze au- lina i depresija) predvide}e se kao vi{enamenski, sa mogu}no- 3) na deonici Vrawe–granica Republike Makedonije stvara- (km (3) {irina pothodnika za prolaz putnika bi}e dimenzioni- toputa sa isto~nim delom podru~ja op{tine Leskovac, podru~jem {}u kori{}ewa za kolski i pe{a~ki saobra}aj ili prolaz niske ju se mogu}nosti za povezivawe ~vorne automatske telefonske cen- sana prema o~ekivanom broju putnika, s tim da su ulazi u pothod- op{tine i gradskog centra Vlasotince i podru~jem op{tine Ba- divqa~i; trale „Bujanovac" i „Pre{evo" i, preko privoda, krajwe automat- nik i stepeni{ta natkriveni; bu{nica, preko magistralnog puta M-9 (Leskovac–Vlasotin- ske telefonske centrale „Neradovac", „Rataje", „Ristovac", „Vr- 3) Paralelnog alternativnog putnog pravca, koji }e se naj- (4) robni terminali u `elezni~kim stanicama otvorenim za ce–Babu{nica–Pirot); togo{", „", „Trgovi{te", „Biqa~a", „Rajinac" i „Reqan". ve}im delom poklapati sa trasom regionalnog puta R-214 i imati robni rad sa kolskom robom, po pravilu, bi}e locirani u blizini Opti~ke vodove treba predvideti i za potrebe realizacije (8) petqa „Grdelica" (km 872+636) – u funkciji veze auto- slede}e osnovne funkcije: radne zone i udaqeni od zona namewenih stanovawu, s tim da }e se mre`a pojedinih kompanija kao {to su Elektroprivreda, putna puta sa ju`nim delom op{tine Leskovac i naseqem Grdelica i sa (1) obezbe|ewe alternativnog saobra}ajnog pravca sever-jug magacini den~ane robe u stanicama otvorenim za rad sa den~anom privreda, naftna industrija, KDS operateri, internet provajde- jugozapadnim delom podru~ja op{tine i gradskim centrom Vlaso- u Infrastrukturnom koridoru, radi omogu}avawa obavqawa dela robom nalaziti u okviru robnih terminala, a drumske saobra}aj- ri i dr. Tako|e treba predvideti vodove i za kompanije koje }e se tince, preko (ukr{tawa) postoje}eg regionalnog puta R-123.a; saobra}aja na ovom pravcu bez naplate putarine; nice za prilaz robnim terminalima i utovarno-istovarne povr- na telekomunikacionom tr`i{tu pojaviti kao davaoci usluga, po (9) petqa „Predejane" (km 881+025) – u funkciji veze sa ju- (2) prijem saobra}aja sa popre~nih putnih pravaca (sa isto- {ine biti savremeno obra|ene i terminali opremqeni potreb- `nim delom op{tine Leskovac, naseqem Predejane i motelom ka i zapada) i usmeravawe na autoput preko najbli`ih petqi, i nom pretovarnom mehanizacijom; isteku ekskluziviteta Telekom-a Srbije. „Predejane" (sa benzinskom stanicom), podru~jem Crne Trave i (3) preuzimawe dosada{wih funkcija magistralnog puta (5) stanice u kojima se obavqa robni rad ima}e izvla~wak i 2.4. Plan veza razvodnog gasovoda sa okru`ewem severnom turisti~kom subregijom Vlasine, preko (ukr{tawa) po- M-1 u opslu`ivawu i povezivawu regionalnih i lokalnih puteva manipulativne koloseke tako postavqene da se manipulacije sa stoje}eg regionalnog puta R-240; i zadovoqewu lokalnih saobra}ajnih potreba u Infrastruktur- kolima mogu obaviti bez manevarskih vo`wi na otvorenoj pruzi; Veze razvodnog gasovoda sa konzumnim podru~jem ostvariva- (10) petqa „Vladi~in Han" (km 896+380) – u funkciji veze nom koridoru. (6) broj i du`ina koloseka u stanici bi}e prilago|eni no- }e se: autoputa sa severnim delom op{tine i gradskim centrom Vladi- Polaze}i od osnovnih funkcija, polo`aj koridora alterna- vim tehnolo{kim zadacima `elezni~ke stanice; 1) glavnim merno-regulacionim stanicama (GMRS) u kojima ~in Han, podru~jem op{tine i gradskim centrom Surdulica i tu- tivnog puta utvr|en je primenom slede}ih kriterijuma: (a) da se (7) stanice na pruzi za velike brzine u kojima se o~ekuje se reguli{e radni pritisak prirodnog gasa sa 50 na 12 bara. Lo- risti~kim centrom „Vlasina" preko magistralnog puta M-1.13; nalazi u blizini koridora autoputa, i (b) da povezuje regionalne, preticawe ili zaustavqawe teretnih vozova ima}e koloseke za kacije GMRS utvrdi}e se razradom planskih re{ewa na nivou re- (11) petqa „Grama|a" (km 904+380) – u funkciji veze auto- gradske i op{tinske centre i ve}a naseqa na podru~ju Infra- preticawe du`ine 750 m, sa putem pretr~avawa od 200 m; gulacionog plana primenom slede}ih kriterijuma: puta sa ju`nim i jugozapadnim delom podru~ja op{tine i grad- strukturnog koridora. (8) du`ina perona u stanicama u kojima se zaustavqaju me|u- (1) da su van naseqenih mesta i industrijskih zona, a pored skim centrom Vladi~in Han (sa ju`nim delom naseqa u kome je Koridor alternativnog putnog pravca pru`a}e se paralelno narodni i doma}i daqinski vozovi iznosi}e 400 m; u ovim stani- lokalnih puteva kojima se omogu}ava neposredni pristup stanica- planirana izgradwa robno-transportnog centra i teretne `ele- koridoru autoputa, povezuju}i deonice postoje}eg magistralnog cama predvi|ena je i manipulacija po{tom i ekspresnom robom, ma i napajawe na elektro i TT mre`u; zni~ke stanice, sa zna~ajnim udelom teretnog tranzitnog saobra- puta M-1 (koje nisu obuhva}ene planiranom trasom autoputa) sa tako da }e peroni biti povezani sa ekspresnim magacinom, odno- (2) minimalno sigurnosno rastojawe prema drugim namena- sno po{tom, posebnim pothodnikom sa rampama ili liftovima; }aja) preko (ukr{tawa) postoje}eg regionalnog puta R-124.a; sa ju- deonicama postoje}eg regionalnog puta R-214, i to: ma, stanovawu ili radnim zonama, je 15 m za kapacitete stanica (9) u ostalim stanicama, u kojima se zaustavqaju samo lokal- `nim delom podru~ja op{tine Vu~je preko postoje}eg regional- (1) na podru~ju grada Ni{a poklapa}e se sa postoje}om tra- do 30000 m³/H, odnosno do 25 m za kapacitete stanica preko 30000 ni putni~ki vozovi, du`ina perona iznosi}e 220 ; s tim da }e se nog puta R-124; sa jugoisto~nim delom podru~ja op{tine Vladi~in som regionalnog puta R-214 (koji je ve}im delom gradska saobra- m m³/H, kada su stanice u objektima od ~vrstog materijala (zidani stanice uklapati u urbanisti~ke zahteve naseqa, radi ostvariva- Han i jugozapadnim delom podru~ja op{tine i gradskim centrom }ajnica), a od Velikog Sela do Doqevca }e se uklapati u trasu ra- objekti); wa {to prisnije veze `eleznice sa korisnicima wenih usluga, i Surdulica preko (ukr{tawa) postoje}eg regionalnog puta R-124.a; nijeg magistralnog puta M-1 (koji je izgradwom autoputa postao (3) najve}e sigurnosno rastojawe od stanica i trafostani- (10) pro{irewe postoje}ih prikqu~aka ili izgradwa novih (12) petqa „Vrawska Bawa" (km 916+700) – u funkciji veze lokalni put), zatim }e nastaviti trasom regionalnog puta R-214 ca, `elezni~kih pruga i autoputa je 30 m, i i wihovo prikqu~ivawe na vodovodnu mre`u, kanalizaciju, elek- regionalnog puta R-239 i grani~nog prelaza Kriva Feja, kao i ve- do Pe~ewevaca; tromre`u i javnu PTT mre`u, kao i odvo|ewe povr{inskih otpad- 2) servisnim punktovima-pumpama sa komprimovanim pri- ze bawe á stepena Vrawska Bawa i turisti~ke regije Kraji{te i (2) od Pe~ewevaca do Grabovnice poklapa}e se sa trasom sa- nih voda, izvr{i}e se u saradwi i uz saglasnost nadle`nih komu- rodnim gasom – za pogon putni~kih vozila i autobusa (ubudu}e i Vlasina; da{weg magistralnog puta M-1, koji izgradwom obilaznice oko nalnih preduze}a; radi me|unarodnog ranga autoputa), koje }e se snabdevati preko (13) petqa „Vrawe" (km 920+050) – u funkciji veze grada Leskovca postaje lokalni put i glavna gradska saobra}ajnica gasovoda visokog ili sredweg radnog pritiska ili preko grad- Vrawa i regionalnog puta R-223, i severozapadnim delom podru~ja kroz regionalni centar; 2) Denivelisanim ukr{tawima – postoje}ih i planiranih skih gasovoda; predvi|ene su u naseqima i punktovima: Ni{, Le- op{tine Vrawe; (3) od Grabovnice do naseqa Vladi~in Han koristi}e trasu drumskih saobra}ajnica, vodenih i drugih tokova i ostalih in- skovac, Predejane, Vrawe i Pre{evo, na me|usobnim rastojawima (14) petqa „Bujanovac á" 932+100) – u funkciji veze au- frastrukturnih sistema sa prugom za velike brzine, ~iji }e se po- (km postoje}eg magistralnog puta M-1; a u nasequ Vladi~in Han pro- od 25 do 50 km, na lokacijama koje mogu biti uz planirane putne toputa sa ju`nim delom podru~ja op{tine Vrawe, zapadnim i is- lazi}e kroz mawi op{tinski centar kao glavna gradska saobra- lo`aj utvrditi razradom planskih re{ewa na nivou regulacionog sadr`aje, servisne punktove, benzinske pumpe i sl. to~nim delom podru~ja op{tine Bujanovac, Manastirom Sv. Pro- }ajnica; plana primenom slede}ih kriterijuma: hor P~iwski i granicom Republike Makedonije i turisti~kom (4) od Vladi~inog Hana do Vrawa pru`a}e se postoje}om (1) obezbe|ewem denivelisanog ukr{tawa sa prugom za sve subregijom Kraji{te (Besna Kobila–Dukat), preko (ukr{tawa) trasom regionalnog puta R-214 i prolaziti kroz naseqa Repince, postoje}e i planirane saobra}ajnice magistralnog i regionalnog Glava â. postoje}ih puteva R-125.b i R-125.a; Lepenica, Priboj, Mazara} i Bresnica; dok }e kroz regionalni zna~aja, a za puteve lokalnog zna~aja zavisno od obima saobra}aja, ZA[TITA @IVOTNE SREDINE, PRIRODNIH (15) petqa „Bujanovac áá" (km 938+500) – ju`no od gradskog centar Vrawe prolaziti kao gradska saobra}ajnica, i mre`e i zna~aja naseqa koja lokalni put povezuje; centra Bujanovac, u funkciji veze autoputa sa ju`nim delom pod- (5) od Vrawa do Bujanovca zadr`a}e trasu postoje}eg regio- (2) broj denivelisanih ukr{tawa sa prugom za lokalne i I NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA ru~ja op{tine i gradskim centrom Bujanovac i sa magistralnim nalnog puta R-214; posle obilaska gradskog (op{tinskog) centra atarske puteve sve{}e se na racionalan obim, izgradwom paralel- pravcem M-25.3 za Kosovo (Gwilane–Bujanovac), uz obezbe|ewe Bujanovca prolazi}e kroz naseqa Levosoje i Smoqica, uklapaju}i nih puteva uz ogradu pruge do denivelisanih prelaza, istih teh- 1. Uticaj infrastrukturnog koridora na `ivotnu sredinu, popre~ne veze magistralnog puta M-25.3 sa magistralnim putem se na trasu autoputa kod petqe „Pre{evo" i sa magistralnim pu- ni~kih kvaliteta kao postoje}i put, i prirodna i nepokretna kulturna dobra M-1, i tem M-25.2 Pre{evo–Gwilane. (3) razme{taj denivelisanih ukr{tawa zasniva}e se na Lokaliteti evidentiranih prirodnih i nepokretnih kul- principu da je minimalna udaqenost dva susedna ukr{tawa na (16) petqa „Pre{evo" (km 958+000) – u funkciji poveziva- turnih dobara ne nalaze se u planiranim koridorima autoputa i wa grada Pre{eva i ostalih naseqa u op{tini, kao i veze magi- otvorenoj pruzi 2,5 km, a najve}a udaqenost 4 km, izuzetno i 5 km. pruge za velike brzine. Eventualno ugro`avawe kulturnog nasle|a stralnog puta M-25.2 sa autoputem. 2.2. Plan veza pruge za velike brzine E-85 sa okru`ewem Kod utvr|ivawa vrste, namene i dimenzionisawa deniveli- mogu}no je u fazi izgradwe tih objekata, prilikom iskopa mate- Staciona`e petqi date su orijentaciono i bi}e bli`e defi- Veze pruge za velike brzine E-85 sa okru`ewem obezbedi}e se: sanih ukr{tawa ispo{tova}e se slede}i osnovni uslovi: rijala. nisane razradom planskih re{ewa na nivou regulacionog plana; 1) @elezni~kim stanicama i stajali{tima – na dvokolo- (1) na otvorenoj pruzi, po pravilu, prednost }e imati nadvo- Promene morfolo{kih, hidrogeolo{kih i pejza`nih ka- se~noj pruzi za vozove velikih brzina planirano je 13 `elezni~- `waci, u naseqima podvo`waci, dok }e ostali nadzemni vodovi rakteristika prostora naro~ito }e biti izra`ene na deonicama 2) Denivelisanih ukr{tawa, kojima se obezbe|uje kvalitet- kih stanica, i to: 7 na postoje}im lokacijama, koje su ekonomski i (vodoprivredni, energetski i drugi) biti provedeni ispod pruge; u kojima se infrastrukturne trase vode u relativno uskom snopu, no povezivawe i prohodnost lokalne saobra}ajne mre`e na pod- funkcionalno opravdane, uz obezbe|ewe rekonstrukcije i vi{eg (2) kod dimenzionisawa nadvo`waka ili podvo`waka ispi- kao na primer u Grdeli~koj klisuri, dok }e na prostoru du` kori- ru~ju Infrastrukturnog koridora putem propusta iznad ili is- stepena modernizacije postoje}ih stanica (na osnovu analize sao- ta}e se mogu}nost wihovog dvonamenskog kori{}ewa (za prolazak dora do}i do separacije i fragmentacije prirodnih stani{ta, pod autoputa E-75. bra}ajno-ekonomske studije); a 6 na novim lokacijama. poqoprivredne mehanizacije i sl.), i ograni~avawa i preusmeravawa tokova kretawa `ivotiwa. Strana 20 – Broj 77 SLU@BENI GLASNIK RS 17. novembar 2002.

Dominantni su uticaji autoputa, puteva i pruga (i plovnog i pruge za velike brzine iznad propisanih grani~nih vrednosti, kanala) na `ivotnu sredinu, zbog veoma velikog obima radova, za- obezbedi}e se tehni~ke mere za{tite u obliku zvu~nih barijera; uzimawa ve}ih povr{ina zemqi{ta i efekata koji se manifestuju 3) obezbe|ewe za{tite naseqa od emisije zaga|uju}ih materi- u wihovoj eksploataciji, naro~ito autoputa i pruge za velike br- ja od autoputa i pruge za velike brzine za{titnim zelenim ({um- zine. skim) pojasima formiranim od vi{e autohtonih biqnih vrsta; Incidentno zaga|ivawe zemqi{ta bi}e prisutno u izgrad- wi svih sistema. U toku eksploatacije bi}e dominantno kod auto- 4) obezbe|ewe za{tite prirodnih stani{ta retkih `ivo- puta, usled talo`ewa zaga|uju}ih materija iz izduvnih gasova vo- tiwskih vrsta, a posebno vla`nih/mo~varnih stani{ta du` Ju`ne zila i, u mawoj meri, kod pruge za velike brzine. Opasnosti od ra- Morave, u prvom redu kod Pre{eva, kod utvr|ivawa polo`aja tra- sipawa goriva i maziva pri saobra}ajnim nesre}ama i pove}an sa i objekata planiranih infrastrukturnih sistema; rizik od ispu{tawa i razlivawa otrovnih materija prilikom 5) obezbe|ewem podvo`waka na autoputu i pruzi za velike transporta autoputem, mogu biti izlo`ena izvori{ta vodosnabde- brzine za `ivotiwe („ekolo{kih koridora") na rastojawima koja vawa i akumulacije podzemnih voda koje se nalaze u neposrednom }e se utvrditi na osnovu analiza populacije i potrebnog nivoa pojasu za{tite koridora na podru~ju Leskovca, izme|u Vladi~inog komunikacije `ivotiwskih vrsta; Hana i Vrawa i oko Bujanovca i Pre{eva. 6) obezbe|ewe uklapawa trasa i objekata planiranih infra- Kumulativni efekti usled superponirawa buke mogu se o~e- strukturnih sistema (posebno autoputa i pruge) u pejza` prema kivati u podru~juma u neposrednoj blizini autoputa i pruge za ve- propozicijama utvr|enim ovim prostornim planom (poglavqe 6.6. like brzine, u prvom redu na podru~ju gradskog centra Vladi~in str. 45), a posebno kod oblikovawa potpornih i za{titnih kon- Han i 27 mawih naseqa i sela. strukcija, mostova, tunela i kosina nasipa i useka; Uticaj zaga|ivawa vazduha od motornih vozila na autoputu ne}e biti zna~ajan za nivo imisije zaga|uju}ih materija, dok na 7) projektima organizacije gradili{ta za magistralne in- pojedinim deonicama autoputa (u tunelima, usecima i Grdeli~koj frastrukturne sisteme definisa}e se lokacije parkinga, puteva klisuri) nivo aerozaga|ewa mo`e biti zna~ajan i {tetan za biq- za te{ku mehanizaciju, pozajmi{ta i deponija gra|evinskog i ma- ni i `ivotiwski svet ~ija su stani{ta u neposrednoj blizini au- terijala iz iskopa, primenom slede}ih principa: (a) da lokacije toputa. ne mogu biti u blizini za{ti}enih zona, i (b) da se uni{tavawe Ovim prostornim planom, na osnovu prethodne analize uti- vegetacije, a naro~ito {umskog pokriva~a, svede na najmawu mogu- caja na `ivotnu sredinu, utvr|uju se zone uticaja na `ivotnu sre- }u meru, uz obezbe|ewe obnove o{te}enih povr{ina zemqi{ta i dinu i {irina za{titnih pojasa od buke za planirane magistral- autenti~nih pejza`a po zavr{etku radova; dok }e se izbor lokaci- ne infrastrukturne sisteme u Infrastrukturnom koridoru, koje ja za postrojewa za proizvodwu asfaltnih me{avina i drobqewe su date u slede}oj tabeli: kamena, skladi{ta pogonskog goriva i niskoeksplozivnih sred- stava zasnivati na analizi wihovog uticaja na `ivotnu sredinu; Tabela 1: 8) u toku izvo|ewa radova na izgradwi planiranih magi- ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– stralnih infrastrukturnih sistema izvo|a~ radova }e obezbedi- Zona uticaja buke [irina ti: (a) u za{ti}enoj okolini nepokretnog kulturnog dobra prisu- Red. Infrastrukturni – rastojawe od za{titnog stvo nadle`ne slu`be za{tite; i (b) ukoliko se u toku radova na- broj sistem ivice kolovoza (m) pojasa i|e na arheolo{ko nalazi{te ili arheolo{ke elemente, da se od- od buke (m) ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– mah prekinu radovi i o nalazu izvesti nadle`na slu`ba za{tite 1. Autoput* 180+ 180 – 300+300 spomenika kulture, kao i da se preduzmu mere za{tite nalaza od nivo buke do 65 dB(A) uni{tavawa ili o{te}ewa i o~uvawa na mestu i u polo`aju u ko- 300+ 300 – me je otkriven, i nivo buke do 60 dB(A) 9) po zavr{etku izgradwe svakog planiranog infrastruk- 700+ 700 – turnog sistema u koridoru nadle`na posebna organizacija ili nivo buke do 50 dB(A) ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– javno preduze}e obezbedi}e monitoring sistem `ivotne sredine 2. Pruga za velike brzine 100+ 100, uz mere za{tite 125 +125 u toku eksploatacije tog sistema. ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– 3. Opti~ki kabl – 5 + 5 Glava âá. ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– 4. Plovni put – 150+150 ORGANIZACIJA, URE\EWE I KORI[]EWE PROSTORA ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– (Referalna karta áá i ááá) 5. Gasovod – 50 + 50 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– * Izvor: Autoput E-75, Generalni projekt, Studija za{tite `ivotne sredine – prethod- 1. Mogu}nosti i ciqevi kori{}ewa poqoprivrednog na analiza uticaja, Zavod za prostorno i urbanisti~ko planirawe iz Ni{a, i {umskog zemqi{ta 1994. Osnovni ciqevi kori{}ewa i za{tite poqoprivrednog i 2. Smernice za za{titu `ivotne sredine, prirodnih {umskog zemqi{ta su: i nepokretnih kulturnih dobara 1) uskla|ivawe kori{}ewa zemqi{ta sa prirodnim i stvo- renim vrednostima; Utvr|uju se smernice za za{titu `ivotne sredine, prirod- 2) poboq{awe bonitetnih svojstava raspolo`ivog zemqi- nih i nepokretnih kulturnih dobara koje }e se primewivati u da- {ta, na ra~un zemqi{ta koje se iskqu~uje iz primarne proizvod- qoj razradi Prostornog plana na nivou regulacionog plana, u ur- we, i banisti~kim planovima i tehni~koj dokumentaciji za utvr|ivawe 3) o~uvawe zemqi{nih povr{ina za potrebe budu}eg razvoja, trasa planiranih magistralnih infrastrukturnih sistema, i to: a u prvom redu spre~avawe neracionalnog kori{}ewa zemqi{ta, 1) po{tova}e se propisani re`imi za{tite izvori{ta koje podsti~e wegovu degradaciju i uni{tavawe. (podzemnih i povr{inskih) vodosnabdevawa i predvideti sve neo- Promene u strukturi kori{}ewa zemqi{ta u koridoru, od- phodne mere za{tite voda i zemqi{ta od zaga|ivawa u normalnim nose se na povr{ine oko Ju`ne Morave koje su pod livadama, wi- i akcidentnim situacijama, a posebno: vama i drugim kulturama u vla`nim ravnima. Iz poqoprivredne (1) u zonama neposredne za{tite izvori{ta vodosnabdevawa proizvodwe iskqu~uju se zemqi{ta u za{titnim pojasima infra- obezbedi}e se potpuna izolacija popre~nog profila autoputa od strukturnih koridora, a za potrebe podizawa {umskog za{titnog podloge, radi spre~avawa zaga|ivawa vodonosnog sloja; pojasa. (2) na popre~nom profilu autoputa obezbedi}e se obostrane Planirano je smawewe poqoprivrednih povr{ina za 1,2% i odbojne ograde radi zadr`avawa vozila na putu u slu~aju nesre}e; {umskih povr{ina za 0,2% u ukupnoj povr{ini podru~ja Infra- obostrani ivi~waci du` ivi~nih traka za kanalisano prikupqa- strukturnog koridora, koje se prevode u kategoriju „ostalih name- we i odvo|ewe zaga|enih atmosferskih voda sa kolovozne povr{i- na". Ove povr{ine }e u~estvovati sa 16,6 km² u povr{ini zemqi- ne, pre~i{}avawe prikupqenih atmosferskih voda od suspendova- {ta koje se anga`uje za autoput i prugu. Nije predvi|ena promena nih ~vrstih ~estica uqa, goriva i drugih stalo`enih zaga|ewa, strukture kori{}ewa zemqi{ta za nove povr{ine za plovni put, pre upu{tawa u recipijent; humusirawe kosine nasipa slojem naj- za koje }e se definitivna opredeqewa utvrditi posle horizonta mawe debqine od 40 cm; ozelewavawe i po`buwavawe humusnih ko- ovog prostornog plana, kao ni za povr{ine onih sistema koji ne sina autohtonim biqnim vrstama radi u~vr{}ivawa tla i smawe- zahtevaju trajno iskqu~ivawe zemqi{ta iz primarne produkcije wa erozije, i (opti~ki kabl i gasovod). (3) obezbe|ewe kontrolisanog odvodwavawa trupa pruge za velike brzine i wegove za{tite od plavqewa izazvanog neade- 1.1. Mere poboq{awa i za{tite proizvodnog potencijala kvatnim radom meliorativnih kanala; zemqi{ta 2) u podru~jima sa izgra|enim stambenim, poslovnim i/ili Na osnovu ocene produktivnosti zemqi{ta i uslova za raz- privrednim objektima na kojima se o~ekuje nivo buke od autoputa voj poqoprivrede u okviru poqoprivredne makrorejonizacije Strana 16 – Broj 77 SLU@BENI GLASNIK RS 17. novembar 2002. 17. novembar 2002. SLU@BENI GLASNIK RS Broj 77 – Strana 21

Lokacije i sadr`aj parkirali{ta i odmori{ta u koridoru `ati koridor pruge za brzine od 120 km/h za odvijawe putni~kog utvr|ene Prostornim planom Republike Srbije, prioriteti po- 5) podru~ja na kojima se nalaze izvori{ta podzemnih i povr- autoputa E-75 utvrdi}e se razradom planskih re{ewa na nivou re- saobra}aja, sa novom stanicom „Me|urevo" oko 2,0 km ju`no od po- boq{awa i za{tite proizvodnog potencijala zemqi{ta su: {inske vode, koja se mogu koristiti ili se koriste za snabdeva- gulacionog plana; stoje}e, koja }e se rekonstruisati za potrebe razdvajawa koloseka 1) obnavqawe i intenzivirawe poqoprivredne proizvodwe we vodom za pi}e, moraju biti pod posebnom za{titom od namer- (2) Benzinske stanice – su obavezni prate}i sadr`aji kori- za putni~ki i teretni saobra}aj u pravcu Ni{a; u kotlinama – u prvom redu, aktivirawe podru~ja koja imaju tradi- nih ili slu~ajnih zaga|ivawa i drugih uticaja od magistralnih dora autoputa, ~ija je osnovna funkcija da pri uobi~ajenom ritmu 2) od Belotinca do Doqevca koridor pruge za velike brzine ciju u proizvodwi pojedinih vrsta povr}a, kao i mawih povr{ina infrastrukturnih sistema u koridoru; vo`we, na 20–30 , obezbede snabdevawe pogonskim gorivom, a pru`a}e se zapadno od koridora postoje}e pruge, a postoje}a sta- gde se mogu posti}i intenzivni zasadi vo}a; 6) tehni~ka dokumentacija za magistralne infrastrukturne km 2) promena strukture useva – pove}awe u~e{}a povrtnog, in- po potrebi i rezervnim delovima, servisnim uslugama za vozila i nica „Doqevac" rekonstruisa}e se za prikqu~ivawe pruge iz sisteme obavezno }e sadr`ati projekat za{tite od erozije i sedi- dustrijskog i krmnog biqa na ra~un `itarica; sl. Mogu biti samostalni objekti ili objekti u sklopu motela. pravca Kosova Poqa (uvo|ewem pomo}u denivelacije u stanicu po mentacije u toku gra|ewa objekta, koje odobrava i realizaciju kon- 3) boqe kori{}ewe potencijala livada i pa{waka – za usposta- smerovima na prugu za velike brzine); troli{e nadle`na vodoprivredna organizacija, i Predvi|ene su samostalne benzinske stanice osnovnog sadr- vqawe optimalnog odnosa izme|u biqne i sto~arske proizvodwe, i 7) za{tita od poplava obezbedi}e se planskim i tehni~kim `aja: pumpe za gorivo sa najmawe tri to~e}a mesta za benzin i dva 3) od Doqevca do Lipovca koridor pruge za vozove velikih 4) spre~avawe erozije, kao faktora ugro`avawa i uni{tava- merama. Merodavne velike vode za za{titne nasipe odre|iva}e se to~e}a mesta za dizel gorivo, slu`bene prostorije, trgovina i brzina pru`a}e se du`, a od Lipovca do Pe~ewevca isto~no od wa zemqi{ta. prema zna~aju prostora i objekata koji se {tite, i to prema slede- skladi{te rezervnih delova, sanitarni ~vor, mawa interventna postoje}e pruge, sa izgradwom nove stanice „Pe~ewevce"; Izgradwom Infrastrukturnog koridora umawi}e se poqo- }oj tabeli: radionica, parking za vozila i sl. Potrebna povr{ina za lokaci- 4) od Pe~ewevca do Grabovnice koridor pruge za velike br- privredne povr{ine, te je neophodno iznala`ewe novih modali- ju benzinske stanice je oko 1,0–1,5 ha. zine pru`a}e se du` postoje}e pruge; a postoje}a stanica „Lesko- teta u organizaciji primarne poqoprivredne proizvodwe u tri Tabela 2. Planirane su slede}e samostalne benzinske stanice: vac" rekonstruisati za potrebe razdvajawa koloseka za putni~ki i osnovne prostorne celine: aluvijalnoj ravni Ju`ne Morave, ko- ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– (a) samostalna obostrana smaknuta benzinska stanica „Pu- teretni saobra}aj i zadr`avawa funkcije stanice za putni~ki sa- tlinskom i planinskom pobr|u. Kategorija za{tite Merodavna ra~unska voda (za godina) kovac" (km 833+680); obra}aj, dok }e nova stanica za teretni saobra}aj biti locirana Za realizaciju planskih zadataka na intenzivirawu kori- ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– (b) samostalna obostrana smaknuta benzinska stanica kod oko 3,5 km ju`no od postoje}e (pored ukr{tawa puta M-1 i posto- {}ewa postoje}ih i potencijalnih povr{ina poqoprivrednog i Podru~je sa preko 50 000 qudi 200 motela „Vlasotince" (km 861+100); je}e pruge), uz obezbe|ewe veze izme|u ovih stanica denivelisanim {umskog zemqi{ta primeni}e se slede}e mere: Podru~je sa 20 000 do 50 000 qudi 100 (v) benzinska stanica u sastavu motela „Predejane" (km kolosekom; 1) navodwavawe zemqi{ta u kotlinama, koja prema pedolo{- Strate{ki privredni objekti 100 881+500); 5) od Grabovnice do industrijske zone u nasequ Suva Mora- kim karakteristikama imaju potencijal za intenzivniju poqopri- Objekti privrede koji nisu 50 (ili mawe, (g) samostalna obostrana smaknuta benzinska stanica „De- va na deonici Grdeli~ke klisure, koridor pruge za velike brzine vrednu proizvodwu; s tim da se sistem za navodwavawe planira i od strate{kog zna~aja zavisno od osigurawa) kutinci" ( 901+500); km u ve}oj ili mawoj meri udaqi}e se od koridora postoje}e pruge projektuje objediweno za podru~ja svih op{tina u Infrastrukturnom Mostovi sa vi{e od 20 000 qudi 100 (d) samostalna obostrana smaknuta benzinska stanica „Vra- koridoru, dok se izvo|ewe i eksploatacija mogu odvijati fazno ili zbog ve}eg broja o{trih krivina, i to: Mostovi od 5 000 do 20 000 qudi 50 we" ( 919+600), i parcijalno za podru~ja (ili delove podru~ja) pojedinih op{tina; km (1) od Grabovnice do Burgice – pru`a}e se isto~no od posto- Poqoprivredni sistemi i povr{ine (|) samostalna obostrana smaknuta benzinska stanica „Le- 2) sanirawe pojava jake i ekscesivne erozije i spre~avawe je}e pruge, u zoni naseqa Beli Breg denivelisano pre}i postoje}u i izvori{ta za vodosnabdevawe 25 vosoje" (km 941+100); pojava klizi{ta na prostoru Grdeli~ke klisure i klisurastih do- ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– prugu i put M-1 i zapadno od postoje}e pruge zaobi}i tunelom na- lina sastavnica i pritoka Ju`ne Morave (Bina~ke Morave i Mo- (3) Moteli – imaju osnovnu funkciju obezbe|ewa ugodnog seqe Mala Kopa{nica sa evidentiranim arheolo{kim lokalite- ravice, Vrawske reke, Baw{tice, Krive reke, Vlasine sa Lu`ni- odmora i osve`ewa voza~ima i putnicima pre nastavka putovawa, 3. O~ekivane promene u organizaciji prostora tom, po izlasku iz tunela denivelisano pre}i postoje}i put M-1 i com, Veternice, Jablanice, Puste reke, Toplice i dr.) primenom kao i dopunske funkcije: promocije turisti~kih vrednosti pod- i razme{taju stanovni{tva planirani autoput E-75, gde }e nastaviti zajedni~kim koridorom; antierozivnih mera: melioracijom livada i pa{waka i vra}awem ru~ja Prostornog plana i Ju`ne Srbije, zapo{qavawa lokalne (2) od Grdelice do Gorweg Poqa – pru`a}e se na prostoru degradiranog zemqi{ta prirodnoj nameni; po{umqavawem i po- U skladu sa proizvodnim i komunikacijskim pogodnostima, radne snage i plasirawa lokalnih proizvoda i usluga. izme|u postoje}eg puta M-1 i Ju`ne Morave, pored planirane pe- dizawem van{umskog zelenila; zatravqivawem oranica na bre- u dolinskom delu sme{tena su sva ve}a naseqa i glavne saobra}aj- Osnovni sadr`aj motela obezbedi}e: udobnost, ponudu ra- tqe „Grdelica" locira}e se nova stanica „Grdelica"; `uqkastim i brdovitim terenima, posebno zemqi{ta iz pete i nice Ju`nog Pomoravqa. Privla~na snaga moravske osovine raz- znih vidova hrane i pi}a, snabdevawe pogonskim gorivom, parki- (3) od Boji{ine do Predejana – posle stanice „Grdelica" slabijih katastarskih klasa, i voja i izgradwe planiranih magistralnih infrastrukturnih si- rali{te, sanitarni ~vor, preno}i{te, telefonske usluge, nepre- koridor }e se odvojiti zapadno od postoje}e pruge i klisure, tako 3) o~uvawe mre`e atarskih puteva obezbe|ewem alternativ- stema uslovi}e nastavqawe tendencija koncentracije na relativ- kidan rad, servisirawe i opravku vozila i dr. {to }e prese}i Ju`nu Moravu i put R-214, u}i u tunel na desnoj nih pravaca du` autoputa i `elezni~ke pruge i racionalnim bro- no uskom podru~ju u pravcu Ni{–Leskovac–Vrawe–Bujanovac–Pre- U koridoru autoputa utvr|uje se slede}i razme{taj motela: obali reke, po izlasku iz tunela denivelisano prese}i planirani jem ukr{tawa sa ovim infrastrukturnim sistemima; komasacijom {evo. Pravci i mere za ubla`avawe ovih tendencija nazna~eni su (a) motel „Doqevac" ( 828+500) – na mestu „Korvin autoput E-75, regionalni put R-214, postoje}u prugu i Ju`nu Mora- dela poqoprivrednih povr{ina koje }e se utvrditi osnovama za- u poglavqu ááá, potpoglavqe 2.3. km {tite, kori{}ewa i ure|ewa zemqi{ta za obuhva}ene op{tine. Grad"; vu, u}i u tunel na levoj obali reke, kod Predejana iza}i iz tunela Na osnovu analiza perspektivnosti seoskih naseqa za raz- da bi ponovo u{ao u novi tunel, posle koga }e se pru`ati doli- (b) motel „Vlasina" (km 861+100) – u blizini petqe „Vla- Druga grupa mera odnosi se na organizovawe vi{ih nivoa voj, uzimaju}i u obzir wihovu veli~inu i me|usobni polo`aj, na sotince" sa smaknutim sadr`ajima sa obe strane autoputa (obo- nom reke Ju`ne Morave presecaju}i je na vi{e mesta; prerade i finalne proizvodwe, kao i aktivniji marketin{ki podru~ju Prostornog plana formirane su ili imaju tendenciju strani) i specifi~nom ponudom Vlasinskog jezera; (4) od Repi{ta do Gariwa – na delu deonice izme|u postoje- pristup u plasmanu poqoprivrednih/prehrambenih proizvoda, ka- formirawa zajednice seoskih naseqa sa vi{e od 2000 stanovnika. }ih stanica „Predejane" i „Xep", koje se stavqaju van funkcije, ko bi se iskoristili novostvoreni uslovi poboq{anog polo`aja (v) motel „Predejane" (km 881+500) – postoje}i motel, koji U skladu sa merilima organizacije i zadovoqewa zajedni~kih po- }e imati mogu}nost dvonamenskog kori{}ewa za tranzitne i go- predvi|ena je lokacija nove stanice „Xep" na desnoj obali Ju`ne prema tr`i{tu. Na zna~aju }e dobiti slede}e aktivnosti: treba, slede}e zajednice seoskih naseqa ima}e uslove za razvoj ste van koridora autoputa; Morave; 1) boqe kori{}ewe postoje}ih prera|iva~kih kapaciteta i privrednih i neprivrednih delatnosti, komunalno opremawe i (5) od Gariwa do Dupqana – prese}i }e postoje}u prugu i re- ukqu~ivawe {ireg prostora u wihovu sirovinsku osnovu; (g) motel „Vladi~in Han" (km 902+700) – na mestu „Grama- ure|ewe i racionalizaciju mre`e objekata javnih slu`bi: Grda- |a" kod petqe na prostoru industrijske zone. Sadr`aji mogu biti ku i zapadno od postoje}e pruge na podru~ju naseqa Xep i Momin 2) poboq{awe organizacije otkupa poqoprivrednih proiz- nica–Brejanovce–^ifluk Razgojnski–Razgojna; ^ekmin–Pe~ewev- organizovani smaknuto sa obe strane autoputa (obostrano) i u Kamen pru`a}e se kroz tri tunela na levoj obali reke; voda, i ce–Navalin–Bogojevce; Velika Biqanica–Dowa Slatina–Gorwa kombinaciji sa odmori{tem, sa specifi~nom ponudom lovnog tu- (6) od Manajle do Kalimanca – prese}i }e put M-1, reku, po- 3) plasman proizvoda u okviru predvi|enih uslu`nih, servi- Slatina; Jela{nica–Grajevce; Kumarevo–Mala Biqanica–Manoj- snih i turisti~kih sadr`aja. rizma i mogu}no{}u dvonamenskog kori{}ewa za tranzitne i go- stoje}u prugu i pre}i na desnu stranu Ju`ne Morave i isto~no od lovce–Bratmilovce–Bobi{te–Mr{tane; Krajince–Dowe Krajin- ste van koridora autoputa; postoje}e pruge na delu od naseqa Ka}imirci do Vladi~inog Ha- U odnosu na postoje}u praksu da je ve}ina gazdinstava na ce–Zlo}udovo–Nomanica; Badince–@i`avica–Dowi Buni- na pru`a}e se kroz dva nova tunela, posle kojih }e prese}i posto- (d) motel „Vrawe" (km 922+200) – sa vi{enamenskom funk- podru~ju Prostornog plana orijentisana na zadovoqewe sopstve- brod–Gorwi Bunibrod–Gorwi Guberevac–Dowi Guberevac; Mala cijom za tranzitne, bawske i gradske goste; je}i put M-1 i reku, i nih potreba, strate{ko opredeqewe ka vi{im nivoima prerade i Grabovnica–Velika Grabovnica–Zagu`ane; Bo}evica–Boji{i- (7) od Vladi~inog Hana do Grama|e – pru`a}e se vijaduktom finalizacije poqoprivredne proizvodwe nala`e da se poqopri- (|) motel „Bujanovac" (km 935+500) – u gradskom (op{tin- na–Dedina Bara–Oraovica–Selo Grdelica–Varo{ Grdelica; Pre- skom) centru Bujanovac pored reke Moravice, sa dvonamenskom sa novim stajali{tem „Vladi~in Han" iznad postoje}e stanice vreda ovog podru~ja usmerava kao sirovinska baza za prehrambenu dejane selo–Predejane varo{–Kora}evac–Bri~evqe; Kopitar- funkcijom za tranzitne goste i gradske potrebe, i „Vladi~in Han" do tunela na podru~ju sela Repinci, posle koga industriju. U tome }e zna~ajnu ulogu imati boqe organizovawe ot- ce–Xep–Gariwe; Vladi~in Han–Kalimance–Kr`ince–Lepeni- kupne mre`e, sa naglaskom na ~vr{}oj povezanosti izme|u poqo- (e) motel „Pre{evo" (km 959+000) – u blizini petqe „Pre- }e nastaviti zapadno od postoje}e pruge do industrijske zone u ca–Prekodolce–Repince–Suva Morava; Bujkovac–Vrawska Ba- {evo", sa mogu}no{}u dvonamenskog kori{}ewa za tranzitne i Suvoj Moravi; privrednih gazdinstava, preduze}a koja se bave otkupom, preduze}a wa–Kumarevo; Dowe Trebe{iwe–Gorwe Trebe{iwe; Aleksandro- za preradu i trgovinskih preduze}a. goste van koridora autoputa. 6) u nasequ Suva Morava – pru`a}e se du` postoje}e pruge, vac–Kupinince–Rataje–Crni Lug; Dowi Neradovac–Gorwi Nera- Drugi pravac u podsticawu tr`i{nih uslova privre|ivawa Kao dopunski sadr`aj svih motela predvi|eni su auto-kampovi. a izme|u naseqa Lepenica i Stubal predvi|ena je lokacija nove dovac; Davidovac–Ristovac–Dowi Vrtogo{; itd. stanice „Lepenica", koja }e biti denivelisano povezana sa pla- je osnivawe malih fabrika u seoskim doma}instvima, od strane Staciona`e za sve funkcionalne i prate}e sadr`aje auto- Za naseqa koja se delom nalaze u {irem za{titom pojasu niranom slobodnom zonom u Suvoj Moravi i Priboju Vrawskom; ve}ih preduze}a prehrambene industrije, koje }e ujedno biti i ga- planiranog autoputa i pruge za velike brzine posebnim projekti- puta date su orijentaciono i bi}e bli`e definisane razradom rant kvaliteta proizvoda, a plasman obezbediti u okviru predvi- ma utvrdi}e se negativni uticaji i sprovesti mere za{tite utvr- planskih re{ewa na nivou regulacionog plana. 7) od Priboja Vrawskog do Vrawske Bawe – pru`a}e se za- |enih prate}ih turisti~kih, uslu`nih i drugih sadr`aja. Za rea- |ene u delu 6. ovog poglavqa (Referalna karta ááá). padno od postoje}e pruge, prese}i reku, postoje}i put M-1, autoput lizovawe ovih aktivnosti neophodne su mere agrarne politike, 1.2. Polo`aj koridora pruge za velike brzine E-85 E-75 i postoje}u prugu do postoje}e stanice „Vrawe", koja }e se re- pre svega u pogledu pariteta poqoprivrednih proizvoda, uporedo U zoni uticaja Infrastrukturnog koridora, u funkciji konstruisati u stanicu za teretni saobra}aj i dograditi novom sa merama kojima se uti~e na racionalnije kori{}ewe ukupnog tranzitnog turizma (zadr`avawe sa najmawe jednim no}ewem) i Koridor pruge za velike brzine ukupne du`ine 148,0 km i stanicom za putni~ki saobra}aj; poqoprivrednog potencijala podru~ja Ju`ne Srbije. tranzitne rekreacije (zadr`avawe bez no}ewa, po pravilu od 0,5 {irine 250 m obuhvata trasu pruge {irine oko 35 m sa obostra- nim (neposrednim i {irim) za{titnim pojasom ukupne {irine 8) od Doweg Neradovca do Ristovca – posle stanice „Vra- do 6 ~asova), u skladu sa Prostornim planom Republike Srbije 2. Mere za{tite od voda, kori{}ewa voda i za{tite voda predvi|eni su turisti~ki i rekreativni sadr`aji slede}ih grad- od 215 m. we" pru`a}e se isto~no od postoje}e pruge i obi}i naseqa Ribni- ca, Dowi Neradovac i Gorwi i Dowi Pavlovac do postoje}e sta- U ciqu zadovoqavawa vodoprivrednih interesa na podru~ju skih turisti~kih centara, bawa, mesta i predela: Polo`aj koridora pruge za velike brzine dat je orijentaci- 1) u kategoriji gradskih turisti~kih centara – Ni{ (centar á ono, dok }e kona~ni polo`aj koridora biti definisan po veri- nice „Ristovac", koja }e postati slu`beno mesto; Prostornog plana preduzima}e se slede}e mere: 1) prioritet u kori{}ewu voda ima planska racionalizaci- 1 stepena), Vrawe (centar áá stepena) i Leskovac (centar ááá stepe- fikaciji generalnog projekta. Dato re{ewe u ovom planu defi- 9) postoje}a stanica „Bujanovac" rekonstruisa}e se u me|u- ja potro{we; na) u funkciji poslovnog turizma i tranzitnog turizma motivisa- nisano je u odnosu na postoje}u jednokolose~nu prugu, koju na naj- stanicu na dvokolose~noj pruzi, i 2) ispu{tena voda korisnika u recipijent kvalitetom }e od- nog kulturnom ba{tinom, trgovinom, ugostiteqstvom, administra- ve}em delu pravca prati, uz mawa odstupawa radi neophodnog is- 10) od Bujanovca do granice Republike Makedonije – Pro- govarati va`e}im propisima; tivnim funkcijama i dr.; pravqawa radijusa krivina za potrebe velikih brzina, izuzev na stornim planom se, polaze}i od stepena gotovosti odgovaraju}e teh- 3) prioritet u raspodeli voda ima}e: garantovani minimumi, 2) u kategoriji bawa – Vrawska Bawa (á 2 stepena) i Bujanova~- deonici Grdeli~ke klisure i od Bujanovca do granice Republike ni~ke dokumentacije (na nivou generalnog projekta), predla`u va- snabdevawe stanovni{tva vodom za pi}e, navodwavawe, plovni put, ka bawa (áá stepena) u funkciji zdravstvenog turizma i rekreacije; Makedonije (varijantno re{ewe) na kojima se zna~ajnije udaqava rijantna re{ewa polo`aja koridora pruge za velike brzine, i to: energetika, rekreacija, snabdevawe industrije vodom, ribwaci; 3) u kategoriji turisti~kih mesta – Doqevac, Grdelica, od postoje}e pruge, i to: (1) varijanta á – koridor }e se pru`ati du` postoje}e pruge 4) zalihe podzemnih voda, koje su obnovqive, koristi}e se za Vladi~in Han, Bujanovac i Pre{evo, u funkciji tranzitnog turizma 1) izme|u stanica „Me|urevo" i „Ni{" zadr`a}e se postoje- i prolaziti kroz naseqa, sa postoje}om stanicom „Pre{evo", ko- snabdevawe stanovni{tva vodom za pi}e i navodwavawe, pri ~emu motivisanog eko-ba{tinom, ugostiteqstvom i nekim servisima, i }a jednokolose~na pruga za teretni saobra}aj du` koje }e se pru- ja }e postati glavna stanica za me|unarodi i doma}i saobra}aj, i vodosnabdevawe ima prioritet; 4) u kategoriji predela – Grdeli~ka klisura. Strana 22 – Broj 77 SLU@BENI GLASNIK RS 17. novembar 2002.

Maksimalno optere}ewe autoputa tranzitnim turisti- Prema na~inu obezbe|ewa zemqi{ta za planiranu namenu, ma koji }e pose}ivati gradske turisti~ke centre, bawe i mesta sa Prostornim planom rezervi{e se prostor za potrebe potpune i turisti~kom funkcijom u {irem za{titnom pojasu autoputa, dugo- delimi~ne eksproprijacije za izgradwu trasa i objekata magi- ro~no se procewuje na oko 30% ukupnog protoka na autoputu u let- stralnih infrastrukturnih sistema povr{ine 20,0 km² (odnosno woj sezoni, odnosno oko 15% u zimskoj sezoni. 4,5% povr{ine planskog podru~ja), bez prostora za wihove za- Stanovni{tvu u naseqima koja }e biti ugro`ena neophod- {titne pojase u kojima se ne mewa re`im vlasni{tva nad zemqi- nim raseqavawem, obezbedi}e se uslovi za minimizirawe nega- {tem, povr{ine 223,6 km² (odnosno 18,63% povr{ine planskog tivnih posledica izgradwe infrastrukturnih sistema, kao i kom- podru~ja). penzacije na neki od slede}ih na~ina: zamenom zemqi{ta, objeka- ta i/ili naknadom tr`i{ne vrednosti nepokretnosti u nov~anom 5. Pravila za usagla{avawe infrastrukturnih sistema iznosu. Regulacionim planovima naseqa ispita}e se mogu}nost da u koridoru se uslovi za preseqewe i minimizirawe negativnih posledica obezbede u okviru mati~nih naseqa. Osnovna pravila za me|usobno uskla|ivawe polo`aja plani- Kako je ovim planom obuhva}en relativno uzak pojas koji za- ranih koridora magistralnih infrastrukturnih sistema u In- hvata samo kontaktne katastarske op{tine uz linijske sisteme, on frastrukturnom koridoru proizilaze iz wihovog odnosa u prosto- ne predstavqa zaokru`en privredni prostor, niti celinu u smi- ru (ukr{tawe ili paralelni polo`aj), kao i iz va`e}ih zakona, slu organizacije javnih slu`bi. Zbog toga }e se regionalnim pro- tehni~kih propisa i uslova za{tite `ivotne sredine, i utvr|uju stornim planovima i programima bli`e definisati razme{taj se ovim prostornim planom za: proizvodnih aktivnosti i funkcionisawe javnih slu`bi u ciqu 1) Vodoprivrednu infrastrukturu: prevazila`ewa razlika u razvijenosti pojedinih podru~ja. (1) sva ukr{tawa planiranih infrastrukturnih sistema Realno je o~ekivati da }e rastom biti zahva}en prostor oko (autoput, pruga, gasovod, opti~ki kabl) sa povr{inskim vodotoci- postoje}ih urbanih podru~ja. Novi rast }e pratiti promenu zna~a- ma (prirodnim i ve{ta~kim) izvodi}e se uz po{tovawe uslova da ja i funkcija pojedinih saobra}ajnih pravaca, tako da se mo`e se ne remeti osnovna namena i funkcija vodotoka i da se osigura o~ekivati koncentracija stanovni{tva i aktivnosti du` jakih normalan proticaj vodotoka u svim uslovima (u toku izvo|ewa, saobra}ajnih osovina i oko glavnih pristupnih ta~aka saobra}aj- trajno); nom sistemu, kao {to su `elezni~ke stanice i pristupne saobra- (2) po pravilu, polo`aj trase infrastrukturnog sistema bi- }ajnice na autoput. O~ekivana pro{irewa gra|evinskih podru~ja }e van zone neposredne i u`e za{tite podzemnih i povr{inskih i pravci {irewa naseqa nazna~eni su na referalnoj karti áá. izvori{ta vodosnabdevawa, a kada to nije mogu}e, za{tita izvori- {ta obezbedi}e se posebnim projektom za{tite i kontinualne 4. Potrebne povr{ine za koridore infrastrukturnih sistema kontrole kvaliteta voda; (Referalna karta ááá) (3) propusti i mostovi dimenzionisa}e se na stogodi{we Utvr|ivawe potrebne povr{ine za planirane magistralne vode, a da se pri tome ne ugrozi bezbednost funkcionisawa in- infrastrukturne sisteme u Infrastrukturnom koridoru izvr{e- frastrukturnog sistema; dok }e se na mestima ukr{tawa obezbe- no je primenom slede}ih kriterijuma za {irinu za{titnih poja- diti za{tita obala i korita (obaloutvrda uzvodno i nizvodno sa tih sistema: prema hidrauli~kom prora~unu) od erozije, uz odvodwavawe u zoni 1) zadovoqewe prostornih uslova za sme{tawe planiranog mostova; infrastrukturnog sistema; (4) polo`aj trase povr{inskog ili podzemnog linijskog in- 2) utvr|ivawe bezbedonosnog rastojawa od infrastruktur- frastrukturnog sistema, po pravilu, je van vodnog zemqi{ta, a na nog sistema, radi za{tite od negativnih uticaja na `ivotnu sre- mestima ukr{tawa sa vodotokom, kada je god mogu}e, pod uglom od dinu, u prvom redu od buke i aerozaga|ewa, i pribli`no 90o; pod uslovom da se podzemni infrastrukturni si- 3) obezbe|ewe za{tite osnovnih funkcija u eksploataciji stemi na mestu ukr{tawa sa vodotokom obezbe|uju putem objekata infrastrukturnog sistema od negativnih uticaja iz okru`ewa, u (mosta) za ve}e vodotoke, ili za{titnim cevima ispod dna korita prvom redu od neplanske izgradwe, nekontrolisanog odlagawa ot- pada i drugih aktivnosti. mawih vodotoka, na minimalnoj dubini od 0,8 do 1,5 m; (5) preporu~uje se tipizirawe izgleda propusta tako da di- Prostornim planom rezervi{e se prostor za koridore pla- menzionisawe otvora zadovoqi hidrauli~ke elemente za pojedine niranih magistralnih infrastrukturnih sistema u Infrastruk- vodotoke i kanale; turnom koridoru ukupne povr{ine 243,6 km² (odnosno oko 23,13% (6) za ukr{tawe puteva i pruge sa rekom Ju`nom Moravom povr{ine planskog podru~ja) i {irine od 700 m za autoput, 250 m primewuju se uslovi za polo`aj osovine i niveletu ukr{tawa, koji za prugu za velike brzine, 200 m za gasovod i 4 m za opti~ki kabl, proisti~u iz opredeqewa projekta plovnog kanala iz 1973. godine; kao i 300 m za potencijalni koridor plovnog puta, i to za: (7) obezbedi}e se kontrolisano prikupqawe i evakuacija 1) trajno zauzimawe zemqi{ta za potrebe izgradwe i atmosferskih voda du` trupa autoputa i pruge i wihovo odvo|ewe funkcionisawa magistralnih infrastrukturnih sistema i obje- u postoje}e retencione prostore po principu br`e evakuacije kata u Infrastrukturnom koridoru pojas prose~ne {irine od: (rigole, propusti i dr.); (1) 70 m za autoput, uz dodatne povr{ine za motel oko 5 ha, (8) na mestima ukr{tawa autoputa i pruge sa postoje}im tra- za odmori{te oko 3 ha, za petqu oko 5 ha i dr.; sama vodovoda i kanalizacije predvide}e se propusti sa za{tit- (2) 35 m za `elezni~ku prugu za velike brzine, uz dodatne nim cevima, i povr{ine za stanice i druge sadr`aje, i (9) sve radwe na usagla{avawu saobra}ajnih sistema sa vo- (3) 5 m za gasovod; doprivrednim infrastrukturom obavqa}e se uz saglasnost i kon- 2) za{titne pojase magistralnih infrastrukturnih siste- trolu nadle`nih organa za poslove vodoprivrede; ma u Infrastrukturnom koridoru: 2) Elektroenergetsku infrastrukturu: (1) neposredni pojas za{tite – prostor {irine 150 za au- m (1) ukr{tawe elektroenergetskih vodova do 20 sa autopu- toput, 100 za prugu za velike brzine, 60 za gasovod i 4 za op- kV m m m tem i prugom kablira}e se polagawem u za{titnu cev, sa minimal- ti~ki kabl, i nom dubinom polagawa 1 ispod dna odvodnog kanala (drena`e), (2) {iri pojas za{tite – prostor {irine 480 za autoput, m m pod uglom od 90o i udaqenosti elektri~nog stuba od ograde (auto- 115 m za prugu za velike brzine i 135 m za gasovod. puta, pruge) najmawe 25 m; [irina za{titnih pojasa magistralnih infrastrukturnih (2) ostali elektroenergetski vodovi za 35 kV, 110 kV, 220 kV sistema ovim prostornim planom data je okvirno i bi}e kona~no i 400 kV mogu se ukr{tati vazdu{no sa autoputem i prugom po mo- utvr|ena razradom planskih re{ewa na nivou regulacionog plana. gu}stvu pod uglom od 90o, odnosno minimum od 45o; pri ~emu je naj- Bilans potrebnih povr{ina za planirane magistralne in- mawa visina od gorwe ivice {ine i nivelete kolovoza do najni- frastrukturne sisteme u Infrastrukturnom koridoru daje se u `eg provodnika 12 m, a od vodnog ogledala 15 m, i minimalna slede}oj tabeli: udaqenost elektri~nog stuba od ograde (autoputa, pruge) 25 m, i (3) ukr{tawe gasovoda i opti~kog kabla sa elektroenerget- Tabela 3. ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– skim vodovima po pravilu }e biti vazdu{no, sa minimalnom uda- Povr{ina u ² Infrastrukturni ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––km qeno{}u elektri~nog stuba od vodova od 25 m, i sistem trasa prate}i {iri ukupno 3) Ostale infrastrukturne sisteme: objekti pojas za{tite koridor (1) magistralni gasovod, po pravilu, }e se ukr{tati sa svim ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Autoput 10,0 1 14 112 ostalim infrastrukturnim sistemima bu{ewem ispod tih siste- Pruga 5,0 2 16 40 ma i postavqawem u za{titnu cev, po mogu}stvu pod uglom od 90o, Gasovod 0,5 0,5 5 32 na minimalnoj dubini od 0,8 m od dubine drena`nog kanala i 1 m Plovni put –– – 58 od vodovodnih, telekomunikacionih i drugih cevi, i Opti~ki kabl 1,0 – 0,5 1,6 (2) opti~ki kabl, po pravilu, }e se ukr{tati bu{ewem ispod ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– UKUPNO: 16,5 3,5 35,5 243,6 postoje}ih infrastrukturnih sistema, a preko ve}ih vodotoka i ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– na konstrukcijama mosta ve{awem. Strana 14 – Broj 77 SLU@BENI GLASNIK RS 17. novembar 2002. 17. novembar 2002. SLU@BENI GLASNIK RS Broj 77 – Strana 23

4) u peti nivo zaga|enosti svrstavaju se podru~ja ve}eg turi- U vezi sa razvojem sela, utvr|uju se slede}i ciqevi: 6. Re`imi kori{}ewa i pravila za ure|ivawe za{titnih pojasa 3) Za{titu nepokretnih kulturnih dobara: sti~kog optere}ewa, prigradske zone sa postoje}om nekontrolisa- 1) stimulisawe ostvarivawa sistema zajednice sela razli- infrastrukturnih sistema i prostora posebne namene (1) za utvr|ena, kategorisana i evidentirana nepokretna nom vikend izgradwom i koridori lokalnih puteva i `elezni~- ~itim merama i programima, kako bi se poboq{ali uslovi soci- (Referalna karta ááá) kulturna dobra koja u`ivaju prethodnu za{titu i nalaze se u za- kih pruga; jalnog `ivota u seoskim podru~jima; Ustanovqava se slede}i re`im kori{}ewa prostora u za- {titnim pojasima planiranih magistralnih infrastrukturnih 5) u {esti nivo zaga|enosti svrstavaju se seoska naseqa i 2) razvijawe mawih prera|iva~kih kapaciteta i preduzetni- {titnim pojasima magistralnih infrastrukturnih sistema u In- sistema nadle`ni organ utvrdi}e granice za{ti}ene okoline ne- podru~ja degradirana prirodnim putem (erodirane povr{ine, za- {tva na selu; frastrukturnom koridoru, i to u: pokretnih kulturnih dobara i mere za{tite, koje }e se ugra|ivati slawena zemqi{ta, klizi{ta, plavni tereni, podru~ja jakih mra- 3) ure|ivawe i sadr`ajno opremawe centara sela (servisi, u tehni~ku dokumentaciju i razradu planskih re{ewa na nivou re- zeva, zone oko istorijskih/kulturnih spomenika gde je mawa an- javne slu`be) i, posebno, centara zajednice sela, i 1) neposrednom pojasu za{tite – uspostavqa se re`im stro- gulacionog plana; tropopresija, akvatorije ve{ta~kih akumulacija itd.); 4) re{avawe komunalnih problema u selima (vodosnabdeva- go kontrolisanog kori{}ewa prostora, kojim se: (2) do utvr|ivawa mera tehni~ke za{tite u za{ti}enoj oko- 6) u sedmi nivo svrstavaju se podru~ja mawe intenzivne {um- we, odvo|ewe voda, ure|ewe saobra}ajnica). (1) u na~elu se ne dozvoqava izgradwa novih i rekonstruk- lini utvr|enih, kategorisanih i evidentiranih kulturnih dobara ske eksploatacije i livadskog i pa{wa~kog sto~arstva, mo~varna cija postoje}ih objekata, izuzev onih koje su u funkciji autoputa, koja u`ivaju prethodnu za{titu, ne mogu se obavqati aktivnosti zemqi{ta, lovna podru~ja, delovi nacionalnih parkovi van rezer- 2.4. Uticaj Infrastrukturnog koridora na privredni razvoj pruge velike brzine i razvodnog gasovoda (trase, objekti i dr.), a vata, parkovi prirode i park {ume, i okru`ewa na izgradwi i ure|ewu prostora bez prethodno utvr|enih uslova i prostor van naseqa se mo`e koristiti kao {umsko i poqopri- saglasnosti nadle`ne slu`be za{tite spomenika kulture, i 7) u osmu kategoriju svrstavaju se strogi prirodni rezerva- Prioritetni programi i projekti dugoro~nog privrednog vredno zemqi{te, i ti, spomenici prirode, podru~ja za{ti}ena me|unarodnim konven- razvoja ostvari}e se u oblasti: (2) u na~elu se ne dozvoqava izgradwa novih i rekonstruk- (3) pre izvo|ewa radova na planiranim magistralnim in- cijama, nepristupa~ni kawoni i strmi odseci, kao i za{ti}eni i frastrukturnim sistemima, kao i ostalih radova na izgradwi i 1) agroindustrijskog sektora – programi i projekti primar- cija postoje}ih objekata i podizawe trajnih zasada u neposrednom predvi|eni za za{titu prostori strogih prirodnih rezervata na ure|ewu prostora, obaveza investitora je da obezbedi uslove za ne proizvodwe (farme, uzgajali{ta i sl.) u oblasti sto~arstva (uz- pojasu za{tite magistralnog opti~kog kabla; podru~ju Ju`ne Srbije, i to: dolina P~iwe, Radan, Kukavica, Vla- sprovo|ewe stru~ne opservacije terena od strane nadle`ne slu- goj junadi, ov~arstvo, kozarstvo i peradarstvo, te u mawem obimu sina, Grdeli~ka klusura, vla`na stani{ta kod Pre{eva, Jerma, 2) {irem pojasu za{tite – uspostavqa se re`im kontrolisa- `be za{tite spomenika kulture; sviwarstvo), vo}arstva, p~elarstva i vinogradarstva (u mawoj me- Suva Planina i dr., koji su utvr|eni Prostornim planom Repu- nog kori{}ewa prostora, kojim se dozvoqava razvoj postoje}ih i ri), povrtarstva i sakupqawa i prerade {umskih plodova i lekovi- 4) Za{titu i unapre|ewe pejza`a: blike Srbije. novih aktivnosti koje nisu u koliziji sa funkcionalnim i teh- tog biqa. Najve}i zna~aj }e imati proizvodwa finalnih proizvoda ni~kim zahtevima planiranih magistralnih infrastrukturnih (1) obezbe|ewe biolo{kog, odnosno eko-funkcionalnog tzv. zdravstveno bezbedne hrane, po visokim evropskim standardi- 2.3. Usmeravawe demografskih procesa, naseqavawe stanovni{tva sistema. uklapawa planiranih infrastrukturnih sistema i objekata u pej- ma. Sa prostorno-ekolo{kog stanovi{ta, za ostvarivawe navedenog i mre`a naseqa Re`im kori{}ewa prostora iz prethodnog stava bli`e }e za` putem: najzna~ajnija su ulagawa u: melioraciju pa{waka i livada; formi- se utvrditi razradom planskih re{ewa na nivou regulacionog (a) pejza`nog oblikovawa i uklapawa objekata za{tite od Po sadr`aju i strukturi, problematika stanovni{tva i na- rawe novih livadskih kompleksa; formirawe dugogodi{wih zasada plana. erozije, nasipa i useka, prelaza i propusta (sa remizama); seqa u su{tini je predmet regionalnih prostornih planova, od- vo}a; o~uvawe ekolo{ke posebnosti podru~ja; kontrolu kori{}ewa (b) higijensko-sanitarnog razdvajawa objekata i podizawa nosno Regionalnog prostornog plana Ju`ne Srbije ili odvojenih prirodnih resursa, a u prvom redu sakupqawa gqiva i lekovitog bi- Utvr|uju se slede}a pravila za ure|ivawe za{titnih pojasa za{titnih barijera od buke, gasova, vizuelne za{tite i drugo, i planova ni{avskog, ju`no-moravskog i p~iwskog okruga; dok se u qa; o~uvawe biolo{ke raznovrsnosti okru`ewa; magistralnih infrastrukturnih sistema i zona za{tite prostora (v) pove}awa za{tite korisnika saobra}ajnih sistema i ko- ovom prostornom planu nazna~uje kao orijentacija-polazi{te, a posebne namene na podru~ju Infrastrukturnog koridora, i to za: 2) industrije i proizvodnog zanatstva – mawi programi i risnika prostora u za{titnim pojasima podizawem za{titnog ze- ne kao plansko re{ewe. projekti koji su komplementarni postoje}oj industriji Ju`ne Sr- 1) Za{titu naseqa od negativnih uticaja planiranih magi- lenila (du` trase autoputa i `elezni~ke pruge, na odmori{tima, Osnovni ciq u planskom i postplanskom periodu je razvoj bije, u slede}im granama: prerada metala; elektroindustrija; pre- stralnih infrastrukturnih sistema: uz benzinske stanice i motele, baza za odr`avawe autoputa i dr.), mre`e naseqa i diferencijacija funkcija centara u mre`i, kako u rada plasti~nih masa; prerada drveta; servisirawe i obrada pro- uz uva`avawe tehni~ko-tehnolo{kih zahteva infrastrukturnih prostoru koji obuhvata Prostorni plan, tako i u {irem okru`ewu. (1) u slu~aju kada je trasa autoputa u gra|evinskom podru~ju sistema za pregledno{}u (petqi, mostova, denivelisanih ukr{ta- izvoda tekstilne industrije i industrije ko`e i obu}e; grafi~ka naseqa: industrija; farmaceutska industrija, kozmetika i proizvodwa wa i sl.) i za{titom od akcidenata (ograni~ewa za podizawe ze- Problemi koji }e se re{avati pri ostvarivawu ovog ciqa su: (a) preduzima}e se mere za{tite od buke, vibracija i zaga|e- sredstava za higijenu. Najpovoqnije lokaciono-razvojne potenci- lenila i za{titnih pojasa gasovoda i elektroenergetskih vodo- 1) usitwena mre`a sa velikim brojem malih seoskih naseqa nosti vazduha svih postoje}ih i planiranih stambenih objekata jale za razvoj industrije ima dolina Ju`ne Morave, makroregio- va), i (ispod 100 stanovnika), ~iji je udeo u nekim op{tinama iznad koji se nalaze u {irem za{titnom pojasu, odnosno na udaqenosti nalni centar Ni{ i regionalni centri Leskovac i Vrawe; (2) obezbe|ewe estetskog i likovnog do`ivqaja korisnika 50% ukupnog broja naseqa (Vlasotince, Vladi~in Han), zbog toga mawoj od 300 od trase autoputa, i m koridora, primenom principa podizawa za{titnih barijera i {to (izuzev dolinskih sela neposredno uz koridor) u zale|u kori- 3) razvoja turizma – izgradwa i ure|ewe turisti~ko-saobra- (b) svi stambeni objekti koji se nalaze u neposrednom za- otvarawa vizure kod oblikovawa terena za trase, objekte i prate- dora dominiraju (po morfolo{kom tipu) razbijena sela; }ajnih kompleksa, punktova i objekata za: {titnom pojasu, a na udaqenosti mawoj od 50 od ograde autopu- 2) nizak stepen koncentracije stanovni{tva i delatnosti u m }e sadr`aje autoputa i pruge za velike brzine; (1) tranzitni turizam i rekreaciju uz autoput (primarni i ta, izme{ta}e se na druge lokacije u gra|evinskom podru~ju istog ve}ini op{tina, izuzev grada Ni{a i op{tina Leskovac i Vrawe; sekundarni receptivno-informativni punktovi, etno-punktovi i (mati~nog) naseqa, ukoliko se tehni~kim re{ewima ne mo`e 5) Za{titu poqoprivrednog i {umskog zemqi{ta od neraci- 3) nedovoqno diversifikovana struktura aktivnog stanov- odmori{ta); obezbediti adekvatna za{tita od negativnih uticaja autoputa (od onalnog kori{}ewa za potrebe izgradwe planiranih magistral- ni{tva, izuzev u gradu Ni{u i op{tinama Leskovac i Vrawe, do- (2) tranzitni turizam i rekreaciju u zoni uticaja Infra- buke i aerozaga|ewa); nih infrastrukturnih sistema putem: nekle i u centrima op{tina Vlasotince i Bujanovac; strukturnog koridora (gradski turisti~ki centri, bawe, turi- (1) polagawa trasa autoputa i pruge {to ni`e, odnosno u 4) neujedna~ena hijerarhijska struktura mre`e naseqa na (2) u slu~aju kada je trasa pruge za velike brzine u gra|evin- sti~ka mesta i turisti~ki predeli), i plitkim usecima i niskim nasipima, posebno na mestima izgrad- podru~ju Prostornog plana i u okru`ewu, koja je sredwe razvije- skom podru~ju naseqa: (3) drugi vidovi turizma u okru`ewu, preko petqi/~vori{ta we petqi; na u severnom i sredwem delu koridora, a nerazvijena u ju`nom od primarnog i sekundarnog zna~aja, za povezivawe Infrastruk- (a) preduzima}e se mere za{tite od buke i vibracija svih delu, kao posledica veli~inske i funkcionalne strukture skupa turnog koridora sa popre~nim magistralnim i regionalnim toko- postoje}ih i planiranih stambenih objekata u {irem za{titnom (2) davawa prednosti kod ukr{tawa autoputa i pruge re{e- naseqa. vima, i to: pravcem M-25 (Ni{–Prokupqe–Beloqin–Razboj- pojasu, odnosno na udaqenosti od 100 m od posledweg koloseka, i wima prelaska pruge iznad autoputa, za koje je potrebna dvostruko mawa visina objekta, i U zavisnosti od sadr`aja strukture i veli~ine gravitacio- na–Brus–Nacionalni park „Kopaonik”) sa severnom turisti~kom (b) svi stambeni objekti koji se nalaze u neposrednom za- ne zone, u koridoru se jasno izdvajaju ~etiri nivoa centara: subregijom i formiranim turisti~kim centrom Kopaonik i prav- {titnom pojasu, odnosno na udaqenosti od 25 m od ograde pruge, (3) definisawa denivelisanih ukr{tawa pruge i autoputa 1) makroregionalni centar – Ni{; cem od Leskovca preko regionalne veze R-123 sa budu}om ju`nom izme{ta}e se na druge lokacije u gra|evinskom podru~ju istog sa postoje}im putevima na na~in da niveleta autoputa i pruge bu- 2) regionalni centri – Leskovac i Vrawe; turisti~kom subregijom Kopaonika (sa Prolom Bawom, Rudarima, (mati~nog) naseqa, ukoliko se tehni~kim re{ewima ne mo`e de {to ni`a za nadvo`wake, odnosno {to vi{a za podvo`wake, i 3) gradski (op{tinski) centri – Vlasotince i Bujanovac, i Kur{umlijom i Kur{umlijskom Bawom); pravcem M-9 (Lesko- obezbediti adekvatna za{tita od negativnih uticaja pruge (od bu- 6) Za{titu od akcidenata i elementarnih nepogoda i obez- 4) mawi centri op{tina, gradska naseqa u formirawu – vac–Vlasotince–Svo|e–Jabukovik–Crna Trava) i pravcem M-13 ke i aerozaga|ewa); be|ewe potreba odbrane: Mero{ina, Doqevac, Gaxin Han, Vladi~in Han i Pre{evo. (Vladi~in Han–Surdulica–Vlasina Okruglica) sa sredwom turi- (3) nije po`eqan polo`aj koridora razvodnog gasovoda od sti~kom subregijom Vlasina (Vlasinsko jezero, ^emernik i Var- (1) mere i postupci za mogu}e akcidente definisa}e se po- Osim u makroregionalnom i dva regionalna centra, nivo 50 bara u gra|evinskom podru~ju naseqa, a kada to nije mogu}e iz- denik); pravcem od Vrawa i Vrawske Bawe prema turisti~kim su- sebnim programom nadle`ne organizacije ili javnog preduze}a za koncentracije stanovni{tva je nizak (10–20%) i nedovoqno je iz- be}i obezbedi}e se minimalna udaqenost gasovoda od najbli`ih upravqawe magistralnim infrastrukturnim sistemom na na~in bregijama Kraji{ta (subregije Vrawska Bawa–Besna Kobila i Be- stambenih objekata od 30 , kao i neophodne mere za{tite od ak- ra`ena koncentracija nepoqoprivrednih delatnosti i razvije- sna Kobila–Dukat); kao i pravcem od Bujanovca i Bujanova~ke Ba- m predvi|en propisanom metodologijom za procenu opasnosti od he- cidenta u {irem za{titnom pojasu na udaqenosti od 200 , i nost funkcijske strukture u centrima. we preko regionalne veze R-125 i R-125.a prema Manastiru Sv. m mijskog udesa i od zaga|ivawa `ivotne sredine, merama pripreme Mre`a sekundarnih op{tinskih centara i centara zajedni- Prohor P~iwski. Prioritet u oblasti turizma ima}e: (a) izgrad- (4) kori{}ewe, izgradwa i ure|ewe prostora u koridorima i merama za otklawawe posledica udesa, i ce sela samo se nazire i tek je u prvom stadijumu formirawa. Kao wa, odnosno rehabilitacija glavnih turisti~kih kompleksa/punk- planiranih magistralnih infrastrukturnih sistema na gra|evin- (2) za objekte koji se mogu smatrati objektima od posebnog sekundarni centri u op{tinama ili centri zajednice sela na tova (Trupale, Leskovac, Vladi~in Han, Bujanovac, Doqevac, skom podru~ju naseqa odvija}e se prema pravilima, smernicama i zna~aja izradi}e se uz tehni~ku dokumentaciju poseban prilog me- podru~ju Prostornog plana, sa tendencijom formirawa su: Belo- Predejane i Pre{evo); i (b) razvoj turizma u gradskim centrima uslovima utvr|enim ovim prostornim planom do dono{ewa razra- ra za{tite od elementarnih nepogoda i uslova od interesa za od- tinac (u op{tini Doqevac); Toponica (u op{tini Gaxin Han); (Ni{, Leskovac i Vrawe) i bawama (Vrawska Bawa i Bujanova~ka de Prostornog plana na nivou regulacionog plana i/ili uskla|i- branu. Dowa Lako{nica, Pe~ewevce, Mala i Velika Grabovnica, Grde- Bawa); vawa va`e}ih urbanisti~kih planova sa ovim prostornim planom; Uslovi i smernice za obezbe|ewe potreba odbrane dati su u lica i Predejane (u op{tini Leskovac); Vrawska Bawa (u op{ti- 4) komunalnom opremawu i ure|ewu – rehabilitacija, odno- 2) Za{titu flore i faune: posebnom delu Dokumentacione osnove Prostornog plana. ni Vrawe); Oslare i Biqa~a (u op{tini Bujanovac); @ujince i sno izgradwa celokupne komunalne infrastrukture (elektroener- Trnava (u op{tini Pre{evo). getska mre`a, vodovod, kanalizacija, PTT, uli~na/putna mre`a i (1) u koridoru autoputa i pruge za velike brzine obezbedi}e Glava âáá. Ciqevi razvoja mre`e naseqa u narednom periodu su: parkinzi, javna rasveta, pijace, grobqa, javna ~isto}a itd.) u pod- se prolazi za divqa~, ~iji }e broj biti odre|en na osnovu analize 1) ubla`avawe procesa depopulacije (sa izuzetkom op{tina ru~jima (naseqima, centrima, delovima naseqa itd.) gde se reali- populacije, pravaca i gustine kretawa, i uz uva`avawe optimal- BILANS PLANIRANE NAMENE POVR[INA I KARTE Bujanovac i Pre{evo) i pove}awe stepena koncentracije stanov- zuju posebni programi naseqavawa, programi razvoja turizma i nog razmaka izme|u prolaza od oko 2 km, dok }e se dimenzionisa- PROSTORNOG PLANA ni{tva, posebno u op{tinama Mero{ina, Doqevac, Vlasotince, industrijskih kapaciteta; realizovawe, odnosno dovr{avawe po- we izvr{iti uz uva`avawe minimalne visine prolaza od 1 m za Vladi~in Han i Gaxin Han, i stoje}ih programa izgradwe vodovodne i kanalizacione mre`e; nisku divqa~, a za visoku divqa~ prelazi }e se ure|ivati kao nad- 1. Bilans planirane namene povr{ina zemni objekti, i 2) stimulisawe razvoja mawih op{tinskih, sekundarnih op- {irewe PTT mre`e; izgradwa i ure|ivawe centralizovanih (re- Shodno u~e{}u teritorija pojedinih op{tina, konverzija {tinskih i centara zajednice sela iz prethodnog stava, radi po- gionalnih i subregionalnih) deponija za odlagawa otpada; (2) u ciqu za{tite zdravqa `ivotiwa na prostoru za{tit- povr{ina kre}e se od 5,3 km² u op{tini Leskovac, 3,1 km² u op- stizawa ve}e koncentracije stanovni{tva. 5) eksploataciji mineralnih sirovina – programi istra`i- nih pojasa magistralnih infrastrukturnih sistema, kori{}ewe {tini Vladi~in Han, 2,0 km² u op{tinama Vrawe i Bujanovac, Ostvarivawem ovih ciqeva smawio bi se populacioni pri- vawa u okru`ewu za: ugaq (Jerma i Jankova Klisura); geotermalnu herbicida i drugih za{titnih hemijskih sredstava sve{}e se na 1–1,5 km² u op{tinama Ni{, Doqevac i Pre{evo, do 0,5 km² u op- tisak na Ni{, Leskovac i Vrawe, {to bi bio jedan od uslova za energiju (Vrawska Bawa, Bujanova~ka Bawa, Sijarinska Bawa, najmawu mogu}u meru, i onemogu}i}e se odvo|ewe atmosferskih {tini Mero{ina. razvoj kvalitetnije strukture funkcija u ovim centrima, poboq- Prolom Bawa i oblast Surdulice); nuklearne sirovine (Vrawska voda sa kolovoza i trupa pruge u zabarene depresije sa prirodnom Bilansi planirane osnovne namene povr{ina na podru~ju {awe urbanisti~ke situacije i re{avawe komunalnih problema. Bawa i druga okolina Vrawa, Slatinska Reka i Dowi Prisjan); vodom; Prostornog plana dati su u slede}oj tabeli: Strana 24 – Broj 77 SLU@BENI GLASNIK RS 17. novembar 2002.

Tabela 4. ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– OP[TINA Ukupna Godina Poqopriv. % [umske % Ostale % povr{ina u povr{ine povr{ine povr{ine koridoru (km²) (km²) (km²) (km²) ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– 122.5 1998. 87.2 71.2 21.9 17.9 13.4 10.9 VRAWE 2020. 85.2 69.6 21.9 17.9 15.4 12.6 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– bilansi 2020.–1998. –2.0 –1.6 0.0 0.0 2.0 1.6 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– 372.9 1998. 250.2 67.1 80.9 21.7 41.8 11.2 LESKOVAC 2020. 245.8 65.9 80.1 21.5 47.1 12.6 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– bilansi 2020.–1998. –4.5 –1.2 –0.8 –0.2 5.3 1.4 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– 148.3 1998. 105.5 71.1 31.4 21.2 11.4 7.7 BUJANOVAC 2020. 103.5 69.8 31.4 21.2 13.4 9.1 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– bilansi 2020.–1998. –2.0 –1.3 0.0 0.0 2.0 1.3 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– 92.6 1998. 73.8 79.7 3.8 4.1 15.0 16.2 NI[ 2020. 72.4 78.2 3.8 4.1 16.4 17.7 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– bilansi 2020.–1998. –1.4 –1.5 0.0 0.0 1.4 1.5 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– 20.6 1998. 17.7 85.9 0.3 1.3 2.6 12.7 MERO[INA 2020. 17.2 83.6 0.3 1.3 3.1 15.1 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– bilansi 2020.–1998. –0.5 –2.3 0.0 0.0 0.5 2.3 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– 143.0 1998. 74.1 51.9 53.3 37.3 15.5 10.8 VLADI^IN HAN 2020. 72.6 50.8 51.9 36.3 18.5 13.0 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– bilansi 2020.–1998. –1.6 –1.1 –1.5 –1.0 3.1 2.1 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– 91.8 1998. 66.2 72.1 13.6 14.8 12.0 13.1 DOQEVAC 2020. 64.8 70.6 13.6 14.8 13.4 14.6 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– bilansi 2020.–1998. –1.4 –1.5 0.0 0.0 1.4 1.5 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– 8.7 1998. 6.2 71.3 1.6 18.7 0.9 10.0 GAXIN HAN 2020. 6.2 71.3 1.6 18.7 0.9 10.0 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– bilansi 2020.–1998. 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– 170.8 1998. 118.3 69.2 42.6 24.9 10.0 5.8 PRE[EVO 2020. 117.3 68.6 42.6 24.9 11.0 6.4 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– bilansi 2020.–1998. –1.0 –0.6 0.0 0.0 1.0 0.6 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– 15.3 1998. 11.4 74.5 1.7 11.4 2.2 14.1 VLASOTINCE 2020. 11.4 74.5 1.7 11.4 2.2 14.1 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– bilansi 2020.–1998. 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– UKUPNO: 1186.5 1998. 810.7 68.3 251.2 21.2 124.7 10.5 2020. 796.4 67.1 248.9 21.0 141.3 11.9 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– bilansi 2020.–1998. –14.3 –1.2 –2.3 –0.2 16.6 1.4 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––

2. Karte Prostornog plana 4) ugra|ivawem i razradom Prostornim planom utvr|enih Prostorni plan podru~ja infrastrukturnog koridora ciqeva i koncepcija kroz planove i programe razvoja op{tina, Ni{–granica Republike Makedonije grafi~ki je prikazan na tri u`ih teritorijalnih celina, naseqa, javnih preduze}a, kao i kroz referalne karte u razmeri 1:50 000. Referalne karte Prostornog druge programe i projekte, i plana preko kojih se tuma~i ovaj plan su: 5) nastavkom istra`ivawa, izradom tehni~ke dokumentacije, monitoringom promena u prostoru i operacionalizacijom osnov- 1) Referalna karta á – „Polo`aj infrastrukturnih sistema nih koncepcija Prostornog plana. u Infrastrukturnom koridoru"; 2) Referalna karta áá – „Namena povr{ina”, i 1.1. Op{ti prioriteti Prostornog plana 3) Referalna karta ááá – „Uslovi, ograni~ewa i mere U sprovo|ewu planskih ciqeva i koncepcije, kao i u prime- za{tite prostora". ni definisanih kriterijuma, mera i instrumenata, normativa i Prostorni plan sadr`i i Tematsku kartu 1. „Plan putne standarda, prioritet ima: mre`e” u razmeri 1:100 000. 1) obezbe|ewe neophodnih uslova i smawewe na prihvatqivi ni- vo prostornih ograni~ewa za izgradwu, opremawe i funkcionisawe infrastrukturnih sistema u koridoru u skladu sa zakonskim propisi- Glava âááá. ma, op{tim razvojnim opredeqewima i postavkama Prostornog plana; 2) sanacija do sada nastalih {teta od postoje}ih infra- PRIMENA I SPROVO\EWE PROSTORNOG PLANA strukturnih sistema i budu}e rigorozno spre~avawe svih direkt- nih i indirektnih negativnih uticaja; 1. Op{te odredbe 3) socijalna, ekonomska i ekolo{ka za{tita stanovni{tva Ciqevi, planske koncepcije i re{ewa Prostornog plana u Infrastrukturnom koridoru, koje je ugro`eno izgradwom i sprovode se: funkcijom infrastrukturnih sistema; 1) primenom utvr|enih kriterijuma; 4) primena prostorno-planskih, urbanisti~kih i ekolo- 2) neposrednom primenom pojedina~nih politika, mera i {kih mera koje su utvr|ene Prostornim planom, op{tih propisa u instrumenata; pogledu za{tite `ivotne sredine i neposrednih tehni~ko-tehno- 3) po{tovawem utvr|enih normativa i standarda; lo{kih mera za{tite; Strana 12 – Broj 77 SLU@BENI GLASNIK RS 17. novembar 2002. 17. novembar 2002. SLU@BENI GLASNIK RS Broj 77 – Strana 25

Pruga }e, pored op{tih uslova za ure|ewe Infrastruktur- i pruge za velike brzine E-85, sa polo`ajem potencijalnog kori- 5) neutralisawe negativnih posledica neravnomernog regi- Do uskla|ivawa, navedeni generalni planovi naseqa mogu nog koridora, ispuniti i slede}e uslove: (a) gradi}e se kao dvo- dora plovnog puta (prema idejnom re{ewu profila plovnog puta onalnog razvoja i (lo{e) monofunkcionalne privredne strukture se primewivati u delovima koji nisu suprotni sa planskim re{e- kolose~na i elektrificirana, sa brzinom vo`we od 200 km/h; i iz 1973. godine). stimulisawem, u prvom redu poreskim i kreditnim merama, onih wima, pravilima i smernicima Prostornog plana u vezi sa magi- (b) u najve}oj mogu}oj meri koristi}e se postoje}i koridor pruge delatnosti i aktivnosti koje na planskom podru~ju najbr`e pove- stralnim infrastrukturnim sistemima u Infrastrukturnom ko- i re{ewa prilagoditi osnovnim principima za izbor trasa in- 2.5. Zna~aj i funkcija magistralnih opti~kih kablova }avaju zaposlenost i ostvarivawe dobiti, i ridoru. frastrukturnih sistema u koridoru utvr|enim ovim prostornim Prostornim planom Republike Srbije planirana je izgrad- 6) obezbe|ivawe institucionalnih, organizacionih i in- Uskla|ivawe ostalih va`e}ih urbanisti~kih planova, koji planom. wa opti~kih kablova na svim magistralnim pravcima kako bi se formati~kih uslova za sprovo|ewe Prostornog plana, kao i uslo- obuhvataju delove podru~ja magistralnih infrastrukturnih kori- prevazi|eni tehnolo{ki sistemi zamenili novim i jeftinijim va za nastavak zapo~etih istra`ivawa, izradu odgovaraju}ih pro- dora, nadle`ni op{tinski organi izvr{i}e u rokovima uskla|e- 2.3. Zna~aj i funkcija vodoprivrednih sistema tehnologijama i uveli u mesne mre`e, radi formirawa {irokopo- grama, planova i projekta od interesa za razvoj podru~ja. nim sa dinamikom izgradwe tih sistema utvr|enom ovim prostor- Razvoj naseqa i privrede i razme{taj infrastrukturnih si- jasne ISDE (digitalne mre`e integrisanih usluga) na teritoriji nim planom. stema na podru~ju Prostornog plana uskla|iva}e se sa zahtevima Republike. 1.2. Kori{}ewe prirodnih resursa na podru~ju sistema za{tite od voda, kori{}ewa voda i za{tite voda i Jedan od najzna~ajnijih me|unarodnih magistralnih pravaca Prostornog plana 2.2. Dono{ewe urbanisti~kih planova granica Ma|arske–Subotica–Novi Sad–Beograd–Ni{–granica uslovima za realizaciju, Prostornim planom Republike Srbije, Kori{}ewe prirodnih resursa bi}e zasnovano na princi- Generalni plan mre`e infrastrukture za alternativni Republike Makedonije bi}e kompletiran izgradwom planiranih utvr|enim vodoprivrednim re{ewima, i to: pima racionalnosti i dugoro~nim ciqevima razvoja. U vezi s tim putni pravac i deonice regionalnih puteva koje se ukr{taju sa au- opti~kih kablova na deonici Ni{–Leskovac–Vrawe–granica Re- 1) Dowe-ju`nomoravskog i Gorwe-ju`nomoravskog regio- po{tova}e se slede}i zahtevi: toputem, na inicijativu i u saradwi sa Republi~kom direkcijom publike Makedonije. nalnog sistema za snabdevawe stanovni{tva vodom, i 1) kori{}ewe poqoprivrednog zemqi{ta usmerava}e se ka za puteve, done}e nadle`ne skup{tine op{tine u roku od dve go- Postoje}i analogni sistem od 3600 kanala i digitalni si- 2) Ju`nomoravskog sistema kori{}ewa, ure|ewa i za{tite kvalitativnom unapre|ivawu raspolo`ivog zemqi{ta, a mawe ka dine od dono{ewa Prostornog plana. stem protoka 140 po koaksialnom kablu na relaciji Ni{- re~nih voda; Mb/s {irewu odnosno osvajawu novih povr{ina, uz obezbe|ewe spoqne U toku pripreme i izrade generalnog plana iz prethodnog Skopqe bi}e pro{iren opti~kim kablom i digitalnim sistemi- koji se najve}im delom prostiru van podru~ja Prostornog podr{ke (specijalizovani programi, obrazovawe, kreditna i po- stava ispita}e se mogu}nost definisawa polo`aja koridora is- ma protoka 622 i 2,5 (odnosno 7560 i 30.240 kanala re- plana. Mb/s GB/s reska politika i sl.) za aktivirawe rezervi u poqoprivrednoj to~noevropske biciklisti~ke transferzale broj 11 tim urbani- spektivno). Time }e se omogu}iti, uz odgovaraju}e ekonomske Prioritet u za{titi resursa voda i realizaciji vodopri- proizvodwi individualnih doma}instava, radi racionalnijeg i sti~kim planom. efekte, znatno pove}awe TT kapaciteta na{eg terminalnog i vrednih sistema iz prethodnog stava ima}e: efikasnijeg kori{}ewa proizvodnog potencijala poqoprivrede tranzitnog me|unarodnog saobra}aja i posti}i slede}i osnovni 1) razvoj objekata za kori{}ewe voda u Infrastrukturnom i poboq{awa ekonomske i socijalne situacije poqoprivrednih 2.3. Uskla|ivawe drugih planova, programa i dokumentacije ciqevi razvoja telekomunikacionih usluga: koridoru i wihova za{tita u okviru regionalnih sistema za snab- doma}instava; 1) povezivawe me|unarodne centrale Ni{ sa Makedonijom i Nadle`na javna preduze}a i posebne organizacije u roku od devawe stanovni{tva vodom; kao i o~uvawe izvori{ta visokokva- 2) podstica}e se ukrupwavawe poseda i svojinska transfor- Gr~kom, radi otvarawa pravca prema jugoistoku; mesec dana po dono{ewu Prostornog plana uskladi}e sa plan- litetne podzemne vode, primenom posebnih mera za{tite u reali- macija poqoprivrednog zemqi{ta radi podizawa nivoa ekonom- 2) omogu}ewe udvostru~ewa broja prikqu~aka tokom nared- skim re{ewima, merama i smernicama ovog prostornog plana zaciji planiranih infrastrukturnih sistema, aktivnosti i ske efikasnosti i poboq{awa agrarne strukture individualnih nih deset godina, radi obezbe|ewa prikqu~aka za sve privredne doma}instava; svoje sredworo~ne i godi{we planove i tehni~ku dokumentaciju, funkcija i izborom trasa pojedinih magistralnih infrastruk- a posebno planove rekonstrukcije i odr`avawa puteva, odr`ava- subjekte i ustanove, a naro~ito u turisti~kim, brdsko-planinskim 3) pripremi}e se i realizovati kompleksni programi obno- turnih sistema izvan neposredne i u`e zone za{tite izvori{ta; wa i izgradwe pruga, gasovoda, opti~kih kablova i dr. i nerazvijenim podru~jima; ve poqoprivrednih i drugih povr{ina koje su u prethodnom peri- 2) ure|ivawe re`ima malih voda i pre~i{}avawe otpadnih Nadle`na slu`ba za{tite prirode ugradi}e u roku od mesec 3) zamena dotrajale opreme i modernizacija postoje}e mre- odu zauzete i fizi~ki ili hemijski o{te}ene od infrastruktur- voda u sklopu re{ewa Ju`nomoravskog sistema kori{}ewa, ure|e- dana po dono{ewu Prostornog plana u svoje sredworo~ne i godi- `e, i nih sistema, industrije i primene neodgovaraju}e agrotehnike, s wa i za{tite re~nih voda, radi obezbe|ewa propisane kategorije {we programe rada poslove na: (a) inventarizaciji, valorizaciji 4) stvarawe jedinstvene telekomunikacione mre`e razli~i- tim da se kod revitalizacije o{te}enih povr{ina po{tuje krite- vodotoka, a posebno najuzvodnijih deonica osnovnog toka reke i i utvr|ivawu prostornog obuhvata prirodnih vrednosti na pod- tih korisnika i novih telekomunikacionih usluga (kablovska te- rijum restitucije prirodnih karakteristika predela; pritoka. Prioritet }e imati re{avawe problema pre~i{}avawa ru~ju Infrastrukturnog koridora, prioritetno onih koja su Pro- levizija, video signali i dr.). 4) obezbedi}e se kontrola i nadzor nad kori{}ewem zemqi- otpadnih voda fabrike celuloze u Vladi~inom Hanu, i stornim planom Republike Srbije predvi|ena za utvr|ivawe sta- {ta, radi spre~avawa kontaminacije, degradacije i destrukcije 3) izgradwa linijskih sistema, pored postoje}ih 100 km na- tusa i re`ima za{tite, i to delova podru~ja Kukavice, Grdeli~ke 2.6. Zna~aj i funkcija razvodnog gasovoda poqoprivrednog zemqi{ta; sipa du` Ju`ne Morave, i upravqawe akumulacionim prostorima klisure i vla`nih stani{ta kod Pre{eva; i (b) analizi potreba Prostornim planom Republike Srbije snabdevawe podru~ja 5) intenzivira}e se po{umqavawe u skladu sa prirodnim radi obezbe|ewa adekvatne za{tite od poplava na ve}im vodoto- i mogu}nosti povezivawa vegetacijskih koridora me|usobno i sa Ju`ne Srbije gasom predvi|eno je putem novog razvodnog gasovoda svojstvima zemqi{ta (posebno degradiranih i neobra|enih povr- cima u okviru Ju`nomoravskog sistema kori{}ewa, ure|ewa i za- bliskim {umskim i mo~varnim zonama i definisawu uslova za Ni{–Leskovac–Vrawe–Bujanovac–Pre{evo sa mogu}no{}u pove- {ina ~ija obrada ne obezbe|uje odgovaraju}e ekonomske efekte), {tite re~nih voda, realizacija planiranih radova na nezavr{e- utvr|ivawe polo`aja prolaza/prelaza za `ivotiwe u planiranim zivawa sa sitemom Republike Makedonije. poboq{ati biolo{ko stawe {umskih sastojina i preduzeti bio- nim deonicama, deonicama sa vi{im stepenom za{tite i sl. koridorima autoputa i pruge za velike brzine, radi o~uvawa flo- U Infrastrukturnom koridoru izgra|ena je deonica razvodnog tehni~ke i druge mere za{tite od erozije, poplava i drugih vidova Razradom planskih re{ewa na nivou regulacionog plana is- re i faune (posebno migratornih vrsta). gasovoda MG-11 od Ni{a (glavni razdelni ~vor–GR^ „Ni{ 1"–teme degradacije {umskog zemqi{ta, i po{tova}e se slede}i uslovi: Nadle`ne slu`be za{tite spomenika kulture i prirode T0) do odvajawa za pravac Prokupqe (GR^ „Leskovac"–teme T29) du- 6) obaveza}e se subjekti izgradwe infrastrukturnih siste- 1) optimalno re{ewe trasa novih infrastrukturnih siste- ugradi}e u roku od mesec dana po dono{ewu Prostornog plana u `ine preko 22 km, pre~nika 508 mm i radnog pritiska do 50 bara, ma da u skladu sa programima i dinamikom zauzimawa zemqi{ta ma i definisawe odgovaraju}ih mera i prioriteta na postoje}im svoje programe i planove rada stru~ne poslove na opservaciji te- koji je zajedni~ka deonica za pravce Prokupqe–Pri{tina i Lesko- preduzmu podizawe za{titnih {uma odnosno za{titnog zelenila i novim objektima za{tite od vode, bazira}e se na analizi posto- rena, evidentirawu, utvr|ivawu i kategorizaciji nepokretnih vac–Vrawe. oko infrastrukturnih sistema, a vlasnici i korisnici drugih, je}eg stawa i urezima vode za merodavne velike vode Ju`ne Mora- kulturnih dobara i utvr|ivawu granica za{ti}ene okoline nepo- Polo`aj trasa deonice razvodnog gasovoda MG-11 zapadno specifi~nih zemqi{nih povr{ina na podizawe i negovawe zele- ve i pritoka. Na osnovu sada{weg stawa vodnog zemqi{ta rezer- kretnih kulturnih dobara u koridorima planiranih magistralnih od autoputa E-75 na teritoriji grada Ni{a (do temena T18), po- nih povr{ina. visa}e se vodno zemqi{te za budu}e stawe realizacije planira- stoje}e `elezni~ke pruge Ni{–Leskovac i planirane pruge za ve- infrastrukturnih sistema. nih magistralnih saobra}ajnih infrastrukturnih sistema; like brzine uskla|eni su sa principima razme{taja infrastruk- 1.3. Za{tita `ivotne sredine Prioriteti u izvr{ewu poslova iz prethodna dva stava 2) za planirane trase i objekte magistralnih infrastruk- turnih sistema utvr|enim Prostornim planom. utvrdi}e se saglasno dinamici razrade planskih re{ewa na nivou Prioritet u za{titi `ivotne sredine ima}e: turnih sistema utvrdi}e se neophodne kasete i definisati pro- Ovim prostornim planom utvr|en je koridor razvodnog magis- regulacionog plana i izgradwe magistralnih infrastrukturnih 1) zaustavqawe daqe degradacije i sanirawe podru~ja u ko- storni uslovi i mere za odbranu od spoqnih i unutra{wih voda tralnog gasovoda od Ni{a do glavne merno-regulacione stanice „Le- sistema, a nadle`ni republi~ki organi i posebne organizacije, u jima je kvalitet sredine najvi{e naru{en dosada{wim delova- predmetnih kaseta; skovac", dok je na pravcu od Leskovca do Republike Makedonije dat saradwi sa Ministarstvom gra|evina – Zavodom za prostorno pla- 3) definisa}e se mesta svih vodoprivrednih objekata koji kao potencijalni koridor, koji }e biti preciznije utvr|en po obav- wem infrastrukturnih i privrednih sistema; nirawe i urbanizam, obezbedi}e koordinaciju svih radova na imaju odgovaraju}a tehni~ka uslovqavawa i ograni~ewa u odnosu qawu neophodnih istra`ivawa i verifikaciji generalnog projekta. 2) podsticawe onih sektora i grana u kojima uslovi privre- prethodnom istra`ivawu prirodnih i nepokretnih kulturnih do- na akvatorije (vodozahvati, ispusti upotrebqenih voda, regulaci- Osnovni potro{a~i gasa (industrija i {iroka potro{wa) u |ivawa omogu}avaju racionalnije kori{}ewe prirodnih resursa i bara na planskom podru~ju. oni objekti, itd.), tako da se re{ewa trase i objekata novih in- Infrastrukturnom koridoru, posle Ni{a, su: Leskovac, Vrawe, boqu za{titu `ivotne sredine; Nadle`ni republi~ki organi za poqoprivredu, {umarstvo, frastrukturnih sistema usklade sa tim zahtevima vodoprivrednih Vladi~in Han i Surdulica, za koje je planirani razvodni gasovod 3) stimulisawe primene ~istih i energetski {tedqivih vodoprivredu, prostorni i urbani razvoj i `ivotnu sredinu, kao i tehnologija za formirawe novih proizvodnih sektora i postepe- sistema, i dimenzionisan sa potro{wom od 78,6 miliona m³ gasa godi{we. javna preduze}a i druge organizacije koje se bave delatnostima od 4) o~uva}e se u neporeme}enom radnom stawu vodomerne sta- Ukupna du`ina razvodnog gasovoda od Ni{a (GR^ „Ni{") no napu{tawe prqave tehnologije, uz obavezu otklawawa {tetnih op{teg interesa, ugradi}e smernice i opredeqewa ovog prostor- posledica izazvanih ovim aktivnostima; nice i druge instalacije za monitoring i pra}ewe vodnih re`ima. do granice sa Republikom Makedonijom iznosi oko 166 km, sa nog plana u planove, odnosno osnove ure|ewa i kori{}ewa zemqi- slede}im tehni~kim karakteristikama po deonicama: 4) obezbe|ewe zadovoqavaju}eg kvaliteta `ivqewa u nase- {ta i pokrenuti izradu kompleksnih programa ure|ivawa poqo- 2.4. Ideja o izgradwi plovnog puta Dunav–Egejsko more 1) Ni{–Prokupqe do GR^-a „Leskovac" (MG 11) – pre~nika qima, po{tovawem standarda ure|ewa prostora i komunalne opre- privrednog i {umskog zemqi{ta i kori{}ewa i za{tite vodnih mqenosti naseqa i individualnih poseda, i Prostornim planom Republike Srbije nije predvi|ena iz- 20" ili ∅ 508 mm, du`ine 22,2 km; resursa u roku od {est meseci po dono{ewu Prostornog plana. 5) kontrola sprovo|ewa propisa i mera za{tite od strane gradwa plovnog puta na deonici od Ni{a do granice Republike 2) GR^ „Leskovac"–Leskovac (R.G 11-01) – planiranog pre~- Nadle`ne skup{tine op{tina uskladi}e svoje sredworo~ne dr`avnih i/ili nezavisnih stru~nih institucija. Makedonije do 2010., odnosno 2020. godine. nika od 14" ili ∅ 356 mm, procewene du`ine od 28 km; i godi{we programe ure|ivawa gra|evinskog zemqi{ta sa odred- Uslove za proveru, razradu i realizaciju ideje o izgradwi 3) Leskovac–Vrawe (R.G 11-02) – planiranog pre~nika od bama ovog prostornog plana, u roku od {est meseci po wegovom 2. Smernice za sprovo|ewe Prostornog plana u drugim planovima plovnog puta i wegovom povezivawu i uklapawu u mre`u evropskih 10" ili ∅ 273 , procewene du`ine oko 72 , i dono{ewu. mm km i programima magistralnih kanala preko kanala „Rajna–Majna–Dunav", oprede- 4) Vrawe–granica Republike Makedonije (R.G 11-03) – pre~- Posebna organizacija nadle`na za poslove geodezije godi- nika od 10" ili ∅ 273 , procewene du`ine oko 44 . {wim programima rada obezbedi}e a`urirawe i digitalizaciju li}e kretawe robnog prometa izme|u Zapadne, Sredwe i Isto~ne mm km 2.1. Uskla|ivawe postoje}ih urbanisti~kih planova Evrope, obim u~e{}a (bruto tona) i konkurentnost re~nog u odno- karata u razmeri 1:50 000 za podru~je obuhva}eno ovim prostornim su na ostale vidove saobra}aja u multimodalnom saobra}ajnom ko- 2.7. Zna~aj i funkcija elektroenergetskih objekata Generalni urbanisti~ki plan Ni{a („Slu`beni list grada planom (sekcije karata: Ni{-1,2,3,4; Leskovac-1,2,3,4; Bela Palan- ridoru „10". Prostornim planom Republike Srbije za obezbe|ewe osnov- Ni{a", broj 13/95) u potpunosti je usagla{en sa ovim prostornim ka-1,3; Vlasotince-1,3; Kumanovo-1,2). Ovim prostornim planom, na osnovu rezultata dosada{wih ne prenosne mre`e elektroenergetskog sistema na podru~ju Ju`ne planom i mo`e se sprovoditi u celosti. 2.4. Obaveze u sprovo|ewu Prostornog plana istra`ivawa nije mogu}e utvrditi plansko re{ewe, ve} se rezer- Srbije predvi|en je 400 kV dalekovod Ni{–Leskovac–Vrawe–Re- Uskla|ivawe va`e}ih urbanisti~kih planova sa re{ewima, vi{e prostor potencijalnog koridora plovnog puta. Opredeqewe publika Makedonija, sa krakom Vrawe – TE „Kosovo B” i trafo- pravilima i smernicama Prostornog plana za obuhva}ena gra|evin- Prioritetne mere i obaveze za sprovo|ewe planskih re{e- ovog prostornog plana je da se obezbede minimalni prostorni stanicama 400/110 kV „Leskovac” i „Vrawe”. ska podru~ja naseqa nadle`ni op{tinski organi izvr{i}e do: wa i smernica su: uslovi za plovnost Morave posle horizonta plana, odnosno posle Realizacijom planiranog dalekovoda 400 kV, ~iji }e se ko- 1) 2003. godine za generalne planove naseqa Doqevac, Le- 1) obezbe|ewe mera poja~anog nadzora gra|evinske inspek- 2020. godine. Prostornim planom utvr|uju se pravila za usagla{a- ridor najve}im delom nalaziti van podru~ja ovog prostornog pla- skovac, Bujanovac i Pre{evo, i cije radi kontrole kori{}ewa rezervisanog prostora za magi- vawe razme{taja i polo`aja trasa najzna~ajnijih i najskupqih ma- na, obezbedi}e se napajawe mre`e 110 kV na distributivnim pod- 2) 2005. godine za generalne planove naseqa Vladi~in Han, stralne infrastrukturne koridore, do wegovog privo|ewa plani- gistralnih infrastrukturnih sistema u koridoru – autoputa E-75 ru~jima Leskovca i Vrawa. Grdelica, Predejane i Vrawe. ranoj nameni; Strana 26 – Broj 77 SLU@BENI GLASNIK RS 17. novembar 2002.

2) nadle`na javna preduze}a i posebne organizacije obezbedi- 6. do kraja 2016. godine deonica Pre{evo (km 958+000) }e detaqno snimawe stawa izgra|enosti prostora i vlasni{tva ne- –R. Makedonija (km 964+337) pokretnosti predvi|enih za uklawawe u neposrednim za{titnim (2. faza–pun profil autoputa) pojasima infrastrukturnih koridora (autoputa, pruge za velike br- zine, gasovoda, opti~kog kabla), a prema dinamici izgradwe pojedi- 2) Prugu za velike brzine E-85: nih infrastrukturnih sistema utvr|enoj ovim prostornim planom; Dinamiku izgradwe pruge utvrdi}e nadle`ni republi~ki 3) nadle`na javna preduze}a (@TP „Beograd", NIS „Ener- organ i javno preduze}e. Do izgradwe pojedinih deonica pruge za gogas", JP „PTT Srbija", JVP „Srbijavode") i posebna organiza- velike brzine koristi}e se postoje}a jednokolose~na pruga. Dopu- cija (Republi~ka direkcija za puteve) utvrdi}e i obavestiti nad- nom Prostornog plana, po verifikaciji generalnog projekta, le`ne gradske i op{tinske slu`be o kriterijumima za finansij- utvrdi}e se na~in i uslovi kori{}ewa postoje}e jednokolose~ne sko i materijalno obe{te}ewe kod preuzimawa nepokretnosti, ograni~ewa prava svojine i {teta nastalih pri izvo|ewu radova pruge posle izgradwe pruge za velike brzine; na izgradwi pojedinih infrastrukturnih sistema u roku od {est meseci po dono{ewu Prostornog plana; 3) Razvodni gasovod 4) nadle`ne skup{tine grada i op{tina done}e sredworo~- (1) do 2005. godine – deonica Ni{–Leskovac; ne i godi{we programe rekonstrukcije i uklapawa objekata u ne- (2) do 2008. godine – deonica Leskovac–Vrawe; posrednim za{titnim pojasima infrastrukturnih sistema, a na (3) do 2010. godine – deonica Vrawe–Pre{evo. osnovu postignutog sporazuma o visini, dinamici i uslovima obezbe|ewa finansijskih sredstava nadle`nih javnih preduze}a i 4. Aktivnosti i mere za dopunu Prostornog plana posebnih organizacija, i 5) stru~ne slu`be nadle`ne skup{tine grada i op{tina in- 4.1. Dopuna Prostornog plana formisa}e, putem ogla{avawa u sredstvima javnog informisawa, Dopune i, eventualne, izmene Prostornog plana obavi}e se lokalnu zajednicu o donetim programima iz prethodne ta~ke, dava- po kompletirawu i/ili izmeni i verifikaciji tehni~ke dokumen- ti uputstva o pravima i obavezama vlasnika i korisnika obuhva}e- tacije za pojedine magistralne infrastrukturne sisteme u In- nih nepokretnosti i druga potrebna obave{tewa u vezi sa sprovo- frastrukturnom koridoru na nivou generalnog projekta. |ewem Prostornog plana. 4.2. Dopuna Prostornog plana razradom na nivou 3. Etapnost izgradwe i ure|ewa infrastrukturnog koridora regulacionog plana Predvi|ena je slede}a dinamika izgradwe planiranih magi- Dopuna Prostornog plana razradom planskih re{ewa na ni- stralnih infrastrukturnih sistema u Infrastrukturnom korido- vou regulacionog plana za planirane magistralne infrastruk- ru, i to za: turne sisteme izvr{i}e se po obezbe|ewu tehni~ke dokumentacije 1) autoput E-75: na nivou idejnih projekata od strane nadle`nih javnih preduze}a i posebnih organizacija: NIS „Energogas”, JVP „Srbijavode", 1. faza izgradwe autoputa: Republi~ke direkcije za puteve, @TP „Beograd" i „Telekom Sr- 1. do juna 2004. godine deonica Pe~ewevce (km 844+805) bija" a.d. –Grabovnica (km 869+000) U prvoj etapi sprovo|ewa Prostornog plana do 2005. godine (1. faza–poluautoput) predvi|ena je dopuna planskih re{ewa na nivou regulacionog 2. do juna 2008. godine deonica Grabovnica (km 869+000) plana za trasu i sve funkcionalne i prate}e sadr`aje autoputa –Grdelica–V. Han (km 900+100) E-75 prema slede}oj dinamici: (1. faza–poluautoput) do kraja 2002. godine – deonice Ni{ (Trupale)– 3. do juna 2005. godine deonica V. Han (km 900+100) Leskovac (Pe~ewevce), Pe~ewev- –D. Neradovac–Srpska ku}a ce–Grabovnica, Grabovnica–Gr- (km 933+758) delica, Vladi~in Han–Bujanovac (1. faza–poluautoput) (Levosoje) i Bujanovac (Levosoje) 4. do juna 2005. godine deonica Srpska ku}a (km 933+758) –granica R. Makedonije, i –Levosoje (km 942+195) 6 meseci po izradi – za deonicu Grdelica (1. faza–poluautoput) Idejnog projekta –Vladi~in Han. 5. do juna 2005. godine deonica Levosoje (km 942+195) –Pre{evo (km 958+000) 5. Pretpostavke za pra}ewe sprovo|ewa Prostornog plana (1. faza–poluautoput) Nadle`na posebna organizacija (Republi~ka direkcija za 6. do juna 2004. godine deonica Pre{evo (km 958+000) puteve), javna preduze}a (@TP „Beograd”, NIS „Energogas”, JP –R. Makedonija (km 964+337) „PTT Srbija”, JVP „Srbijavode”), stru~ne slu`be Ni{avskog, Ja- (1. faza–poluautoput) blani~kog i P~iwskog okruga, grada Ni{a i skup{tina op{tina Doqevac, Leskovac, Vlasotince, Vladi~in Han, Vrawe, Bujanovac Kreditima evropskih banaka (Evropska banka za obnovu i i Pre{evo izve{tava}e periodi~no, a najmawe jednom u dve godi- razvoj i Evropska investiciona banka) u iznosu od oko 20 milio- ne Ministarstvo gra|evina-Zavod za prostorno planirawe i urba- na evra, u periodu od 2002. do 2004. godine, bi}e izvr{ena rehabi- nizam o preduzetim aktivnostima i problemima u za{titi i kori- litacija kolovoza postoje}eg magistralnog puta na celoj du`ini {}ewu za{titnih pojasa postoje}ih i rezervisanog prostora za od Pe~ewevaca do granice Republike Makedonije. U narednom de- planirane koridore magistralnih infrastrukturnih sistema u setogodi{wem eksploatacijonom periodu ovaj put }e slu`iti kao Infrastrukturnom koridoru, odnosno o sprovo|ewu planskih re- jedna traka budu}eg autoputa. {ewa, smernica i mera utvr|enih Prostornim planom. Projektom rekonstrukcije predvi|ena su na odre|enom ra- Ministarstvo gra|evina-Zavod za prostorno planirawe i stojawu pro{irewa za zaustavqawe vozila. urbanizam na osnovu izve{taja iz prethodnog stava izve{tava}e Vladu Republike Srbije o problemima i predlagati mere za efi- 2. faza izgradwe autoputa kasnije sprovo|ewe Prostornog plana. 1. do kraja 2016. godine deonica Pe~ewevce (km 844+805) –Grabovnica (km 869+000) (2. faza–pun profil autoputa) 1984 2. do kraja 2016. godine deonica Grabovnica (km 869+000) Na osnovu ~lana 136b stav 2. Zakona o dr`avnom premeru i –Grdelica–V. Han (km 900+100) katastru i upisima prava na nepokretnostima („Slu`beni gla- (2. faza–pun profil autoputa) snik RS”, br. 83/92, 53/93, 67/93, 48/94, 12/96, 15/96, 34/2001 i 25/2002), 3. do kraja 2016. godine deonica V. Han (km 900+100) –D. Neradovac–Srpska ku}a Republi~ki geodetski zavod donosi (km 933+758) (2. faza–pun profil autoputa) RE[EWE 4. do kraja 2016. godine deonica Srpska ku}a (km 933+758) –Levosoje (km 942+195) O POTVRDI KATASTARSKOG OPERATA ZA KATASTARSKU (2. faza–pun profil autoputa) OP[TINU OSTROZUB 5. do kraja 2016. godine deonica Levosoje (km 942+195) –Pre{evo (km 958+000) 1. Potvr|uje se da je katastarski operat, kao deo katastra ne- (2. faza–pun profil autoputa) pokretnosti za katastarsku op{tinu Ostrozub, op{tina Crna