2 VESTI jul 2019. godine ^LANOVI OO JS POSETILI JAGODINU

se i ovoga puta pokazao kao pravi srpski doma}in gostima iz cele Srbije. Bili su uprili~eni razni sadr`aji poput kik boks spektakla, posete akva parku, Muzeju vo{tanih figura i zoovrtu, a u zabavnom delu programa prire|en je koncert mlade muzi~ke zvezde Aleksandre Prijovi}. Gosti su bili i fukn- GRAD BUDU]NOSTI cioneri Jedinstvene Srbije, SPS-a i diplomatski predstavnici iz vi{e zemaqa, me|u kojima ambasador Egipta u Srbiji Amr Alguvejli i guverner Crvenog mora general Ahmed Abdalah, koji je otvo- rio 22. Me|unarodni kik boks me~ izme|u "Palminih tigrova" i reprezentacije Gr~ke. General Ahmed Povodom Svetog Jovana, slave sela Kon~areva, sedmog jula je oko 60-ak, prete`no mladih ~lanova Abdalah je ovom prilikom, izme|u ostalog, rekao: Op{tinskog odbora Jedinstvene Srbije iz Vlasotinca otputovalo za Jagodinu. Dragan Markovi} Palma „Drago mi je {to sam prisustvovao jednoj ovakvoj sportskoj manifestaciji ba{ u Jagodini. Nove gen- eracije moraju da se bave sportom, da u~e o qubavi, me|usobnoj podr{ci i istoriji. Svi zajedno moramo da po{tujemo dugu istoriju i va{e i na{e zemqe. @elimo da jo{ vi{e u~vrstimo prijateqstvo izme|u Egipta i Srbije, da bude onakvo kako je nekada bilo”. Pozdravqaju}i oko 6.000 prisutnih gostiju Dragan Markovi} Palma, predsednik Jedinstvene Srbije i predsednik Skup{tine grada Jagodine je najpre izrazio `aqewe {to sve~anost nije organizovana u Kon~arevu, kako je bilo i planirano, istakav{i: „Zbog lo{eg vremena sve~anost smo organizovali u sportskoj hali u Jagodini, a ne u selu Kon~arevu. Hvala gra|anima Jagodine i gra|anima iz drugih gradova Srbije koji su danas ovde. Jagodina je grad sporta, grad kulture i grad qubavi. Sport je najve}i ambasador koji spaja qude iz ~itavog sveta,a mladi treba da se bave sportom. Moramo da im obezbedimo uslove i za prave doma}inske vrednosti. Drago mi je {to su prisutni i zvani~nici iz Egipta, za ~iju zemqu nas ve`e prijateqstvo ve} mnogo godina unazad”. „Bilo je zadovoqstvo biti na ovaj dan u Jagodini i pris- ustvovati sve~anosti na kojoj se jo{ jednaput pokazalo jedinst- vo i slo`nost na{ih ~lanova. Va`no je da se jedni drugima nalazimo u ovako lepim prilikama, ali i onda kada treba da pomognemo jedni drugima. Jagodin~ani su se pokazali kao pravi doma}ini i ovoga puta. Svetog Jovana smo obele`ili sve~ano i dostojanstveno, a istovremeno vi{e hiqada zvanica je imalo priliku da u`iva u sportskoj manifestaciji, kao i sadr`ajima kao {to je poseta prvom, najatraktivnijem i najpose}enijem akva parku u Srbiji, zoovrtu i Muzeju vo{tanih figura. Vratili smo se prepuni utisaka, emocija i pozitivne energije. Kolege sa koji- ma sam razgovarao tako|e su ponele izuzetne utiske iz Jagodine”, istakao je Ivan Todorovi}, zamenik predsednika OO Jedinstvne Srbije u Vlasotincu, ne kriju}i zadovoqstvo na~inom organizacije cele manifestacije. S.\.

SAOP[TEWE VLASOTINA^KI SOCIJALISTI OO SPS PROSLAVILI DAN OSNIVAWA SPS-A Op{tinski odbor Socijalisti~ke Na po~etku sve~anosti, u prigodnom PRAVI QUDI NA partije Srbije u Vlasotincu je 26. jula govoru, prisutne je pozdravio Neboj{a 2019. godine proslavio 29 godina od Stojanovi}, predsednik OO SPS osnivawa SPS-a. Sve~anoj ve~eri, koja Vlasotince. On je posebno pozdravio je prire|ena u tu ~ast prisustvovalo je najstarije ~lanove i zahvalio im se {to PRAVOM MESTU oko 150 ~lanova SPS-a iz Vlasotinca i su svih proteklih godina uspeli da okoline. Zajedno su slavili najstariji o~uvaju partiju od velikih isku{ewa, a Povodom odr`ane sednice Glavnog odbora SPS-a 22. jula, ~lanovi, koji su u SPS od osnivawa, kao mladim ~lanovima poru~io da je partija na kojoj je za predsednika Izvr{nog odbora Glavnog odbora i mla|i ~lanovi - koji su se u partiju otvorena za nove ideje, stru~nost i Socijalisti~ke partije Srbije izabran gospodin Vladan u~lanili tokom pro{le i ove godine. posve}enost. Ovom prilikom Neboj{a Naravno, proslavu su ulep{ale i ~lan- Stojanovi} je pro~itao pozdravneu Zagra|anin, saop{tewem se oglasio OO SPS Vlasotinca. ice Foruma `ena SPS. Proslavi su poruke novoizabranog predsednika U saop{tewu vlasotina~kih socijalista se isti~e da je prisustvovali i koalicioni partneri iz Izvr{nog odbora Glavnog odbora SPS Zagra|anin u prethodnom periodu izuzetno dobro i efikasno Srpske napredne stranke - me|u wima i Vladana Zagra|anina, kao i predsednika vodio Izvr{ni odbor SPS-a i wegovi dosada{wi rezultati predsednik op{tine Vlasotince, kao i Okru`nog odbora SPS Jablani~kog rada su zavidni, pre svega u konsolidaciji partijskih finan- predstavnici „Boqe Srbije”. okruga @ikice Nestorovi}a. sija, reorganizaciji partijske mre`e i u efikasnijem funkcionisawu op{tinskih i gradskih odbora SPS-a. Zagra|anin je svojim po`rtvovanim radom doneo preko potrebnu stabilnost partiji, doprineo jedinstvu op{tin- skih i gradskih odbora SPS-a, kao i vlasotina~kog odbora i da je on pravi ~ovek na pravom mestu. Mislimo da je Zagra|anin pravi potez predsednika Ivice Da~i}a, koji na najboqi na~in, mudro i uspe{no vodi dr`avnu spoqnu politiku, i `elimo im mnogo uspeha i na daqe, ka`e se na kraju saop{tewa OO SPS-a u Vlasotincu, koje je potpisao sekretar IO OO SPS u Vlasotincu Jovan Stamenkovi}.

KULTURNI CENTAR VLASOTINCE INFORMATIVNI BILTEN OP[TINE VLASOTINCE Adresa: M. Ore{kovi}a 1, Vlasotince, tel./faks: 016/875-300, e-mail: [email protected], kcvlasotince.rs, `iro ra~un: 840 – 287668 – 36. Predsednik Upravnog odbora Marina Markovi}, direktor: Boban Dimitrijevi} Glavni i odgovorni urednik: Vesna Miltenovi}. Redakcija: Svetlana Stankovi} (novinar), Branislav Kati} (novinar), Goran Miladinovi} (sport), Vlastimir Stamenkovi} (sport), Sne`ana \oki} (lektura i korektura), Boban Dimitrijevi} (prelom) [tampa: Suzy D&D – Vlasotince. Bilten izlazi mese~no. Sva prava zadr`ava redakcija. Rukopisi se ne vra}aju. jul 2019. godine AKTUELNOAKTUELNO 3 OP[TINA OBEZBEDILA VOZILO VATROGASCIMA Vatrogasno-spasila~ko odeqewe u Vlasotincu je krajem jula dobilo novo terensko vozilo marke Ford renxer 4 h 4, ~ija je vrednost 3,8 miliona dinara. Vozilo je kupqeno od namen- skih sredstava koja idu u op{tinski buxet po osnovu napla}enih kazni za saobra}ajne prekr{aje na teritoriji op{tine Vlasotince. Zoran Todorovi}, predsednik op{tine Vlasotince uru~io je kqu~eve vozila na~elniku Odeqewa za vanredne situacije Ivici Ran|elovi}u. „Trideset posto sredstava prikupqenih po osnovu naplate kazni za saobra}ajne prekr{aje na teritoriji op{tine Vlasotince idu u op{tinski, a preostala sredstva u republi~ki buxet. Polovina sredstava koja mi dobijamo koriste se za opremawe Policijske stanice i Vatrogasno- spasila~kog odeqewa u Vlasotincu, dok se 50% sredstava koristi za poboq{awe infrastrukture i pove}awe bezbednos- ti u saobra}aju na podru~ju na{e op{tine. Pored terenskih vozila, za potrebe Vatrogasno-spasila~kog odeqewa smo obezbedili mlaznice, prsluke i sanirali nastre{nicu za kamion. Vatrogasci su bitan ~inilac na{e op{tine i na nama je da im pomognemo da {to boqe i br`e reaguju kada se za to intervencija je pove}an za pedeset u odnosu na isti period Vatrogasno-spasila~kog odeqewa u Vlasotincu. uka`e potreba”, istakao je predsednik Todorovi}. pro{le godine, kada ih je bilo 87. Ulagawem u ovu slu`bu, On je ovom prilikom apelovao na gra|ane da ne pale On je ovom prilikom najavio izradu projekta za rekonstruk- ula`e se u bezbednost gra|ana i imovine na teritoriji op{tine strni{ta jer tako mogu da izazovu po`are i ukazao na ~iwenicu ciju objekta u kome je vatrogasno odeqewe sme{teno, a koji je u Vlasotince”, rekao je Vlada Plemi}, zamenik na~elnika da je zabraweno paliti vatru na 200 metara od ivice {ume. vlasni{tvu op{tine. Uprave za vatrogasno-spasila~ke jedinice i civilnu za{titu, „U martu mesecu smo imali 53 intervencije ga{ewa po`ara „Lokalna samouprava u Vlasotincu spada u malobrojne koji je prisustvovao predaji vozila. na otvorenom {to je veliki porast u odnosu na prethodne op{tine koje su prepoznale probleme i zna~aj rada Vatrogasno- „Lokalna samouprava je upoznata sa radom i svim problemi- godine. U avgustu se tako|e mo`e o~ekivati ve}i broj po`ara”, spasila~ke slu`be. Ovo vozilo je ozbiqno vozilo, dodatno ma sa kojima se suo~avamo i trudi se da nam kroz ulagawa u dodao je Dragan Stamenkovi} i podsetio da mandatna kazna za }emo ga opremiti kako bi bilo multifunkcionalno. Ono }e opremu, vozilo i objekat olak{a rad i pove}a wegov kvalitet. paqewe vatre na otvorenom iznosi 10.000 dinara. omogu}iti znatno br`e intervencije ove slu`be na terenu. Vozilo koje smo dobili koristi}emo prilikom saobra}ajnih Statistika pokazuje da je u posledwe tri godine drasti~no udesa, intervencija u slu~aju elementarnih nepogoda i po`ara Svetlana Stankovi} pove}an broj intervencija. U prvom kvartalu ove godine broj na otvorenom”, istakao je Dragan Stamenkovi}, komandir ^ISTE SE VODOTOKOVI POPLO^AN PRILAZ DRUGOG REDA DO STAROG GROBQA Na teritoriji op{tine Vlasotince u toku su gawima. radovi na regulaciji vodotokova drugog reda, Ina~e, kanali nisu ~i{}eni decenijama, odnosno ~i{}ewe i ure|ewe kanala. Ovi voda je i{la mimo wih i plavila doma}instva i Ovih dana zavr{eni su radovi na poplo~ano je kamenom. Planirano je radovi se obavqaju po projektu koji je op{tina useve, a ~esto spre~avala i putnu komunikaciju. sanaciji stepeni{ta od brane do da se u~vrsti i ofarba ograda u Vlasotince dobila preko Kancelarije za „Ovaj projekat }e pomo}i u spre~avawu spomen parka Staro grobqe. du`ini od 45 metara”, ka`e Zoran upravqawe javnim ulagawima Vlade Republike {tete od poplava, Ina~e, mi smo kao lokalna Stepeni{te je gra|eno pre vi{e od Miqkovi}, ~lan Op{tinskog ve}a Srbije.Vrednost projekta je 64 miliona dinara. samouprava na brojnim sastancima u Vladi „Projektom je obuhva}eno ~i{}ewe sedam Republike Srbije, nakon poplava prethodnih ~etrdeset godina i bilo je u veoma zadu`en za odnose sa mesnim zajedni- vodotokova drugog reda: Glo`anski potok, godina, u vi{e navrata tra`ili sredstva da lo{em stawu tako da je prilaz do cama. Ora{a~ka dolina, potok Ora{je - , le~imo uzrok, a ne posledice poplava. Tako smo jedne od najatraktivnijih lokacija u Radove je izvelo preduze}e Pionir potok - Batulovce - , prethodne godine dobili sredstva za sanaciju gradu bio ote`an. iz Vlasotinca. Uz ve} postavqenu Stajkova~ki potok, potok - Batulovce mostova, obalnih oslonaca, izgradwu potpornih „Vrednost ugovorenih radova je led rasvetu ovaj deo Vlasotinca sa i kanal uz put Leskovac - Vlasotince. Radovi se zidova i betonskih propusta, rekonstrukciju obavqaju na kanalima u du`ini od 25 kilo- fekalne i izgradwu ki{ne kanalizacije u oko 1,2 miliona dinara. U okviru koga se cela varo{ vidi kao na dlanu, metara. Izvo|a~i su preduze}e "HSV" industrijskoj zoni u ukupnoj vrednosti od oko 50 ovog projekta sanirane su stepenice sada izgleda mnogo lep{e i urednije. od brane do Wego{eve ulice, Kada je o ure|ewu ovog kompleksa povr{ine 70 kvadratnih metara. re~, planira se i uklawawe okolnog Stepeni{te od kraka Wego{eve rastiwa. ulice do spomen parka Staro grobqe S.S. u ukupnoj povr{ini od 295 metara

Vlasotince i kraqeva~ka firma „Zapadna miliona dinara”, rekao je Zoran Todorovi}, Morava”. Oni su po~eli radove 25. juna. Rok za predsednik vlasotina~ke op{tine. wihov zavr{etak je devedeset dana”, ka`e Nedavno su po~eli i radovi na izgradwi Vladimir Koci}, pomo}nik predsednika atmosferske kanalizacije u Mesnoj zajednici op{tine. Rosuqa, vredni 65 miliona dinara. Po re~ima Vladimira Koci}a, ovo je deseti projekat koji op{tina Vlasotinmce realizuje uz S. Stankovi} pomo} Kancelarije za upravqawe javnim ula- 4 SKUP[TINASKUP[TINA jul 2019. godine NA VANREDNOJ SEDNICI SKUP[TINE OP[TINE POVE]AWE NOV^ANOG KAPITALA „VODOVODA” Odbornici Skup{tine op{tine Vlasotince doneli su odluku o niska cena. Zamislite da 1000 pove}awu osnovnog nov~anog kapitala JKP "Vodovod" za osam mil- litara pre~i{}ene vode ko{taju iona dinara, na sednici, koja je odr`ana 21. jula, a koja je zakazana kao ova fla{ica”, rekao je po hitnom postupku. Ova odluka inicirana je blokadom ra~una Todorovi}, pokazuju}i na "Vodovoda" za ra~un za struju, po osnovu izvr{ne presude od 2013. fla{icu vode na govornici. godine za dug iz 2011. godine. Predsednik op{tine Zoran Re~eno je da se radi na tome Todorovi} rekao je da su u pitawu nasle|ena dugovawa, zatim da je da se sa republi~kim organima od 2012. do 2016. godine bio turbulentan period u politi~kom re{i deo problema, ali da je zbog `ivotu Vlasotinca sa ~estim promenama vlasti i direktora i tada nabavke neophodnih komponenti je bilo velikih problema - neispla}ene zarade, problem wihovog za preradu vode nu`no uve}ati obra~una, tu`be radnika i mnogih drugih koji su ugro`avali poslo- nov~ani kapital kako bi pre- vawe ovog komunalnog preduze}a. duze}e moglo da nastavi normal- „Od 2016. godine u svakodnevnom kontaktu sa direktorom no funkcionisawe do sklapawa „Vodovoda” trudili smo se da re{avamo problem i ispravqali sporazuma sa EPS-om i nepravilnosti u poslovawu. Uspeli smo da re{imo mnoga pitawa, povla~ewe blokade, kako bi ali ove presude nismo o~ekivali u ovako velikom iznosu. Po nekim 20.000 stanovnika koji se vodom EPS-u je iz "Vodovoda" oti{lo oko 42 miliona. Da nismo imali nasle|ene probleme izmirivali bismo obaveze na vreme. Veliki su problem kamate. Jedna tu`ba E[PS-a od pre mesec dana je povu~ena i nemamo vi{e optere}ewe {to se ti~e novih tu`bi. Ve} smo napravili dogovore sa EPS-om da re{imo problem, usaglasili kartice i da jednom dobijemo ra~un sa valutom pla}awa kao i svi ostali. @elim da istaknem da smo sve nepravilnosti u poslovawu ispravili, obra~un zarada je u skladu sa zakonom {to je potvrdila inspekcija za rad jer smo imali prijavu iz sindikata", rekao je Ili}. On je za {efove odborni~kih grupa spremio izve{taj o tro{ewu 60 miliona dinara koje su pro{le godine, tako|e uve}awem nov~anog kapitala, prenete "Vodovodu". Odbornik Pokreta za Vlasotince @arko Kosti} izneo je stav da „Vodovod” ne}e mo}i u dogledno vreme da re{i problem i da postoji krivica svih dosada{wih u~esnika u vlasti. Tra`io je spisak du`nika i interesovao se za{to ra~unovodstvena ku}a iz Leskovca obra~unava zarade, na {ta je dobio odgovor da je u pitawu ra~unovodstveni program kao alat za rad. Zamenik predsednika op{tine Bo{ko Stan~i} rekao je da je postignut dogovor sa EPS-om da se "skine" iznos koji predstavqa obra~unatu kamatu na kamatu i da }e to umawiti iznos duga. „Verujem da je ovo po~etak izlaska "Vodovoda" iz krize duge 10 godina”, rekao je Stan~i}. Zamenik predsednika Skup{tine i {ef odborni~ke grupe SNS-a Nenad Stojkovi} rekao je da }e ova odborni~ka grupa glasati za odluku kako bi gra|ani imali uredno vodosnabdevawe, ali je, nakon izno{ewa podatka da je 2010. 2011. i 2012. godine op{tina prebacila 25 miliona dinara za struju "Vodovodu", a da je svega pet miliona oti{lo na ra~un EPS-a, tra`io da se podnese krivi~na prijava protiv odgovornog lica za nenamensko tro{ewe para. informacijama iz EPS-a ukupan dug je 71 milion dinara, ali snabdevaju iz ove mre`e moglo da ima zdravu pija}u vodu. „Ne znam ko je bio direktor, ali obaveza i odgovornost mora da mora}e da usaglase kartice EPS i „Vodovod” o tome. Anga`ovali Direktor JKP „Vodovod” Zvonko Ili} najpre se izvinio zbog postoje”, rekao je Stojkovi}. smo 2016. godine stru~nu ku}u da da elaborate stawa u "Vodovodu" sazivawa vanredne sednice po tre}i put zbog ovog preduze}a od Direktor „Vodovoda” Zvonko Ili} rekao je da }e i na internet i da predlo`i na~ine za izlazak iz postoje}e situacije. Oni su, kada je on na funkciji direktora 2016. godine. stranicu ovog preduze}a staviti informacije o tro{ewu 60 mil- izme|u ostalog, konstatovali da mora da se donese odluka o „Na `alost, mi smo od juna pro{le godine do danas imali tri iona prethodno uve}anog kapitala, kao i tabelu sa podacima {ta je formirawu ekonomske cene vode koja po wima iznosi 120 dinara po pravosna`ne izvr{ne presude za struju, sa ra~una „Vodovoda” je nasle|eno, a {ta je ura|eno u prethodnom periodu od tri godine. kubnom metru, a danas je ona 43 dinara bez PDV-a, {to je veoma skinuto preko 30 miliona dinara. Od jula 2016. do danas prema S.\. MAMOGRAF U VLASOTINCU I U SEPTEMBRU Od osmog jula u vlasotina~kom Domu zdravqa obavqaju se mamografski pregledi `ena ro|enih od za{tite doneti novi zakon, u skladu sa ~ime }e se ona organizovati i u na{oj op{tini”, istakao je 1950. do 1970. godine. Re~ je o skrining pregledima za `ene pomenutog `ivotnog doba, ostale pacijen- predsednik Todorovi}. tkiwe sa indikacijama za ovaj pregled tako|e mogu da zaka`u snimawe sa uputom izabranog lekara S.Stankovi} op{te prakse ili ginekologa. „Dom zdravqa u Vlasotincu je dobio pokretni digitalni mamograf za obavqawe preventivnih pregleda tokom leta zahvaquju}i Klini~kom centru iz Ni{a. @ene obuhva}ene skrining pregledima za otkrivawe karcinoma dojke se pozivaju telefonom ili putem sredstava javnog informisawa dok ostale zakazuju ovaj pregled uz uput izabranog lekara. Dnevno se pregleda ~etrdeset `ena. Mnoge od wih ve} su dobile povratne informacijena ku}nu adresu. One sa izve{tajem treba da se jave izabra- nom lekaru op{te medicine ili ginekologu”, isti~e dr Violeta Pavlovi}, ginekolog u vlasotina~kom Domu zdravqa. Po wenim re~ima do sada je pregledano 640 `ena. Zbog stopostotnog odaziva `ena pregledi se ve} zakazuju za po~etak septembra, do kada }e se obaviti oko 2.300 pregleda. Toliko snimawa je obavqeno i 2014. godine, kada je mamografija tako|e preventivno vr{ena u Vlasotincu. „Svaka `ena sa karcinomom dojke koji je otkriven na vreme ima dobru prognozu le~ewa. Ohrabruje nas ~iwenica da su `ene dobro informisane i da shvataju zna~aj rane dijagnostike”, dodaje dr Violeta Pavlovi}. Mamografija se obavqa radnim danima i subotom od devet do 15 sati. S obzirom da vlada veliko interesovawe `ena za ovaj pregled, umesto predvi|enih mesec dana, pokretni mamograf }e ostati u Vlasotincu sve dok bude interesovawa, a sigurno do po~etka septembra. Obilaze}i Dom zdravqa sa svojim saradnicima predsednik op{tine Zoran Todorovi} je istakao da op{tina izdvaja oko 4 posto svog buxeta za zdravstvo {to je 33 miliona dinara. Iz ovih sredstava pla}a se 14 lekara i isto toliko medicinskih sestara i tehni~kog osobqa, ~ime se re{ava potreba za ve}im brojem medicinskog osobqa zbog razu|enosti crnotravskih i pojedinih vlasotina~kih sela, koje Dom zdravqa u Vlasotincu pokriva. „Na{ Dom zdravqa je jedan od retkih koji nema dugovawa prema neugovorenim radnicima iz prethodnog perioda jer je taj problem re{en kroz reprogram duga. Problem predstavqa ~iwenica da sada{wi zakon nije predvideo postojawe specijalisti~kih slu`bi u mestima sa mawe od 20.000 stanovnika {to pacijentima ote`ava le~ewe. Vide}emo kakvu }e mre`u organizacije zdravstvene jul 2019. godine DRU[TVO 5 GRADSKO KUPALI[TE U VLASOTINCU RAJ ZA POSETIOCE

Gradsko kupali{te u Vlasotincu je omiqena letwa kupali{te }e biti bezbednije. Izgradwa de~jeg U toku je i ~i{}ewe re~nog korita u samom gradu desetinacija posetilaca iz okolnih varo{i, ali spas igrali{ta tako|e }e upotpuniti sadr`aje koji su koje obavqaju Srbijavode jer one brinu o vodotocima od vru}ine tu nalaze i sve generacije Vlasotin~ana potrebni qudima koji ovde provode leto”, rekao je prvog reda. koje su odrastale na obalama ove reke, kao i oni koji predsednik op{tine Zoran Todorovi}. S. Stankovi} godi{we odmore provode u zavi~aju. Priroda je nesebi~no darivala ovaj deo Vlasotinca. Ono {to priroda nije dala qudi su dogradili tako da posetioci ovde imaju reku, jezero, sportske terene, sportsku halu, kafi}e, stazu za {eta~e, pogled na okolna brda koja svojim zelenilom odmaraju o~i i stoletnu hladovinu na drugoj obali reke na koju sve ~e{}e dolaze kamperi. Kupali{na sezona je otvorena 1. jula i traja}e do 31. avgusta. Vreme je i{lo na ruku svima koji su "vla- sotina~ko more" odabrali za odmor i u`ivawe. „Sve pripreme za po~etak sezone su ura|ene na vreme. Obezbedili smo ~etiri spasioca sa licen- com koji od 11.00 do 19.00 sati brinu o bezbednosti kupa~a. Zavod za javno zdravqe u Leskovcu kontroli{e vodu i ona je ~istija nego ranijih godina, verovatno zbog toga {to je uzvodno na pet kilometara odavde obavqeno ~i{}ewe re~nog korita”, ka`e Dejan ^iki}, direktor Sportsko-rekreativnog centra „Vlasina”, koji gazduje kupali{tem. Po wegovim re~ima, ovde se vikendom okupi i preko hiqadu posetilaca koji ceo dan provode na pla`i, dok su gu`ve radnim danom mawe i to uglavnom u popod- nevnim satima. Jo{ boqi izgled ovaj kompleks }e dobiti nakon realizacije projekta Za{tita Vlasotinca od poplava, u okviru koga }e biti rekonstruisana obala Vlasine, od Manxine doline do Beska, podignut i oblo`en za{titni bedem i obavqena rekonstrukcija brane. „Realizacijom ovog projekta, pored za{tite od poplava, ovaj kompleks }e boqe izgledati, a PROMOCIJA VLASOTINCA NA „GQIVARSKOJ TRPEZI”

U okviru prve ~ukari~ke gula{ijade pod nazivom „Gqivarska trpeza”, koja je sredinom jula meseca odr`ana na beogradskoj Adi ciganliji, Turisti~ka organizacija op{tine Vlasotince je predstavila svoje potencijale. „Posetici su bili uglavnom qubiteqi prirode, dobre hrane, rodite- qi sa decom, {to je i na{a ciqna grupa. Ovaj doga|aj smo iskoristili da podelimo informatore o Vlasotincu i zagolicamo ma{tu onih koji `ele da se sklone od gradske vreve i u`ivaju u netaknutoj prirodi i kupawu u reci Vlasini”, rekla je Nata{a \oki} @ivkovi}, v.d. direktora Turisti~ke organizacije u Vlasotincu. Na ovoj manifestaciji je u~estvovalo i vlasotina~ko Gqivarsko dru{tvo „Rujnica”, ~iji je predsednik Sun~ica Jovi} ujedno i tehni~ki sekretar Mikolo{ko-gqivarskog saveza Srbije. Sun~ica Jovi} je naglasila da savez od osnivawa najvi{e radi upravo na edukaciji gra|ana radi smawewa broja slu~ajeva trovawa gqivama, za{titi stani{ta gqiva i razvoju gqivarskog turizma. Organizatori prve ~ukari~ke gula{ijade bili su Turisti~ko-sports- ka organizacija op{tine ^ukarica i Mikolo{ko-gqivarski savez Srbije. V.M. ^ I[]EWE KANALA U BATULOVCU

U toku jula meseca ~i{}eni su kanali u Iako je za `iteqe Batulovca ~i{}ewe Batulovcu. @iteqi ovog sela smatraju da kanala jedan od najva`nijih poslova u }e imati najvi{e koristi jer kroz wihovo posledwih nekoliko decenija, u ovom selo prolaze tri kanala koji skupqaju selu nedavno je asfaltirana kru`na vodu iz Ora{a~ke doline. ulica koja vodi pored grobqa, u du`ini „Ja se za mojih 50 godina ne se}am da su od 640 metara. Sredstva za ove radove kanali ikada ~i{}eni. Po{to voda nije obezbe|ena su iz buxeta op{tine mogla zbog rastiwa da ide kanalom, ona Vlasotince i iznose 4,5 miliona dinara. decenijama plavi wive koje su onda za tu ^i{}ewe kanala na podru~ju sezonu neupotrebqive. A na wima ostane vlasotina~ke op{tine u du`ini od 25 i sav otpad koji qudi bace u dolinu od kilometara finansira se sredstvima Ora{ja nani`e. Tako da ima tu i mnogo Kancelarije za upravqawe javnim ula- qudskog nemara. Zna~ilo bi mnogo da gawima, gde je op{tina Vlasotince dobi- dobijemo i lokaciju na kojoj mo`e da se la projekat vredan 64 miliona dinara. odla`e otpad”, ka`e Slavi{a Pe{i}, pot- V.M. predsednik Saveta mesne zajednice u Batulovcu. 6 Kultura jul 2019. godine „MOBI DIK - ZEMQA KOJA PLOVI”, ^ETVRTO PRIZNAWE ZA NAJBOQI EKOLO[KI FILM U VRMXI „PUT JEDNE NITI” „Mobi Dik-zemqa koja plovi”, dokumentarni film o plove}im ostrvima na Vlasinskom jezeru, Neboj{e Ili}a Ilketa je progla{en za najboqi ekolo{ki film na Na efektan na~in, stavqaju}i decu pred{kolskog uzrasta u neposredan kontakt sa starinskim pos- tupkom izrade i bojewa ode}e, film razvija svest najmla|e publike o va`nosti ~uvawa obi~aja i nema- „Vrmxa festu 2019”. terijalne kulturne ba{tine - ovako je `iri 28. Festivala etnolo{kog filma „FESTEF 2019.” u Ku~evu Nagra|enom autoru plaketu je dodelio predsednik obrazlo`io dodelu specijalnog `irija Bernardin Modri}, direktor Istra filma i priznawa filmu „Put jedne niti“ autor vi{e od stotinu dokumentarnih i igranih filmo- i wegovom autoru Neboj{i Ili}u va. Pored wega, ~lanovi `irija su bili Sa{a \or|evi}, Ilketu. foto reporter Novinske agencije Beta i Dejan Dabi}, @iri su ~inili prof. dr filmski urednik Ni{kog kulturnog centra. Slobodan Naumovi}, etnolog i „Vrmxa fest” je internacionalni festival tur- predsednik `irija i ~lanovi isti~ko-dokumentarnog filma koji je tre}i put za redom Jelena Vukmanovi}, urednik u RTV Vojvodine i Zvezdana odr`an {estog jula u Vrmxi, malom mestu u podno`ju pla- Stanojevi}, profesor i autor nine Rtaw, tako da su posetioci pored filmskih projek- etno filmova. cija mogli da u`ivaju u prirodnim lepotama i Film je ra|en u saradwi sa turisti~kim sadr`ajima koji posledwih godina Pred{kolskom ustanovom „Milka privla~e hiqade posetilaca iz cele Srbije. Ova film- Dimani}” i Kulturnim centrom u ska manifestacija je jo{ jednom pokazala koliko sedma Vlasotincu, u produkciji JUG umetnost mo`e da bude u slu`bi ekologije. filma, tako|e iz Vlasotinca. Festival je organizovala MZ Vrmxa, partner u orga- Festival u Ku~evu odr`an je nizaciji je UG „Forum Artistikum”" iz Ni{a, a od 15. do 19. jula. Ovo je, ina~e, ~etvrto priznawe koje je do sada pokroviteq op{tina Sokobawa. pripalo filmu „Put jedne niti”. S.S. S.\. PREDSTAVQEN NOVI ZBORNIK POEZIJE „SLAPOVI VU^JANKE”

Dom kulture u Vu~ju predstavio je Zbornik poezije „Slapovi Vu~janke” sa istoimenog konkursa, koji je ove godine organizovan po peti put. Promociji su pored nagra|enih, prisustvovali i zavi~ajni pesnici koji su zastupqeni u Zborniku. Od samog pokretawa ovaj Zbornik poezije objavquje se u zajedni~kom izdawu Doma kulture Vu~je i Narodne biblioteke „Desanka Maksimovi}” u Vlasotincu. Uspe{na saradwa dve ustanove kulture potvr|ena je i ovog puta. O pokretawu konkursa i nastajawu Zbornika, sa posebnim osvrtom na ovogodi{wi konkurs govorili su urednici Neboj{a Krsti} i Srba Taki}. Odluku `irija o nagradama saop{tila je Marija Jovanovi}. Na konkurs su pristigle 92 pesme autora iz celog regiona. Ve~e je upotpunio Igor Ili}, nastupom na gitari. S.S. ZLATNO ODLI^JE ZA FOLKLORNI ANSAMBL „CRNILOVI]”"

Folklorni ansambl „Crnilovi}” je u~estvovao na bugarskom odli~an posao, oformili sjajan mladi tim i stvorili dobru podlogu za nacionalnom festivalu narodnog stvarala{tva pod nazivom „Folklorna daqi rad i nove uspehe. Naravno, ni{ta od ovoga ne bi bilo mogu}e bez magija 2019”, koji je odr`an od 12. do 14. jula u turisti~kom mestu Bansko. sveobuhvatne podr{ke Kulturnog centra Vlasotince”, ka`e mladi kore- Ovaj festival je pod za{titom UNESKO-a. ograf Marko Stojkovi}, koji je i sam do pre nekoliko godina igrao u Na trodnevnom festivalu je u~estvovalo preko 150 izvo|a~a koji su ansamblu. predstavili bugarsko narodno stvarala{tvo u ~etiri kategorije, vokalni S.S. solisti, folklorni ansambli, narodni obi~aji i instrumen- talni sastavi. Ansambl „Crnilovi}” je kao jedinstveni inostrani u~esnik festivala nastupio prvog dana ove manifestacije i ostavio sna`an utisak na stru~ni `iri i publiku. Na{i igra~i nagra|eni su gromoglasnim aplauzom, a kas- nije i zlatnom medaqom za prvo mesto u igra~koj kate- goriji „Dr` se zemqo”, uzras- ta do 12 godina. Vlasotina~ki folklorci su pred stru~ni `iri iza{li sa koreografijama Marka Stojkovi}a: Bugarka, [opska trojka i Vesele {opske igre. „Ovo je bilo jo{ jedno predivno iskustvo za na{ ansambl. Trodnevno putovawe sa najmla|im igra~ima ansam- bla i prvotimcima krunisano je zlatnom medaqom kojoj se nismo nadali. Odradili smo jul 2019. godine Leto u Vlasotincy 7 PRVOG JULA PO^ELO „LETO U VLASOTINCU 2019”

De~jim kola`nim programom 1. jula je po~elo „Leto u Vlasotincu 2019”. Ova vi{enedeqna kulturno-umetni~ka i zabavna manifestacija, koju je Kulturni centar pokrenuo 2005. godine, trajala je do 31. jula. U okviru ovogodi{weg programa organizovane su brojni koncerti, ve~eri folklora, pozori{ne predstave, izlo`be slika, projekcije filmova, promocije kwiga, predavawa. Otvarau}i ovogodi{we Leto u Vlasotincu Boban Dimitrijevi}, direktor Kulturnog centra je istakao da je bogat i raznovrstan program za dane Leta omogu}en zahvaquju}i razumevawu i podr{ci lokalne samouprave. Tradicionalno, Leto je po~elo programom najmla|ih u~esnika, polaznika pripremnog pred{kolskog programa iz vrti}a „Kolibri” i ~lanova mla|ih grupa Folklornog ansambla „Crnilovi}” i KUD „Bratstvo”. Pred{kolci su se publici predstavili {panskim de~jim plesom koji su sa wima pripremile vaspita~ice: Suzana Stojanovi}, Qubinka Miti}, Zorica Jankovi} i Du{ica \or|evi}, uz organizacionu podr{ku Qiqane \oki}. Sa ovom plesnom ta~kom pred{kolci su nedavno u~estvovali na 6. Me|unarodnom festi- valu muzi~ko-scenskog stvarala{tva dece u Lajkovcu. „Igrama iz okoline Leskovca” u koreografiji Marka Stanojevi}a predstavili su se ~lanovi KUD „Bratstvo”", dok su folklorci iz FA „Crnilovi}” izveli „Igre iz Srbije” i „Igre iz okoline Leskovca” u koreografiji Marka Stojkovi}a. Sa{i, Filipu i Jani se tokom interaktivnog programa na sceni pridru`ilo vi{e desetina Najuzbudqiviji deo programa za mali{ane okupqene na platou ispred galerije Kulturnog centra mali{ana, koji su uz muziku igrali sa wima. Razigrani mali{ani su se sa drugarima iz Ni{a rastali predstavqalo je dru`ewe sa `onglerima, klovnovima, akrobatama, ~lanovima akrobatske grupe USB uz pesmu Ram Sam Sam. iz Ni{a. Ova grupa je {iroj javnosti poznata po u~e{}u u emisiji „Ja imam talenat”. Burni aplauz pub- Muzika, igra, de~ja radost, smeh o`iveli su kej na Vlasini i pridodali joj novi sjaj i ~aroliju leta. like izavala je akrobatska joga. S.S. RITMOVI VRAWA ZA KRAJ LETA Koncertom etno grupe Izvor iz Vrawa 31. jula Markovi} i Ivana Tasi}. je zavr{eno Leto u Vlasotincu. Ovo je drugi ovo- ^lanovi grupe Izvor su do sada obradili i godi{wi nastup grupe Izvor pred vlasotina~kom izveli preko stotinu tradicionalnih pesama i publikom. Prvi koncert odr`an je 23. maja u porti ora sa ovih prostora Balkana. crkve povodom gradske slave. Program Leta u Vlasotincu je zavr{en nakon Solistu grupe Ivanu Tasi} su pratile kolege skoro pet nedeqa trajawa. Dalibor Mladenovi}, Katarina Dimi}, Boban „Trudili smo se da proteklih nedeqa na{im Miti} i Dejan Dimi}, koji su svirali tambure, sugra|anima i brojnim gostima koji leto provode kaval, tapan i tarabuku. u Vlasotincu priu{timo razli~ite sadr`aje. Da Repertoar Izvora je bio veoma raznovrstan, svaki od wih mo`e da prona|e ne{to za sebe i da ali su vrawske pesme bile najzastupqenije. upotpuni boravak u na{em mestu. Posebnu pa`wu ^lanovi ove grupe su publici kroz skoro zabo- poklonili smo najmla|oj publici koja je u`ivala ravqene muzi~ke instrumente preneli ritmove na keju u de~jim pozori{nim predstavama, Vrawa, Kosovskog pomoravqa, Makedonije, ali su kola`nom programom i dru`ewu sa `onglerima i izveli i veliki broj srpskih izvornih pesama akrobatama. Publika je jedinstvena u oceni da koje ~ine duhovnu vertikalu na{eg naroda i koji- smo i ove godine imali veoma bogat i raznovrstan ma se ~uva na{ identitet. Ivana Tasi} je izvela muzi~ki program, koji je bio i najpose}eniji. i pesmu "Milijano, }ero moja mila", koja poti~e iz Verujem da smo uspeli u nameri da sugra|anima i Pasjana kod Gwilana i do sada nije tonski gostima pru`imo sadr`aje kakve su i o~ekivali zabele`ena, ali }e se uskoro na}i na novom albu- od nas”, ka`e Boban Dimitrijevi}, direktor mu grupe Izvor. Kulturnog centra Vlasotince. Izvor se ve} deceniju i po bavi ~uvawem i LUVL je zavr{en ali aktivnosti Kulturnog izvo|ewem tradicionalne muzike Balkana, centra za ovo leto nisu zavr{ene, ve} su posebno juga Srbije, a ponajvi{e Vrawa. Vrawske najavqeni novi koncerti i druga kulturno-umet- pesme nekada su pevali Stana Avramovi}, ni~ka de{avawa. Stani{a Sto{i} i Vasilija Radoj~i}, a sada ih S. Stankovi} od zaborava ~uvaju Branimir Sto{i}, ^eda PREDSTAVOM „MA^AK U ^IZMAMA” ZAVR[EN DE^JI PROGRAM De~ji pozori{ni program koji je Kulturni centar organizovao u okviru ovogodi{weg Leta u „ZDRAVKO HRANI]” DRUGOVAO SA VLASOTINA^KIM MALI[ANIMA Vlasotincu zavr{en je 26. jula pozori{nom predstavom Ma~ak u ~izmama. Mala pozori{na scena improvizovana je na keju ispred galerije Kulturnog centra. U lepoj, prazni~noj ve~eri okupio se U okviru de~jeg programa kojim su obuhva}ene manifestacije Leta u Vlasotincu veliki broj mali{ana da se pred spavawe dru`i sa likovima iz omiqene bajke. namewene dru`ewu i interakciji sa decom, leskova~ki glumci su i ovoga puta privukli Ovu de~ju pozori{nu predstavu izvelo je ni{ko pozori{tance „S juga”. Tekst inspirisan pa`wu svih mali{ana, a neke od wih pozvali da im se pridru`e na sceni. istoimenom bajkom je napisao Sa{a Madi}, a izveli su je glumci: Bratislava Mili}, Stefan M. "Ovo je de~ja edukativna i interaktivna pozori{na predstava na temu zdrave hrane, Mladenovi} i Marko Milisavqevi}. Glumci, ve} stari znalci na{e najmla|e publike, su se kroz prilago|ena deci svih uzrasta, kroz koju u~e {ta je zdravo u ishrani i kako da se hrane i interaktivnu predstavu dru`ili sa vlasotina~kim klincima i klincezama i obe}ali novo dru`ewe `ive zdravo", istakla je glumica Tawa slede}eg leta. Kr~marik. Predstava nastala po motivima iz poznate bajke je do sada izvedena pedesetak puta u Srbiji i Austriji. Pozori{tance Cipelica na svom S.S. repertoaru ima niz de~jih edukativnih predstava na razli~ite teme. Najmla|oj publici je 20. jula pozori{tance iz Leskovca izvelo de~ju predstavu "Zdravko Hrani}". Mala pozori{na scena postavqena na keju ispred galerije Kulturnog centra bila je mesto na kome su glumci Miodrag i Tawa Kr~marik u ulozi Zdravka Hrani}a i Hranice Zdravi}, mali{anima na veoma zan- imqiv i duhovit na~in, kroz igru i glumu poslali poruke o potrebi da se zdravo hrane, da rastu uz vo}e i povr}e, uz obiqe vitamina. Na svom repertoaru ovo pozori{tance ima predstave na temu o~uvawa prirode, u~e{}e dece u sao- bra}aju, nasiqa me|u decom i mnoge druge. S.S. 8 Leto u Vlasotincu jul 2019. VE^E SRPSKOG I BUGARSKOG FOLKLORA Koncert folklornih ansambala iz bl „Crnilovi}” i KUD „Bratstvo” iz Vlasotinca. kao muzi~ki pozdrav dobrodo{lice gostima iz Veselinovo oro i koreografije Nadigravawe i Vlasotinca i bugarskog grada Montana odr`an je Ovu muzi~ku manifestaciju je organizovao Bugarske. Oni su se potom publici predstavili U~enici, za koje su se pobrinuli koreografi 10. jula u Sportsko-rekreativnom centru Kulturni centar u okviru „Leta u Vlasotincu Veselim {opskim igrama i [opskom trojkom, Stojan Stojanov, Geneveva Stojanova i Vawa „Vlasina”. U programu su u~estvovali ~lanovi 2019”. koreografijama Marka Stojkovi}a. Rajkova. Tancov ansambla „Mladost” i De~je peva~ke grupe Program je po~eo izvo|ewem koreografije Bugarski folklorni ansambl „Mladost” KUD „Bratstvo” je ovoga puta izveo Igre iz „Pastrenec junior” iz Montane, Folklorni ansam- Bugarka, koju su izveli ~lanovi FA „Crnilovi}” izveo je Graovu prikasku, Cigansko oro, Leskovca, Igre iz Poni{avqa i Vesele romske igre, u koreografiji Marka Stanojevi}a. Program je svojim nastupom dopunila De~ja peva~ka grupa „Pastrenec junior”, koja je pored bugarskih tradi- cionalnih pesama i Torla{kog spleta pesama, izvela i srpsku pesmu Oj Coko, Coko. Jo{ jednom su deca pokazala da pesma i muzi- ka ne poznaju granice, ni jezi~ke barijere. Ovi mali ~uvari tradicije i kulturne ba{tine svoga roda su se na kraju programa okupili u zajedni~ko kolo. Vi{e desetina mali{ana uz muziku i pesmu je zaigralo i na trenutak sportsku halu u~inilo predivnom, blistavom pozornicom igre, radosti, lepote, zajedni{tva. Boban Dimitrijevi}, direktor Kulturnog cen- tra uru~io je zahvalnicu Asenu Asenovu za dugogo- di{wu i uspe{nu saradwu ove dve ustanove kul- ture. S.S. VE^E FOLKLORA ZAVR[ENO ZAJEDNI^KIM KOLOM Jo{ jednom je Sportsko-rekreativni centar „Vlasina” bio mesto izuzetno pozitivne energije, mesto Petnaestogodi{wa Marta Stankovi} je otpevala pesme Udade se Jagodo i @ubor voda. Ova talen- dru`ewa i zajedni~kih nastupa ~lanova folklornih ansambala iz Vrace, Boqara i Vlasotinca. tovana devoj~ica }e od septembra poha|ati Sredwu muzi~ku {kolu „Stanislav Bini~ki” u Leskovcu. Kulturni centar Vlasotince je 10. jula u okviru programa Leto u Vlasotincu priredio drugo po redu Tokom predstavqawa Vlasotinca na TV Hepi u emisiji Prelo u na{em sokaku, ona je nastupala sa KUD ve~e folklora. Ovoga puta gosti su bili ~lanovi De~jeg folklornog ansambla „Radost” iz bugarskog „Sveta Trojica”. grada Vrace. Pored wih, nastupili su i najmla|i ~lanovi Folklornog ansambla „Crnilovi}” i KUD Ove ve~eri se sportska hala orila od muzike sa ovih prostora Balkana, od razigranosti i raz- „Sveta Trojica“ iz Boqara. Mali{ane su predvodili koreografi Ico Pevski, Marko Stojkovi} i draganosti dece koja su pokazala da jesu ukras i budu}nost sveta, da su ono najlep{e {to imamo. Miroslav Ceki}. Program je zavr{en zajedni~kim kolom svih u~esnika. Ovoga puta atmosferi nisu odoleli ni kore- Kroz muziku, pesmu i igru deca iz Bugarske su vlasotina~koj publici do~arala svu lepotu svoje ografi koji su se u kolu pridru`ili deci. zemqe i bogatstvo svoje tradicije. Ovom prilikom izveli su Daj~ovo oro, Severwa~ki tanc, Malak Godinama unazad folklorni ansambli iz Srbije i Bugarske uspe{no sara|uju, organizuju zajedni~ke {opski, [opsku svitu i Horovodni splet igara. Folklorci iz „Crnilovi}a” predstavili su se Igrama koncerte i u~e{}a na festivalima. Ta saradwa se iz godine u godinu neguje i razvija, a ove godine iz Srbije, Igrama iz Leskovca i Veselim {opskim igrama. ^lanovi KUD "Sveta Trojica" predstavili su pro{irena je i na sferu likovne umetnosti. se koreografijama Smiqe i bosiqe i Igrama iz P~iwe. S.S.

Tre}eg jula je u dvori{tu Kulturnog centra prire|en celove~erwi koncert @enskog peva~kog dru{tva iz Vlasotinca. @ensko peva~ko dru{tvo formirano je marta KONCERT VLASOTINA^KOG @ENSKOG PEVA^KOG DRU[TVA meseca ove godine, a u istom mesecu odr`alo je i svoj prvi nastup, kako ka`u, sa `eqom da nastave tradiciju posto- jawa peva~kog dru{tva, koja je prekinuta pre 70 godina. U dvori{tu Kulturnog centra @ensko peva~ko dru{tvo se prisutnima predstavilo raznovrsnim programom. Publika je u`ivala u {lagerima, pesmama sa Kosova, narodnim pesmama. Kako su rekle ~lanice dru{tva, `eqa im je da u narednom periodu prerastu u gradski hor, sa ozbiqnom ambicijom da na repertoaru budu i italijanske kancone, francuske {ansone, ruske pesme, starogradske i izvorne pesme, sevdalinke i ever- grin melodije. Veliku podr{ku @enskom peva~kom dru{tvu daju Miomir Daskalovi}, muzi~ki pedagog i Vladan Mari}, koji ih prati na harmonici. Ove ve~eri publici su se predstavile Vera \oki}, Dragana Mrvi}, Ana Stankovi}, Gordana Ran|elovi}, Dragana Jevti}, Suzana Dilberovi}, Biqana Savi}, Suzana Jovanovi}, Marina Jovanovi}, @aklina Stefanovi} i Marina Markovi}. Publika je svaku pesmu nagradila burnim aplauzom, u`ivav{i u pesmama: Ruse kose, Mila majko {aqi me na vodu, Sejdefu majka bu|a{e, Devojko mala, Vidovdan, Kosovski bo`uri, Je~am `ela, Jovano, Jovanke, Tiho no}i. V.M. jul 2019. godine Leto u Vlasotincu 9 LIBERO PRIREDIO NEPONOVQIVO MUZI^KO VE^E

Dvori{te Kulturnog centra je 4. jula bilo mesto pozitivne energije, dobrog raspolo`ewa i burnih aplauza, koje su svojim nastupom izmamili ~lanovi Vokalne grupe Libero. Ovo letwe ve~e sigurno }emo jo{ dugo pamtiti po neponovqivoj lepoti izvo|ewa omiqenih kompozicija, uzajam- noj energiji i interakciji koje su ~lanovi Libera uspostavili sa publikom, po predivnom ambi- jentu ovog prostora u samom srcu varo{i. ^lanove Vokalne grupe Libero je 2010. godine okupila zajedni~ka `eqa da ~uvaju, neguju i unaprede vi{eglasno pevawe u a kapela mu{kom sastavu. Repertoar ove grupe je zasnovan na srp- skoj duhovnoj i narodnoj muzi~koj ba{tini, dopuwen je istaknutim delima evropske i svetske muzi~ke literature i obradama pop, xez i evergrin standarda. Nikola Ili}, Miroslav Stojkovi}, Miroqub Cvetkovi}, Vasilije Stamenkovi}, Milo{ Jankovi}, Zoran [}epanovi}, Andreja Andrejevi} i Nenad Mitrovi} su za vlasotina~ku publiku priredili veoma lep i raznovrstan repertoar. ^ule su se srpske tradicionalne pesme, pesme sa Kosova „Suza Kosova” i „Zaspa Janko pod jablanom”. Potom su ovi sjajni peva~i izveli tri klapske bokeqske kompozicije sa kojima su u~estvovali na Me|unarodnom festivalu klape u Perastu. Tom prilikom oni su premijerno izveli kompoziciju „Nostalgija za Bokom”, koja im je donela tre}e mesto na festivalu. Na{ih osmorica mladih i veli~anstvenih izvo|a~a ove ve~eri su otpevali i pesmu „[to se bore misli moje”, koju je napisao knez Mihailo Obrenovi} i koja je prvi put izvedena u Be~u 1860. godine. Publika je posebno u`ivala u obradama doma}ih i stranih kompozicija. Ovim koncertom je zavr{ena prva nedeqa Leta u Vlasotincu. „RUZMARIN” I OVOG LETA PEVAO POD SJAJEM ZVEZDA GRUPA AMANET POZDRAVQENA OVACIJAMA PUBLIKE Koncertom Gradskog hora „Ruzmarin”, koji je 17. lep spoj mladosti i iskustva. Petnaestog jula je bila privilegija izgubili, svima wima u damarima odz- jula prire|en u dvori{tu Kulturnog centra, nas- „Tradicionalno imamo dobru saradwu sa biti u Vlasotincu i biti na koncertu vawaju ritmovi najlep{ih srpskih i tavqeno je Leto u Vlasotincu. Kulturnim centrom u Vlasotincu i ovde uvek rado Etno grupe Amanet. Neponovqivo pesama celog Balkana i svi oni `ive Susedi iz Leskovca i ovog puta su imali reper- nastupamo. Ovde u dvori{tu je predivan ambijent muzi~ko de{avawe je publiku podiglo muziku. Otuda vaqda toliko davawe na toar po kojima su publici prepoznatqivi wihovi za na{e nastupe, dobre su tehni~ke mogu}nosti. Uz na noge da burnim aplauzom pozdravi sceni, otuda tolika interakcija sa pub- nastupi. Koncert je po~eo pesmom Ovo je Srbija, a odli~no gostoprimstvo doma}ina to je garancija da mlade qude koji muzikom od zaborava likom, otuda dar da prenesu muziku do nastavqen pesmama: Pred Senkinom ku}om, Ne }e se na{a saradwa nastaviti i ubudu}e”, rekao je ~uvaju na{e najdragocenije kulturno svakog ko je ove ve~eri bio na koncertu, vredi plakati, Kad ~ujem tambure, U Leskovcu Dragan Caki} nakon zavr{etka koncerta. blago, zahvaquju}i kojem smo sa~uvali da dopru do svakog srca. nekad be{e, [to mi je milo em drago, Gusta mi Gradski hor „Ruzmarin” postoji du`e od 35 god- svoj identitet kroz minulo vreme. Kao biseri nizale su se pesme: Srce magla padnala, Je~am `ela… ina. Ovaj veliki jubilej proslavio je pro{le Planiraju da repertoar obnove novim pesmama, godine velikim koncertom pod nazivom "Pod sjajem Nastupili su solistkiwa rasko{nog mi boluje, Xam Stojanke, Moj dilbere, kako ka`u, da ne bi dosadili publici. Hor je dobio zvezda". Na svom repertoaru ima starogradsku i glasa Nevena ^iplak, studentkiwa vet- Goranine }afanine, Zajko kokorajko, nove ~lanove i po re~ima predsednika Dragana starosrpsku muziku. Ruzmarin neguje i duhovnu erine, Du{an \or|evi}, student Zapevala sojka ptica, Ajde Jano, Vrbice, Caki}a i daqe su otvorena vrata za budu}e muziku sa kojom je nastupao u manastiru Kakovo, Teolo{kog fakulteta koji je svirao vrbo zelena, Ustani mladi Jovane, Oj ~lanove koji vole muziku i umeju da pevaju. U koji je jedan od metoha Hilandara. ritam gitaru, Igor Ili}, tako|e student devojko du{o moja, Mila majko, nemoj mi Ruzmarinu su trenutno okupqeni ~lanovi od S.S. Teolo{kog fakulteta koji je svirao ga kleti, Leso pile, ^udna jada od dvadeset do sedamdeset godina, {to ~ini veoma solo gitaru i Nemawa Lazarevi}, Mostara grada, Snijeg pada na behar… diplomirani ikonopisac, koji je svirao Gost ve~eri bio je Zvonko Ili}, koji perkusije. je izveo pesmu Jovano, Jovanke. Etno grupa Amanet formirana je sa Svi oni su u muzici veoma dugo, peva- ciqem da publici, posebno mladima ju i sviraju pesme iz svih krajeva Srbije, predstavi tradicionalnu muziku iz Makedonije i Bugarske. Biser wihovog srca Balkana. Pored toga, oni rada predstavqa snimawe himne i bri`qivo ~uvaju duhovnu vertikalu koja spota za himnu manastira Tumane, koji nas je odr`ala i koja nas spaja kroz }e u septembru obele`iti 630 godina vekove. postojawa. Svi oni ~uvaju i razvijaju svoju S.S. duhovnost u vremenu kada su je mnogi

KONCERT ZA U@IVAWE

U okviru Leta u Vlasotincu 23. jula je u u proteklom periodu imali smo veliku seriju dvori{tu Kulturnog centra odr`an koncert koncerata. Veoma nam,je va`an kontakt sa pub- dua Di Ma|ore. Koncert, koji je izavao veliko likom. Trudimo se da izvedemo repertoar interesovawe publike, po~eo je napolitan- prema na{em karakteru ali oslu{kujemo i skom pesmom O sole mio a zavr{en ukus publike kako bi se sve usaglasilo. neponovqivim hitom Frenka Sinatre My Promovi{emo dobru muziku, dopuwujemo se, Way. Ove ve~eri Marko Milisavqevi} je uz ali rad, ambicija i poverewe su ipak klavirsku pratwu Milana Jovanovi}a pevao najva`niji i to nas spaja. Veliko zadovoqstvo ruske romanse, italijanske kancone i evergrin nam je kada do|emo u Vlasotince jer imate hitove. Sude}i po aplauzima publike wihovo izuzetnu publiku koja sve ovo prepoznaje, a izvo|ewe numera ostavilo je izuzetan utisak ambijent je veoma prijatan i ugodan. Hvala na na{e sugra|ane. Kulturnom centru koji je omogu}io lepo ve~e i Marko Milisavqevi}, izuzetan bariton, jo{ jedan koncert za u`ivawe”, rekao je na najboqi student Fakulteta umetnosti u Ni{u kraju ve~eri Marko Milisavqevi|. je svojim specifi~nim glasom i upe~atqivim Lepo iznena|ewe priredila je mlada glu- interpretacijama potvrdio da je Duo di mica Bratislava Mili}, koja je recitovala Ma|ore jedan od omiqenih izvo|a~a vlasoti- poeziju Desanke Maksimovi}, Laze Kosti}a, na~ke publike. Vesne Parun i Matije Be}kovi}a. „Funkcioni{emo ve} vi{e od godinu dana i S.\. 10 LLuuVVll 2019.2019. jul 2019. godine

se ta saradwa posledwih Govore}i o slikama Nikolaja Penkova, slikar i likovni peda- godina veoma uspe{no gog Nikola @ivkovi} Gazibara je istakao da na wima dominiraju razvija, posebno na poqu etnomotivi ukomponovani u modernisti~ki miqe i da etnoelemen- folklora i etnomuzike. ti dolaze kao dekor ~itavoj kompoziciji. IZLO@BA SLIKA NIKOLAJA PENKOVA Po wegovim re~ima, ove „U slikarskom opusu Nikolaja Penkova, koji je predstavqen godine Kulturni centar je vlasotina~koj publici zna~ajno mesto zauzimaju pejza`i i nadreal- oti{ao korak daqe i tu isti~ki poku{aji da se na figurativan na~in prika`e bogat saradwu pro{irio na kolorit. Slike obiluju detaqima koje kompoziciju ~ine atrak- likovnu umetnost. tivnom”, rekao je Nikola @ivkovi}. „"Maja meseca ove godine Nikolaj Penkov je diplomirao grafiku na Velikom Trnovskom u Montani je prire|ena univerzitetu. ^lan je Saveza bugarskih umetnika i Saveza izlo`ba slika mladog umet- bugarskih umetnika u Montani. Bavi se slikarstvom i grafikom. nika Aleksandra Spasi}a, U~estvovao je na 35 zajedni~kih izlo`bi i na me|unarodnim bije- ~emu je posebno doprinela nalima grafike u Tokiju, Havani, Bitoqu, Mastriksu, Sen vi{egodi{wa saradwa sa Nikolasu, Kadakuesu, Lije`u i Varni. U Bugarskoj je priredio 39 de~jom peva~kom grupom samostalnih izlo`bi, a 2015. i 2017. godine je u~estvovao na "Pastrenec Junior", ~iji je grafi~kim radionicama u Cequ, gde se nalaze mnogi wegovi umetni~ki rukovodilac radovi. Wegove slike i grafike nalaze se i u vlasni{tvu mnogih Asen Asenov. Tokom gosto- galerija i privatnih kolekcija u SAD, Srbiji, Nema~koj, Holandiji, vawa u Montani upoznali Gr~koj, Belgiji, Bugarskoj. @ivi i radi u Montani, gde je upravnik smo slikara Nikolaja umetni~ke galerije. Penkova i dogovorili Program su, ove ve~eri, svojim nastupom upotpunili ~lanovi izlo`bu u Vlasotincu”, de~jih peva~kih grupa „Pastrenec iunior“ iz Montane i "Pesena istakao je Bratislav duga" iz Breznika, koje su predvodili umetni~ki rukovodioci Asen Val~i}. Asenov i Nina Bajkova. Oni su ovom prilikom izveli splet balka- Otvaraju}i izlo`bu nskih pesama. Publika je u`ivala u srpskim, bugarskim, vla{kim, Izlo`ba pod nazivom „Etnomotivi”, bugarskog akademskog Boban Dimitrijevi}, direktor Kulturnog centra je istakao zna~aj gr~kim i turskim melodijama. Posebne aplauze publike izvo|a~i su slikara Nikolaja Penkova prire|ena je osmog jula u galeriji saradwe Kultrnog centra sa folklornim ansamblima, kulturnim i pobrali za pesme „Udade se Jagodo, Odakle si sele, Fato mori i Kulturnog centra, u okviru programa Leto u Vlasotincu. omladinskim centrima iz Bugarske i vrednost me|usobne razmene \elem,\elem. Govore}i o kulturnoj saradwi izme|u Vlasotinca i mnogih kulturnih i umetni~kih sadr`aja. Ovom prilikom direktor se S.Stankovi} ustanova kulture u Bugarskoj, Bratislav Val~i}, umetni~ki posebno zahvalio gostima iz Montane i Breznika. rukovodilac programa u Kulturnom centru Vlasotince je istakao da PRIKAZAN FILM „KRAQEVSKI TOP – ISTORIJA SRPSKE KRUNE” Druga nedeqa tradicionalne manifestacije Leto u Vlasotincu je zavr{ena 12. jula projekcijom dokumentarnog filma „Kraqevski top-istorija srpske krune”, ni{kog rediteqa Velimira Stojanovi}a, u novootvorenoj sali Kulturnog centra. Scenario potpisuje Dragan Markovi} a narator u filmu je Jelena Nikoli}. Vlasotina~ka publika je imala priliku da film koji govori o nastanku i dramati~noj sudbini posledwe srpske krune i prate}ih regalija izlivenih iz vo`dovog topa iz Prvog srpskog ustanka. Film je snimqen povodom 200 godina od Kara|or|eve smrti. Premijernu projekciju film je imao u bioskopu Kraqevskog dvora na Dediwu, do sada je prikazan u vi{e od 50 gradova u Srbiji ali i u Temi{varu, Stokholmu, Sarajevu i Rijeci. Nagra|en je prvom nagradom na Festivalu „Zlatna buklija” u Velikoj Plani 2017. godine, a dobio je i nagradu publike na Festivalu "Hri{}anske kulture" u Zaje~aru 2018. godine. Govore}i o nastanku filma autor Velimir Stojanovi} je rekao da film obja{wava zna~aj o~uvawa srpske krune kao sim- bola slobode i dr`avnosti srpskog naroda. Da je to pri~a o kruni koja nikada nije napu{tala Srbiju, te da predstavqa borbu srpskog seqaka za slobodu i o~uvawe svoje zemqe, i da je ciq da otrgne od zaborava kulturno nasle|e. Ina~e, film kroz obiqe arhivskog materijala baca svetlost na kqu~ne istorijske doga|aje 20. veka otkrivaju}i i one mawe poznate istorijske ~iwenice, poput toga da je tokom Velikog rata kruna bila sakrivena u podu u~ionice prizrenske Bogoslovije. Nakon projekcije filma rediteq Stojanovi} se zahvalio publici, istakav{i zadovoqstvo {to je film nai{ao na veoma dobar prijem i kod Vlasotin~ana. Filmsku pri~u prati muzika Kowovi}a, Bini~kog, Slavenskog, Rimskog- Korsakova, Mendelsona i ^ajkovskog, koju je odabrao Marjan Cvetanovi}. V.M PREDSTAVQENA KWIGA „S ONE BANDE MOJE GORE”, JASENKE LALOVI]

Na dan Sabora Svetog arhangela Gavrila 26. jula u Zavi~ajnom „Bez tradicije gubimo svoje korene, a narodi koji ne ~uvaju u ku}i kao najve}e blago. Pi{u}i na dijalektu pisac ~uva original- muzeju je prire|ena promocija kwige "S one bande moje gore", svoje korene kroz vreme po~nu da prihvataju tu|e kao svoje nost, izvornost, ~istotu i mudrost naroda i kraja iz koga poti~e. Jasenke Lalovi}. Istovremeno je organizovana tribina na temu potiru}i tako sebe i ono {to jesu. Na nama je da budemo „^uvajmo pri~awe”, na kojoj je govorila Jelena \oki}, profesorka dovoqno jaka karika izme|u na{ih predaka i potomaka. srpskog jezika i kwi`evnosti. Dva, samo naizgled razli~ita kul- Na{a je du`nost da potomcima prenesemo poruke preda- turna de{avawa, imala su zajedni~ke niti koje su ih itekako ka kroz vaspitawe, pri~e i tako {to }emo negovati svoju povezale. tradiciju”, nedavno je rekla Jasenka Lalovi} i pokaza- Jasenka Lalovi} je Pa{trovka. Ro|ena je u Buqarici, {kolo- la da upravo to ~ini svakom svojom re~ju, pri~om, novim vala se u Baru, studirala u Beogradu, pa ne ~udi {to je svoj roman romanom. napisala na pa{trova~kom. Pi{e od kada zna za sebe, ali ozbiqan Pored citata iz svog romana, autorka je pro~itala po~etak wenog pisawa vezuje se za pri~e koje objavquje na tekst napisan na na{em dijalektu i odu{evila publiku dru{tvenim mre`ama izlo`ena kritici i sudu javnosti. Ona je u koliko je brzo savladala govor ovoga kraja. O jeziku i stvari na dru{tvenim mre`ama nai{la na izuzetno prihvatawe dijalektima govorila je profesorka Jelena\oki}. ~italaca. Te je u pedesetim godinama u wsvojoj spisateqskoj „Re~i ba{ kao i qudi imaju svoj `ivot, svoje ro|ewe radionici zavr{ila je roman „S one bande moje gore”. I tu je pro- i smrt. Jedne nestaju, druge se ra|aju i nastavqaju da govorilo weno crnogorsko poreklo. `ive, jezik iz dana u dan postaje bogatiji. Koliko }e To je pri~a o obi~noj crnogorskoj `eni, koja je sme{tena u peri- jedna re~ `iveti ne zavisi samo od we same, od wenog od pre Drugog svetskog rata i sam wegov po~etak. Velika, Milica, porekla i lepote. Mnoge na{e lepe re~i su nestale a Bose, Jovanka i Ilinka su likovi preko kojih se prati sudbina toga zamenile ih strane re~i koje nisu nimalo lep{e i boqe. doba. Ovo je pri~a o `eni koja svesno prepu{ta pijedestal Dijalekti su izvor `ivotnosti jezika, dokaz wegove mu{karcu, svejedno da li je to mu`, otac, brat ili sin. O `eni, koja vitalnosti, vrelo `ivopisnosti. Kakvi bi bili Tika je od ro|ewa nau~ena da je wen zadatak da rodi, odgaji i stvori [pic ili Rada{in da ne govore dijalektom? Mo`e li glavu ku}e i doma}ina koji je dovoqno jak da iznese teret ratova, Mane i Zona druga~ije da zvu~e nego u [otrinom filmu? koji su na `alost,bili tako ~esti na ovim prostorima. To mo`e zapitala se profesorka Jelena \oki}. samo jaka `ena, koja je svesna da nije ugro`ena time {to to ~ini Ona je ovom prilikom publici poslala poruku da {to ve} da je to jedini model po kome ona opstaje u ulozi majke, `ene, vi{e u~i o svojim korenima otkrivaju}i mozaik jezika, }erke, sestre. To je wena misija koju ne bira po svojoj voqi ve} joj wegovo bogatstvo i melodi~nost. Uz to, ne zaboravite da razli~itost ~ini `ivot”, rekla je na kraju se name}e kroz pokolewa. Ovo je kwiga koja se doti~e tradicije i „Na{a je obaveza da sa~uvamo materwi jezik kao kulturnu svog izlagawa Jelena \oki}. obi~ajnog prava koje je iznad onog ispisanog slovom zakona. riznicu, poput dukata, koji se prenosi sa kolena na koleno i ~uva S. Stankovi} jul 2019. godine RE^ MLADIH 11 ANA KATI] U^ESTVOVALA NA TRENINGU „BRANITEQI I BRANITEQKE MAWINSKIH PRAVA“

„Ceo program koncipiran u vidu treninga prava, da bi nakon toga razgovor nastavili sa fokusirao se na zna~aj i mehanizme za{tite Dragoslavom Baji} i vodili diskusiju o pravima prava mawina, koji ima za ciq da mladim LGBTTQAI populacije, kao i problema sa kojima pravnicima pru`i mogu}nost da doprinesu se weni pripadnici svakodnevno susre}u. U unapre|ewu qudskih prava u Republici okviru diskusije „Ponosni na to {to jesmo” nas- Srbiji i unaprede ve{tine koje su nam tavili smo razgovor sa Marijom Demi} o pravima neophodne u poslu kojim se bavimo”, dodaje i polo`aju Roma u Republici Srbiji”, veli Ana Ana Kati}. Kati}. U~esnike su tokom prvog dana treninga ^etvrti dan treninga „Braniteqi i branite- upoznali sa samim pojmom diskriminacije. qke mawinskih prava” obele`io je Vladimir „U ovu pri~u nas je uveo Ivan \uri}, da bi Vuk~evi}, tu`ilac za ratne zlo~ine. smo nakon toga nastavili diskusiju sa „Vladimir Vuk~evi} nam je ukazao na neka od Goranom Mileti}em i Tamarom Toma{evi}. najte`ih krivi~nih dela, kao i na kr{ewe Prvog dana ciq je bio da nas uvedu u samu osnovnih qudskih prava, po~ev od prava na `ivot. problematiku celokupnog treninga, po~ev od Petog dana odr`an je sastanak sa Lukom samog pojma diskriminacije, do pronala`ewa Bo`ovi}em koji nas je detaqno, razumqivo i mawina u Republici Srbiji, razumevawa jasno upoznao sa aktivnostima, na~inom komu- wihovog polo`aja i razvijawa empatija prema nikacije i izradom predloga prakti~ne politike `rtvama kr{ewa qudskih prava”, obja{wava koji }emo obaviti nakon zavr{enog treninga u Ana Kati}. ciqu kona~ne realizacije sprovedene obuke”, Drugi dan treninga u Jagodini po~eo je nagla{ava Kati}eva. razgovorom sa Ivanom Filipov na temu Ona je sa ovog treninga posebno izdvojila „Uloga Poverenika za za{titu ravnopravnos- Forum teatar, koje je svakodnevno sprovodila Ana Kati}, studentkiwa master studija na ti u borbi protiv diskriminacije”. glumica Branka Baji}. Pravnom fakultetu u Ni{u i advokatski „Nakon toga usledio je razgovor sa Milanom „Kroz razli~ite radionice koje je organizo- pripravnik u advokatskoj kancelariji Baji}em, uz prakti~nu ve`bu osmi{qenu kao sim- vala Branka Baji}, imali smo mogu}nost da na Ran|elovi} u Ni{u nedavno je u~estvovala na ulacija sudskog postupka u kojoj smo raspravqali trenutak budemo neko drugi, da u|emo u ulogu treningu „Braniteqi i braniteqke mawinskih o slu~aju JERUZALEM VS AUSTRIA, koji se ranije `rtava, po~inilaca krivi~nih dela i anal- prava”" koji je odr`an u Jagodini od 1. do 6. jula na{ao pred Evropskim sudom za qudska prava. Na iziramo aktuelne slu~ajeve iz prakse u kojima ove godine. taj na~in smo imali mogu}nost da u praksi vidimo postoje situacije kr{ewa prava mawina. „Za ovu vrstu treninga saznala sam na sajtu kako su o tome odlu~ivali doma}i sudovi, kako Preporu~ila bih svima da prate rad Instituta za Pravnog fakulteta i to prepoznala kao odli~nu izgleda sam postupak pred Evropskim sudom, ali i evropske poslove na dru{tvenim mre`ama, kao i priliku da steknem nova znawa, iskustva i da da primenimo Evropsku konvenciju o qudskim da se prijave na ovakve i sli~ne programe jer nam upoznam nove qude”, ka`e Ana Kati}. pravima na konkretan slu~aj”, ka`e Ana Kati}. rad sa drugima poma`e da radimo na sebi i da Trening „Braniteqi i braniteqke mawinskih Tre}i dan treninga je obuhvatao posetu budemo jo{ boqa verzija sebe u profesionalnom i prava” organizovao je Institut za evropske Vi{em sudu u Jagodini gde su u~esnici razgovar- qudskom smislu”, zakqu~uje Ana Kati}. poslove ~iji je direktor Naim Leo Be{iri, uz ali sa sudijama Jasminkom Velisavqevi} i podr{ku Rockfeller Brothers Fund. Trening je kon- Ru`icom Mihajlovi}. S. Stankovi} cipiran tako da se sastojao od pet radnih dana sa „Izme|u ostalog, dotakli smo se konkretnih veoma intenzivnom agendom. slu~ajeva u kojima je bilo kr{ewa mawinskih NEMAWA MITI] PLENI SVOJIM INTERESOVAWIMA

Na prvi pogled uo~ava se wegovo lepo bri`qivo ~uvamo, to su tkanice, }ilimi, jastuci, vaspitawe, skromnost, odmerenost. Omiqen je platno za sukwe vutare, ~ar{avi. Deo tih stvari me|u drugovima u {koli i ulici u kojoj `ivi, a nam je poslu`io kada smo sobama u Grada{nici vole ga i stariji zbog lepog pona{awa, pre- preure|ivawem vratili izgled s kraja 19. i dusetqivosti i kulture koju je o~ito poneo iz po~etkom 20. veka. Izgled tih soba i oku}nice porodice. Svi koji ga znaju ka`u da je Nemawa poma`e mi da stvorim slike `ivota iz tog peri- Miti} veoma vredan mladi}. oda i da sa~uvam duh tog vremena”, ka`e Nemawa Na samom pragu punoletstva je i pred Miti}. po~etak ~etvrtog razreda Gimnazije "Stevan Mnogo vremena i truda je ulo`io da u Jakovqevi}". U |a~koj kwi`ici su uglavnom pet- Grada{nici sa roditeqima uredi etno sobe, da ice i sve odli~ni uspesi. Ponajvi{e iznenadi i skupi name{taj, poku}stvo, zapregu, plugove i obraduje slu{aoca wegovo interesovawe za star- alat i da sve to izgleda ba{ onako kako je inu, za tradiciju, etnologiju. Daqe kroz pri~u izgledalo u vreme detiwstva wegovog pradede shvatamo da i to nije slu~ajno i da briga o Mladena. Tu su kudeqe, pegla na `ar, vezeni i istoriji svoje porodice i ovog kraja opet poti~e tkani jastuci, {kriwa za devoja~ku spremu, iz porodice. Nemawa Miti}. mnogo boqe od svo- "kuvarice' na zidu, ispod }ilima vezeni ~ar{avi jih vr{waka poznaje etnologiju, interesuje se za ba{ kako se to nekada name{talo, tkane pro- `ivot i obi~aje na{eg kraja u pro{lim vremeni- stirke i krpare za pod. ma. Ovog leta zatekli smo ga u Zavi~ajnim muzeju Ovaj osamnaestogodi{wi mladi} veoma za razbojem. Promenio je osnovu na razboju, rado sa roditeqima i prijateqima odlazi u popravio sitne nedostatke i izatkao novu tkan- Grada{nuicu, gde na starom imawu na|e inu koja je zamenila potpuno o{te}enu koja se do pribe`i{te od gradske u`urbanosti. tada nalazila na wemu. Rad u muzeju nije omeo Nemawu da sa drugari- Budi znati`equ poznavawe ove stare ma provodi raspust na Vlasini. da pomogne ve{tine tkawa koju zna ~ak i veoma mali broj porodici tokom berbe {qiva i svojim primerom starijih `ena na selu. posredno po{aqe poruku mladima u ~emu zapra- Nemawa ka`e da ga je tkawu pou~ila vo istinska lepota, sre}a i prave porodi~ne Nemawa Miti} dodaje da je obilaze}i Po{to ve} od septembra polazi u zavr{ni kom{inica Vesela Stanisavqevi} iz vrednosti. Uz to je ovaj mladi} napravio veliki pa`qivo eksponate u Zavi~ajnom muzeju, posebno razred gimnazije interesovalo nas je da li Gradi{nice jer je podjednako `elela da neko iskorak ispred svoje generacije interesovawem etnolo{ku zbirku, do{ao na ideju da poku{a da razmi{qa o daqem {kolovawu i budu}em zani- mla|i nastavi sa tkawem. za etnologiju i svojim trudom da od zaborava napravi ko{ od pru}a koji se i danas u nekim mawu. I naravno, etnologija mu je na prvom mestu. „Obe prebake, Radmila i Bosiqka su tkale sa~uva sve ono dragoceno {to mu je u porodici doma}instvima koristi prilikom brawa gro`|a S. Stankovi} i ostavile su nam puno tkanih stvari koje ostalo od pradede. i kukuruza. 12 D r u { t v o jul 2019. godine NOVI MURALI U VLASOTINCU

U narednom periodu Ne{i}ev kej u Vlasotincu, omiqeno {etali{te, krasi}e murali „Sinovi vlasotina~ki”. Murali su rad mladog umetnika Slobodana Radosavqevi}a, kome u slikawu poma`e Nikola Zlatkovi}, student Visoke {kole strukovnih studija - Beogradska politehnika, na odseku za grafiku i dizajn. Muralima }e za sada biti oslikano oko 40-ak kvadrata. Vlasotince je mesto koje mo`e da se pohvali da ima dosta zna~ajnih li~nosti koje su obele`ile vreme u kojem su `iveli, a za po~etak izbor je pao na wih nekoliko. Kako sami umetnici ka`u, `eleli su da se na najboqi na~in odu`e mestu u kome `ive i ujedno ulep{aju omiqeno {etali{te svih Vlasotin~ana. Na muralima su: Goran Veli~kovi}- Veli~ko, Dragi{a Stankovi} - ^elik, Hristifor Crnilovi}, Vlada Ili}, Boge Mrena, [urda i Bob iz TV serije „Vru} vetar”, likovi koji su po oceni umetnika proneli slavu Vlasotinca. „@eleli smo da mladim generacijama i na ovaj na~in pru`imo mogu}nost da saznaju ne{to novo o qudima koji su obele`ili jedno Za izradu jednog portreta potrebno je oko osam sati, a za izradu Vlasotin~ane”, poru~ili su mladi umetnici. vreme. Tek kada budemo sve zavr{ili mo}i }e da se izazovu prave natpisa mo`da sat mawe. Sredstva za murale obezbedili su qudi dobre voqe, a podr{ku reakcije. Za sada gra|ani dobro reaguju na na{ rad, mada ima i onih „Iznenadilo nas je da neki od prolaznika nisu recimo prepoz- je dala i Turisti~ka organizacija op{tine Vlasotince. koji se ne sla`u sa na{im izborom. Podr{ka gra|ana se vidi i kroz nali Hristifora Crnilovi}a, Vladu Ili}a, {to nam potvr|uje da V.M. to da nam donose kafu, sokove, kola~e”, ka`u mladi umetnici. }e na{ rad imati vi{estruki zna~aj za Vlasotince i

LADOVICA PIVSKI FESTIVAL PO 13. PUT

U vlasotina~kom selu Ladovica Samostalni referent ove godine po 13. put je odr`an Beograd. Svoje kon- "Festival stara {kola" (Pivski certe imaju i bendovi festival Ladovica). Ina~e, prvi Cepeni }unci i put ovaj festival je odr`an 2006. Hidrogen iz godine, a sama ideja pokretawa je Ladovice. Shodno bila da se novcem od ulaznica sredstvima trudimo se pomogne Omladinskom fudbalskom da svake godine pose- klubu Progres, voqenom klubu tiocima iz svih Ladov~ana. Pomo} fudbal- Vlasotinca i okoline skom klubu koja je pokrenuta te predstavimo bar jedno davne 2006. godine traje i danas. zvu~no ime iz sveta Ove godine 13. Pivski festival je ove vrste muzike. Ove odr`an 26. i 27. jula na terenu za godine poseta je bila male sportove a organizator je ne{to slabija nego Udru`ewe gra|ana "Festival ranijih godina jer se stara {kola". istovremeno Prisutni posetioci na ovoj odr`avao sli~an fes- dvodnevnoj manifestaciji u`ivali tival u Vladi~inom su u muzici grupe Fubara iz Hanu, u istom ter- Negotina, i grupa iz Leskovca, minu. U narednom Skopqa, Ni{a. Drugo ve~e otvo- periodu planiramo da rila je grupa Kanda, Koxa i festival pro{irimo Neboj{a a pridu`ili su se i na nekoliko dana, a lokalni bendovi Cepeni }unci i `eqa nam je da dovede- Hidrogen. mo i neku grupu iz „Od skromnog po~etka festival inostranstva”, rekao je prerastao u regionalni centar je Marko Tasi}, jedan underground muzike, koji traje dva od organizatora. dana. Proteklih godina u Organizator isti~e da je u Ladovici, pank prestonici, pose- po~etku Pivski festival organi- tioci su imali priliku da ~uju poz- zovan „na mi{i}e”, dok posledwih LAZAR STOJIQKOVI] nate grupe: Ortodoks kelts nekoliko godina veliku pomo} i Beograd, Ritam nereda Novi Sad, podr{ku dobijaju od op{tine Novembar Ni{, Bjesovi Kru{evac, Vlasotince. OSVOJIO TRE]E MESTO NA EKO KONKURSU U PODGORICI Deca Apokalipse Zrewanin, V. M. Posledwi udar Skopqe, Na Prvom me|unarodnom eko Nablesnotesni Kwa`evac, konkursu u Podgorici pod nazivom „Oaza eko radova”, koji je po~etkom jula organizovala istoimena me|unarodna organi- zacija koja se bavi promocijom IZVIWEWE prirodnih nauka i kwi`evnosti, Lazar Stojiqkovi}, u~enik 3/2 U prethodnom broju Biltena „Vlasina” do{lo je do tehni~ke razreda O[ „8. oktobar” osvojio gre{ke u tekstu pod nazivom Gimnazijalci uspe{ni na republi~kom je tre}e mesto za fotografiju, takmi~ewu talenata, na strani 12. Tehni~kom gre{kom ispu{tena je dok se wegova druga fotografija re~enica o u~e{}u i postignutom uspehu gimnazijalca Dimitrija na{la u E-zborniku ekolo{kih Pavlovi}a. Naime, na ovom takmi~ewu Dimitrije Pavlovi}, u~enik radova. tre}eg razreda matemati~kog smera Gimnazije „Stevan Jakovqevi}” je [kola je na konkurs poslala osvojio tre}e mesto i specijalnu nagradu za svoj rad The perfect diet-is vi{e fotografija i pesama. there such a thing. Nagrada je pripala Lazaru Stojiqkovi}u, a wegova u~iteqica Biqana Miltenovi} dobila je zah- Zbog nastale gre{ke izviwavamo se Dimitriju Pavlovi}u i valnice za mentorski rad i internet-medijsku podr{ku. ~itaocima. S.S. jul; 2019. godine Sa svih strana 13 SRBA TAKI] OSVOJIO ISPUWENI PENZIONERSKI „SOKOLOVO PERO” U SOKOBAWI DANI DR SLAVKA KRSTI]A

Sedamnaeste po redu direktora Narodne bib- sokobawske sve~anosti lioteke „Desanka „Sveti Jovan Biqober” Maksimovi}” u Vlasotincu, odr`ane su u prvoj nedeqi drugo mesto osvojio je Bora jula. U okviru ove mani- Blagojevi} iz ]uprije, a

Lekar u penziji, specijalista ginekologi- prisustvovao sam wenim nastupima i kasnije, je i aku{erstva, zaqubqenik u vinograde i pesmom je ulep{ala i neka na{a porodi~na proizvodwu vina, dr Slavko Krsti} ne provo- slavqa, zbli`ili smo se sa wenom porodi- di svoje penzionerske dane u rodnom Dadincu, com, a ne{to kasnije sam krstio wenog sina niti odmara, {to bi se o~ekivalo od nekog ko Janka. Na{e dve porodice posebno spaja `eqa je u penziji. Naprotiv, jo{ od polovine 2017. da pomognemo, svako na svoj na~in, na{im godine on obavqa lekarsku praksu u Pasjanu gra|anima u Kosovskom pomoravqu, ali i kod Gwilana. odnos prema muzici sa tih prostora”, dodaje festacije Kwi`evni klub tre}e Qiqana Terenti} iz Ka`e da je to najmla|e porodili{te u dr Slavko Krsti} i podse}a na Ivanino "Sokolovo pero" je uz pomo} Smedereva. Srbiji, koje je 2015. godine otvorio tada{wi izvo|ewe pesme "Milijano, }ero moja mila" Op{tinske organizacije za Pesnici i organizatori su premijer Aleksandar Vu~i}. koja poti~e ba{ iz Pasjana. turizam, kulturu i sport, se dru`ili u Etno-kompleksu Krenuv{i putem svoje neukrotive energije Kada je o wenom izvo|ewu vrawskih Udru`ewa za lekovito biqe Grudowske vodenice. i `eqe da i daqe radi u oblasti medicine pesama re~, dr Slavko Krsti} je podsetio na „Jovan Tucakov” i D.O.O. Promocija Zbornika pesama kojom se bavio ~itav radni vek, dr Slavko re~i Qubi{e Pavkovi}a, ~iji je orkestar Adonis raspisao pesni~ki sa konkursa „Biqober 2019” Krsti} se pridru`io kolegama u Pasjanu koji pratio izvo|a~e tokom Festivala vrawske konkurs na temu Biqe. odr`ana je u amfiteatru zdravstvenom za{titom pokrivaju 38 sela pesme, i koji je za Ivanu Tasi} rekao da je svo- Na konkurs je pristiglo Zavi~ajnog muzeja. Srba Kosovskog pomoravqa. Posledwih godina se jom interpretacijom vrawskih pesama zao- 107 pesama autora iz Srbije, Taki} je tokom boravka u pove}ao broj poro|aja u ovoj bolnici. rala duboku brazdu u ovoj vrsti muzike. Republike Srpske, Crne Sokobawi posetio bib- Pro{le godine se rodilo 145 beba, a ove Ivana Tasi} kao draguqe ~uva vrawske Gore, Hrvatske i Bugarske. lioteku u ovom turisti~kom godine do jula meseca na svet je do{lo 80 pesme za koje ne ka`u slu~ajno da se „sve Odlukom `irija prvom mestu i doma}inima poklo- novoro|en~adi. pesme pevaju, samo se vrawske pesme nagradom je oven~ana pesma nio nekoliko izdawa vla- „Otvarawem porodili{ta u Pasjanu smo pre`ivqavaju jer su posve}ene autenti~nim „Tek u slozi poznaje se sotina~ke biblioteke. na neki na~in o`iveli ovaj deo Kosovskog doga|ajima i qudima”. Ona sjajno interpreti- snaga”, autora Srbe Taki}a, S.S. pomoravqa i omogu}ili da se bebe ovde ra|aju ra i etno muziku sa ovih prostora Balkana. i da porodiqe ne moraju da idu u Kosovsku Bori se za pesme koje odlaze u zaborav, muzi- Mitrovicu. Lekarsku pomo} i intervencije ci daje emociju, du{u, posebnu lepotu, pru`amo svim pacijentkiwama, imamo i dosta prenosi nam svoje utiske sa koncerta dr Albanki, a dvadesetak `ena iz vlasotina~kog Slavko Krsti}. kraja operacijom je re{iloi problem Vino, vinogradi i pesma zaista idu zajed- OBELE@ENOBELE@EN poreme}aja statike genitalnih organa i no, a sve to uz medicinsku praksu na jedin- be{ike”, isti~e dr Krsti}. stven na~in voli dr Slavko Krsti}, poznati I wegov mladala~ki duh kao da nikada ne lekar koji je specijalizaciju zavr{io u miruje. Nedavno je prisustvovao izuzetnom Beogradu kod ~uvenog profesora dr koncertu etno grupe Izvor iz Vrawa. Dragomira Mladenovi}a. Svoj lekarski sta` DANDAN BORCABORCA Zatekli smo ga me|u publikom u prvom redu obavqao je u Vu~ju, decenijama je radio u jer ka`e da je do{ao da ispo{tuje svoju kumu Op{toj bolnici u Leskovcu. Danas obilazi I ove godine, po ve} nost koji su dali za Ivanu Tasi} i wene kolege. svoje vinograde u rodnom Dadincu, povremeno ustaqenoj tradiciji, u oslobo|ewe od okupatora, ne „Ivanu Tasi} sam upoznao kada je nastu- okupqa svoje pacijentkiwe koje je vratio u Vlasotincu je 4. jula {tede}i svoje `ivote i pala na simpozijumu ginekologa Srbije, koji `ivot i u`iva u dobroj pesmi. je odr`an u Vrawu. Zadivio me wen glas, S. Stankovi} obele`en Dan borca. Tim ostavqaju}i ih na braniku povodom, delegacije lokalne otaxbine. On je, izme|u osta- samouprave i udru`ewa bora- log, kazao: ca sa podru~ja op{tine su "U Vlasotincu postoje polo`ile vence i cve}e kraj tragovi o heroizmu u Prvom i spomen obele`ja na Starom Drugom srpskom ustanku, grobqu, i minutom }utawa Prvom i Drugom svetskom odale po~ast palim borcima ratu, Jablani~ko-topli~kom u Drugom svetskom ratu. ustanku… U NOR-u je Tomislav Miti}, predsednik Vlasotince imalo 3.600 bora- vlasotina~kog SUBNOR-a je ca, poginulo je 313, a 290 su ovom prilikom podsetio na `rtve terora". slavne dane iz vlasotina~ke Vlasotince ima 22 nosio- revolucionarne pro{losti, ca partizanske spomenice i evocirao uspomene i se}awa dva narodna heroja. na li~nosti i doga|aje iz tih V.M. dana, isti~u}i da nikada ne smemo da zaboravimo dopri- 14 S P O R TDRU jul 2019. godine RASPORED JESEWEG DELA PRVENSTVA SRPSKA LIGA ISTOK - JESEN 2019/ 2020. OFK Sin|eli}, Dunav, Jedinstvo (B), Jagodina Tabane, GFK Dubo~ica, Moravac Orion, Trstenik PPT i OFK Topli~anin svoje utakmice kao doma}ini igraju SUB- OTOM. Car Konstantin i SFS Borac svoje utakmice kao doma}ini igraju NEDEQOM od 11 ~asova. Temni} 1924, Radan, Budu}nost, Rembas, Timo~anin i Vlasina svoje utak- mice kao doma}ini igraju NEDEQOM.

1. kolo 2. kolo 3. kolo 17/18. avgusta (17,00) 24/25. avgusta (16,30) 31. avgusta/01. septembra (16,30) Jedinstvo (B) Moravac Orion Moravac Orion Budu}nost SFS Borac Moravac Orion SFS Borac Vlasina Rembas GFK Dubo~ica Car Konstantin Jedinstvo (B) Car Konstantin Temni} 1924 Trstenik PPT Jagodina Tabane Radan Vlasina Radan Timo~anin OFK Sin|eli} OFK Topli~anin Dunav Temni} 1924 Dunav OFK Sin|eli} Timo~anin Dunav OFK Topli~anin Timo~anin OFK Topli~anin Trstenik PPT Temni} 1924 Radan Jagodina Tabane OFK Sin|eli} Jagodina Tabane Rembas Vlasina Car Konstantin GFK Dubo~ica Trstenik PPT GFK Dubo~ica Budu}nost Jedinstvo (B) SFS Borac Budu}nost Rembas 4. kolo 5. kolo 6. kolo 07/08. septembra (16,00) 14/15. septembra(16,00) 21/22. septembra (15,30) Moravac Orion Rembas Car Konstantin Moravac Orion Moravac Orion Trstenik PPT Trstenik PPT Budu}nost Radan SFS Borac OFK Sin|eli} Rembas OFK Sin|eli} GFK Dubo~ica Dunav Jedinstvo (B) Timo~anin Budu}nost Timo~anin Jagodina Tabane OFK Topli~anin Vlasina Temi} 1924 GFK Dubo~ica Temni} 1924 OFK Topli~anin Jagodina Tabane Temi} 1924 Vlasina Jagodina Tabane Vlasina Dunav GFK Dubo~ica Timo~anin Jedinstvo (B) OFK Topli~anin Jedinstvo (B) Radan Budu}nost OFK Sin|eli} SFS Borac Dunav SFS Borac Car Konstantin Rembas Trstenik PPT Car Konstantin Radan 7. kolo 8. kolo 9. kolo 28/29. septembra (15,30) 05/06. oktobra (15,00) 12/13. oktobra (15,00) Radan Moravac Orion Moravac Orion OFK Sin|eli} Dunav Moravac Orion Dunav Car Konstantin Timo~anin Trstenik PPT OFK Topli~anin Radan OFK Topli~anin SFS Borac Temni}1924 Rembas Jagodina Tabane Car Konstantin GFK Dubo~ica Vlasina Vlasina Budu}nost GFK Dubo~ica SFS Borac Budu}nost Temni} 1924 Jedinstvo (B) GFK Dubo~ica Budu}nost Jedinstvo (B) Trstenik PPT OFK Sin|eli} SFS Borac Jagodina Tabane Rembas Vlasina Rembas Timo~anin Car Konstantin OFK Topli~anin Trstenik PPT Temni} 1924 Jagodina Tabane Jedinstvo (B) Radan Dunav OFK Sin|eli} Timo~anin 10. kolo 11. kolo 12. kolo 19/20. oktobra (15,00) 26/27. oktobra (14,00) 02/03. novembra (13,30) Moravac Orion Timo~anin OFK Topli~anin Moravac Orion Moravac Orion Temni} 1924 Temni} 1924 OFK Sin|eli} Jagodina Tabane Dunav Vlasina Timo~anin Vlasina Trstenik PPT GFK Dubo~ica Radan Jedinstvo (B) OFK Sin|eli} Jedinstvo (B) Rembas Budu}nost Car Konstantin SFS Borac Trstenik PPT SFS Borac Budu}nost Rembas SFS Borac Car Konstantin Rembas Car Konstantin GFK Dubo~ica Trstenik PPT Jedinstvo (B Radan Budu}nost Radan Jagodina Tabane OFK Sin|eli} Vlasina Dunav GFK Dubo~ica Dunav OFK Topli~anin Timo~anin Temni} 1924 OFK Topli~anin Jagodina Tabane 13. kolo 14 kolo 15. kolo 9/10. novembra (13,30) 16/17. novembra (13,00) 23/24.novembra (13,00) Jagodina Tabane Moravac Orion Moravac Orion Vlasina GFK Dubo~ica Moravac Orio GFK Dubo~ica OFK Topli~anin Jedinstvo (B) Temni} 1924 Budu}nost Jagodina Tabane Budu}nost Dunav SFS Borac Timo~anin Rembas OFK Topli~anin Rembas Radan Car Konstantin OFK Sin|eli} Trstenik PPT Dunav Trstenik PPT Car Konstantin Radan Trstenik PPT OFK Sin|eli} Radan OFK Sin|eli} SFS Borac Dunav Rembas Timo~anin Car Konstantin Timo~anin Jedinstvo (B) OFK Topli~anin Budu}nost Vlasina Jedinstvo (B) Temni} 1924 Vlasina Jagodina Tabane GFK Dubo~ica Temni} 1924 SFS Borac jul 2019. godine Dru{tvo 15

BOKS MILAN STANOJEVI] BRANI BOJE SRBIJE NA EVROPSKOM PRVENSTVU Evropsko prvenstvo u boksu odr`ano je od 2. do 12. avgusta u Tbilisiju, u Gruziji. U kadetskoj reprezentaciji Orli}a, koju ~ine osam takmi~ara, na{ao se i Milan Stanojevi}, ~lan vlasotina~kog Bokserskog kluba „Arena”. „Ponosni smo {to ~lan na{ega kluba brani boje Srbije na Evropskom prvenstvu u Gruziji. Na spisku selektora Vasiqevi}a bokser iz Vlasotinca je jedini predstavnik regiona jugoisto~ne Srbije, te je uspeh jo{ i PROSE^NA PLATA ve}i. Zaslu`io je da se na|e na spisku jer je na Dr`avnom prvenstvu bio najboqi u kate- U VLASOTINCU 38.328 DINARA goriji do 62 kg. Sa Milanom intenzivno treniramo i nadamo se da }e dostojno pred- Prema podacima Republi~kog zavoda za statistiku, stavqati mesto iz kojeg dolazi kao i svoj prose~na neto zarada za maj mesec 2019. godine iznosila bokserski klub", rekao je Milan Jovi}, tren- je 76.511 dinara, dok je prose~na zarada bez poreza i er Bokserskog kluba „Arena” iz Vlasotinca, doprinosa (neto) iznosila 55 380 dinara. U pore|ewu sa uo~i odlaska Milana Stanojevi}a na neku od medaqa na Evropskom prvenstvu, ako istim mesecom prethodne godine, prose~na zarada za maj Evropsko prvenstvo u Gruziji. bude imao svoj dan u me~u sa engleskim 2019. godine nominalno je ve}a za 9,8%, a realno za 7,4 %, Milan Stanojevi} je na Evropskom reprezentativcem”, kazao je Milan Jovi}, dok je prose~na neto zarada nominalno ve}a za 9,9% prvenstvu u kategoriji do 59 kg, u prvom me~u nakon prvog me~a i prve pobede Milana odnosno za 7,4% realno. savladao protivnika iz Jermenije Munukuan Stanojevi}a, {to je ujedno bila i prva pobe- Prose~na bruto zarada u Jablani~kom okrugu za maj Artaka, i to jednoglasnom odlukom `irija. da Srbije na ovom prvenstvu. mesec 2019. godine iznosila je 54.449 dinara, dok je „Zadovoqan sam kako je Milan boksovao. Milan Stanojevi} je tre}i bokser BK prose~na neto zarada iznosila 43.097 dinara, stoji na Prvi me~ na ovako velikom takmi~ewu je „Arena” koji je obukao nacionalni dres i sajtu Republi~kog zavoda za statistiku. Zaposleni u svakako i najte`i i posebno mi je drago da se koji brani boje Srbije. Pre wega, podse}awa gradu Leskovcu za maj mesec primili su prose~nu neto je dobro izborio sa tim pritiskom. U nared- radi, to su na Evropskom prvenstvu u zaradu u iznosu od 44.237 dinara, u op{tini Bojnik neto nom me~u Milan se sastaje sa Antonijem Rumuniji Alek Andrejevi} i Ogwen Miti}, zarada bila je 38.655 dinara, u Vlasotincu 38.328 dinara, Konorsom, reprezentativcem iz Engleske, ~ime se retko koji klub sa juga mo`e pohval- u Lebanu 40.829 dinara, u Medve|i 49.605 dinara i Crnoj koga smatraju favoritom u kategoriji do 59 iti. Travi 41.333 dinara. kg. Smatramo da Stanojevi} mo`e ostvariti S.\. 2019.2019.