Uspešna priča

Tehnička škola

USPEŠNA PRIČA

Partnerstvo za učenje kroz rad Uspešna priča

Tehnička škola Vlasotince Tehnička škola Vlasotince

USPEŠNA USPEŠNA PRIČA PRIČA Partnerstvo za učenje kroz rad

Partnerstvo za učenje kroz rad 3

Sadržaj

Škola za primer 4 Školovanje korisno i za privredu i za učenike 20 Tehnička škola Vlasotince Kompanija Falke

Bolje šanse za obrazovanje mladih 6 Praksa skrojena po meri đaka i privrede 22 Projekat javno-privatnog partnerstva Saradnja sa tekstilnom industrijom

Saradnjom sa školom do potrebnih kadrova 12 Boljom informisanošću do pravog zanimanja 26 Elrad Srbija Karijerno vođenje i savetovanje

Praksu počinju kao deca, 14 Uspešne učeničke kompanije 28 a završavaju je kao već formirani ljudi Preduzetništvo u školskoj klupi Kompanija Elrad WS-S Učenje i druženje sa vršnjacima iz Nemačke 32 Napredak učenika očigledan iz dana u dan 16 Školsko partnerstvo Kompanija Gruner Činjenice i brojke 34 Želimo dobre majstore i dobre ljude 18 Tehnička škola Vlasotince IGM Mladost 4 5

Tehnička škola Vlasotince i izrađivali radne stolove, a direktor je, No, iako značajan, javno-privatno part- po sopstvenim rečima, dobio nezahvalan nerstvo nije jedini razlog zbog kojeg ugled posao izolacije staklenom vunom. Danas ove škole u Vlasotincu konstantno raste. učenici Tehničke škole Vlasotince u prvoj Zahvaljujući dobrim idejama i zalaganju Škola za primer godini školovanja praktičnu nastavu* rukovodstva škole i nastavnika, Tehnička obavljaju u novim radionicama, na savre- škola je u poslednjih nekoliko godina svo- menim mašinama i opremi koju su im jim učenicima i učenicama pružila i druge donirale kompanije, a od druge godine pogodnosti, kao što su studijska putovanja praktičnu nastavu realizuju u kompa- u partnersku školu u Nemačkoj, razvoj nijama u kojima ih, ukoliko se dobro primenljivih preduzetničkih veština ili pokažu, očekuje posao nakon završetka podrška mladima iz marginalizovanih školovanja. Možda je to razlog za veliko grupa da se školuju. Nastavnici i pedagozi interesovanje učenika za obrazovni profil ove škole često i van radnog vremena industrijski mehaničar, koji je i okosnica osmišljavaju programe i aktivnosti u ko- ovog javno-privatnog partnerstva. Na jima njihovi učenici rado učestvuju, čime ovaj obrazovni profil prebacio se i je- su za Tehničku školu Vlasotince izborili Kada je izgrađena 1920. godine, Tehnička kojima mogu da se zaposle ili, ako to žele, dan učenik iz lokalne gimnazije upravo status inovativne i moderne obrazovne škola Vlasotince nosila je naziv Stručna da nastave školovanje. Škola mora kon- zbog mogućnosti zaposlenja koja mu se institucije u kojoj se formiraju kvalitetni produžna škola. Tridesetak godina kasnije stantno da bude u toku sa trendovima na posle završetka školovanja pruža. stručnjaci, ali i dobri ljudi. promenila je ime u Škola učenika u pri- tržištu rada kako bi ispunila svoju svrhu“, vredi, što je, čini se, zacrtalo pravac njenog kaže Milivoje Đorđević, direktor Tehničke * Umesto do sada široko prihvaćenih termina praktična nastava i praksa, daljeg razvoja. Menjala je nazive, ali ne i škole Vlasotince. Zakon o dualnom obrazovanju koji će stupiti na snagu od školske 2019/20. opredeljenje da se kontinuirano razvija godine govori o učenju kroz rad. osluškujući potrebe lokalne privrede i Upravo iz tog razloga su škola, opština inovirajući nastavu u skladu sa njima. Tre- Vlasotince i Nemačka organizacija za nutno školuje đake za pet područja rada: međunarodnu saradnju GIZ ušli u javno- mašinstvo i obrada metala, tekstilstvo -privatno partnerstvo sa kompanijama i kožarstvo, geodezija i građevinarstvo, „Falke“, „Gruner“, „Elrad“, „Elrad Wire elektrotehnika i ekonomija, pravo i ad- Systems“, IGM „Mladost“ i SLR „Vitko“. ministracija. Školu pohađa 525 učenika Škola je od opštine Vlasotince i Vlade raspoređenih u 22 odeljenja. Savezne Republike Nemačke, kroz proje- FOTKA SKOLE kat Nemačke razvojne saradnje „Reforma „Svrha obrazovanja jeste osposobljavanje srednjeg stručnog obrazovanja“1, dobi- mladih za suočavanje sa izazovima koje la sredstva za rekonstrukciju školskih im donosi budućnost. Naša škola sarađu- radionica. Najveći deo posla na rekon- je sa privredom kako bi svojim đacima strukciji volonterskim radom tokom mogla da ponudi obrazovanje za profesije leta realizovali su nastavnici i učenici. koje su tražene na tržištu rada, odnosno sa Zajedno su gletovali, krečili, zidali zidove

1 Projekat „Reforma srednjeg stručnog obrazovanja u Srbiji“, pod pokroviteljstvom Vlade Savezne Repub- like Nemačke, sprovode Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja RS i GIZ. Kroz ovaj projekat je, u okviru formalnog sistema srednjeg stručnog obrazovanja, uveden model sa elementima dualnog obra- zovanja, u skladu sa potrebama privrede i uslovima u Srbiji. ↑ Tehnička škola Vlasotince

Tehnička škola Vlasotince Tehnička škola Vlasotince 6 7

Projekat javno-privatnog partnerstva Bolje šanse za zapošljavanje mladih

↑ Milvoje Đorđević, direktor Tehničke škole Vlasotince Tehnička škola Vlasotince već decenijama napornom radu direktora škole, nastavni- sarađuje sa lokalnom privredom u obra- ka i učenika koji su lično učestvovali u ra- morati da raspiše konkurs za još jednog Međutim, posao direktora škole se tu ne zavr- zovanju svojih učenika, a uspesi proistekli dovima na obnovi i opremanju radionice. nastavnika praktične nastave zbog pove- šava. Milivoje Đorđević, naime, i dalje obilazi iz višedecenijskog iskustva ohrabrili su je ćanog interesovanja dece za ovaj profil. kompanije u Vlasotincu i okolini i raspituje se da tu saradnju pokuša da podigne na viši Kada pionirski koje su im profesije potrebne. U skladu sa tim nivo. Sa tim ciljem u maju 2016. godine Jovica Ilić, nastavnik praktične nastave u saznanjima planira upis narednih generacija uspostavljeno je javno-privatno partner- poduhvat preraste u Tehničkoj školi Vlasotince, priznaje da je u učenika jer, kako kaže, „škola uvek mora da stvo između škole, opštine Vlasotince, uspeh… početku strepeo da li će se bar 10 učenika osluškuje puls privrede“. Nemačke organizacije za međunarodnu opredeliti za ovaj obrazovni profil. Izne- saradnju GIZ i lokalnih kompanija („Gru- „Svaki početak je težak“, kaže direktor nadio se kada je saznao da je popunjeno Kako funkcioniše ner“, „Elrad“, „Elrad Wire Systems“, IGM Tehničke škole Milivoje Đorđević. Ni celo odeljenje i da su neki zainteresovani „Mladost“, „Falke“ i SLR „Vitko“), koje su odluka o uvođenju novog trogodišnjeg učenici ostali ispod crte. model sa elementima prepoznale značaj svog aktivnog učešća profila po modelu sa elementima dualnog dualnog obrazovanja u obrazovanju radne snage koja im je obrazovanja nije dočekana bez strepnje Njegov kolega Svetomir Jovanović kaže potrebna. Rezultat tog partnerstva jeste i negodovanja. Nastavnici praktične na- da je bio sumnjičav u vezi sa ovim novim u Vlasotincu uvođenje novog obrazovnog profila in- stave brinuli su se da će im biti smanjen modelom nastave, a sada je siguran da je dustrijski mehaničar i renovirana školska fond časova, ali i da škola neće uspeti u to „pun pogodak i za školu, i za preduzeća, Vremena kada su pod praktičnu nastavu radionica u kojoj se realizuje praktična prvoj godini da upiše dovoljno đaka za i za učenike“. Da su svi učesnici u ovom potpadali i kupovina bureka i kuvanje nastava. Ukupan obim investicija strana ovu, široj javnosti do tada nepoznatu projektu zadovoljni, potvrđuje i Srboljub kafe zaposlenima sada su prošlost. Me- potpisnica sporazuma o javno-privatnom struku. Međutim, u prvo odeljenje za Miljković, takođe nastavnik praktične na- đusobna prava i obaveze kompanije i partnerstvu iznosi oko 100.000 evra, a profil industrijski mehaničar upisalo se stave, i dodaje da je zbog toga školi pora- učenika na praksi sada su jasno definisani značajne uštede ostvarene su zahvaljujući 30 učenika, a kako se ispostavilo, škola će stao ugled, te da ona privlači sve više đaka. ugovorima i moraju se poštovati.

Projekat javno-privatnog partnerstva Projekat javno-privatnog partnerstva 8 9

U prvoj godini školovanja učenici imaju nadležni u kompanijama donose nakon Podrška lokalne razvoja društva. Mi konstantno pripre- praktičnu nastavu jedan dan nedeljno u intervjua sa učenicima. Pokazalo se da je samouprave mamo projekte i redovno se javljamo školskim radionicama, dok se od druge ovakav sistem selekcije učenika efikasan, a na konkurse Kancelarije za upravljanje godine praksa realizuje u kompanijama u najvećem broju slučajeva ispunjene su i Prema rečima Zorana Todorovića, pred- javnim ulaganjima. Finansijska sredstva koje sarađuju sa školom, i to u drugoj go- želje učenika i očekivanja kompanija. sednika opštine Vlasotince, lokalna prikupljena na taj način i novac iz našeg dini dva puta, a u trećoj tri puta nedeljno. privreda se ubrzano razvija zahvaljujući budžeta intenzivno ulažemo u prosve- Tokom vremena provedenog u kompa- unapređenju poslovnog ambijenta, blizini tu. Nadamo se da ćemo, ako mladima Vlasotinačke kompanije su u obavezi da nijama đaci se, osim što steknu praktična autoputa, ali i saradnji sa obrazovnim pružimo dobre uslove za usavršavanje i učenicima obezbede kvalitetnu praktičnu znanja i veštine, nauče i timskom radu, sistemom. Gospodin Todorović, inače izgradnju karijere u Vlasotincu, sprečiti nastavu uz stalni nadzor i podršku obuče- poslovnoj komunikaciji, radnoj disciplini i bivši nastavnik fizike u Tehničkoj školi njihov odlazak u velike gradove, što je, nih instruktora, kao i novčanu naknadu za mnogim drugim veštinama koje ne mogu Vlasotince, razume značaj kvalitetnog nažalost, problem sa kojim se suočavaju učenje kroz rad. Pre nego što se u listi želja da steknu u školskoj radionici. Prema reči- obrazovanja ne samo za učenike već i za sva mala mesta u Srbiji. Vredni i inova- izjasne gde bi želeli da obavljaju praksu, ma Svetomira Jovanovića, nastavnika prak- lokalne kompanije koje će ih u budućnosti tivni mladi ljudi su veliki potencijal za učenici obilaze sve kompanije koje sarađu- tične nastave, deca su se neočekivano brzo zapošljavati. svaki grad, selo ili naselje. Iz tog razloga ju sa školom. Prilikom odabira vode se ra- prilagodila i pokazala veliku motivaciju: na ulaganje u obrazovanje ne gledamo zličitim saznanjima koja imaju o firmama – „Kada su me prvi put pitali da ostanu duže „Svaka lokalna samouprava mora da kao na trošak već kao na investiciju u o visini zarada, radnim uslovima, činjenici od predviđenih šest časova u kompaniji, vodi računa o obrazovanju, koje je temelj budućnost“, kaže Todorović. da li je u njima zaposlen neko koga poznaju mislio sam da se šale. Ali ispostavilo se da su i sl. Odluku koga će primiti na praksu bili ozbiljni. Želeli su da što više nauče“.

↓ Industrijski mehaničari u renoviranoj radionici ↓ Zoran Todorović, predsednik opštine Vlasotince

Projekat javno-privatnog partnerstva Projekat javno-privatnog partnerstva 1010 1111

G. Prisijan D. Prisijan Učenici druge godine obrazovnog profila đuju i novčanu naknadu za učenje kroz Gunjetina industrijski mehaničar dva puta nedeljno rad u iznosu od oko 6.500 dinara mesečno. po šest sati provode na praktičnoj nastavi Za većinu mladih to je dodatni podsticaj i Lipovica u ovim kompanijama i za to vreme stiču motivacija da ozbiljno i posvećeno ispu- G. Lomnica veštine i znanja koje mora posedovati njavaju obaveze koje kao učenici imaju. Skrapež Crnatovo svaki dobar industrijski mehaničar, a to D. Lomnica Borin Do Kruševica su: adekvatno praćenje rada industrijskih Poslodavci koji prate napredak učenika Bagulovice Šišava D. Dejan mašina, obavljanje preventivnog i korek- na praktičnoj nastavi su, kako sami kažu, Boljare Boljare Pržojne tivnog održavanja mašina, sprovođenje veoma zadovoljni rezultatima i veštinama Ravni del Vlasotince Zlatićevo G.Orah mašinske obrade jednostavnih delova koje su oni stekli. Sa druge strane, i isku- Gložane Tehnička škola G. Dejan Boljare Terošica i montaža podsklopova industrijskih stva učenika su pozitivna – oni ističu da Otašje Vlasotince Stranjevo mašina. U trećoj godini u kompanijama su osim stručnih znanja i veština stekli i Kukavca Brezovina Janorije Boljare će provoditi tri dana nedeljno, tako da bi uvid u to kako izgleda proces rada u real- Gradište D. Gare po završetku školovanja trebalo da budu nim uslovima odnosno u privredi, kako D. Lopušnja Kozilo osposobljeni za samostalan rad u privredi, funkcioniše timski rad i koliko je važno bez potrebe za dodatnim usavršavanjem. poštovati radnu etiku. Osim kompanija, G. Lopušinja zadovoljni su i nastavnici i direktor škole, ↑ Mapa opštine Vlasotince Osim kvalitetne praktične nastave, na jer su đaci, uvidevši da im se učenje može savremenim mašinama i uz nadzor i isplatiti, postali disciplinovaniji i na te- podršku instruktora obučenih za rad sa orijskim časovima, popravili su ocene i Zbog svega toga, opština Vlasotince siste- koji vredno radi može sebi da osigura mladima, kompanije učenicima obezbe- smanjili broj izostanaka iz škole. matski je investirala u poboljšanje uslova kvalitetan i ispunjen život, uz saznanje da za rad u školama, ali i ušla u javno-privatno je sopstvenim zalaganjem doprineo i dru- ↓ Učenici u profilu industrijski mehaničar partnerstvo prilikom uvođenja modela sa štvu“, zaključuje Zoran Todorović. elementima dualnog obrazovanja. Samo u opremanje radionica za praktičnu nastavu u Tehničkoj školi Vlasotince uložila je oko Ulaganje u obrazovanje 20.000 evra. kao poslovna strategija

„Sledeći korak je rad na promeni svesti o Javno -privatno partnerstvo predstavlja određenim profesijama. Vlasotinačkim zamajac razvoja Tehničke škole Vlasotince, kompanijama nedostaju zanatsko-teh- a ne bi ga bilo da kompanije „Falke“, „Gru- ničke struke za kojima ne vlada veliko ner“, „Elrad“, „Elrad Wire Systems“, IGM interesovanje među decom i mladima. S „Mladost“ i SLR „Vitko nisu prepoznale svoj druge strane, deca se masovno školuju za interes da se aktivno uključe u školovanje profesije koje lepo zvuče, ali sa kojima se ne svojih budućih kadrova. Ove firme vrlo može naći posao. Možda nam je promakla ozbiljno pristupaju ulaganju u obrazovanje činjenica da su se vremena promenila i da jer su svesne da, kroz praksu koja se reali- se logika ’upisaću dete na fakultet kako ne zuje u njihovim pogonima, učenike mogu bi moralo da radi’ pokazala kao pogrešna. da profilišu shodno svom poslovnom pro- Nije sramota raditi. Naprotiv, samo čovek cesu i u skladu sa svojim potrebama.

Projekat javno-privatnog partnerstva Projekat javno-privatnog partnerstva 1212 1313

Elrad Srbija Prema rečima Kodalovića, đaci su u prvim Goran Stojanović, instruktor u ovoj kompa- danima praktične nastave u kompaniji bili niji, tvrdi da su đaci ozbiljno shvatili praktič- prilično opušteni, ali su se vremenom na- nu nastavu i razumeli značaj uzajamnog po- učili radnoj disciplini i veštinama poslovne štovanja između kompanije i radnika, odno- Saradnjom sa školom do komunikacije. „Shvatili su da će i njima i sno učenika na praksi: „To što imaju novčanu njihovim kolegama posao biti olakšan ako naknadu, plaćen ručak i kafu na pauzama, potrebnih kadrova budu jasni i precizni u komunikaciji i ako kao i slične benefite koje im kompanija obez- poštuju pravila ponašanja na radnom me- beđuje, uverilo ih je da se rad isplati.“ stu. Takav pristup će im svakako koristiti Slovenačka kompanija „Elrad“ prisutna je svoje pogone na praksu primili šest učeni- ako se zaposle u „Elradu“ ili u nekoj drugoj „Elrad“ će uskoro udvostručiti proizvodne u Vlasotincu od 2004. godine. Bavi se pro- ka ovog profila. kompaniji. Naravno, njihove starije kolege kapacitete, a svoju posvećenost obrazova- izvodnjom delova za elektronske uređaje su ipak svesne da su oni mladi i da imaju nju budućih zaposlenih demonstrirao je i za klijente kao što su „Bosch“, „Samsung“, „Mi smo pre svega elektronska industrija potrebu da se druže i da budu veseli. Zato izgradnjom radionica u kojima će đaci učiti „Panasonic“ i brojne druge kompanije. i zato su nam potrebni stručni radnici. U im ponekad prilagode proces učenja kroz na najsavremenijim uređajima, uključujući i Od 2014. do kraja 2017. broj zaposlenih u ovoj delatnosti nije jednostavno obučavati rad, ali uz uslov da zadrže profesionalnost. video-bim i računare. „Rukovodstvo kompa- firmi porastao je za 30 odsto – na 550 rad- nekoga ko nema prethodnog znanja iz Cilj nam je da se zaposleni dobro osećaju nija koje imaju dugoročnu strategiju razvoja nika. Pošto njihovo poslovanje raste brzo elektro i mašinske struke, i zato se nadamo u fabrici, i zbog njihovog ličnog zadovolj- mora da razmišlja o kreiranju budućih ka- i stabilno, oni razmišljaju i na duže staze o da ćemo kroz saradnju sa školom dobiti za- stva, ali i zbog toga što su svi produktivniji drova. Iz toga bi moglo imati i profesionalne otvaranju novih radnih mesta. Zbog toga ista dobre kadrove, koji rade posao koji vole ukoliko je radna atmosfera pozitivna“, i lične koristi – kvalitetne radnike, ali i svest su već od prve generacije industrijskih i obavljaju ga profesionalno“, kaže Sreten priča Kodalović. o tome da su pomogli mladim ljudima da se mehaničara Tehničke škole Vlasotince u Kodalović, direktor ove kompanije u Srbiji. lakše osamostale“, zaključuje direktor „Elrada“.

↓ Praksa u kompaniji Elrad Reč učenika Trogodišnje obrazovanje nije ćorsokak

Predrag Stojanović (16) Marko Nikolić (16)

„U osnovnoj školi nisam imao baš realnu „Kada sam počeo praksu u ’Elradu’, shva- ideju šta bih mogao da upišem sve dok tio sam koliko je rad u proizvodnji ozbilj- nisam čuo drugare kako pričaju o smeru na stvar, ali i koliko je dobar osećaj kada industrijski mehaničar koji pruža mo- sam zaradiš neki novac. Međutim, to što gućnost prakse u preduzećima. Pošto sam sam upisao trogodišnji smer ne znači da oduvek voleo da radim sa mašinama, od- nemam drugih mogućnosti. Planiram da mah mi je bilo jasno da je Tehnička škola se zaposlim, pa da vanredno završim i če- najbolji izbor za mene. I bio sam u pravu tvrtu godinu.“ – sada radim upravo ono što sam želeo: nadgledam rad mašina i otklanjam proble- me, ako ih ima.“

Elrad Srbija Elrad Srbija 1414 1515

Kompanija Elrad WS-S Međutim, sada na praksi imamo učenike i profesionalni, mada, naravno, svako od čijim smo napretkom veoma zadovoljni, a njih sazreva različitim tempom. Čini mi nadamo se da ćemo sledeće godine imati i se da su kod nas u firmu došli kao deca, a nove“, kaže direktor firme Ivan Nedeljko- iz nje će izaći, ili u njoj ostati, kao odrasli Praksu počinju kao deca, vić i dodaje da su konstantno u kontaktu ljudi.“ sa Tehničkom školom koju redovno oba- Da će ovi mladi ljudi jednog dana biti a završavaju je kao već veštavaju o strukama koje im nedostaju. dobri radnici, potvrđuje i činjenica da po- nekad, kada fabrika ne može da postigne Za sada u „Elradu WS-S“ praktičnu na- da u zadatim rokovima proizvede velike formirani ljudi stavu obavljaju samo budući industrijski narudžbine, učenici uskoče u proizvodnju. mehaničari, koji su se toliko dobro uklo- pili u podmlađeni radni kolektiv da se ne Direktor tvrdi da su oni u „Elrad WS-S“ „Elrad WS-S“ i „Elrad Srbija“ pripadaju električnih uređaja beležili su napredak prepoznaje ko je učenik, a ko zaposleni. doneli i značajnu dozu pozitivne energije, istoj grupaciji, ali imaju različite proizvo- poslovanja, a sada, posle 2017. u kojoj se Igor Mirčić, njihov instruktor, kaže da na koja će zajedno sa njihovom stručnošću de. Ono što ih, međutim, povezuje jeste ceo svet fokusira na razvoj uređaja na ba- početku nije bilo tako: „Kada su prvi put po završetku škole mnogo značiti kompa- spremnost da učestvuju u obrazovanju terijski pogon, očekuju vrtoglav rast. ušli u fabriku, nisu znali gde je izlaz, gde niji. „U svakom slučaju, ulaganje u obra- učenika Tehničke škole Vlasotince. „Elrad su mašine i gde se drže alati. Prvog dana zovanje ne može biti promašaj. To su mala WS-S“ proizvodi opremu za ručne alate, „U narednom periodu napravićemo i kasnili su pet minuta. Međutim, ubrzo su sredstva u odnosu na ono što dobijete – belu tehniku, baštenske uređaje, kami- alatnicu i sami izrađivati alate. Zbog toga shvatili koliko je važno da se rad obavlja profesionalce koji će vam obezbediti kon- onske prikolice, sa fokusom na kablove i su nam potrebni industrijski mehaniča- u kontinuitetu. Sada su vredni, snalažljivi kurentnost na tržištu“, tvrdi Nedeljković. kablovske setove. I pre ubrzanog razvoja ri, kojih doskora nije bilo u Vlasotincu.

↓ Učenik na praktičnoj nastavi u kompaniji Elrad WS-S Reč učenika I učenje i džeparac

Veljko Đokić (15) Milan Stojanović (16)

„Ja sam oduvek znao da želim da radim „Ja nisam oduvek znao šta želim da bu- u fabrici, i to sa mašinama. Zato sam se i dem kad porastem, ali sam za ovaj obra- odlučio za smer industrijski mehaničar. zovni profil čuo od nastavnika fizičkog Ovde u firmi prvi put u životu video sam i delovao mi je zanimljivo. Zato sam i toliko ljudi koji rade na mašinama, pot- upisao Tehničku školu i nisam se poka- puno fokusiranih na svoj posao. Bili su jao. Sviđa mi se i posao, ali i to što sad veoma zainteresovani za ono što rade, što dok sam na praksi dobijam naknadu, pa mi je u početku delovalo nestvarno, ali sad ne moram da tražim džeparac od rodi- sam i ja takav.“ telja.“

Kompanija Elrad WS-S Kompanija Elrad WS-S 1616 1717

Kompanija Gruner Vlasotincu. U ovoj kompaniji u 2017. go- prava, ali i kompanija međusobno, koje bi dini osam učenika Tehničke škole poha- trebalo da zajedno rade na identifikovanju đalo je praktičnu nastavu, na obostrano potrebnih profesija i njihovih kvalifikacija. zadovoljstvo. Na taj način je u Vlasotincu i utvrđena Napredak učenika pojačana tražnja za industrijskim mehani- „Instruktor koji radi sa učenicima nas čarima, koji se sada obučavaju u najuspe- očigledan iz dana u dan stalno izveštava o njihovom napretku i šnijim firmama u ovom kraju. smatra da su oni veoma motivisani i zna- tiželjni“, kaže Stanković i dodaje da bi na Bojan Davinić, koji kao instruktor re- sličan način mogli da se obrazuju i stu- dovno sarađuje sa učenicima i nadzire denti jer iskustvo privrede pokazuje da ni njihov napredak, ističe da su industrijski Nemačka kompanija „Gruner“, jedan od „Na početku našeg poslovanja uglavnom oni nemaju dovoljno praktičnih znanja mehaničari koji dolaze u „Gruner“ na prak- najvećih proizvođača energetskih releja smo sklapali delove i izvozili ih, međutim, po završetku školovanja. Prema njegovim tičnu nastavu veoma disciplinovani i da za strujomere i automobilsku industriju, vremenom smo počeli da se bavimo i rečima, privreda bi trebalo aktivnije da se su svakim danom sve veštiji: „Oni su jako otvorila je fabriku u Vlasotincu 2007. godi- kompleksnijom proizvodnjom, pa sada uključi u obrazovanje jer je to u njenom mladi, tek su druga godina srednje škole, ali ne i od tada beleži konstantan rast poslova- pravimo i alate i druge metalne delove. interesu, uostalom, ona će zapošljavati uprkos tome od njih osmorice već četvori- nja. U 2017. zapošljavala je 480 ljudi, s pla- Za taj posao nam je ipak potrebno više mlade koji završavaju srednje škole i ca mogu potpuno samostalno da obavljaju nom da do 2020. godine potpiše ugovor sa industrijskih mehaničara, što je bio naš fakultete. U „Gruneru“ zato ističu značaj posao. Nadamo se da će do završetka školo- još 50 radnika. Iz tog razloga se i uključila u motiv da uđemo u ovaj projekat“, kaže saradnje privrede, škola i lokalnih samou- vanja svi biti osposobljeni za rad.“ projekat javno-privatnog partnerstva. Vladica Stanković, direktor „Grunera“ u

↓ Učenici na praksi u kompaniji Gruner Reč učenika Bolje se radi kada voliš svoj posao

Marko Mihajlović (16) Boris Aleksić (16)

„Još kao mali sam voleo da radim oko maši- „Odlučio sam da budem industrijski me- na, stalno sam nešto eksperimentisao… Kada haničar onda kada su mi rekli da ću to- sam čuo da u Vlasotincu postoji mogućnost kom školovanja imati praktičnu nastavu u da se školujem za industrijskog mehaničara, kompaniji. Mislim da se na taj način lakše odmah sam znao da je to posao za mene. i brže uči. Odgovara mi praksa u ’Gruneru’ Dodatno mi se svidelo kad su mi rekli da i sviđa mi se to što nas kolege tretiraju kao ćemo imati praksu u kompanijama. Čim da smo ravnopravni. A uprkos tome zna smo kročili u fabriku, shvatili smo koliko je se ko je majstor a ko učenik, neke granice ovaj posao ozbiljan i sami smo brzo postali moraju da postoje.“ disciplinovaniji, bez pritiska sa strane. Želeli smo da se pokažemo kao odgovorni i vredni, i nadam se da smo uspeli u tome.“

Kompanija Elrad WS-S Kompanija Elrad WS-S 1818 1919

svoje pogone primili pet učenika Tehničke njaka, želimo da zapošljavamo pristojne i IGM Mladost škole Vlasotince koji se školuju za industrij- stabilne ličnosti, odnosno dobre ljude, kako ske mehaničare. bismo zadržali prijatnu atmosferu na po- slu. Čovek provede trećinu svog života na „Đaci u početku uče o svim vidovima odr- radnom mestu, te je bitno da se na njemu Želimo dobre majstore žavanja mašina, a prolaze i kroz elektro, oseća prijatno. Zato je važno da vidimo da mašinske i metalostrugarske radionice. li će se ti mladi ljudi dobro uklopiti u ko- i dobre ljude Kada isprobaju sve opcije koje su u ponudi lektiv i osećati prihvaćeno. Na kraju kraje- i porazgovaraju sa iskusnim instruktorima va, i njima je bitno da znaju u kakvu firmu koji su uočili njihove talente, imaju priliku dolaze, a najbolji uvid u to mogu ostvariti da se izjasne gde bi želeli da rade. Na taj ako provode u njoj nekoliko dana nedeljno način se opredeljuju za pozicije koje im dok se još školuju“, tvrdi Nikolić. Kompanija „Mladost“ jedan je od najzna- Međutim, zbog rasta automatizacije, odno- najviše odgovaraju“, kaže Aleksandar Niko- čajnijih proizvođača građevinskog materi- sno povećanja broja mašina koje proizvode lić, direktor ove fabrike. Kompanija „Mladost“ planira da zaposli jala u regionu. Ima četiri ogranka, od kojih blokove, suočili su se sa problemom defici- učenike koji se dobro pokažu i zbog toga će ciglana u Vlasotincu proizvodi blokove i ta radne snage. Zapošljavali su razne struke Kompanija će na ovaj način dobiti stručne im, pored naknade od 6.500 dinara, ponuditi zapošljava oko 100 ljudi. Budući da se ova na poziciji industrijskih mehaničara, ali radnike koji su se već tokom praktične na- i stipendije. Osim toga, poučeni iskustvom privredna grana u poslednjih nekoliko de- morali su da ulažu mnogo vremena i truda stave uklopili u kolektiv. „Nama je bitno da sa industrijskim mehaničarima, odlučili su cenija brzo razvijala, i kompanija „Mladost“ u njihovu obuku. Kada im se pružila prilika prilikom zapošljavanja imamo uvid u kva- da nastave saradnju sa Tehničkom školom morala je da prati tehnološke trendove, te da sarađuju sa stručnom školom, oberučke lifikacije i talente svojih budućih kadrova, i u obrazovanju bravara-zavarivača, koji su je smanjila udeo ručnog rada u proizvodnji. su je prihvatili i u 2017. godini na praksu u ali i u to kakvi su oni kao ljudi. Osim struč- im takođe potrebni u proizvodnji.

↓ Učenik na praksi u kompaniji IGM MLadost Reč učenika Ponosni na svoj napredak

Dušan Anđelković (16) Kristijan Đenić (16)

„Dok sam bio u osnovnoj školi, prisustvovao „Upisao sam ovaj obrazovni profil jer sam sam prezentaciji profila industrijski meha- čuo da sve više vlasotinačkih kompanija ničar, o kojem pre toga nisam znao mnogo. zapošljava industrijske mehaničare. U prvoj Svidelo mi se ono što sam čuo, pa sam odlu- godini imali smo praksu u školi koja nas je čio da upišem taj smer. Najbolji momenat uvela u ovo zanimanje, ali najviše smo nau- tokom školovanja bio je početak prakse u čili kada smo počeli s praksom u „Mladosti“. „Mladosti“. Moram da priznam da, kada sam Tek kada počnete da dolazite u fabriku prvi put ušao u fabriku, nisam znao gde se shvatite sve mora dobro da funkcioniše. nalazim. Vremenom sam stekao dosta isku- Posao morate ozbiljno da shvatite kako ne stva i sada se dešava da, kada imamo previše biste zaustavljali proizvodnju, što se i ja tru- narudžbina, sam proizvodim neke delove.“ dim da ispunim.“

IGM Mladost IGM Mladost 2020 2121

Kompanija Falke Obe strane u ovom partnerstvu prepozna- povećava osećaj njihove lične odgovorno- le su zajedničke ciljeve – „Falkeu“ su po- sti na radnom mestu, ali i razvija njihovu trebni novi zaposleni koji bi bili obučeni svest o važnosti bezbednosti i zdravlja na na najmodernijim mašinama i opremi, a radu. Veoma smo zadovoljni motivisano- Školovanje korisno i školi partner koji bi njenim đacima mogao šću i posvećenošću učenika koje imamo da obezbedi kvalitetnu obuku i bolje šanse na praksi.“ za privredu i za učenike za zaposlenje posle završetka školovanja. Instruktor u „Falkeu“ Jovica Nikolić kaže „Učenicima, za koje se nadamo da će da su đaci veoma radoznali, žele što više uskoro biti i naši zaposleni, prenosimo da nauče i pokazuju visok stepen moti- konkretno i savremeno znanje koje je pri- vacije. „Redovni su na praksi, dolaze pre menljivo u realnom životu. Mi, sa druge početka radnog vremena, imaju radne strane, dobijamo kadrove koji već imaju navike i shvatili su šta znači timski rad“, Kompanija „Falke “ d. o. o. Leskovac trebno još kadrova, što je bio jedan od razlo- iskustvo rada u ’Falkeu’, ali i priliku da sa- kaže Nikolić i dodaje da se instruktori tru- počela je sa proizvodnjom tekstila u tom ga za ulazak u javno-privatno partnerstvo gledavamo njihov napredak kroz školova- de da učenicima zadaju raznovrsne zadat- gradu 2012. godine, i od tada beleži konstan- sa Tehničkom školom Vlasotince u oblasti nje“, kaže Galijaš i dodaje: „Učenje kroz rad ke kako bi što više naučili, ali i kako bi im tan rast poslovanja i broja zaposlenih. To- obrazovanja industrijskih mehaničara. razvija sposobnosti đaka da rade timski, učenje učinili zanimljivijim. kom prve godine proizvodnje u ovoj kom- paniji radilo je 159 zaposlenih, da bi taj broj Prema rečima Tatjane Galijaš, HR me- u 2017. bio povećan na 730. Međutim, zbog nadžerke u „Falkeu“, saradnju je inicirala rasta obima poslovanja „Falkeu“ će biti po- škola, a kompanija ju je rado prihvatila.

↓ Učenici na praktičnoj nastavi u kompaniji Falke Reč učenika Praksa zanimljivija od teorije

Ognjen Mihajlović (16) Stefan Stašić (16)

„Ja sam se iz gimnazije prebacio u Tehnič- „Nisam mnogo znao o zanimanju indu- ku školu Vlasotince kada sam čuo koliko je strijski mehaničar, ali sam od drugara čuo praksa u kompanijama zanimljiva. U gim- da je traženo kod poslodavaca. Upisao naziji smo učili samo teoriju, što mi nije sam se u školu, počeo da idem na praksu odgovaralo. Tek ovde u ’Falkeu’ shvatio u ’Falkeu’ i u međuvremenu zavoleo ovaj sam koliko je korisna praktična nastava. posao. Tome je doprinela i dobra atmo- Stekao sam znanja koja stvarno umem da sfera u kompaniji, odnosno ljubaznost primenim.“ starijih kolega kojima nikad nije problem da odvoje malo vremena da nam pokažu ono što ne znamo.“

Kompanija Falke Kompanija Falke 22 23

Saradnja sa tekstilnom industrijom Praksa skrojena po meri đaka i privrede

Šezdesetih godina prošlog veka u Jugosla- posao nije za nju, na šta takođe gledamo viji je zaživeo specifičan koncept saradnje kao na uspeh jer smatramo da je bolje obrazovnog sistema i kompanija poznat ako mladi shvate da li su talentovani za pod nazivom Škola učenika u privredi određenu profesiju dok su još u godinama (ŠUP). Tada su učenici srednjih škola teo- kada im je lakše da se prekvalifikuju“, kaže ↑ Učenica na praksi u firmi Fiorentino Company rijska znanja sticali u đačkim klupama, a nastavnica praktične nastave Snežana praksu pohađali u državnim preduzeći- Pavlović. Ona ističe da su učenice bile ma. Vremenom je ova obrazovna politika oduševljene kada su otišle u firme i videle Fiorentino Company: „Uvek je bilo teško naći kvalitetne konfek- napuštena, ali se nezvanično zadržala u nove, modernije i raznovrsnije mašine, ali cionare i krojače. Iz tog razloga smo uspo- pojedinim školama, ponajviše u trogodi- i kvalitetne materijale, kakve škole nisu Pratimo i stavili saradnju sa školom koja šalje uče- šnjim tehničko-zanatskim smerovima. u mogućnosti da im obezbede. „Najveće zapošljavamo talente nike i učenice u našu fabriku na praktičnu oduševljenje i ponos ipak pokazuju kada nastavu, a mi ih, ako se dobro pokažu, Jedna od škola koje su nastavile da sara- prvi put same proizvedu neki komad ode- Nutrikato Fiorentino je 2000. godine iz posle završetka školovanja zapošljavamo“, đuju sa privredom, u donekle izmenjenim će za koji znaju da ima realnu upotrebnu rodne Italije došao u Srbiju da bi u Vlaso- kaže Fiorentino i dodaje da je 80 odsto uslovima, jeste i Tehnička škola Vlasotin- vrednost“, zaključuje Snežana Pavlović. tincu osnovao tekstilnu kompaniju koja šije njihovih zaposlenih završilo upravo Teh- ce. Ova srednja stručna škola uspostavila odeću za poznate svetske brendove kao što ničku školu Vlasotince. je zvaničnu saradnju sa firmama „Fioren- Od školske 2017/18. godine Tehnička su „Trussardi“, „Guess“, „Max Mara“ i drugi. tino Company" i „Manifattura Europea" u škola Vlasotince uvela je i trogodišnji Nakon osamnaest godina na čelu kompanije Na đake gledaju kao na potencijalne za- koje učenici/ce tekstilnih smerova odlaze profil modni krojač, te će saradnja sa tek- je njegov sin Andrea Fiorentino, koji širi po- poslene, trudeći se da im omoguće lakše na praktičnu nastavu.„Većina učenica koje stilnom industrijom obuhvatiti i đake koji slovanje, povećava izvoz robe i pravi dugo- prilagođavanje na uslove rada u fabrici, su upisale smer konfekcionar tekstila zna- se školuju za tu struku. Nastava za buduće ročne strategije za razvoj preduzeća. Sastav- ali i da im pruže pravi uvid u zahteve ove la je šta ovaj posao podrazumeva i njihova modne krojače realizuje se po moderni- ni element tih strategija uvek je i saradnja struke. Nadaju se da će na taj način privući očekivanja su ispunjena. Imali smo samo zovanom nastavnom planu i programu i sa Tehničkom školom Vlasotince, za sada kvalitetne kadrove, koji će se lako uklopiti jednu učenicu koja je na početku praktič- po modelu sa elementima dualnog obra- na obrazovanju konfekcionara tekstila, a od u kolektiv. ne nastave u kompaniji shvatila da ovaj zovanja. školske 2018/19. godine i modnih krojača.

Saradnja sa tekstilnom industrijom Saradnja sa tekstilnom industrijom 24 25

„U početku ih raspoređujemo na različite nije elemente ili da sastavlja kaput. Kada „Svake godine primamo u radni odnos trenutku problem nisu bila materijalna mašine da bismo utvrdili njihove afinitete je svako angažovan na poslu u kojem je određeni broj svršenih učenika Tehničke ulaganja već pronalaženje instruktora i specifične talente. Na osnovu praćenja najbolji, onda ostvaruje i najbolje rezulta- škole i taj običaj nećemo prekinuti. Sada – profesionalca koji želi i ume da radi sa njihovog napretka na raznovrsnim pozi- te“, zaključuje Andrea Fiorentino. ćemo moći da pratimo napredak učenica mladima – i njegovo izdvajanje iz proi- cijama raspoređujemo ih na radna mesta koje su kod nas na praksi i da na osnovu zvodnje više puta nedeljno. „Ipak, svesni koja im najviše odgovaraju. Često nam Manifattura Europea: toga donosimo odluku o njihovom za- smo da ne možemo naći radnike u čije je i nastavnica praktične nastave iz škole pošljavanju. S druge strane, i one će biti u usavršavanje neko drugi ulagao pa je odlu- sugeriše na kojim pozicijama bi neka Dobri radnici se ne prilici da donesu informisanu odluku o čio da ih velikodušno prepusti nama. Shva- od učenica bila produktivnija, jer ona nalaze slučajno, tome da li žele da rade za nas, u uslovima tili smo da velika razvojna šansa kompanije svakako bolje od nas poznaje svoje đake. koje im pružamo“, kaže Arsenije Mitrović, leži upravo u učestvovanju u obrazovanju. Strategija raspoređivanja na različita rad- oni se stvarajue vlasnik „Manifatture“. Dakle, preduzeća moraju pokazati inicija- na mesta je važna iz dva razloga: zato što Domaća tekstilna kompanija „Manifattura tivu u ovoj oblasti, pogotovu ako, kao mi, deca kroz ostvarivanje svojih talenata sti- Europea“ dokaz je da nisu samo strane On dodaje da kompaniji prilikom razma- rade u industrijama koje muči konstantan ču samopouzdanje, ali i zbog toga što mi kompanije proaktivne kada je u pitanju tranja uključivanja u projekat ni u jednom deficit radne snage“, zaključuje Mitrović. dobijamo kvalitetnije radnike i radnice. ulaganje u obrazovanje. Već godinama u po- Primera radi, prosečan kaput sastoji se iz gonima ove firme realizuje se praktična na- 30-50 delova. Nekome, ko ima strpljenja, stava za buduće konfekcionare tekstila, a od više odgovara da kroji sitne delove poput školske 2018/19. otvoriće vrata i učenicima i džepova, a nekome drugom da radi krup- učenicama koji se školuju za modne krojače.

↓ Praktična nastava u kompaniji Manifattura Europea Reč učenica Prilika za usavršavanje i napredovanje

Eleonora Stamenković (18), Kristina Ilić (18), Manifattura Europea: Fiorentino Company „Moja majka je krojačica i uvek sam je sa „Još kao malu me je zanimalo šivenje, pa zadovoljstvom gledala kako radi. Kada je je smer konfekcionar tekstila bio sasvim došlo vreme da se odlučim za srednju ško- logičan izbor. Zadovoljna sam što nam je lu, za mene nije bilo dileme – upisala sam omogućena praktična nastava u fabrici jer smer konfekcionar tekstila. Ipak, bila sam sam kroz nju zaista mnogo naučila. Tru- zatečena kada sam prvi put u fabrici vi- dim se, međutim, da vežbam i mimo prak- dela koliko različitih mašina ima, uplašila se u firmi – usavršavam se i kod kuće, gde sam se da nikada neću naučiti da radim na imam mašinu za šivenje. Može se reći da njima. Medutim, sada radim samostalno i u ’Fiorentinu’ radim po narudžbini, a kod čini mi se da sam dobra u ovome.“ kuće pravim modele za svoju dušu.“

Saradnja sa tekstilnom industrijom Saradnja sa tekstilnom industrijom 26 27

Karijerno vođenje i savetovanje u kojima se odvija praktična nastava. „Deci manja ne podležu stereotipima, već da se je posebno interesantno kada ih vodimo u rukovode svojim interesovanjima i sposob- obilazak kompanija koje sarađuju sa ško- nostima“, kaže Dragana Stanković. lom“, kaže školska psihološkinja Dragana Boljom informisanošću Stanković, članica tima za karijerno vođe- Po mišljenju zaposlenih u Tehničkoj školi, nje i savetovanje. Na taj način budući sred- sa karijernim vođenjem i savetovanjem do pravog zanimanja njoškolci dobijaju potpune informacije o treba početi što ranije. Zbog toga u školi tome kako će izgledati školovanje u profilu u okviru Dečje nedelje organizuju pose- za koji se odluče. tu dece iz vrtića i njihovih vaspitača, pa mališani sa srednjoškolcima crtaju i sa Poslednjih godina često se dešava da u i ostale aktivnosti iz programa karijernog Prilikom predstavljanja zanimanja učenici- njima se igraju. Predškolska deca tako još u srednjim školama ima više mesta nego vođenja i savetovanja (KVIS) u saradnji sa ma, potrebno je odgovoriti na nedoumice najranijem uzrastu imaju priliku da obiđu što ima malih maturanata. Pojedine škole osnovnim školama, a od skoro i sa vrtićima. i brojna pitanja koje mladi imaju, kao što radionice u kojima uče budući industrijski žale se da ne mogu da upišu dovoljan broj su mogućnost zaposlenja, veštine i talenti mehaničari i da vide kako rade prave ma- učenika, tj. da popune odeljenja. Tehnička Nastavnici i učenici Tehničke škole Vlaso- potrebni za određene profesije, ali i stereo- šine. Takođe, imaju priliku da se druže i sa škola Vlasotince nema ovaj problem. Zapo- tince posećuju lokalne osnovne škole gde tipi o njima. „Mi se trudimo da radimo na budućim arhitektonskim tehničarima koji sleni u školi veoma se angažuju a promociji učenicima završnih razreda predstavljaju prevazilaženju rodnih stereotipa o svetu ih uče da crtaju ili obilaze tekstilne radio- svoje obrazovne ustanove – distribuiraju obrazovne profile i njihovu perspektivu na rada i zanimanja. Zbog toga organizujemo nice u kojima sa starijim drugarima prave štampani informativni materijal, gostuju na tržištu rada. Takođe se organizuju info-se- i Dan devojčica, manifestaciju čiji je cilj da ukrase koje potom nose kući kao uspome- lokalnim medijima, organizuju javne časo- sije u samoj srednjoj školi, na kojima đaci i se devojčice ohrabre da pri odabiru zani- nu na dan koji su proveli u srednjoj školi. ve i info-sesije za svoje sugrađane, buduće roditelji stiču osnovna znanja o profilima srednjoškolce i njihove roditelje, a realizuju koje škola nudi, a potom obilaze radionice Reč ↓ Učenice tekstilnih smerova u školskoj radionici učenica Krojači sopstvene sudbine i karijere

Tamara Stevanović, (15) Jovana Stanisavljević, (17)

„Zanimanje modni krojač me je oduvek „U mojoj porodici starije generacije žena privlačilo, a nakon radionica profesional- bile su domaćice, ali sestre i ja imamo dru- ne orijentacije i info-sesije koju je škola gačiju životnu filozofiju. Meni je oduvek organizovala, definitivno sam odlučila da bila želja da radim u tekstilnoj industriji upišem taj profil. Dodatno me je motivi- i da kasnije osnujem svoju radionicu u salo saznanje da su neke bivše učenice od- kojoj ću samostalno kreirati i šiti modele. mah posle završetka Tehničke škole našle Zasad mi školovanje na smeru konfekci- posao, što je i moja želja. Posle nekoliko onar tekstila dobro ide, posebno praksa u godina rada, kada budem stekla dovoljno kompaniji Fiorentino, a primam i stipen- iskustva, volela bih da otvorim sopstvenu diju Ministarstva prosvete.“ krojačku radnju.“

Karijerno vođenje i savetovanje Karijerno vođenje i savetovanje 28 29

Preduzetništvo u školskoj klupi Uspešne učeničke kompanije

Tehnička škola Vlasotince potrudila se da Prva učenička kompanija se zvala učenicima trogodišnjih obrazovnih profila „Typing“ i đaci su u njoj kucali maturske obezbedi kvalitetnu praktičnu nastavu u radove po narudžbini, a od zarade su kompanijama koja će ih na pravi način platili mini bus i otišli na eksurziju u Niš. osposobiti za posao. Međutim, svesni znača- To ih je motivisalo da se aktivnije uključe ↑ Učenička kompanija „Džinče“ ja prakse za đake stručnih škola, i nastavnici u ovaj vid preduzetništva. Naredne godi- sa četvorogodišnjih smerova, pogotovu u ne đaci su osmislili proizvodnju crvenih obrazovnom profilu ekonomski tehničar, ručno šivenih futrola za mobilne tele- Sa kompanijom neobičnog naziva ‒ Na njihove rezultate nisu ostali ravno- potrudili su se da je realizuju u uslovima koji fone. Bez velikih očekivanja otišli su sa „Džinče“ 2012. učestvovali su na Među- dušni ni učenici mašinskih smerova, pa simuliraju realno poslovanje. Iz tog razloga nastavnicom na nacionalno takmičenje narodnom poljoprivrednom sajmu, gde su tražili od Milivoja Đorđevića, tada svog se Jasmina Đorđević, nastavnica ekonomske u Beogradu i osvojili prvo mesto, koje ih su osvojili prvo mesto. Kompanija je do- nastavnika a sadašnjeg direktora škole, da grupe predmeta, upustila u uvođenje predu- je odvelo dalje na evropsko takmičenje u bila naziv po glavnom proizvodu – ljutoj osnuju sopstvenu učeničku kompaniju zetničkih znanja u svoja odeljenja. Roterdamu. „To je bilo veoma zanimljivo papričici koja se „gruva“ u drvenom ava- koja se bavila restauracijom starih auto- iskustvo, prvenstveno zato što su deca nu i potom prodaje u ambalaži koju su mobila. Zajedno su sakupili novac za ku- „Kroz dotadašnji rad sa decom shvatila sam stekla samopouzdanje kada su videla osmislili đaci. Kako su već bili naviknuti povinu polovnog „opela“ iz sedamdesetih da im je teorija iz ekonomije i računovod- koliko se njihov rad vrednuje. Put u Ho- na to da pobeđuju, đacima je najveći uti- godina prošlog veka koji su popravili, do- stva često suvoparna, pa sam odlučila da landiju je takođe bio interesantan – neki sak bio način na koji su stranci, prilikom terali i prelakirali. Na takmičenju najboljih nastavu učinim zanimljivijom kreiranjem učenici su prvi put leteli avionom, neki proglašavanja pobednika, izgovarali reč učeničkih kompanija izabrani su za ode- učeničkih kompanija. To su virtuelna pre- su se našli u retkoj prilici da komuni- „džinče“. ljenje sa najboljim timskim duhom, a za duzeća koja osnivaju i vode učenici. Oni ciraju na stranim jezicima, a svi su bili njihov podvig čulo se nadaleko, pa su po- na taj način stiču i veštine koje ne mogu iznenađeni raznovrsnom ponudom Posle ovih uspeha Jasminu Đorđević su, čele da im pristižu i poslovne ponude od dobiti iz knjiga, kao što su organizacione, učeničkih kompanija iz drugih država“, prema njenim rečima, deca konstantno nepoznatih ljudi za restauriranje vozila. finansijske, marketinške i sl.“, kaže Jasmina objašnjava nastavnica i dodaje da je, iako nagovarala da osnivaju nove kom- Đorđević, kojoj je zbog ovog angažovanja nisu pobedili u Roterdamu, i samo uče- panije. Tako su vremenom počeli da „Decu nije teško zainteresovati za učenje organizacija „Dostignuća mladih u Srbiji“ stvovanje u ovom programu bilo značaj- proizvode i sirup od višnje zaslađen ako im pružite mogućnost da budu krea- dodelila titulu najboljeg nastavnika/men- no iskustvo za njih. stevijom, ali i da pružaju usluge organi- tivni, inovativni i preduzetni“, zaključuje tora u školskoj 2009/10. godini. zovanja ekskurzija. Jasmina Đorđević.

Preduzetništvo u školskoj klupi Preduzetništvo u školskoj klupi 30 31

I humanost se uči... interesovanjima, ali i prema zdravstve- nim potrebama. Prilikom dodele paketića Osim učeničkih kompanija, Tehnička đaci su korisicima Centra za socijalni rad škola Vlasotince pruža svojim đacima i priredili nezaboravan doček Nove go- mogućnost sticanja preduzetničkih vešti- dine obučeni u odela Deda Mrazova, uz na kroz organizovanje humanitarnih ak- adekvatan kulturno-umetnički program, cija. Pred kraj svake godine učenici pred- odnosno pevanje pesmica, recitovanje i vođeni nastavnicom Jasminom Đorđević fotografisanje. sami pripremaju slatkiše koje potom pro- daju u školi, javnim institucijama i pri- Momčilo Ignjatović, direktor vlasotinač- vatnim kompanijama, ali i na gradskom kog Centra za socijalni rad, kaže da je deo trgu, kako bi prikupljenim sredstvima paketića završio u rukama 19 korisnika sa pazarili novogodišnje paketiće za osobe smetanjama u razvoju, a ostatak su pode- sa smetnjama u razvoju. Akcijom pod lili deci iz siromašnih porodica. „Za decu nazivom „Mafinima do srca“ zaradili su sa smetnjama u razvoju ovo je poseban krajem 2017. dovoljno novca za 31 pake- doživljaj. Svake godine posle dodele pa- tić, koji su učenice i učenici sami pripre- ketića danima pričaju o Deda Mrazovima mili i upakovali vodeći računa da svako i Deda Mrazicama i unapred se vesele dobije poklon koji mu odgovara, i prema narednoj godini“, kaže Ignjatović.

↓ Novogodišnja skulptura koju su napravili učenici

↑ Akcija „Mafinima do srca“ u Centru za socijalni rad Vlasotince

Osim što na ovaj način stiču znanja o objašnjava Emilija Stanković, učenica tre- tome kako da naprave kvalitetan proizvod ćeg razreda profila ekonomski tehničar, i da ga što bolje promovišu, đaci uče i i dodaje da se upravo iz tog razloga celo važnu životnu lekciju – da uvek kada su odeljenje angažovalo u akciji pripreme i u mogućnosti treba da pomognu onima dodele paketića. Veliko interesovanje za kojima je podrška potrebna. njihove mafine Emilija objašnjava željom građana Vlasotinca da pomognu svojim „Ovo je mala sredina. Svi se poznajemo i sugrađanima, ali i dobrim ukusom uče- volimo međusobno, i želimo jedni dru- ničkih slatkiša, čiji recept, kao i svaki is- gima da učinimo život lepšim i lakšim“, kusan kuvar, ne želi da otkriva javnosti.

Preduzetništvo u školskoj klupi Preduzetništvo u školskoj klupi 32 33

Školsko partnerstvo Učenje i druženje sa vršnjacima iz Nemačke

U okviru projekta „Partnerstvo na delu“ 1 različitosti. U početku, učenicima iz Vla- Tehnička škola Vlasotince uspostavila je sotinca bila je neobična praksa Nemaca 2010. godine partnerstvo sa nemačkom da svako plaća svoje piće ili to što njihove školom „Hugo Ekner“ (Hugo-Eckener- majke ne nutkaju goste hranom, što je -Schule) iz Fridrihshafena. Od tada svake kod nas čest slučaj, već ih samo jednom godine vodi svoje učenike na sedmod- ponude. „S druge strane, kada nemački nevno putovanje u Nemačku, u posetu đaci dolaze u Vlasotince, ovdašnji roditelji partnerskoj školi, a jednom godišnje i ne- sređuju kuću i nabavljaju hranu kao da se mački đaci dolaze u uzvratnu posetu vla- spremaju za svadbu. Jedna devojčica mi sotinačkoj školi. Ova putovanja su prilika je rekla pred dolazak Nemaca da njeni ro- da se đaci iz dve zemlje druže, uče jedni ditelji samo što nisu menjali crep na kući od drugih, razmenjuju iskustva i upoznaju – sve drugo su doterali“, kaže kroz šalu drugačiju kulturu i običaje. S obzirom na Jasmina Đorđević. ↑ Učenici škole "Hugo Ekner" i Tehničke škole Vlasotince to da su smešteni u kućama svojih druga- ra domaćina, imaju priliku da vide u ka- Na nemačke đake koji su u martu 2018. kvim materijalnim uslovima žive njihovi godine posetili Vlasotince najveći utisak kako funkcioniše obrazovni sistem ovde i Posle sedam godina uzajamnih poseta vršnjaci i kakav društveni život vode. ostavila je ljubaznost domaćina. „Prvi dan kako ljudi žive, što je iskustvo kakvo se ne nastavnici vlasotinačke tehničke škole posete proveli smo u Beogradu, lepom može steći tokom uobičajenih turističkih koji učestvuju u ovim putovanjima i raz- Prema rečima nastavnice Jasmine Đor- gradu u kojem žive prijatni, otvoreni i poseta“, kaže Frederik Helmo iz škole „Hugo menama stekli su utisak da su učenici iz đević, učenici su se na ovim putovanjima opušteni ljudi. Rečeno mi je da se menta- Ekner“. Inače, prilikom ove posete, osim Srbije najviše fascinirani nemačkim stan- susretali sa raznovrsnim navikama, obi- litet razlikuje u drugim mestima u Srbiji, učenika i profesora ekonomske škole iz Fri- dardom, lepotom i opremljenošću tamo- čajima i obrascima ponašanja, i kroz to međutim i u Vlasotincu sam upoznao drihshafena, prvi put su u posetu Vlasotincu šnje škole, dok se mladi iz Fridrihshafena, iskustvo naučili su da poštuju i uvažavaju samo vedre i ljubazne ljude. Video sam došli i profesori Tehničke škole „Klod Dor- kada dođu u Vlasotince, oduševljavaju nie“ (Claude-Dornier-Schule). Ova tehnička hranom, posebno ćevapima i ajvarom. škola iz Fridrihshafena je vlasotinačkoj teh- Ipak, ono što i jedni i drugi najviše vred- 1 Program „Partnerstvo na delu“ bio je finansiran zajedničkim sredstvima američke i nemačke vlade, a ničkoj školi donirala tri mašine – strugove nuju iz ovog školskog partnerstva jesu sprovodili su ga Institut za održive zajednice i Evropski pokret u Srbiji u saradnji sa Nemačkom organi- zacijom za međunarodnu saradnju GIZ (tadašnji GTZ). Cilj programa bio je uspostavljanje dugoročnog za školske radionice u kojima se realizuje prijateljstva od kojih će neka možda biti partnerstva između 30 nemačkih i 30 srpskih ekonomskih srednjih škola. praktična nastava učenika mašinske struke. za ceo život.

Školsko partnerstvo Školsko partnerstvo 3434 35

Tehnička škola Vlasotince Činjenice i brojke

5 525 područja rada učenika/ca raspoređenih u ∙ tekstilstvo i kožarstvo 6 ∙ geodezija i građevinarstvo 22 ∙ elektrotehnika kompanija odeljenja ∙ ekonomija, pravo i administracija 1920. učestvuje u javno-privatnom ∙ mašinstvo i obrada metala

godine je osnovana Tehnička škola partnerstvu: Vlasotince. „Falke“, „Gruner“, „Elrad“, „ Elrad Wire Systems“, IGM „Mladost“ i SLR „VitKo“. 4 3 četvorogodišnja trogodišnja obrazovna profila obrazovna profila

Od školske ∙ arhitektonski tehničar sa elementima dualnog obrazovanja: ∙ elektrotehničar ∙ industrijski mehaničar, 7 godina 2016/17. elektronike ∙ bravar-zavarivač i ∙ ekonomski tehničar

∙ modni krojač1 traje partnerstvo sa nemačkom godine škola je u projektu ∙ mašinski tehničar školom „Hugo Ekner“. „Reforma srednjeg stručnog motornih vozila obrazovanja“.

1Od školske 2018/19. godine planiran je upis mehatroničara (4 godine) i mehaničara motornih vozila (3 godine). “TEHNIČKA ŠKOLA VLASOTINCE: USPEŠNA PRIČA - PARTNERSTVO ZA UČENJE KROZ RAD“

Tekst i fotografije: Marija Dukić

Lektura: Svetlana Preradović

Dizajn i prelom: Sandra Milanović

Štampa: ????

Maj, 2018. godine

ŠTAMPANJE OVE PUBLIKACIJE OMOGUĆILO JE NEMAČKO SAVEZNO MINISTARSTVO ZA EKONOMSKU SARADNJU I RAZVOJ (BMZ) KROZ PROJEKAT “REFORMA SREDNJEG STRUČNOG OBRAZOVANJA” KOJI SPROVODE MINISTARSTVO PROSVETE, NAUKE I TEHNOLOŠKOG RAZVOJA RS I GIZ. Tehnička škola Vlasotince Adresa: Mihajla Mihajlovića bb, Vlasotince Telefon: 016/875-125, 875-040 Email: [email protected]