00 Opce Strane.Qxd 27.4.2005 13:24 Page 1

00_opce strane.qxd 27.4.2005 13:24 Page 1

CRVENA KNJIGA VASKULARNE FLORE HRVATSKE RED BOOK OF VASCULAR FLORA OF CROATIA Kategorije EX, RE, CR, EN i VU Categories EX, RE, CR, EN and VU Toni Nikoli} & Jasenka Topi} ur. Toni Nikoli} & Jasenka Topi} eds.

Zagreb, sije~anj 2005. Zagreb, January 2005 Ministarstvo kulture, Dr`avni zavod za za{titu prirode, Ministry of Culture, State Institute for Nature Protection, Republika Hrvatska Republic of Croatia 00_opce strane.qxd 27.4.2005 13:24 Page 2

Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske Red Book of Vascular Flora of Croatia Izdava~i: Published by: Ministarstvo kulture, Dràvni zavod za za{titu prirode, Republika Hrvatska Ministry of Culture, State Institute for Nature Protection, Glavni i odgovorni urednici: Republic of Croatia doc. dr. Toni Nikoli} i prof. dr. Jasenka Topi} Editors-in-chief: Tehni~ki urednik: Ass. Prof. Toni Nikoli}, PhD and Prof. Jasenka Topi}, PhD doc. dr. Toni Nikoli} Technical editor: Grafi~ki urednik: Ass. Prof. Toni Nikoli}, PhD Krunoslav Vlahovi} Layout editor: Lektor: Krunoslav Vlahovi} Ivan Jindra Language editor: Engleski prijevod: Ivan Jindra Irena Brnada English translation: Dizajn ovitka: Irena Brnada Krunoslav Vlahovi}, LASERplus d.o.o. Jacket design: Izrada karata: Krunoslav Vlahovi}, LASERplus Ltd. T. Nikoli}, I. So~o, I. Dobrovi} Maps by: Fotografije: T. Nikoli}, I. Re{etnik, I. Dobrovi} A. Alegro, A. Barczi, S. Bogdanovi}, S. Brana, S. Forenbacher, Lj. Ilijani}, N. Photographs by: Jasprica, M. Kaligari~, S. Kova~i}, R. Kranj~ev, J. van der Linden, G. Luka~, D. A. Alegro, A. Barczi, S. Brana, S. Bogdanovi}, S. Forenbacher, Lj. Ilijani}, N. Mihelj, M. Milovi}, M. Miti}, T. Nikoli}, M. Ru{~i}, M. Samardì}, I. Re{etnik, Jasprica, M. Kaligari~, S. Kova~i}, R. Kranj~ev, J. van der Linden, G. Luka~, D. J. van der Straaten, ^. [ili}, J. Topi}, N. Va|i}, M. Vrbek, P. Zomerdijk. Mihelj, M. Milovi}, M. Miti}, T. Nikoli}, M. Ru{~i}, M. Samardì}, I. Re{etnik, Slog i priprema za tisak: J. van der Straaten, ^. [ili}, J. Topi}, N. Va|i}, M. Vrbek, P. Zomerdijk. LASERplus d.o.o., Zagreb Typesetting and artwork by: Tisak: LASERplus Ltd., Zagreb Kratis d.o.o. Zagreb Printed by: Naklada: Kratis Ltd. Zagreb 2000 primjeraka Edition: ISBN: 953-7169-04-9 2000 copies

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica - Zagreb UDK 504.73.05(497.5) 581.9(497.5):504 CRVENA knjiga vaskularne flore Hrvatske : kategorije EX, RE, CR, EN i VU = Red book of vascular flora of Croatia : categories EX, RE, CR, EN and VU /urednici Toni Nikoli} & Jasenka Topi} ; ; fotografije A. Alegro ... et al.>. - Zagreb : Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Dr`avni zavod za za{titu prirode, 2004. Tekst na hrv. i engl. jeziku. - Bibliografija. - Kazalo. ISBN 953-7169-04-9 1. Nikoli}, Toni 2. Topi}, Jasenka I. Flora -- Ugro`ene vrste -- Hrvatska 441206036

Umno`avanje ove publikacije ili njezinih dijelova u bilo kojem obliku, kao i Neither this publication nor any part of it may be reproduced in any form or distribucija, nisu dozvoljeni bez prethodnog pisanog odobrenja izdava~a. distributed without the prior written permission of the publisher. 00_opce strane.qxd 27.4.2005 13:24 Page 1

Toni Nikoli} & Jasenka Topi} ur.

Zagreb, sije~anj 2005. Ministarstvo kulture, Dr`avni zavod za za{titu prirode, Republika Hrvatska 00_opce strane.qxd 27.4.2005 13:24 Page 2

Sadr`aj / Contents on page 557

1. Predgovor ...... 8 Obujam pojavljivanja (kriteriji A i B) ...... 27 Podru~je rasprostranjenosti (kriteriji A, B i C) ...... 28 2. Uvod ...... 11 Lokalitet (kriteriji B i D) ...... 28 Kvantitativna analiza (kriterij E) ...... 28 3. Ugroènost flore Hrvatske i Crvena knjiga ...... 12 Kategorije rizi~nosti od izumiranja ...... 29 Op}e napomene ...... 12 Izumrla (EX) ...... 29 Kako je u nas? ...... 13 Izumrla u prirodnim stani{tima (EW) ...... 29 4. Biljnogeografski poloàj i ra{~lanjenost Hrvatske ...... 14 Kriti~no ugroèna (CR) ...... 29 Mediteranska regija ...... 14 Ugroèna (EN) ...... 29 Eumediteranska zona ...... 14 Osjetljiva (VU) ...... 29 Submediteranska zona ...... 15 Gotovo ugroèna (NT) ...... 29 Eurosibirsko-sjevernoameri~ka regija ...... 15 Najmanje zabrinjavaju}a (LC) ...... 29 Ilirska provincija ...... 15 Nedovoljno poznata (DD) ...... 29 Srednjoeuropska provincija (panonski sektor) ...... 17 Neobra|ena (NE) ...... 29 Alpsko-visokonordijska regija ...... 17 Kriteriji za procjenu kriti~no ugroènih, ugroènih i osjetljivih svojta ...... 29 5. Sintaksonomski pregled biljnih zajednica Hrvatske ...... 18 Smjernice za primjenu kriterija procjene ugroènosti od izumiranja na nacionalnoj i regionalnoj razini ...... 30 6. O flori Hrvatske ...... 19 Kategorije I-(III)-V udjela u globalnoj populaciji ...... 30 Obujam flore ...... 19 Kategorije ...... 30 Prikazi hrvatske flore europskih ustanova i autora ...... 21 Procedura procjene ...... 31 Ostali podaci o flori ...... 23 8. Osnovna koncepcija obrade svojta ...... 35 7. Procjene ugroènosti flore ...... 24 1. Latinsko ime svojte s autorizacijom ...... 35 Kategorije ugroènosti do 1994...... 24 2. Sinonimi ...... 35 Kategorije ugroènosti nakon 1994...... 24 3. Pripadnost porodici i redu ...... 35 Primjena IUCN kategorija ugroènosti ...... 26 4. Hrvatska i druga imena svojta ...... 35 Priroda kategorija ...... 26 5. IUCN kategorija i kriterij ...... 35 Definicije osnovnih pojmova ...... 26 6. Populacijski trend ...... 35 Populacija i veli~ina populacije (kriteriji A, C i D) ...... 26 7. Regionalna prilagodba kategorija ...... 36 Subpopulacija (kriteriji B i C) ...... 27 8. Prethodna IUCN kategorija ...... 36 Zrela jedinka (kriteriji A, B, C i D) ...... 27 9. IUCN status u susjednim zemljama, Europi i svijetu . . . 36 Generacija (kriteriji A, C i E) ...... 27 10. Uzroci ugroènosti ...... 37 Kontinuirano opadanje (kriteriji B i C) ...... 27 11. Stani{ta ...... 37 Redukcija (smanjenje, kriterij A) ...... 27 Opisni prikaz stani{ta ...... 37 Ekstremne promjene (kriteriji B i C) ...... 27 Stani{ta prema Corine klasifikaciji ...... 37 Fragmentacija stani{ta (kriterij B) ...... 27 GLCC/SSC klasifikacija stani{ta ...... 37 00_opce strane.qxd 27.4.2005 13:24 Page 3

12. Mjere za{tite ...... 38 2. Botrychium matricariifolium (Retz.) A. Br. ex Koch . . . . 84 13. Mjere za{tite prema IUCN kategorizaciji ...... 40 3. Caldesia parnassifolia (L.) Parl...... 86 14. Rasprostranjenost u Hrvatskoj ...... 41 4. Cuscuta epilinum Weihe ...... 88 15. Rasprostranjenost u Europi ...... 42 5. Cyperus glaber L...... 90 16. Opis svojte ...... 42 6. Drosera anglica Huds...... 91 17. Ostali podaci ...... 42 7. Drosera intermedia Hayne ...... 94 18. Foto dokumentacija ...... 44 8. Eriophorum gracile Koch ex Roth ...... 96 19. Literatura ...... 44 9. Eryngium planum L...... 97 20. Autorstvo ...... 44 10. Hippophaë rhamnoides L...... 99 9. Analiza ugroènosti flore Hrvatske ...... 45 14. Kriti~no ugroène svojte (CR) ...... 102 Porijeklo i starost korolo{kih podataka ...... 45 1. Aeluropus littoralis (Gouan) Parl...... 104 Porijeklo podataka ...... 45 2. Agropyron cristatum (L.) Gaertn. ssp. Starost podataka ...... 45 pectinatum (M. Bieb.) Tzvelev ...... 106 Geografska distribucija podataka i svojta ...... 46 3. Alopecurus bulbosus Gouan ...... 108 Kategorije ugroènosti i primijenjeni kriteriji ...... 47 4. Alyssum montanum L. ssp. pluscanescens Ugroènosti po kategorijama ...... 47 (Raim ex Baumgartner) Trpin ...... 110 Primijenjeni kriteriji ...... 49 5. Anemone sylvestris L...... 112 Ugroènost endemi~nih svojta ...... 50 6. Anthemis tomentosa L...... 114 Zakonom za{ti}ene svojte i ugroènost ...... 50 7. Asplenium sagittatum (DC.) Bange ...... 116 Regionalna prilagodba i reintrodukcije ...... 50 8. Aster tripolium L. ssp. pannonicus (Jacq.) Soó ...... 118 Op}i uzroci ugroènosti ...... 52 9. Baldellia ranunculoides (L.) Parl...... 120 Gubitak stani{ta ...... 53 10. Bassia laniflora (S.G.Gmel.) A. J. Scott ...... 122 Posredni utjecaji ...... 56 11. Beckmannia eruciformis (L.) Host ...... 124 Najugroènija stani{ta ...... 64 12. Betula pubescens Ehrh...... 125 Primijenjene i preloène mjere za{tite ...... 65 13. Bupleurum lancifolium Hornem...... 127 Kako citirati? ...... 67 14. Calla palustris L...... 129 10. Zahvala ...... 68 15. Calystegia soldanella (L.) R. Br...... 131 16. Camphorosma annua Pallas ...... 133 11. Literatura uz uvod ...... 69 17. Carex bohemica Schreb...... 136 18. Carex pulicaris L...... 137 12. Izumrle svojte (EX) ...... 77 19. Catabrosa aquatica (L.) P. Beauv...... 138 1. Dianthus multinervis Vis...... 78 20. Chamaecytisus ratisbonensis (Schaeff.) Rothm...... 140 21. Consolida ajacis (L.) Schur ...... 142 13. Regionalno izumrle svojte (RE) ...... 80 22. Consolida brevicornis (Vis.) Soó ...... 144 1. Ammophila arenaria (L.) Link ssp. arundinacea 23. Consolida orientalis (Gay) Schrödinger ...... 146 H. Lindb...... 82 24. Convolvulus lineatus L...... 147 00_opce strane.qxd 27.4.2005 13:24 Page 4

25. Corynephorus canescens (L.) P. Beauv...... 149 62. Papaver hybridum L...... 214 26. Corynephorus divaricatus (Pourr.) Breistr...... 151 63. Pholiurus pannonicus (Host) Trin...... 216 27. Cutandia maritima (L.) Barbey ...... 152 64. Pilularia minuta Durieu ...... 218 28. Cyperus capitatus Vand...... 154 65. Pinguicula vulgaris L...... 219 29. Delphinium halteratum Sm. in Sibth. et Sm...... 155 66. Plantago indica L...... 221 30. Digitalis lanata Ehrh...... 157 67. Plantago tenuiflora Waldst. et Kit...... 223 31. Doronicum hungaricum Rchb.f...... 158 68. Polygonum arenarium Waldst. et Kit...... 225 32. Dorycnium rectum (L.) Ser...... 160 69. Potentilla palustris (L.) Scop...... 226 33. Drosera rotundifolia L...... 161 70. Prunus tenella Batsch ...... 228 34. Echinophora spinosa L...... 163 71. Puccinellia distans (L.) Parl. ssp. distans ...... 230 35. Eleocharis uniglumis (Link) Schult...... 165 72. Puccinellia distans (L.)Parl. ssp. limosa (Schur) Jáv. . . . 232 36. Elymus farctus (Viv.) Runemark ex Melderis ...... 166 73. Pulsatilla pratensis (L.) Miller subsp. 37. Eriophorum angustifolium Honck...... 168 nigricans (Störck) Zam...... 234 38. Eriophorum vaginatum L...... 171 74. Rhynchospora alba (L.) Vahl ...... 236 39. Festuca vaginata Waldst. et Kit. ex Willd...... 173 75. Saccharum ravennae (L.) Murray ...... 238 40. Fimbristylis bisumbellata (Forssk.) Bubani ...... 175 76. Scirpus cespitosus L...... 240 41. Galium rubioides L...... 176 77. Scirpus mucronatus L...... 241 42. Galium uliginosum L...... 178 78. Scirpus setaceus L...... 243 43. Geranium dalmaticum (Beck) Rech. f...... 180 79. Scirpus supinus L...... 245 80. Sporobolus pungens (Schreb.) Kunth ...... 247 44. Heliotropium supinum L...... 182 81. Tofieldia calyculata (L.) Wahlenb...... 249 45. Hieracium echioides Lumn...... 183 82. Trifolium michelianum Savi ...... 251 46. Hydrocotyle vulgaris L...... 185 83. Triglochin bulbosa L. ssp. barrelieri (Loisel.) Rouy . . . . 252 47. Imperata cylindrica (L.) Raeusch...... 186 84. Triglochin maritimum L...... 254 48. Kitaibela vitifolia Willd...... 188 85. Triglochin palustris L...... 256 49. Koeleria glauca (Schrad.) DC...... 190 86. Typha laxmannii Lepech...... 257 50. Lathyrus ochrus (L.) DC...... 192 87. Typha minima Funck ...... 259 51. Ligularia sibirica (L.) Cass...... 193 88. Vaccaria hispanica (Miller) Rauschert ...... 261 52. Limosella aquatica L...... 195 89. Ventenata dubia (Leers) Coss...... 262 53. Lycopodiella inundata (L.) Holub ...... 197 90. Veronica dillenii Crantz ...... 264 54. Lythrum tribracteatum Salzm. ex Spreng...... 199 55. Mandragora officinarum L...... 201 15. Ugro`ene svojte (EN) ...... 266 56. Myosurus minimus L...... 203 1. Adonis aestivalis L...... 268 57. Myricaria germanica (L.) Desv...... 205 2. Adonis annua L. emend. Huds...... 270 58. Ophioglossum lusitanicum L...... 207 3. Alisma gramineum Lej...... 272 59. Osmunda regalis L...... 209 4. Allium angulosum L...... 274 60. Pancratium maritimum L...... 211 5. Blackstonia perfoliata (L.) Huds. ssp. serotina 61. Papaver argemone L...... 213 (Koch ex Rchb.) Vollm...... 276 00_opce strane.qxd 27.4.2005 13:24 Page 5

6. Blysmus compressus (L.) Panz. ex Link ...... 278 43. Moehringia tommasinii Marchesetti ...... 349 7. Carex davalliana Sm...... 280 44. Ophrys apifera Huds...... 350 8. Carex divisa Huds...... 282 45. Ophrys lutea (Gouan) Cav...... 353 9. Carex echinata Murray ...... 284 46. Orchis italica Poir...... 355 10. Carex extensa Gooden...... 286 47. Orchis lactea Poir...... 357 11. Carex flava L...... 288 48. Orchis spitzelii Saut. ex Koch ...... 359 12. Carex hostiana DC...... 290 49. Orlaya kochii Heywood ...... 361 13. Carex lepidocarpa Tausch ...... 292 50. Pedicularis acaulis Scop...... 362 14. Carex nigra (L.) Reichard ...... 293 51. Pedicularis hoermanniana K. Malý ...... 364 15. Carex serotina Mérat ...... 295 52. Periploca graeca L...... 366 16. Crepis pyrenaica (L.) Greuter ...... 297 53. Pseudolysimachion longifolium (L.) Opiz ...... 368 17. Cynanchum acutum L...... 298 54. Ranunculus lingua L...... 370 18. Cyperus rotundus L...... 300 55. Ranunculus ophioglossifolius Vill...... 372 19. Cypripedium calceolus L...... 301 56. Rhinanthus rumelicus Velen...... 374 20. Dactylorhiza incarnata (L.) Soó ...... 304 57. Salvia nemorosa L...... 376 21. Dactylorhiza majalis (Rchb.) P. F. Hunt et Summerh. . 306 58. Selaginella helvetica (L.) Spring...... 378 22. Daphne cneorum L...... 308 59. Urtica membranacea Poiret ...... 379 23. Degenia velebitica (Degen) Hayek ...... 310 60. Urtica pilulifera L...... 381 24. Delphinium peregrinum L...... 312 61. Vicia onobrychioides L...... 383 25. Delphinium staphisagria L...... 314 62. Xeranthemum annuum L...... 386 26. Deschampsia media (Gouan) Roem. et Schult...... 316 27. Eleocharis carniolica Koch ...... 318 16. Osjetljive svojte (VU) ...... 388 28. Eleocharis ovata (Roth) R. et S...... 319 1. Alopecurus aequalis Sobol...... 390 29. Eriophorum latifolium Hoppe ...... 321 2. Alopecurus geniculatus L...... 392 30. Gentiana lutea L. ssp. symphyandra (Murb.) Hayek . . . 323 3. Alopecurus rendlei Eig ...... 394 31. Gentiana pneumonanthe L...... 325 4. Arctostaphylos uva-ursi (L.) Spreng...... 396 32. Glaucium flavum Crantz ...... 327 5. Arnica montana L...... 398 33. Hibiscus trionum L...... 329 6. Campanula cochlearifolia Lam...... 400 34. Hippuris vulgaris L...... 332 7. Cardaminopsis halleri (L.) Hayek ...... 402 35. Hordeum secalinum Schreb...... 334 8. Carex panicea L...... 404 36. Hottonia palustris L...... 336 9. Carex riparia Curtis ...... 406 37. Lemna gibba L...... 338 10. Carex rostrata Stokes ex With...... 408 38. Leucanthemella serotina (L.) Tzvelev ...... 340 11. Carex vesicaria L...... 410 39. Malva parviflora L...... 341 12. Clematis integrifolia L...... 412 40. Marrubium peregrinum L...... 343 13. Cyperus flavescens L...... 414 41. Marsilea quadrifolia L...... 345 14. Cyperus fuscus L...... 416 42. Menyanthes trifoliata L...... 347 15. Cyperus glomeratus L...... 418 00_opce strane.qxd 27.4.2005 13:24 Page 6

16. Cyperus longus L...... 420 53. Orchis provincialis Balb...... 496 17. Cyperus michelianus (L.) Link ...... 422 54. Orchis purpurea Huds...... 498 18. Cyperus serotinus Rottb...... 424 55. Orchis quadripunctata Cirillo ex Ten...... 500 19. Daphne blagayana Freyer ...... 426 56. Orchis simia Lam...... 502 20. Desmazeria marina (L.) Druce ...... 428 57. Orchis tridentata Scop...... 504 21. Dianthus giganteus D' Urv ssp. croaticus (Borbás) Tutin . . 430 58. Orchis ustulata L...... 506 22. Dianthus integer Vis...... 432 59. Parapholis incurva (L.) C. E. Hubb...... 508 23. Dianthus petraeus Waldst. et Kit...... 434 60. Platanthera bifolia (L.) Rich...... 510 24. Digitalis ferruginea L...... 436 61. Polygonatum latifolium (Jacq.) Desf...... 513 25. Equisetum hyemale L...... 438 62. Salsola kali L...... 515 26. Fritillaria meleagris L...... 440 63. Salsola soda L...... 517 27. Fritillaria messanensis Raf. ssp. gracilis (Ebel) Rix . . . . . 442 64. Serapias vomeracea (Burm.) Briq...... 519 28. Glyceria fluitans (L.) R.Br...... 444 65. Stratiotes aloides L...... 521 29. Glyceria plicata (Fr.) Fr...... 446 66. Suaeda maritima (L.) Dumort...... 523 30. Hainardia cylindrica (Willd.) Greuter ...... 448 67. Suaeda vera J. F. Gmelin ...... 525 31. Helleborus niger L. ssp. macranthus (Freyn) Schiffner . . . . 450 68. Taxus baccata L...... 527 32. Hordeum marinum Huds...... 452 69. Trifolium pannonicum Jacq...... 529 33. Ilex aquifolium L...... 454 70. Trifolium resupinatum L...... 531 34. Iris croatica Horvat et Horvat M...... 456 71. Wolffia arrhiza (L.) Horkel ex Wimm...... 533 35. Iris sibirica L. ssp. sibirica ...... 458 36. Leontopodium alpinum Cass. ssp. krasense Derganc . . . 460 17. Prilozi ...... 535 37. Lilium bosniacum (Beck) Beck ex Fritsch ...... 462 1. Sintaksonomski pregled biljnih zajednica Hrvatske 38. Lilium bulbiferum L...... 464 (razreda, redova i sveza) ...... 536 39. Lilium carniolicum Bernh. ex Koch ...... 466 2. Uzroci ugro`enosti prema IUCN standardnoj 40. Lilium martagon L...... 468 shemi uzro~nika ...... 539 41. Lindernia procumbens (Krock.) Philcox ...... 471 3. Tipizacija stani{ta Hrvatske prema CORINE sustavu . . 541 42. Lythrum portula (L.) D. A. Webb ...... 473 4. Hijerarhiski sustav mjera za{tite neke 43. Ophrys bertolonii Moretti ...... 475 svojte prema IUCN ...... 549 44. Ophrys bombyliflora Link ...... 477 5. Popis gotovo ugro`enih (NT) svojti i svojti 45. Ophrys fuciflora Haller ...... 479 s nedostatnim podacima (DD) ...... 550 46. Ophrys fusca Link ...... 481 47. Ophrys insectifera L...... 483 Literatura ...... 637 48. Ophrys sphegodes Mill...... 485 49. Orchis coriophora L...... 487 Kazalo ...... 665 50. Orchis militaris L...... 489 51. Orchis pallens L...... 492 52. Orchis papilionacea L...... 494 00_opce strane.qxd 27.4.2005 13:24 Page 7

UVOD 00_opce strane.qxd 27.4.2005 13:24 Page 8

Predgovor izdava~a

Dràvni zavod za za{titu prirode osnovan je krajem 2002., a po- Snaàn razvoj gospodarstva i promjene u uporabi zemlji{ta uzro- ~eo je djelovati potkraj 2003. kao sredi{nja ustanova za obavljanje kovali su izumiranje pojedinih vrsta i njihovu sve ve}u ugroènost. stru~nih poslova u za{titi prirode. Ti poslovi uklju~uju uspostavu i Crveni popis europske vaskularne flore, kao i odgovaraju}i popis provo|enje inventarizacije, kao i pra}enje stanja (monitoring) svih hrvatske vaskularne flore, svjedo~e o takvu negativnom trendu. Tako sastavnica biolo{ke raznolikosti i predlaganje prikladnih mjera za{ti- su, primjerice, samo u Europi dosad izumrle 64 vrste, a u Hrvatskoj te, pri ~emu je prijeko potrebna suradnja sa znanstvenim i drugim us- njih 11. Na Crvenom popisu vaskularne flore u Hrvatskoj nalazi se tanovama koje se bave problematikom za{tite prirode. ukupno 760 svojti, od kojih je njih 420 pred izumiranjem ili bi im ono Jedna je od osnovnih djelatnosti Zavoda priprema crvenih knjiga uskoro moglo zaprijetiti. ugroènih vrsta. Rije~ je o kategorizaciji vrsta koje se prema kriteriji- Najve}i su uzro~nici ugroènosti flore u europskim razmjerima ma Svjetske udruge za za{titu prirode (The World Conservation degradacija stani{ta, intenzivna poljoprivreda i {umarstvo, utjecaj os- Union, IUCN) svrstavaju u odgovaraju}e kategorije ugroènosti. talih gospodarskih djelatnosti i uno{enje invazivnih stranih vrsta. Ova knjiga upozorava na stanje vaskularne flore i predlaè mjere ko- Crvena knjiga vaskularne flore djelo je iznimna zna~enja budu}i da je nu`no valja poduzeti kako bi se ona o~uvala pa je zato jedna od te- su u njemu prvi put sustavno objedinjeni dosad poznati podaci o vas- meljnih stru~nih podloga u za{titi prirode. kularnoj flori. Bitno je napomenuti da je Crvena knjiga dinami~an Crvena knjiga vaskularne flore (paprati, golosjemenja~e i kritosje- materijal koji treba sustavno nadopunjivati novim podacima {to izis- menja~e) rezultat je velikog projekta izradbe crvenih knjiga koje je fi- kuje i ulaganja u nova istraìvanja. nanciralo biv{e Ministarstvo za{tite okoli{a i prostornog ure|enja. I naposljetku, treba istaknuti kako je Republika Hrvatska stranka Nositelj izradbe knjige bio je Botani~ki zavod Prirodoslovno-mate- niza me|unarodnih propisa iz podru~ja za{tite prirode i da je kao tak- mati~kog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu, a Dràvni zavod za za{titu va preuzela obvezu provo|enja mjera za o~uvanje biljaka. Kao dràva prirode preuzeo je objavljivanje prikupljenih podataka {iroj javnosti, kandidat za pristup Europskoj uniji, Hrvatska mora prihvatiti i obve- uz nov~anu pomo} Ministarstva kulture. ze koje proizlaze iz Direktive o stani{tima, {to zna~i utvrditi ugroè- Poznato je da su biljke osnova biolo{ke raznolikosti. Naime, one ne vrste te prikladno za{tititi njih i njihova stani{ta. su izvor hrane i stani{te ìvotinjama i ljudima, pa moèmo re}i da bez Hrvatska je sudjelovala i u izradbi Europske strategije za{tite bilja- biljaka nema opstanka. ka koja je dio Globalne strategije za{tite biljaka, prihva}ene od strana- U flori Europe vi{e je od 12 500 vaskularnih biljaka i one se danas ka Konvencije o biolo{koj raznolikosti. Izradba Crvene knjiga vasku- drì najbolje istraènom florom. Raznolikost geografskih i klimat- larne flore jedan je od osnovnih koraka kojima Hrvatska pridonosi za- skih obilje`ja pridonijela je velikoj raznolikosti europske flore. Takva jedni~kom cilju, a to je zaustavljanje gubitka raznolikosti biljaka ka- je raznolikost karakteristi~na i za Hrvatsku. ko u Hrvatskoj, tako i u Europi i u cijelom svijetu. 00_opce strane.qxd 27.4.2005 13:24 Page 9

A Foreword of the Publisher

The State Institute for Nature Protection was founded late in development of economy and changes in the land use have resulted in 2002, but started operating as a central institution for conducting the extinction of certain species and their being close to the threate- expert affairs in the field of nature protection at the end of 2003. ned thresholds. These affairs include the establishment and implementation of inven- The Red List of European Vascular Flora and the corresponding torying, monitoring of the status of all biodiversity components and list of Croatian vascular flora testify to such a negative trend. So, for proposing adequate protection measures, which all inevitably require example, 64 species have become extinct in Europe and 11 in Croatia co-operation among all scientific and other institutions involved in so far. The Red List of Vascular Flora of Croatia contains a total of nature protection problem area. 760 taxa of which 420 are on the verge of extinction or might face the One of the essential activities of the Institute is preparation of red extinction very soon. books of threatened species. The purpose of these books is to classify On the European scale flora is mostly threatened by degradation species falling into specific categories of risk against the criteria of the of habitats, intensive agriculture and forestry, the influence of other World Conservation Union (IUCN). This book highlights the status economic activities and introduction of invasive foreign species. of vascular flora and proposes measures indispensable for its preserva- The Red Book of Vascular Flora is a document of a unique signifi- tion, thus representing one of the fundamental technical documents of cance, because all data on vascular flora known so far are here syste- nature protection. matically consolidated for the first time. It must be noted that the The Red Book of Vascular Flora (Pteridophytes, Gymnosperms Red Book is a dynamic material that needs to be systematically upda- and Angiosperms) is a result of a major project dealing with prepara- ted which, naturally, requires investments in new research works. tion of red books funded by the former Ministry of Environmental And finally, it must be emphasized that the Republic of Croatia Protection and Physical Planning. The project implementing institu- is a party to a number of international regulations in the field of na- tion was the Botanical Institute of the College of Science of the Uni- ture protection and as such has assumed the obligation to implement versity of Zagreb, while the State Institute for Nature Protection plant conservation measures. As a candidate country for the acces- committed itself to publish the data collected to general public, with sion to the EU Croatia must also assume obligations arising from the the financial support of the Ministry of Culture. Habitats Directive, or rather assess the threatened species and prote- As known, plants are the basis of biodiversity. They are both a ct adequately both these species and their habitats. source of food and a habitat to animals and humans, so it may be said Croatia participated in preparation of the European Plant Conser- that there is no survival without plants. The flora of Europe consists vation Strategy, which forms a part of the Global Plant Conservation of more than 12,500 vascular plants and is presently considered the Strategy adopted by the Convention on Biodiversity. The preparation best examined flora. A major contribution to the high diversity of of the Red Book of Vascular Flora is one of the essential steps by whi- European flora comes from the diversity of geographical and climatic ch Croatia gives its contribution to a common goal of preventing the features. Croatia is also characterized by such diversity. A powerful loss of the plant biodiversity at Croatian, European and global levels. 00_uvod_hrvatski.qxd 27.4.2005 13:25 Page 10

1. Predgovor

Kad sam krajem 2000. godine, na zahtjev Ministarstva za{tite oko- la hrvatske flore i atlas ~ine se sve daljim i daljim. Na ~emu onda te- li{a i prostornog planiranja, pripremao prijedlog projekta radno nazi- meljiti traène studije utjecaja na okoli{, predvidjeti utjecaj nekog an- vanog »Crvena knjiga«, bio sam svjestan svih ili gotovo svih objektiv- tropogenog zahvata, planirati nadgledanje promjena, pa i izraditi Cr- nih i subjektivnih pote{ko}a koje treba rije{iti tijekom izrade ovoga venu knjigu? Ima li se uop}e smisla prihvatiti takva posla ili valja pri- sloènog djela. ~ekati bolja vremena? Crvene knjige, {to }e se vidjeti i iz teksta koji slijedi, gomilaju neo- Mogli bismo i ~ekati kada ne bi bilo nedvojbenih spoznaja da su bi~no veliku koli~inu informacija s raznolikih podru~ja i bez susteza- negativni trendovi u tijeku. Naime, 420 svojti vaskularne flore suo~e- nja se mogu nazvati multidisciplinarnim botani~kim radovima. Takso- no je s rizikom od nestanka u Hrvatskoj. Populacije pojedinih svojta nomski, korolo{ki, ekolo{ki, morfolo{ki, citolo{ki i drugi podaci s is- se smanjuju, neke i do kriti~nih granica nakon kojih slijedi nepovrat- kustvenim su podacima o stanju populacija u prirodi isprepleteni u no izumiranje. Stani{ta nekih drugih svojta su ugroèna, fragmentira- nedjeljivo tkivo. O~ita je, stoga, bila potreba da se pokrenu gotovo svi na, gube svoje prvotne zna~ajke i vitalnost, humana djelatnost gotovo profesionalni botani~ari u dràvi, specijalisti za pojedine aspekte, kao svakodnevno zanemaruje posljedice svojega djelovanja na floru. Kao i i oni koji raspolaù neprocjenjivim i najskupljim informacijama, oni- na po~etku ovoga nezahvalnog posla, i danas sam, uvjeren da nakon ma o zbivanju u samoj prirodi. Nakon predstavljanja ciljeva, potpora devet godina od posljednje Crvene knjige moramo izraditi novu, na botani~ke stru~ne i druge javnosti bila je gotovo nepodijeljena, a od- temelju svih raspoloìvih informacija i iskustava kojima raspolaèmo, ziv bi svaki urednik mogao samo poèljeti. To, me|utim, nimalo nije a istovremeno biti svjesni njihovih manjkavosti. Treba je izraditi una- umanjilo objektivne pote{ko}e u izradi Crvene knjige. to~ nerazumno kratkim zadanim rokovima. Samo tako ne}emo biti, U razdoblju koje traje nekoliko posljednjih desetlje}a, svjedoci kao struka, pasivni promatra~i zbivanja, nego aktivni sudionici u do- smo stalne erozije »klasi~ne botanike« u Hrvatskoj. Eru sna`nog {ire- no{enju {to pravilnijih odluka mjerodavnih dràvnih tijela. Stoga, je li nja novih biolo{ih disciplina, poglavito eksperimentalnih, pitanje op- ova Crvena knjiga savr{ena? Zasigurno nije, ali je vjerojatno blizu naj- stanka kadrova na znanstvenim institucijama i dr., prati i nestajanje boljega {to ovoga trena moèmo proizvesti. Ako u vremenima koja florista, terenaca, profesionalnih poznavatelja flore, danas u nas svede- dolaze stvorimo bolje uvjete za hrvatsku botaniku, vjerojatno }emo nih na àlosno malen broj. Umjesto da izrastaju u znanstvena àri{ta, stvoriti i uvjete za novu i bolju Crvenu knjigu, koju }emo zasigurno nacionalne herbarske zbirke u lo{em su stanju, a novi materijal goto- uskoro ponovno zatrebati. vo i ne pritje~e. U razdoblju kada ve}ina europskih zemalja organizira specijalisti~ke studije na podru~ju taksonomije, objavljuje nova izda- Toni Nikoli} nja postoje}ih flora, ikonografije, atlasa rasprostranjenosti, sli~na dje- u Zagrebu, sje~anj 2005. 00_uvod_hrvatski.qxd 27.4.2005 13:25 Page 11

2. Uvod Toni Nikoli}

Obujam i rasprostranjenost vrsta koje danas nastanjuju na{ planet, No, svaka je vrsta jedinstveni potencijalni predak nove vrste. Nesta- rezultat su biolo{kih procesa koji traju duè od 3.5 milijarde godina. nak jedne svojte, nadokna|uje se nastankom nove. Dapa~e, prirodnim To su sloèni i jedinstveni procesi evolucije, specijacije, migracije, hib- procesima i divergencijom umnoàva se broj vrsta, naravno uz odre|ena ridizacije, prirodne selekcije, izumiranja, i u novije vrijeme, utjecaja kolebanja. Me|utim, svjetska pozornost i rastu}a zabrinutost za biolo{- ~ovjeka. Procjene ukupnoga broja vrsta koje obitavaju na Zemlji kre- ku raznolikost potje~e od ~injenica koje pokazuju da je sada{nja dinami- }u se u rasponu od 7 do 20 milijuna, no vjerojatno je najto~nija ona {to ka izumiranja vrsta 1.000 do 10.000 puta ve}a od osnovne, prirodne ra- upu}uje na mogu}e postojanje 13 do 14 milijuna vrsta, od kojih je do zine, a da kompenzacijski mehanizmi nisu ni pribli`no dovoljni da nes- danas opisano i znanstveno evaluirano 1,75 milijuna, dakle samo oko tanak svojta nadoknade novima. [esto masovno izumiranje u povijesti 12%. U usporedbi s cjelovitom slikom biolo{ke raznolikosti, vasku- Zemlje vjerojatno je, naime, u tijeku. Nije slu~ajno vremenski podudar- larna je flora u svjetskim razmjerima ne{to bolje istraèna. Poznato je no s ekspanzijom ~ovjeka. Naime, od g. 1600. do danas, pod izravnim ili oko 270.000 vrsta, a procjene o stvarnom broju kre}u se od 300.000 posrednim utjecajem ~ovjeka zabiljeèn je nestanak 191 vrste meku{aca, do 500.000 vrsta (SEPKOSKI 1995). 115 vrsta ptica, 58 vrsta sisavaca, 120 ostalih vrsta ìvotinja, 654 biljne vr- U javnim raspravama o biolo{koj raznolikosti ~esto se isti~e da ni ste (WCMC 1992), i to od 12% ukupno poznatih. Ugroènim se smat- jedna vrsta ne ìvi zauvijek. Fosilni nalazi pokazuju da gotovo ¼ vrsta ra 5714 biljnih vrsta (2002 IUCN Red List of Threatened Species, izumre svaki milijun godina, npr. 1–3 vrste svake godine ili, npr., pros- http://www.redlist.org/). Opravdana je zabrinutost za nepoznati i, vje- je~no jedan sisavac nestaje iz svjetske faune svakih 200 godina (SEP- rojatno, golemi broj izumrlih vrsta koje nisu nikada ni opisane. Smatra KOSKI 1995). Osim toga, pet masovnih izumiranja vrsta zabiljeèno je se, npr., da u tropskim ki{nim {umama, u kojima obitava golem broj vr- u geolo{koj pro{losti Zemlje, neka su od tih izumiranja, po svemu su- sta, godi{nje izumire oko 100.000 vrsta. Druge metodologije i modeli da- de}i, bila veoma dramati~na. ju i nepovoljnije procjene (WCMA 1992). 00_uvod_hrvatski.qxd 27.4.2005 13:25 Page 12

3. Ugro`enost flore Hrvatske i Crvena knjiga

T. Nikoli}

Crvene liste (tako|er crveni popisi, engl. Red List) i crvene knji- izumiranja za vi{e od 18.000 vrsta iz cijeloga svijeta, te posljednji jo{ ge (engl. Red Data Books, Red Books) pripadaju na{ire primjenjiva- obimniji iz 2003. godine (The 2003 IUCN Red List of Threatened nim alatima u za{titi biolo{ke raznolikosti u svijetu. Te su publikaci- Species). Tako|er, liste se zbog prakti~nih razloga vi{e ne objavljuju je nu`ni katalozi ugroènih svojta u kojima je svaka vrsta popra}ena tiskom, nego samo u obliku digitalnog zapisa na webu (URL http:// barem podatkom o kategoriji ili razini ugroènosti, a prema suvreme- www.redlist.org/) i CD mediju. Takva se tehnika namjerava primje- nim zahtjevima i nizom prate}ih informacija. Crvene liste i knjige na njivati i u budu}e, s obzirom na to da je planirano godi{nje aùriranje, stru~noj i znanstvenoj podlozi pripremaju stru~njaci, uglavnom bio- a ti su mediji za to najpogodniji. lozi, specijalisti za pojedinu skupinu flore ili faune za koju je crvena Do sada je u Europi objavljeno ne{to vi{e od 3700 crvenih popisa i lista ili knjiga i izra|ena. Glavna je svrha crvenih lista ili knjiga da us- crvenih knjiga, ograni~enih obimom geografski, taksonomski ili na oba mjere pozornost svekolike javnosti, NVO-a, stru~nih, vladinih i dru- ova na~ina, pokrivaju}i ukupno 31 sistematsku skupinu, uz primjenu gih slu`ba, na svojte koje se smatraju ugroènima, pa zahtijevaju od- kako nacionalnih, tako i internacionalnih kriterija (KÖPPEL 2002). re|ene programe za{tite ili drugu aktivnost kako bi se o~uvale. Crvene su liste, nude}i samo popis svojti s kategorijom ugroè- nosti, siroma{nije podacima od crvenih knjiga, koje su opse`nija djela, pa uz to daju i {aroliku paletu dodatnih informacija, uzroke ugro- ènosti, potrebne mjere za{tite, opise svojta, podatke o rasprostranje- Op}e napomene nosti i dr. Kako bi podaci o procjeni ugroènosti bili usporedivi na regionalnoj razini, ali i globalnoj, nu`na je primjena lako razumljivih i Mjere za{tite vi{ih biljaka u Europi osobito su poja~ane 1974. ka- primjenjivih kriterija i metoda procjene ugroènosti (vidi str. 24). Ka- da je Vije}e Europe (Council of Europe Committee for the Conserva- tegorije ozna~uju procjenu rizika od izumiranja, prema vi{ima, a sva- tion of Nature and Natural Resources) povjerilo izradu liste rijetkih i ka je opisana i popra}ena metodologijom koju valja primijeniti kako ugroènih biljaka odgovaraju}em tajni{tvu (Europe IUCN Threate- bi se podudarni stupanj vezao uz procjenjivanu (evaluiranu) svojtu. ned Plants Committee). Inicijalna verzija toga dokumenta dovr{ena je Unato~ me|unarodnim nastojanjima da se uvede standardizacija ka- 1976., a 1977. objavljena je kona~na. Sadrì vi{e od 1500 autohtonih tegorija i kriterija, zbog razli~itih povijesnih, objektivnih i subjektiv- predstavnika europske flore koje su na neki na~in ugroène na pod- nih razloga, mnoge zemlje razvijale su i vlastite. ru~ju Europe. Kako europsku floru ~ini oko 11.000 vrsta (WEBB Sam naziv »crvena« upozorava na alarmantnost sadrànih podata- 1978), gotovo je svaka sedma svojta u to vrijeme trebala za{titu. Iz- ka i potrebu za intervencijom, a nerijetko kao »upozoravaju}a boja« i vje{taj Vije}a Europe sadràvao je i Rezoluciju o za{titi rijetkih i ug- prati takvu publikaciju. roènih europskih biljaka. Ubrzo nakon te liste pojavio se veliki broj Noviji crveni popisi izra|eni za globalnu razinu od IUCN-a SSC- nacionalnih crvenih knjiga, {to pokazuje pove}anu brigu zbog smanji- a (International Union for the Conservation of Nature and Natural Re- vanja biolo{ke raznolikosti ove skupine. Nekoliko konvencija nasta- sources, Species Survival Commision) su Crveni popis ugroènih ìvo- lih nakon toga, kao {to je npr. Bernska (Berne Convention on the tinja iz 1996. (orig. 1996 IUCN Red List of Threatened Animals, Conservation of European Wildlife and Natural habitats), otvoreno je BAILLIE et GROOMBRIDGE 1996) i Crveni popis ugroènih biljaka iz za potpisivanje europskih zemalja tijekom 1979. godine. Nakon te pr- 1997. (KERRY et HARRIET 1998). Noviji je svakako Crveni popis ug- ve liste rijetkih i ugroènih europskih svojta, uslijedila su i njezina roènih vrsta objavljen 28. rujna 2000. godine (orig. The 2000 IUCN osuvremenjivanja i dopune, a posljednja varijanta, objavljena je 1998. Red List of Threatened Species) koji prvi put ujedinjuje floru i faunu godine (KERRY et HARRIET 1998). U me|uvremenu, odràn je golem u jedinstveni popis, a sadrì procjene ugroènosti, tj. rizi~nosti od broj skupova i konvencija koje su traìle i slu`benu potvrdu o prih- 00_uvod_hrvatski.qxd 27.4.2005 13:25 Page 13

va}anju od zemalja sudionica na regionalnoj i europskoj razini, ali i mnogo {ire (npr. Convention on Biological Diversity). Tako|er, ute- meljene su i organizacije s manjim ciljnim podru~jem, kao npr. MIPSG – Mediterranean Islands Plant Specialist Group ili posebni projekti za{tite, kao npr. Top 50 Program, Conservation and Sustai- nable Management of Trees Project, Species 2000 i mnogi drugi (NIKO- LI} 1998).

Kako je u nas? Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske ([UGAR 1994) izra|ena »s ciljem da stru~noj, ali i svekolikoj javnosti skrene pozornost na potrebu o~uvanja biljnog svijeta« sadrì 226 svojte, s relativnim karta- ma rasprostranjenosti za svaku. Uzimaju}i u obzir relativno bogatstvo flore, u Hrvatskoj status ugroènosti ima 4,61% svojta, {to je 4–5 puta manje nego u susjednim joj zemljama (NIKOLI} 2001). Rad na Popisu flore Hrvatske (NIKOLI} 1994, 1997, 2000) upozo- rio je na ugroènost 476 svojta, {to je vi{e nego dvostruko u usporedbi s prija{njim popisom. Osim uo~enih i zabiljeènih promjena u kva- litativnom sastavu crvene liste, na to je utjecao i ~imbenik vrijeme. Naime, postoje}a Crvena knjiga objavljena je prije deset godina, a na njoj se dugo radilo (gotovo deset godina), {to pojedine informacije ~ini starijima od 20 godina. Tako|er, karte rasprostranjenosti, ~esto osnovni element u procjeni ugroènosti, nisu izra|ene prema odgovaraju}im standardima. Napokon, svojte smatrane u nas ugroènima, ozna~ene su danas zamijenjenim IUCN kategorijama (vidi str. 48). Osim potrebe za dopunom Crvene liste u sadràjnom pogledu, svakako je vaàn ~imbenik i valorizacija flore Hrvatske u Europi i svijetu (vidi str. 21).

Crnkasta sasa, Pulsatilla pratensis (L.) Miller ssp. nigricans (Störck) Zam. (FOTO T. N IKOLI}) 00_uvod_hrvatski.qxd 27.4.2005 13:25 Page 14

4. Biljnogeografski polo`aj i ra{~lanjenost Hrvatske

J. Topi}, N. [egulja

Jugoisto~ni dio Europe, u usporedbi s ostalim njezinim podru~ji- jecaji oromediteranske regije (ju`ne planine). U sjeveroisto~noj, nima, odlikuje se neobi~no bogatim i osebujnim biljnim pokrovom. To zinskoj Hrvatskoj uo~ljivi su pak i utjecaji stepske (irano-turanske) je bogatstvo posljedica zemljopisnoga poloàja, reljefnih, klimatskih regije. Sve to ~ini Hrvatsku biljnogeografski veoma ra{~lanjenom. i hidrolo{kih prilika, ali i specifi~noga povijesno-genetskog razvoja flore, naro~ito od pleistocena (diluvij) do danas. Sa zahladnjenjem i s nastupom glacijalnih razdoblja u Europi stradala je stara arktotercijar- na flora. Veliki ledenjaci glacijalnih doba uni{tili su prvotnu floru i Mediteranska regija {umsku vegetaciju sjeverne i srednje Europe. U glacijalnim razdoblji- Toj regiji pripada ~itavo podru~je isto~nojadranskoga primorskog ma, na prostoru srednje Europe razvila se vegetacija mahovinskih kr{a Hrvatske, koje se izdvaja kao poseban isto~nojadranski sektor tundra, sastavljena od arkti~kih i alpskih biljaka. Te su vrste ledenjaci Jadranske provincije. U klimatskom pogledu to je podru~je pod ja~im potisnuli u ju`nije i niè prostore Europe iz arkti~kih i alpskih pod- ili slabijim utjecajem mediteranske klime, koja se odlikuje blagim i ru~ja (WALTER et STRAKA 1970, FUKAREK et al. 1995). razmjerno kratkim i ki{ovitim zimama te suhim i vru}im ljetima. Pos- Na prostoru jugoisto~ne Europe ledenjaci glacijalnog doba imali toje znatne razlike izme|u dijelova Jadranske provincije smje{tenih su znatno slabiji utjecaj, i mnoge su ga biljne vrste uspjele preìvjeti, uz samo more i onih koji su vi{e ili manje udaljeni od mora u horizon- sa~uvale su se i odràle sve do danas kao tercijarni relikti jugoisto~ne talnom i vertikalnom smjeru. Stoga se razlikuju: Europe. Te vrste ~ine naro~ito zna~ajnu skupinu endemi~nih biljaka 1. Eumediteranska zona balkanskog flornog elementa i daju poseban pe~at flori i vegetaciji ju- 2. Submediteranska zona (u {irem smislu, uklju~uju}i mediteransko- goisto~ne Europe. U glacijalnom razdoblju prodrle su na neka pod- montani vegetacijski pojas) ru~ja jugoisto~ne Europe i biljne vrste sjevernih podru~ja, od kojih su se mnoge uspjele na njima zadràti do danas, ~ine}i zajedno skupinu Eumediteranskoj zoni pripada podru~je vazdazelene vegetacije, a biljaka tzv. borealnog i arktoalpskog flornog elementa (HORVAT et al. submediteranskoj zoni podru~je termofilne listopadne vegetacije. 1974). Stoga je prostor jugoisto~ne Europe, pa tako i Hrvatske, flo- risti~ki i vegetacijski posebno zanimljiv i znatno bogatiji od srednje i sjeverne Europe. Eumediteranska zona Za biljnogeografski poloàj Hrvatske zna~ajno je da se u horizon- Eumediteranskoj zoni u okviru Jadranske provincije mediteran- talnom smislu proteè na me|i dviju bitno razli~itih vegetacijskih re- ske regije pripadaju najtoplija podru~ja primorja. Tu je najmanje 50 gija Holarktisa (holarkti~kog flornog carstva): tjedana prosje~na temperatura iznad 5°C. Ljeta se odlikuju, u duljim ili kra}im razdobljima, izrazitom suhom ègom (Okvir 1, Hvar, Dub- 1. Mediteranske ili sredozemne regije (otoci i primorsko kopno) i rovnik). Klimazonalnu vegetaciju eumediteranske zone ~ini vazdaze- 2. Eurosibirsko-sjevernoameri~ke regije (str. 15) (ostali kontinen- lena {umska vegetacija sveze Quercion ilicis (red Quercetalia ilicis, talni dio Hrvatske) razred Quercetea ilicis), s najzna~ajnijom zajednicom Orno-Querce- tum ilicis H-i} (56) 58 koja se razvija na dubljim tlima. Ona je danas Zna~ajno je, me|utim, da na vrhovima na{ih najvi{ih planina do- kao visoka {uma razvijena na malim povr{inama (lijepe su sastojine laze do izraàja utjecaji, s jedne strane, alpsko-visokonordijske regije takve {ume na otocima Rabu, Mljetu i Lokrumu i u ju`noj Istri), a (osobito na sjevernijim primorskim planinama) i, s druge strane, ut- mnogo vi{e u obliku makija, kao degradacijskih stadija. Po svom flor- 00_uvod_hrvatski.qxd 27.4.2005 13:25 Page 15

nom sastavu makija je gra|ena od istih vrsta kao i {uma, a ~ine je gus- Eurosibirsko-sjevernoameri~ka regija te i gotovo neprohodne vazdazelene {ikare. Daljnjom degradacijom Eurosibirsko-sjevernoameri~koj regiji pripadaju kopneni nizinski makija razvijaju se razli~iti trajni vegetacijski stadiji – bu{ici (garizi), i gorski krajevi Hrvatske. Po svojoj klimazonalnoj vegetaciji to je ta- travnjaci i kamenjare. Bu{ici ili garizi su niske, prorije|ene, heliofilne ko|er {umsko podru~je. Zbog njegova velikoga horizontalnog pros- {ikare, koje s fitocenolo{kog gledi{ta pripadaju posebnoj jadranskoj transtva i znatne vertikalne razvedenosti, unutar toga prostora posto- endemi~noj svezi Cisto-Ericion (red Cisto-Ericetalia). Na podlozi je u mnogom pogledu veoma bitne razlike. Na temelju tih razlika mo- makija i bu{ika razvijaju se ponegdje u ju`nim dijelovima eumedite- è se ~itavo podru~je podijeliti u dvije fitogeografske provincije, ilir- ranske zone autohtone {ume alepskoga bora (Pinus halepensis Mill.), sku i srednjoeuropsku. a na vi{im poloàjima endemi~ne {ume dalmatinskoga crnog bora (Pi- nus nigra Arnold ssp. dalmatica (Vis.) Franco). Degradacijom makija i gariga razvijaju se karakteristi~ne zajednice suhih travnjaka ili kamenjarskih pa{njaka koje pripadaju ilirskome- Ilirska provincija diteranskom redu Cymbopogo-Brachypodietalia. Tim su podru~jima Ilirskoj provinciji pripada najve}i dio kontinentalnoga podru~ja svojstvene i dijelom endemi~ne zajednice u pukotinama stijena, na to- Hrvatske. U klimatskom pogledu to se podru~je odlikuje, u uspored- ~ilima, na slanim stani{tima uz obalu mora, staja}im i teku}im voda- bi s mediteranskim, druga~ijim rasporedom oborina (kontinentalni ma, te druge pionirske i antropogeno uvjetovane zajednice na rude- pluviometri~ki reìm), prosje~no niìm godi{njim temperaturama i ralnim stani{tima i kultiviranim povr{inama. ve}im temperaturnim kolebanjima. Unutar te provincije klimatske se prilike razlikuju u nizinskom, brdskom i planinskom podru~ju, {to utje~e na sastav vegetacije. Upravo na temelju toga mogu se na ovom Submediteranska zona podru~ju razlikovati tri glavna vegetacijska pojasa: Submediteranskoj zoni pripada niì submediteranski pojas listo- 1. niì {umski pojas padne vegetacije, koji se neposredno nastavlja na vazdazelenu zonu 2. pojas gorskih i pretplaninskih {uma eumediteranskog primorja, i mediteransko-montani pojas listopadne 3. pojas klekovine vegetacije, koji se na vi{im poloàjima submediterana nastavlja na prethodni pojas. Niì {umski pojas U klimatskom pogledu to se podru~je odlikuje razmjerno niìm Niì {umski pojas najniì je {umski pojas ilirske provincije. îtavo temperaturama u zimskim mjesecima i znatno ve}om koli~inom obo- se podru~je odlikuje umjerenom klimom, s vrlo povoljnim ljetnim tem- rina od eumediteranskog podru~ja. Ve}inom nema izrazite i dugotraj- peraturama i obilnim ljetnim oborinama (Okvir 1, Zagreb, Spa~va). ne ljetne su{e, a razmjerno hladne zime uvjetuju listopadni karakter Klimazonalna je zajednica {uma hrasta kitnjaka i obi~noga graba, vegetacije (Okvir 1, Crikvenica, Pazin). Querco-Carpinetum illyricum Ht. 38 s.l., koja pripada svezi Carpi- Nièm je pojasu submediteranske zone svojstvena klimazonalna nion betuli, redu Fagetalia i razredu Querco-Fagetea. Ona je najljep{e {umska zajednica Carpinetum orientalis adriaticum (sveza Carpinion razvijena na breùljkastim terenima i blagim nagibima, a po flornom orientalis, red Quercetalia pubescentis, razred Querco-Fagetea). se sastavu odlikuje velikim brojem vrsta. Zajednica ima u osnovi sred- Zajednica je vezana za sme|a primorska tla. Na velikom dijelu njoeuropski karakter, ali se me|u njezinim sastavnim elementima is- isto~nojadranskoga submediteranskog primorja zajednica Carpinetum ti~e velik broj starih, reliktnih, ilirsko-balkanskih vrsta. Na najve}em orientalis adriaticum razvijena je u obliku vi{ih ili niìh, gu{}ih ili rje|ih dijelu povr{ina nièga {umskog pojasa nekada{nje {umske sastojine {ikara ili niskih {uma. U vi{em mediteransko-montanom pojasu razvi- kitnjaka i graba danas su iskr~ene, a njihova su stani{ta, zbog pogod- ja se klimazonalna {umska zajednica Seslerio-Ostryetum, koja se i u hor- nih ekolo{kih zna~ajka zonalnoga tla pretvorena u poljodjelske povr- izontalnom smjeru, prema unutra{njosti kopna, nastavlja na zajednicu {ine, i u razli~ite travnjake razreda Molinio-Arrhenatheretea i Festuco- Carpinetum orientalis adriaticum. Degradacijom submediteranskih Brometea. U tom je pojasu i najve}i broj ljudskih naselja. Na azonal- {uma nastali su karakteristi~ni antropogeni trajni stadiji – suhi travnjaci nim stani{tima u tom je vegetacijskom pojasu zbog specifi~nih eko- i kamenjarski pa{njaci reda Scorzonero-Chrysopogonetalia. lo{kih uvjeta razvijena druga~ija vegetacija. Tako se na dubljim, ispra- 00_uvod_hrvatski.qxd 27.4.2005 13:25 Page 16

nim tlima, kao i na silikatima, razvijaju acidofilne {ume hrasta kitnja- Na suhim i toplim stani{tima, plitkim karbonatnim rendzinama, ka i pitomoga kestena (npr. Querco-Castanetum sativae Ht. 38, i osobito na obroncima izlo`enim jugu i zapadu razvijaju se termofilne srodne acidofilne {ume. Nakon sje~e tih {uma razvija se sekundarna {ume reda Quercetalia pubescentis. vegetacija vri{tina. Mnogo ve}e zna~enje u tom vegetacijskom pojasu imaju zajednice poplavnih i mo~varnih stani{ta. Te {ume i {ikare pripadaju redovi- ma Salicetalia, Alnetalia i Fagetalia. Potiskivanjem tih {uma razvijaju se na njihovim stani{tima poplavne i mo~varne zajednice iz redova Phragmitetalia, Deschampsietalia i Molinietalia.

Pojas gorskih i pretplaninskih bjelogori~nih (listopadnih) i crnogori~nih {uma U brdskim i planinskim krajevima ilirske provincije {umska se vegetacija moè razlu~iti u dva glavna visinska pojasa: donji, gorski i gornji, pretplaninski vegetacijski pojas. U usporedbi s niìm {um- skim pojasom, u ovom je pojasu prosje~na temperatura nià, a hu- midnost klime ve}a (Okvir 1, Delnice). S porastom nadmorske visi- ne svakih 100 m prosje~na godi{nja temperatura snizuje se za oko 0,5°C, pa se shodno tome skra}uje vegetacijska sezona. Visinske granice pojaseva ovise o raznim ~imbenicima: zemljopisnom poloàju, izloènosti (ekspoziciji), geomorfolo{kim prilikama, veli~ini masiva i sastavu podloge. U pogledu biljnoga pokrova tim su prostorima svojstvene mezofilne {ume bukve i jele, koje pripadaju svezi Aremonio-Fagion. One se, u usporedbi sa sli~nim {umama u Srednjoj Europi, odlikuju velikim brojem vrsta. Veoma su diferencirane s obzirom na ver- tikalni i horizontalni raspored. Primorska bukova {uma (Seslerio-Fa- getum sylvaticae (Ht. 38) Wraber 60) nastavlja se na submediteranske crnograbove {ume. U nièm je gorju kontinentalnoga podru~ja potpojas ~istih bukovih {uma (Lamio orvalae-Fagetum sylvaticae Ht. 38), a iznad njih proteè se potpojas mije{anih bukovo-jelovih {uma (Abieti-Fagetum s.l.). Te se zajednice razvijaju na bazi~no-neutralnim do slabo kiselim tlima. Na ja~e kiselim tlima, u pojasu bukovih i bukovo-jelovih {uma, razvijene su i razli~ite azonalne zajednice bjelogori~nih i crnogori~nih {uma. Redu Fagetalia pripadaju acidofilne zajednice Luzulo-Fagetum Mausel 37 i Blechno-Fagetum Ht. 50 (sveza Luzulo-Fagion), a redu Vaccinio-Piceetalia asocijacija Blechno-Abietetum Ht. 50 (sveza Pi- ceion abietis). Okvir 1. Klimadijagrami osam lokaliteta u Hrvatskoj: Hvar, Dubrovnik, Iako je gorski pojas ilirske provincije najve}im dijelom slabo na- Crikvenica, Pazin, Zagreb, Brestovac-Belje, Zaviàn i Delnice. Mjese~ni seljen, ipak je i tamo mjestimi~no prvotna {umska vegetacija iskr~ena, prosjeci za oborinski reìm (mm) i temperature zraka (ºC) na temelju a na tim su se povr{inama razvili gorski travnjaci (livade i pa{njaci). prosjeka za razdoblje 1948–1960 (KIRIGIN ET AL. 1971). Na pli}em karbonatnom tlu razvila se travnja~ka vegetacija reda Bro- 00_uvod_hrvatski.qxd 27.4.2005 13:25 Page 17

metalia erecti, a na dubljim, kiselim tlima, razvijaju se zajednice reda Alpsko-visokonordijska regija Nardetalia. Tu se tako|er nalaze razli~ite korovne i ruderalne zajed- Na mjestima na kojima su sastojine bora krivulja (Pinus mugo) is- nice, mo~varne i vodene, zajednice to~ila i pukotina stijena, zanimlji- kr~ene ili na stani{tima na kojima zbog gomorfolo{kih ili posebnih va i rijetka vegetacija cretova i dr. ekolo{kih prilika ta vegetacija nije razvijena, nalaze se zajednice pla- Gornji pretplaninski (subalpinski) potpojas ima jo{ niè prosje~- ninskih rudina, snjeànika, pukotina stijena i dr., koje pokazuju fito- ne godi{nje temperature, uz dulje zadràvanje snijega, zbog ~ega se geografsku vezu s planinskom vegetacijom alpsko-visokonordijske jo{ vi{e skra}uje vegetacijska sezona. Karakteristi~na je klimazonalna regije. {umska zajednica pretplaninske bukve (Fagetum subalpinum s.l.). Prema gornjoj granici svoje rasprostranjenosti bukva postaje sve nià i kr`ljavija, prelaze}i u klekovinu bukve, ~ine}i ponekad neprohodne {ikare visoke do 1.5m. U tom se pojasu, na blokovima stijena, nalazi i zajednica Calamagrosti-Abietetum Ht. 56, gdje jela ima veoma nepo- voljne uvjete, na granici svoje ekolo{ke izdr`ljivosti. Pretplaninsko podru~je ilirske provincije odlikuje se i mnogim endemi~nim biljnim zajednicama. Neke izgra|uju vegetaciju pretplaninskih rudina, neke vegetaciju visokih zeleni, dok su neke vezane za pukotine stijena ili za to~ila.

Pojas klekovine bora To je najvi{i pojas {umske vegetacije planinskih podru~ja ilirske provincije. Prostire se iznad gornje granice pretplaninskih bukovih {uma. Na hrvatskim planinama, koje su razmjerno niske, to je ujedno i zonalni najvi{i vegetacijski pojas. Pojas se klekovine bora odlikuje veoma o{trom klimom s niskom prosje~nom godi{njom temperatu- rom i razmjerno kratkim ljetom, tj. kratkom vegetacijskom sezonom (Okvir 1, Zaviàn). U tom pojasu posebno zna~enje za razvoj vegetacije ima jak vjetar kao i obilan snijeg i njegovo dugo zadràvanje. U Hrvatskoj ovoj regiji ne pripada zonalni vegetacijski pojas ve} su samo na najizloènijim i najvi{im planinskim vrhovima razvijene razli~ite azonalne zajednice planinskih rudina, stijena, to~ila, snjeànika i dr. Srednjoeuropska provincija (panonski sektor) Sjeveroisto~ni dio Hrvatske (Baranja i podru~je od Osijeka do Iloka) pripada panonskom sektoru srednjoeuropske provincije. U klimazonalnom pogledu to je prijelazno podru~je izme|u zone vege- tacijske sveze Carpinion betuli i {umostepske zone sveze Aceri tatari- ci-Que