Susak – Sam Samahan

broj no. 10

listopad october 2019.

MJESEČNA REVIJA HRVATSKE MATICE ISELJENIKA MONTHLY MAGAZINE OF THE CROATIAN HERITAGE FOUNDATION ISSN 1330-2140 ISSN

SUSAK – SAM SAMAHAN Posjetite stranice web portala Hrvatske matice iseljenika! Web stranice Mjesečna revija Hrvatske matice HMI čitaju se diljem iseljenika / Monthly magazine of the Croatian Heritage Foundation www.matis.hr svijeta, dostupne su na tri Godište / Volume LXIX jezika (hrvatski, engleski, Broj / No. 10/2019 španjolski) i bilježe stalan Nakladnik / Publisher porast posjećenosti. Hrvatska matica iseljenika / Croatian Heritage Foundation

Za nakladnika / For Publisher Mijo Marić

Rukovoditeljica Odjela nakladništva / Head of Publishing Department Vesna Kukavica

Uredništvo / Editorial Staff Ljerka Galic, Željko Rupić, Hrvoje Salopek

Tajnica / Secretary Snježana Radoš

Dizajn i priprema / Layout & Design Krunoslav Vilček

Tisak / Print

VJESNIK GG 7,6.$56.2,='$9$ÿ.('-(/$71267,

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA Trg Stjepana Radića 3, pp 241 10002 Zagreb, Hrvatska / Croatia Telefon: +385 (0)1 6115-116 Telefax: +385 (0)1 6110-933 E-mail: [email protected]

Budite korak ispred ostalih i predstavite se hrvatskim iseljeničkim zajednicama, uglednim poslovnim Hrvatima u svijetu i njihovim partnerima. Oglašavajte na web portalu Hrvatske matice iseljenika! Internet marketing HMI osmislio je nekoliko načina oglašavanja: Naslovnica i zadnja stranica: n BANERI n SPONZORIRANI ČLANAK n SPONZORIRANE RUBRIKE Igor Galaš: Prvonagrađena kolekcija “Susak” 2016. na “Etno kreaciji Hrvatske” Odjel za marketing i promociju HMI - Ivana Rora u organizaciji Kulturnog centra tel. (+385 1) 61 15 116 n fax. (+385 1) 61 11 522 “Gatalinka“ Vinkovci n Foto: Srećko Budek mob. 099 61 15 116 E-mail: [email protected] SADRŽAJ

Kolumne 4 15.obljetnica podružnice 38 Govor otoka Suska 25 Globalna Hrvatska HMI Vukovar 40 EPK Rijeka 2020 (Vesna Kukavica) 6 Pjesnički susreti u 43 Spomen -ploča Antoniju 30 Rešetarima Rendiću na Braču Povjestice 7 Filmski festival u Orašju 44 Brazilski dani u Puli (Željko Holjevac) 10 Fokus: Vijesti iz Središnjeg 45 Istarski iseljenici u Labinu 32 državnog ureda za Hrvate 46 Promocija romana Zorice Jadranski otoci izvan RH Krajinović Marinić (Marjana Kremer) 12 125. obljetnica Hrvatske 50 Prikaz zbornika o Frani 33 bratske zajednice Radiću Endemi u Hrvatskoj 16 Predsjednica RH u 52 Promocija zbirke priča (Darko Mihelj) Sjedinjenim američkim Vesne Zorke Mimice u Splitu 39 državama 53 Prijevod memoara novinara Jezični podsjetnik 18 Hrvatski maturanti u egzilanta Luke Brajnovića (Sanja Vulić) Kaliforniji 54 Prikaz zbirke misaone lirike 48 22 Forum mladih u Crnoj Gori Malkice Dugeč Klikni – idem doma 26 Jedinstveni otok Susak (Vesna Kukavica) 56 Prikaz divot-izdanja HKM 28 Suščani u SAD Bielefeld 58 37 Dan iseljenika otoka Suska 60 In memoriam: Ivo Malec (S)kretanja (Šimun Šito Ćorić) 62 70. obljetnica zgrade zagrebačkog Tehničkog muzeja R A N S K I O T O JA D C I 63 Biciklistički maraton Zagreb- Novo Mesto 64 Vijesti iz sporta 66 Crorama

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA Naručite i vi svoju Maticu jer Trg Stjepana Radića 3, pp 241 10002 Zagreb, Hrvatska / Croatia Matica je most hrvatskoga zajedništva Telefon: +385 (0)1 6115-116 Telefax: +385 (0)1 6110-933 Želite li primati MATICU kao dar koji će stizati na Vašu kućnu adresu? Jedino što trebate učiniti jest poslati nam E-mail: [email protected] Web: www.matis.hr popunjenu narudžbenicu i uplatiti na naš račun odgovarajući novčani iznos koji pokriva troškove slanja. MATICA će potom svaki mjesec stizati u Vaš dom. Naručite, čitajte i preporučite MATICU Vašoj rodbini i prijateljima, kako biste GODIŠNJA PRETPLATA / ANNUAL SUBSCRIPTION aktivno sudjelovali u ostvarivanju MATIČINE misije: biti čvrsti most između Hrvatske i Hrvata diljem svijeta. Običnom poštom / regular mail: Hrvatska / Croatia 100 kn ostale europske države / Ime i prezime / Name and surname other European countries 25 EUR Zračnom poštom / airmail: SAD / USA 65 USD Adresa / Address Kanada / Canada 65 CAD Australija / Australia 70 AUD ostale prekomorske države / Grad / City other overseas countries 70 USD Oglašavajte na web portalu Hrvatske matice iseljenika! DEVIZNI RAČUN BROJ / Država / State Pošt. broj / Zip Code FOREIGN CURRENCY ACCOUNT: IBAN: HR06 2340 0091 5102 96717 Tel. Fax. SWIFT CODE: PBZGHR2X Privredna banka Zagreb, Radnička cesta 50 E-mail ŽIRO RAČUN ZA UPLATU U KUNAMA / DOMESTIC CURRENCY ACCOUNT (IN KUNA): IBAN: HR80 2390 0011 1000 21305 Datum / Date Hrvatska poštanska banka 15. obljetnica vukovarske podružnice HMI-ja

HMI-ja Mijo Marić, zamjenik ravnate- Svečano otvoren novi lja HMI-ja dr. sc. Ivan Tepeš, vukovarski gvardijan fra Ivica Jagodić, izaslanik vukovarsko-srijemskog župana Marinko ured podružnice Beljo, zamjenica gradonačelnika Vuko- vara Ivana Mujkić, gradonačelnica Iloka dr. Marina Budimir, zamjenica ravnate- Novi ured otvoren je na odličnoj lokaciji, što će uvelike lja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hr- pridonijeti kvalitetnijem radu ove podružnice, a time i vata Katarina Čeliković, zamjenik rav- povećati broj programa i projekata koje ova podružnica natelja Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar prof. dr. sc. Dražen Živić, de- ostvaruje u gradu heroja, Vukovaru kan vukovarskog Veleučilišta Lavoslav Ružička dr. sc. Željko Sudarić, ravnatelj Memorijalnoga centra Domovinskoga rata u Vukovaru Krunoslav Šeremet, do- predsjednik HKD Napredak iz Zagreba prof. dr. sc. Tomislav Dubravac, izaslanica ravnatelja Razvojne agencije Vuko- varsko-srijemske županije Marija Dević, predsjednica HGK – županijske komore Vukovar Vinka Ivankovac, direktorica TZ Vukovar Marina Sekulić, poznati hrvatski glazbenik Šima Jovanovac, ravnateljica Gradskog muzeja Vukovar Ruža Marić, ravnateljica Muzeja grada Iloka Maja Barić, ravnateljica Zavičajnog muzeja Stjepan Gruber iz Županje Janja Ju- zbašić, ravnatelj Šumarskog muzeja u Bošnjacima Antun Leaković, ravnateljica Gradske knjižnice i čitaonice Vukovar Jelena Miškić, ravnatelj Učeničkog doma u Vukovaru Zlatko Hegeduš, predsjednik HKUD-a Vladimir Nazor iz Sombora Zamjenik ravnatelja HMI-ja dr. sc. Ivan Tepeš i gradonačelnik Vukovara Ivan Penava svečano Mata Matarić, nekadašnji saborski za- su otvorili novi ured vukovarske podružnice HMI-ja stupnik Ivica Klem, predsjednik Udruge ratnih veterana 3. A BRG ZNG Kune - Vin- Tekst i foto: Silvio Jergović lje Marinko Beljo, član savjeta župana kovci brigadir Damir Dujić, dopredsjed- za branitelje brigadir Damir Dujić i bri- nica Udruge braniteljica Domovinskog petak, 6. rujna 2019. go- gadir Petar Ćavar. Svečani dio obilježa- rata RH Violeta Eta Grdić, brigadir Pe- dine, u Vukovaru je sve- vanja bio je u Pastoralnome centru Sv. tar Ćavar, glavna urednica Vinkovačke čano obilježena 15. Bono koji djeluje u sklopu Franjevačkog televizije Biljana Pavlović, ravnatelj Cr- obljetnica vukovarske samostana u Vukovaru. Program je za- venog križa Vinkovci Branko Tomić i dr. U podružnice HMI-ja. Sve- počeo intoniranjem hrvatske himne i čani program obilježavanja započeo je minutom šutnje za sve poginule i ne- VAŽNOST ČASOPISA MATICE polaganjem vijenaca na memorijalnome stale u Domovinskome ratu. U uvodnome dijelu pozdrave nazočni- groblju Domovinskoga rata u Vukova- Nakon toga na svečanome dije- ma uputili su vukovarski gvardijan fra ru. U delegaciji HMI-ja vijenac su polo- lu obilježavanja nazočili su ravnatelj Ivica Jagodić, ravnatelj HMI-ja Mijo Ma- žili i zapalili svijeće zamjenik ravnatelja HMI-ja dr. sc. Ivan Tepeš, voditelj vuko- Silvio Jergović istaknuo je kako je ova podružnica HMI-ja u varske podružnice HMI-ja Silvio Jergo- vić i Ivana Rora, voditeljica Odjela mar- dosadašnjem radu predstavila mnogobrojne knjige iz iseljeništva, ketingaHMI-ja. prikazala niz dokumentarnih filmova vezanih uz tematiku hrvatskog U ime Vukovarsko-srijemske župa- nije vijenac su položili i zapalili svijeće iseljeništva i Hrvata u susjednim zemljama te imala niz izložbi izaslanik župana, savjetnik za branite- hrvatskih iseljenika i Hrvata iz susjednih zemalja.

4 MATICA listopad 2019. rić, zamjenica vukovarskoga gradona- čelnika Ivana Mujkić i izaslanik župana Marinko Beljo. Nakon uvoda i pozdravnih govora voditelj vukovarske podružnice ukratko je izložio o petnaest godina djelovanja ove podružnice HMI-ja. Prvo je ukratko Ravnatelj Mijo Marić podijelio je zahvalnice dugogodišnjim suradnicima izložio što je HMI, njezinu ulogu i ustroj- stvo. Naglasio je važnost časopisa Ma- tice, u koliko primjeraka se tiska i da se cama u Vinkovcima i Vukovaru, Memo- losti… Silvio Jergović istaknuo je kako distribuira po cijelome svijetu te Hrvat- rijalnim centrom Domovinskoga rata u je ova podružnica u prosjeku godišnje skoga iseljeničkog zbornika i web porta- Vukovaru, mnogobrojnim braniteljskim ostvarila pedeset programa i projeka- la HMI-ja. Nakon toga uslijedio je prikaz udrugama te mnogobrojnim hrvatskim ta, što znači da je u prosjeku imala je- petnaestogodišnjeg djelovanja ove po- udrugama i institucijama u iseljeništvu dan događaj tjedno. družnice HMI-ja. Prvo je prikazao kako i susjednim zemljama. Posebno je ista- je do osnivanja podružnice došlo surad- knuta odlična suradnja s medijima na SURADNJA S HRVATIMA U njom tadašnjeg ravnatelja HMI-ja Niko- lokalnoj i državnoj razini te iseljeničkim VOJVODINI le Jelinčića i tadašnjega vukovarsko-sri- medijima po svijetu. U glazbenome dijelu programa nastu- jemskog župana Nikole Šafera te kako Vukovarska podružnica HMI-ja po- pila je muška pjevačka grupa Lipa iz je bilo na otvorenju ureda koje je do- taknula je osnivanje nekoliko hrvatskih Vinkovaca, a program je vodila pozna- nedavno djelovalo na drugoj adresi u udruga u Vojvodini te spojila i usposta- ta voditeljica Milka Vida. Županijskoj ulici u Vukovaru. vila suradnju nekoliko hrvatskih škola Na kraju programa ravnatelj HMI-ja Istaknuo je ulogu ove podružnice s nekoliko škola u Vojvodini koje imaju Mijo Marić podijelio je zahvalnice kojima prilikom dolaska Hrvata izvan domovine nastavu na hrvatskome jeziku. Vuko- HMI zahvaljuje suradnicima na dugogo- u Vukovar, gdje podružnica sudjeluje u varska podružnica HMI-ja digitalizira- dišnjoj suradnji. Nakon toga uslijedilo organizaciji posjeta Vukovaru i županiji. la je časopis Miroljub koji izdaje HKUD je razgledavanje novootvorenoga Fra- Također je naglasio odličnu suradnju sa V. Nazor iz Sombora. Istaknuto je kako njevačkog muzeja. U poslijepodnevnim svim lokalnim institucijama i udrugama je od većih projekata vukovarska po- satima gradonačelnik Vukovara Ivan Pe- poput Ogranaka Matice hrvatske u Vin- družnica suorganizator Vinkovačkoga nava i zamjenik ravnatelja HMI-ja dr. sc. kovcima i Vukovaru, Franjevačkog samo- orguljaškog festivala Organum Cibalae, Ivan Tepeš otvorili su novi ured vuko- stana u Vukovaru, područnim centrom Tamburaškog memorijala Hrvoja Majića, varske podružnice HMI-ja. Tom prilikom Vukovar Instituta Ivo Pilar, Gradskim Škole hrvatskoga jezika i kulture Faust naglašeno je kako je ovaj ured zahvalju- muzejom Vukovar, Gradskim muzejom Vrančić čija je osnivačica i voditeljica jući gradonačelniku Penavi otvoren na Vinkovci, Muzejom grada Iloka, Zavičaj- prof. dr. sc. Ružica Pšihistal, Seminara odličnoj lokaciji, što će uvelike pridoni- nim muzejom S. Grubera u Županji, Šu- hrvatskoga jezika i kulture za profesore jeti kvalitetnijem radu ove podružnice, marskim muzejom u Bošnjacima, svim i nastavnike koji na hrvatskome jeziku a time i povećati broj programa i pro- turističkim zajednicama s područja žu- predaju u Vojvodini te događaja Divan jekata koje ova podružnica ostvaruje u panije, gradskim knjižnicama i čitaoni- je kićeni Srijem, Žetva i vršidba u proš- gradu heroja, Vukovaru. Nakon otvore-

Silvio Jergović, voditelj vukovarske podružnice HMI

MATICA listopad 2019. 5 nja vukovarski gvardijan fra Ivica Jagodić predvodio je molitvu i blagoslovio ured.

SVEČANI ORGULJAŠKI KONCERT Na večer je služio sv. misu vukovarski gvardijan fra Ivica Jagodić u koncele- braciji s župnim vikarom fra Matijom Marijićem na kojoj su, uz ostalo, moli- li i za kvalitetan budući rad vukovarske podružnice HMI-ja, a svojim pjevanjem Iseljenički pjesnički susreti misu je uveličao crkveni zbor Sv. Cecili- ja iz Vukovara koji vodi č. s. Mirela Štra- Utočište zavičajne umjetnosti ub. Nakon sv. mise uslijedio je svečani orguljaški koncert u povodu 15. obljet- Pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske nice vukovarske podružnice, a koji je Kolinde Grabar-Kitarović, Središnjega državnog ureda održan u sklopu Vinkovačkoga orguljaš- kog festivala Organum Cibalae. Koncert za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Ministarstva kulture je održao jedan od najboljih hrvatskih RH te Brodsko-posavske županije održani su 22. orguljaša Edmund Borić Andler, dobit- rešetarački susreti pjesnika. Organizatori ove jedinstvene nik mnogobrojnih nagrada i priznanja, manifestacije već tradicionalno su Hrvatska matica a koji je održao nekoliko stotina koncerata diljem svijeta. Osim što je su- iseljenika iz Zagreba i Književno likovno društvo Rešetari iz djelovao na mnogobrojnim orguljaš- Rešetara. Supokrovitelj i suorganizator je Općina Rešetari. kim festivalima diljem svijeta, jedan je od pokretača i umjetnički voditelj Fe- Tekst: Lidija Puđak Agom, koji je u kratkom obrazlaganju stivala – Orgulje zagrebačke katedrale, predočio sve planove vezane uz kul- AdventFesta u katedrali te je bio jeda- subotu, 21. rujna 2019. turne i umjetničke udruge. naest godina ravnatelj međunarodno- godine, u 11 sati uz pri- Program je krenuo hrvatskom hi- ga orguljaškog festivala Ars Organi Sis- sutnost hrvatskih pje- mnom koju je izvela mlada Hanna Lu- ciae u Sisku i tri godine ZRIN festivala. snika izvan Hrvatske te cić iz Rešetara uz pratnju glazbenika Do sada je objavio pet CD-a s područja U mladih autora, Rešeta- Josipa Čenića te Mije Miše Bijuklića orguljaške glazbe. Na koncertu je izvo- rački susreti započeli su promocijom iz Beča. Oni su naši pjesnici, teksto- dio djela J. S. Bacha, F. Lučića, F. Men- zbornika mladih “Dugina riječ”. Zbor- pisci, skladatelji koji su nam i daljnji delssohna i J. Bajamontija. n nik je predstavila profesorica Gabri- tijek programa uveličali svojim glaz- jela Vojvodić, a nekoliko riječi te poz- benim nadahnućima. Pozdravne go- Polaganjem vijenaca na memorijalnome dravne govore djeci su uputili i vore uputili su predsjednik KLD Reše- groblju Domovinskoga rata u Vukovaru predsjednik KLD-a Ivan De Villa, rav- tari i načelnik Općine Rešetari, u ime natelj OŠ “Ante Stračević” iz Rešetara Hrvata iz Kanade Anton Kikaš, pred- Tihomir Batalo te dugogodišnji dona- sjednik Hrvatske zajednice iz Trsta tor zbornika mladih iz Kanade, Anton Damir Murković, u ime Demokrat- Kikaš. U 15 sati započela je promocija skog saveza Hrvata iz Rumunjske Ma- zbornika “Opet sam ulovio tišinu”. Pri- rijan Padineant, u ime zajednice Hr- je samog izlaganja profesora Ivana vata u Makedoniji te u ime Općine Slišurića prisjetili smo se pjesnika, čla- Ilinden Ljerka Toth Naumova, u ime nova KLD-a koji su nas napustili, a to Hrvatske zajednice iz Slovenije Kati- su Stjepan Adžić iz Nove Gradiške, Li- ca Pavković Špiranec te u ime Hrvat- dija Barić iz Slavonskoga Broda, Mira ske matice iseljenika - Zagreb Diana Šubašić iz Orašja, Bosna i Hercegovi- Mašala Perković, koja je i otvorila ove na, te Milica Steković iz Metrime, Slo- pjesničke susrete. venija. U nedjelju, 22. rujna, pjesnici su se ENG The 15th anniversary of the Vukovar branch U 16 sati predstavili smo novu zbir- uputili na misu u crkvu Krista Kralja, office of the CHF was celebrated in the eastern Cro- ku poezije književnice iz Njemačke a župniku Josipu Bogoviću uručena atian town of Vukovar on the 6th of September. The Malkice Dugeč “Slobodna misao”. U je slika kapele sv. Antuna Padovan- event also saw the opening of our branch’s new premises, which will greatly contribute to it’s excel- 17 sati sudionici su razgovarali s na- skog kao zahvala za suradnju s ovim lent work. čelnikom Općine Rešetari, Zlatkom jedinstvenim pjesničkim susretima. n

6 MATICA listopad 2019. Festival “Dani hrvatskog filma” u Orašju bez Ive Gregurevića Poznavao život, volio glumu i iznad svega svoju Posavinu Nek’ teče rijeka Sava, neka išće svoje more, moj prijatelj nije otišao s njom, on samo spava - stihovi su pjesnika Jose Živkovića posvećeni prijatelju Ivi Gregureviću. Upravo u takvom duhu sjete i radosti, sjećanja na legendarnoga glumca, a opet zadovoljstva jer se njegovo djelo, omiljeni festival, nastavlja, protekla je još jedna filmska priča Orašja i Posavine

Tekst: Nada Koturić

ažno je voljeti svoj posao, a gluma je najbolji posao kojim se mogu baviti, “ dati sve od sebe kada se V radi projekt, bez obzira radi li se o filmu ili teatru. Važno je biti profesionalan i predan, a onda uspjeh, uz malo sreće, dođe sam po sebi. Že- lim da me pamte po ulogama”, riječi su Ive Gregurevića koje mi je rekao u jednom od svojih posljednjih intervjua za Večernji list komentirajući tajnu svog uspjeha. O tome je nerado govorio, kao i inače o sebi. Rijetko je zapravo nešto tako jasno i neupitno kao činjenica da je Gregurević bio među najvećim ime- nima hrvatske kinematografije, s najvi- ljiv, a u svojoj veličini opet prirodan i ra, no značajno je to što je nakon Pule še odigranih uloga, bolje rečeno glumac jednostavan. Diljem svijeta zato bi fil- Orašje postupno postalo prepoznatlji- bez kojeg nije snimljen gotovo niti je- movima i TV-serijama ulazio u domove vo kao nova filmska destinacija. dan značajniji film u Hrvatskoj. A mo- upravo zbog svoje jednostavnosti kao gao je odigrati sve jer je svoje uloge ži- najvišeg načela umjetnosti. ORAŠJE - FILMSKI GRAD vio. Iza njega su briljantne serije, Ivo je bio osobito ponosan na svoj Tradicionalna i najveća kulturna smo- filmovi, kazališne predstave i jedna ve- festival koji je pokrenuo u svojemu rod- tra Posavine i šire regije pretvarala bi lika ljubav, njegova rodna Posavina i nom kraju u vrijeme kada su muze šu- početkom rujna Orašje u filmski grad Donja Mahala, kojoj se uvijek vraćao tjele, a oružje govorilo. Svake godine i u tome su, koliko i Ivo, uživali svi Po- kako bi predahnuo, dobio snage za ići vraćao bi se u rujnu zbog festivalske savljaci jer nije mala stvar sve hrvatske dalje i ponovo biti jedinstven i neponov- fešte i tako je mala filmska priča, ma- filmove odgledati odmah nakon Pule i lo-pomalo prerasla u veliki filmski doga- prije Zagreba i drugih kulturnih središta. đaj. Orašje je postalo elitno okupljalište Kako je Ivo odavno zapalio tu tananu svih koji nešto znače u svijetu hrvatsko- nit umjetnosti i zaljubljenosti Posavlja- ga filma. Kod Ive i njegovih prijatelja ka u filmsku umjetnost, svake bi godine svi bi se okupljali, spavanja uglavnom mala oraška kinodvorana postajala pre- nije bilo, ali uživanja u razgovorima o tijesna za sve one koji su željeli pratiti filmu da, pa i ideja kako snimiti film u otvorenje festivala. Na žalost, nije bilo Posavini. I to se prvi put u povijesti Po- mjesta za sve, ali niti ljutnje što je tako savine i dogodilo. I ne samo to, festival jer gosti na festivalu uvijek imaju pred- je iznjedrio i niz drugih sadržaja, kaza- nost, a njihov je broj svake godine ra- lišnih događaja, susreta slikara i kipa- stao. Prerasli su odavno smještajne po-

MATICA listopad 2019. 7 Spomenik velikome posavskom sinu Spomenik Ive Gregurevića prikazan u re- alističnoj verziji kakav je bio, kao groma- da od čovjeka i glumca, otkrio je dopredsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik Hrvatskoga narodnog sabora dr. Dragan Čović. U prigodnom obraćanju v.d. ravnateljica Cen- tra za kulturu Mandica Živković opisala je osnovnu tananu nit autora spomenika, kipara Ante Jurkića: “Veliki posavski sin, veliki Ivo, čvrsto stoji na svojoj naj- dražoj zemlji. Ta zemlja uvijek je bila po- četak i kraj svakoga njegovog putovanja. Te se Posavine nikada nije odrekao, već se u svakom trenutku njome dičio. Čo- savske kapacitete s lijeve i desne obale ca i ispisivao najljepšu filmsku priču u vjek geste i pogleda, miran, a izražajan. Save. Smještaj za Ivine prijatelje na kra- svojoj Posavini. Čak 23 godine u konti- Otvoren prema životu, a krhak u duši.” ju se uvijek traži u domovima Posavlja- nuitetu trajao je filmski festival u Orašju ka jer već odavno mnogobrojni glum- s Ivom Gregurevićem, koji mu je davao ci s hrvatske filmske scene ne osjećaju dušu i posebnost, a 24. DHF održan je doživljaj ovoga festivala jest da Ivo živi se u Posavini kao gosti. Ivi u spomen. ovdje s nama kroz svoje djelo koje je Postoje megafestivali poput onih u grandiozno i na svakom koraku ovog Veneciji, Berlinu, Cannesu koji su oku- FESTIVALSKE NAGRADE festivala osjeća se njegova prisutnost pljalište svjetske filmske elite i na ko- Filmski festival u Orašju poseban je i možda čak više nego kada je bio živ jer jima sve pršti od glamura, i oni “mali” po festivalskim nagradama jer nisu bile on je bio neprimjetan, a opet toliko ve- poput oraškog koji promovira hrvat- natjecateljskog tipa, već su dobivane za lik i kao glumac i kao čovjek. Na javnoj sku filmsku produkciju. Ipak, ovi drugi veliki doprinos u stvaranju hrvatskoga sceni i javnom predstavljanju za mene nisu mali jer su manje vrijedni, dapače filma. Nagradu, brončanu plaketu s lije bio jedan fini povučeni introvertirani oni pronalaze put do “malog” čovjeka, kom Ive Gregurevića, urađenu u više- čovjek koji je uglavnom stajao sa stra- onoga istinskog zaljubljenika u film koji stoljetnom drvetu od abonosa, dobili ne, i baš zato ga danas imamo na sva- unatoč svim modernim sredstvima ko- su redatelj Rajko Grlić, glumac Mustafa kom koraku festivala - rekao je ravnatelj munikacije ostaje vjeran filmu na film- Nadarević, producent Jozo Patljak i reda- Mijo Marić. Osvrnuo se i na budućnost skome platnu. telj Jasmin Duraković. Nagrade su uru- DHF-a. - Ove godine sam prvi put sjeo Te dvije vrste festivala ne treba mi- čili veleposlanik Ivan Sabolić, generalni s dr. Draganom Čovićem i još jednom ješati, znao bi nam reći Ivo, jer uvijek konzul Ivan Bandić, ravnatelj Hrvatske zajedno smo potvrdili potporu ovome je naglašavao posebnost filmske fešte matice iseljenika Mijo Marić i predsjed- festivalu. Naša je ideja da ovaj festival u Orašju. Upravo zato bio je tako upo- nik Vlade Županije Posavske Đuro To- živi i dalje napreduje u svojim sadrža- ran da u 23 godine bude s istim zadat- pić. Na kraju svečanosti otvorenja i pri- jima. Neka struka govori o sadržajima kom u svojoj Donjoj Mahali. Prekidao je premijere filma “Dopunska nastava” festivala i načinu budućega organizira- bi sva snimanja jer Posavina je za nje- redatelja Ivana Gorana Viteza, 24. DHF nja kako bi postao još veći, sadržajniji ga uvijek imala prioritet. Novim ideja- “Ivo Gregurević” proglasio je otvorenim i privlačniji te time opravdao epitet re- ma uljepšavao bi festival i svakodne- načelnik općine Orašje Stanko Vincetić. gionalne filmske prijestolnice jer se na- vicu rodnome kraju. Dovodio bi svoje Hrvatska matica iseljenika od po- kon Pule odmah jednogodišnja filmska prijatelje, zapravo elitu filmskih gluma- četka je uz projekt Ivina festivala. - Moj produkcija Hrvatske seli u Orašje.

Mnogobrojni gosti Uz ostale, festivalskom otvorenju bio je nazočan dr. Dragan Čović, dopredsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skup- štine BiH i predsjednik HNS-a, izaslanica predsjednika Vla- de RH ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, predstavnici diplomatskog zbora RH u BiH na čelu s veleposlanikom Ivanom Sabolićem, Žana Ćorić, savjetnica s posebnim po- ložajem za pitanja Hrvata u BiH pri Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH i Mijo Marić, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika, dugogodišnjeg suorganizatora festivala.

8 MATICA listopad 2019. U Orašju održana 7. večer Hercegovine u Posavini Sedmu godinu zaredom nastavljena je tradicija susreta sjevera i juga Hercego- vine i Posavine na “Večeri Hercegovine u Posavini”, susretu gospodarstvenika i osoba iz javnoga života, večeri druženja i dogovora kako se zajedništvom mogu napraviti dobri projekti. Večer je svoje- vrsno uvertira filmskom festivalu jer se susreti gospodarstvenika održavaju u vrijeme sajma gospodarstva u Mostaru kao “Večer Posavine u Hercegovini” i uzvratno u vrijeme festivala filma u Orašju. Među visokim gostima iz RH bili su predsjednik Vlade Andrej Plenković i predsjednik Grob Ive Gregurevića Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković te mnogobrojna visoka izaslanstva mi- nistarstava u Vladi RH, diplomatskoga SA SJETOM stiju okupljenih na festivalskom druže- zbora, osoba iz javnoga i političkoga ži- Na festivalu se u 23 godine njegova tra- nju. Tamburaši su uvijek bila konstanta vota. Svojom nazočnošću veliku važnost janja s Ivom nikada do posljednjeg tre- koja se ne mijenja na festivalu jer uvijek ovom događaju dali su najviši uzvanici, nutka nije znalo koja su to iznenađenja su dovodili atmosferu uz rijeku Savu do predstavnici hrvatskoga naroda u dr- koja čekaju festivalske goste. Uvijek bi usijanja. Uz njih bi znala zapjevati Ivinu žavnim institucijama i nositelji izvršne i Ivo smišljao neke nove detalje kojim bi omiljenu pjesmu “Golubice bijela” Anja zakonodavne vlasti na svim razinama s cijela fešta postala neobična i posebna. Begović, uz tamburice bi recitirala Pe- obje strane granice. “Ovoliki broj gosti- Ipak, zadržavao bi uvijek onaj osnovni rica Martinović, a do sitnih sati uz mir- ju iz svih krajeva BiH i RH znači da Hrva- festivalski ton kojemu daje premijera, nu bi rijeku Branko Schmidt smišljao ti iz BiH nisu sami i da zajedništvom mo- druženje s glumcima te vožnja skelom. nove projekte za Posavinu. Nije ni slu- žemo osigurati svoju potpunu jednakost Dovodio je Ivo Indijance i Meksikance tio da će baš ove godine prikazati jedan kao konstitutivan narod u BiH”, nagla- (mariachi). Atmosferu bi znala podgrijati od svojih projekata u kojemu Ivo neće sio je dr. Dragan Čović, dopredsjedatelj i posavska šljiva koja bi potekla iz kaza- glumiti, već će nas samo dokumentar- Doma naroda Parlamentarne skupštine na, a pirotehnika uvijek na kraju premi- no podsjetiti koliko je bio veliki glumac BiH i predsjednik HNS-a. U svom obraća- jere zažarila bi posavsko nebo i ostavila i veliki čovjek. n nju predsjednik Vlade RH Andrej Plenko- bez daha nekoliko tisuća građana i go- vić izrazio je zadovoljstvo ponovnim do-

Večer Hercegovine u Posavini laskom u Orašje te uz ostalo naglasio: “Iza nas su tri godine predanog rada za boljitak i jačanje međunarodnog polo- žaja RH, a posebno snažnog zalaganja za prijateljstvo i suradnju s BiH i jačanje ravnopravnosti i uopće položaja hrvatskoga naroda u BiH. Na tom putu smo ustrajni i činit ćemo to i u budućnosti.”

ENG ”Let the Sava River flow / let it find it’s sea / my friend has not gone with it / he only sleeps.” These lines from poet Joso Živković are dedicated to his friend the late Ivo Gregurević. It is in this spirit of remembrance and joy, the memory of this legend- ary actor, and of delight that the Days of Croatian Film, the guiding light of which Gregurević was, live on in Orašje and the broader Bosanska Posavina region.

MATICA listopad 2019. 9 FOKUS

Donosimo vijesti iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. https://hrvatiizvanrh.gov.hr Radionice za učitelje i učenike hrvatskoga jezika i kulture u Australiji Oko 600 učenika i više od 30 učitelja u Geelongu, Melbourneu i Sydneyu bilo je obuhvaćeno inovativnim jezičnim programom

dionicama bilo je obuhvaćeno oko 600 učenika i više od 30 učitelja u Geelon- gu, Melbourneu i Sydneyu, a povratne informacije učitelja, učenika i njihovih roditelja potvrđuju da je ovaj projekt vrlo dobro prihvaćen te da našim sunarodnjacima predstavlja konkretnu potporu u unaprjeđenju učenja i pou- čavanja hrvatskoga jezika te razvijanju povezanosti s hrvatskim jezikom, kulturom i domovinom.

ZNANSTVENA KONFERENCIIJA Tijekom boravka u Australiji stručni tim je sudjelovao na tradicionalnom Hrvat- sko-talijanskom danu u Osnovnoj školi Na radionicama u Geelongu, Melbourneu i Sydneyu sudjelovalo je oko 600 učenika Svete obitelji (Holy Family Primary Sc- hoool) u Geelongu, školi koja u svome organizaciji Središnjeg Potpisani sporazumi redovitome programu nudi nastavu državnog ureda za Hrva- Središnjeg državnog ureda hrvatskoga jezika te na međunarodnoj te izvan Republike Hrvat- znanstvenoj konferenciji Croatia and ske, u suradnji s drugim za Hrvate izvan RH s OŠ Svete Croatians in past and present networks U nadležnim hrvatskim in- obitelji u Geelongu i Zakladom stitucijama, a na poziv i u suradnji s diplomatsko-konzularnim predstavniš- hrvatskih studija u Sydneyu tvima Republike Hrvatske, učiteljima i definiraju petogodišnju sveučilišnim nastavnicima hrvatskoga potporu Ureda školskoj jezika te predstavnicima hrvatskih zajednica u Viktoriji i Novom Južnom Wa- i sveučilišnoj nastavi na lesu od 12. do 22. rujna 2019. održani hrvatskome jeziku u Australiji. su seminari i radionice za učitelje i uče- nike hrvatskoga jezika i kulture. i provedbu seminara i radionica i ove su Nakon što su 2017. godine održani godine bili dr. sc. Lidija Cvikić, izvanred- seminari i radionice za učitelje i učeni- na profesorica na Učiteljskom fakulte- ke hrvatskoga jezika i kulture u Kanadi tu Sveučilišta u Zagrebu, Grozdana Lajić te 2018. godine u Sjedinjenim Američ- Horvat, dramska pedagoginja u Zagre- kim Državama, ovo je već treća godina bačkom kazalištu mladih i Biljana Pet- kako Središnji državni ured organizi- ljak Zekić, viša savjetnica u Agenciji za ra stručnu potporu školama u kojima odgoj i obrazovanje te dr. sc. Milan Boš- Luka Budak, direktor Hrvatskih studija na se uči i poučava hrvatski jezik i kultura njak, savjetnik s posebnim položajem Sveučilištu Macquarie iz Sydneyja i Milan Bošnjak u prekooceanskim državama. Članovi u Središnjem državnom uredu, koordi- iz Središnjega državnoga ureda za Hrvate izvan RH potpisali su sporazum o petogodišnjoj potpori stručnoga tima zaduženog za pripremu nator stručnoga tima. Ovogodišnjim ra-

10 MATICA listopad 2019. FOKUS

https://hrvatiizvanrh.gov.hr (Hrvatska i Hrvati u prošlim i ovodobnim umrežavanjima) organiziranoj u povodu 35. obljetnice Centra za hrvatske studije na Sveučilištu Macquarie u Sydneyu. Visoki gosti s Kao izaslanik državnog tajnika Zvonka predstavnicima Milasa savjetnik Bošnjak je potpisao programa i projekata koji su dobili sporazume Središnjeg državnog ure- financijsku potporu da s Osnovnom školom Svete obitelji Vlade RH u Geelongu i Zakladom hrvatskih studija u Sydneyu, potvrđujući tako odlič- Potpisani ugovori za provedbu programa i projekata od interesa za nu međusobnu suradnju i definirajući hrvatski narod u BiH petogodišnju potporu Središnjeg držav- nog ureda školskoj i sveučilišnoj nasta- 25,8 milijuna kuna za 89 programa vi na hrvatskome jeziku. Kroz intenzivnu komunikaciju s uči- i projekata teljima i učenicima, znanstvenicima, sve- ćenicima, predsjednicima udruga i klu- emeljem Odluke Vlade RH od dopredsjedatelja Doma naroda Parla- bova i drugim našim sunarodnjacima u 1. kolovoza 2019. o raspodjeli mentarne skupštine BiH i predsjednika Australiji došlo se do zajedničkog stava Tsredstava za financiranje kultur- HNS-a dr. Dragana Čovića, ministara da se za budućnost nastave hrvatskoga nih, obrazovnih, znanstvenih, zdrav- i dužnosnika Vlade RH, predstavnika jezika i očuvanje hrvatskoga identiteta stvenih i ostalih programa i projekata zakonodavne i izvršne vlasti BIH te u Australiji ne treba brinuti, budući da od interesa za hrvatski narod u Bosni i ostalih uzvanika. su postavljeni odlični temelji. n Hercegovini iz sredstava Državnog pro- U 2019. godini potporu je dobilo 89 računa RH za 2019. godinu, u prosto- programa i projekata koji su od poseb- ENG From the 12th to 22nd of September rima Franjevačkog samostana i Crkve nog interesa za Hrvate u BiH, u uku- some 600 pupils and over thirty teachers in UBDM u Tolisi, potpisani su ugovori o pnom iznosu od 25,8 milijuna kuna. Geelong, Melbourne and Sydney took part in an innovative language programme or- dodjeli financijskih sredstava s korisni- Tom prigodom državni tajnik Zvonko ganised by Croatia’s State Office for Croats cima potpore. Po drugi puta potpisi- Milas čestitao je svim korisnicima pot- Abroad in collaboration with other compe- vanje ugovora o financijskoj potpori pore koji su potpisali ugovore, a pri- tent Croatian institutions and representa- tives of Croatian associations in Victoria and održalo se u BiH uz nazočnost pred- godna su obraćanja uputili I premi- New South Wales. sjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, jer Andrej Plenković i Dragan Čović. n

Posebna upisna kvota na sveučilištima za Hrvate izvan RH U Koprivnici 42, u Vukovaru 40 mjesta

osebna upisna kvota namijenje- upisnom roku su mjesta namijenjena dentskom domu Leopold. Veleučilište je na hrvatskoj nacionalnoj manji- Hrvatima izvan Republike Hrvatske na osiguralo 40 mjesta u svojim programi- Pni i hrvatskom iseljeništvu je sve Sveučilištu Sjever u Koprivnici i na Vele- ma za Hrvate izvan Republike Hrvatske. popularniji oblik studiranja mladih Hr- učilištu “Lavoslav Ružička” u Vukovaru. Pored navedenih visokoškolskih insti- vata iz dijaspore u Republici Hrvatskoj. Sveučilište Sjever odobrilo je 42 mje- tucija, potrebno je istaknuti i Hrvatske Projekt posebne upisne kvote nastao sta za redovite studente pripadnike hr- studije kao jednu od sastavnica Sveuči- je temeljem Sporazuma o suradnji u vatske nacionalne manjine i hrvatskog lišta u Zagrebu, koja se posebno ističe području obrazovanja i znanosti pot- iseljeništva. Njima će Ministarstvo zna- senzibilnošću spram hrvatske nacional- pisanog između Sveučilišta u Zagrebu, nosti i obrazovanja osigurati sufinanci- ne manjine i hrvatskog iseljeništva osi- a od ove akademske godine i sa svim ranje troškova studiranja tijekom tra- guravši za njih 53 mjesta. Podsjećamo, preostalim sveučilištima u Republici Hr- janja upisanog studijskog programa. uz potporu Središnjeg državnog ureda vatskoj i Središnjeg državnog ureda za Isto tako, Veleučilište “Lavoslav Ružič- za Hrvate izvan Republike Hrvatske na Hrvate izvan Republike Hrvatske. Sve- ka” u Vukovaru u akademskoj godini spomenutom fakultetu pokrenut je inte- učilište u Zagrebu i Hrvatsko katoličko 2019./2020. provodi upise u prvu go- grirani preddiplomski i diplomski sveu- sveučilište proveli su upise u prvu godinu preddiplomskih stručnih studija i čilišni dvopredmetni studij Demografije dinu studija u ak. godini 2019./2020. u prvu godinu specijalističkog diplomskog i hrvatskoga iseljeništva koji će zacijelo ljetnom roku, a s upisima su nastavili i stručnog studija, a upisanim studenti- biti atraktivan mladim Hrvatima izvan u jesenskom roku. Novo u jesenskom ma nude mogućnost smještaja u Stu- domovine. n

MATICA listopad 2019. 11 125. obljetnica utemeljenja Hrvatske bratske zajednice

Svečana proslava 125. godišnjice HBZ-a

Jedinstvena i respektabilna fraternalistička organizacija

“Ako bi trebalo razrađivati nekakav knjiški model kako dobro ustrojiti i organizirati jednu zajednicu i funkcionirati u njoj, onda bi to mogla biti priča upravo o ovoj organizaciji”, rekao je za Hrvatsku bratsku zajednicu ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Mijo Marić

Tekst: Mirjana Ana Maria Piskulić ogranaka Hrvatske bratske zajednice održana je 22. rujna u Pittsburghu. Vi- Foto: Ured predsjednice RH diljem Sjedinjenih Država i Kanade. soki gosti bili su predsjednica RH Kolin- Ove godine Hrvatska bratska za- da Grabar-Kitarović i ministar vanjskih reteča Hrvatske bratske jednica u Americi obilježava 125 godi- i europskih poslova RH Gordan Grlić zajednice u Americi, Hr- na svoga postojanja. Glavna proslava Radman, koji je ujedno bio i izaslanik vatsko društvo, osnovano je 1894. u Pittsburg- Svečana misa u crkvi svetog P hu s ciljem organiziranja Nikole u Millvaleu životnog osiguranja hrvatskim iseljenicima koji su na prijelazu iz devetnae- stog u dvadeseto stoljeće bili prepušte- ni teškim životnim i radnim uvjetima radeći u rudnicima ugljena i čeličana- ma Pennsylvanije. Već u prvom statutu, među pravilima i propisima o uređe- nju Zajednice, kao ne manje važno navodi se da ona promiče, čuva i njeguje hrvatsku kulturnu baštinu. Tijekom cijele njezine povijesti sva vodstva su pri- mjenjivala ovu točku statuta. Uz financijsku potporu svojim članovima u vidu životnih osiguranja, financijska dobit društva ulagala se u održavanje hrvatskog identiteta među njezinim članovi- ma i u njegovanje tradicijske kulture. Do danas je to važan dio djelovanja svih

12 MATICA listopad 2019. Nazočnim iseljenicima u New Yorku obratila se predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar- Kitarović koja je istaknula važnost susreta s iseljenicima diljem svijeta, podsjetivši kako se tijekom svoga dosadašnjeg mandata predsjednice intenzivno bavila pitanjima vezanima uz hrvatsko iseljeništvo te je zaključila: “Vi ste dio Hrvatske, Hrvatska vas treba. Ne tražimo novac, ne tražimo financije. Tražimo srce, tražimo dušu, domoljublje, znanje, iskustvo i novu radnu etiku.”

predsjednika Vlade Andreja Plenkovi- dio njezin ravnatelj Mijo Marić, a u čijem zaboraviti pomoć koju je Hrvatska brat- ća. Goste je dočekalo nacionalno vod- sastavu su bili i Lana Šaš, voditeljica Ure- ska zajednica pružila tijekom i nakon Do- stvo HBZ-a, glavni predsjednik Edward da ravnatelja te Mirjana Ana Maria Pi- movinskoga rata te da su njezini člano- Pazo, glavni potpredsjednik Franjo Ber- skulić, rukovoditeljica Informacijskoga vi pridonijeli razvoju moderne hrvatske tović i glavna tajnica i rizničarka Berna- odjela za iseljeništvo. države i hrvatskog društva. Prisutne je dette Luketich Sikaras. Slijedio je banket s programom koji pozvao da i dalje svojim radom promi- je vodila Bernadette Luketich Sikaras. Vi- ču ugled Republike Hrvatske u svijetu te MISA U “SIKSTINSKOJ KAPELI” sokim gostima, uz druge, pridružili su jačaju odnose između nje i Amerike, kao PITTSBURGHA se gradonačelnik Pittsburgha William i da je zajedništvo nadasve najvažnije te Svečanost je započela svečanom misom Peduto, kao i kongresmen Mike Doyle. ga treba njegovati. Gradonačelnik Pedu- u crkvi svetog Nikole u Millvaleu, u pred- to je, uz ostalo, rekao da je HBZ dao ve- građu grada. Crkvu još zovu i Sikstin- SREDIŠTE SUSRETA S JEZIKOM, liki pečat razvoju grada, a kongresmen skom kapelom Pittsburgha zbog vrijed- POVIJEŠĆU, KULTUROM… Doyle istaknuo je kako je nekoliko puta nih freski koje je oslikao hrvatski slikar Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović o Hrvatskoj bratskoj zajednici govorio u Max Vanka. Uz koncelebraciju mnogo- nazočne je podsjetila na svoje dolaske u Kongresu. Kardinal Cupich u svome in- brojnih svećenika i Davida Allena Zubi- Pittsburgh dok je obnašala dužnost vele- spirativnom govoru ispričao je o dolasku ka, biskupa iz Pittsburgha, misu je pred- poslanice u Washingtonu te istaknula da njegove obitelji iz Hrvatske te istaknuo vodio kardinal Balise Cupich, američki je HBZ za generacije naših iseljenika bio kako je ponosan član Hrvatske bratske kardinal hrvatskog podrijetla. središte susreta s materinskim jezikom, zajednice. Misi su, uz visoke goste, mnogobroj- poviješću, kulturom i nacionalnim iden- ne iseljenike i njihove potomke nazoči- titetom, mjesto u kojem su se razmjenji- DUGOGODIŠNJA USPJEŠNA li i državna tajnica Zdravka Bušić, Croa- vala iskustva života na novom kontinentu, SURADNJA HBZ-A I HMI-JA tiana Orešković, savjetnica s posebnim mjesto u kojem se pomoć i utjeha tražila U svom obraćanju ravnatelj Hrvatske ovlastima u Središnjem državnom ure- i dobivala. Ministar vanjskih i europskih matice iseljenika Mijo Marić opisao je du za Hrvate izvan RH te izaslanstvo Hr- poslova Gordan Grlić Radman istaknuo kako glavni grad Hrvatske nosi jaku vatske matice iseljenika koje je predvo- je kako Republika Hrvatska nikad neće simboličku sliku povezanosti HMI-ja i

Bernadette Luketich Sikaras, Edward Pazo i Franjo Bertović s predsjednicom RH

MATICA listopad 2019. 13 Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković čestitao je pismenom porukom na obljetnici i uz ostalo naveo: “Hrvatska iznimno cijeni vašu pomoć, od vašeg doprinosa neovisnosti, obrani i oslobađanju Hrvatske, do pomoći u poboljšanju razine odnosa s Amerikom koji su prerasli u prave prijateljske i Izaslanstvo Hrvatske matice iseljenika s čelnicima HBZ-a savezničke.”

HBZ-a jer jedna od najljepših ulica u svojim prethodnicima, posebno nagla- vili skup, kao i predstavnica Središnje- Zagrebu nosi ime Hrvatske bratske za- sivši svoga neposrednog prethodni- ga državnoga ureda za Hrvate izvan RH jednice, koja u svom nastavku vodi do ka, dugogodišnjega prvog čovjeka Za- Croatiana Orešković. zgrade Hrvatske matice iseljenika. Za- jednice - Bernarda Luketicha i njegovu Na konvenciji je vođenje Zajednice tim je naglasio kako je suradnja tih dviju nazočnu suprugu Marthu. Govorio je o i dalje povjereno istom nacionalnom institucija u organizaciji Omladinskoga stabilnosti društva koja je uvijek služi- vodstvu, izraženo je zadovoljstvo do- tamburaškog festivala u Zagrebu prido- la svojim članovima i kako je to zasluga sadašnjim radom te su doneseni pla- nijela da mladi članovi HBZ-a upozna- ne pojedinaca, nego svih ogranaka koji novi za daljnji rad. ju zemlju svojih predaka i povezuju se su zdušno i dragovoljno radili. Obra- s njom. Naglasio je doprinos koji je Hr- zložio je zašto svi članovi HBZ-a mogu “LAKO JE S NJIMA KOMUNICIRATI I vatska bratska zajednica dala u stva- biti ponosni na svoju slavnu i uglednu GRADITI ODNOSE” ranju samostalne Hrvatske i kako je organizaciju, uz ostalo i zbog činjenice Nakon završetka boravka u Pittsburg- njezina samostalnost zajedničko djelo da je tijekom cijele svoje povijesti ona hu ravnatelj HMI-ja Mijo Marić iznio je domovinske i iseljene Hrvatske. Na kra- uvijek ponosno nosila obilježje ‘hrvat- svoje dojmove. “Ono što svakako tre- ju je čestitao na velikoj obljetnici i po- ska’ u svome imenu. Na banketu je svi- ba istaknuti je da u Americi živi najveći želio daljnju dugu i uspješnu suradnju. rao Tamburaški sastav ‘Ravnice’ koji je broj iseljenih Hrvata. Čini mi se da taj Zatim je Mijo Marić u ime Matice kao dar ovim nastupom završio svoju trotjednu podatak nije dovoljno poznat u javno- HBZ-u za 125. obljetnicu uručio glavnom turneju po Sjedinjenim Državama i Ka- sti jer mnogi nisu upućeni u tematiku predsjedniku Zajednice Edwardu Pazi nadi u organizaciji HBZ-a, a Mia Dimšić iseljeništva koja se obično veže uz Nje- sliku slamarice iz Tavankuta, a u znak otpjevala je s Vjekoslavom Dimterom mačku. U Americi je golema zajednica, zahvale na dugogodišnjoj uspješnoj su- nekoliko svojih pjesama. procijenjena na oko milijun i dvjesto radnji dviju organizacija ravnatelj Marić Sutradan, 23. rujna, započela je 25. tisuća. U sklopu te zajednice posebno primio je stakleni pokal. konvencija Hrvatske bratske zajednice, treba istaknuti Hrvatsku bratsku zajed- na koju je stiglo više od 170 izaslanika nicu. Dakle, nešto što postoji 125 godi- NA KONVENCIJI 170 IZASLANIKA IZ iz svih ogranaka HBZ-a. Od gostiju, na na moralo je prije svega imati logičko SVIH OGRANAKA otvorenju su nazočili državna tajnica Slijedio je govor glavnog predsjednika Zdravka Bušić i ravnatelj HMI-ja Mijo Ravnatelj Marić pozdravlja Edwarda Paze, koji je odao počast svim Marić koji su kratkim govorima pozdra- sudionike 25. konvencije HBZ-a Vlč. Tomislav Markić, nacionalni ravnatelj Ravnateljstva dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu, u svom pismu je istaknuo: “Vaše društvo svjedoči o vremenima kada su naši ljudi iz domovine odlazili zbog ekonomskih razloga u potrazi za kruhom. No, važno je primijetiti kako su se uvijek nastojali okupiti u novome svijetu te pomagati jedni drugima, a tako su ujedno i zadržali svijest o podrijetlu i svojem identitetu; gradili su tako svoje crkve, dvorane za zajedničke susrete i druženja te time u novom svijetu stvarali sigurnost za sebe i svoju obitelj.”

14 MATICA listopad 2019. Ravnatelj Marić u posjeti Hrvatskoj župi Ministar Gordan Grlić Radman s Edwardom sv. Ćirila i Metoda na Manhattanu Pazom u Glavnom uredu HBZ-a

utemeljenje za nastanak, a zatim mora Vršnjakinja londonskome lom Kopačevićem kojeg je izvijestio o imati dobar sadržaj te vrijedne, poslov- radu i programima HMI-ja te su zajed- ne i odgovorne ljude, kao i jasne cilje- Tower Bridgeu, Hrvatska no razmotrili oblike daljnje suradnje. U ve i princip pravednosti da bi se odnosi bratska zajednica uvijek je sljedećem susretu, u Hrvatskoj župi sv. mogli dobro održavati. Sve ovo vrijedi postojano, u dobra i manje Ćirila i Metoda na Manhattanu, tamoš- za Hrvatsku bratsku zajednicu. Ako bi nji župnik fra Nikola Pašalić izvijestio je trebalo razrađivati nekakav knjiški mo- dobra vremena, bila potpora izaslanstvo HMI-ja o radu župe i njezinoj del kako dobro ustrojiti i organizirati jed- svojim članovima te je povijesti. Fra Pašalić je istaknuo važnost nu zajednicu i funkcionirati u njoj, onda očuvanja hrvatskoga jezika kao osnove bi to mogla biti priča upravo o ovoj or- izrasla u respektabilnu i po prenošenja nacionalnoga identiteta te ganizaciji. Što se tiče Hrvatske matice mnogo čemu jedinstvenu je stoga u sklopu župe osnovana i škola iseljenika, jako smo im zahvalni što su fraternalističku organizaciju. hrvatskoga jezika. Hrvati koji se u župi suradnici u tom odnosu, što Hrvatsku okupljaju su, osim jezika, očuvali i bo- maticu iseljenika uzimaju kao partnera Kako biste se uvjerili u to, gatu tradicijsku kulturu. Ravnatelj Ma- u poslu kojim se bave i to nama uvelike dovoljno je prošetati se tice pohvalio je sva nastojanja župe te olakšava odnos i suradnju. Svakako bih izrazio zadovoljstvo okupljanjem i po- htio istaknuti tu njihovu organiziranost njezinim glavnim uredom vezivanjem Hrvata. Na kraju posjeta pri čemu su uspjeli naći prikladnu mjeru u Pittsburghu u kojem se s ravnatelj Marić uručio je fra Nikoli Pa- između odnosa novca koji je jako bitan šaliću knjigu “Hrvati u Kotor Varošu”, za funkcioniranje i sadržaja kojim izraža- velikom skrbi čuvaju tragovi autora dr. Ive Pranjkića, fra Stipe Kara- vaju osjećaje prikladne upravo iseljeni- njezine bogate povijesti. jice i Luke Vidojčića. cima, u ovom slučaju, našim, hrvatskim Radni boravak u Sjedninjenim Drža- iseljenicima i to je sve hvale vrijedno. se tamo mogao osjećati kao pripad- vama izaslanstvo HMI-ja završilo je su- Želim im zahvaliti na toj suradnji, nik te skupine i zato je lako s njima ko- sretom s istaknutim članom hrvatske izrazito finom gostoprimstvu jer sam municirati i graditi odnose. Raduje me zajednice u New Yorku, Borisom Mike- naša daljnja suradnja”, zaključio je rav- tićem, članom savjeta Vlade Republi- natelj Marić. ke Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, ujedno i tajnikom Hrvatsko- SUSRETI U NEW YORKU ga radio kluba NY. n Još jednu priliku za susret s iseljenicima ENG izaslanstvo HMI-ja imalo je u New Yor- A CHF delegation led by director Mijo Marić took part in the Croatian Fraternal Union conven- ku na prijemu koji je Generalni konzulat tion in Pittsburgh and visited New York to meet with RH priredio za predstavnike hrvatskih local diaspora leaders. The Croatian Association, društava u povodu dolaska predsjedni- out of which the CFU grew, was set up u Pittsburgh in 1894 to provide life insurance protection to im- ce RH Kolinde Grabar-Kitarović i mini- migrant Croatians enduring the challenges of life in stra vanjskih i europskih poslova Gor- Pennsylvania and of work in its coal mines and steel dana Grlića Radmana. U to se vrijeme mills at the turn of the nineteenth and twentieth centuries. This year the Croatian Fraternal Union of u New Yorku održavala Opća skupšti- America is celebrating its 125th anniversary. The na Ujedinjenih naroda. gala event was held in Pittsburgh on the 22nd of Tijekom daljnjega radnog boravka September with guests of honour Croatian President Kolinda Grabar-Kitarović and foreign and European u New Yorku ravnatelj Mijo Marić sa- Susret u Generalnom konzulatu RH u New Yorku affairs minister Gordan Grlić Radman as envoy of stao se s generalnim konzulom Niko- Prime Minister Andrej Plenković.

MATICA listopad 2019. 15 Sjedinjene Američke Države

da to dokazuje da su, kao prvo, Hrva- Predsjednica s ti velik narod, ali kao drugo da se kod kuće moramo riješiti korupcije i nepo- tizma jer vi koji sjedite za ovim stolovi- američkim Hrvatima ma uspjeli ste diljem svijeta, bez ikakvih veza u društvima u koja ste došli”, rekla je predsjednica. U obraćanju je za- Uz državničke dužnosti na jesenskom zasjedanju Opće hvalila članovima te ugledne iseljeničke skupštine UN-a u New Yorku, hrvatska predsjednica organizacije na trudu i radu u korist ra- Kolinda Grabar-Kitarović uključila se u rad ACAP-a u zvoja hrvatskoga gospodarstva i druš- tva te jačanju tradicionalno dobrih gos- Clevelandu te proslavu jubileja HBZ-a u Pittsburghu podarskih odnosa između RH i SAD-a. U pet godina svog postojanja Udru- ženje hrvatsko-američkih stručnjaka, Tekst: Vesna Kukavica prema mišljenju predsjednice, prido- Foto: Ured predsjednice RH nosi napretku i razvoju bilateralnih odnosa RH i SAD-a. “Hrvatska, stoga, snaž- redsjednica Kolinda Gra- no podupire vaš rad i vaše Udruženje bar-Kitarović boravila je vidi kao važnog partnera koji pridono- krajem rujna u višednev- si ostvarenju hrvatskih državnih intere- nome radnom posjetu u sa”, poručila je. U tom smislu navela je P Sjedinjenim Američkim kako od Udruženja hrvatsko-američkih Državama (19. - 25. IX. 2019.), sudjelu- stručnjaka očekujemo da budu potica- jući na jesenskom 74. zasjedanju Opće telji suradnje i razmjene znanja kako na skupštine Ujedinjenih naroda u New području gospodarstva, tako i na svim Yorku. Uz državničke poslove, uključila drugim područjima koja su preduvjet se u rad 4. konferencije Udruženja hr- gospodarskoga razvoja. “Želimo da po- vatsko-američkih stručnjaka u Cleve- taknete učinkovitije uključivanje mladih landu, u saveznoj državi Ohio - gdje živi iz Hrvatske u tržište rada, pridonesete mnogobrojna hrvatska zajednica. Na- njihovu učenju, znanstvenom napre- kon Ohia, predsjednica se u Pennsylva- dovanju ili pripremi za poduzetništvo. niji pridružila proslavi 125. obljetnice Želimo da svojim stručnim znanjem i Hrvatske bratske zajednice, koja je u međunarodnim iskustvom pridonese- Pittsburghu okupila više od pet stotina te jačanju hrvatsko-američke suradnje, visokih uzvanika iz obiju država, među na dobrobit gospodarskoga i ukupnoga kojima je bila delegacija Hrvatske ma- društvenog napretka”, dodala je. Pre- tice iseljenika na čelu s ravnateljem Mi- ma riječima predsjednice dvije države jom Marićem. su partneri koje povezuje prijateljstvo, dobri gospodarski odnosi i izvrsna su- KOMPETITIVNOST HRVATA radnja na političkome planu. Istaknula Na gala večeri konferencije Udruže- je kako bi konkretni gospodarski inte- nja hrvatsko-američkih stručnjaka (The Association of Croatian American Profe- Sa Stipom Miočićem, svjetskim prvakom ssionals - ACAP) u Clevelandu, 20. rujna, u UFC-u u teškoj predsjednica Grabar- Kitarović poručila kategoriji je kako od Udruženja očekuje da budu poticatelji i promicatelji suradnje i razmjene znanja, kako na području gospodarstva, tako i na svim drugim područ- jima koja su preduvjet gospodarskoga razvoja. Konferencija je okupila više od petsto profesionalaca iz znanosti, umjetnosti i biznisa koji su stigli iz cijele Ame- rike. “Tako je zadivljujuće da ste uspjeli UN jesensko zasjedanje u tako kompetitivnim društvima. Mislim

16 MATICA listopad 2019. ACAP

resi mogli postati zamašnjak naše bu- rezivanja, jasno je kako to nije samo gos- nacionalnim identitetom Povelja RH do- duće bilateralne suradnje. U tom smislu podarsko, već i političko, diplomatsko dijeljena je Hrvatskoj župi svetog Pavla istaknula je globalno poznatu Inicijativu i geoekonomsko pitanje, kao i pitanje u Clevelandu. Predsjednica Grabar-Ki- triju mora koja pruža velike mogućno- strateškog partnerstva između naših tarović dodijelila je Povelju RH Društvu sti za američke tvrtke da u Hrvatskoj i dviju država. Međutim, postoje formal- “Hrvatska žena, grana br. 1, Chicago” u na području Srednje Europe unaprije- ni koraci na vrlo tehničkoj razini koji bi povodu njihove 90. obljetnice te za nji- de već uspostavljena poslovna partner- se mogli poduzeti kako bi ugovor s RH hov doprinos očuvanju zajedništva ko- stva i stvaraju nova. Istaknuvši hrvatsku imao veći prioritet u američkome Mini- jim je osnaženo domoljublje, ljubav za otvorenost za suradnju u daljnjem ra- starstvu financija”, rekla je predsjednica. materinski jezik, hrvatsku povijest i kul- zvijanju ekonomskih odnosa sa Sjedi- Potvrdila je djelovanje radne skupi- turu te solidarnu potporu hrvatskoj za- njenim Državama, pozdravila je ame- ne u kojoj sudjeluju predstavnici mini- jednici u Chicagu. rička ulaganja u Hrvatskoj kao i svaki starstava financija, vanjskih poslova i Prilikom boravka u Clevelandu pred- oblik gospodarske suradnje te izrazi- gospodarstva, Hrvatske i Američke gos- sjednica RH posjetila je Kliniku Cleveland la zadovoljstvo postojanjem obostra- podarske komore, kao i poreznih savjet- te se susrela s predsjednikom njezine ne dobre volje da se iskoriste sve mo- nika iz privatnoga sektora, pozvavši čla- Uprave i vodećim svjetskim kardioki- gućnosti koje bi tu suradnju dovele na nove ACAP-a da se uključe u taj posao. rurgom Zagrepčaninom Tomislavom višu razinu. Njihovo sudjelovanje smatra korisnim Mihaljevićem i njezinim djelatnicima. za uspjeh ove inicijative jer kao američ- Klinika Cleveland obuhvaća 16 bolnica PROŠIRENJE SURADNJE ki državljani mogu potaknuti američko u SAD-u i više njih u svijetu, a godišnje Kao jednu od tih mogućnosti navela Ministarstvo financija da u tom smislu prihvati čak osam milijuna pacijenata. je proširenje pravnoga okvira kako bi da prednost Hrvatskoj. Tu rijeku ljudi liječi više od 66.000 zapo- se dodatno uklonile zapreke trgovini i “Radeći zajedno, u vašem interesu i slenih. U klinici u Clevelandu dnevno se ulaganjima te pozdravila stalna nasto- u interesu RH i Sjedinjenih Država, si- izvodi tisuću različitih zahvata, rekao je janja hrvatske i američke strane za pre- gurna sam kako ćemo postići uspjeh”, predsjedničin domaćin dr. sc. Tomislav govaranjem Ugovora o izbjegavanju dvo- zaključila je predsjednica RH. Mihaljević. strukog oporezivanja između Hrvatske i Predsjednica Grabar-Kitarović svoj Sjedinjenih Država. “Kada govorimo o POVELJE RH ZASLUŽNIMA posjet Clevelandu započela je susretom Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog opo- Predsjednica RH dodijelila je Povelju sa Stipom Miočićem, svjetskim prvakom Republike Hrvatske cjelokupnoj hrvat- u UFC-u u teškoj kategoriji. On je pred- Tako je zadivljujuće da ste uspjeli skoj zajednici u Clevelandu, okuplje- sjednicu ugostio u teretani u kojoj tre- u tako kompetitivnim društvima noj u hrvatskome Domu Kardinal Aloj- nira već 20 godina te je upoznao s čla- zije Stepinac jer je svojim aktivnostima, novima svoje obitelji i svojim timom. n - istaknula je predsjednica RH pogotovo početkom devedesetih go- Grabar-Kitarović zahvalivši pritom dina prošloga stoljeća, iznimno prido- ENG Croatian President Kolinda Grabar-Kitarović nijela stvaranju suvremene, suverene i was in the United States of America for a multi-day ACAP-ovu članstvu na radu u korist official visit in late September that included an ap- demokratske RH. Za izniman doprinos pearance in New York at the 74th session of the Unit- razvoja hrvatskog društva te jačanju zajedništvu i duhovnoj potpori hrvat- ed Nations General Assembly. Along with her duties skoj zajednici te kao središtu susreta as head of state President Grabar-Kitarović also tradicionalno dobrih gospodarskih found time to join the work of the ACAP in Cleveland generacija hrvatskih iseljenika s mate- and to celebrate the CFU’s 125th anniversary in Pitts- odnosa između RH i SAD-a. rinskim jezikom, poviješću, kulturom i burgh.

MATICA listopad 2019. 17 Pilot-projekt zaklade “Hrvatska za djecu” i HMI-ja Dvotjedno putovanje života u Kaliforniju Kao grad, od svih drugih, San Diego nam se najviše svidio. Dražena i ja smo se složili da nam je to jedini grad koji smo posjetili, a da je imao dušu. Sve se činilo drukčije, ljudi su bili na ulicama i uživali na kavama, u restoranima... Kao da to nije bila Amerika.

Ono što sam naučio je da su Amerikanci jako ponosni na svoju državu, na svoju vladu, ponajviše na svoju vojsku. Policiji vjeruju, vojsci se dive. Izrazito su militaristička zemlja. Na svakoj drugoj ili trećoj kući vidjet ćete ovješene zastave Sjedinjenih Američkih Država i dobit ćete odmah taj osjećaj jedinstva i sloge.

za kupanje. Kako smo polako krenuli u tu američku kolotečinu obilaženja svih mogućih atrakcija koje pružaju gradovi, muzeja, restorana, spoznao sam da su Amerikanci zapravo iznenađujuće ljubazni i pristupačni ljudi, dobronamjerni prema strancima. Nema šanse da vas Piše: Fran Bukulin stranci svih mogućih rasa. Nismo ni sti- konobar neće obići najmanje pet puta gli s aerodroma kući gdje smo spavali, i upitati kako ide, jeste li bili zadovoljni rošla je i ta Amerika! Ta a već mi se promet svidio! Amerikanci jelom, trebate li još što i pitati vas oda- sanjana i razvikana Ame- imaju jako dobro organiziran promet, kle ste ako shvate da ste stranac. Ljudi rika! Samo putovanje primjer su free right turn koji vam omo- se općenito i objektivno čine zadovolj- bilo je jednako naporno gućuje da na bilo kojem raskrižju (bez ni svojim životima, spremni su pomoći P koliko i uzbudljivo; toliko obzira na crveno svjetlo na semaforu) što god ih pitate. novih stvari smo vidjeli i doživjeli; od možete skrenuti udesno ako nitko ne Na samome početku naše avantu- hodanja po golemim aerodromima, nailazi. Tu je i carpool lane na autoce- re naša američka mama nas je vodila procesa ukrcavanja prtljage, razgleda- sti za sve koji u automobilu imaju dvoje u posjet Western University of Health vanja nepoznatih gradova... ili više ljudi: imaju pravo uz nadoplatu Sciences u Pomoni gdje radi kao profe- koristiti brzu traku i neće upasti u gu- sor patolog. Vodila nas je na predavanja GOLEMI KULTURNI ŠOK žvu. Osim prometa, jako mi se svidjela na Veterinarskom fakultetu i upoznala Nakon dolaska u Ontario i Kaliforniju priroda. Iako je klima topla i suha, oš- nas s američkim sustavom obrazova- doživjeli smo, barem ja tako mislim, go- tra također, imaju planine i šume ka- nja. Drago mi je bilo vidjeti kako zdravo lemi kulturni šok. Ne samo turisti, već kve još nisam vidio. Plaže su divne, kao radno okruženje imaju studenti i kako i ljudi koji sada tamo žive, zapravo su i ocean, iako je hladan i nepristupačan je lagano raditi i učiti u takvoj okolini.

18 MATICA listopad 2019. Hrvatska je napisala novu, lijepu priču kojom su nagrađeni marljivost, trud, ambi- cija i ulaganje u vlastiti razvoj i znanje. Dvoje maturanata, Dražena Kelava i Fran Bukulin, zahvaljujući suradnji Vladine Zaklade “Hrvatska za djecu” i Hrvatske matice iseljenika, imali su priliku boraviti u San Pedru, distriktu Los Angelesa te se tijekom svoga dvotjednog boravka upoznati s američkom kulturom i načinom ži- TOPLA KLIMA I LJUBAZNI LJUDI vota te hrvatskom zajednicom. Uslijedilo je upoznavanje s doktorom Njihovi domaćini i “američka mama”, Suzana Tkalčić, u obiteljima uglednih i prepo- Hrvojem Smodlakom iz Splita koji tako- znatih pripadnika hrvatske zajednice učinili su putovanje posebnom nagradom za đer radi na istom fakultetu kao anatom ostvareni uspjeh i trud tijekom školovanja. A Dražena i Fran bili su svojevrsni am- i histolog. On nas je idući dan odveo u basadori koji su zasigurno promovirali svoju domovinu na najljepši mogući način. Los Angeles na brzu rutu Hollywooda, Bio je to pilot-projekt Zaklade i HMI-ja, koji će se zasigurno u budućnosti i nasta- prošli smo filmski poznatiWalk Of Fame viti, a razlog za to su i divne impresije s njihova američkog putovanja. Omoguće- diveći se svim pjevačkim i filmskim zvi- no im je životno putovanje koje su simbolično nazvali “američki san”. jezdama koje su dobile svoje mjesto na tom pločniku. Vidjeti uživo mjesta koja se obično prikazuju samo na filmovi- lica su im sretna, imaju energiju koja je ma poput Beverly Hillsa, sve te palme, definitivno zarazna i ne možete ih gle- skupocjene automobile, suludo sku- dati a da i vi ne pokupite tu energiju. pe trgovine koje je lijepo samo gledati, bilo je iskustvo koje oduzima dah. Dan LAS VEGAS JE PRIČA ZA SEBE nakon toga Suzana nas je odvela na Grad svjetla, svega blještavog i zabav- prekrasnu Mountain Baldy (iliti Ćelava nog, pokazali su nam Zoran i Lucija Sova, planina) gdje smo proveli večer razgo- predivan i ljubazan bračni par s kojima varajući uz vatru i priču. Hrvoje nas je smo se kvalitetno nasmijali i napričali. uglavnom vodio po prirodi, čiji je i sam Glazba, pozornice posvuda, kao i kasi- ljubitelj. Obožava i zna puno o stablima na, hoteli na svakih pet metara. Svi se o kojima nas je ponešto naučio kad nas zabavljaju plešući ili kockajući, gledaju- je vodio u malo planinsko mjestašce ći ili sudjelujući. Lijepo mjesto s bezbroj zvano Big Bear Lake. Tamo smo tako- atrakcija. Zatim je slijedilo gostovanje đer vidjeli i granicu različitih ekosusta- kod Frane i Edite Jerković u San Pedru. manjim djelićem svog rada pridonijela va, na primjer šume i pustinje Mojave. Njih nam je također bila čast upozna- ostvarenju ovog projekta. Zahvaljujem U sljedeća tri dana bili smo u posjetu ti s obzirom na to da su nas ljudi prediv- i Hrvoju Smodlaki, Frani i Editi Jerković, zaručniku naše američke mame, Go- no ugostili u svom domu, kuhali za nas i Zoranu i Luciji Sovi, Mayi i Emily Bristow. ranu. Divno ugošćeni obišli smo San pružili nam krov nad glavom na dva dana. Najviše sam ipak zahvalan našoj Diego Zoo, Sea World i Safari Zoo Park. On nas je vozio posvuda i pokazao cije- američkoj mami, profesorici Suzani Koliko sam uspio shvatiti iz priča, Ame- li grad, njihovu veliku luku i Downtown Tkalčić. Ženi koja je na dva tjedna po- rikanci su radoholičari. Puno se radi, od Santa Monice. Edita nas je vodila u sred- stala majka, imala energije i vukla za sve ponedjeljka do petka samo ste na po- nju školu gdje radi, gdje smo upoznali i troje odjednom, brinula se o nama, ra- slu. Preko vikenda se bježi iz grada na sprijateljili se s djecom koja su nas pro- dila i više nego što se, vjerujem, trebalo odmor u prirodu, s najbližima. Obično vela kroz školu. Iz prve ruke saznali smo i očekivalo. Hranila nas, vodila nas gdje ćete vidjeti samo automobile koji uvi- kako je to biti srednjoškolac u Americi. smo poželjeli. Prilagodila nam se. Naslu- jek negdje žure; pretpostavljam na po- Došao je polako i taj predzadnji dan šala se naših priča, kako životnih tako i sao. Ljudi u odijelima su posvuda, svat- kada su nas preuzele Maya Bristow i onih smiješnih. Bila nam je i ostala pri- ko obavlja svoj posao. Bez obzira na to, njezina kći Emily. Dan smo proveli u jateljica. Ispunila nam je svaki mogući svi su jako pozitivni! Ljudi su nasmijani, obilasku Los Angelesa i Venice Beacha, trenutak u Americi aktivnostima, sre- najpoznatije američke plaže uopće. Pla- ćom i osmijehom. Još uvijek sam pod ža je bila predivan doživljaj upravo zbog dojmom jer ne samo da je Amerika is- goleme količine ljudi koja je tamo kon- punila moja očekivanja, nego je Suzana centrirana. Od onih koji sjede u resto- u potpunosti nadišla sva moja najviša ranima, koji uživaju u kafićima, sunča- očekivanja kao osoba koja nas “udo- ju se na suncu, skejtaju i rolaju radeći mljava” na dva tjedna. Očekivao sam pri tome trikove, trgovaca koji prodaju ženu koja zbog razlike u godinama mož- magnete i suvenire do onih koji rade da neće najbolje ‘baratati’ djecom koja umjetnost s pijeskom i razne oblike po- nisu njezina, ali sam se na svoju najve- put hobotnica. ću sreću i zadovoljstvo prevario. Tu je došao i kraj našem putovanju Bilo je ovo, što se kaže, life chan- o kojem svi sanjaju, u Ameriku. Ovim ging iskustvo. Putovanje koje ću svaka- putem želio bih još jednom osobno za- ko pamtiti svakoga dana svog života i hvaliti apsolutno svakoj osobi iz Zaklade o kojem ću, naravno, pričati svima koje “Hrvatska za djecu” koja je barem i naj- susretnem na svome putu. n

MATICA listopad 2019. 19 Pilot-projekt zaklade “Hrvatska za djecu” i HMI-ja Snovi postaju stvarnost Da mi je netko rekao da ću sa svojih 18 godina vidjeti Ameriku, ne bih u to nikad povjerovala. I tako, 28. 8. 2019. putovanje u Ameriku može započeti i snovi najednom postaju stvarnost.

Previše je ljudi na ulicama Los An- gelesa kojima su samo šoldi u glavi, po- kazivanje i slava, a premalo onih koji bi pomogli velikom broju siromašnih koji također prose po ulicama. Suzana vo- lontira na događaju fleet-week. I dok su muški, Fran i doktor Smodlaka, bili umorni i otišli doma, Suzana i ja smo ostale. Obišle smo cijelu postrojbu ame- ričke mornarice, a nakon toga uputile se u obilazak San Pedra brodićem. Na putu za San Diego stali smo kod Bru- ne, vesele Hrvatice iz Senja. Na nagovor Suzane, odlazimo napraviti karikature. I počnemo se smijati koliko je crtač uspio pogoditi ne samo izgled, već doča- rati osobnost. Završavamo s obilaskom zoološkom vrtu te odlazimo u Balboa park. Čudesni akrobatski show s dupini- ma, tuljanima, orkama. Definitivno broj jedan što se mora vidjeti ako ikada bu-

Zanimljiva činjenica koja mi je upala u oko bila je zastava zelenog kraljevstva koja je bila identična pulskoj zastavi. Imaju zastavu grada Pule, a da toga nisu ni svjesni. Koja li je to slučajnost da vidite zastavu svoga grada i to u Los Angelesu?!

Piše: Dražena Kelava vidjeti u San Diegu. Nakon što smo pre- živjeli 12 sati leta, turbulencija i pritisa- o mene u avionu sjede ka zraka, stižemo u zračnu luku LAX Los žena iz Chicaga, a iza Angeles. Prema dogovoru, naša ame- mene bračni par iz San rička mama Suzana obukla je kao i ja Diega. Bili su oduševlje- kockice. D ni informacijom da sam dobila stipendiju i da postoji zaklada POČETAK NA FAKULTETU koja nagrađuje odlične učenike puto- U Americi studenti su više fokusirani vanjem i to ne bilo kakvim, nego puto- na praksu i slučajeve koji se dogode vanjem u Ameriku! Bračni par predlaže vezano uz njihov smjer dok manje sje- mi popis stvari što se pod obvezno mora de za knjigom.

20 MATICA listopad 2019. Podijeljeni u grupe sa studentima na Suzaninom fakultetu, slušamo predavanja. Nevjerojatno iskustvo. Svi uče jedan od drugoga, predavanja su uz pomoć pametne tehnologije. Svi su međusobno umreženi i dijele sve informacije. Njihov cilj je stvoriti ugodnu i radnu atmosferu među studentima koji se međusobno ne doživljavaju kao konkurencija, nego kao kolege koji će sutradan možda raditi na istom poslu. dete u San Diegu. U meksičkome dijelu Odjednom su krenule stizati poru- Je li moguće da je ovo zadnja noć u San Diega predivni i ukusni domaći ta- ke za evakuaciju. Naime, već 30 godina Americi? Vraćamo se kući. Takva sreća cosi i tortille. Zanimljivi su ti Amerikanci kiša u Kaliforniji nije pala i ludi Ameri- da se napokon ide kući. Lijepo je bilo u kako mogu odjednom na bilo kojemu kanci već su započeli evakuaciju zbog Americi, ali kod kuće je najljepše. Što mjestu posaditi i palmu i drvo, dobiti tri kapi kiše. Odlazim sa Suzanom na me se posebno dojmilo? Taj njihov po- šumu, a istodobno imati i dio pustinje. faks na predavanje o tome kako pisati duzetnički duh da sve mogu napraviti Predivno iskustvo. Nakon safari parka znanstvene članke - iskustvo koje će mi - od mostova, cesta i svega u vrlo krat- vodi nas Suzana u Knotss berry farm, sigurno jednog dana trebati. kom roku, ali s druge strane nemaju tu adrenalinski park. Na “Srednjevjekov- povezanost kao mi u Hrvatskoj. Mi se noj večeri” nakon što su nas podijelili BEZBROJ ATRAKCIJA U ARIZONI međusobno družimo, radimo, veseli- u kraljevstva, počeli smo jesti i gledati Svaka kockarnica u Las Vegasu ukraše- mo, pijuckamo kavice, uživamo u čari- borbe vitezova. Nakon svake uspješne na je po primjeru jednoga grada. Sva- ma mora, zalascima sunca. U Americi borbe, vitez baci karanfil jednoj djevoj- šta možete vidjeti na ulicama, od do- ljudi su jako fokusirani na vlastitu kari- ci iz svog kraljevstva. Vjerovali ili ne, ka- brog pa do lošeg. Budući da smo se to jeru, svi su u kreditima zbog nekretni- ranfil sam dobila ja. jutro Suzana i ja dogovorile obući koc- na koje su jako skupe. Većina Amerika- Idućeg dana Fran i ja smo otišli do kice, dolazili su nam Hrvati s ponosom naca ne putuje jer mora raditi. Nismo Los Angelesa vozeći se metrolinkom. da vide svoje ljude. Ujutro nas gospodin ni svjesni koju ljepotu života imamo ov- Obišli smo katedralu, vidjeli dvoranu Zoran vodi u Arizonu, točnije na Hoover dje doma. n Walt Disney, Downtown Los Angelesa i Dam. Predivan most i totalno drukčija na kraju se vratili Suzani koja nas je od- atmosfera. Nakon razgledavanja odla- vela u New Port Beach. Moram priznati zimo u restoran, zamislite na ćevape. ENG Croatia has written a nice new story in which da mi je u tom trenutku falilo naše Ja- Krećemo prema Ontariju, nazad iz Ne- diligence, effort, ambition and investment into per- dransko more i naše obale koje su po- vade u Kaliforniju. Na putu stanemo u sonal development and knowledge pay off. Two sec- sebnije i ljepše od američkih. Hodaju- Calico, Ghost town koji definitivno tre- ondary school graduates spent two weeks in the San Pedro district of Los Angeles thanks to the collabo- ći plažom ponosno u hrvatskom dresu ba posjetiti te putem prolazimo kroz rative effort of the Croatia for the Kids Foundation zapazi me Ante, stariji čovjek koji živi u pustinju Mojave. Zamislite nit’ pijeska, (Zaklada Hrvatska za djecu, founded by the Croa- Americi od djetinjstva. Podrijetlom iz nit’ je vruće. Pa gdje to ima? Još i cesta tian Government) and the Croatian Heritage Foun- dation to learn about America’s culture, the Ameri- Senja, oduševi se što vidi svoje ljude iz kroz pustinju? Samo u Americi. Skreće- can way of life, and the life of the local ethnic svoje domovine. mo na slavnu i poznatu Route 66. Croatian community.

MATICA listopad 2019. 21 Boka kotorska: Izložba ‘Igračka u srcu’ i Forum mladih pripadnika hrvatskih manjina Mladi i identitet Ljepota Boke nije samo rezultat hira prirode, nego u velikoj mjeri i izraz ljudske domišljatosti, čovjekova mara. Hrvatska zajednica u Boki kotorskoj nije samo uživatelj lijepog, nego i ključan činitelj u nastanku ljepote

Izložbu je otvorio predsjednik HNV Zvonimir Deković

provedenom tijekom 2018. sudjelovalo je više od dvije stotine djece i četr- desetak mentora iz Australije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Italije, SAD-a, Srbije, Švedske i Njemačke. Tekst: Lada Kanajet Šimić; Marin MULTIMEDIJALNI PROGRAM Predstavljanje prvog ciklusa ovo- Knezović Foto: HNV Crne Gore “Hrvatska je riječ koju naučih od majke/i ga multimedijalnog programa u Boki ono u riječi mnogo dublje od riječi”, sti- kotorskoj prirodni je slijed budući da su remda ponekad to ne že- hovi su pjesnika Drage Ivaniševića koje učenici Hrvatske nastave u Crnoj Gori limo priznati, ljepota je na početku svečanog otvorenja mul- sa svojom učiteljicom Brankicom Vrbat nam je svima bitna. timedijalne izložbe IGRAČKA U SRCU 27. vrlo aktivno sudjelovali u natječaju. Nji- Estetski doživljaj snažno rujna 2019. u Donjoj Lastvi govorila uče- hov je rad pod nazivom Đir po Hrvat- P utječe na naše raspolo- nica Kristina Petrović, inspirirana hrvatskoj osvojio prvo mjesto u kategoriji li- ženje i način poimanja svijeta. Sve hr- skom tradicijskom kulturom te je time vatske manjinske zajednice naseljavaju najavila predstavljanje rezultata istoi- lijepa mjesta, svoja naselja šire na pre- menog programa koji je prošle godine krasnim krajolicima. Ipak, jedna hrvat- pokrenula Hrvatska matica iseljenika, ska zajednica naseljava posebno lijepi u suradnji s Hrvatskom školom - Bo- kraj, osobito privlačno područje. To je ston (SAD) i Zakladom hrvatskih studi- ona koja već 1.300 godina živi u Boki ja - Sydney (Australija). kotorskoj. Bez Hrvata Boka ne bi bila ni Igračka u srcu je program međuna- izbliza onako privlačna. Susret s ovim rodne kulturne suradnje s hrvatskim ljudima tako predstavlja osobitu povla- školama, katoličkim misijama, društvi- sticu. ma i udrugama te drugim relevantnim U to su se uvjerili i djelatnici Hrvat- institucijama izvan Hrvatske s ciljem ske matice iseljenika ostvarujući svoje poticanja i razvoja kreativnosti djece programe u suradnji s Hrvatskim na- i mladih uz učenje i promociju hrvat- cionalnim vijećem Crne Gore u Donjoj ske tradicijske kulture, njegovanja hr- Lastvi i Tivtu od 27. do 29. rujna. Prva vatskoga jezika, međusobnog povezi- od njih bila je multimedijalna izložba vanja i umrežavanja te povezivanja s Voditeljica projekta L. K. Šimić i učenice hrvatske nastave na otvaranju izložbe “Igračka u srcu”. domovinom Hrvatskom. U natječaju

22 MATICA listopad 2019. Osim učenika, radionici su se pridružili i brojni maleni

Razgled izložbe Igračka u srcu kovnih skupnih radova te je, zajedno s ostalim prvonagrađenim radovima svih četiriju kategorija, bio predstavljen na multimedijalnoj izložbi u prosincu 2018. u prostoru HMI-ja u Zagrebu. Ovoga puta su likovni, fotografski, video i lite- rarni pobjednički radovi djece i mladih iz hrvatskih zajednica u svijetu te radovi škola iz Hrvatske predstavljeni u Domu kulture “Josip Marković” u Donjoj Lastvi u suradnji s Hrvatskim nacionalnim vi- jećem Crne Gore. Osim Kristine, u programu otvorenja sudjelovale su iznimno darovite Rina Deković i Iva Moškov, sve polaznice hrvatske nastave. zajednice u Boki kotorskoj, mnogobroj- ma uputio pohvale za izniman uspjeh. ni roditelji i djeca te sudionici Foruma Prikazivanjem izložbe “Igračka u IZRADA DRVENIH IGRAČAKA mladih pripadnika hrvatskih manjina. srcu” u Boki kotorskoj, u sredini čiji su Otvorenju multimedijalne izložbe nazo- Otvarajući izložbu predsjednik HNV-a mladi članovi hrvatske zajednice sudje- čio je konzul savjetnik pri Generalnom Crne Gore Zvonimir Deković zahvalio je lovali vrlo aktivno i uspješno, Hrvatska konzulatu RH u Kotoru Marijan Klasić, roditeljima što svoju djecu motiviraju za matica iseljenika želi pokazati ne samo veliki broj članova vrlo aktivne hrvatske pohađanje hrvatske nastave, a učenici- rezultate kreativnoga dječjeg stvaralaš- tva, nego u praktičnome dijelu na radionici pokazati kako je moguće igrom i stvaralaštvom učiti o hrvatskoj tradi- cijskoj kulturi te na taj način njegovati i očuvati hrvatski identitet izvan domovine. Stoga je nakon otvorenja izložbe za učenike bila organizirana radionica izrade drvene igračke s motivima hrvatske tradicijske kulture koju je vodila likovna pedagoginja Tajana Brnić iz OŠ Slavka Kolara iz Kravarskog, jedne od suradničkih škola iz Hrvatske koje su sudjelovale u projektu.

TREĆI FORUM Subota, 28. rujna, bila je posvećena III. forumu mladih pripadnika hrvatskih manjina. Ovaj program, koji nastoji

MATICA listopad 2019. 23 Predstavnici mladih hrvatskih manjinskih postati tradicionalan, bavi se osobito zajednica istaknuli su osjetljivim dijelom hrvatskih manjin- kao ključna obilježja skih zajednica – mladima. Oni su osobito podložni asimilacijskim pritiscima, svog identiteta: što pak čini upitnom budućnost hrvat- 1. Jezik, pri čemu su posebno naglasi- skih manjinskih zajednica u cjelini. Ove li važnost kako hrvatskoga jezičnog godine na Forumu su bili prisutni mla- standarda, tako i narječja pojedinih di iz Austrije, Italije, Mađarske, Rumunj- hrvatskih manjinskih zajednica. Dok ske, Srbije i Slovenije. Tema ovogodiš- hrvatski jezični standard veže svaku njeg Foruma bila je “Identitet i mladi”. manjinu s hrvatskom jezičnom i kul- Identitet je duboko intimna odred- turnom maticom, pojedina narječ- nica, no s javno dalekosežnim posljedi- ja važno su sredstvo povezivanja u cama. O dilemama vezanima uz vlastiti sklopu samih manjinskih zajednica. manjinski identitet i načinima njegova 2. Tradicijsku kulturu, koja olakšava održavanja govorili su mladi na plenar- kako poistovjećivanja s manjinskom nom dijelu Foruma u prijepodnevnim zajednicom, tako i sa širom hrvat- satima. U ostvarivanju svoga manjinskom zajednicom. skog identiteta mladi pripadnici hrvat- 3. Način provođenja slobodnog vre- skih manjinskih zajednica susreću se mena, pri čemu se misli na bavljenje često s neznanjem i ignoriranjem sre- OBLJETNICA NASTAVE sportom u zajednici, na obilježja na- dina, ali ponekad i s jedva prikrivenim Subota na večer bila je posvećena obi- vijačkih aktivnosti, oblike zabave izni- prijetnjama. Manjinski identitet uvijek lježavanju 15 godina nastave na hrvat- kle u manjinskoj zajednici ili potekle je izazov, kako osobi koja ga nosi, tako skome jeziku u Crnoj Gori. Na prigodnoj iz matica, na uživanje medijskih pro- i okolini koja ga okružuje. Forum su po- priredbi prikazano je bogatstvo sadr- izvoda nastalih u manjinskoj zajedni- zdravili predsjednik Hrvatskoga nacio- žaja nastave na hrvatskome jeziku u ci ili u Republici Hrvatskoj. nalnog vijeća Crne Gore Zvonko Deko- Crnoj Gori. Na njezinu kraju polaznici- 4. Vjera, religijska praksa, koja je često vić i predstavnice Središnjega državnog ma hrvatske nastave uručeni su table- ključna poveznica u zajednici, kao i s ureda za Hrvate izvan Republike Hrvat- ti, donacija Odašiljača i veza iz Republi- matičnom zajednicom pri čemu po- ske Marta Vargek i Katarina Živković. ke Hrvatske. sebnu važnost imaju njezini kulturni Posebno zanimljiva bila je poslije- Kako je ljepota glavna odrednica činitelji. podnevna radionica na kojoj su sudi- Boke, ni Forum mladih pripadnika hr- 5. Povijesne predaje, koje se prenose u onici Foruma izradom plakata trebali vatskih manjinskih zajednica nije mogao sklopu kulture te uz potporu znan- izraziti svoj doživljaj identiteta. Ponov- proći bez upoznavanja s barem djelićem stvenih istraživanja. no se pokazalo kako slika zaista vrije- njezina prirodnog i kulturnog sjaja. Izlet di tisuću riječi. brodom ovim iznimnim sredozemnim fjordom samo je malo odškrinuo vrata velike baštine, ali i ono što je viđeno bilo je dovoljno kako bi zaslijepilo pro- matrača. Osim ugodnog doživljaja, sudionici III. foruma mladih pripadnika hrvatskih manjinskih zajednica sa sobom nose i pojam o velikoj važnosti Boke za cjelokupnu hrvatsku povijest i kulturu. Želja nam je da sudionici Foruma Boki ne kažu “zbogom”, nego “doviđenja”. Hrvatska matica iseljenika posebno zahvaljuje suradnicima i domaćinima iz HNV-a Crne Gore, Radio Duxu te Hrvat- skoj nastavi u Crnoj Gori. n

ENG The Croatian Heritage Foundation and the Croatian National Council of Montenegro joined forces to stage two projects in Donja Lastva and Ti- vat from the 27th to 29th of September—the Toys at Heart multimedia exhibition and the 3rd Ethnic Croatian Minority Communities Youth Forum.

24 MATICA listopad 2019. Globalna Hrvatska Kroatistički pothvat u anglofonome svijetu Australska Zaklada hrvatskih studija u protekla tri i pol desetljeća izrasla je u jednu od najvećih i najutjecajnijih hrvatskih institucija na južnoj hemisferi, ostvarujući kroatističke iskorake u višejezičnom okružju

a australskom Sveučilištu Zvonka Milasa konferenciji se pridružio savjet- Macquarie u Centru hrvatskih nik Milan Bošnjak, potpisavši ondje sporazume studija u Sydneyu ovih dana Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan RH proslavljena je 35. obljetnica s Osnovnom školom Svete obitelji u Geelongu Zaklade Hrvatskih studija / Cro- i Zakladom u Sydneyu o daljnjoj petogodišnjoj atian Studies Foundation. Tom potpori s dodatnih pedeset tisuća dolara škol- je prigodom ondje od 19. do skoj i sveučilišnoj nastavi na hrvatskome jeziku. 21. IX. 2019. uspješno održana Međunarodna Riječ je o osmome ovakvom skupu u orga- znanstvena konferencija Croatia and Croatians nizaciji Zaklade, čiji se inovativni dosezi mogu Piše: Vesna Kukavica in past and present networks (Hrvatska i Hrvati u uspoređivati s onom revolucionarnom Zakladi- prošlim i ovodobnim umrežavanjima). Konferencija je privu- nom konferencijom koju su organizirali njezini utemeljitelji Nkla pedeset znanstvenika koji su u Sydney pristigli iz raznih u povodu 200-te obljetnice dolaska prvih Europljana na au- krajeva Australije, Novoga Zelanda, kao i Sjedinjenih Američ- stralsko tlo pod naslovom Hrvatska i Hrvati u 20. stoljeću: Per- kih Država te Austrije i Hrvatske. Izlagana je tematika s po- cepcije i stvarnost, održanoj za hladnoratovske podjele svije- dručja hrvatskoga jezika te raznih interdisciplinarnih istra- ta, neposredno uoči pada Željezne zavjese u Europi, točnije živanja hrvatske kulture u njezinoj suvremenoj prisutnosti i 1988. Hrvatska jezikoslovna elita u egzilu na Zapadu poput povijesnoj protežnosti, usredotočenih na kroatističke feno- Vinka Grubišića, Krste Spalatina te Zdravka Sančevića, kojoj mene kako izvornih praksi u matičnoj zemlji Hrvatskoj tako se pridružilo tridesetak vodećih svjetskih slavista, bez vre- i onih koje oblikuju migrantske mreže u transnacionalnim menskog odmaka ocijenila ju je značajnijom i od emigrant- dijasporskim lokalitetima. skoga 2. simpozija Hrvatske revije 1971., glasno istaknuvši tzv. Bio je to prvoklasan kroatistički pothvat u anglofonome hrvatsku šutnju u Lijepoj Našoj tijekom komunističke vlasti, svijetu, koji će zasigurno osnažiti poučavanje i studiranje a koja je prethodila prvim demokratskim izborima i uspo- hrvatskoga jezika, povijesti i kulture među jezicima etničkih stavi neovisnosti Hrvatske 1990-ih. Podsjetimo, Zaklada je skupina koji se, uz engleski, mogu danas učiti u multikul- utemeljena u Sydneyu, 28. VIII. 1984. u Hrvatskom društvu turnoj Australiji. Australian Federation of Ethnic Schools Asso- Sydney. U proslovu Pravilnika Zaklade na taj dan predavači ciations obuhvaća više od tisuću školskih ustanova koje tre- na Studiju kroatistike i slavistike na Fakultetu modernih jezi- nutačno pohađa više od 100.000 mladih, omogućujući uz ka Sveučilišta Macquarie, dr. sc. Peter Hill, mr. sc. Luka Bu- engleski jezik jezično poučavanje na 69 jezika etničkih sku- dak i prof. fra Gracijan Biršić, dali su prijedlog da se utemelji pina koje ravnopravno žive u multietničkome australskom Zaklada hrvatskih studija za Australiju i Novi Zeland. Studij je društvu, uključujući i Hrvate te građane hrvatskih korijena. pokrenut ranije u veljači 1983. Hrvatski je kao neovisan jezik Hrvatski studiji u Sydneyu, zahvaljujući višedesetljetnim na- multikulturne australske zajednice bio priznat prije nego što porima australske hrvatske etničke zajednice, po broju stu- je priznat u matičnoj zemlji davne 1978. Da nije bilo Zaklade denata najveći su studij kroatistike izvan RH. teško bi opstao Studij hrvatskoga jezika, ali i Centar hrvatskih Uspjehu konferencije, uz izlagače, značajan su obol dali studija, osnovan 1994. Već 22 godine taj Centar priređuje ča- domaćini iz Upravnog vijeća Zaklade predsjednik John Gav- sopis Croatian Studies Review kao naš fantastičan prozor pre- ljak, profesori Danijel Džino i Jasna Novak Milić te istaknuti ma engleskome govornom području, dostupan na Internetu članovi kao što su Marko Jakovac, Marcus Žanetić, Christi- na Portalu hrvatskih znanstvenih časopisa Hrčak. Uz svoju ne Klaricich, Ana Bruning, Anthony Andrew Gurlica, Helena primarnu svrhu prikupljanja sredstava za Studij hrvatskoga Lasan, Renata Nikoletić i jedan od Zakladinih utemeljitelja i jezika te potporu Centru hrvatskih studija, Zaklada se u pro- ravnatelj CHS Luka Budak. tekla tri i pol desetljeća afirmirala i kao nositeljica društve- Svečanom otvorenju konferencije, uz predsjednika ZHS, noga života u našoj australskoj zajednici na reprezentativ- nazočili su rektor Sveučilišta Macquarie Bruce Dowton te noj kulturnoj razini - što je potvrdila i ova konferencija. n Sanja Putica, državna tajnica Ministarstva znanosti i obra- ENG The Croatian Studies Foundation celebrated its 35th anni- zovanja RH, produživši petogodišnji Ugovor o sufinanciranju versary at Sydney’s Macquarie University. The event included an in- Hrvatskih studija između Vlade RH i Zaklade uvećan sa sto na ternational symposium on Croatia and Croatians in Past and Pres- sto pedeset tisuća dolara. Osnažujući obrazovnu vertika- ent Networks. It was a first-class Croatian study undertaking in the Anglophone world, which will boost the instruction and study of lu od osnovnoškolske do sveučilišne razine u poučavanju Croatian and of our culture among the 69 ethnic community lan- hrvatskoga jezika i kulture kao izaslanik državnoga tajnika guages taught along with English in multicultural Australia.

MATICA listopad 2019. 25 Razmišljanja

Tajna pijeska na vjetru Rijetki su mali otoci o kojima je toliko pisano u znanstvenoj literaturu kao o njemu. Unatoč tome, o Susku ne znamo onu osnovnu stvar – kako je nastao. Hrvatska obala u pravilu je surova, zupčasta linija hridi koje strmo hrle moru. To je vapnenačka obala izmučena morem, vjetrom i suncem. Malo je tu ravnih ploha, zemlje ili sipkog pijeska… I onda, u takvom okruženju pojavi se Susak, brdo pijeska na pladnju od stijena.

Tekst: Marin Knezović Time ne želim reći kako se o Susku ni su ga zatim na malim brodicama pro- Foto: Dejan Miculinić ništa ne zna. davali Istri žednoj uvijek dobrog vina. Po nekima Susak je rezultat igre dav- Pijesak je rađao i obiljem voća i povrća, ovršna turistička pro- no utišanih vjetrova koji su iz nekog hira a otok su okruživale ribarske pošte bo- midžba, brošure na sjaj- oblikovali pjeskovito brdo usred mora. gate svakovrsnom ribom. Tako je Susak nom papiru i nemašto- Po drugima on je ostatak ušća davno postao najgušće naseljeni otok Jadra- viti vodiči kada ne znaju nestale rijeke, posljednje svjedočanstvo na. Iako mali otok, njegovi ljudi bili su P nešto smisleno reći o ne- rada njezinih moćnih struja. Treći tvrde dostatni sami sebi, a žene su si mogle kom turističkom odredištu često ga pro- kako je izraz volje moćnih podmorskih dopustiti ostvarenje dječjih želja i odi- glašavaju - “tajanstvenim”. Posebno če- izvora slatke vode… jevati se poput balerina do kraja života. sto “tajanstvenima” postaju otoci. Na Ta mala nakupina “salbuna” od dav- “Veli Buoh”, divovsko romaničko raspelo taj način se pojednostavljeno predstav- nina je bila ljudima privlačna. Pijesak se u crkvi sv. Nikole, pazilo je i njegovalo ljaju njihove osobitosti, posebna obi- pokazao osnovom za uzgoj kvalitetne otok svojim velikim, raširenim rukama. lježja, njihova sposobnost iznenađiva- loze i posljedično odličnog vina. Sušča- Ako je tisuće filoksera osudila na nja posjetitelja. Tu i tamo neki je otok ipak, zaista “tajanstven”. Jedan od ta- kvih otoka je otok Susak.

No, i kad mu je bilo “najbolje”, geografija i povijesna sudbina pritiskale su Susak nevoljama kakve se rijetko gdje sreću. Izolirale su ga od svijeta, uputile na sebe i učinile specifičnom zajednicom. Zbog te su se zatvorenosti međusobno vjenčavali i u velikoj mjeri srodili.

26 MATICA listopad 2019. R A N S K I O T O JA D C I Susak Genetske osobine Suščana Slovenski liječnik i statističar Fedor Mikič došao je do zaključka da su Suščani čvrsti i prosječno visokog rasta s relativno dugim gornjim ekstremitetima, a kratkim donjim. Osobito važno i zanimljivo je da, premda je riječ o genetički relativno ho- mogenom stanovništvu i o uskom krugu za sklapanje brakova od nekih 7 - 9 obitelji (rodbina) u više generacija, ni liječ- nici ni antropolozi nisu utvrdili nikakvih abnormalnih degenerativnih pojava, niti u proporcijama niti anatomiji, a niti u fi- ziologiji Suščana. Suščani nisu degeneri- Kako bi se živorodni pijesak sačuvao, Suščani ga ograđuju rana populacija, već su, unatoč tome što terasama i sapinju ga korijenjem vegetacije. Pijesak, pak, čuva sklapaju brakove skoro isključivo među Suščane. U vrijeme kad je filoksera poharala cijelu istočnu sobom, ipak zdrav narod. Mnoge žene i muškarci uglavnom su svje- obalu Jadrana, uš vinove loze koja je sa sobom nosila bijedu nije tlokosi s modrim i sivim očima. Naišlo se, se mogla razviti na pješčanome tlu Suska. Tako je otok imao izvan svakog očekivanja, čak na 14% cr- venokosih osoba, odnosno onih s crve- vina kad ga nitko nije imao. nim “faktorom”. Pigmentna osobitost su pjege (ephelides), koje nalazimo u Sušča- iseljavanje, to sa Suskom nije bio slučaj. 1940. i tvornicu za preradu ribe. Veliko na u visokom postotku, pa čak i u zrelim To ne znači da Suščani nisu bili otvoreni iseljavanje ipak je na kraju pogodilo i godinama. Visoki postotak sunčanih pje- svijetu koji ih okružuje. Velika prostran- Susak. Nasuprot drugim kvarnerskim ga upućuje na još viši - iako ne uvijek vid- stva oceana nisu im bila strana pa raz- otocima to se dogodilo kasno, ali i s ne- ljiv prema boji kose - udio crvene kompo- mjerno rano nalazimo Suščane u New viđenom snagom. Godine 1961. na Su- nente pigmentacije. Ova osobina može Yorku. Unatoč tome stanovništvo oto- sku je živjelo 1.200 stanovnika. Godine dopustiti pretpostavku da je riječ o rece- ka je i dalje mnogobrojno i napredno. 2011. njihov je broj pao na 147. sivnoj nasljednoj komponenti, koja je u Na vrhuncu života, 1936., Susak ovoj relativno izoliranoj populaciji došla je, prema velečasnom Antonu Turčiću, U AMERICI DANAS 20 PUTA VIŠE do većeg izražaja. Crvenkastih na Susku imao 1.656 stanovnika, a pojedini ra- SUŠČANA NEGO NA OTOKU ima više nego što ih nalazimo u drugim zredi imali su po dva odjeljenja. Sušča- Očekivalo bi se kako će migracije, po- objelodanjenim istraživanjima iako su ni su tada uzgajali oko 1,8 milijuna tr- put pijeska na vjetru, raspršiti Suščane npr. Irci i Škoti na glasu kao “crvenoko- sova loze, imali su otvorenu vinariju, a na sve strane tako da od njih ne osta- si”. Od krvnih grupa zastupljene su naj- ne ni traga ni glasa. To se nije dogodilo. više A i 0, dok je B neobično rijetka, od- Vihor pretvori pržinu u kovitlace, u koji- nosno iznimka. ma svako zrno kao da opstoji samo za sebe, no ipak često, samo od jedne hrpe pijeska stvori novu, na nekom drugom su zrnca sa Suska ne da bi nestala u si- kraju. To se dogodilo s iseljenicima sa vilu američkih predgrađa, nego kako bi Suska. Njihova zajednica nastavila je ži- svojim šarenilom odudarali od monoto- vjeti u New Jerseyu u Sjedinjenim Drža- nije američke suburbije poput šarenih, vama. Mjesta poput Fairviewa, Cliffside blistavih, kratkih suknji sušačkih žena. Parka, Palisades Parka, Fort Leea, Hobo- Tu Susak nastavlja svoju tajanstve- kena, Ridgefielda i Moonachia udomili nu egzistenciju. n

ENG When lacking something meaningful with which to describe a tourism destination superfi- cial advertising, glossy brochures and unimaginative guidebooks will often reach for the notion of something “mysterious”. Descriptions of islands are littered with this adjective. This is so often an overly simplified catch-all that fails to fully appreciate their features, unique characteristics, and capacity to surprise the visitor. There are, of course, islands here and there that are genuinely mysterious—Susak is one such place.

MATICA listopad 2019. 27 Suščani u SAD-u Sinonim za iseljavanje u hrvatskim okvirima Proces iseljavanja s otoka Suska ipak ima neke svoje specifičnosti i na njega su utjecale konkretne povijesne okolnosti koje su dovele mještane otoka u situaciju da je odlazak bio jedini preduvjet opstojnosti stanovništva. Prema slobodnoj procjeni, u SAD-u živi oko 5.000 potomaka iseljenog stanovništva otoka Suska.

nja s otoka. Završetak Prvoga svjetskog rata donio je i političke promjene pa je otok Susak pripojen Kraljevini Italiji na 25 godina, što je dodatno usmjerilo tijek trgovine poljoprivrednim proizvodi- ma lokalnog stanovništva na zapadnu obalu Jadrana.

NACIONALIZACIJA PRIVATNE IMOVINE Kraj Drugoga svjetskog rata i pripojenje novostvorenoj državi Jugoslaviji one- mogućilo je stoljetne trgovinske veze i donijelo nacionalizaciju privatne imovine. Te promjene mnogobrojni mještani nisu uspjeli prihvatiti i odlučili su se na odlazak, prvo prema Italiji gdje je veći- na već imala nekoga od svojih ili prema Americi jer su otočani koji su tamo već bili mogli legalnim putem povući svo- Tekst i foto: Dejan Miculinić govačkim linijama plovili do obala obiju je najbliže. Zahvaljujući tome, prvi po- Amerika. Taj prvi val uglavnom pojedi- slijeratni iseljenici bili su članovi obite- roces iseljavanja Hrvata načnih iseljavanja potrajao je do kraja tijekom povijesti nigdje Prvoga svjetskog rata. nije, osim možda na oto- Do kraja Prvoga svjetskog rata Su- ku Braču, obuhvatio to- sak je bio dio Austro-Ugarske monarhije, P liki broj stanovništva kao kao i veći dio tadašnjega hrvatskog teri- na otoku Susku s kojega je između 1945. torija. Njegova administrativno-upravna i 1995., prema dostupnim popisima sta- pripadnost regiji “Austrijskom primorju” novništva, u razdoblju od 50 godina ise- sa sjedištem u Trstu odredila je da se lilo oko 95% autohtonog stanovništva. sva trgovina otočnih proizvoda obavlja- Prvi val iseljenika činili su mornari, la u smjeru Istre, Italije i Trsta. Ta po- pomorci, koji su radili na mnogobroj- vijesna činjenica pokazat će se kasnije nim brodovima lošinjskih brodovlasni- u povijesti kao jedan od faktora koji su ka koji su već krajem 19. st. svojim tr- vrlo snažno utjecali na proces iseljava- Udruga “Helping hands for Susak” organizacijom manifestacija humanitarnog karaktera nastoji prikupiti novac za pomoć otoku Susku, primarno namijenjenu održavanju groblja i župne crkve na otoku.

28 MATICA listopad 2019. lji, braća i najuža rodbina dotadašnjih američkih iseljenika, čineći tako prvi veći val od 300-tinjak iseljenih Suščana. U tom razdoblju ilegalnih odlazaka otok je napustilo oko 300 mještana. Već tada u ranim 50- im godinama prošlo- ga stoljeća 30% dohotka stanovništva činile su donacije iz SAD-a, uz 60% od prodaje vina i 10% od prerade ribe u tvornici na otoku.

ORGANIZIRANJE U ZAVIČAJNA DRUŠTVA Ne odlaze samo muškarci, već i cijele obitelji pa posljedično dolazi do za- Prema tradiciji, članovi S vremenom je ulogu društva “No- tvaranja tvornice ribe u kojoj više nije gometni klub Susak” preuzelo društvo imao tko raditi jer su u njoj uglavnom društava i klubova u SAD-u “Susak Klapa”, osnovano 1981. Inicijati- radile žene. I u tom razdoblju najprije bili su samo muškarci, vom mlađih Suščana okupljenih zbog se odlazilo u iseljeničke logore u Itali- ljubavi prema nogometu i sa željom ji gdje se čekalo na garantna pisma od no u skladu s modernim za druženjem primjerenijim njihovoj rodbine i znanaca te su nakon njihova vremenom dopušteno je generaciji, grupa od 18 mladića odlu- primitka odlazili u SAD, većinom u mje- okupljanje i ženama koje čila je osnovati nogometni tim i za svo- sto Hoboken, u New Jerseyu, na obali je potrebe unajmila jednu kuću. Njiho- rijeke Hudson, nasuprot Manhattanu u redovito na katu igraju va inicijativa privukla je mnogobrojne državi New York. U tom razdoblju otok tombolu. mlade pa su već iste godine imali više je napustilo dodatnih 900-tinjak stanov- od stotinjak članova. Klub je počeo ni- nika ili 75% populacije prema popisu iz rado su pristupali Društvu koje je na- zati i sportske uspjehe pa razloga za 1961. godine. stojalo prenijeti i očuvati tradicije s oto- dobre zabave nije nedostajalo. Kohe- Suščani su od pamtivijeka usmjere- ka u novu sredinu. Organizirale su se zija među članovima bila je toliko snaž- ni jedni na druge pa su se vrlo brzo na- proslave i zabave prigodom blagdana na da se Društvo odlučuje na kupovinu kon dolaska u SAD počeli organizirati u sv. Nikole, a Društvo postupno postaje vlastite kuće, nasuprot zgradi “Društva društva. “Društvo sv. Nikole” neformal- prisutno prilikom proslave svih važnih sv. Nikole”. Klub pokreće organizaciju no je osnovano još 1922., ali službeno događaja novonaseljenih suščanskih piknika na tzv. Hrvatskoj zemlji, organi- registrirano tek nakon Drugoga svjet- obitelji. Prema tradiciji, članovi Druš- zira povremene izlete i polako postaje skog rata 1948. dolaskom većeg bro- tva bili su samo muškarci. Godine 1985. središnje mjesto okupljanja iseljeničke ja ljudi s otoka. Novopridošli Suščani članovi Društva kupuju zgradu u blizini otočne zajednice u novom zavičaju. Za crkve koja postaje mjesto svakodnev- vrijeme Domovinskoga rata Društvo je nog okupljanja. bilo vrlo angažirano u skupljanju i sla- Novi val doseljenika pristiglih 60-ih nju pomoći u domovinu. godina odlučuje se osnovati novi klub Posljednjih godina pojavila se nova više usmjeren prema interesima mla- inicijativa u zajednici usmjerena k oču- dih. “Nogometni klub Susak” uz sport- vanju jezika i identiteta pa je osnova- ske aktivnosti organizirao je redovite ne- na nova “Hrvatska zajednica bl. Alojzija djeljne zabave koje su mlade okupljale Stepinca” koja već tri godine na volon- i zbližavale. Klub je uveo i organizirane terskoj osnovi organizira Hrvatsku ško- grupne ljetne odlaske u domovinu, na lu jezika, običaja i kulture za djecu, ali i otok Susak, a uz HMI - Rijeka jedan je za odrasle. n i od glavnih suorganizatora i inicijato- ra manifestacije “Dan iseljenika otoka ENG Throughout our history perhaps only the is- Suska” koji se sljedeće godine održava land of Brač has been harder hit by emigration than the island of Susak—according to the available cen- 35. put. Vrijednost rada novoga kluba sus data the fifty-year period from 1945 to 1995 saw vidljiva je u mnogobrojnim brakovima about 95% of the indigenous population move sklopljenim u zajednici, što je i te kako abroad. The first wave of emigrants were sailors; seamen working for shipowners from nearby Lošinj pomoglo očuvanju specifičnog identi- whose merchant vessel lines had made it to Ameri- teta Suščana. can shores by the late nineteenth century.

MATICA listopad 2019. 29 Povjestice

prodaje Dalmacije 1409. pripadao je dugi niz stoljeća Veneciji. Nepokoreni dragulj U 14. stoljeću ukinuta je benediktin- ska opatija, ali je nastavila djelovati do 1770. kao samostan. Poslije ukidanja opatije, otok i imovina pripali su osor- skom biskupu koji je na Susku osno- vao župu i na ostacima benediktinske opatije sagradio župnu crkvu sv. Niko- le. Današnji oltar Gospe Karmelske iz- građen je na svetištu opatije.

OTKRIĆE BEČKIH LIJEČNIKA Poslije pada Venecije 1797. na Susak su došli Habsburgovci. Od 1805. do 1813. otok je bio pod francuskom upravom. Zatim je počela druga austrijska uprava koja je potrajala stotinu godina. Mladi bečki liječnik Ervin Meyerhofer prepo- ručio je na Susku izgradnju odmarališta i lječilišta za djecu s oštećenjem dišnog sustava. Neposredno pred Prvi svjetski rat sagrađena je šetnica koja spaja dvije najveće otočne pješčane uvale. Podi- Prvi pisani izvor koji spominje otok nakon što ga je gnut je svjetionik, a uvedeno je i ured- no vođenje zemljišnih knjiga. spomenuo rimski pisac Plinije je Mletačka kronika Kad se na kraju Prvoga svjetskog Ivana Đakonina iz 884., u kojoj je Susak zapisan pod rata raspala Austro-Ugarska, Susak je potpao pod Italiju koja je provodila ta- imenom “Sansagus”. Za vrijeme turskih ratova, na lijanizaciju. Talijanski je postao službeni izmaku srednjega i u počecima ranoga novoga vijeka, jezik, a sva imena i prezimena prevede- na Susak su pristigli prognanici i izbjeglice od Sinjske na su na talijanski. Susak je na vrhuncu gospodarskoga razvoja 1936. sagradio krajine do Pounja. Stoga se na otoku čuje mješavina vinariju, a 1940. i tvornicu za preradu štokavice i čakavice kakvom se govorilo u Bihaću prije ribe. Oko sredine 20. stoljeća dosegao je i demografski maksimum – 1.876 sta- dolaska Turaka novnika. Pojedini razredi imali su tada po dva odjeljenja. Tekst: Željko Holjevac stao je dio Kraljevstva Dalmacije i Hrvat- ske. Na otok su došli benediktinci kojima ajstariji poznati stanov- je kralj Petar Krešimir IV. ondje sagra- Suščani su poznati po mješavini nici Suska bili su Iliri, koji dio samostan. Prvi redovnici došli su iz starohrvatskoga i talijanskoga, su na Veloj Straži, najvi- Osora, gdje je bilo sjedište biskupije, a šoj točki otoka (98 m), sa- njihov poglavar stigao je iz Monte Ca- francuskoga i njemačkoga jezika. Taj N gradili obrambenu i do- ssinija u Italiji. Samostan je ubrzo pre- govor s neobičnim izgovorom može javnu gradinu. Ilire su pokorili Rimljani rastao u opatiju. se čuti i u zajednici iseljenika s otoka i uključili Susak u svoju provinciju Dal- Otok su često napadali gusari i usko- maciju. Rimski pisac Plinije spominje ci pa je u 12. stoljeću sagrađena utvrda u SAD-u. Govorilo se da su suradnici Susak kao “pjeskovit otok nedaleko od čiji se ruševni temelji i danas mogu vi- iseljenih Suščana na dokovima u Pule”. Poslije propasti Zapadnoga Rim- djeti u blizini crkve. Susak je 1102. ušao skog Carstva 476. otok je došao pod u sastav Ugarsko-hrvatskog kraljevstva. New Yorku, uglavnom Portorikanci i vlast istočnih Gota, a od 6. do 10. sto- U drugoj polovici 13. stoljeća živio je kao Afroamerikanci, prije naučili govoriti ljeća bio je pod vlašću Bizanta. mletački posjed, a nakon Zadarskoga Tijekom 8. stoljeća Susak su naselili mira 1358. našao se ponovno unutar njihovim govorom nego što su Hrvati, a u vrijeme kralja Tomislava po- ugarsko-hrvatskih granica. No, nakon Suščani svladali engleski.

30 MATICA listopad 2019. R A N S K I O T O JA D C I Susak

ISELJAVANJE TEK U 20. STOLJEĆU Završetkom Drugoga svjetskog rata Su- sak je postao dio Hrvatske u sastavu druge Jugoslavije. Komunističke vlasti provodile su nacionalizaciju i agrarnu reformu, što je imalo loše posljedice za otok. Svojedobno je otok bio naj- gušće naseljeni prostor u bivšoj SFRJ. Masovno iseljavanje s otoka počelo je 1964. godine nakon uvođenja poreza na vino, inače glavnoga susačkog pro- više Suščana nego na zavičajnom oto- Svojedobno su 97% Suska pokrivali izvoda, a 1963. zatvorena je i tvornica ku gdje boravi između 100 - 200 sta- za preradu ribe. Prema dostupnim po- novnika i gdje mlade žene nose kratku vinogradi pretežno crnoga grožđa. dacima, čak 1.395 Suščana napustilo suknju živopisnih boja te odgovarajući Otok je imao i svoju autohtonu je otok zbog političkih i gospodarskih prsluk, a ispod suknje ružičaste ili na- vinsku sortu koja se zvala trojišćina. razloga. Svatko tko je mogao bježao je rančaste duge vunene čarape. u Italiju čamcima na vesla, a odatle za Susak se u hrvatskoj javnosti uglav- Druga važna djelatnost na otoku Sjedinjene Američke Države, poglavito nom dovodi u vezu s činjenicom da je bilo je pomorstvo - Suščani su bili u grad Hoboken u New Jerseyu. Posli- na njemu utvrđen visok stupanj srođi- je državnog osamostaljenja Republike vanja u izoliranoj i zatvorenoj lokalnoj poznati kao vrsni mornari. Hrvatske na otok su se vratili tek rijet- zajednici s obzirom na to da je među ki umirovljenici jer su ostali u međuvre- 1.400 Suščana samo nekoliko prezime- nekolicini njihovih prezimena koja su se menu izgradili život u stranome svijetu. na. Unatoč ovoj činjenici, nisu utvrđe- tijekom vremena prilagođavala promje- Susak je jedan od najljepših hrvat- ne nikakve genetske abnormalnosti niti njivim povijesnim okolnostima pa po- skih otoka čija većina stanovništva živi u degeneracije. Suščane raseljene diljem neka od njih imaju više varijanti, npr. Americi. Ondje danas ima 10 - 20 puta svijeta može se i danas prepoznati po Busanić (Bussanich, Bussanic), Hrončić (Hroncich, Hroncic), Matesić (Mattessi- ch), Mirković (Mircovich), Morin, Picinić (Picinich, Piccinich, Picinic, Piccinic, Picini, Piccini), Skrivanić (Scrivanich), Taraboki- ja (Tarabocchia, Tarabochia, Tarabokia) i dr. Posebna senzacija na ovom otoku je pomalo i mistična, a to je veliki križ koji se nalazi u crkvi. Prema predaji, do- plovio je morem na Susak pa se vjeru- je da ima moć koja štiti sve otočane. n

ENG Although one of Croatia’s coastal jewels the island of Susak has seen most of its former population move to America. The USA is now home to an estimated ten to twenty times more people with roots on the island than currently live there. Susak is now home to some 100 to 200 people and is known for the folk costume worn by its young women, fea- turing a vividly coloured short shirt, a vest, and long pink or orange wool stockings.

MATICA listopad 2019. 31 R A N S K I O T O JA D C I Susak Jedina ženska narodna nošnja u Europi iznad koljena Ljepota susačkih svečanih ženskih narodnih nošnji nadaleko je poznata. Mlade žene nose kratku suknju živopisnih boja te odgovarajući prsluk. Nošnju čine tri dijela, i to: svilena bluza zabåjka, zatim suknja zvana kamizot na fåldice te mala, urešena pregačica zvana tarvijerslica. Ispod suknje se nose ružičaste ili narančaste duge vunene čarape, a za izradu te nošnje potrebno je oko stotinjak metara platna.

ne merlićima (čipka), koje se ne mogu vidjeti u mirnom stavu. Bijeli i crni kamizot vise na uskim naramenicama. Kosula je širokih rukava s jednim botu- nom (gumb) koji se kopča na zapešću, s vratnim izrezom rezanim ravno po pre- gibu i sredini niz prsa. Ravan ovratnik tj. centa, prišiven na vratni izrez, po polovici je prevrnut. Obje kreluti, prednje pole, duže su od stražnjeg dijela ili ski- ne i prekrivaju bokove do ispod struka. Vunena vrpca kojom su opšiveni rubovi na prsima u kontrastnoj su boji. Bust je vrlo tijesno priljubljen uz tijelo pa djeluje gotovo kao steznik, vezan je na prsima s pet pari vejcića (vrpčica) ili bavela. Bravaruol od lanenog batista veže se vrpcom ispod cente na košulji, uz vrat sitno je nabran. Nosio se preko busta i prekrivao prsa od vrata do struka. Ka- mizot carni, sansegotski (suščanski), če- sto nazivan lasćavi (ili blistavi), prekriva Tekst: Marjana Kremer sluka bez rukava od crvenog ili modrog donji dio tijela od pasa do polovice lista, Foto: Dejan Miculinić sukna zvana bust. Oko vrata se vezao a također je rađen od crnoga pamuč- bravaruol (podbradnjak od lanenog ba- nog platna. Kamizot visi na uskim tra- enska nošnja na otoku tista) koji niz prsa ide do pojasa. Kamizot kama peramenicama pričvršćenim spri- se nosila do polovice 20. carni, crna suknja od pojasa niže, na bo- jeda i straga. Ispod carnog nosi se bijeli stoljeća. Sačuvana novi- kovima je otvorena pa se mogu vidjeti kamizot, izrađen jednako, na rubovima ja odjevna varijanta, na- ostali donji slojevi ruha: bijeli kamizot ukrašen čipkom. Posljednji treći kamizot, Ž zvana “po losinjsku”, za- i najdonji kamizot zvan sukna skarlata sukna skarlata, je od barheta (tanja ili držala se nakon Drugoga svjetskog rata ili suknica. Ispod ovih suknjica nose se deblja pamučna tkanina koja s naličja kao svečana nošnja za djevojke i mla- platnene duge gaće mudonde ukraše- ima iščešan rjeđi ili gušći vlaknasti po- denke, a između dvaju svjetskih ratova suknja je skraćena iznad koljena. Noš- Kada djevojke plešu susački ples, ti kamizoti koji su ukrašeni nja se nosi tijekom blagdana i svečano- sti, a odijevaju je odrasli i djeca. ispod čipkicama moraju se u plesu dignuti i mora se vidjeti do Starija varijanta nošnje zvane “po gaćica ili mudondi, kako se kaže na Susku. Znači, tijekom plesa susacku” sastojala se od bijele platnene košulje zvane kosula, zatvorene oko mora se vidjeti merlić, čipkica koja završava na donjem rublju i vrata preko koje se odijevala vrsta pr- zato suknjica mora biti tako kratka.

32 MATICA listopad 2019. Endemi

krovac). Iznad do- njeg ruba dodan Pješčani otok čiju je nabrani volan od kojih 12 centi- metara, nazivan su vegetaciju i floru kåmuf. Ova suknja je zbog toga uska i širi se zvo- noliko, a dola- oblikovali ljudi zi do izražaja u 2 plesnom pokre- Susak je maleni otok površine 3,8 km , bez pašnjaka i tu. Na svojoj cr- šuma, samo strmi pješčani brežuljci. Floru i vegetaciju venoj podlozi ukrašena je vrpcama bavelama, bijelim merlićima i žu- ovog otoka uglavnom su oblikovali njegovi stanovnici tom valnicom nanizanim u valovi- te kamena podloga i iznad nje laporasta pjeskulja. Za tim prugama. razliku od ostalih jadranskih otoka, ovdje nećemo naći U mirnom stavu Suščanki crve- na podsuknja i mudonde se ne vide, neku posebno endemičnu i atraktivnu floru. Tipične vidljivi su tek bijeli i carni kamizot. U mediteranske klime, s vrućim i suhim ljetima, toplom pasu kamizot se steže crvenom tkaninom zvanom pås. U hladnije doba jeseni, blage zime s oborinama te proljećem bogatim odijeva se i maja pletena od vune, toplim oborinama, otok je idealan za uzgoj vinove loze. s uskim i dugim rukavima, na prsima otvorena, oko vrata okordela- Dobio je ime po grčkom nazivu sansegus za mravinac na, obrubljena crvenom tkaninom (Origanum vulgare), biljku koja se često nalazi na otoku na cvjetove. Na nogama se nose (talijanski naziv za otok je Sansego). crvene vunene kalcete koje dopiru iznad koljena. Mladenka na glavi nosi svadbenu krunu koja se zove jirlånda i vijel. n

ENG ENG Susak’s national costume was some- how different from the all other ones of Adriat- ic islands. Most interesting is women’s costume consisting of several layers which artistic designs originate from various time periods and cultur- al environments. They are strictly made for a specific life age or certain occasion. Costume named “po susacku” (in a way of Susak) is for every day’s use where as the one “po losinsku” (in a way of Losinj) is for festive occasions. Sim- ple working attire of older female has two main characteristics: a very short black skirt “kamizot” hardly reaching knees, a vest called “bust” which tightens chest and waist so that the up- Tekst: Darko Mihelj Foto: Darko Mihelj, Poznati hrvatski prirodoslovac per part of the body looks elongated. Bust is a Tim Ertl, Vladimir Tkalčec Kišpatić proučavanjem pijeska otoka sleeveless vest made of red or blue cloth and Suska dolazi do zaključka da taj pijesak worn over a white cotton shirt tightened around the neck with a “bravaroul” made of white flax- ebljina sloja lesa i pijeska potječe od krških vapnenaca i dolomi- en cambric. Black kamizot is opened at sides može ponegdje iznositi ta. Poznati prirodoslovac Lorenz smatra under which one sees several white kamizots i do 90 metara. Postoje da je susački pijesak porijeklom iz vru- called “suknica”. Long linen underpants “mudonde” can’t be seen. High red socks or slippers različite teorije o postan- lja. Jedna od teorija tvrdi da je pijesak “kalcete” are knitted wooden of thin wool weave D ku Suska – jedna da je nastao vulkanskom erupcijom. Postoji which reach above knees. There are many more njegov pijesak porijeklom od taloženja i teorija da se obala istarskog poluoto- traditional parts of women’s “po losinsku” costume to mention few: a blouse “zabajka”, a lit- rijeka Raše i Po netom nakon posljed- ka spušta u more u tri razine: najvišoj tle apron of artificial silk “tarvijerslica”, under njega ledenog doba (fluvijalno porije- Učki, Osorčici na Lošinju dok je najniža folded kamizot worn are many colored under klo), a druga da je eolskog porijekla, tj. potonula u more, a iz mora vire samo skirts “sukna rakamana”. Feet are in pink socks and in leather shoes “postoli” and the wedding donesen vjetrom (možda čak i iz Saha- Susak, Unije, Vele i Male Srakane. No- crown is known as “vijel”. re). vije teorije smatraju da ilovasto-pje-

MATICA listopad 2019. 33 R A N S K I O T O JA D C I Susak U podmorju otoka Suska većinom nalazimo dobro razvijene livade posidonije (Posidonia oceanica) zbog blagoga nagiba morskoga dna i polaganoga smanjenja dubine. Tamo gdje je dno strmije i šljunkovito, posidonije nema. Podmorje Suska nastoji se zaštiti kao morski park.

žaj Susak pripada području šuma hra- korov ili invazivna vrsta. Ćeparljak ili raz- sta crnike (Quercus ilex). Međutim, tu granjeni čepljez (Asphodelus ramosus ili nema niti crnikinih niti drugih prirodnih A. microcarpus) zeljasta je trajnica viso- šuma i šikara. Možda jedino vrste poput ka do 1,5 metara. Gomolj je jestiv, sadr- tetivike (Smilax aspera) i sredozemnog ži škrob, malo šećera i vitamina C. Ova broća (Rubia peregrina) upućuju na to biljka bila je u staroj Grčkoj povezana da su nekad ovdje bile crnikine šume. sa smrću i Hadom (podzemljem) pa se Eumediteranski travnjaci uvršteni su u smatralo da je Elizejsko polje bilo pokri- Naturu 2000. veno baš njome. Zbog toga se i sadila u blizini grobova. Gorčilo ili različak PSAMOFITI – BILJKE PJESKOVITIH (Centaurea cyanus), lijepih pojedinač- STANIŠTA nih cvjetova plave boje, jednogodišnja Bličnjak ili blišnja ili zeljasti ostak je zeljasta glavočika. Odlična je medo- (Sonchus oleraceus) jednogodišnja je ze- nosna biljka, pčele od njega uzimaju i Convolvulus-althaeoides-tenuissimus ljasta biljka iz porodice glavočika. Prije pelud i nektar. Od cvjetova se može ra- cvatnje se beru mladi prizemni listovi diti cvjetna vodica za njegu kože. Oto- skoviti sloj potječe iz rijeke Raše (prije koji sadrže vitamin C i karotin. Mogu se čani su ga u narodnoj medicini koristili nekoliko stotina tisuća godina) dok je jesti sirovi sami ili s listovima maslačka kao sredstvo protiv glista i hemoroida. gornji, sloj fine prašine, nastao putem ili, pak, kao varivo. Ugodnog su, ali gor- Perika ili divlji sirak ili piramidalni vjetra. Inače, najveći dio otoka otpada kog okusa. Diljem svijeta često raste kao sirak (Sorghum halepense), višegodišnja na ravne površine, četvrtinu čine veći- nom strme uvale i jaruge nastale ero- Asphodelus ramosus zijom sipkog materijala, a tek 4% povr- šine zauzima naselje.

VEGETACIJA I FLORA Fini i plodni pijesak čini ovaj otok posebnim. Na njemu su stanovnici sadili vinograde i uzgajali različite sorte vina koje su svojedobno prodavali čak i u Istri. Na ovakvom tlu postoji velika opa- snost od erozije i urušavanja tla na str- mim brežuljcima. Utjecajem čovjeka na ovom otoku najvažnija biljna vrsta zato je postala sasvim obična trska (Arundo donax) jer izvrsno sprječava eroziju tla vežući pješčano tlo i služi kao zaštita od vjetra, za razliku od sadnje akacije koja se pokazala neuspješnom za tu svrhu. Zbog toga na otoku ima malo ili nima- lo površina s grmolikom ili šumskom vegetacijom jer je čovjek krčio guštike s bujadi (Pteridium aquilinum) i dračom (Paliurus spina-christi). Cijeli otok je za- štićena spomenička baština (zabranjena je gradnja!) i značajni krajobraz. S obzirom na svoj geografski polo-

34 MATICA listopad 2019. U 18. stoljeću opat Alberto Fortis iznosi teoriju da je pijesak porijeklom iz neka- dašnje goleme rijeke kojoj je izvor bio u blizini Snježnika, a smjer dotoka u more današnja rijeka Raša. Fortisova teorija povezana je s legendom o Argonautima (junak Jazon i njegova posada) koji su na obali Crnoga mora ukrali zlatno runo od Kolhiđana uz pomoć princeze Medeje. No, olimpski bogovi su poslali vjetrove koji su ih natjerali u Dunav, Savu i preko kopna prenijeli lađu od Istre do Kvarne- ra, u more. Kolhiđani su ih sustigli, u bi- tci su ostali bez vođe Apsirta pa su tako Cres i Lošinj dobili ime “Apsirtidi”. Bo- govi su ih ponovno vjetrovima natjerali u rijeku Po. Argonauti su dali i ime Istri jer su došli rijekom Istar ili Istro (staro ime za Dunav). Poraženi Kolhiđani nisu se smjeli vratiti kući pa su osnovali grad Polai (“grad bjegunaca”), današnju Pulu. zeljasta biljka iz porodice trava, visine je Na otoku Susku živi i jedna posebna podvrsta primorske gušterice do dva metra. Često je korov vinogra- – suskova primorska gušterica (Podarcis sicula cazzae), jedna od da i kultiviranih površina. Sjemenke ove biljke mogu se jesti sirove, kuhane ili sa- 52 podvrste od kojih su 47 otočni endemi pa tako i ova. Čest je i mljevene u brašno. Stanovnici Suska li- gušter macaklin ili tarantula (nema veze s paukom!), (Hermidactylus

Coronilla-emerus-emeroides turcicus), noćna životinja, koja ima sposobnost mijenjanja boje ovisno o izgledu okoline, a proganja ga čovjek zbog praznovjerja da je otrovan, što ne odgovara istini.

ječili su podankom ove biljke tuberkulo- Rešetkasta mrižica (Statice can- zu i bolesti bubrega. Isti taj podanak je cellata ili Limonium cancellatum) na Su- zbog svoje velike mase neprijatelj kul- sku je stanovnik zidova i morskih stije- tiviranih površina jer otežava obradu na, tamo gdje valovi ne udaraju najjače tla. Pješčarski mak (Papaver argemo- ili, pak, raste zajedno s motarom (Cri- ne) jednogodišnja je ili dvogodišnja ze- thmum maritimum). Odlično je prila- ljasta biljka, kritično ugrožena i strogo gođena vrsta na visoke koncentracije zaštićena. Ima crvene cvjetove. Raste morske soli. Endemična je i strogo za- kao korov u vinogradima i strnim žitima. štićena vrsta. Ova trajnica ima razgra- Prava kamilica (Chamomilla recutita ili njenu stabljiku. Cvate ljubičastim cvje- Matricaria chamomilla) jednogodišnja tovima skupljenim u cvatove. Otočani je ljekovita zeljasta glavočika. Raven- su je koristili kao uvarak u bolestima ski sladorovac (Saccharum ravennae) mokraćnoga mjehura. vrlo je lijepa trava kritično ugrožena i Riga (Eruca vesicaria) je do 60 cm vi- strogo zaštićena. U zapuštenim vino- soka mediteranska biljka, često raste u gradima dobro štiti tlo od erozije. Na vinogradima. Njezino mlado lišće (prije Susku dolazi u posebnoj biljnoj zajed- cvatnje) upotrebljava se svježe kao za- nici s travama vlasuljom (Festuca sp.) i čin ili u sirovim salatama. Listovi sadr- valjkastom zupčicom (Imperata cylindri- že vitamin C i karotin. Sjemenke imaju ca), također kritično ugroženom i stro- antibakterijsko djelovanje, a mogu se go zaštićenom vrstom. upotrijebiti (umjesto gorušice) za izra-

MATICA listopad 2019. 35 R A N S K I O T O JA D C I Susak Posebno je zanimljiv ptičji svijet otoka Suska. Tu se gnijezdi Žuta pčelarica 16 vrsta ptica, među njima i sivi sokol (Falco peregrinus) te prekrasna žuta pčelarica (Merops apiaster) koja se hrani osama, bumbarima i pčelama.

du senfa. U narodnoj medicini cijela bilj- tina (Clematis flammula) je trajnica, pe- ka upotrebljavala se kao afrodizijak i za njačica koja može narasti do pet metara reguliranje probave dok su se sjemen- visine. Ovdje živi kao ostatak crnikinih ke koristile prilikom uboda škorpiona. šuma. Štukavica ili šćutavica ili primor- Seoska kupina (Rubus ulmifolius) ska štrcalica (Ecballium elaterium) traj- je grmolika biljka iz porodice ruža. Čaj na je zeljasta otrovna biljka. U narodnoj ove kupine jako je dobra zamjena za medicini koristila se kao laksativ, purga- tzv. crni čaj. Škrebut ili plemenita pavi- tiv i abortiv. Troskot ili pirac ili pirika (Agropyrum repens), višegodišnja trava, u vrtovima je veliki napasnik koji se teš- ko iskorjenjuje. Podanak biljke jestiv je, ugodna mirisa i slatkasta okusa. Može se i sušiti ili od njega raditi čaj. U narodnoj medicini se koristio za različite bolesti mokraćnoga sustava, a stanovnici otoka su i od ove biljke liječili tuber- kulozu (prema podacima iz literature). Uskolisni trputac (Plantago holosteum) je najmanje zabrinjavajuća vrsta. Jedno- godišnja vrsta. Na Susku živi posebna podvrsta (P. holosteum ssp. scopulorum). Veliki obalni šaš (Carex extensa) janski ili veliki kozlac (Arum italicum) je ugrožena i strogo zaštićena trajni- je zeljasta trajnica krupnoga gomolja, ca iz porodice šaševa. Zeljasta trajnica kopljastih listova i posebno građeno- poljski kotrljan (Eryngium campestre) ga cvata. Neugodnim mirisom privlači grmolika je izgleda iz porodice štitarki. kukce oprašivače koji ostaju zaroblje- Plavkastozeleni cvjetovi skupljeni su u ni dok ne izvrše oprašivanje. Biljka je okrugle, glavičaste štitove. Kao povrće vrlo otrovna zbog aroina i koniina. Go- mogu se upotrebljavati mladi prizemni molj sadrži veliku količinu škroba koja listovi. Korijen je pun šećera, slatkastog se kuhanjem ili sušenjem razara pa ga je okusa pa se može kuhati, peći ili kan- se za vrijeme nestašica hrane koristilo dirati. Zimzeleni grm ili penjačica crve- za hranu (npr. za svjetskih ratova). n na ili obična tetivika (Smilax aspera) ima dugačku, tanku, zelenu stabljiku ENG prekrivenu bodljama, do pet metara Susak is a small island (3.8 km2 of surface, like the Zagreb district of Donji grad). It belongs to dugačku. Plodovi su okrugle boje, kad the Kvarner archipelago, that is in the group of Cres- su zreli crveni su. Koristi se u narodnoj Lošinj islands. It takes no more than half an hour to medicini za liječenje reumatizma te kao pass from one to the other end of the island and from one coast to the other. There are no pastures diuretik. Plodovi su otrovni. Posve mla- or forests here, just steep sandy hills. The flora and di listovi i mladi izdanci mogu se koristi- vegetation of this island was mainly shaped by its Arundo-donax ti slično kao i šparoge. Zminac ili tali- industrious inhabitants (since ancient times!), the rocky surface and above it the marl sand. Unlike other Adriatic islands, we here will not find any par- Trava valjkasta zupčica (Imperata cylindrica) je trajnica ticularly endemic and attractive flora. The island is of a typical Mediterranean climate, with hot and dry otvorenih pješčanih staništa uz more toplijih krajeva. Poznati summers, warm autumns, mild winters with rainfalls and warm springs with rich rainfalls, along with tršćanski botaničar Tommasini nazvao ju je nazvao bellisima sandy soil — ideal for growing vineyards. The island itself is named after the Greek name sansegus for graminacea ili prekrasna trava. U njegovo vrijeme (19. stoljeće) the ant (Origanum vulgare) a plant that is often found on the island (the Italian name is for the is- otok Susak bio je njezino najsjevernije stanište u Hrvatskoj. land of Sansego).

36 MATICA listopad 2019. 34. dan iseljenika otoka Suska Najznačajniji dan u godini Dan iseljenika otoka Suska, tradicionalna manifestacija i najznačajniji dan u godini kako za lokalno stanovništvo tako i za iseljene Suščane koji se na otok vraćaju tijekom ljeta svake godine, održan je prema davno utvrđenome terminu, posljednje nedjelje mjeseca srpnja, ove godine 28. srpnja

Tekst i foto: Dejan Miculinić

od utjecajem iznimno ne- povoljnih vremenskih prilika koje su na trenutke prijetile da se većina P predviđenih programa odgodi, program je započeo u jutarnjim satima svečanom svetom misom u crkvi sv. Nikole, gdje je na kraju mise u svečanom ambijentu u povodu obilje- žavanja “Dana iseljenika” pjevač Đani Maršan izveo svoju poznatu domoljub- nu pjesmu “Bože čuvaj Hrvatsku”. Na- kon druženja s iseljenicima na trgu ispred crkve, predstavnici grada Malog ovom području, čovjek je bio i ostao naj- medalje, a sva djeca prigodne poklone. Lošinja i HMI-ja te njihovi gosti uputili važnija karika ove otočne sredine. Poput U popodnevnim satima zbog jakih plju- su se u Donje selo, gdje je u prostorija- mnogih drugih otočih sredina, znamo skova odustalo se od prezentacije au- ma “Malonogometnog kluba iseljenika” da bez čovjeka svega ovoga ne bi bilo… tohtonih proizvoda otoka, kao i prezen- program nastavljen prigodnim pozdrav- i zato toliko nastojimo i trudimo se, ko- tacije jela lokalnih ugostitelja. Iznenadni nim riječima domaćina, predsjednice liko je moguće, da naši mladi ne odlaze pljusak pred sam početak nastupa fol- mjesnog odbora Susak Marije Rudić, s otoka, već da nam se vraćaju, da se ta klorne skupine mladih iz SAD-a i otoka iseljenice povratnice, gradonačelnice nužnost koju ste vi, naši iseljenici, osje- umalo je doveo do otkazivanja i izved- grada Malog Lošinja Ane Kučić, pred- tili nikada više ne ponovi”, istaknula je be tradicionalnoga susačkog plesa, di- stavnika Hrvatske matice iseljenika te gradonačelnica Ana Kučić. jela programa za koji se povratnici da- Maje Markovčić Kostelac, izvršne direk- U popodnevnim satima, umjesto nima pripremaju i koji privuče najveću torice Europske agencije za sigurnost predviđenih sportskih natjecanja za dje- pažnju okupljenih, ali je unatoč laganoj mora. cu na plaži, održano je natjecanje u ro- kišici ipak održan. “Međutim, uz sve navedene velike botici u lokalnoj školi. Najbolji natjecate- U nastavku večernjeg programa projekte tijekom svih ovih godina na lji dobili su od Hrvatske matice iseljenika nastup Đanija Maršana je zbog upor- nih pljuskova umjesto na otvorenoj po- zornici održan u prostorijama Kluba iseljenika, što je u ambijentu maloga zatvorenog prostora dovelo do sjajne interakcije izvođača i publike te u ko- načnici fešte koja će se zasigurno još dugo pamtiti na otoku. n

ENG Susak Island Diaspora Day is a traditional annual event important to both the locals and with people living abroad with roots on the island that come to visit every summer. It saw its 34th incarnation this year on the traditional date—the last Sun- day in July.

MATICA listopad 2019. 37 Uz Svjetski dan jezika 26. rujna

Osam susaških jezičnih bisera Sitnih razlika u govorima među otocima ima uvijek no one obično nisu tako krupne, kakve su razlike između Suska i njegova zaleđa.

Izvor: prema istraživanju akademika Petra Guberine priredila Ljerka Galic

UZLAZNA INTONACIJA nominativu i vokativu jednine i mno- kod malog broja pridjeva, u ovom se 1 Izgovor susačkih glasova ostva- žine. Gdje god je moguće, upotre- govoru upotrebljava kod mnogo ve- ruje se uz osjetljivu napetost miši- bljavaju se imenice u nominativu. ćeg broja : sam samahan, pun puncat. ća, koja omogućuje uzlaznu linija Upotrebljavaju se redovno opisni u sredini rečenice u višim tonskim DEMINUTIVI -UMANJENICE pridjevi, rjeđe gradivni , a najrjeđe registrima. 4 Pored augmentativa, koji su vrlo posvojni. Umjesto gradivnih pridjeva Dok dugosilazni i kratkosilazni na- obični, u govoru Suska često se upo- upotrebljava se obično prijedlog od s glasak ne pokazuju naročite osobi- trebljavaju i deminutivne imenice, genitivom, umjesto posvojnih na -on, J tosti u odnosu na ostale čakavske koje se tvore dodavanjem sufiksa ić -ev. -in upotrebljavaju se posvojni ge- govore, potrebno je istaknuti du- na kraju riječi za muški rod, i ica za nitiv ili posvojni dativ. gouzlazni susački akcent, to jest in- imenice ženskog roda. Augumenta- tonaciju, poznatu pod imenom “ča- tivi i deminutivi sklanjaju prema tipu UPOTREBA IMPERFEKTA I kavski akut”. imenice od koje su nastali. 8 AORISTA U susačkom govoru ona pokazu- Glagolski oblici upotrebljavaju se svi je u svom prvom dijelu spuštanje, a PEJORATIVI - POGRDNICE kao u štokavskom narječju, samo se u drugom penjanje. 5 Pored augmentativa i deminuti- ne upotrebljavaju glagolski prilozi: sa- Akcent kao fenomen, koji pojava često se upotrebljavaju pejorativi dašnji na -ći i prošli na -vši. čava glas, može poslužiti u stilističke što nije slučaj na ostalim susjednim Dok je u čakavskim govorima svrhe, te može biti aktivni faktor iz- otocima, barem ne u tolikoj mjeri. opća upotreba za izražavanje traja- ražavanja afektivnosti. Pejorativi se tvore tako da se demi- nja i dužine prostih radnji veoma ri- nutivnim oblicima dodaje sufiks-ina. jetka, nešto češća u štokavskim , u DULJENJE NENAGLAŠENIH govoru Suska imperfekt (koji zamje- 2 SAMOGLASNIKA DIFTONGACIJA ILI njuje i kondicional) i aorist upotreblja- Jedna od osnovnih osobina susač- 6 DVOGLASNI SAMOGLASNICI vaju se i žive punim životom. Imper- kog govora leži u biti njegove glasov- Kada se naglašeni duži samoglasnici fekt se obično upo trebljava, da se ne strukture; dužine, koje u mnogim nađu u zatvorenom slogu, dugo e u izrazi trajna radnja ili navike u proš- slučajevima - naročito afektivnim — tom položaju daje ie, a dugo o daje losti, a aorist da se izrazi svršena gotovo osamostaljuju slog, daju su- uo (smuokva). prošla radnja. sačkom govoru specifičan ritam. Diftongacija je zanimljiva u širem Tipična stilistička upotreba imper- Tako susački govor, još u većoj lingvističkom pogledu sa dva stano- fekta koja se ostvaruje u pogodbenim mjeri nego bliži i dalji čakavski govo- višta: prvo kao pojava, koja sačinja- i irealnim rečenicama, nema nikakve ri, produljuje te vokale, dajući im svo- va strukturu susačkog govora, drugo direktne veze ni sa kojim drugim je- ju vlastitu akcentuaciju . zato, što po svojoj formi i uvjetima zikom. Među stilističko upotrebe ao- kako nastaje, podsjeća na diftongaci- rista treba uvrstiti upotrebu aorista AUGMENTATIVI - UVEĆANICE ju u veljotskom ( srednjevjekovni ro- u afektivnim pogodbenim irealnim 3 Na otoku Susku vrlo su česti au- manski govor otoka Krka) rečenicama. gmentativi sa sufiksom ina nakraju ri- Naročito je zanimljiva upotreba ječi za tvorbu imenica muškoga, žen- POJAČAVANJE ZNAČENJA imperfekta glagola biti (bujah) koji skoga roda i srednjeg roda. 7 PRIDJEVA nigdje ne nalazimo s infinitivom u Imenice u deklinaciji ne slijede Pojačavanje značenja pridjeva, koje je ni drugom dijelu pogodbene irealne gramatički rod nego prirodni, osim u u štokavskom dijalektu poznato samo rečenice. n

38 MATICA listopad 2019. Inovativna studija o radnim migracijama u Jezični podsjetnik Njemačku Etnologinja Jasna Čapo radila je na knjizi Dva doma punih 15 godina, a Susački cakavizam rezultat je, kako je rečeno 30. rujna 2019. na njezinoj promociji u zagre- Izolirani način života stanovništva otoka Suska rezultirao bačkoj Knjižnici Bogdana Ogrizovića jedinstveno djelo o hrvatskoj rad- je različitim posebnostima, pa tako i govorom po mnogim noj migraciji u Njemačku iz značajkama osebujnim u okviru dijalekta kojemu pripada. transnacional- ne vizure toga fenomena. edinstveni vor glasa c umjesto č, npr. ona Knjigu je obja- otok Susak skace; lipo ribe ocisti, također vio nakladnik poseban je i izgovor glasova s ili “umekša- Durieux. U na- po svom mje- noga š” umjesto “običnoga” š”, zočnosti brojne snom govoru. npr. prisla bih, al ne moren, te publike o knji- Mjesni go- izgovor glasova z ili “umekša- zi su govorili, uz vor autoh- noga ž” umjesto “običnoga ž”, urednika Bori- tonoga sta- npr. nase zienske (naše ženske). sa Becka, soci- novništva otoka Suska u Na Kvarnerskim se otocima olingvist Ivo Ža- Piše: Sanja Vulić okviru hrvatske dijalekto- često susreće realizacija zajik nić, etnologinja logijeJ pripada čakavskomu (jezik) te u izoliranijim govori- Maja Povrzano- ikavsko-ekavskomu dijalektu. Unutar sama i upitno-odnosna zamjenica če (na Su- vić Frykman te moglasničkoga sustava susačkoga go- sku usporedno i ce) u značenju: što. Su- recenzent sociolog Drago Župarić-Iljić. vora kao artikulacijsku posebnost valja kladno očekivanjima, susački govor čuva U deset poglavlja, raspoređenih na izdvojiti osebujan izgovor kratkoga sa- brojne vrlo stare leksičke značajke. Tako 416 stranica, rezultati su autoričina moglasnika i (izgovara se između i i u), je npr. riječ pivo zabilježena u svom prvot- longitudinalnoga i temeljitoga pristu- zatim otvoren izgovor samoglasnika o i nom značenju: piće općenito, a ne samo pa terenskom istraživanju. Autorica zatvorenost samoglasnika a, te također jedna vrsta pića. Jezičnoj starini pripada i je tijekom višegodišnjeg istraživanja pojavnost poluglasa. S mnogim drugim riječ jelito (u značenju crijevo), koja je npr. sustavno razgovarala sa 70-ak sudio- govorima čakavskoga ikavsko-ekavskoga do danas očuvana u poljskom jeziku koji nika iz svih krajeva Hrvatske i Bosne dijalekta susački govor vežu dvoglasi ie i također čuva dio stare zajedničke jezične i Hercegovine koji u Njemačkoj žive uo, npr. mieso (meso), mietla (metla), pie- povijesti. U skladu s očekivanjima, u su- već tri desetljeća, a ponekad i duže. tak (petak), muodri (modri), uon (on). Od sačkom se rabi prilog jur u značenju: već. Župarić-Iljić rekao je kako je autorica ostalih obilježja ovom ćemo prigodom još Riječ je o tipično hrvatskom prilogu koji kombinirala statističko-demografske samo spomenuti izgovor slogotvornoga se susreće u različitim govorima svih hr- izvore i zbiljsko stanje, analizirajući r kao ar, npr. bardo (brdo), darvo (drvo), vatskih narječja, a u hrvatskoj je pisanoj različite kontekste putem migracij- prilog barzo (brzo). tradiciji uobičajen od vrlo starih pisanih skih politika, državnih stavova i sl. Među suglasničkim se posebnosti- spomenika do prvih desetljeća 20. stolje- Usmjerila se na različite aktere koji ma ističe osebujni izgovor glasova k i g. ća, kada ga onodobni vodeći jezikoslov- su vrlo aktivni i dinamični agensi u Ne koristeći stručno nazivlje prvi je od ci odlučuju isključiti iz normiranoga jezi- polju transnacionalnih migracija. Oni njih moguće opisati kako glas kojega se ka. Na Susku se rabi i staro hrvatsko ime su, dodao je, knjizi dali vjerodostojan izgovor približava glasu h te se može iz- Mlado leto za Novu godinu (1. siječnja). odraz gastarbajterske zbilje pa sazna- govarati dokle god se ima daha. Drugi Turcizama je na otocima u pravilu ne- jemo koji su bili njihovi motivi za odla- se pak može opisati kao suglasnik koji velik broj, pa je tako i na Susku. To među zak, privremeni ili možda trajni bora- nije zatvornoga tipa (kakvo je “obično g”) inim pokazuje i uporaba stare hrvatske vak i ostanak, spajanje obitelji, ili pak nego je riječ o otvorenom zvučnom su- riječi blazina u značenju u kojem se u dvodomnost i bilokalnost. glasniku. Usto je važno upozoriti da su- normiranom hrvatskom jeziku rabi tur- Jasna Čapo, nakon studija etnologije sački govor djelomice pripada čakavskim cizam jastuk. i romanistike na Sveučilištu u Zagre- govorima s tzv. cakavizmima. Naime, di- Navedene jezične značajke, kao i broj- bu, antropologiju i demografiju stu- jalektolog Mate Hraste sredinom je 20. ne druge, do kraja su 20. stoljeća bile uo- dirala je na Sveučilištu Berkeleyu u stoljeća utvrdio da je cakavski uglavnom bičajene u govoru autohtonih Suščana SAD-u, doktoriravši 1990. Znanstvena gornji dio susačkoga naselja koji se nazi- starijih naraštaja. Ubrzane promjene koje savjetnica je na Institutu za etnologiju va Selo, dok donji dio, koji se nalazi ispod obilježavaju 21. stoljeće u svim vidovima i folkloristiku te profesorica na Hrvat- brda, blizu pristaništa, to uglavnom nije. ljudskoga života utječu i na mjesne go- skim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Susački cakavizam podrazumijeva izgo- vore, pa tako i na govor otoka Suska. n

MATICA listopad 2019. 39 Rijeka – Europska prijestolnica kulture 2020. Dječja kuća budućnosti Kompleks bivše Tvornice “Rikard Benčić” u središtu Rijeke pretvara se u najambicioznije zamišljeni pothvat revitalizacije industrijske baštine u Hrvatskoj te je jedan od najvećih kulturnih infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj od osamostaljenja

godine bi Dječja kuća trebala biti zavr- šena i svi njezini projekti pokrenuti. Ci- glena zgrada obnavlja se bespovratnim financiranjem iz fondova Europske unije i nakon završetka EPK 2020. trajno će ostati gradu Rijeci u sklopu onoga što se naziva kulturni ili art kvart. On će sa- državati dva najznačajnija gradska muzeja, gradsku knjižnicu i kulturni centar za djecu i mlade, Dječju kuću. Radovi na rekonstrukciji započeli su u ožujku, a do sada su izvedeni radovi rušenja nenosivih pregrada i međukat- nih konstrukcija, izrada betonske ploče prizemlja, prvog kata, drugog kata, izvedena je konstrukcija gledališta. U tijeku je priprema izrade betonske konstruk- cije trećega kata, krovišta, nakon čega slijede ugradnja instalacija te obrtnički Tekst: Nino Sorić Foto: mojarijeka.hr kompleks postaje mađarska vojarna, radovi. Ulazni atrij Dječje kuće zamišljen zatim najveća austrougarska tvornica je kao dnevni boravak. Prvi, odnosno ada je 1752. izgrađena duhana s 2.000 radnika i na kraju Tvor- drugi kat imat će višenamjensku dvora- neobarokna palača u za- nica motora “Rikard Benčić”, pod kojim nu sa 110 sjedećih mjesta s više radio- padnome dijelu riječke imenom ga danas Riječani znaju. luke - danas najveća sa- K čuvana palača na istoč- ART KVART noj obali Jadrana iz tog vremena - bila Rekonstruirane zgrade ovoga velikog je glavna upravna zgrada tadašnje ni- kompleksa smještenog u širem sredi- zozemske tvornice šećera. Nitko nije štu Rijeke ugostit će gradsku knjižni- mogao predvidjeti kako će jedna od cu u zgradi “T” 2021. godine. Već 2020. zgrada, takozvana Ciglena zgrada toga u već spomenutu neobaroknu palaču industrijskog kompleksa, postati jedna uselit će Muzej grada Rijeke. Muzej mo- od planirano temeljnih materijalnih derne i suvremene umjetnosti (MMSU) ostavština projekta EPK - Europska pri- uselio je u zgradu popularno zvanu “H” jestolnica kulture 2020. Kompleks je ti- već 2017., a sada su javnosti predstav- jekom stoljeća mijenjao namjenu. Na- ljeni i detaljni planovi i programi Dječ- kon što je šećerana prestala s radom, je kuće. U “Ciglenoj zgradi” već sljedeće

EPK 2020. programski pravac Dječja kuća zapravo je naziv za skup projekata koji u sklopu programa Europske prijestolnice kulture obuhvaćaju edukativne, kulturne i odgojne programe za djecu. Namijenjeni su njihovu izražavanju i poticanju njihove kreativnosti u kojima i sami mogu proizvoditi kulturne i umjetničke projekte i artefakte.

40 MATICA listopad 2019. ničkih prostora te filmski i glazbeni stu- lipović i pročelnik za kulturu Ivan Šarar. Rijeka je svojedobno poslužila dio. Na trećem katu Dječje kuće smjestit Kultura bi za riječke mališane i mla- kao vizualna inspiracija i će se Stribor, odjel Gradske knjižnice za de trebala predstavljati filmove, pred- djecu. Na krovu Dječje kuće, u prostoru stave, koncerte, radionice. Posebni podloga Zlatku Grgiću, autoru maloga krovnog amfiteatra, bit će pri- programi za kreiranje video igara, 3D poznatog animiranog serijala o povjedno kazalište. Zahvaljujući inter- printanje, robotika, znanstveni ekspe- venciji konzervatora, u Dječju kuću vra- rimenti, ekologija i zaštita okoliša odr- miroljubivome profesoru Baltazaru. ćeni su i postavljeni originalni stupovi iz žavani su na drugim lokacijama u Rijeci. 1899. godine koji su nekad bili sastavni Aktivnosti Dječje kuće provodit će zajed- znanje i vještine u pojedinim područji- dio Ciglene zgrade. nički četiri gradske kulturne ustanove ma usmjeravat će djecu u stvaralač- – Art kino, Gradska knjižnica, Gradsko kim procesima. Programe Dječje kuće ČETIRI VODITELJA DJEČJE KUĆE kazalište lutaka i Muzej moderne i su- novinarima su na konferenciji u MM- O tim su informacijama novinare 19. ruj- vremene umjetnosti. Uz njihove vanjske SU-u predstavili Emina Višnić, direk- na na samome gradilištu informirali za- partnere, udruge i neovisne organizaci- torica tvrtke Rijeka 2020.; Jelena Milić, mjenik gradonačelnika Rijeke Marko Fi- je te mentore koji posjeduju posebno voditeljica dječjeg programa i ravnatelji kulturnih ustanova partnera: Slobo- danka Mišković, ravnateljica Art kina; Niko Cvjetković, ravnatelj Gradske knjiž- nice; Magdalena Lupi Alvir, ravnateljica Gradskog kazališta lutaka i Ivo Matulić, v.d. ravnatelja Muzeja moderne i suvremene umjetnosti.

STRIBOR POD KROVOM Art kino će, uz uobičajenu prikazivač- ku djelatnost, sudjelovati u programima. Edukativni Riječki dani medijske pi- smenosti imaju cilj unaprijediti znanje o filmu nastavnika osnovnih i srednjih škola uz predavanja i praktične vježbe te uz program Putujuće filmske radionice. Radionicama u osnovnim školama u Rijeci poticat će se kreativnost i staviti naglasak na konkretno znanje: stvaranje scenarija, snimanje zvuka i slike te mon- tažu. Time se želi potaknuti kreativno izražavanje djece u filmskome mediju i pokretanje filmskih družina/klubova.

MATICA listopad 2019. 41 Gradsko kazalište lutaka (GKL) u svo- knjige, a sada se njezino djelovanje širi (Centar za urbanu tranziciju i arhitektu- jim programima ugostit će: lutkarske trajanjem i kvantitetom događaja. Uklju- ru), zatim MMSU, samostalnih umjetni- putujuće predstave za mlade (Sretna čuje književne igre i kvizove, predstav- ka, Akademije primijenjenih umjetnosti kućica), nove produkcije GKL-a u ko- ljanje knjiga i njihovih autora, pripovi- Sveučilišta u Rijeci i Zagreb filma. produkcijama (Carevo novo ruho u ko- jedanje, čitanje, razgovore, radionice s U nekima poput Igrališta samostalni produkciji s lutkarskim kazalištem iz ciljem doživljavanja priče itd. umjetnici iz inozemstva rade kvartovske Maribora), nove samostalne produkci- murale s pojedincima i djecom iz grada. je, suradnju s omladinskim kazalištima. BALTAZAR SE VRAĆA KUĆI U Uraganu restaurirani brod Uragan bit Lutkarski crveni tepih i posebni progra- Poseban događaj u sklopu program- će pretvoren u dječje igralište, u Kupa- mi predviđeni su u sklopu 25. revije lut- skog pravca Dječja kuća su programi o lištu studenti Akademije primijenjenih karskog kazališta te nove predstave i profesoru Baltazaru i festival Tobogan. umjetnosti poboljšavat će funkcional- premijerna izvođenja (Oh, la, la), (Kiša). U Dječjoj kući organizirali su niz progra- ne i simboličke kvalitete javnog kupali- Gradska knjižnica Rijeka ulazak u ma za djecu, ali i njihove roditelje. Bal- šta, plaže Pajol, tako što će uz vodstvo prostorije Dječje kuće u kojoj će biti smje- tazarovo igralište, Baltazarov uragan, uglednih umjetnika osmisliti umjetnič- šten Odjel za djecu Stribor predstavit će Baltazarovo gradsko kupalište te Balta- ka djela koja će postati trajni i sastav- programom Mjesec dobre dječje knji- zarov grad. Programi su koprodukcijski ni dio plaže. ge. Naime, manifestacija postoji još od plod ekipe EPK Rijeka 2020. i lokalnih te Na kraju je projekt Izložba gdje će 2012. pod nazivom Tjedan dobre dječje međunarodnih partnera – Delta Laba se prvom ikad organiziranom izložbom u čast profesora Baltazara proslaviti utjecaj koji je simpatični crtani lik imao na milijune djece. Prostor bivšeg sjedi- šta Exportdrva ugostit će polugodišnju izložbu gdje će posjetitelji moći vidjeti atraktivne predmete koji svjedoče o nastanku i razvoju crtanog serijala koji se stvarao od 1967. do 1978. godine u Za- greb filmu. Osnovna ideja je da se djeci na zanimljiv način predstavi utjecaj profesora Baltazara na razvoj animiranoga filma u Hrvatskoj i svijetu.n

ENG The former Rikard Benčić Factory in the heart of the port city of Rijeka is rapidly becoming the most ambitiously conceived revitalisation of Croa- tia’s industrial heritage, and is one of the biggest culture infrastructure projects in Croatia since the country won its independence. The activities of the Children’s House project will be jointly spearhead- ed by four municipal institutions, the Art Kino mov- ie theatre, the municipal library, the municipal pup- pet theatre, the Museum of Modern and Contemporary Art and their partners.

42 MATICA listopad 2019. U Sutivanu otkrivena spomen-ploča Antoniju Rendiću Cijeloga života pomagao je sirotinji U Sutivanu na otoku Braču rođen je Antonio Rendić, 1896. godine. Kao četverogodišnjak, s majkom Magdalenom Ivanović te bratom Gaetanom, otišao je u Čile. Tamo im je u gradu Antofagasti već bio otac Jure Rendić Na spomen-ploči je uklesan stih

Antonio Rendić umro Rendićeve poeme “Sutivan”, koji je u Antofagasti u dubo- glasi: Nada, nada hay de ti que koj starosti 1993. godine, nakon čega je nadbiskup no recuerde. Nema ničeg o tebi Antofagaste podržan od što ne pamtim. hrvatske zajednice uputio 1.600 svjedočansta- Branka Bezić Filipović pobrinula se da va Vatikanu sa zahtjevom se zbirka obogati s oko 500 knjiga. Op- za beatifikaciju, koji je u ćina Sutivan planira Rendiću podignuti postupku, a računa se i spomenik, a za sada je, 12. rujna, otkri- na to da će biti progla- vena spomen-ploča na Rendićevoj rod- šen svecem. noj kući. Iskorišten je dolazak pedijatra Za života Antonio Pedra Marinova, koji je donedavno ob- Rendić primio je mnogo- našao funkciju počasnog konzula RH u brojna priznanja za svoj Antofagasti, ali se povukao s te dužno- rad, bilo u medicini ili u li- sti zbog preseljenja u Santiago de Čile. teraturi. Najznačajnija je Marinov je čak i osobno poznavao po- bila zlatna medalja za po- kojnog Rendića. sebne zasluge koju mu je Na ceremoniji otkrivanja spomen-lo- Juraj Rendic Jutronic i Magdalena Ivanovic Dodik, dodijelila čileanska vlada, če nazočnima se obratio Franjo Mlinac, te s lijeva Mateo, Gaetano i Antonio a bio je primljen u Akade- ravnatelj Knjižnice “Antonio Rendić Iva- miju za medicinu kao do- nović”, zatim Jerko Ljubetić, profesor; Tekst: Branka Bezić Filipović pisni član. Bio je član Rotary cluba i doži- Ranko Blažević, gradonačelnik; Alber- votni počasni predsjednik Vatrogasnog to Corte iz Santiaga, hrvatski zet obitelji ntonio se školovao za li- društva Bomba Croata. Ističe ga se kao Eterović pročitao je Rendićeve stihove ječnika, a cijeloga života osnivača Crvenog križa, a po njemu se na španjolskome jeziku; te Branka Be- pomagao je sirotinji. Po- u Antofagasti zovu i ulica i škola. Pisao zić Filipović, koja je pročitala prijevod znato je da je pred nje- je pod pseudonimom Ivo Serge, što je govora Pedra Marinova. U ime Split- A govom ordinacijom uvi- izvedenica od sveti Ivan, odnosno Suti- sko-dalmatinske županije nazočan je jek bio dugi red i da nikoga nikad nije van, kojemu je posvetio pjesmu. bio Petroslav Sapunar, predsjednik Žu- odbio. Siromašne je besplatno liječio, a U svojim stihovima na jednome mje- panijske skupštine. Ploču su zajedno ot- čak im je i lijekove kupovao. Onima ko- stu kaže …kada umrem, to neće bit zau- krili gradonačelnik Ranko Blažević i gost jima nije liječio tijelo, liječio je dušu svo- vijek… Da se tako i dogodilo vidi se po iz Čilea Pedro Marinov. n jim stihovima jer je bio i pjesnik. Osim brizi općine Sutivan za svoga slavnog su- hrvatskoga i španjolskoga, govorio je građanina. Gradska knjižnica nosi ime ENG Antonio Rendić (1896–1993) was a Croatian engleski, francuski i talijanski jezik. Su- “Antonio Rendić Ivanović”. U njoj je već immigrant in Chile’s Antofagasta and a prominent pruga s kojom je stupio u brak 1922. prije skoro pola desetljeća osnovana physician, known as a great philanthropist who par- godine bila je Engleskinja, a kako nisu zbirka iseljeničke literature “Druga do- ticularly cared for the poor. The archbishop of Antofa- gasta, with the support of the local ethnic Croatian imali djece, prihvatili su Antonijeve ne- movina”. Podržala ju je Hrvatska mati- community, has submitted to the Vatican 1,600 tes- ćake kao svoje. ca iseljenika, a voditeljica podružnice timonials in favour of his beatification.

MATICA listopad 2019. 43 U Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula te Domu hrvatskih branitelja od 4. do 6. rujna

Istre, kao i očuvanje organizacija koje Brazil u zvuku i slici njeguju hrvatsku kulturu u Sao Paulo, a to su Croatia Sacra Paulistana i Društvo Milan Puh, Puljanin s brazilskom adresom, u suradnji prijatelja Dalmacije. Profesorica Poliana Cardozo sa Sve- s Gradskom knjižnicom i čitaonicom Pula te uz učilišta Parana u svome interaktivnom potporu Grada Pule i Ministarstva kulture, pokrenuo predavanju o brazilskome turizmu pokazala je mnoge neočekivane i većini je već tradicionalnu manifestaciju. U ovogodišnje nepoznate atrakcije. Istaknula je da je sedmo izdanje kojim se želi bogatim i raznolikim Brazil zemlja velikih različitosti te da su upravo useljenici koji su u Brazil stiza- programom pulskoj publici približiti Brazil te istaknuti li iz različitih dijelova svijeta pridonijeli hrvatsko-brazilske veze, uz iskustva i doprinose toj različitosti i šarolikosti, a neizostavan hrvatske zajednice Brazilu, prvi put se uključila i pulska dio toga brazilskog mozaika su i Hrvati. Završni dan manifestacije bio je u podružnica Hrvatske matice iseljenika. znaku hrvatskih iseljenika u Brazilu i brazilskoga jela muquece. U suradnji s Hrvatskom maticom iseljenika – podruž- zajednice u Brazilu, posvećen je povije- nica Pula u Domu hrvatskih branitelja sti brazilske glazbe te zbirkama gramo- održana je promocija nove knjige Mila- fonskih ploča. na Puha “Hrvatska u Brazilu nakon 1941. godine: treća faza useljavanja” koja je BOGATI TRODNEVNI DOŽIVLJAJ završni dio projekta istraživanja hrvat- Drugoga dana predstavljen je e-zbor- skog iseljeništva Povijest Hrvata i hrvat- nik Brazilski dani u Puli: Veza Brazil – Hr- skog useljeništva u Brazil, čiji je voditelj vatska, zbirka tekstova Brazilskih dana u također Milan Puh. Jedno od poglavlja Puli. Dvojezičnu hrvatsko-portugalsku u knjizi naslovljeno “Enciklopedija Hr- publikaciju predstavio je njezin urednik vata u Brazilu” govori o istaknutim hr- Milan Puh. Tekstovi zbornika predstav- vatskim iseljenicima koji su pridonijeli ljaju rezultate i doprinose ove manife- razvitku i izgradnji Brazila. Milan Puh stacije u povezivanju te kulturnoj i aka- predstavio je i svoj rad u hrvatskim za- demskoj razmjeni stručnjaka iz Brazila, jednicama u Sao Paulu u Društvu pri- prije svega iz Sao Paula i grada Pule te jatelja Dalmacije te Croatiji Sacra Pau- listani, gdje poučava hrvatski jezik koji Rafael Siquiera Guimarães, druga i treća generacija iseljenika slabi- profesor i dobar poznavatelj je znaju, no dobro im je poznata hrvatska kultura na čijem se očuvanju radi hrvatske kulture, posebice u ovim zajednicama u Brazilu. Poliana Cardozo i Milan Puh njezine kinematografije, Brazilski dani, odnosno večer, zavr- šila je uz kuhanje i kušanje tradicional- Tekst: Barbara Buršić predstavio je (i skuhao) noga brazilskog jela muquece, sličnog muquecu koja je zapravo našem brudetu, no budući da je za nje- tvaranjem popratne izlož- sinteza svih utjecaja koje je govu pripremu potrebna posebna vrsta be Najbolje od brazilske tropske ribe, pripremljena je vegetari- glazbe u slici i tekstu ko- Brazil dobio od svojih naroda janska inačica koja nije umanjila doživ- jom su predstavljeni naj- i rasa te ga pretvorio u ljaj ovoga zanimljivog jela. n O značajniji i najkvalitetniji kulinarsko naslijeđe. Kuhajući radovi bogatoga brazilskoga glazbenog ENG Milan Puh, a native of Pula now living in Bra- stvaralaštva, u Gradskoj knjižnici i čita- ovo jelo, objasnio je kako je zil, has worked with the municipal library and read- onici Pula otvoreni su ovogodišnji Bra- ing room in Pula, with the support of the city admin- ono nastalo te je zaključio istration and our culture ministry, to create an event zilski dani. Dokumentarac Sjećanja na now in its seventh incarnation. This year the Pula Brazil u 78 okretaja autora Katije Gavra- kako jedno jelo može biti branch of the Croatian Heritage Foundation has nich Camargo i Gregorija Bačića, inače joined this diverse event, which aims to bring peo- simbol gotovo cijele jedne ple here a taste of Brazil and to showcase links be- pripadnika treće generacije hrvatskih tween our countries through the experiences and iseljenika i istaknutih članova hrvatske kulture. contributions of Croatians in Brazil.

44 MATICA listopad 2019. Susret s iseljenicima u Labinu Labin u New Yorku Smatra se da upravo najveći broj istarskih iseljenika potječe s područja Labinštine, a većina ih živi u SAD-u i to najviše na području New Yorka gdje se okupljaju u nekoliko klubova.

Tekst: Barbara Buršić

ijekom ljetnih mjeseci velik broj istarskih iseljenika posjećuje svoj zavičaj. Tradicionalni prijem za T iseljenike podrijetlom s Labinštine održan je 27. kolovoza u labinskoj Maloj gradskoj vijećnici koja je bila pretijesna za više od trideset iseljenika, koliko ih se okupilo na ovome susretu i koji većinom žive u New Yorku, a dio njih i u Australiji. Ove godine prijem je održan na poziv gradonačelnika grada Labina Valtera Glavičića, načelni- ce općine Raša Glorije Paliske te načel- nika općina Kršan i Sveta Nedelja, Val- dija Runka i Gianvlada Klarića te pulske podružnice Hrvatske matice iseljenika. U ime grada Labina i općina Raša, Kršan i Sveta Nedelja pozdravio ih je gradonačelnik Labina Valter Glavičić. Iseljenici u Labinu Obratio im se na labinskoj cakavici za- hvalivši im što redovito posjećuju stari kraj i daleko od Labina i Labinštine identitet. Za kraj svog obraćanja poslu- srcu. Dodala je da se osjećaju doma i čuvaju, njeguju i govore cakavicu (od- žila se stihovima Vladimira Nazora re- kad su u New Yorku i kad dođu u Istru. nosno po labinjonski gonaju) te čuvaju kavši da iseljenici sliku mile Istre naše Okupljenima su se obratili i Bruno Viš- običaje i tradiciju staroga kraja, a time ne samo nose, nego i pronose svijetom. ković, dugogodišnji predsjednik i jedan i specifičan kulturni identitet. Prisutne su pozdravili i prigodnim se od osnivača Istra kluba, koji ove godine Voditeljica pulske podružnice Hr- riječima obratili i predstavnici iseljenika. obilježava 60 godina svoga djelovanja vatske matice iseljenika, Barbara Bur- Gracijela Duras iz Udruge žena Istra iz te Renato Rajković, predsjednik Rudar šić, pozdravila je prisutne u ime Hrvat- New Yorka istaknula je da unatoč tome kluba iz New Yorka koji je istaknuo da ske matice iseljenika i njezina ravnatelja. što u Americi žive više od 50 godina i će svoju tradiciju nastaviti čuvati iako je Izrazila je zadovoljstvo prvim zajednič- što su im djeca i unuci rođeni u Americi, mladih članova sve manje. kim susretom zahvalivši im što održa- i dalje se osjećaju Hrvatima. Imaju hr- Nakon zajedničkog fotografiranja vaju veze sa zavičajem redovito ga po- vatsko državljanstvo i svi svake godine pred labinskom gradskom palačom su- sjećujući, čuvaju svoj ca, a time i svoj posjećuju stari kraj i Istru koju nose u sret s iseljenicima nastavljen je druže- njem i objedom uz istarske specijalitete. Kao pozitivan primjer ulaganja djece iseljenika u stari kraj Vrijeme je brzo proletjelo u ugodnom i istaknuta je obitelj Kiršić zahvaljujući kojoj je obnovljena srdačnom razgovoru i uz prisjećanja na odlazak iz rodnog kraja prije više od 40, labinska Loža i u njoj otvoren gradski difuzni hotel La Loggia. 50 ili 60 godina. No, stalna je poveza- Kako na području Labinštine živi oko 25.000 ljudi, a toliko je i nost s rodnim krajem, koja se održava i zajedničkim druženjima te aktivnostima labinskih iseljenika i njihovih potomaka u New Yorku, kaže se u istarskim klubovima diljem svijeta. n da u New Yorku postoji još jedan Labin.

MATICA listopad 2019. 45 Saga iz Bosanske Posavine Promocija romana prvijenca švicarske Hrvatice Roman Zorice Krajinović Marinić u Matici je predstavio u ime nakladnika Kerigma- Pije Anto Pranjkić, urednica izdanja Sanja Pažin, recenzent prof. dr. sc. Pavo Barišić i književnica Nevenka Nekić te autorica

ge Prsten. U ime HKD Napredak o Hrva- tima Posavine govorio je počasni predsjednik Franjo Topić, zatim i Žana Ćorić te saborski zastupnik, rođeni Posavljak, Ivica Mišić, član saborskog Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

TRAGAČICA ZA ISTINOM Putem Matičine internetske platforme (www.matis.hr) skupu su virtualno na- zočili Hrvati u Švicarskoj, Posavini, kao i ostali zainteresirani diljem svijeta. Po- zdrave okupljenima uputila je i Ruža Studer, predstavnica Hrvata Švicarske u Savjetu Vlade RH za Hrvate izvan RH i urednica portala Moja domovina. Za- Predstavljači na promociji u Hrvatskoj matici iseljenika tim se okupljenima prigodnim riječima obratio Anto Pranjkić te predstavljači Tekst: Diana Šimurina-Šoufek RH Zvonko Milas i savjetnica s poseb- Sanja Pažin, Pavo Barišić i književnica Foto: Snježana Radoš, Mario Milošević nim položajem za pitanja Hrvata u Bo- Nevenka Nekić. sni i Hercegovini Žana Ćorić, izaslanica Pet poglavlja svoje prve knjige Zori- oman Zorice Krajinović gradonačelnika Grada Zagreba Vesna ca Krajinović posvetila je životnoj ispo- Marinić Zaustavljeni su Helfrih, predsjednik Upravnog vijeća vijesti svoje majke Anđele. Priča o nje- krici, al’ nisu duše pred- HMI-ja Milan Kovač i predstavnici Udru- zinoj sudbini i geneologija obitelji zrcali stavio je u Hrvatskoj ma- R tici iseljenika 1. listopada u ime nakladnika Kerigma-Pije Anto Pranjkić, urednica izdanja Sanja Pažin, recenzent prof. dr. sc. Pavo Barišić i knji- ževnica Nevenka Nekić te autorica. Dje- lo je kao druga knjiga ove godine izaš- lo u ediciji Zavičajna književnost. Prisutnima se, nakon uvodnih riječi mo- deratorice, obratio ravnatelj Matice Mijo Marić zahvalivši autorici i izdavaču na knjizi koja govori o velikim i važnim do- gađajima na području Bosanske Posa- vine. Zahvalio je prisutnima što su se u velikom broju odazvali pozivu na promociju u Matici. Svečanosti su nazočili, uz mnogobrojne Posavljake, državni Prof. Nevenka Nekić, Anđela Marinić, Zorica Krajinović Marinić, Zvonko Milas i prof. dr. sc. Pavo Barišić tajnik Središnjega ureda za Hrvate izvan

46 MATICA listopad 2019. Pjevač Ivan Mandić KUD Bosanska Posavina – djevojačka skupina

stoljeće povijesti sela Vrela Donja u Bo- Zorica Krajinović Marinić vice, autentičnim govorom toga dijela sanskoj Posavini. Knjiga je to o ljudima pripovijedanje je projicirala Bosne i Hercegovine. Mnoštvo je slič- o kojima nitko (budući su neznatni, mali nih i jednako tragičnih sudbina svojih i obični) nije pisao niti ih je poimence u lik i životnu ispovijest svoje suseljana autorica sažela među korice spominjao. Autoricu je na pisanje na- majke Anđele. Na njezinoj ove knjige. I onih muških, dakako. Mo- gnala čežnja za povratkom zemljaka u rali su ili otići ili stradati mladi. zavičaj i trenutak u kojem s majkom i priči o vlastitoj sudbini i bratom, nakon četvrt stoljeća, stiže na obiteljskoj drami zrcali se POTRESNA PROZA ruševine doma u Posavinu. Ostati bez Zorkina unuka Zorica rođena je 1962. i zavičaja znači izgubiti dio najunutrašni- povijest posavskoga sela - već 38 godina živi i radi u Švicarskoj, u jeg bića, rekao je predstavljač Barišić. Vrela Donjih - posljednjih sto koju je otišla 1981. U Slavonskome Bro- Krajinović je tako postala tragačica za godina. du završila je gimnaziju i medicinsku istinom, a ne osvetom. školu, a u Švicarskoj se usavršavala na Autorici srodni i nedužni ljudi trpjeli području gerontologije i palijative. Ra- su, stradali i prognani sa svojih stoljet- lje, a Zorkina najstarija kći Anđela i dalje dila je u bolnicama u Embrachu, Bula- nih ognjišta, u besmislenom kovitlacu nosi vodu s Maren’ća bunara i pazi na hu i Zollikerbergu, a trenutno djeluje u agresije na njihov zavičaj. Njihove duše braću. Anđela se, doznajemo na pro- Sveučilišnoj bolnici Zürich, supruga je i lebde iznad obzora mističnoga prebi- mociji, preselila kćeri 1992. dok će nje- majka dvaju odraslih sinova. Ujak iz Ka- vališta i prizivaju uspomene koje je au- zin brat i Zoričin ujak, koji je otišao u nade nazočio je promociji, saznali smo torica opisala. Kanadu, u svom domu prespavati tek iz dirljiva autoričina obraćanja. Posebnost ove posavljačke priče je 53 godine nakon odlaska u tuđinu. Nji- Na kraju promocije Anto Pranjkić to što je ispričana iz ženske perspektive, hova se kuća u selu, iako jedina hrvat- uručio je priznanja suradnicima Naklad- a strašni klimaks predstavlja ubojstvo ska, počela obnavljati. Autorica zapisuje ničke kuće Kerigma-Pije i svima koji su njezine bake Zorke 1947. Život teče da- svoju sagu mješavinom ikavice i ijeka- pomogli u izlasku ove vrijedne autobi- ografske proze. U prigodnome kulturno-umjetničkom programu sudjelovala je djevojačka skupina KUD-a Bosanska Posavina, uz glazbenu pratnju Nike Z. Brnjića na šargiji i Ante Matijevića na violini te dvaju pjevača, Ivana Mandi- ća i Ivana Martića. Program je znalački i nadahnuto vodila Lejdi Oreb, urednica s HRT-a. n

ENG Zorica Krajinović-Marinić’s Zaustavljeni su krici, al’ nisu duše (“The Cries Were Stifled, But Not the Spirit”) was promoted in Zagreb. Krajinović-Marin- ić has lived and worked in Switzerland for the past 38 years, but her thoughts always dwell on her native Bosanska Posavina. The book is autobiograph- ic and motivated by the turbulent wartime events of the 1990s that followed the breakup of the for- Uzvanici i gosti na promociji mer Yugoslavia and visited ruin and destruction upon her native region.

MATICA listopad 2019. 47 Klikni – Idem doma

Linija ljepote – trag nadahnuća Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu reprezentativnom prigodnom izložbom obilježava stotu obljetnicu postojanja svoje Grafičke zbirke

studente, znanstvenike, istraživače i sve one zaljubljene u baštinu.

NADAHNUĆE ZA BUDUĆNOST Tamara Ilić Olujić, voditeljica Zbirke, istaknula je da se ovom izložbom želi pru- žiti pregled iznimnoga fundusa Zbirke i staviti naglasak na raznolikost građe koju ona čuva. Izložbu je otvorio državni tajnik Ivica Poljičak, izaslanik premijera i ministrice kulture, rekavši kako nam ova fascinantna zbirka, čiji smo baštini- ci, može biti nadahnuće za budućnost. Izložba je strukturirana od šest te- matskih cjelina, a prva je “Terra Magi- ca” koja predstavlja pejzažnu umjetnost, Izaslanik predsjednika Vlade nastavlja se s “Dvije ovce i jarac na od- RH Ivica Poljičak i ravnatelj moru” koja je posvećena svijetu životi- GKD Antonio Picukarić nja. Treća cjelina “Eva i Adam” bavi se ljudskim likom. U cjelini “Živa slikovnica” Tekst: Vesna Kukavica Fotografije:Hina la, crteža, grafika, grafičkih mapa, pla- predstavljena su djela na temu grada kata i razglednica - izabranih među zložba Linija ljepote – trag 200.000 jedinica građe koliko ih ta zbir- nadahnuća: 100 godina ka čuva. Grafičke zbirke Nacional- “Izložba je nastala spontano jer se ne i sveučilišne knjižnice ne može napraviti niti jedna velika izlož- I u Zagrebu otvorena je ba u Hrvatskoj bez Zbirke grafike NSK”, ovih dana, točnije 19. rujna u prestižnoj istaknuo je na otvorenju ravnatelj Ga- zagrebačkoj Galeriji Klovićevi dvori lerije Klovićevi dvori Antonio Picukarić. (http://gkd.hr/) gdje ostaje dostupna za Tatijana Petrić, glavna ravnateljica Naci- posjetitelje do 3. studenoga 2019. Na- onalne i sveučilišne knjižnice, govorila je ziv izložbe upućuje na višestoljetnu ima- o ulozi te središnje knjižnice u očuvanju ginarnu vremensku liniju koja u prosto- hrvatske kulturne baštine. “Mijenjajući ru i vremenu simbolično povezuje s vremenom oblike, kontekste i okvire, vrijedna umjetnička djela i ljepotu ba- NSK ostaje vjerna svojoj ulozi čuvarice, štine okupljene u fondu Zbirke, ostav- koja je unatoč nesigurnim vremenima ljajući tako trag stvaralačkih dosega sačuvala građu za buduće generacije”, mnogobrojnih umjetnika ovjekovječen naglasila je. Za Grafičku zbirku, čija dina papiru. Za stoti rođendan Grafičke gitalizacija sve više napreduje, rekla je zbirke NSK izložen je tek manji dio nje- da je postala nezaobilazna za hrvatsku zina bogatoga fundusa - samo 250 dje- likovnu scenu, ali i mjesto koje okuplja

Autorice izložbe su Charlotte M. Frank, Tamara I. Olujić, Maja Karić i Vesna V. Jurić, a kustosica je Iva S. Andreis. Vrijedan fond Zbirke, kao i izložba, sadrži djela nastala od 15. stoljeća do naših dana.

48 MATICA listopad 2019. i života u njemu, a cjelina “SM 2” pred- Od stranih autora u Zbirci likovne građe. Klikni: (http://www.nsk. stavlja apstraktna umjetnost 20. stolje- hr/graficka-zbirka/). ća, dok šesta cjelina naslovljena “Čitajte se, uz ostale, čuvaju djela Vrijedan fond Zbirke sadrži djela na- između redova!” donosi djela kojima je Rembrandta, Pabla Picassa, stala od 15. stoljeća pa sve do danas te svojstven dualizam riječi i slike, od stri- Andyja Warhola, Georga obuhvaća crteže, grafičke listove, gra- pa do grafičkih mapa. fičke mape, ex librise, a od šezdesetih Autorice izložbe su Charlotte Ma- Grosza, Giovannija Battiste godina 20. stoljeća Zbirka prikuplja i ria Frank, Tamara Ilić Olujić, Maja Karić Piranesija, Maxa Pechsteina. plakate, razglednice i ovitke knjiga. Uz i Vesna Vlašić Jurić, a kustosica je Iva izgradnju fonda, koji sadrži i priručnu Sudec Andreis. risa Bućana i njegovih plakata, kao i dje- knjižnicu, u sklopu djelovanja Zbirke la iz donacije Mirka Ilića i Antona Cetina, objavljene su i mnogobrojne likovne OD KLOVIĆA DO MAUROVIĆA koji djeluju u Americi. monografije, katalozi te grafičke mape. Među najvrjednijim izlošcima su “Bo- Zbirka NSK osnovana je 1919. go- Zaguglajte Digitalne zbirke NSK (https:// gorodica” Julija Klovića, djela Martina dine na inicijativu poznatih umjetnika digitalna.nsk.hr/pb/), gdje ćete u virtual- Kolunića Rote, Andrije Medulića, Cele- kao što su Crnčić, Krizman, Šenoa, Či- noj zbilji vidjeti raznolike dragulje Gra- stina Medovića, Rembrandtov autopor- koš Sesija, Kovačević, Babić, Krizman. fičke zbirke NSK. tret, Picassov plakat za Bulajićev film Temelji se, uz ostalo, na zbirci plemića Svako djelo predstavljeno ovom “Bitka na Neretvi”. Tu su i radovi Tomi- Johanna Weicharda Valvasora, viteza izložbom nositelj je umjetničkih ide- slava Krizmana, španjolski pejzaži Lju- u službi Zrinskog koji je u svojoj saku- ja, kao i bitan povijesni i kulturni do- be Babića, vedute Menci Clementa Crn- pljačkoj strasti prikupio 7.752 grafike, a kument. Predstavljanjem neprekinute čića, koji su ujedno i među osnivačima koje su među prvima pristigle u NSK za- linije ljepote iscrtane tragovima um- Zbirke. Izložena su i djela prve žene na hvaljujući prvome ravnatelju knjižnice jetničkog nadahnuća tijekom stoljeća, Pruskoj umjetničkoj akademiji Käthe Arturu Schneideru. Od stranih autora Grafička zbirka NSK u Zagrebu, pre- Kollwitz te Georga Grosza, Oskara Ko- u zbirci se, uz ostale, čuvaju djela Rem- ma riječima voditeljice Zbirke Tama- koschke, arhitekta Fischera von Erlac- brandta, Pabla Picassa, Andyja Warhola, re Ilić Olujić, želi zaokružiti jedno dugo ha, sve do našega slavnog crtača stri- Georga Grosza, Giovannija Battiste Pi- i uspješno razdoblje svojega djelova- pa Andrije Maurovića, kao i inovatora ranesija, Maxa Pechsteina. Od svojega nja te ujedno najaviti nastavak rada na suvremene vizualne umjetnosti poput utemeljenja Grafička zbirka NSK zauzi- prikupljanju ove osobito vrijedne vrste Mirjane Vodopije, Miroslava Šuteja, Bo- ma bitno mjesto u baštinjenju papirne knjižnične građe. n

Masterworks of the National Print Collection Zagreb’s National and University Library is staging a show- works created as far back as in the fifteenth century and piece exhibition to mark the one hundredth anniversary into the present day, and includes drawings, prints, print of its collection of prints. The Line of Beauty - Trace of In- portfolios and bookplates. Since the 1960s the collection spiration exhibition celebrates 100 years of the NUL n Za- has also included posters, postcards and book covers. greb’s Print Collection. The centenary exhibition is host- Click to see more: http://www.nsk.hr/graficka-zbirka/. ed by Zagreb’s prestigious Klovićevi dvori gallery (http:// For its centenary this NULPrint Collection showing fea- gkd.hr/) and open for visitors from the 19th of Septem- tures only a fraction of its holdings - 250 works includ- ber to the 3rd of November. Since its founding in 1919 ing drawings, prints, print portfolios, posters and post- the library’s print collection has played a special and in- cards selected from among the two hundred thousand valuable role in preserving the heritage of art work on items in its holdings. paper. The treasured holdings of the collection include

MATICA listopad 2019. 49 Ljetos predstavljen zbornik “Frano Radić – Život i djelo” u izdanju Općinske knjižnice ‘Hrvatska čitaonica’ Bol i Naklade Bošković Polihistor, pedagog, arheolog, prevoditelj… U izdanju Općinske knjižnice ‘Hrvatska čitaonica’ Bol i splitske Naklade Bošković objavljena je vrijedna građa o gotovo potpuno zaboravljenome homo universalisu, najznačajnijoj osobi u bolskoj kulturnoj povijesti

Tekst: dr. sc. Jakov Karmelić ca u Bolu na Braču pokrenula je projekt za objavljivanje zbornika o životu i dje- ovjek, autentičan, tih, po- lu znamenitog Boljanina koji je svojim šten, ponizan, rodoljub, djelovanjem zadužio hrvatsku nacional- iskren i dubok vjernik, nu kulturnu povijest. Namjera naklad- “ polihistor, pedagog, ar- nika bila je prikupiti i objaviti na jedno- MEĐU PIONIRIMA HRVATSKE Č heolog, prevoditelj, kul- me mjestu što više saznanja iz života ARHEOLOGIJE turni i javni djelatnik. Nedovoljno shva- Frane Radića kako bi sadašnji i budući U povodu 50. obljetnice smrti Frane ćen i priznat, gotovo potpuno naraštaji bili upoznati s njegovim rado- Radića, 1982. godine, Dasen Vrsalović zaboravljen”, ovim nas riječima Jadran- vima i kako bi potaknula nove obrade objavio je članak Frano Radić – znan- ka Nejašmić, ravnateljica Općinske knjiž- i istraživanja dosad neobjavljenih nje- stveni izvjestitelj Hrvatskog starinarskog nice ‘Hrvatska čitaonica’ Bol, uvodi u lje- govih rukopisa. društva u Kninu i glavni urednik Starohr- tos javnosti predstavljenu knjigu- Na početku ovoga reprezentativ- vatske prosvjete, s ciljem da odredi nje- zbornik “Frano Radić – Život i djelo” u nog zbornika nalazi se dosad neobjav- govo mjesto, ulogu i značenje među pi- izdanju bračke knjižnice i splitske Na- ljena opsežna biografija Frane Radića onirima hrvatske arheologije. klade Bošković. U nastavku donosimo koju je napisao njegov rođak dr. Ljuba Franko Oreb, kao veliki poznavatelj prilog dr. sc. Jakova Karmelića koji je, Radić daleke 1932. godine u Beogradu. Radićeva rada koji je objavio niz člana- uz Jadranku Nejašmić, urednik ovoga ka o njemu, u ovom zborniku donosi vrijednoga zbornika o životu i djelu ve- retrospektivu njegova života i rada, s likana duha i kulturnoga stvaratelja, o posebnim naglaskom na njegovo dje- najznačajnijoj osobi u bolskoj kultur- lovanje u Korčuli. noj povijesti. O Radićevu djelovanju kao teoret- U povodu 160. godišnjice rođenja skoga strukovnog učitelja iz kamenokle- Frane Radića i 85. godišnjice njegove sarstva objavljen je pretisak teksta Stan- smrti (1857. – 1933.), Hrvatska čitaoni- ka Piplovića o školovanju graditelja u Dalmaciji tijekom 19. stoljeća. Uz taj Kao popularizator znanosti članak prvi put se javno objavljuju stra- objavljivao je mnogobrojne nice iz Radićeva rukopisnog priručnika članke iz područja poljoprivrede, za kamenoklesare, kao i fotografije de- korativnih kamenih predmeta koje su kemije, meteorologije, pivarske izradili učenici kamenoklesarskog teča- i kožarske industrije, željezne ja ranih 80-ih godina 19. stoljeća, a na- laze se u Bolu i Korčuli. brodogradnje, spužvarstva, prostoručnog risanja..., prevodio UČITELJ BRODOGRADNJE I KAMENOKLESARSTVA je s talijanskoga i njemačkoga Nezaobilazan dio u Radićevu životu je jezika. njegovo djelovanje kao strukovnog uči-

50 MATICA listopad 2019. telja brodogradnje i kamenoklesarstva Radićev rukopis Bilježke iz u Korčuli i to pune dvadeset i četiri go- brodograditeljstva do sada je dine. U članku Jakova Karmelića i Roka Dejhalle obrađuje se djelovanje brodo- najstariji poznati rukopisni građevnog tečaja i prvi put analizira i priručnik za teorijsku izobrazbu javno objavljuje Radićev rukopis Bilježke brodograditelja pisan na iz brodograditeljstva, koji je do sada najstariji poznati rukopisni priručnik za te- hrvatskome jeziku. orijsku izobrazbu brodograditelja pisan na hrvatskome jeziku. tetima toga doba. Zalagao se da plaće Frano Radić, kao strastveni zalju- učiteljicama budu jednake kao i učitelji- bljenik u starine, formirao je privatnu ma. Kao dugogodišnji urednik Starohr- numizmatičku zbirku, koja je pohranje- vatske prosvjete objavio je desetke člana- na u Arheološkome muzeju Istre u Puli, ka iz starohrvatske arheološke baštine, o kojoj piše Silvana Petešić. imao je izlaganje na međunarodnome Kako bi današnje generacije dobile BIBLIOGRAFSKI OPUS OD 183 kongresu starokršćanske arheologije u precizniji uvid u izvorni jezik i pisanje u JEDINICE Rimu. Izrađivao je nacrte za nadgrobne Radićevo doba, nakladnik donosi pre- Na kraju se donosi iscrpna bibliografija spomenike, zvonike, balustrade, kuće i slike niza originalnih Radićevih objav- radova Frane Radića, koje je kronološki brodove. Kao dvadesetogodišnjak ana- ljenih članaka iz područja arheološke kompletirala Nada Vrsalović. Njegov bi- lizirao je raslojavanje u društvu te kritič- baštine i to onih koji imaju poveznice bliografski opus čine 183 jedinice, u raz- ki pisao da nemamo “srednjeg stališa”. s Bolom i otokom Bračom. U zborniku doblju od 1879. do 1926. godine. Dvije Bio je aktivni općinski vijećnik, kandi- se prvi put donose preslike dijelova po- godine Radić je studirao arhitekturu u dirao se za mjesto zastupnika u Pokra- jedinih dosad nepoznatih i neobjavlje- Beču, što je naprasno prekinuto uskra- jinskom saboru dalmatinskom i pritom nih rukopisa: Toponomastičke bilješke s ćivanjem mu stipendije zbog njegova napisao svoj politički program, djelovao otoka Brača i Jezikoslovne bilješke iz Bola, narodnjačkoga političkog opredjeljenja. je u najstarijem dalmatinskom svjetov- s Korčule i dr. S obzirom na to da je Ra- Učiteljsku, pedagošku karijeru započeo nom pjevačkom društvu Sveta Cecilija u dić bio i prevoditelj, u zbornik je uvršte- je u Makarskoj, etablirao se u Korčuli, a Korčuli. Pristupio je franjevačkom tre- no nekoliko preslika naslovnih stranica završio u Dubrovniku. Kao populariza- ćem redu (trećoredac) i bio bratim kor- njegovih prevoditeljskih radova, među tor znanosti objavljivao je mnogobroj- čulanske bratovštine Svih svetih. U mi- kojima se ističu udžbenik Fizika i kemi- ne članke iz područja poljoprivrede, ke- rovini je dvanaest godina u Bolu vršio ja te molitvenik Molitvice majci Božjoj. mije, meteorologije, pivarske i kožarske meteorološka opažanja. n O “čovjeku koji je nama kasnijim i da- industrije, željezne brodogradnje, spu- lekim toliko toga otkrio” u nekrologu žvarstva, prostoručnog risanja... Prevo- ENG To mark the 160th anniversary of the birth th piše Gjuro Szabo. dio je s talijanskoga i njemačkoga jezi- and 85 anniversary of the death of polymath, ped- agogue, archaeologist and translator Frano Radić Zbornik je bogato ilustriran fotogra- ka; po njegovu prijevodu udžbenika iz (1857–1933) the Croatian Reading Room in Bol on fijama preuzetim iz obiteljskog albuma kemije i fizike dugi niz godina se učilo u the island of Brač led the publication of a mono- nasljednika obitelji Radić, fotografijama građanskim školama. Bio je oštra pera graph dedicated to the life and work of this famed native of Bol and his great contribution to our cul- staroga Bola i Korčule, kao i Radićevim te je polemizirao u ondašnjim novina- tural history. The aim of the publisher was to collect crtežima, nacrtima i preslikama dosad ma o reformi školstva, a napose obrtnih as many details of the life of Frano Radić so that neobjavljenih rukopisa. škola u Dalmaciji, ali isto tako i o arheo- present and future generations could learn about his work and to encourage new investigation and loškim temama, s neporecivim autori- research of his manuscripts.

Frano Radić: “Letimice kroz Dalmaciju od Bola do Zadra kroz jesenske praznike 1889.“, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, R6305

Putovanjem se najbolje učiš poznavati svijet. Oči su najbolji poznavatelji među dušami i vanjskijem krajevima, pa zato što svojima očima vidiš to najbolje i najtrajnije upamtiš. Ko neputuje, već nauči svaku po čuvenju i čitanju, malo može da se okoristi svojijem znanjem, a još manje da koristi drugomu, jer sve što zna, zna slabo, nestalno i nepotpuno.“

MATICA listopad 2019. 51 Split: Knjiga Čileanke Vesne Zorke Mimice promovirana u sklopu obilježavanja Festivala svjetske književnosti

ugodnosti i “verbalne ispade”, roditelji Štorije iz života me namjerno nisu htjeli učiti jezik zemlje iz koje potječem. No, taj propust kanim nadoknaditi – najavila je autori- hrvatskih iseljenika ca već triju knjiga; uz “Labudove” tu je i jedan triler te koautorstvo na projektu zbirke priča radnoga naziva “Troje iz Vesna Zorka Mimica, naše gore izdanak u Čileu (danas plemena” zajedno s čileansko-hrvatskim u Španjolskoj), književnica koja je upravo promovirala piscima i prezimenjacima Eugenijem i knjigu “Labudovi crnog vrata”, svestrana je umjetnica Guillermom Mimicom. koja je u zrelijoj dobi otkrila u sebi “zlatnu žicu” za ‘LABUDOVI CRNOG VRATA’ književno pisanje, nadahnuta štorijama iz života Vesna Zorka, završena akademska likov- njakinja, nagrađivana je za svoje kon- hrvatskih iseljenika ceptualne radove i ilustracije, a pera se latila u zadnjoj fazi života u Španjolskoj, u koju se sa suprugom doselila prije trideset godina. U Hrvatsku, domovinu svojih roditelja i praroditelja, prvi put je došla kasnih sedamdesetih godina, zatim čak četiri puta u novom tisućljeću. – Ne želim raditi usporednu analizu Hrvatske “onda i sada”, želim tek reći da me sve više vuče, a posebice me fascinira mogućnost da se cijelu obalu može oploviti brodom – istaknula je

Tekst: Lenka Gospodnetić mica) je bila već rođena u Južnoj Ame- Foto: Jakov Prkić/Hanza media rici. Iako Hrvatica, Mimičanka prezimenom Mimica-Mimica (jer u Či- esna Zorka Mimica napi- leu se ravnopravno navodi prezime sala je zbirku priča iz ne majke i oca), Vesna Zorka nikad nije na- tako davne povijesti, po- učila hrvatski; stoga se i svojoj čitalač- vijesti koju je proživljava- koj publici obratila na španjolskome, no V la i njezina familija, te ju grubi prijevod na hrvatski, iznimno bi- je promovirala u Gradskoj knjižnici Mar- tan zbog iseljeničke tematike o kojoj ka Marulića u Splitu u sklopu obilježa- piše u intonaciji drame kombinirane s vanja Festivala svjetske književnosti, a trpkim humorom, već je “na peglanju”... u suradnji sa splitskom podružnicom – Moja starija sestra Slavija znala je Hrvatske matice iseljenika. Naime, Ve- u školi govoriti hrvatski, koji je nauči- sna Zorka Mimica dijete je iseljenika; la doma, pa su joj se drugi učenici, ne otac je u Čile došao kao šesnaestogo- znam zašto, rugali da je “Austrijanka”. Vesna Zorka Mimica dišnjak, a majka (istog prezimena, Mi- Da bi u mojem slučaju izbjegli takve ne-

52 MATICA listopad 2019. noj instituciji” u Porveniru, mjestu koje Kad sam bila mala, upijala sam su zapravo i osnovali Mimičani krajem iseljeničke priče Hrvata koji su nam 18. stoljeća kad je u svijetu vladala zlatna groznica. Mnogi su tada greškom došli dolazili u posjet; mnogi su bili već u Tierru del Fuego ili se iskrcali na pola druga ili treća generacija u Čileu puta do Kalifornije jer više nisu mogli izdržati dugu plovidbu brodom. Nisu i govorili su španjolski, ali su se našli zlato jer je žica bila brzo iscrpljena, prisjećali muka svojih starih. a nisu mogli natrag jer nije bilo novca za povratnu kartu; tako su bili prisilje- ja. – Nekad me živcira što toliko hrvat- ni ostati u toj negostoljubivoj pustoši i skoga prepoznajem u sebi. Što mi se izgraditi prve nastambe. Danas u gra- plače kad sam sretna ili mi dođe da za- diću Porveniru (naziv, o ironije, znači plešem i sama sebe okuražim kad me “budućnost”) živi oko četiri tisuće ljudi – uhvati tuga. Što me toliko dira naša približila je okolnosti nastanka i gradića muzika, posebice Oliver, čak i kad ne Promocija u Splitu i svoje zbirke priča (koje se mogu čitati razumijem sve o čemu se pjeva. Inače kao cjeloviti roman) njegova autorica. je jedna druga stara hrvatska pjesma, Mimica s kojom smo razgovarali na en- “Tamo daleko”, svojevrsna iseljenička hi- gleskome jeziku. FRAGMENT NOSTALGIJE mna naših ljudi u Čileu; uz nju se ženi Za roman “Labudovi crnog vrata” – Tijekom večeri u GK Marka Marulića i pokapa – ocrtala je Mimica fragment nazvanom tako jer Ognjenu zemlju, gdje prevedeni uvodni ulomak vrlo je doj- nostalgije Hrvata u dalekome svijetu. n je radnja smještena, nastanjuju mnoge mljivo pročitala Jasmina Žiljak Ilinčić, a takve ptice – nadahnule su je priče koje prikazan je i kratak dokumentarni film ENG An International Literary Festival in Split inje slušala u vlastitome domu. – Bilo je tu o Ognjenoj zemlji Branke Bezić Filipo- cluded the promotion of a book by Vesna Zorka Mim- i smiješnih priča o javnoj kući kao “važ- vić, voditeljice splitske podružnice HMI- ica, a Chilean of Croatian extraction.

Prevedeni memoari egzilanta iz Španjolske Luke Brajnovića

Ovih je dana iz tiska izišla autobiografska nje u knjizi, “volio istinu”. No, uvijek je nekako us- knjiga autora Luke Brajnovića Opraštanja pio pobjeći iz zarobljeništava. Nakon dugog i susreti, znakovito podnaslovljena Sjeća- lutanja stigao je do Pamplone i Sveučilišta nja na rat i na izbjeglištvo, čija građa do- Navarra gdje se obrazovanjem i predanim nosi uspomene ovoga jedinstvenog pisca radom afirmirao kao inovativan profesor i koji se prisjeća svoga djetinjstva, mlado- novinar, stekavši veliki ugled kako u aka- sti, ratnog iskustva, izbjeglištva i života u demskoj zajednici tako i najširoj čitalač- Španjolskoj. Glasoviti hrvatski i španjolski koj publici. U opisu ove sudbine pune vje- novinar, književnik i sveučilišni nastavnik re i nade u budućnost treba spomenuti da Luka Brajnović posebno je vezan uz Opus je Brajnović dugo bio odvojen od supruge Dei te rad na Sveučilištu Navarra u Pam- i kćeri s kojima se nakon dvanaest godina ploni. U djelu, koji je sa španjolskoga je- ponovno sastao 1956. godine. Osim svoje zika prevela ugledna hispanistica dr. sc. osobne priče, autor ove knjige iznosi i mi- Željka Lovrenčić, pratimo sudbinu mla- šljenje o hrvatskome narodu te o srpskoj dog novinara koji se 1941. godine (tada politici prema Hrvatskoj. je imao dvadeset i dvije godine) odjed- Luka Brajnović (Kotor, Crna Gora, 13. siječ- nom nađe u zatvoru kamo ga je odve- nja 1919. - Pamplona, Španjolska, 8. velja- la talijanska vojna policija koja je tada če 2001.) bio je hrvatski pjesnik, književnik i anektirala gotovo cijelu hrvatsku obalu. novinar koji je nakon Drugoga svjetskog rata do smrti ži- Nije znao zbog čega je tamo. Kad je shvatio da ga žele vio i radio u Španjolskoj. Jedan je od najznačajnijih Hrvata odvesti u Italiju, odlučio je skočiti s ratnog broda i zajed- koji su živjeli u iseljeništvu, pjesnik, enciklopedist i znan- no s drugim mladićima koji su dijelili njegovu sudbinu us- stvenik. Knjiga, koja ima 380 stranica, može se nabaviti na pijeva pobjeći. Plivajući stiže do rodnoga grada. Zanimlji- Internetu (https://www.agm.com.hr/) i to u sklopu AGM- va je sudbina toga čovjeka kojega su prvo zarobili Talijani, ove Biblioteke Hrvatska iseljenička knjiga. Knjigu urednič- a zatim Titovi partizani samo zato jer je, kao što napomi- ki potpisuje Božidar Petrač i Stjepan Bekavac. (Uredništvo)

MATICA listopad 2019. 53 Njemačka Croatica Misaona lirika Malkice Dugeč iz Stuttgarta Stvarajući neprekinutim slijedom od prvijenca Crveni biseri (1960.), Malkica Dugeč, najznačajnija hrvatska izvandomovinska pjesnikinja, već peto desetljeće fizičkom adresom u Stuttgartu, a duhovnom zauvijek samo u Hrvatskoj, javlja se novom zbirkom Slobodna misao

pjesama U riječ unjedrena (2007.) te Na- Zajedno sa svojim suprugom Malkica grada “Fra L. Kordić” za zbirku pjesama je 1970-ih morala emigrirati iz RH. Ba- Žigice vjere (2014.), Malkica se svojim veći se hrvatskim jezikom - od pisanja stvaralaštvom ubraja u emigrantsku poezije i vođenja književnih susreta dje- književnost s ključnom tematikom lir- ci hrvatskih građana u sklopu Hrvatske skog opusa koji je vezan uz hrvatski je- nastave, zatim u Hrvatskoj katoličkoj zik i skrb za njega, čime se svrstava u misiji, Hrvatskoj zajednici te pri Gene- najplodnije stvarateljice hrvatske izvan- ralnome konzulatu RH u Stuttgartu, do domovinske književnosti. Promicatelji- sudjelovanja na književnim susretima ca i čuvarica hrvatske materinske riječi u RH - ubraja se u nezamjenjive amba- u tuđini, različitim formama pjesničko- sadorice izvandomovinskoga kulturnog ga izričaja, od vezanoga do slobodno- života. Ponosna na svoju zemlju, jezik ga stiha, neposredno ili alegorijama, i ljude, ali istodobno zabrinuta za nji- kako u svojih prethodnih 20-ak pjesnič- hovu budućnost, svoju brižnost za do- kih zbirki, tako i u Slobodnoj misli, osta- movinu, koja je iz pepela nikla, otkriva je vjerna u ljubavi prema svom jeziku, izvrsnim poznavanjem aktualne situ- narodu te prirodnoj i kulturnoj baštini Hrvatske na čvrstim temeljima svoje kr- šćanske vjere. Knjiga, koju je tiskala Tka- nica iz Zagreba, krajem rujna uspješno je promovirana na Susretu pjesnika u Rešetarima u organizaciji KLD “Rešeta- ri” i Hrvatske matice iseljenika.

LIRSKI CIKLUSI Riječ je uglavnom o rodoljubnoj i re- fleksivnoj poeziji koja se nerijetko sta- pa jedna s drugom. Zbirka je podijelje- Tekst: Lucija Šarčević na u dvanaest ciklusa, a sadržajno u bistru rijeku riječi, koja zrcali žarku lju- vojim pjesničkim i pro- bav prema domovini i hrvatskome jezi- znim radovima za odra- ku jer, kako kaže, Riječ je ljepota zemnog sle i djecu Malkica Dugeč života (str. 51.), a živjeti za hrvatsku riječ (rođ. 1936.) zastupljena jest lijek za sve u istonaslovnoj pjesmi: S je u antologijama, leksi- konima, čitankama te u najnovije vrije- Lijek za sve me i u on-line izdanju Hrvatske enciklo- Može li riječ postati brana / Protiv pedije LZ M. Krleža. Višestruko suza rana? / Protiv tmurnog dana? / nagrađivana književnim nagradama i Tko zna, tko zna... / Možda riječi sve priznanjima, među kojima se osobito to mogu / Kad se, nakon nemirna ističu: Nagrada “A. B. Šimić” za knjigu sna, / Čovjek pomoli Bogu! (str. 39.).

54 MATICA listopad 2019. acije u Hrvatskoj pa pogođenost eko- prvi pogled asocira na Malkičina supru- stima života. Nitko, baš nitko ne može nomskim, socijalnim i političkim (ne) ga koji je tako žarko želio u domovini ži- poznavati taj poseban osjećaj težine u prilikama matoševski oslikava stihovi- vjeti i mrijeti, no život priča svoju priču tuđini bez domovine tko domovinu nije ma pjesme: stalno svjedočeći i potvrđujući kako Sud- morao napustiti. Domovina iseljenika bina nikada nije skrojena / Po mjeri čovje- prati u snu i javi, no Hodeć po tuđini ne Zaigralo kolo ka! (str. 24.), ali i na sve one koji zadnje umire nada (str. 50 - 51.), nada u povra- Zaigralo kolo. Na hrvatskom tlu. / počivalište pod tuđim nebom nađoše tak i bolje sutra u domovini. Prosvjeti- Odzvanjala pjesma / Poznata po zlu. dok snivahu povratničke snove. Da do- teljskom intencijom Malkica oživljava / Tko to danas kreće, / Tko to danas bri, plemeniti i nadasve voljeni ljudi za- povijest kao učiteljicu života isključivo hoće/ I u času sreće / Razvit barjak uvijek žive po svojim riječima i djelima, u smislu shvaćanja pogrešaka iz proš- zloće? (str. 18.). a ponajviše po dobroti srca, prikazuje losti i njihove svjesnosti. Slijedeći isto- lirska prozna pjesma, odnosno svojedobno tradicionalni i modernistički stil Ulaskom RH u EU (1. VII. 2013.) i otva- vrsno ljubavno pismo - Stol prostrt za iz kojega proizlazi jedan - tipično duge- ranjem slobodnoga tržišta rada, Hr- dvoje. Ovu pjesmu pjesnikinja izričito čevski izričaj, s vrlo naglašenim emoci- vatima se otvorila prilika za život i rad posvećuje svome pokojnome suprugu jama, ekspresivnošću i ritmom, upozo- izvan granica zemlje, što je pozitivno za prof. Boži Dugeču, preminulom 17. IV. ravajući na probleme, ali daje i rješenje: one koji se svojom slobodnom voljom odlučuju na odlazak, no svjedoci smo i druge strane medalje, tj. činjenice ak- tualnoga masovnog iseljavanja Hrvata zbog moranja i to - tr- buhom za kruhom pod utjecajem egzinstencijalnih neprilika, loše ekonomske, socijalne i po- litičke klime te izražene korupcije i nepravde. Ostaju otvorena pitanja zašto se to događa te tko i kada će odgovarati za aktualne izazove pojačanog iseljavanja mladih?

NOSTALGIJA Izvandomovinska svakod- nevica svojim ubrzanim tempom života plamenim jezicima guta vrijeme. U nepreglednoj rijeci nepo- vratnoga toka brzo se nižu dani, mjeseci i godine. Ipak, kada blagdani nastupe, posebice Božić, čovjek odjednom nekako 1990., ne skrivajući svoje emocije i du- “Nemojmo ponavljati u budućnosti po- stane i zagleda se u dubinu svoga bića gogodišnju težinu samačkoga života. greške iz prošlosti!” te počne razmišljati o “svome mjestu U riječ utjelovljena poezija snažnih u svemiru” pa dok snijeg zasipa krovi- IZAZOVI TUĐINE poruka nade i vjere u bolje hrvatsko su- šte s tuđinskoga neba, u bjelini i tišini Refleksivne pjesme -Ravnodušnost , Us- tra, neka zbirka Slobodna misao prona- zimske noći, kao nepozvane gošće re- poren hod, Kiša mijena te svakako Sum- đe put do srca svih onih koji vole svoj dovito pokucaju na vrata uspomene na nja, koja se po mome sudu osobito iz- narod, zemlju i jezik te stvaralaštvo Mal- voljene i domovinu: Božićna čestitka u dvaja, ukazujući na čovjekovo stanje kice Dugeč, čuvarice hrvatskoga jezika ruci. / Naviru uspomene. / Izronile iz čaše kada sumnja opustoši i presuši sve i identiteta. n razbijene. (Naviru uspomene, str. 22.) izvore vjere i nade u bolje: Čaša vode ENG Malkica Dugeč, the leading Croatian-born Pjesma Ljubav emigranta - Grob u ruci. / Žeđ muči. / Nov izvor naslućen, / poet in Germany, has published Slobodna misao mu osamljen. U tuđini. / Tu već mnoga A sumnja / I zadnju kap / Ispila naiskap! (“Free Thought”) her latest collection of poetry. The ljeta počiva. / A ja ga vidim živa / Kako i (Sumnja, str. 28.) – prikazuje duboke collection was recently promoted at the 22nd meet- ing of poets in the village of Rešetari, an event host- smrt nadjača, / U tuđini. / I smjelo korača snažne osjećaje, zapažanja i promišlja- ed by the Rešetari Culture and Literary Society and / Prema voljenoj Domovini. (str. 20.), na nja pjesnikinje o prolaznosti i vrijedno- the CHF.

MATICA listopad 2019. 55 Mjesec misija listopad 2019. Divot-izdanje o misiji iz Bielefelda Izazov, radost i zahvalnost tri su riječi kojima don Slavko Rako, višedesetljetni voditelj Hrvatske katoličke misije iz Bielefelda, opisuje u svojoj knjizi polustoljetno služenje Crkvi i narodu

vini, radi svojih uvjerenja, nisu imali predstavnika njemačke mjesne Crkve prilike za rad i pristojan život, a što ih i domovinske Crkve: nadbiskupa Pa- je odvelo u tuđinu – gdje su namjera- derborna mons. Hans-Josefa Becke- vali zaraditi za svoje bližnje i vratiti se ra, nadbiskupa splitsko-makarskoga u zavičaj. No, život u rasuću krojio je mons. Marina Barišića, nekadašnjeg drukčije sudbine. Uz težak fizički rad ru- dekana u Bielefeldu, a sad biskupa u šile su se jezične barijere. Ova knjiga Fuldi mons. Hansa Josefa Algermisse- zato je s pravom raskošan spomenik na, nekadašnjeg vikara Nadbiskupije našim prvim pečalbarima, koji su ondje Paderborn Bruna Kresinga, ravnatelja prolili svoju krv, znoj i suze! Uslijedilo dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu je spajanje migrantskih obitelji, grade- dr. sc. Tomislava Markića, referenta za ći mostove između dviju sredina. zajednice drugih materinskih jezika u Nadbiskupiji Paderborn Pascala Ober- IZAZOV meiera, delegata za Hrvatsku pastvu u Dvojezična monografija stoga je pisana Njemačkoj vlč. Ivice Komadine te ondaš- na hrvatskome i njemačkome jeziku s njih predstavnika hrvatskih i njemačkih jezgrovitim i jasnim rečenicama koje, institucija. Čitatelj se zatim upoznaje s Don Slavko Rako uz pripadajuće šire bilješke s historio- poviješću Bielefelda te središtem ta- grafskim kotama opće povijesti, zrcale mošnje nadbiskupije Paderborn, smje- Tekst: Vesna Kukavica duhovna i svjetovna misijska zbivanja štenima u njemačkoj pokrajini Sjever- Foto: Adolf Polegubić s pečalbarskim izazovima našijenaca u pokretu. Vremenska okomica od pola vih je dana iz Njemačke stoljeća tako je razvidno uronjena u tur- Matica primila donaciju bulentna razdoblja od olovnih vremena monografije “Hrvatska do demokratskoga ozračja posthladno- katolička misija Bielefeld ratovske Europe. Danas ta ujedinjena O u Nadbiskupiji Pader- Europa na selilačke pustolovine iz Hr- born 1971. - 2018.“ autora Slavka Rake. vatske primjenjuje optiku sveprisutne Riječ je o svećeniku Splitsko-makarske suvremene mobilnosti ljudi i roba, a papa nadbiskupije, koji je tu misiju uspješno Franjo ih zagovara u kulturi susreta, za vodio od 1. XI. 1971. do svoga umirov- razliku od ondašnjih stigmatizirajućih ljenja 23. XI. 2018. Već pri prvome su- gastarbajterskih inačica poput izrablji- sretu s vjernicima sedamdesetih proš- vanih tzv. radnika na privremenom radu loga stoljeća uočio je kako je pretežno u inozemstvu. riječ o samcima, bez obitelji, pa se tru- Uz riječ izdavača, na početku mo- dio kao dušobrižnik da tim mladim lju- nografije je pregled djelovanja misi- dima olakša svakidašnjicu jer u domo- je. Zatim slijede predgovori istaknutih Naslovnicu krasi križ, koji potječe iz 17. st., u vlasništvu jedne pečalbarske obitelji iz Imotskog, dok je na zadnjoj korici otisnut ulomak iz Rižinica s natpisom kneza Trpimira, slijedom

činjenice da je na Trpimirovu dvoru na Klisu boravio njemački Rako, Slavko: “Hrvatska katolička misija Bielefeld u Nadbiskupiji Paderborn 1971.- benediktinac Gottschalk, što svjedoči o tisućljetnoj vezi Splitsko- 2018.“, Vlastita naklada & HKM Bielefeld & Ruža Balić – Selbsverlag, Bielefeld – Zagreb, makarske nadbiskupije i njemačke Crkve. 2019, 226 str.

56 MATICA listopad 2019. vrijeme u Regionalnoj ligi Bielefeld. Po- zornost plijeni dokumentacija o inicija- tivi za dopunsku nastavu na hrvatskome jeziku u kojoj su vidljivi potpisi 378 zainteresiranih roditelja. “U razgovorima s roditeljima“, bilježi don Rako (str. 206.), “naglašavao sam njihovu odgo- vornost prema djeci rođenoj u Njemač- koj. Oni odlučuju što će biti s njihovom Katedrala sv. Marije i sv. Kiliana i sv. Liboriusa, djecom, vjernici ili nevjernici, integrira- sjedište nadbiskupije Paderborner ni ili pak asimilirani!? Obrazovanje je preduvjet da se mladi ovdje osjećaju noj Rajni-Vestfaliji (NRW). Posrijedi je doma te tako budu punopravni člano- građu ove jedinstvene knjige stječe se ekonomski najmoćnija zapadno-nje- vi domicilnoga društva i što je moguće dojam kako je svećenik i pedagog don mačka pokrajina, čijih 18 milijuna sta- više njeguju jezik svojih roditelja kako Rako tijekom svoga 47-godišnjeg dušo- novnika ostvaruje više od 20 posto nje- bi u novim okolnostima osamostaljene brižništva u inozemstvu satkao golem mačkoga bruto-društvenog proizvoda i Lijepe Naše imali mogućnost zaposle- socijalni kapital, pretvorivši ovu misiju koja desetljećima privlači mnogobrojnu nja na djedovini.“ Na ovom divot-izda- u čuvaricu pečalbarske duše u sklopu hrvatsku zajednicu od glavnoga grada nju primjetan pečat dao je priređivački pastoralnoga rad, kao i njegovateljicu Düsseldorfa do ostalih kulturnih sredi- trojac Mirjana Gulić, Matko Rako i Ruža hrvatskoga identiteta u sklopu kultur- šta kao što su Köln, Essen, Dortmund, Balić sa suradnicima i recenzentima, či- ne djelatnosti. Duisburg, Leverkusen, Bonn, Münster jim se naporima s preglednom vizual- i sam Bielefeld. nom komponentom pridružio Stjepan PONIZNI ERUDIT Bekavac, koji potpisuje grafičko obliko- Autor don Slavko Rako rođen je u Za- RADOST vanje i dizajn korica. gvozdu 25. V. 1942. Školovao se u rod- Središnji dio monografije posvećen je nome mjestu i Zagrebu, a studirao u HKM Bielefeld, koja danas ima više od ZAHVALNOST Splitu i Königsteinu kraj Frankfurta, di- 3.500 Hrvata. Četvrt stoljeća misija je Na kraju je don Rakina zahvala te Za- plomiravši teologiju 1970. Zaređen je za djelovala u sklopu župe sv. Josipa, a od ključak i popis literature. Zahvala ide i svećenika u Rimu, dok je mladu misu 1. XI. 1997. misna i druga slavlja prire- svim našim vrijednim misionarima i nji- služio u rodnoj sredini u Imotskoj krajini đuje u crkvi Marije Kraljice u Bielefel- hovim suradnicima u Njemačkoj. Slijedi 16. VII. 1970. U Njemačku odlazi 1971., du. Opisana je raznorodna djelatnost (auto)biografija ovog patriota europske gdje postaje voditelj tek osnovane misi- na duhovnom, socijalnom, kulturnom, uljudbe i poniznog erudita velikoga srca je u Bielefeldu, dijeleći sa seliocima nji- prosvjetnom te karitativnom planu, oso- za potrebite. Iščitavajući impozantnu hov put, nade i zauzetosti. Usavršavao bito u vrijeme Domovinskoga rata. Sa- se u hodu sa svojim narodom na tamoš- žeto, monografija ima 226 stranica i njem Pedagoškom fakultetu na kojem 215 fotografija i ilustracija, uključuju- je diplomirao 1976. na temu “Hrvatski ći ostale slikovne priloge poput karata, jezik kod naših obitelji s naglaskom na zahvalnica i priznanja, faksimila izvorne razgovornu terapiju“. Član je Vijeća za korespondencije don Slavka i crkvenih strance i Svećeničkog vijeća Nadbisku- poglavara o samozatajnim pečalbarima pije Paderborn. Tijekom svog angaži- našega doba, ali i svjetovnim vlastima ranog djelovanja među našim iseljeni- te pojedincima Njemačke i Lijepe Naše cima, mjesnom njemačkom Crkvom i koji su – nakon pada Berlinskoga zida civilnim vlastima obiju zemalja ostavio – sudjelovali u pokretu za neovisnost i je na svim poljima neizbrisiv trag i po- oslobođenje Republike Hrvatske. S po- ticajan temelj za svoje nasljednike, koje zornošću treba pročitati Opis sačuvane sada vodi vlč. Josip Karas. n dokumentacije o radu Hrvatske katoličke misije u Bielefeldu (str. 171 – 173). Sa- ENG Publisher and culture association Matrix Cro- čuvana je dokumentacija o osnivanju atica recently received a donation of Slavko Rako’s book on the work of the Croatian Catholic Mission HDZ-a, Hrvatskog doma koji je djelovao in Bielefeld in the Paderborn Archdiocese from 1971 donedavno, a osnovan je zaslugom gos- to 2018. Rako, a priest, successfully led the mission podina Ive Drgalića te njegove supruge for 47 years. The mission in Bielefeld brings togeth- er over 3,500 local ethnic Croatians that have made Mire i gospodina Ivana Sičenice, nogo- great contributions to Croatia and to their new home- metnoga kluba Craotia koji je već duže land.

MATICA listopad 2019. 57 Brzo, lako i zanimljivo ovladajte temeljima hrvatskoga jezika učite kada želite i gdje želite

A fast, easy and interesting way to learn the basics of Croatian. Learn when and where you want. HIT-1 Prvi sveučilišni on-line tečaj hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika The first on-line course of Croatian as second and foreign language

Piše: dr. fra Šimun Šito Ćorić, Švicarska Proljetni semestar / Spring semester ([email protected]) 9. ožujka - 31. svibnja 2020. (prijave do 28. veljače 2020.) uvremenim uspjesima March 9 – May 31, 2020 našeg turizma pridonije- (application deadline is February 28, 2020) lo je “otkrivanje” Hrvat- ske u vodećim svjetskim S časopisima i u drugim Jesenski semestar / Autumn semester medijima. Oni naveliko hvale njezine 7. rujna – 29. studenoga 2020. prirodne ljepote s 1.244 otoka, kultur- (prijave do 28. kolovoza 2020.) ne atrakcije spomenika pod zaštitom UNESCO-a poput Dioklecijanove pala- September 7– November 29, 2020 če u Splitu, gradova Trogira i Dubrovni- (application deadline is August 28, 2020) ka, Eufrazijeve bazilike u Poreču i katedrale svetog Jakova u Šibeniku, kao i n 7 nastavnih cjelina u sustavu MoD (utemeljen na čarobna Plitvička jezera. Nije bila mala Moodlu) stvar ni kad je Europska agencija za oko- n 150 nastavnih aktivnosti liš proglasila hrvatski dio Jadrana dru- n 24 sata online nastave u živo gim najčišćim morem u Europi. Uz sve n iskusni lektori, stručnjaci za hrvatski kao ini jezik to, nema mnogo zemalja koje su glaso- n interaktivan, komunikacijski i individualiziran pristup viti Lonely Planet, pa Magazin National učenju jezika Geographic Adventure ili Travel Leaders, n mogućnost stipendije vodeća kompanija za prodaju putovanja u SAD-u, proglasili najboljom turis- n 7 learning units in the Moodle-based e-learning system tičkom destinacijom kao što je to Hr- n 150 learning activities vatska. n 24 hours of real-time communication online Dobro je da je svijet prepoznao ra- n experienced language instructors, specialists in Croatian as L2 znoliku našu turističku ponudu s nau- n an interactive, communicative and individual approach to tičkim, izletničkim, ronilačkim, kongre- language learning snim, kulturnim, ekološkim, seoskim, n the possibility of a scholarship pustolovnim, zdravstvenim, lovnim i još pokojim turizmom. U posljednja tri-če- Pogledajte videopriloge o tečaju na mrežnoj stranici tiri desetljeća posebno je s fenomenom Look at videos about the course at web page Međugorja porastao kao rijetko gdje u www.matis.hr svijetu – vjerski turizam koji je, inače, s hodočašćima bio stoljećima jedini oblik Obavijesti i upisi i začetnik turizma po svijetu. additional information and enrollment: [email protected] 58 MATICA listopad 2019. (S)KRETANJA

Turizam i trudna majka zemlja

Neobično je pratiti kako se u našem narodu razvijao turizam. Od 1844. kad je u Opatiji otvoren prvi hotel Villa Angiolina, od prvih turističkih vodiča 1845. u Poreču i Puli, prvih turističkih društava na Krku 1866. i na Hvaru dvije godine nakon toga pa sve do našeg vremena

EKOLOŠKI PROBLEMI Da bi se motiviralo “domaćine turi- način da će vam teško otkriti kako se A sada nakon svega toga i posebice go- sta”, ali i same turiste da se uključe u na njihovu jeziku kaže i “hvala”. Sma- tovo isključive okrenutosti golim zara- brigu čuvanja bogomdanih prirodnih i traju da je njihov jezik samo za njih i dama od turizma, i u nas počinje sve kulturnih naslijeđa, nužno je što prije da će im ga drugi pokvariti ili ukrasti više dolaziti do izražaja ona popratna, uključiti uzajamna djelovanja, pa i pro- ako ga nauče. Poglavito imaju golemo tamna njegova strana: premalo ili ni- pisima, ekoloških, političkih, gospodar- poštovanje prema svakoj trudnoj ženi, kako se pazi na ekološke i društvene skih i društvenih institucija u tom dje- ali u tom duhu jednako i prema Maj- štete koje sa sobom neizbježno dono- lovanju. Važno je da stečena sloboda ci Zemlji. Tako oni svakog proljeća kad si ta masovna mobilnost prema našim putovanja, kao najpopularniji oblik kose počne buditi priroda smatraju i go- krajevima. U europskim i svjetskim ti- rištenja slobodnog vremena, bude mo- vore da je Majka Zemlja trudna i da će pično turističkim krajevima i zemljama guća i za buduće generacije, da turizam roditi. Da ne bi oštetili nabujalu površi- već treće desetljeće ozbiljno se to uzi- ma u obzir. Počevši od samita u Riju 1992., sve češće se upozorava na lokal- U nas se počeo dizati tek slabašni glas protiv nepodnošljivih ne i globalne ekološke probleme i nji- masa turista koji u ljetno vrijeme s “kruzera” počnu pritiskati hovu povezanost s turističkom mobil- nošću i potrošnjom. Dubrovnik ili protiv onih koji već dovode do ruba opasnosti Nakon svih tih konferencija i publi- ljepote i druge sadržaje Plitvičkih jezera. kacija ni mi u svom narodu ne možemo reći da “nismo znali” za štetnu stranu turističkog buma koji nanosi sve više “kao temelj blagostanja i kulturnog iden- nu svojih krajolika, u to vrijeme ne idu štetu prirodi i kulturnom naslijeđu u titeta mnogih regija” ostane u svim svo- kolima u grad, skidaju potkove s nogu našoj zemlji pa nije bez razloga u tom jim zdravim vidovima u nasljedstvo oni- svojih konja, a sami ne nose obuću pogledu netko od stručnjaka napisao: ma koji dolaze iza nas, u biti, u strogom tvrdih đonova i pažljivije nego obično “Gospodine, ne oprosti im jer vrlo do- čuvanju Majke Zemlje. hodaju po svojim šumama i livadama. bro znaju što čine.” Stoga su za njih bijeli doseljenici koji bi Ljudi često govore o godišnjim od- PLEME TAOS U ARIZONI ujesen išli nemilosrdno sjeći šumu ili u morima i putovanjima kao o najdrago- Ovdje mi padaju na um Pueblo Indijan- rano proljeće krčiti zemlju na njihovu cjenijim danima u godini. Mnogima je ci u Arizoni koje u svoje vrijeme, pišu- području bili pravi zlotvori koji nano- sve jasnije da ovakav životni stil turizma ći jedan psihološko-antropološki rad, se veliko zlo Majci Zemlji, tradicijama ne može proći bez negativnih posljedica imah sreću izbliza donekle upoznati. njihova naroda, a time su i neizmjer- u budućnosti. Kad bi, primjerice, ljudi u Među njima je po svojoj tradiciji po- no vrijeđali Velikog duha. Indiji imali mobilnost kakvu mi na Za- sebno upadalo u oči pleme Taos. Ne- Naravno, ne mislim da Taose doslov- padu imamo, “za manje od deset godi- obično su samostalni ljudi, koji s naj- no trebamo nasljedovati, ali pred sve na potrošile bi se svjetske rezerve naf- većom pažnjom čuvaju od drugih svu većom nesmiljenom turističkom nava- te”. Stoga je neuzimanje u obzir tamne svoju kulturu do sitnica, posebice od lom očito imamo i za opće dobro mora- strane turizma sve više na udaru kritike. bijelog čovjeka. Čak i svoj jezik na taj mo od njihova Duha nešto i naučiti. n

MATICA listopad 2019. 59 In memoriam Ivo Malec: Čovjek dvaju svjetova Istaknuti hrvatski skladatelj i velikan francuske avangardne glazbe Ivo Malec preminuo je ljetos u Parizu u 95. godini života.

naslijeđa tradicionalne kulture u Zagre- bu s frankofilskim avangardnim teatar- skim iskorakom ‘Compagnie des jeunes’ - Družine mladih. Svojevrsni je to naš ka- zališni fenomen o kojem se sve donedavno malo znalo, a u kojem su sudjelovali i Mladen Škiljan, Mladen Raukar i još nekoliko umjetnika intelektualaca na čelu s Vladom Habunekom. Na poziv književnika i prijatelja Ra- dovana Ivšića koji je htio da mu Malec sklada glazbu za njegova Gordogana na tamošnjem radiju, otišao je 1959. u Pa- riz, gdje se stalno nastanio. Već u Zagre- bu gdje se od 1940. do 1946. okuplja- la Družina mladih bili su istomišljenici. Ivšić je, dakle, bio inicijator sudbono- sne odluke koja je vrlo brzo rezultirala i usavršavanjem kod Oliviera Messiae- na, ali i pristupom Istraživačkoj skupini za konkretnu glazbu Pierrea Schaeffe- ra. Ona mu je otvorila jedan novi svijet glazbe, glazbe eksperimenta i novih zvukovnih mogućnosti. Slijedila je bogata autorska karijera u kojoj se ba- Izvor: Jagoda Martinčević (Lj. G.) Fenomenološki trag preplitanja glaz- vio starim i novim skladateljskim alati- be i riječi, glazbe i kazališta, ulančanost ma, upoznavao elektroakustične mo- ompleksnost opusa Ive poticaja od tradicije do avangarde nje- gućnosti glazbe, a djela su mu izvodili Maleca treba tražiti u ra- gova vremena možda je najbolje opisao prestižni orkestri i solisti diljem svijeta. doznalosti njegova doba muzikolog i skladatelj Martial Robert, Od 1972. do 1990. ostvario je i za “novim” u glazbi sre- autor najpotpunije studije o Malecu iz uspješnu pedagošku karijeru na pa- K dinom 20. stoljeća, koje 2005. Prepoznavši ga kao “čovjeka dva- riškome Konzervatoriju. Mnogo je Ma- je kao niti jedno prije nudilo mnogo- ju svjetova, nositelja dviju tradicija - one lecove glazbe zabilježeno snimkama brojne mogućnosti i preobrazbe autor- srednjouropske koju donosi iz Hrvatske i na nosačima zvuka za koje je dobio skih zamisli. i one elektroakustičke koju razvija i bit- čak pet puta uglednu nagradu Grand Glazbena sloboda osvajala se na no obogaćuje prenoseći elektroakustič- Prix du Disque. mnogo načina. Pa tako i ona Milka Kele- ke tehnike i iskustva na instrumentalnu mena i Ive Maleca koji su preminuli rela- glazbu, ali i instrumentalni svijet glazbe Neobičan odnos s glazbenom tivno brzo jedan za drugim. Neporeciva u novootkriveni elektroakustički svemir”. je istina da su njih dvojica, bitno razli- sredinom u domovini zacijelo čiti kao ljudi i kao skladatelji, na polju AVANGARDNI TEATARSKI ISKORAK neće biti nikad razjašnjen do svjetske suvremene glazbe najviše po- DRUŽINA MLADIH stigli kao autori potekli iz ove sredine. Disciplinirano meandriranje prema ta- kraja s obzirom na mnoge Njihovim odlaskom završava jedno kvoj ‘velikoj miksaži’ koje se ubrzo krista- nepotvrđene ili upravo iznimno uzbudljivo i plodno razdoblje liziralo kao autentičan i prepoznatljiv stil nekadašnje hrvatske glazbene avan- nošen snažnom i jasnom gestom, zače- prešućene podatke s obiju garde. to je u iznenađujućem spoju solidnog strana, njegove i zagrebačke.

60 MATICA listopad 2019. Bio je i jedan od umjetnika koji su Naša šira javnost pobliže je čula za Maleca 2013. godine kada primili mnoga francuska odličja, među je odbio primiti Nagradu “Vladimir Nazor”. Obrazložio je to ostalim Chevalier dans L’ordre national de la Légion d’honneur, Commandeur navodnim dugogodišnjim prešućivanjem svoga lika i djela u dans L’ordre des Arts et des Lettres, Hrvatskoj te prekasnom zahvalom za umjetničke zasluge. Prix de l’Académie des Beaux-Arts i dr. Iz bogatoga i raznolikoga opusa, osim već spomenutih djela, treba mož- da izdvojiti i dragocjen doprinos scen- skoj glazbi za mnoge zagrebačke dram- ske predstave u kojima je surađivao s najboljim hrvatskim redateljima poput Branka Gavelle, Koste Spaića, Dine Ra- dojevića, Mladena Škiljana, Vlade Ha- buneka...

NEODGOVORI I TIŠINE Zašto je uopće otišao u Francusku taj rođeni Zagrepčanin koji je na ovdaš- njoj Muzičkoj akademiji primio glazbe- no znanje od tada najboljih profesora Mila Cipre i Fridricha Zauna te kraće vrijeme bio ravnatelj Opere u Rijeci i ubi- rao prve autorske uspjehe? U TV-emisiji urednice muzikologi- nje Seadete Midžić, koja ga je dobro poznavala, godine 1985. pomalo pitij- ski o tome je govorio: “Otišao sam jer nije bilo odgovora na moj problem, mislim muzičko-so- cijalnog odgovora. I kada se nakupilo kulturnog ili kulturološkog okruženja koliko autorskih koncerata u organiza- tog neodgovora, te tišine, onda narav- čovjek se, naravno, nikad ne riješi. Nosi ciji Hrvatskog društva skladatelja čiji je no nije bilo rješenja za mene. No, tog ga. To je vjerojatno ono što u sredini u bio član, kao i svoj Dan u dvorani Lisinski kojoj sada živim i u čiji krug i vrijeme 1985. uz izložbu crteža i izravne prije- pripadaju sada moje muzike, čini da nose koncerta na televiziji i radiju. Jed- one imaju još jednu dimenziju i da su na od zadnjih veza s domovinom bilo je nešto drukčije. To je pretpostavljam taj natjecanje New Note Samoborskih glaz- moj korijen, to je moje disanje drukči- benih večeri 2012. čiji je bio predsjed- jim ritmom nego što je ritam ljudi s ko- nik. Nije, dakle, bio prešućivan, možda jima živim... Govorim o razlici osobne manje prisutan nego što je to želio, a linije koja ukazuje na proturječnosti, a svakako manje slavljen nego što je to ne vrijeđa trenutke.” bio u Francuskoj, svojoj drugoj domo- Ogorčenje baš i nije bilo utemelje- vini u kojoj je živio 60 godina i bio nje- no jer je Ivo Malec dobio Nagradu gra- zin državljanin. n da Zagreba još 1957., na Muzičkome biennalu Zagreb tijekom godina izve- dene su mu 33 skladbe, u Hrvatskome ENG Ivo Malec, an eminent Croatian-born com- narodnom kazalištu u Zagrebu praizve- poser and one of the prominent figures of the French deni su baleti “Makete” i “Lied” s nje- musical avantgarde, passed away in Paris this sum- govom glazbom, a izvedba glazbenog mer in his 95th year. He moved to the French capi- tal in 1959 and established himself as a diverse au- plakata “Victor Hugo – Sam protiv svih” thor working with old and new music forms of music uslijedila je samo godinu dana nakon composition, exploring the potential of electroacous- praizvedbe u Avignonu 1971. Skladba tic music and saw his works performed by leading orchestra and soloists around the world. He was the “Actour” izvedena je na Dubrovačkim Plakat za predstavu “Družine mladih” recipient of numerous French decorations and, in ljetnim igrama, a u Zagrebu je imao ne- 1957, of the City of Zagreb Prize.

MATICA listopad 2019. 61 Obljetnice Privremena namjena u službi baštine Drveni objekt današnjega Tehničkog muzeja “Nikola Tesla” u Zagrebu, sagrađen u samo osam mjeseci u obliku okrenutog slova L, projektirao je arhitekt Marijan Haberle (također projektant zgrade HMI-ja i KD Lisinski), a riječ je o jedinstvenoj arhitekturi u europskim montažni čelični most za prijelaz iz no- razmjerima, zahvaljujući čemu je danas objekt i vog u stari dio Velesajma, ali ni on nije zaštićeno kulturno dobro. Otvoren je 17. rujna 1949. izveden. Za gradnju kompleksa utroše- no je 2.800 kubičnih metara tesane gra- đe, 23.000 četvornih metara brodskog poda, 5.600 četvornih metara parketa, 1.230 tona cementa, 100 tona beton- skog željeza, 7.000 kubičnih metara šljunka... Novim objektima na mjestu današnjega Tehničkog muzeja “Nikola Tesla” dobiveno je dodatnih 8.000 če- tvornih metara izložbenoga prostora. Te godine na Velesajmu je sudjelovalo 1.126 domaćih izlagača i 254 inozemna izlagača, predstavljeno je 2.290 proizvoda, a sve je vidjelo nevjerojatnih 575.000 posjetitelja. Bilo je to zlatno doba sajmovanja u Zagrebu! Prva oz- biljna revizija s intencijom kompleksne obnove koja traje već gotovo 15 godina, a uključuje i dvorište te snimanje postojećeg stanja i izradu projekta ob- Priredila: Ljerka Galic no zemljište stare remize na Savskoj s nove, započela je još 2005. Pritom se obzirom na njegov položaj, omeđen s vodi računa o očuvanju izvornosti, ali i agrebački zbor 1946. pre- dviju strana željezničkom prugom te s poboljšanju energetske učinkovitosti imenovan je u Zagrebač- dvjema tramvajskim prugama i glavnim zgrade. ki velesajam, da bi zatim prometnicama. Zadatak je povjeren Ravnateljica Markita Franulić spomi- bila donesena odluka o tvrtki Visokogradnja, koja je trebala po- nje da je u tijeku obnova zgrade čiju je Z proširenju izložbenoga dignuti dvoranu s oko 4.000 četvornih obvezu financiranja Grad Zagreb preu- prostora. Godine 1948. Velesajam je metara izložbenoga prostora, a bilo je zeo od 2009. i u čiju je obnovu već ulo- održan u Savskoj cesti na mjestu da- predviđeno da će se koristiti i za druge žio više od 25 milijuna kuna. Radovi koji našnjega Studentskog centra. Prvih po- priredbe. Uz nju je izgrađena i jedno- traju do danas obavljaju se parcijalno slijeratnih godina Zagrebački velesajam katna izložbena hala s još 3.800 četvor- kako bi muzej cijelo vrijeme bio otvo- bio je uglavnom izložbenoga karaktera, nih metara. U prizemnici vezanoj uz ren za posjetitelje. n a tek nakon 1950. Velesajam u pot- glavni ulaz u podrumskim prostorima punosti dobiva trgovački karakter. bile su blagajne i prostori nadzorne ENG Umjesto prijeratne Njemačke glavni službe, a u sredini dvorišta Haberle je The L-shaped wooden structure of Zagreb’s Nikola Tesla Technical Museum was erected in the partner sada je Sovjetski Savez. Godi- predvidio izvedbu kioska za informaci- span of eight months following the design of archi- ne 1949. uvidjelo se da je taj prostor je. Planirani 30 metara visok reklamni tect Marijan Haberle, whose other works include the nedostatan za predstavljanje domaćoj stup sastavljen od čeličnih cijevi nikada CHF building and Lisinski concert hall. Opened on the 17th of September 1949 it is a standout piece of i stranoj javnosti novosti i snage doma- nije sagrađen. Haberle je također pred- European architecture and is protected as national će industrije. Za proširenje je iskorište- vidio da se preko Savske ceste izvede culture property.

62 MATICA listopad 2019. 3. biciklistički maraton Hrvatska - Slovenija

Tekst: Željko Rupić

načajan doprinos građe- Kroz Harmicu/Rigonce nju dobrosusjedskih odnosa dviju država, među ostalima, daju i biciklisti bez zaustavljanja Z koji su prije dvanaest godina prvi put, na svoj način, povezali Utrku za rekreativce, muškarce i žene s navršenih dvije prijestolnice, Zagreb i Ljubljanu. U međuvremenu je Ljubljanu, kao cilj, za- šesnaest godina, organiziraju Biciklistički klub Zagreb i mijenila dolenjska prijestolnica Novo Kolesarski klub Adria Mobil iz Novoga Mesta uza značajnu Mesto. Prvoga dana rujna profesional- potporu Društva slovensko-hrvatskog prijateljstva ci su odvezli 181 km 12. međunarodne biciklističke utrke Hrvatska - Slovenija,

od Zagreba do Novoga Mesta, a istoga Članovi BK Dinamo s izaslanicom zagrebačkog dana, s istovjetnim startom i ciljem, gra- gradonačelnika Darinkom Jug, uz nju bivši hrvatski olimpijac Vlado Fumić đani rekreativci, njih šezdesetak iz obje države, sudjelovali su na 3. biciklistič- kome maratonu Hrvatska - Slovenija. Utrku za rekreativce, muškarce i žene s navršenih šesnaest godina, organiziraju Biciklistički klub Zagreb i Kolesar- ski klub Adria Mobil iz Novoga Mesta uza značajnu potporu Društva slovensko-hrvatskog prijateljstva i agilnoga člana Izvršnoga odbora Društva Zlatka Katalenića. Biciklistički maraton je zabavno-rekreativnoga karaktera, a trasa duga 80 km počela je ispred zgrade Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu, otkud se u “zatvorenoj” vožnji išlo do Nacio- nalne i sveučilišne knjižnice, odnosno Zagrebačkih fontana i, nakon stanke od Biciklistički maraton je zabavno- rekreativnoga karaktera, a trasa

od zagrebačkoga HNK, preko pet minuta, nastavilo do Zaprešića gdje cilju, sudionike je pozdravila Darinka Zaprešića i graničnoga prijelaza su sudionici nazočili kratkoj prezentaciji Jug, iz Gradskoga ureda za gospodar- grada. Zatim je maraton nastavljen vo- stvo, rad i poduzetništvo, izaslanica za- Harmica/Rigonce, do Novoga žnjom do graničnoga prijelaza Harmi- grebačkoga gradonačelnika. Kako nam Mesta duga je 80 km. ca/Rigonce koji je, dogovorom graničnih je rekao Zlatko Katalenić iz Društva slo- policija, “svladan” bez zaustavljanja. Do vensko-hrvatskog prijateljstva, već sada cilja na Seidlovoj cesti u Novome Mestu su krenule pripreme za sljedeći, četvrti, biciklisti su prošli kroz Dobovu, Breži- maraton na kojem se očekuje još “jača” ce, Kršku Vas, Kostanjevicu ob Krki gdje potpora Grada Zagreba. n je bila okrjepna stanica, Šentjernej, Ra- tež i Petelinjek. ENG U dobrom i prijateljskom ozračju Sixty racers from both countries took part in the 3rd Croatia-Slovenia cycling marathon on the svi sudionici uspjeli su odvoziti trasu, 1st of September. The event is recreational, for men a za nešto više od sat i pol na cilj su u and women racers sixteen years of age and older, Novome Mestu prvi stigli Marko Poto- and organised by the Zagreb Cycling Club and the Adria Mobil Cycling Club of Novo Mesto in neigh- čar i Ivan Bratić, odnosno Mateja Marn Iz kataloga utrke – trasa maratona duljine 80 km bouring Slovenia, with the support of the Sloveni- i Suzana Štrasberger. Na startu, ali i u an-Croatian Friendship Society.

MATICA listopad 2019. 63 IZ SPORTA

PARAOLIMPIJSKI SPORT – DVA HRVATSKA ZLATA Hrvatske paraolimpijke Anđela Muž- nić i Helena Dretar Karić osvojile su zlatnu medalju u ekipnoj konkurenciji SP VESLANJE - BRAĆA SINKOVIĆ OBRANILI ZLATO na Europskom prvenstvu u parastol- Braća Valent i Martin Sinković obranili su naslov svjetskih prvaka u veslanju u nom tenisu u švedskom Helsingbor- disciplini dvojac bez kormilara, oni su u finalnoj utrci na svjetskom prvenstvu gu. Hrvatska reprezentacija vraća se u austrijskom Linz-Ottensheimu dominirali od prvog do posljednjeg zaveslaja iz Helsingborga s ekipnim zlatom te i ciljem prošli sa 3.19 sekundi prednosti ispred drugoplasiranih Novozelanđa- u pojedinačnoj konkurenciji srebrom na Thomasa Murraya i Michaela Brakea. Broncu su osvojili Australci Sam Har- Pave Jozića i broncom Anđele Mužinić. dy i Joshua Hicks sa 7.53 sekundi zaostatka za Sinkovićima. Za braću Sinković Hrvatski paraolimpijac Dino Sinovčić ovo je šesto zlato sa svjetskih prvenstava, po dva su puta bili najbolji u četver- osvojio je zlatnu medalju na 100 m cu na pariće s Davidom Šainom i Damirom Martinom (2010, 2013), dva puta u leđno u kategoriji S6 na svjetskom dvojcu na pariće (2014, 2015) i dva puta u dvojcu bez (2018, 2019). Usto imaju paraplivačkom prvenstvu u Londonu. i srebro iz dvojca bez 2017. i broncu iz četverca na pariće iz 2011.

SP U ATLETICI - ČETIRI FINALA I BRONCA SANDRE PERKOVIĆ Na svjetskome atletskome prvenstvu u Dohi brončanu u Moskvi 2013. i u Londonu 2017. godine, a u Pekingu je medalju osvojila najbolja hrvatska sportašica Sandra 2015. osvojila je srebro. Hrvatski predstavnici ostvarili Perković hicem od 66,72 metara. Ovo je četvrta meda- su još tri finala. Ana Šimić u skok u vis i Sara Kolak u ba- lja na svjetskim prvenstvima za najbolju bacačicu diska canju koplja zauzele su sedma mjesta u finalima, a Filip u posljednjem desetljeću. Svjetskom prvakinjom je bila Mihaljević osvojio je 11. mjesto u finalu bacanja kugle.

EURO 2020: POBJEDA PROTIV SLOVAČKE, REMI S AZERBAJDŽANOM Hrvatska nogometna reprezentacija svladala je Slovačku sa 4-0 u utakmici 4. kola u skupini E kvalifikacija za EURO 2020. odigranoj pred na stadionu Antona Malatinskoga u Trnavi. Strijelac vodećeg pogotka u posljednjoj minuti prvog poluvremena bio je Nikola Vlašić, kojem je to prvije- nac u dresu A reprezentacije. Za Hrvatsku su strijelci još bili Perišić, Petković i Lovren. Nekoliko dana kasnije svjetski su doprvaci, u svom petom nastupu u skupini kvalifikacija za EURO 2020. na gostovanju kod Azerbajdžana u Bakuu odigrali samo 1-1. Naši su reprezentativci poveli u 11. minuti iz kaznenog udarca kojega je realizirao kapetan i slavljenik Luka Modrić, no Azeri su uspjeli poravnati u 72. minuti. Hrvatska je i ovim bodom zasjela na vrh ljestvice sa 10 bodova iz pet susreta, a bod manje imaju Slovačka i Mađarska. Plasman na EURO izborit će dvije prvoplasi- rane reprezentacije. Sljedeću utakmicu Hrvatska igra 10. listopada s Mađarskom u Splitu, a tri dana kasnije s Wa- lesom u gostima.

64 MATICA listopad 2019. LIGA PRVAKA - SJAJAN START DINAMA Nogometaši zagrebačkog Dinama otvorili su nastup u C skupini Lige prvaka fantastičnom predstavom pobijedivši pred 28 500 gledatelja na stadionu Mak- simir Atalantu sa 4-0, a junak večeri bio je trostruki strijelac Mislav Oršić. Di- namo je poveo u 10. minuti golom Marina Leovca (10), a potom je na scenu stupio Mislav Oršić postigavši tri gola (31, 42, 68). U 2. kolu skupine modri su u gostima kod Manchester Citya izgubili s 2-0. U 3. kolu Dinamo gostuje kod Ša- htara 22. listopada, a City dočekuje Atalantu.

GIMNASTIKA - BENOVIĆU I SRBIĆU ZLATA NA PARTERU I PREČI MERSIN, 1. rujna 2019. (Hina) – Prvo- ga dana rujna na svjetskom gimnastič- kom kupu u turskom Mersinu je 19-go- dišnji Aurel Benović na parteru stigao je do svog prvog zlata u karijeri, dok je iskusna Tijana Tkalčec u preskoku osvojila svoju prvu medalju, brončanu, nakon povratka natjecanjima. Naša najmlađa predstavnica, 16-godišnja Tina Zelčić u finalu grede osvojila je četvrto mjesto u svom prvom finalu, a Isti plasman ostvario je i Renato Pr- pić na konju s hvataljkama. Petnaest EP STRELJAŠTVO - MOMČADSKO SREBRO ZA HRVATSKU U dana kasnije je ponajbolji hrvatski gi- TRAPU mnastičar Tin Srbić na svjetskom kupu Hrvatska muška reprezentacija u trapu, koju su sačinjavali braća Josip i Anton u Parizu u potpunosti deklasirao kon- Glasnović te Marko Germin, osvojila je srebrnu medalju na Europskom prven- kurenciju te s visokih 14.900 bodova stvu u gađanju letećih meta koje se održalo u talijanskom Lonatu. Braća Gla- osvojio zlatnu medalju. Pariško zlato snović i Germin su prvo u četvrtfinalu bili bolji od Ciprana, pogodivši 69 meta, šesta je Tinova najsjajnija medalja sa jednu više od suparnika. U polufinalu su imali dva pogotka više od Portuga- svjetskih kupova, a pored toga osvo- laca (68-66) i na taj način izborili dvoboj za zlatnu medalju s reprezentacijom jio je i vrijedne bodove za odlazak na domaćina EP-a. U meču za zlato hrvatski strijelci nisu bili precizni kao do tada Olimpijske igre u Tokiju te odradio sjaj- pa su ih reprezentativci Italije uvjerljivo pobijedili sa osam pogodaka predno- nu pripremu za Svjetsko prvenstvo u sti (62-54). U pojedinačnom finalu Josip Glasnović ostao je na korak do pobjed- Stuttgartu. ničkog postolja, osvojivši četvrto mjesto.

MATICA listopad 2019. 65 CRORAMA

MEĐUNARODNI FESTIVAL ČIPKE U LEPOGLAVI - Čipka je dio našeg identiteta i neprocjenjiva vrijednost - istaknuo je gradona- čelnik grada Lepoglave Marijan Škvarić na svečanosti kojom je u Lepoglavi 13. rujna otvoren 23. međunarodni festival čipke. Tema ovogodišnjeg festivala bila je “Čarobna kraljevska čipka”, a zemlja partner Kraljevina Španjolska. Ove godine slavi se 10 godina od uvrštavanja lepoglavske čipke na UNESCO-ovu ne- materijalnu baštinu. Sudionici ovogodišnjeg festivala došli su čak iz 16 zemalja i 11 hrvatskih čipkarskih centara. - Ove godine u Lepoglavu dolaze mnogobrojni izlagači među kojima prvi put i izlagači iz Južne Amerike. S obzirom na broj sudionika, možemo reći da je naš festival najveći čipkarski festival u Europi – rekao je Dejan Bjelivuk, predsjednik udruge Ekomuzej Lepoglava.

DANI HRVATSKOGA FILMA U DARMSTADTU U sklopu obilježavanja pedesete obljetnice osnivanja Hrvatske kato- ličke zajednice u Darmstadtu, u tom gradu održani su i “Dani hrvatskoga filma”. U suradnji s kinom Kinopolis, programmkino rex i Hrvatskom maticom iseljenika prikazana su četiri hrvatska filma različitih žanrova - “Sve najbolje” Snježane Tribuson, “Imena višnje” Branka Schmidta, “Sve je bio dobar san” Branka Ištvančića i “Čud- novate zgode šegrta Hlapića” Silvija Petranovića. Direktor programmkino rex Marcel Kurth izrazio je zadovoljstvo suradnjom s Hrvatskom katolič- kom zajednicom Darmstadt koja je započeta još prije pet godina sličnim projektom. “Jedna od naših program- skih smjernica je prikazivanje filmova iz zemalja koje su u svijetu kina manje eksponirane. U Hrvatskoj ima odličnih filmova, to se moglo vidjeti i ove godine”, naglasio je Kurth.

KAMEN TEMELJAC ZA IZGRADNJU SPOMENIKA DOMOVINI Kamen temeljac za izgradnju Spomenika domovini postavljen je 23. rujna na zelenoj površini ispred Koncertne dvorane ‘Vatroslav Lisinski’, gdje je istaknuto kako će tu nastati “nova gradska vrata - spomenički kompleks arhitektonski uklopljen u urbanističke vrijednosti središnje zagrebačke osi”. - Spomenik domovini sastoji se od tri soliterno po- stavljena znaka - Zida boli, Oltara - menze i Porta- la paviljona koji kao cjelina čine mjesto službenog, protokolom reguliranog ceremonijala odavanja počasti - istaknuo je autor idejnog rješenja Ne- nad Fabijanić.

66 MATICA listopad 2019. ZAGREBAČKE ULICE POSTALE KAZALIŠNE POZORNICE U Zagrebu je u rujnu održana Pop Up Drama, jedinstvena urbana interven- cija kojoj je cilj poznate donjogradske lokacije pretvoriti u mjesta na kojima publika može doživjeti jedinstveno kazališno iskustvo. Ovaj umjetnički projekt, proizišao iz kreativne radionice umjetničke organizacije TeatruM i Katapult promocije, svoju premijeru imao je u lipnju prošle godine kada je oduševio građane. Ove godine organizatori su se odlučili na jesensko izdanje, a događaj je otvoren uprizore- njem drame “Gospoda Glembajevi” Miroslava Krleže koje je izvedeno na Europskome trgu.

“VUČEDOLSKE TAJNE” U povodu završetka sezone arheoloških istraživanja lokali- teta Vučedola u Muzeju vučedolske kulture na konferenciji za novinare najavljeno je snimanje dokumentarno-povije- snog serijala o vučedolskoj kulturi (3000. - 2500. godine pr. Krista) te su predstavljeni iznimni arheološki nalazi ovogo- dišnjih iskapanja. “Po uzoru na dokumentarno-igrani film ‘Prapovijesna noć Venere i Marsa’ iz 2018. godine, koji je dobio vrijednu svjetsku nagradu i koji se kvalitetom izdi- že iz niza sličnih arheoloških filmova, snimit će se petodi- jelni serijal dokumentarno-igranih filmova o vučedolskoj kulturi ‘Vučedolske tajne’”, najavio je povjesničar i filmski kritičar Danijel Rafaelić, istaknuvši da će time Vukovar dobiti izniman kulturni proizvod.

SIMBOLIČKO DOSELJAVANJE U ARGENTINU Potomci iseljenika iz različitih zemalja svijeta ove godine simbolično su obilježili obljetnicu doseljavanja u Argentinu. Udruženi, u nošnji svojih predaka, noseći torbe i glazbene instrumente predstavili su zemlje iz kojih su potekli. Na- kon plovidbe brodom njihovi su preci zakoračili na argentinsko tlo pa se tako 17. rujna i ovo simboličko okupljanje imigranata održalo na šetalištu luke La Plata, Av. Monte- video u provinciji Berisso. Hrvatske doseljenike predsta- vilo je Udruženje hrvatskih Istrana u Argentini/Asociacion Croata Raices Istrianas Berisso Argentina. Premda su Hrvati danas potpuno integrirani u argentinsko društvo, otvore- no pokazuju ljubav prema svojoj zemlji podrijetla, hrvatskoj kulturnoj baštini, jeziku i običajima.

MATICA listopad 2019. 67