Strateska Platforma USK Nacrt
Total Page：16
File Type：pdf, Size：1020Kb
2020 Sadržaj Pregled ključnih istorijskih činjenica važnih za identitet područja 4 Geografski položaj i prirodne karakteristike 5 Osnovne karakteristike područja 5 Udaljenost od drugih centara i saobraćajna povezanost 6 Administrativno uređenje 6 Karakteristike reljefa i nadmorska visina 6 Osnovne klimatske odrednice 8 Pregled najznačajnijih prirodnih resursa na posmatranom području sa stepenom njihove istraženosti ili eksploatacije 8 Demografske karakteristike i kretanja uključujući stanje dijaspore 9 Ukupan broju stanovnika 9 Stanje na dan 9 Struktura stanovništva 9 Prostorni raspored stanovništva 11 Prirodni priraštaj stanovništva 11 Migracije stanovništva unutar i izvan posmatranog područja 11 Procjena broja stanovnika koji žive u dijaspori 12 Pregled stanja i kretanja u ekonomiji uključujući i potencijale i učešće dijaspore 13 Broj i struktura poduzeća 13 Kretanje ukupnih prihoda i rashoda poslovnih subjekata registriranih u USK 14 Vanjskotrgovinska razmjena i najznačajniji izvozni proizvodi i poduzeća 15 Veće investicije koje su realizirane na posmatranom području ili su u toku 17 Ostvareni poticaji za privredu i preduzetništvo 17 Ukupno industrijsko zemljište, sa pregledom poslovnih zona 17 Najznačajniji turistički potencijali i turistička infrastruktura 17 Poljoprivredni potencijali i proizvodi 18 Kretanje ukupnog broja porodičnih poljoprivrednih gazdinstava 23 Ukupni ostvareni poticaji za poljoprivredu 23 Najznačajniji kapaciteti u drugim ekonomskim djelatnostima 24 Pregled stanja i kretanja na tržištu rada 24 Ukupan broj zaposlenih 24 Broj zaposlenih po djelatnostima 25 Ukupan broj nezaposlenih 25 Prosječne neto i bruto plate po djelatnostima 25 Ukupan broj umirovljenika 25 Izazovi u vezi sa COVID19 26 2 Izvještaj o evaluaciji Integrirane strategije razvoja Unsko-sanskog kantona za period 2014-2020. godina /za period evaluacije 2014.-2018./ 26 Rezime stanja, razvojnih izazova i perspektiva u sektoru ekonomskog razvoja USK 26 Pregled stanja i kretanja u oblasti društvenog razvoja 29 Podaci o obrazovanju 29 Predškolski odgoj i obrazovanje 29 Osnovnoškolsko obrazovanje 30 Srednjoškolsko obrazovanje 33 Visokoškolsko obrazovanje 36 Obrazovanje odraslih 38 Odgojno – obrazovni proces tokom pandemije Covid – 19 38 Djeca u pokretu 39 Obrazovanje i tržište rada 40 Podaci o kulturi i sportu 41 Kultura 41 Sport 43 Podaci o zdravstvu 46 Podaci o socijalnoj zaštiti 49 Podaci o civilnom društvu 51 Mladi 52 Podaci o kapacitetima uprave 53 Podaci o sigurnosti građana 54 Stanje i struktura kriminaliteta i krivičnih djela 55 Stanje javnog reda i mira 57 Stanje sigurnosti saobraćaja 58 Upravljanje migrantskom krizom 59 Podaci o zaštiti i spašavanju od prirodnih nepogoda i drugih nesreća 60 Ugroženost od prirodnih i drugih nesreća 60 Rezime stanja, razvojnih izazova i perspektiva u sektoru društvenog sektora USK 62 Stanje javne infrastrukture i javnih usluga 70 Stanje saobraćajne infrastrukture 70 Stanje tehničke infrastrukture 71 Stanje komunalne infrastrukture i usluga 72 Zaštita okoliša/životne sredine uključujući smanjenje rizika od katastrofa/nesreće 72 Osnovne karakteristike okoliša USK 72 Praćenje i upravljanje zaštitom okoliša 73 Upravljanje otpadom 74 3 Podaci o kvalitetu zraka 79 Podaci o upravljanju vodama i vodnim uslugama 81 Podaci o biodiverzitetu 86 Buka i vibracije 87 Podaci o energijskoj učinkovitosti 88 Stanje šumskih ekosistema i zemljišta 90 Podaci o zaštiti kulturno-istorijskog naslijeđa 93 Rezime stanja, razvojnih izazova i perspektiva u sektoru zaštite okoliša USK 94 Stanje prostorno-planske dokumentacije 98 Analiza budžeta i projekcije sredstava za finansiranje realizacije strategije razvoja 102 Osvrt na finansiranje razvojnih prioriteta i značajnih kapitalnih investicija u proteklih 5 godina 102 Pregled procjene po glavnim izvorima finansiranja za period 2021.-2027. godine 103 SWOT analiza 105 Strateški pravci razvoja 107 Prvi strateški pravac - Prerađivačka industrija zasnovana na znanju i održivom korišćenju prirodnih resursa 108 Drugi strateški pravac - Razvoj inkluzivnog i prosperitetnog društvenog sektora 108 Treći strateški pravac: Unaprijediti održivu zaštitu okoliša i prirode 109 Četvrti strateški pravac: Dinamično prostorno planiranje i izgradnja USK 110 Vizija 110 Strateški ciljevi 111 Aneksi 116 Aneks 1 - Mineralna i rudna nalazišta 116 Aneks 2 – Stanovništvo koje je ikada živjelo izvan BiH neprekidno godinu i duže prema zemlji boravka, spolu i razlozima doseljenja, po općinama/gradovima, Unsko-sanski kanton 118 Aneks 3 - Broj registriranih pravnih osoba prema djelatnostima 119 Aneks 4 – Pregled poslovnih zona 120 Aneks 5 – Specifikacija odobrenih sredstava kantonalnih novčanih podrški po vrstama podrške u 2019. 122 Aneks 6 – Poljoprivredna proizvodnja 123 Aneks 9: Naziv i vrijednost planiranih projekata iz programa zaštite voda 2019 i 2018. godine USK 127 Aneks 10. Tabelarni prikaz institucionalne organizacije upravljanja okolišem u kantonu/JLS Unsko - sanskog kantona 129 4 Pregled ključnih istorijskih činjenica važnih za identitet područja Na području Unsko-sanskog kantona (USK) od prethistorijskih lokaliteta najpoznatiji su oni na području općine Cazin (Čungar, Gradina i Selište), Hrastovačka i Dabarska pećina te nekropole ravnih grobova. Takođe, predmeti iz brončanog doba nađeni su u okolici Velike Kladuše, kao i ostaci srednjevjekovnog grada iz 13. stoljeća, koji je pripadao knezovima Blagajskim te kasnije Frankopanima. Nalazi ilirske civilizacije pronađeni su na području Bihaća, Golubića, Pritoka i Ripača. Na području općine Bosanski Petrovac, a na lokalitetu Bukovača otkrivena je kasnoantička grobnica i rimski novac. U dolinama rijeka Sane i Vrbasa pronađeni su ostaci keramike, stambenih objekata, kostiju, nakita i noževa ilirskog plemena Mazeji koji su živjeli na ovom području u IV. stoljeću prije nove ere. Područje USK bilo je i naseobina keltsko-ilirskog plemena Japoda. Iz rimskog doba najpoznatije je naselje otkriveno na mjestu Gromila kraj Bosanske Krupe. Iz srednjeg vijeka dobro je očuvana arhitektura gradske jezgre Bosanskog Petrovca te srednjovjekovni grad Bjelaj. Srednjovjekovni grad Čovka spominje se u XV. stoljeću kao kraljevski grad, a na Divskom groblju pronađena je srednjovjekovna nekropola sa šesnaest stećaka u obliku sanduka i ploča. Dokument koji govori o životu na ovom području u razdoblju srednjeg vijeka je povelja kralja Bele IV gdje se spominje vladavina Matije Ninoslava. Sredinom XVI. stoljeća Osmansko carstvo osvaja Cazin, Bosansku Krupu, a Bihać 1592. godine kada je formiran bihaćki sandžak. Bihać postaje jedno od najvažnijih uporišta najzapadnije provincije Osmanskog carstva, sjedište kapetanije, sandžaka i kadiluka. Od 1711. godine bihaćki sandžak je reorganiziran u bihaćki pašaluk. Jedno od glavnih uporišta bila je obrambena kula i stari grad Kamengrad kraj današnje općine Sanski Most. Na području općine Bužim, ispod Starog grada Bužima, nalazi se drvena džamija s minaretom iz XVIII. stoljeća koja se smatra najstarijom drvenom džamijom na Balkanskom poluotoku. Od polovice XIX stoljeća pod utjecajem Austro-Ugarske okupacije područje USK naseljava kršćansko stanovništvo koje donosi utjecaje kršćanske kulture. Bihać se prvi put spominje 1260. godine u povelji ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV, a 1262. godine dobio je status kraljevskog grada. Godine 1434. ugarsko-hrvatski kralj Sigismund poklanja Bihać hrvatskoj plemićkoj obitelji Frankopan, a status kraljevskog grada ponovno dobiva 1527. godine odlukom Ferdinanda Habsburškog. Između dva svjetska rata se u razvoju USK nisu dogodile značajnije promjene. Tokom Drugog svjetskog rata, od 1941. do 1945. godine područje USK bilo je pod njemačkom okupacijom i vlašću Nezavisne Države Hrvatske (NDH). Po završetku Drugog svjetskog rata jačaju ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju, gradnju škola i opismenjavanje stanovništva. Od 1992. do 1995. godine traje rat u BiH tokom kojeg su na području USK uništeni i oštećeni brojni objekti te izgubljeni brojni ljudski životi. Rat je završen potpisom mirovnog sporazuma u Daytonu 1995. kojim je postignut dogovor o prekidu sukoba između Bošnjaka, Srba i Hrvata na području BiH. Preduvjeti za formiranje Federacije Bosne i Hercegovine (F BiH) su uspostavljeni potpisom Washingtonskog sporazuma 1994. godine. Tim dokumentom je donesena odluka o kantonalnom uređenju F BiH u čiji sastav je ušao USK i još devet kantona. Bogato kulturno-istorijsko naslijeđe na području USK predstavlja osnov za dalja istraživanja i kvalitetnu zaštitu naslijeđa, kao i za održivo upravljanje u oblasti turizma. 5 Geografski položaj i prirodne karakteristike Osnovne karakteristike područja USK se nalazi u krajnjem sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, te graniči s južnim i jugoistočnim dijelovima Republike Hrvatske. Dio granice s Hrvatskom predstavlja rijeka Una koja teče područjem općine Bihać dužinom vodotoka od 80 km. Koordinate kantona su 44° 48ʹ 49.7″ N, 15° 52ʹ 19.7″ E. Grafikon 1: Položaj USK unutar Bosne i Hercegovine Ukupna površina USK iznosi 4.125 km2. Grafikon 2: Položaj općina u sastavu USK Površina USK obuhvaća 15,8% teritorije F BiH, odnosno 8,05% ukupne teritorije Bosne i Hercegovine. USK je površinom drugi po veličini kanton u F BiH. Najveću površinu imaju općine Bihać i Sanski Most koje zajedno čine više od 40% ukupne površine USK, dok su površinom najmanje općine Bužim (3,13% ukupne površine USK) i Velika Kladuša (8,02% ukupne površine USK). Tabela 1: Površine općina / gradona Unsko-sanskog kantona Općina / Grad Površina (km2) Bihać 900 Bosanska Krupa 561 Bosanski Petrovac 709 Bužim 129 Cazin