Javni Lokalni Mediji Između Javnog Interesa I Finansijske Ovisnosti
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
JAVNI LOKALNI MEDIJI između JAVNOG INTERESA I FINANSIJSKE OVISNOSTI Uredile Sanela Hodžić i Anida Sokol Sarajevo, 2018 Izdavač: Mediacentar Godina izdanja: 2018. Adresa izdavača: Koševo 26, 71000 Sarajevo Za izdavača: Maida Muminović Urednice: Sanela Hodžić i Anida Sokol Autori: Amir Purić, Jasna Kovo, Bojana Vukojević i Maida Salkanović Lektura: Kenan Efendić Dizajn i DTP: Samira Salihbegović Tiraž: 60 Štampa: Kovertelux CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 316.744/.776:352.07(497.6)(082) JAVNI lokalni mediji između javnog interesa i finansijske ovisnosti / [Amir Purić ... [et al.] ; uredile Sanela Hodžić, Anida Sokol. - Sarajevo : Mediacentar, 2018. - 212 str. ; 17 x 17 cm O urednicama i autorima: str. 211-212. - Bibliografija uz svaki rad. ISBN 978-9958-584-21-3 1. Purić, Amir COBISS.BH-ID 26706182 SADRŽAJ PREDGOVOR 5 Amir Purić NA RUBU EGZISTENCIJE: Slabo marketinškO TRŽište i Politički PRITISCI 11 Jasna Kovo Politička kONTROLA I SLABA REGULACIJA IMENOVANJA UPRAVLJAčkih strUKTURA I UREDNIKA 57 Bojana Vukojević SADRŽAJI OD ZNAčaJA ZA LOKALNE ZAJEDNICE: SLABI PROGRAMSKI ZAHTJEVI I UPITAN UDIO U PROGRAMIMA LOKALNIH EMITERA 115 Maida Salkanović KOMUNIKACIJA SA LOKALNOM ZAJEDNICOM: NEDOVOLJNO ISKorišteni POTENCIJALI ZA INTERAKCIJU 159 Aneks 1 UPITNIK ZA JAVNE LOKALNE MEDIJE 195 Aneks 2 LISTA MEDIJA KOJi su učestvOVALI U ISPUNJAVANJU UPITNIKA 207 O UREDNICAMA I AUTORIMA 211 Gift of the United States Government UNITED STATES EMBASSY BOSNIA AND HERZEGOVINA Objavljivanje ove publikacije je finansirano grantom Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država. PREDGOVOR Anida Sokol i Sanela Hodžić 5 ANIDA SOKOL I SANELA HODŽIĆ Predgovor Javni lokalni mediji čine značajan dio medijske scene u BiH. Pod javnim lokalnim medijima u ovoj publikaciji podrazumijevamo sve općinske, gradske i kantonalne radijske i televizijske emitere koji se najvećim dijelom finansiraju iz lokalnih javnih budžeta. Danas u BiH postoji ukupno 81 takav emiter, tj. 12 televizijskih emitera, 62 radijska emitera i 7 televizijskih emitera koji se emitiraju putem drugih elektronskih komunikacijskih mreža.1 Javni mediji lokalnog karaktera predstavljaju veliki potencijal za razvoj demokratskih procesa na lokalnom nivou. Oni mogu doprinijeti većoj transparentnosti rada lokalnih vlasti, informirati građane o političkim odlukama i problemima s kojima se susreću lokalne zajednice, te ih podstaknuti da učestvuju u političkom procesu odlučivanja na lokalnom nivou. Javni lokalni mediji također bi trebali da nude prostor građanima da iskažu svoje probleme i mišljenja te da dobiju informacije od lokalnog značaja koji nisu dostupne putem većih i/ ili komercijalnih medija. Međutim, umjesto da pogoduju razvoju ovih potencijala, aktuelne politike i prakse javne medije stavljaju u položaj servilnosti prema lokalnim samoupravama, čime se narušava njihova autonomija i demokratski procesi na lokalnom nivou. Ova publikacija je nastala iz potrebe da se ponude istraživačke analize i preporuke za poboljšanje politika i praksi koje se odnose na status, finansiranje, strateško programiranje i participativne komunikacije javnih lokalnih medija u BiH. Publikacija je dio programa „Lokalni mediji između javnog interesa i finansijske ovisnosti“, koji je podržan sredstvima granta Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu. Program je dodatno omogućio razvoj kapaciteta za istraživanja u ovoj oblasti, kroz selekciju, radionicu i međusobnu saradnju četiri istraživača odabrana putem konkursne procedure. U novembru 2017. 1 Istraživanje nije uključivalo druge vrste medija finansiranih iz budžeta lokalnih i kantonalnih vlasti, poput 6 biltena i općinskih/kantonalnih web-stranica. PREDGOVOR godine održana je dvodnevna radionica za istraživače, koja je, s obzirom na različite stručne kompetencije i iskustva istraživača (biografije dostupne na kraju publikacije), uključivala upoznavanje sa medijskim okruženjem i funkcioniranjem medija u BiH, osvrt na istraživačke metode i tehnike te upoznavanje s konceptom istraživanja politika (policy research). Tokom osmomjesečnog istraživanja autori-istraživači su uradili sekundarno istraživanje i poslali jedinstveni upitnik svim javnim općinskim, gradskim i kantonalnim emiterima u BiH (njih 81), te dodatno obavili analizu dokumenata poput zakona i podzakonskih akata, budžeta, finansijskih i programskih izvještaja, statuta, oglasa, internih dokumenata, analizu malog uzorka informativnih emisija, te svih web-stranica javnih lokalnih medija kao i njihovih naloga na društvenim mrežama, te obavili intervjue sa medijskim ekspertima, novinarima i urednicima. Činjenica da je od 81 javnog lokalnog emitera odgovore na upitnik dostavilo samo 14 medija govori da javni lokalni mediji nisu spremni da učestvuju u ovakvim i sličnim istraživanjima. Mediji su na naš upit dostavili svega četiri finansijska izvještaja i šest izvještaja o radu i poslovanju javnih lokalnih medija, što govori da javni lokalni mediji još uvijek ne prihvataju obavezu da kao javna preduzeća i ustanove budu otvoreni prema javnosti. Dio razloga je moguće tražiti i u hroničnom nedostatku kadra u javnim medijima.2 Sve je ovo otežalo proces dolaska do sveobuhvatnih podataka i njihove analize. Publikacija pred vama sastoji se od četiri izvještaja koja se bave pitanjima čije unapređenje je neophodno kako bi se poboljšali status i uloga javnih lokalnih medija u BiH: finansiranje javnih lokalnih medija, politički pritisci i imenovanja upravljačkih struktura i urednika, programi javnih lokalnih medija i njihova komunikacija sa zajednicom. U prvom izvještaju, Na rubu egzistencije: Slabo marketinško tržište i politički pritisci, autor Amir Purić analizira strukturu prihoda javnih medija, odnos između prihoda i stvarnih potreba, zloupotrebe procedura finansiranja, praćenje legitimnosti tih procedura, te ukazuje 7 2 Upitnik je dostupan na kraju ove publikacije. ANIDA SOKOL I SANELA HODŽIĆ na moguće alternativne modele finansiranja. Njegovo istraživanje pokazalo je da i do 93 posto sredstava za rad javni lokalni mediji dobijaju kroz direktno finansiranje iz javnih budžeta i da ovakav način finansiranja, koji je uspostavljen bez jasnih i preciznih kriterija, ostavlja prostor za proizvoljnosti i zloupotrebe. Iako značajna, ova sredstva su nedostatna za pokrivanje osnovnih troškova medija. Nezainteresiranost globalnih oglašivača i većih kompanija iz BiH da se oglašavaju na javnim lokalnim medijima i uspon internetskih platformi također su neki od faktora koji doprinose teškoj finansijskoj situaciji javnih lokalnih medija. Drugi izvještaj, Politička kontrola i slaba regulacija imenovanja upravljačkih struktura, autorice Jasne Kovo se bavi transparentnošću postupaka imenovanja i smjenjivanja upravljačkih organa u javnim lokalnim medijima i direktnim i indirektnim utjecajima na imenovanja direktora i glavnih i odgovornih urednika. Istraživanje je pokazalo da mediji imaju različite prakse u postupcima imenovanja upravljačkih struktura, da koriste različite kriterije pri odabiru kadra i da se imenovanja na direktorska i urednička mjesta koriste u svrhu instrumentalizacije za političke ciljeve. Dodatni problemi koje autorica prepoznaje su hronični nedostatak kadra uslijed loših finansijskih prilika, manjak garancije autonomije novinara i njihovo slabo kolektivno organizovanje. U trećem izvještaju, Sadržaji od značaja za lokalne zajednice: Slabi programski zahtjevi i upitan udio u programima lokalnih emitera, autorica Bojana Vukojević je na osnovu analize četiri programske šeme i manjeg uzorka informativnih sadržaja pokazala da ni na koji način nije osigurano da ovi mediji supstancijalno pokrivaju teme od značaja za lokalnu zajednicu. Autorica zaključuje da javni interes nije precizno definisan na nivou medijskih politika u BiH, da programske šeme ne odražavaju jasno tu funkciju, da je način utvrđivanja programskih šema proizvoljan i ne uključuje angažman uredničkih vijeća, tijela koja bi, prema propisima Regulatorne agencije za komunikacije, trebalo da predstavljaju lokalnu zajednicu. 8 PREDGOVOR Izvještaj Komunikacija sa lokalnom zajednicom: Nedovoljno iskorišteni potencijali za interakciju autorice Maide Salkanović fokusiran je na komunikaciju javnih lokalnih medija sa lokalnim zajednicama i na način na koji ovi mediji koriste internet i društvene mreže u te svrhe. Autorica zaključuje da većina javnih lokalnih medija ima određeno prisustvo na internetu, ali da je korištenje potencijala za komunikaciju na internetskim platformama ograničeno, te da, između ostalog, na web-stranicama i društvenim mrežama često nedostaju podaci o odgovornom osoblju, kontakt-informacije i informacije o žalbenim procedurama. Saradnja sa predstavnicima mjesne zajednice i, u perspektivi, sa medijima zajednice (za čije djelovanje treba razvijati poticajnije politike), navode se kao neke od postojećih ili mogućih praksi za unapređenje interakcije sa zajednicom i pluralizma medijskih sadržaja. Istraživački radovi u ovoj publikaciji dokazuju da se lokalni javni mediji u BiH nalaze u veoma teškoj finansijskoj situaciji i da su njihova autonomija i javni interes u njihovom djelovanju ugroženi. Iako se očekivalo da će regulacija sektora emitiranja, kojom rukovodi Regulatorna agencija za komunikacije, i tržišna dinamika doprinijeti smanjenju broja javnih lokalnih emitera te