www.okruzenje.net

PRVI I JEDINI INFORMATIVNI REGIONALNI TV ŠOU

6. sezona PRVI I JEDINI INFORMATIVNI REGIONALNI TV ŠOU

6. SEZONA

U ovoj publikaciji nalaze se odabrani izvodi iz razgovora koje su u emisijama vodili ugledni gosti šeste sezone Okruženja

Glavna i odgovorna urednica ZVEZDANA KOVAČ Prvi i jedini regionalni informativni TV šou, šesta sezona

Urednica: Zvezdana Kovač Izdavači: Centar za demokratiju i pomirenje u jugoistočnoj Evropi, Evropski fond za Balkan Za izdavače: Zvezdana Kovač i Hedvig Morvai Copyright © 2017.CDRSE & EFB Prevod: Isidora Grgur Fotografije: Nenad Surčulija i Vladimir Nikolić Oblikovanje i slog: Apprint studio Štampa: Apprint studio

Predsjednik upravnog odbora: Hanes Svoboda Izvršna direktorka: Zvezdana Kovač Projektni tim: Antonis Hadzijanakis, Rut Dženifer Saton, Apostolia Gougousi, Ioannis Kakavakis

Krispou 9 Ano Poli, 54634 Solun, Grčka tel: +30-2310-960-820, fax: +30-2310-960-822, e-mail: [email protected] | www.cdsee.org

Upravni odbor: Atje Drexler - Robert Bosch Stiftung; Fabrice De Kerchove - King Baudouin Foundation; Franz Karl Prüller – Erste Stiftung Izvršna direktorka: Hedvig Morvai Projektni tim: Igor Bandović, Milena Stefanović, Jovana Jovanović, Ivana Rajlić, Nataša Smiljanić, Elena Petkovska Gjorgjievska

Resavska 35, Beograd, Srbija tel. +381-11-3033-662 www.balkanfund.org

CDRSEE je nevladina i neprofitna or- EVROPSKI FOND ZA BALKAN je MINISTARSTVO INOSTRANIH ganizacija sa sjedištem u Solunu, čija nastao na inicijativu četiri evropske POSLOVA PUBLIKE NJEMAČKE je misija podsticanje demokratskog fondacije (Robert Bosch Stiftung, The Značaj Okruženja prepoznalo je i pluralističkog društva evropskih vrijed- King Baudouin Foundation i ERSTE finansijski ga podržalo Ministarst- nosti, tržišne privrede po principima Foundation), a osnovan je s ciljem vo inostranih poslova Republike vladavine prava i društvene odgov- da potpomogne priključivanje za- Njemačke, jer ovaj projekat pod- ornosti i pomirenja među narodima. padnog Balkana Evropskoj uniji. Kao stiče razvoj demokratije, afirmaciju U upravnom odboru CDRSEE, kojim nasljednik Međunarodne komisije na evropskih vrijednosti, bolje razumi- predsjedava Hanes Svoboda, nalaze Balkanu, Fond radi na jačanju funk- jevanje i pomirenje na Zapadnom se istaknute ličnosti iz regiona i Evrope. cionisanja državne uprave. Balkanu. UVOD 04 GOING DIGITAL 43 UREDNIČKI I 08 (POT)CJENA RADA PRODUKCIJSKI TIM NA BALKANU 47

SADRŽAJ: MEDIJSKA PODRŠKA 10 ČEKAJUĆI PENZIJU 51 OKRUŽENJE NA SAMITU ZEMALJA ZAPADNOG 11 IMA LI NA BALKANU BALKANA U TRSTU PREDUZETNIČKOG DUHA 55 BEZBJEDNOSNI RIZICI DEMISTIFIKACIJA NA BALKANU 15 NEVLADINIH 59 ORGANIZACIJA ZAŠTO JE NA BALKANU SVE POLITIKA 19 BALKANMEDIA: OSVAJANJE ISTINE 63 ENERGETSKA BUDUĆNOST OKRUŽENJA 23 PROMOCIJA ŠESTE SEZONE OKRUŽENJA 68 PORODICA NEKAD I SAD 27 ALUMNISTI 70 BALKANSKI LIDERI IZMEĐU PROŠLOSTI I BUDUĆNOSTI 31 UTISCI GOSTIJU 72 ŠTA I KOLIKO ČITAMO 35 OKRUŽENJE U MEDIJIMA 74 KAKO UČIMO ISTORIJU 39

3 ZVEZDANA KOVAČ ZVEZDANA

oš jedna sezona „Okruženja“ je za medija i slobode izražavanja na Zapad- Jnama, a naš tim već razmišlja o sl- nom Balkanu; u kojoj su, po najvećim sv- jedećoj, sedmoj seriji od najmanje 12 jetskim rječnicima riječi godine - lažne epizoda. Entuzijazam cijele ekipe je sva- vijesti - i dalje snažno prisutne u regio- kim danom veći, jer spajanje ljudi iz sus- nu, „Okruženje“ je ostalo vjerno svojim jedstva i razgovor o svemu što nam je principima: provjereno, kompetentno, na umu, još uvijek je rijetka privilegija. otvoreno, oštro i civilizovano. U godini koju je obilježilo snažno in- Šestu sezonu Okruženja započeli smo teresovanje EU za jačanje slobode specijalnom emisijom iz Trsta, koja je

4 snimljena na marginama Samita lide- Šestu sezonu, krunisali smo još jednim ra Zapadnog Balkana. Emitovana je u iskorakom u osvajanju slobode govora udarnim terminima regionalnih tele- i veličanju saradnje. Po prvi put jednu vizija, a najvažnije akcente iz emisije televizijsku emisiju koju su emitovale objavili su svi mediji u okruženju. državne televizije, radila je ekipa sas- tavljena od televizijskih stručnjaka iz U redovnom ciklusu, na 12 aktuelnih Albanije i Srbije. Bilo je to iskustvo za tema u okruženju, govorilo je 48 ljudi od pamćenje, zajednički rad uz mnogo po- znanja i integriteta. U tome su pomogli teškoća (najviše zbog jezičkih prepreka) i alumnisti Evropskog fonda za Balkan, ali i mnogo entuzijazma i želje za us- kao i pratioci na društvenim mrežama pjehom, za primjerom dobrog u moru čija su pitanja i komentari po prvi put bili zabrinjavajućih događaja. Osvajanje is- dio naših emisija. Na društvenim mreža- tine na Balkanu, bila je tema te speci- ma broj pratilaca se iz dana u dan pov- jalne, 13. emisije koju smo snimili u ećava, kao i broj posjeta na našem sajtu Tirani gdje smo tamošnjoj publici pred- www.okruženje.net, koji pored stranice stavili „Okruženje“. Podrška uticajnih i na b/c/h/s jezicima, sada možete pratiti vrijednih ljudi iz Albanije, još je jedno i na albanskom www.okruzenje.net/sq i uvjerenje da radimo važan posao, čiji se engleskom jeziku www.okruzenje.net/ rezultati ne mjere brojkama i ne mogu en. U ovoj sezoni Okruženju se priključio platiti novčanim nagradama, ali mogu još jedan, jedanaesti emiter - Federalna onim što nam je svima važno: nadom televizija Bosne i Hercegovine, na čijim da okruženje bogato prirodnim ljepota- nacionalim frekvencijama se emituje ma i obdareno rijetkim talentima, može serijal, uz dosadašnje: TV Albanija, BHTV, jednom da postane mjesto vrijedno TV Vijesti, TV Rijeka, RTV Kosovo,TV Mi- življenja. trovca, TV Alsat M, Televizija BN, Televizija Najzanimljiviji dijelovi šeste sezone Slovenija i RTV Srbija. pred vama su.

ZVEZDANA KOVAČ Izvršna direktorka CDRSEE i glavna i odgovorna urednica Okruženja

5 HANES SVOBODA Predsjednik Upravnog odbora Centra za demokratiju i pomirenje u jugoistočnoj Evropi

Kao uzor međusobnog razumijevanja i pomirenja u jugoistočnoj Evropi, Okruženje već šest godina postoji kao nezavisan i odgovoran medijski resurs za sve zemlje u regionu.

U šestoj sezoni Okruženje je proširilo svoj domet i uticaj, ostajući jedini informativni program koji se istovremeno emituje u svim zemljama Zapadnog Balkana. Baveći se aktuelnim društvenim i političkim pitanjima, podstičući aktivno učešće u regionalnoj saradnji i diskusiji svih grupa o zajedničkim problemima, Okruženje se ustanovilo kao poštovan i pouzdan medij koji propagira kulturu dijaloga i pozitivno utiče na kvalitet demokratije u regionu jugoistočne Evrope.

U ovom vremenu nesigurnosti, ekstremnih promjena u politici i društvu koje dovode do ugroženosti medija i slobode govora, Okruženje je model demokratskog dijaloga i regionalne saradnje u praksi; tvrđava kvalitetnog, etičkog novinarstva. Trenutna atmosfera lažnih vijesti, medijske manipulacije i niskih novinarskih standarda, prijetnji slobodnom govoru i fragmentacije medija, ne sprječava Okruženje da se uzdigne i izbori sa izazovima medijskog okruženja svojim idejama i inicijativama koje podržavaju raznolikost, poštovanje i demokratski dijalog.

Sa ciljem boljitka jugoistočne Evrope, neophodno je da se obezbijedi kontinuitet ove medijske inicijative.

6 HEDVIG MORVAI Izvršna direktorka Evropskog Fonda za Balkan

Nakon šest godina od prikazivanja prve epizode, jedna stvar je očigledna, Okruženje nije samo još jedna TV emisija, to je jedan od najuspješnijih projekata koji grade međusobno razumijevanje, poštovanje i daju podršku ljudima u regionu. Ukoliko ne obnovimo naše političke, ekonomske, kulturne i društvene veze, naš region će biti osuđen na ostanak na marginama globalnih procesa. Ni evropska perspektiva, ni strani uticaji ni velike investicije ne mogu da evropeizuju region dok mi ne shvatimo da dijelimo probleme i brige za budućnost, kao i slične resurse i oruđe kojim možemo to prevazići. Buđenje ove svijesti je jedino moguće ukoliko razgovaramo, slušamo ali i zaista čujemo jedni druge, ako gledamo jedni druge, ako razvijemo empatiju kao temelj za nadolazeće generacije.

Kada su Centar za demokratiju i pomirenje u jugoistočnoj Evropi (CDRSEE) i Evropski fond za Balkan pokrenuli Okruženje, osjetili smo da se regionalno povezivanje može njegovati kroz diskusiju o istoj prošlosti i sadašnjosti, istim problemima nezaposlenosti, školskim i zdravstvenim sistemima, diskriminaciji, istim željama i nadama, očekivanjima i razočarenjima. Prepoznajući ovo, kroz Okruženje smo razvili jedinstven, regionalni način za ponovno uvezivanje niti koje su prekinute u prošlosti.

Ovaj projekat ima lančanu vrijednost: dijalog dovodi do razumijevanja, razumijevanje do saradnje, a saradnja do trajnog mira, koji je preduslov za napredak regiona. Okruženje mora biti čuvano i njegovano kao neophodni sastojak koji čini život u regionu boljim i budućnost sigurnijom.

7 UREDNIČKI I PRODUKCIJSKI TIM:

ZVEZDANA KOVAČ Izvršna direktorka CDRSEE - Odgovorna urednica Okruženja

Dugogodišnja novinarka i urednica u brojnim medijima u regionu. Novinarsku karijeru započela je prije 25 godina u RTCG, najprije kao radio novinar, a zatim kao televizijski stvaralac gdje je je bila pokretač i kreator različitih programskih sadržaja. Bila je urednica informativno – političkog programa na televizijama u Crnoj Gori i Srbiji. Od 2004. godine živi u Solunu, gdje je radila kao projekt menadžer u više nevladinih organizacija. Godine 2011. pridružuje se CDRSEE, gdje je tri godine kasnije izabrana za izvršnu direktorku Centra.

PREDRAG KAJGANIĆ PIXI Izvršni producent

Filmskom i televizijskom produkcijom bavi se više od 30 godina. Radio je na desetinama najznačajnih televizijskih projekata, na projektima uspostavljanja produkcionih sistema, a kao član projektnog tima učestvovao je u transformaciji RTS-a u Javni servis. Konsultant je mnogih lokalnih i stranih kompanija koje se bave televizijom. Pedagoško - obrazovnim radom bavi se od 2001. godine, na Akademiji umetnosti u Beogradu, u zvanju vanrednog profesora za predmet TV Produkcija.

MILUTIN PETROVIĆ Reditelj

Više od trideset godina profesionalni reditelj na televiziji, filmu, pozorištu, advertajzingu... Režirao je desetine muzičkih spotova, televizijskih emisija svih žanrova. Režirao je pet dugometražnih filmova i radio kao scenarista, producent i montažer. Posljednjih 16 godina radi i kao profesor filma.

8 9 MEDIJSKA PODRŠKA

10 OKRUŽENJE NA SAMITU ZEMALJA ZAPADNOG BALKANA U TRSTU Specijalna emisija

Šesta sezona emitovanja počela je specijalnim izdanjem Okruženja koje je na marginama Samita u Trstu okupilo balkanske lidere. Premijeri BJR Makedonije i Albanije Edi Rama i Zoran Zaev, potpredsjednik Vlade Srbije Ivica Dačić i generalni sekretar Savjeta za regionalnu saradnju Goran Svilanović, razgovarali su o regionalnoj političkoj saradnji, šansama da region Zapadnog Balkana postane jedinstveno tržište i šta se sve zajednički može učiniti u oblasti infrastrukturnog i ekonomskog razvoja.

11 SPECIJALNA EMISIJA

RUPA- REGION UJEDINJEN POLITIČKOM ASPIRACIJOM

VOJA ŽANETIĆ Pisac i novinar, Beograd

Dozvolite da vam predstavim teritoriju pod nazivom RUPA. Na jezicima dobrog dela zemalja koji čine RUPU, to je skraćenica za Region Ujedinjen Političkom Aspiracijom. A aspiracija je skoro više od dve decenije ista – priključivanje Evropskoj uniji. I to priključivanje nikako da se dogodi, pa na mapi Evrope i dalje postoji jedna rupa, koju popunjava ova naša RUPA.

RUPA ima svoja pravila. Najvažnije pravilo je ono da kud god se okreneš, Evropska unija je pozadi. I napred. Naime, Region je opkoljen zemljama EU i niko ne razume zašto nešto što te je opkolilo, neće da učini neophodni korak dalje. Ranije to nije bilo tako. Neko te opkoli, posle izvesnog vremena se predaš i gotova stvar. A evo mi opkoljeni, mašemo 20 godina belom zastavom i nikom ništa. Štaviše, uslovi predaje su jasno definisani svojim procedurama i poglavljima, pa dok ne ispunimo sve što se od nas traži – nećemo ga, majci, potpisati kapitulaciju. Niti će RUPA biti skoro zatrpana. Sem ako...

12 SPECIJALNA EMISIJA

EVROPSKOJ UNIJI JE POTREBAN OVAJ REGION

EDI RAMA Premijer Albanije

Ja svom snagom vjerujem da je danas, i svakim danom i mjesecom i godinom koja prolazi, naša potreba za Evropskom unijom proporcionalna potrebi koju Evropska unija ima za nama. Nezavisno od toga što mi konstatujemo ovu potrebu, treba Evropska unija da je konstatuje jednako snažno kao mi, jer je apsolutno nerealno zamisliti Evropsku uniju sigurnijom i mirnijom dok u srži svog korpusa ima ovu, kako je naš prijatelj nazva – rupu! Dakle, upravo zbog onih razloga zbog kojih mnogi u Evropskoj uniji kažu da se ne treba dalje širiti, a to su mir i sigurnost, činjenica je da je upravo iz tih razloga Evropskoj uniji potreban ovaj region.

FOKUS EVROPE JE USMJEREN KA ZAPADNOM BALKANU

ZORAN ZAEV Premijer BJR Makedonije

EU je u poslednjih meseci, pa rekao bih i godinu, promenila svoj odnos i deluje sve pozitivnije prema Zapadnom Balkanu, za razliku od perioda kad je dominirala izjava Junkera da ne treba da se očekuje proširenje do 2019. Sada je drugačije. Fokus Evrope je usmeren ka Zapadnom Balkanu. Nadam se da su shvatili da ne treba da propadnu u „rupu“ na putu zvanom Balkan, nego da poravnaju put. Mi nismo Zapadni Balkan, mi smo deo Evrope i u tom pravcu treba da se kreću stvari. Deo kriza koje su se dešavale u regionu kao i u mojoj zemlji, bile su rezultat frustracija zbog predugog čekanja pred vratima Evropske unije. Treba nam pomoć koju tražimo od zapadnih članica EU, ali smo sigurni da možemo međusobno da se pomažemo ovde u regionu. Zajedničko tržište, kao i zajednička politika prema zapadnom svetu i članice EU u funkciji pozitivnog partnerstva mogu da budu zajednički benefit za sve nas.

13 SPECIJALNA EMISIJA

OKRENUTI SE ZAJEDNIČKIM INTERESIMA

IVICA DAČIĆ Prvi potpredsjednik Vlade Srbije i ministar inostranih poslova

Naš region treba hrabrije međusobno da se dogovara o nekim našim zajedničkim interesima. Mi to ne radimo zato što se čini mnogima od nas, kao neko vraćanje na bivše načine organizovanja, to znači Jugoslaviju ili neke prošle sisteme, a u suštini imamo mnogo zajedničkih interesa. Treba da imamo te neke faktore koji bi terali da se ipak ti neki projekti dovedu do kraja, da ne ostanu samo ideje, a ja ne vidim ništa loše u tome da mi probamo da funkcionišemo kao region, ali ne kao zamena za EU, nego jednostavno, kao što recimo postoji Višegradska grupa ili Nordijski savet, da postoje makar neki neformalni oblici našeg međusobnog usaglašavanja i zajedničkih interesa.

TRULI KALEIDOSKOP – SLIKA NAŠEG REGIONA

GORAN SVILANOVIĆ Generalni sekretar Regionalnog savjeta za saradnju

Sve ovo što se dogovara na Samitu je stvarno vođeno idejom da se ekonomski a to onda znači i politički i društveno, približimo onome što je mejnstrim EU i to je ključni element o kojem nismo razgovarali. Ovih dana čitam izveštaj koji je predstavljen pre dve nedelje. Truli kaleidoskop je strašna slika našeg regiona kada je u pitanju korupcija, organizovani kriminal koji sada koristi i trgovinu drogom, cigaretama, migrantima. O tome bi morali da porazgovaramo i možda taj element da ubacimo u ovaj Berlinski proces jer je vladavina prava nešto što je neophodno da bismo ekonomski porasli, a i da bismo porasli u očima Evropljana, da bi nas videli kao nekoga koga bi mogli da prihvate kao sugrađanina.

14 BEZBJEDNOSNI RIZICI NA BALKANU

1. EMISIJA

Oštra nacionalistička retorika, čiji smo svjedoci u posljednje vrijeme, podsjeća na devedesete godine. Može li se vratiti to vrijeme, da li u balkanskom buretu ima još baruta i je li naša bezbjednost ugrožena spolja ili iznutra. Šta je potrebno da bismo konačno počeli da živimo u stabilnom okruženju.

15 1. EMISIJA

JE LI BIO U PRAVU TITO ILI ALIJA?

ENVER KAZAZ Književnik i univerzitetski profesor, Sarajevo

Josip Broz je govorio - radimo kao da će stotinu godina biti mir a spremajmo se kao da će sutra početi rat; a, Alija Izetbegović, predsjednik Predsjedništva BiH, neposredno pred početak rata u toj zemlji - spavajte mirno, za rat je potrebno dvoje, rata neće biti. Od tada do danas, rat na Balkanu je sa vojnog prebačen na političko polje. U BiH, podijeljenoj zemlji i potpuno podijeljenom društvu, rat je zaustavljen Dejtonskim sporazumom. Nerješeno nacionalno pitanje vri već 20 godina. Zemlja koja nije dovršena država i koja ne može da se konstituiše kao jedinstveno društvo. Rat je s vojnog u političko polje prebačen i u Srbiji. Srbija bi da zadrži Kosovo, a Kosovo bi da se realizuje kao samostalna država. U Makedoniji jedni žele unitarnu a drugi žele zemlju koja bi u dogledno vrijeme bila valjda federalna. U Crnoj Gori nismo ni znali koliko je jak Nato pakt. Balkan je periferija a to znači da se na tom prostoru preklapaju interesi moćnih.

16 1. EMISIJA

REGION NIKADA NIJE BIO SIGURNIJI

AFRIM KRASNIĆI Univerzitetski profesor, Tirana

Ja vjerujem da region nikada nije bio sigurniji nego sada. Odnosi između zemalja su veoma pozitivni, a one koje se smatraju problematičnim nisu na onom nivou da mogu stvoriti konflikt. I nama u Albaniji potreban je viši nivo demokratije, ne treba nam neko carstvo na Balkanu.

OBIČNI LJUDI SU FRUSTRIRANI POLITIČARIMA

DŽONATAN MUR Bivši šef Misije OEBS-a u Sarajevu

Kad razgovorate sa običnim ljudima – Bošnjacima, Hrvatima, Srbima - koji se uopšte ne bave politikom, vidjećete da su oni veoma frustrirani političarima. Obični ljudi žive bez političkih foliranja kojih ima previše. U Bosni neće biti novog rata, neće biti otcjepljenja. Bosna i Hercegovina jeste sigurna jer je u čvrstom međunarodnom konceptu, ali zavisi i od svojih političara i od svojih građana.

17 1. EMISIJA

ZNAČAJNO SMO ODMAKLI OD 90-tih

ALEKSANDRA JOKSIMOVIĆ Direktorica Centra za spoljnu politiku, Beograd

Bez svake dileme, značajno smo odmakli od devedesetih godina. Bezbednosni okvir sada potpuno drugačije izgleda nego pre trideset godina. Sve zemlje regiona imaju zajednički cilj, to je pitanje evropskih integracija i u tom kontekstu bezbednosni izazovi su, uprkos veoma oštroj retorici, prilično nacionalistički i etički obojeni, mnogo manji nego što je to bio slučaj devedesetih.

AUTORITARNI REŽIMI SU NAJVEĆI PROBLEM

PAVLE TRAJANOV Bivši ministar unutrašnjih poslova, Skoplje

U svim balkanskim državama najveća opasnost su autoritarni režimi koji uzimaju sve poluge vlasti. Glavna karakteristika svih ovdašnjih lidera jeste da su upućeni u organizovani kriminal. Korupcija i kriminal su bitni faktori nebezbjednosti balkanskih država. Moramo da nađemo način da sami riješimo naše sukobe, a ne da čekamo da dođe medijator iz Amerike ili iz EU. Do sada nijedan spor nismo riješili sami…

18 ZAŠTO JE NA BALKANU SVE POLITIKA

2. EMISIJA

Zašto se politika uvukla u sve sfere života; zašto o političarima znamo sve i zašto je bolje za prijatelja imati prosječnog političara nego recimo profesora, učitelja, naučnika, pisca; zašto se, htjeli to ili ne, moramo baviti politikom ukoliko želimo da ostvarimo bilo koje svoje pravo ili interes. Kada ćemo doći do stepena demokratizacije gdje politika neće biti sveodređujući faktor naše egzistencije.

19 2. EMISIJA

OD PODANIČKE KULTURE DO LOŠE POLITIKE

BALŠA BRKOVIĆ Pisac i kolumnista, Podgorica

Možda bi na početku bilo lijepo reći da je ne samo u okruženju i na Balkanu, nego da je svuda sve politika. Problem nastaje kada shvatimo da je na Balkanu sve loša politika, budući da počiva na onim činjenicama koje su na neki način limitirajuće i ograničavajuće i u svemu drugom, uključujući prisustvo patrijarhalnog kulturnog modela, uključujući predominantno prisustvo vjerskih zajednica, religija i tako dalje. S druge strane, postoji jedna, onako nevesela formulacija Bele Hamvaša koju bi ovdje možda trebalo prizvati. Naime, on kaže kako cijeli svijet funkcioniše u dihotomiji varvarstvo – kultura, a da je Balkan izuzetak. Kaže - tu vlada jedan model koji on zove podlaštvo, koji je miks kulture i varvarstva. Uzimate ono što vam treba i od jednog i od drugog. Mislim da je suština upravo u tome što na ovom prostoru našeg okruženja nikada do moderniteta, do 20-og vijeka, nije bilo nikakve važne i dominantne kritičke kulture i modela kritičke kulture. Ovdje je favorizovan podanik kroz cijelu istoriju.

20 2. EMISIJA

OVDJE SLOBODNI LJUDI MNOGO RIZIKUJU

RADE RADOVANOVIĆ Novinari, politički analitičar, Beograd

Zašto se odričemo slobode? Zato što je lakše živeti kao neslobodan nego rizikovati sa slobodom. Kada čoveka sistem ili vladalac dovedu do toga da se pita imam li šta sutra, preksutra, dati svojoj deci, ili mogu li ih školovati, onda je odveć luksuzno, ili je intelektualni egzibicionizam govoriti o upotrebi i korišćenju slobode.

BRISEL ĆE REĆI KAD JE DOSTA

VLADO VURUŠIĆ Politički analitičar, Zagreb

Političke elite u Hrvatskoj i u Srbiji nemaju namjeru stabilizariti ili normalizirati odnose zato što im to zapravo ne odgovara, jer im to treba za unutrašnje probleme. Kad se pojave problemi, poput Agrokora, na primjer, uvijek je lakše ako se pokaže na Srbiju ili na Srbe i obratno. Odnosi između Srbije i Hrvatske nikad neće biti dobri ali nikad neće ići do neke dramatične situacije, zato što i jedni i drugi jednim okom gledaju u Brisel koji će im reći: E, sad je dosta! 21 2. EMISIJA

PROSTAKLUK JE POSTAO NAČIN ŽIVOTA

MILE LASIĆ Univerzitetski profesor, Mostar

Političari u svim bivšim jugoslovenskim državama bili su svojevrsna avangarda kada su devedesetih godina krenuli u redukcionizme i prostačenja razne vrste. U međuvremenu, prostakluk je postao način života, način komuniciranja. Suština je da je neodgovorna politika postala dominantna.

POLITIKA JE U SVIM SFERAMA ŽIVOTA

JOVANA MAROVIĆ Doktorka političkih nauka, Podgorica

Političke elite u regionu izgradile su mehanizme kojima građane uvlače u sve sfere. Građani se moraju baviti politikom ukoliko žele da ostvare bilo koje svoje pravo, ili bilo koji svoj interes – bilo da je u pitanju zapošljavanje, bilo da je u pitanju socijalna pomoć… Čak i pozorišne i književne nagrade zavise od politike. I upravo, htjeli, ne htjeli, morate se njome baviti.

22 ENERGETSKA BUDUĆNOST OKRUŽENJA

3. EMISIJA

Investicije u energetiku do 2020. trebalo bi da premaše više desetina milijardi eura. Širom regiona planirana je izgradnja novih i modernizacija postojećih postrojenja, a intenzivno se razgovara i o potrebi povezivanja energetskog tržišta Zapadnog Balkana i tržišta EU.

23 3. EMISIJA

IMAMO LI ENERGIJE DA PROMIJENIMO ODNOS PREMA ENERGIJI

ENVER KAZAZ Književnik i univerzitetski profesor, Sarajevo

Da li je naša energija o kojoj pričamo energija budućnosti, ili je, zapravo, energija prošlosti? Da li je naša energija - energija sigurnosti, ili je energija neizvjesnosti? Kada sam svojevremeno išao u školu učili su me da bivša Jugoslavija ima izuzetne energetske resurse. Je li to uistinu tako? Da li je energija tijesno vezana s politikom? Ako je hrana ključ za opstanak ljudskog organizma i svakog živog organizma, je li energija ključ za opstanak društva? Koliko politika jede energiju a koliko energija jede nas? Da li smo energetski efikasni? Ono što je svojedobno zagovarao Al Gor jeste da pomoću štednje energije možemo spasiti planetu od klimatskih promjena. Energija je, dakle, sve, ona je ključ opstanka života na zemlji. Imamo li energije da promijenimo naš odnos prema energiji?

24 3. EMISIJA

KONFLIKT ENERGETIKE I POLITIKE

NIKOLA RAJAKOVIĆ Profesor Elektrotehničkog fakulteta, Beograd

Konflikt enegetike i politike je prirodan i logičan. Mi u struci razmišljamo 10, 20 ali i 50, pa i više godina unapred. U politici je vremenski horizont od izbora do izbora. Izbori su jako frekventni i tu je taj nesklad politike i energetike. U Srbiji, na primer, zaista treba da razmišljamo kako će energetika izgledati 2100. godine kada ne bude lignita u Kolubari i Kostolcu.

NEOPHODNA JE NADNACIONALNA STRATEGIJA

DAVOR ŠTERN Energetski ekspert, Zagreb

Sve države regiona su u istoj situaciji. Uz zaštitu strateških interesa svake države ponaosob treba voditi računa o tome da se te politike, odnosno strategije međusobno uklapaju u neku neophodnu nadnacionalnu strategiju. Nijedna država u regiji ne bi smjela biti zatvorena, nijedna nije energetski otok, pogotovo što su nekada bile zajedno.

25 3. EMISIJA

PRIVATIZACIJA JE POGUBNA

ADIS BALOTA Univerzitetski profesor, Podgorica

Privatizacija državnih energetskih kompanija ili izvora električne energije je pogubna. To je ravno nekoj vrsti nacionalne izdaje, posebno kada govorimo sa aspekta Crne Gore kao relativno malog energetskog sektora, jer u tom trenutku možemo govoriti o apsolutnoj energetskoj zavisnosti.

JEDNI DRUGIMA KONKURENTI

RAMIZ MEHMEDAGIĆ Bivši direktor “Elektroprenosa”, Sarajevo

U ovom trenutku, na prostoru regiona djeluje sedam-osam elektroprivreda. Svaka od njih je vrlo zatvorena. Čak se i na tržištu pojavljuju kao ozbiljni konkurenti. Prvo što bi trebalo uraditi u regiji jeste da države priznaju realnost...

26 PORODICA NEKAD I SAD

4. EMISIJA

Koje su najveće promjene koje su se dogodile posljednjih 25 godina i koje su zajedničke karakteristike porodice na Balkanu i u Zapadnoj Evropi? Jesu li zabrinjavajuće statistike da se u Hrvatskoj razvede svaki četvrti brak, Srbiji svaki peti, u Crnoj Gori svaki šesti, u BiH Federaciji svaki osmi, a stopa razvoda u EU je 43 posto. Postoji li neki obrazac kako bi danas trebalo da izgleda jedna zdrava, uspješna porodica...

27 4. EMISIJA

PROMJENA FENOMENA PORODICE

BALŠA BRKOVIĆ Pisac i kolumnista, Podgorica

Kad vam neko, povodom porodice, priča o tradicionalnim vrijednostima, ja to doživljavam kao prvi korak ka nekoj formi fašizma. Prvo, šta su to tradicionalne vrijednosti i ko to određuje? Jer, tradicionalne vrijednosti obično jesu samo floskula kojom se pokriva neka forma fašizacije fenomena kojima se bavimo, uključujući i fenomen porodice. I na koncu, šta je tu zapravo važno? Da li je porodica, kao što vjeruju pobornici tradicionalnih vrijednosti, fabrika koja treba da pravi vojnike za ono što je Krleža sjajno zvao ,,historijska strašila“ - država, vjera, nacija, ili je, pak, porodica zona koja treba da pravi srećne ljude. Kad to bude mjera srećne, ispunjenje persone, a ne vojnici bilo kojeg od ovih “istorijskih strašila”, kako ih je zvao Krleža. U tom smislu, vjerujem da je jedna od presudnih priča našega doba ta priča o transformaciji, o promjeni fenomena porodice.

28 4. EMISIJA

IZGUBILI SMO SAMOPOŠTOVANJE

DŽENANA ALAĐUZ Kolumnistkinja, Sarajevo

Svi mi u regionu smo izgubili samopoštovanje. Jer, da iko sebe poštuje ne bi glasao za ove glave koje glasamo. Trebalo bi prvo vratiti samopoštovanje, a sa samopoštovanjem krenuće i emancipacija, a sa emancipacijom kreće ravnopravnost. Tada će porodica opet “leći” na svoje mjesto. Ali, vidim da se većina nas zadovoljava prosjekom i ispod prosjeka.

ŽENE OTVORENIJE GOVORE O RAZVODU

ERVINA DABIŽINOVIĆ Psihološkinja, Kotor

Ono što mene čini nekako možda malo zadovoljnijom jeste to da su žene danas u Crnoj Gori počele otvoreno da govore o tome koliko nisu zadovoljne svojim zajednicama, odnosno svojim partnerskim vezama. One su te koje predlažu razvod. Slažem se da za zajednicu, ukoliko je disfunkcionalna, jedno od rješenja jeste razvod braka.

29 4. EMISIJA

ISTOSPOLNI BRAKOVI

MAJA HATVALIĆ CAPURSO Porodična psihološkinja, Dubrovnik

Zašto bi to bilo loše da se dvoje ljudi, ako se dobro slažu, udruže, bez obzira na dob i pol. Istospolni brak je stvar razvoja. Moramo se prilagođavati. Španjolska je jedna od prvih država koja je uvela istospolni brak i oni normalno mogu usvajati i odgajati djecu. Razna istraživanja sprovedena na toj djeci pokazuju da nema sklonosti te djece da kasnije sklapaju istospolne brakove.

PORODICA JE U DEFANZIVNOJ POZICIJI

HASNIJA ILAZI Sociološkinja, Priština

Zašto ne pokušamo da smjestimo porodicu u neku malo aktivniju poziciju? Stalno se govori da je ona jedna od socijalnih grupa, najvažnija u društvu, jer ima neke funkcije koje obavlja za društvo, možda čak i više nego za pojedinca. Zašto ne mislimo o tome zbog čega porodica ne može biti ona koja će inicirati promjene? Priča se samo o društvu, o pojedincu, a porodica ostaje negdje kao neka apstrakcija koja samo čeka šta će se desiti. Meni veoma smeta ova defanzivna pozicija porodice.

30 BALKANSKI LIDERI IZMEĐU PROŠLOSTI I BUDUĆNOSTI 5. EMISIJA

Kakav je profil političkih lidera u regionu, da li su populizam, demagogija, nacionalizam, autokratski način vladanja samo odlike balkanskih lidera ili na njih sve više liče njihove zapadne kolege? Zašto većina glasača svoje nezadovoljstvo vlašću ne demonstrira uskraćivanjem glasa na izborima i da li je za to kriva politika straha?

31 5. EMISIJA

LIDERI I LIDEROKRATIJA

ENVER KAZAZ Književnik i univerzitetski profesor, Sarajevo

Da li su ovdašnji lideri ljudi s vizijom ili se radi o liderokratiji? To je onaj oblik vlasti u kojem lider tumači sve istine svijeta, prisvaja institucije sistema, u njegovo ime se provodi pravo i pravda. Liderokratija odmah saziva partitokratiju, pa se pojavljuje elita oko lidera koja prisvaja društveno bogatstvo i tumači društvene istine. Je li liderokratija jednaka demokratiji? Ako je demokratija vladavina demosa, a liderokratija vladavina jedne ličnosti, koliko je lider blizak autokratiji? Najnoviji lideri pokazuju i da žele diktaturu, imamo to na bezbroj primjera: lider postaje vođa. Jedan hoće da uvede smrtnu kaznu i zato pripremi čitav narod, drugi kaže da nekima koji nemaju baš odgovarajuću boju kože, pohvalno ili nužno treba zabraniti ulazak u zemlju. Treći pak, lider, kaže, da se poziva na one vrijednosti koje je imao nekakav fašizam. Da, balkanski lideri su balkanizirali svjetske lidere, ali šta je s liderima na Balkanu, da li su oni ti koji nas sprječavaju da konačno iz diktature pređemo u demokratiju.

32 5. EMISIJA

TRI DECENIJE NAZADOVANJA

ZLATKO VUJOVIĆ Politički analitičar, Podgorica

Zašto smo mi na Balkanu u deficitu sa istinskim liderima? Zato što smo se u posljednje tri decenije suočili sa rušenjem sistema vrijednosti i u takvoj situaciji mladi, ili ljudi srednjeg doba su se razvijali na pogrešan način i nisu prihvatili one vrijednosti na kojima bi izgradili tu poziciju lidera. Treba nam još vremena da na neki način zaboravimo dešavanja devedesetih, prije svega sticanje što više novca u što kraćem vremenu.

LIDERI KAKVE ZASLUŽUJEMO

PETAR GOŠEV Ekonomista, političar, Skoplje

Ova tema bi mogla da se zove i – šta nam rade i šta sami sebi radimo i zbog čega mi imamo ovakve lidere kakve imamo, i pre i posle pada komunizma. Ja sam, ipak, bliži istini da narod na kraju dobija ono što zaslužuje. Takav kakav jeste, može biti izabran samo ako većina osjeti da je on njihov, i zbog toga nam se dešava da lideri ne pričaju ono što jeste i što stvarno misle, nego ono što narod želi da čuje.

33 5. EMISIJA

PRAVILA LIDERSTVA

MARJAN ŠIFTAR Bivši ambasador, Ljubljana

Lideri se ne rađaju, lideri postaju. Ključno pitanje je poštovanje pravne države i pravila demokratije. Potom, kakav imaju odnos prema odgovornosti, nakon toga dolazi pitanje vrijednosti, s kojih vrijednosnih osnova neko polazi, koje interese zastupa, i na kraju krajeva koje su mu etičke osnove. Svojim vlastitim ponašanjem, nosioci vrućih funkcija utiču na mijenjanje kolektivne svijesti, na mijenjanje pravila ponašanja u društvu i u svojim partijama...

REALNOST GURAMO POD TEPIH

ĐORĐE ĐURIĆ Profesor Filozofskog fakulteta, Novi Sad

Ako želimo da imamo nešto što se može nazvati bolja budućnost, onda ne treba da ponovimo onu grešku da se stvari idealizuju, a da se realnost gura pod tepih i zaboravlja. Upravo smo devedesetih imali ljude koji su činili zločine, to su bili oni ljudi koji su učili iz udžbenika u kojima je bratstvo i jedinstvo svugde u okruženju promovisano kao najviša vrednost. I sada je u javnosti prisutna idealizovana slika i zapadnih vrednosti i EU. Ne treba ponovo verovati u mantru koja, bojim se, prosto nije ostvariva.

34 ŠTA I KOLIKO ČITAMO

6. EMISIJA

Zbog čega je knjiga najsavršeniji medij, kako se formira čitalački ukus i da li gubimo buduće čitaoce u porodici ili obrazovnom sistemu; je li tranzicija promijenila čitalačke navike; da li nove tehnologije umanjuju zadovoljstvo čitanja…

35 6. EMISIJA

TVRĐAVA SMISLA

BALŠA BRKOVIĆ Pisac i kolumnista, Podgorica

Čini se da je teško osporiti činjenicu da su dvije najznačajnije tekovine naše civilizacije grad i knjiga. Ta dva pojma, ta dva fenomena se u biti, bez obzira što se stalno transformišu, nisu mnogo mijenjali od postanka do danas. Činjenica je takođe da je u određenom smislu knjiga možda i najsavršeniji medij, bar je istorijski potvrđena kao takva, ali istovremeno to ne sprječava da stalno slušamo priče o krizi knjige. Međutim, vjerujem da će se, koliko god se mijenjala književnost, koliko se god mijenjalo naše mišljenje o nekim stvarima, da će zapravo knjiga uvijek ostati ono što jeste – neka vrsta tvrđave smisla, koju je zapravo teško pomjeriti iz središta naše civilizacije, koliko god izgledalo ponekad da i nije tako. A s druge strane, najljepša činjenica o čitanju je možda ona lijepa formulacija da čovjek koji ništa ne čita proživi jedan život, a čovjek koji čita proživi stotine i hiljade života, i mislim da iz te činjenice treba na neki način ući u priču o čitanju kao takvom.

36 6. EMISIJA

KULTURA ČITANJA

LILI SULA Univerzitetska profesorica, Tirana

Izbor prave knjige je najvažnije pitanje kojim treba inspirisati nove generacije kako bi one stekle dobar čitalački ukus i kulturu čitanja po nekom globalnom standardu. Dakle, da naša djeca čitaju knjige istinske evropske i svjetske vrijednosti.

VRHUNSKA KNJIŽEVNOST NE DONOSI NOVAC

GORAN SAMARDŽIĆ Pisac i izdavač, Sarajevo

Izdavaštvo je industrija, mora da se hrani, pa i fast foodom i lošom hranom, to je tako. Često objavite deset loših knjiga zbog jedne dobre. Hitovi nam služe da ih prodamo, i od tog novca objavimo neku vrhunsku književnost sa kojom ćemo veoma vjerovatno biti na gubitku…

37 6. EMISIJA

ČITANJEM KA BOLJEM SVIJETU

SVEN POPOVIĆ Pisac, muzički i književni kritičar, Zagreb

Sasvim je nebitno kako se čita, dok god se čita. Ovi kindlovi i sve to je dosta zgodno, pogotovo kad putujete, pa kad uđete u tunele, nema potrebe za svjetiljkom, samo pojačaš svjetlo. A, knjiga u ukoričenoj varijanti će uvijek imati svoje mjesto, makar kao artefakt ako ništa drugo. Čitanje dobre književnosti samo je jedna od etapa ka boljem svijetu.

KAKO GRADITI ČITALAČKI UKUS

MIHAJLO PANTIĆ Pisac, istoričar kniževnosti, Beograd

Da biste prošli kroz proces obrazovanja, ipak se morate upoznati sa najvećim delima svetske književnosti, kako biste se tako u jednom trenutku individualizovali, oslobodili, stekli sopstveni čitalački ukus… Duboko verujem, i to vam govorim iz svoje prakse, da ukus napreduje sa obrazovanjem. U obrazovnom procesu dobijate ili gubite buduće čitaoce.

38 KAKO UČIMO ISTORIJU

7. EMISIJA

Do kada će mitovi i legende biti dio naše zvanične istorije, kako je predavati i razumjeti a sačuvati se od jednostranosti. Kako se osloboditi politizacije istorije i manipulacije faktografijom i da li će saradnja nevladinog i vladinog sektora u reformi obrazovanja rezultirati i novom metodologijom u izučavanju prošlosti.

39 7. EMISIJA

PROŠLOST SE JOŠ NIJE ZAVRŠILA

RENATO BARETIĆ Novinar i pisac, Split

Kad se u Zagrebu mijenjalo ime, odnosno skidala ploča sa imenom maršala Tita, kad je ukinut Trg maršala Tita i to ne toliko voljom naroda koliko nekih sitnih trgovaca velikim parama, najbolji komentar koji sam čuo dao je jedan od najrazumnijih hrvatskih povjesničara Hrvoje Klasić. Rekao je: Dobro, Tito je znači negativac. Što ćemo s Tuđmanom? Tuđman je deset godina bio predsjednik samostalne Hrvatske, drugim riječima pozitivac. Međutim, 25 godina, dakle, dva i po puta duže, on je vrlo revnosno služio tom negativcu kojem sad skidamo trg. Dva i po puta duže je napredovao u tom negativčevom sistemu. E sad kako gledati Tuđmana? Kao pozitivca ili kao negativca? Kako gledati Tita? Možda ipak kao pozitivca jer je on 25 godina spremao Tuđmana da postane prvi predsjednik samostalne Hrvatske. Kako će profesori suvremene povijesti predavati, iz koje pozicije tu tematiku svojim učenicima, odnosno studentima - budućim profesorima? To je u nekim detaljima i duhovit paradoks ali je uistinu golem problem.

40 7. EMISIJA

ZATRPANI ZLOUPOTREBAMA POVIJESTI

DEA MARIĆ Istoričarka, Zagreb

Društva su nam pretrpana različitim upotrebama i zloupotrebama povijesti i gomilama nevjerodostojnih izvora, osobito na društvenim mrežama i bespućima interneta. Često je i medijska pismenost neodvojiva od tog problema. Naš zadatak je upravo to: ne da im dozvolimo da koriste različite izvore, nego da ih naučimo kako da ih koriste.

KRITIČKO PROMIŠLJANJE ČINJENICA

RODOLJUB JOVANOVIĆ Psiholog, Beograd

Učenike treba da naučimo istorijskom razmišljanju. Današnje vreme zahteva da učenici nauče da budu istoričari pomalo, da razumeju i pravilno koriste sve izvore koji su im dostupni. Mi ne možemo da ukinemo internet, to ne treba raditi, niti to želimo. Ni novine, ni različite stavove kojima su izloženi, već im treba pomoći da umeju da shvate na koji način da analiziraju činjenice, koje da usvajaju a koje ne, i da kritički promišljaju o njima. 41 7. EMISIJA

UDŽBENICI PUNI ETNOCENTRIZMA

DARKO STOJANOV Istoričar, Skoplje

U makedonskim udžbenicima istorije postoje dva narativa, oba su etnocentrična: makedonski etnocentrični narativ i albanski etnocentrični narativ. S jedne strane, to izgleda kao dobro u smislu da imamo dve strane koje mogu da se upoznaju. Međutim, problem je što su ta dva narativa u izolaciji, tu nema komunikacije, nisu stavljeni u neki društveni, istorijski kontekst, ne vide suživot.

OTVORENI ZA NOVE ČINJENICE

NERTILA PUPULEKU Politikolog, Tirana

Prvo treba reći da istorija jeste prošlost, ali se još uvijek razvija. Kada pristupimo istoriji, važno je da je gledamo ne samo objektivno, već i na osnovu novih činjenica. Jer, kada razgovaramo o istorijskom događaju i koristimo arhivske izvore drugih zemalja dolazimo do novih činjenica, a termin objektivizam pada. Onda se suočavamo sa novom situacijom koju treba da posmatramo otvorenim umom i pristupom da se sve može promijeniti.

42 GOING DIGITAL

8. EMISIJA

Koje su smetnje na našem putu ka digitalnoj državi? Da li bi digatilazacija omogućila efikasnije poslovanje, bez papira, pečata, sa digitalnim potpisom. Da li znamo da koristimo postojeće servise i ko treba prije da se opismeni, građani ili administracija? Digitalna budućnost može da otvori novo poglavlje u razvoju demokratije, od javne državne kontrole, digitalne diplomatije ili elektronskog glasanja na izborima. Koliko smo spremni za takvu realnost…

43 8. EMISIJA

DUGME ZA PROGRAMIRANJE GLASAČA

VOJA ŽANETIĆ Pisac i novinar, Beograd

Digitalni 21. vek u zemljama regiona dočekujemo kao i svaku budućnost: onako, skoro nikako. Ovdašnje politike, opozicione, pozicione, svejedno je, misle da je mnogo važnije programiranje glasača od programiranja softvera. PR i medijski inženjering je mnogo važniji od tehnološkog inženjeringa. Šta će nam pritiskanje dugmeta kojim se uključuju roboti, kad možemo državom da pritiskamo narod. Tehnološke budućnosti balkanskih zemalja su u suštini nešto što ide u različitim pravcima, zato što mi problem 21. veka stavljamo na drugo mesto jer se upravo bavimo, i to četvrt veka, možda i više, rešavanjem problema koji su nastali u 18. i 19. veku. Mi pravimo zemlje za naše pradedove i prabake. Onog momenta kada budemo pravili zemlje za naše unuke i praunuke, tada možemo da se nadamo da će “going digital” da bude malo bolji nego “onako”.

44 8. EMISIJA

LJUDI PRIHVATAJU PROMJENE

TANJA MATIĆ Državna sekretarka u Ministarstvu telekomunikacija, Beograd

U Srbiji je tokom prošle godine čak million i po ljudi koristilo neku vrstu elektronskih usluga. Vrlo je interesantno da je zabilježeno čak 3,8 miliona novčanih transakcija online putem, što je takođe ozbiljan iskorak. Dakle, potrebno je da se više radi, da se popularizuje ovaj proces, potrebno je da se radi na obukama. Uprkos nepoverenju, ljudi jednostavno shvataju šta je za njih korisno, šta im štedi vreme i živce.

LOŠA STRANA DIGITALIZACIJE

DOMEN SAVIČ Direktor NVO “Državljanin D”, Ljubljana

Kada pređeš u e- upravu, sve se digitalizira, postoje baze podataka koje komuniciraju među sobom, recimo, baze različitih ministarstava spaja čip tih baza, tako da građanin brže završava neke postupke u kojem bi mu trebali različiti papiri. Problem je što se uz to skuplja ogroman broj ličnih podatatka građana, što je problem koji otvara digitalizacija: nekada su znali o tebi premalo, što je bio problem, a sada znaju previše i onda ti za- treba information commissioneri i drugi offisi koji sprječavaju zloupotrebu. 45 8. EMISIJA

BIROKRATIJA MORA DA SE MIJENJA

SAŠA CVETOJEVIĆ Preduzetnik, Zagreb

Administracija, prvo, ne razumije potrebu digitalizacije i drugo, birokracija koja piše propise vrlo nevoljno prihvata digitalizaciju jer time gubi jednu od svojih glavnih valuta, a to je valuta moći i valuta veze. Državni službenici moraju da shvate da neće moći od početka pa do odlaska u penziju udarati pečat na jedan te isti dokument. Onaj ko to ne shvati, taj, nažalost, treba snositi posljedice kao što su snosili posljedice i svi radnici tijekom tranzicije.

ULAŽEMO U DIGITALIZACIJU

ENDRI MEKSI Biznismen, Tirana

U Albaniji je postignut značajan napredak, godinama se intenzivno ulaže u digitalizaciju uprave, unapređenje javnih usluga, međusektorsko povezivanje, svakodnevni rad javnih službenika, poboljšanje usluga građanima. Odnedavno imamo digitalni pečat koji nam omogućava da dokument odštampan kod kuće ili na šalteru, bude validan bez tradicionalnog potpisa i pečata. Proces je na pravom putu, ali ima još mnogo posla.

46 (POT)CJENA RADA NA BALKANU

9. EMISIJA

Kako izgleda neoliberalizam na “balkanski način”, kako preživjeti takvu ekonomiju i kuda nas ona vodi? Zašto minimalna cijena rada u regionu teško pokriva i elementarnu potrošačku korpu; zašto su zemlje okruženja “prepisivale” jedne od drugih radno zakonodavstvo čiji je zajednički rezultat smanjenje radničkih prava?

47 9. EMISIJA

VRIJEME JE ZA NOVO ČITANJE MARKSA

RENATO BARETIĆ Pisac i novinar, Split

Mnogi pamte onu nekada popularnu krilaticu - ne može on mene toliko malo platiti, koliko ja mogu malo raditi. Bila je popularna godinama i desetljećima, a onda su zreli samoupravljači nekako svojom voljom promjenili paradigmu i danas glavnu riječ drže poslodavci. A njihov moto je - ne možeš ti toliko mnogo raditi koliko mogu ja tebe malo platiti, pa ti vidi šta ćeš. Dogodi se eto da lopovi, mutikaše i kojekakvi sumnjivci postanu idoli nacija a država najmasovniji poslodavac. U takvim okolnostima bi bilo glupo očekivati da se kapital i kapitalisti počnu ponašati drugačije. Ako se tome pridruži i poneki sindikalni vođa, u tom slučaju radnici ostaju doista sami na svojoj strani jedini, bez snage, bez mogućnosti da organiziraju borbu i otpor za svoja prava.

48 9. EMISIJA

UBJEĐUJU NAS DA NE MOŽE BITI BOLJE

ALEKSA MAROJEVIĆ Unija slobodnih sindikata, Podgorica

Opšti je utisak da političari i vlasnici kapitala na ovim prostorima godinama pokušavaju da nas ubijede da je ovo što imamo nešto što je normalno, nešto što je prihvatljivo, što ne može biti bolje i da s tim treba da se pomirimo. Velika evropska trojka u liku EU, Evropske centralne banke i MMF-a stalno i iznova insistira na daljoj liberalizaciji radnog zakonodavstva a to znači dodatno osiromašenje i dodatnu obespravljenost.

KASKAMO ZA EVROPOM

ANICA PEZELJ MILIĆEVIĆ Savez samostalnih sindikata, Zagreb

U Hrvatskoj više od 66 odsto zaposlenih zarađuje plaću koja je ispod prosječne. Od 2008. do danas prosječna plaća u Hrvatskoj i Sloveniji, kao i u zemljama nekadašnjeg istočnog bloka drastično je opala u odnosu na prosjek starih članica EU. Hrvatska je zemlja koja je najviše izgubila, taj udio je bio 43% od prosječne plate u Evropi, a sad je 37%. Šta je zaključak? Zaključak je da smo imali loše odgovore na krizu od 2008. što je išlo na uštrb radnika. 49 9. EMISIJA

BALKANSKE EKONOMIJE BEZ IDENTITETA

IDRO SEFERI Novinar, Priština

Na Balkanu postoje više politički prioriteti razvoja društva nego ekonomski. Mislim da je vecina ekonomija na Balkanu slična, da su to ekonomije bez ikakvog identiteta i ne uspijevaju u stvaranju opšte atmosfere investiranja ili tržišta rada.

ISPRAVLJANJE GREŠAKA PRIVATIZACIJE

ADISA OMERBEGOVIĆ ARAPOVIĆ Profesorica na Univerzitetu Burch, Sarajevo

Socijalizacija dobiti je nešto o čemu se sada promišlja i mi moramo shvatiti da postoje alternativna rješenja koja će omogućiti da sistemski ispravimo ono što je bilo pogrešno u privatizaciji. Pomenuću Piketija koji o kapitalu u 21. vijeku, kaže: ,,Bolji od svih sudova za ispravljanje zlodjela prvobitne akumulacije kapitala kroz pljačkaške privatizacije jeste da oporezujete taj isti kapital“.

50 ČEKAJUĆI PENZIJU

10. EMISIJA

Kakvi su naši penzioni sistemi, da li su održivi i koliko su izdrživi za korisnike? Penzije su poseban vid osiguranja, ušteđevina kojom “ulažemo u starost”, imovina koju povjeravamo penzionom fondu na čuvanje. Kako se dešava da izgubi vrijednost i da za to niko ne odgovara? Osim u Sloveniji i Hrvatskoj, čije su prosječne penzije najviše u regionu, u ostalim zemljama većina penzionera nema spokojnu starost.

51 10. EMISIJA

NAŠE PENZIJE SU DOKAZ PROPASTI DRUŠTVA

VOJA ŽANETIĆ Pisac i novinar, Beograd

Penzioni fondovi regionalnih zemalja polako se prazne. Njih nema ko da popuni, između ostalog. Mladi koji treba da popune te fondove ili se nisu rodili ili nemaju posao ili popunjavaju fondove u razvijenijim zemljama u kojima imaju te poslove: Nemačkoj, Švajcarskoj, Švedskoj… Poštar koji donosi penzije, taj simpatični čovek koji je bio romantična pojava, uopšte više nije to. On je tužni svedok propasti države, penzionog fonda pa i samog penzionera. To je najverovatniji razlog zašto se penzioneri neće više radovati poštarima na vratima zato što poštari više uopšte neće dolaziti, zato što je poštar svedok negativne evolucije ideje da čovek zaslužuje životni odmor od životnog rada a toliko svedoka nijedna zemlja ne smije sebi da dopusti. Penzije nisu više samo primanja penzionera. One su dokaz propasti društva u kojem se nalazimo, one su dokaz propasti jedne ideje, one su dokaz propasti jedne ekonomije na kraju.

52 10. EMISIJA

PENZIONERI NA GRANICI SIROMAŠTVA

FRANCKA ĆETKOVIĆ Predsjednica Sindikata penzionera, Ljubljana

U Sloveniji u posljednje vrijeme imamo puno rasprava o demografskim trendovima i održivosti ili neodrživosti penzijskog fonda. Nas je dva miliona stanovnika, od toga 600.000 penzionera. U Sloveniji se za penzije izdvaja 11% društvenog proizvoda. Prosječna penzija je oko 600 eura, oko 45% penzionera prima penziju do 600 eura, a prag siromaštva je 615 eura.

REFORME ZNAČE GUBITAK PODRŠKE

NENAD RAŠIĆ Bivši ministar za rad u Vladi Kosova, Priština

U ovom momentu, na Balkanu ne postoji nijedna politička struktura, ne postoji širi politički konsenzus koji bi na našem brdovitom Balkanu smeo da se uhvati u koštac sa problemom penzione reforme, odnosno stvaranjem održivog penzionog sistema. Jedno je sigurno: možda bi uradili dobru stvar ali bi izgubili glasove. A, to se, razumljivo, nikome ne radi.

53 10. EMISIJA

MALO JE ZADOVOLJNIH PENZIONERA

SELVEDIN ŠATOROVIĆ Savez samostalnih sindikata, Zenica

U Bosni i Hercegovini postoji u strategiji penzionog sistema priča o takozvanom drugom i trećem stubu. Ovaj drugi je prisutan kroz sistem dugoročne štednje, odnosno polise životnog osiguranja, koji je već prisutan nekih 20- tak godina. Međutim, to mogu priuštiti samo oni koji imaju plate od kojih mogu preživjeti i nešto usput i uštedjeti. Ali, tih ljudi je veoma malo.

FONDU PIO NEDOSTAJE 40 ODSTO BUDŽETA

ZORAN RADULOVIĆ Novinar, Podgorica

Penzioni sistem u Crnoj Gori je neodrživ i država iz budžeta pokriva manjak, odnosno nedostajući dio u penzionom fondu a to je otprilike 40 odsto budžeta fonda PIO. Postoje, doduše, privatni penzioni fondovi ali, prema posljednjim podacima oko dvije hiljade ljudi uplaćuje sebi i imaju otvorene račune u njima. To je jedva nešto više od jednog procenta zaposlenih.

54 IMA LI NA BALKANU PREDUZETNIČKOG DUHA 11. EMISIJA

Šta sputava razvoj preduzetništva u regionu, zašto umjesto pojednostavljenih procedura države čine sve da preduzetnički put izgleda kao “trka sa preponama”? Zašto pokretača sopstvenog biznisa uvijek čeka još jedan pravilnik više da bi sve administrativne procedure bile zadovoljene; još jedan činovnik više koji nije zadovoljen; još jedna garancija više do kredita, a državi još jedan porez više. Je li sistem neprijateljski raspoložen prema onome što bi trebalo da bude njegova okosnica razvoja ekonomije i poboljšanja životnog standarda?

55 11. EMISIJA

BALKAN JE IZMISLIO PODUZETNIŠTVO

RENATO BARETIĆ Pisac i novinar, Split

Balkan i njegove obale su izmislile poduzetništvo. E sad problem je što su nam neki drugi narodi koji su malo skloniji pravilima ukrali patent i oni su uspješniji u poduzetništvu, a mi svoj talent koji je nesporan, moramo iscrpljivati u nadmudrivanju sa vlašću, bila ona ovakva ili onakva, bila ona tuđinska ili bila naša, kako ćemo je već nazvati. A sad kad svako ima svoju, i to demokratski izabranu, ona se, budući da je istog genetskog materijala i sastava kao i mi, troši na to da nas pokuša zeznuti što više, uzeti poduzetniku što više. On se naravno suprotstavlja s druge strane, međutim logično gubi i ostaje bez sve više para i bez sve više volje, odnosno sa sve manje para i sve manje volje. Taj i takav teren je idealna podloga za nastanak korupcijske močvare, a korupcijska močvara je teren na kojem apsolutno, relativno brzo umire svaka inovativnost, svaka kreativnost i svako poduzetništvo.

56 11. EMISIJA

BUDUĆNOST JE U NOVIM TEHNOLOGIJAMA

ŽIVKO MALETKOVIĆ Preduzetnik, Beograd

Mislim da se nešto menja u sektoru IT industrije zbog toga što se tu pojavljuju mlade firme koje nemaju nikakvu potrebu da se javljaju nekom političkom moćniku i pitaju za savet. Oni su otvoreni prema celom svetu i postali su globalno veliki igrači. To je čini mi se neka šansa i treba mlade ljude uputiti ka inovacijama, ka novim tehnologijama jer je to budućnost.

PARAFISKALNE OBAVEZE SU VELIKI PROBLEM

MIRZA MULEŠKOVIĆ Unija poslodavaca, Podgorica

Poreski sistem je u Crnoj Gori povoljniji u odnosu na region, jer ima donekle niže stope poreza, ali, na drugoj strani, imamo na lokalnom nivou parafiskalne obaveze koje privrednik mora da plati a da, kad otvara biznis, i ne zna da to postoji. Plaćate pristup putu, reklamu, plaćate sve. Dakle, osim velikih poreza i doprinosa na zarade koji su veliki problem, imamo i te na lokalnom nivou, koje predstavljaju skriveni problem za privrednike.

57 11. EMISIJA

PREDUZETNIŠTVO U DRUGOM PLANU

FATMIR BITIĆI Konsultant za razvoj biznisa, Skoplje

Kod nas je greška što je tokom dvije decenije fokus bio na stranim investicijama, bez kreiranja politike za mala i srednja preduzeća, za domaće firme. U tom vremenu malo ko priča o preduzetništvu nego samo o stranim investicijama. Ponavljam: to je greška i tu treba da vidimo šta možemo učiniti da se stanje popravi.

USPJEŠNI ODLAZE

ELVIR ČIZMIĆ Profesor na Ekonomskom fakultetu, Sarajevo

Na Balkanu imamo i veoma uspješne preduzetnike. Više se volim baviti uspješnim ljudima, nego sve vrijeme kritizirati… Ja sad mogu nabrojati desetke uspješnih preduzetnika koji izvoze za EU, koji kreiraju dodatnu vrijednost i koji su izuzetno inovativni. Šta je ovdje problem: nemamo kapacitet da tako kvalitetnog preduzetnika zadržimo, već se on najčešće preseli u EU ili Ameriku.

58 DEMISTIFIKACIJA NEVLADINIH ORGANIZACIJA 12. EMISIJA

Koliko poznajemo suštinu postojanja i djelovanja nevladinih organizacija; da li je civilno društvo, sa velikim brojem aktera koji mu pripadaju, dovoljno razvilo svijest o karakteru i političkom značaju sopstvene uloge u društvu; kako u atmosferi etiketiranja NVO sektora kao “državnih neprijatelja” uopšte možemo govoriti o socijalnom i političkom dijalogu između države i civilnog društva…

59 12. EMISIJA

GDE IMA NVO, TU IMA I VATRE

VOJA ŽANETIĆ Pisac i novinar, Beograd

Nevladine organizacije su takve kakve su, idealan neprijatelj svakoj vlasti kojoj su potrebni neprijatelji. Vlast smatra da tamo negde izvan vlade postoje ljudi koji nešto rade što bi radila i vlada samo da u njoj ima više rada. Naime, tamo gde su nevladine organizacije, makar kad baciš pogled nekoncentrisano, izgleda kao da što je više nevladinih organizacija, onda tamo negde nešto nije u redu. Pa naprimer, Lekari bez granica rade tamo gde nije dobro zdravstvo, humanitarnu pomoć dostavljaju nevladine organizacije zato što nema hrane jer vlast nije uspela da je obezbedi, pacifisti i borci za ljudska prava i kojekakvi ljudi u nevladinim organizacijama se pojavljuju tamo gde ima rata, tamo gde nema ljudskih prava i sloboda... Nevladine organizacije su u stvari neka vrsta svedoka u kakvom stanju je vlada, pored koje postoji nevladina organizacija i oni predstavljaju izvesnu vrstu dima koji se pojavljuje uvek tamo gde ima vatre. Najgluplji način da se protiv vatre boriš jeste da se boriš protiv dima.

60 12. EMISIJA

DOMAĆI IZVORI SU MNOGO IZDAŠNIJI

OMIR TUFO Centar za promociju civilnog društva, Sarajevo

U Bosni i Hercegovini, vlast - od opštine do državnog nivoa - četvorostruko ili petostruko više novca izdvajaju za nevladin sektor nego što to rade strani donatori. Po posljednjem egzaktnom istraživanju, 2012. godine je oko 40 miliona eura izdvajano iz „domaćih“ izvora. Iste godine stranci su dali desetak miliona. Drugo je pitanje po kojim kriterijima se ta sredstva dodjeljuju.

SVE JE DOBRO DOK NE UDARITE NA MOĆNIKE

MILICA KOVAČEVIĆ Centar za demokratsku tranziciju, Podgorica

U Crnoj Gori se veoma cijeni ono što radi nevladin sektor koji se bavi pružanjem socijalih servisa i za njih važi da su „pravi“. Sa druge strane, organizacije koje se bave osjetljivim temama - ljudskim pravima, vladavinom prava, koje se bore protiv kriminala i korupcije - one su u javnosti prepoznate kao negativne, jer im moćnici, preko svojih poluga vladanja, lijepe raznorazne etikete zbog toga što im iznose na vidjelo sumnjive poslove. 61 12. EMISIJA

OVDE JE VAŽNIJE KO DAJE, NEGO ZA ŠTA DAJE PARE

ILIR GAŠI Programski direktor Fondacije “Slavko Ćuruvija”, Beograd

Veoma je važno da probamo da razumemo interes nekog stranca zašto nam on daje te pare. Takođe, treba da znamo za koje aktivnosti nam taj novac daje. Veoma često, ili najčešće se govori samo o tome ko ti daje pare - da li je to Rokfeler, judejsko-masonska zavera ili je CIA, ali se nikada ne gleda šta ti sa tim parama zaista radiš.

IMAMO ETIKETU DRŽAVNIH NEPRIJATELJA

ANITA MITIĆ Direktorka Inicijative mladih za ljudska prava, Beograd

Moja organizacija i ja napadani smo nekoliko puta, ali moja najveća odbrana jeste da ja sebe smatram patriotkinjom, a to znači da volim Srbiju, radim u Srbiji, želim da Srbija bude bolja. Kad neko kaže da smo državni neprijatelji, meni je to smešno jer je već 20 godina ta etiketa nalepljena ljudima koji se bave nekim „teškim temama“, a te „teške teme“ vezane su za određenu vladu ili državno rukovodstvo...

62 BALKANMEDIA: OSVAJANJE ISTINE

specijalna EMISIJA

Gdje je nestala novinarska etika i kada je istina prestala da bude važna; da li su mediji na Balkanu pod kontrolom političkih i finansijskih oligarhija i ko su kreatori alternativnih istina; kada smo postali žrtve senzacionalizma i da li je slobodna razmjena informacija u novim medijima i internet platformama doprinijela osvajanju slobode ili je ugrozila istinu i da li smo dovoljno medijski pismeni da prepoznamo lažnu vijest?

63 SPECIJALNA EMISIJA

NAJLAŽNIJA MEĐU LAŽNIM VIJESTIMA

VOJA ŽANETIĆ Pisac i novinar, Beograd

Najveća lažna vest ima naslov koji je ujedno i sav njen tekst - “Sve je u redu”. U svetu u kojem je malo toga u redu ili u kojem se svakim danom sve više približavamo trenutku u kojem više ništa neće biti u redu, vest da je sve u redu je naravno lažna vest i od nje može biti lažnija samo druga vest, slična, a to je: “Biće sve u redu”. Ta vest kada dođe na internet onda dobija svoju finalnu formu, jer internet je mesto sa kojeg mi najviše uzimamo vesti, i dobija finalnu formu naslova na kojeg je prosto nemoguće da ne klikneš kad ga vidiš, a naslov glasi: “Šokantno! Ako ste mislili da ništa nije u redu, evo zašto ste se prevarili”.

64 SPECIJALNA EMISIJA

AHILOVA PETA MEDIJA

LUTFI DERVIŠI Novinar i politički komentator, Tirana

Sa novim medijima ili tehnologijom upitan je opstanak novina, način na koji će propasti na „svojim nogama“ ili će otići u muzej. Sa druge strane, izgleda da je televizija istrajnija, barem u Albaniji a vjerujem i u regionu, i ostaje vjerodostojnija jer ljudi vjeruju u ono što vide svojim očima. Tehnologija je oduvijek bila ispred zakonodavstva, i kao novinar ne vjerujem da je do pravila i zakona nego do samoregulative, koja je ujedno i slaba tačka ili Ahilova peta medija kod nas. Loše novinarstvo samo po sebi ide ka sudu. Međutim, kada sud nije kakav treba da bude, odnosno nije zapadnog modela, nastaje haos. Dolazi do pada starog a da se novo nije izgradilo, to jeste trenutak koji mi proživljavamo sa svojim dobrim i lošim stranama.

SAVEZNIK KVALITETNOM NOVINARSTVU JE KVALITETNA JAVNOST

LEJLA TURČILO Profesorica na Fakultetu političkih nauka, Sarajevo

Pitanje profesionalizma ni pod kojim uvjetima ne bi smjelo da bude pitanje. U tom smislu za nas novinare, profesionalce, fake news zapravo nije news, i to je ono što bi nam profesionalni standardi nalagali. Drugo pitanje koje se nameće svima koji rade u medijima i redakcijama, pogotovo na prostoru Zapadnog Balkana je zašto ta dobra, kvalitetna vijest i informacija nije prihvatljiva ili primamljiva za gledaoce, slušaoce, čitaoce. Neke naše kolege kažu nije javni interes više intresantan javnosti, ljudi baveći se nekim nevažnim, trivijalnim temama žele pobjeći od stvarnosti i svakodnevice. I ta kombinacija niskostandardnih sadržaja koji podilaze najnižim ukusima i slojevima publike i kombinacija pseudo- događaja dovode nas do toga da u tom procesu za novinare i novinarstvo mjesta zapravo nema. Jedini ključni saveznik kvalitetnom novinarstvu je kvalitetna javnost.

65 SPECIJALNA EMISIJA

SAMOREGULACIJOM DO SLOBODNIH MEDIJA

STANKO CRNOBRNJA Reditelj, teoretičar mass medija

Novinarska struka nije imala snagu da se samoreguliše i to je jedan od ključnih problema zašto smo svi faktički taoci novinarske struke, novinarske profesije i čekamo da oni smognu snage da se samoregulišu, nadajući se da neće morati država i drugi interesi da ih regulišu odnosno manipulišu, što se sada i dešava. U odsustvu samoregulacije imate manipulisane medije, kontrolisane medije i mi to živimo sada na Balkanu, manje - više svuda. Tako da kada taj javni-privatni interes dođe do nekog balansa, tada ćemo zaista, čini mi se, moći da govorimo o jednom novom poglavlju medija u regionu.

MEDIJSKA PISMENOST

ADELEID FILKE Urednica u Deutsche Welle

Ono što je interesantno, a možda i poučno za druge zemlje, je to da su mnogi njemački mediji uspostavili uredničke timove i specijalne timove koji su provjeravali šta se to nudi na medijskom tržištu, govorili o standardima, komunicirali sa javnošću i uspostavljali nove elemente medijske pismenosti, informisali javnost kako da prepoznaju šta je relevantno, koje vijesti imaju kredibilitet, šta su lažne vijesti i kako napraviti razliku. U svim većim medijima imamo te timove…

66 67 PROMOCIJA ŠESTE SEZONE OKRUŽENJA U TIRANI

Šesta sezona Okruženja uspješno je završena promocijom koja je u Tirani okupila brojne posjetioce, medijske predstavnike, prijatelje serijala i goste iz Albanije koji su u prethodnim sezonama učestvovali u emisijama. O važnosti ove inicijative govorili su Hanes Svoboda (predsjednik Upravnog odbora CDRSEE), Anke Holstein (zamjenica šefa misije u Ambasadi Federalne Republike Njemačke u Albaniji), Agim Fagu (bivši diplomata) i Engjel Ndocaj (zamjenik generalnog direktora RTSH).

68 PROMOCIJA ŠESTE SEZONE OKRUŽENJA U TIRANI

HANES SVOBODA “Okruženje je projekat koji godinama radi na pomirenju u regionu i to mora da bude trajna obaveza svih nas.”

ANKE HOLSTEIN

“Okruženje je projekat koji savršeno povezuje regionalne inicijative sa ljudima koji žive na Zapadnom Balkanu.”

ENGJEL NDOCAJ

“Okruženje je regionalna inicijativa koja predstavlja način komunikacije za ljude koji žive u demokratskim društvima. Projekat nas je uvjerio u svoj cilj uključivanjem Albanaca u serijal.”

AGIM FAGU

“Neprocjenjiva je važnost postojanja jednog ovakvog projekta u regionu. Okruženje šalje poruku mira i bolje budućnosti, posebno mlađim generacijama. “

69 ALUMNISTI EVROPSKOG FONDA ZA BALKAN

70 Okruženje iz sezone u sezonu ima podršku mladih alumnista koji svojim promišljanjima problema u regionu donose jedan potpuno drugačiji, novi ugao posmatranja tema o kojima se govori. U šestoj sezoni sa nama su bili: Srđan Hercigonja (Beograd), Daniel Trenčov (Skoplje), Armin Šepić (Sarajevo), Marija Maraš (Podgorica), Bratislava Tanasković (Skoplje), Jelena Dobrota, Miloš Popović (Podgorica), Gordana Gavrilović (Beograd), Darko Soldat (Istočno Sarajevo), Faris Godinjak (Sarajevo), Bruno Brkić (Banja Luka), Elvis Memeti (Tetovo).

71 UTISCI GOSTIJU

DŽENANA ALAĐUZ Vraćanje nade u profesionalne medije

Ekipa Okruženja vraća nadu da profesionalni mediji i dobri novinari koji ne trče za lajkovima već za pravom pričom postoje. Odlični su i voljela bih da se multipliciraju, da ih imamo u svakoj državi i gradu...

RAMIZ MEHMEDAGIĆ Nadamo se novim emisijama

Oslobođeni dnevnih politika i stereotipa, učesnici su na najbolji mogući način iskazivali zajedničke brige ali i stremljenja da se stanje u Regionu popravi i unaprijedi. Nadam se i u narednom periodu nas novim emisijama, sa novim temama i protagonistima i da time naše zajedničke ciljeve i htjenja učiniti i realnim i mogućim!

ANITA MITIĆ Okruženje ide u srž problema regiona

Mislim da je izuzetno važno da postoje emisije koje imaju regionalan kartakter, a ne plaše se da pokrenu važne i teške teme za region, a Okruženje upravo to i radi. Kao što se većina emisija sklanja od problema koji opterećuju ovaj region, Okruženje bira i namerno ubada u srž problematiku političkih pitanja u regionu.

MILE LASIĆ Sinergija profesionalaca

Ima nekog šarma u emisiji Okruženje kojeg nije moguće objasniti samo šarmom Zvezdane Kovač, zaštitnim znakom projekta, nego je riječ o čitavom nizu profesionalaca koji sinergijski doprinose da sve izgleda tako ležerno, spontano, iako podrazumijeva visoku profesionalnost.

72 UTISCI GOSTIJU

MARJAN ŠIFTAR Okruženje je demokratska tribina

Okruženje je jedan odličan, može se slobodno reći unikatan i dragocjen projekt; jedna odlična, demokratska tribina, koja omogućava uz poštivanje vrhunskih profesionalnih standarda široku razmjenu pogleda, mišljenja, ocjena, informacija učesnika o aktualnim pa i osjetljivim temama, značajnim ne samo za prostore bivše Jugoslavije i jugoistočne Evrope. Okruženje kao cjelokupni projekt i konkretni razgovori u njegovom okviru mogu biti primjer i podsticaj mnogima na medijskom pa i političkom polju.

ELVIR ČIZMIĆ Sloboda ispoljavanja različitih stavova

Sloboda učesnika, koji dolaze iz različitih sfera profesionalnog i poslovnog života da ispoljavaju različite stavove i iznose različita viđenja određenih problema i njihovih rješenja, kroz demokratiziranu postavku kompletne emisije od strane voditelja, dodatno upotpunjuje kvalitativne aspekte sadržaja emisije i osigurava da svi učesnici u potpunosti eksponiraju svoj profesionalni, poslovni, kulturni i svaki drugi identitet.

VLADO VURUŠIĆ Doprinos pomirenju

Svaki prilog normalizaciji odnosa unutar naših zemalja vrijedan je pažnje, a emisija Okruženje svakako to jeste. Kada se okupe ljudi s ovih prostora i počnu govoriti o svojim problemima u svojim zemaljama, pokazuje se da svi imamo vrlo slične probleme i poglede na to. Ispada da smo još uvijek dosta slični, ali na žalost da nitko nije napravio pozitivni iskorak u koji bi se mogli ugledati. Mislim da Okruženje daje svoj doprinos pomirenju na našim prostorima, baš među normalnim ljudima koji shvaćaju probleme naših zajednica.

73 OKRUŽENJE U MEDIJIMA REGIONA

ZVEZDANA KOVAČ, “GRACIJA” Dajemo šansu svim istinama

“…Važno je da damo šansu svim istinama da stoje jedna pored druge i da na taj način otvorimo put razumijevanju. Onog trenut- ka kada uspijemo da razumijemo jedni druge lakše je i oprostiti i primiti oproštaj, lakše je ići dalje i krčiti put prijateljstvu. To ne može bez dijaloga. Da li smo odmakli od devedesetih? Jesmo. Da li smo odmakli dovoljno? Nismo. Ako se zrelost stiče iskustvom, onda bi trebalo da jesmo zreli, ali mi se čini da isuviše često ponavljamo iste greške…”

DR ALEKSANDRA BOSNIĆ, “INTERKULTURALNOST” Medijski iskorak „Okruženja“ - izvan granica nesporazuma

“… Kada je reč o medijskoj slici regiona, serijal Okruženje mogao bi biti definisan i kao konsekventan rad na suprotstavljanju tehnikama medijske manipulacije javnošću, i kao njihova demistifikacija aktiviranjem kritičke svesti i građanske odgovornosti, jer medijska etika koja se suprotstavlja simulaciji stvarnosti, ne-dijaloškim praksama i utilitarnom konzerviranju i (pr)oživljavanju starih distanci i sukoba, jeste u isti mah i etika građanske odgovornosti. Ona podrazumeva istovremeno kultivisanje svesnosti i savesnosti kroz neprekidno kultivisanje kritičke distance i kreativnih i otvorenih sistema komunikacije. I ona je uvek na pravom mestu – u zoni izvan granica nesporazuma…”

74 OKRUŽENJE U MEDIJIMA REGIONA

DR MILE LASIĆ, “DANAS” Uoči snimanja Okruženja

“…Zapadnobalkanski projekt “Okruženje” se realizira već šestu godinu tako što uvezuje i stručnjake i građane zemalja Zapadnog Balkana tematiziranjem važnih europskih tema. Sve se odvija pod pokroviteljstvom Europske komisije, ali se ne radi o jeftinom PR-u, nego o kritičkom promišljanju “eurologa” i “proeuropljana” iz Regije zainteresiranih za ovom vrstom edukacije…”

“…Došao sam ovamo na snimanje triju emisija u šestoj sezoni RENATO BARETIĆ, talk-showa “Okruženje”, s kojim surađujem, evo, već četvrtu “SLOBODNA DALMACIJA”: godinu. Naravno da ste se kao pošten Hrvat i katolik naježili na sam naslov, ali moram vas razočarati: nije riječ ni o kakvom “ko Nije riječ o projektu nas bre zavadi” projektu (da jest, ne bi toliko Hrvata katolika “ko nas bre zavadi” već u njemu sudjelovalo - evo, između ostalih, i kolega Ugrin, prije tri godine), nego o emisiji koja analizira sve slične pojave što su svakodnevno prisutne u svim samostalnim i suverenim postjugoslavenskim državama, plus Albanija. U svima se i emitira, a kod nas ju je puštao HTV4 do prije dvije godine, do ukazanja svetog Siniše Psisavskog. Ovog smo ponedjeljka, na primjer, razgovarali o problemima nastavnika i profesora povijesti u svim zemljama okruženja, potom o sve nižoj cijeni rada u istima, te na kraju o tome kako se gdje mali i srednji poduzetnici hrvaju s državnim i lokalnim vlastima …”

75 OKRUŽENJE U MEDIJIMA REGIONA

76