1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Makrena Maca Mokan (V. Melanija Magdalena Nina Ana Petrović (Velika , Julija Sida Paču Sofija Danica Lotić (Velika Ki- Roza Karačonji (Rosa von Supruga Bele Žanet Šajnberger (Jeanette Kikinda, ? – V. Kikinda, 1901) za- Gajčić - Nikolić Tinković Prvi 1833 – 1908) je osnivačica prvog mod- (Novi Sad, 1851 – Ajvaz kinda, 1870-1935) je bila Karácsonyi), doživotna predsed- Danijela (Frau Béla Scheinberger) je bila dugogodišnja veštala je značajna sredstva Srp- (V. Kikinda, fudbalski sta- ernog udruženja žena kod Srba: Veliko Zrenjanin, 1920) je (Velika istaknuta članica i liderka nica Veliko-Kikindskog Ženskog von Daniel) je pri- predsednica Upravnog odbora Ve- skoj pravoslavnoj crkvi, Veliko 1829-1912) je dion je u Kikindi Kikindske Dobrotvorne Zadruge Srpki- nasledila Ninu Kikinda, Veliko Kikindske Dobro- Udruženja Humanitas je bila na padala uglednoj porod- liko Kikindskog Izraelitskog Žen- Kikindskoj Dobrotvornoj Zadruzi jedna od na- izgrađen 1922. nja 1873. Njen najznačajniji doprinos Petrović na mestu 1859- tvorne Zadruge Srpkinja, njegovom čelu od osnivanja or- ici Daniel. Zna se da je skog Društva - od osnivanja organi- Srpkinja, Srpskoj zanatlijskoj jvećih ktitorki Zahvaljujući emancipaciji žena je na polju „podizanja predsednice Veliko 1931) Dobrorvorne Zadruge ganizacije 1872/3. Udajom je osamnaest godina bila zacije sve do 1895. kada je zamenj- zadruzi, Ubogom domu, Srpskoj či- Srpske pravo - poklonu Magda- narodne industrije“ kada su „ženske ru- Kikindske Do- biće za- Srpkinja u Temišvaru i Do- „ušla“ u uglednu porodicu među liderkama Ve- uje kći, Julča Baro (Julcsa Barró). taonici, Pevačkom društvu Gusle, slavne crkve. lene Tinković kotvorine“ postale cenjeni izvozni proizvo di brotvorne Zadruge pamćena brotvorne Zadruge Srpkinja Karačonji (Karácsonyi). Po liko-Kikindskog Žen- Za Julču Baro možemo pretpostaviti Srpskom narodnom pozorištu i Podigla je mana- koja je Ve- a žene na selu dobile mogućnost zaposle nja i Srpkinja gde je ostala kao pedagošk- Novosatkinja. Biće zapamćena načinu na koji je zabeleženo skog Udruženja da je udajom „ušla“ u uglednu Srpskom učiteljskom konviktu. Os- stir sv. Trojice, zaveštala „300 jutara likokikindskom sportskom klubu zarade. Nina Petrović je odlikovana počasnim članstvom Do- više od deset godina. Bila je muzički obra- inja i jedno vreme predsednica kao članica Pevačkog društva Gusle. Tokom njeno ime možemo pretpostaviti Humanitas i da je porodicu Baro (Barró). Jedan član novala je zadužbinu za školovanje oraće zemlje” i kuću u Kikindi u kojoj je Kosovo darovala komad zemlje između brotvorne Zadruge Srpkinja Novosatkinja, Beogradskog Ženskog zovana. Koncertirala je na besedama, a Veliko Kikindske Dobrotvorne Prvog svetskog rata radila je kao dobrovoljna bol- da je u 1897/8. bila udovica i 1897. postala počasna te porodice je kao advokat bio siročadi koja je nazvana po njoj. danas Osnovna škola Đura Jakšić. Stevačeve bare i Barande. Društva, a odlikovana je i „srpskim Ordenom Krsta“. ogledala se i u komponovanju. Zadruge Srpkinja. ničarka u Aleksincu i Vrnjačkoj Banji. uživala veliki ugled i poštovanje. članica Društva. dugogodišnji sekretar Društva.

11 12 13 14 15 16 Desanka Sremac Katarina Telečki Prva velikokikindska babica bila je Bojana Stefanović (Čanadi, Ida Sendef (Ida Szendef) Kikinđan- Irena T. Jesenski (Jeszenszkyné T. Irén) je, na (Elemir, 1872 – Velika (Carsko Selo, 1880 – Ana Marija Hubert koja je 1801. 1881 – V. Kikinda, 1908) je 1905. ka, je kao najbolja studentkinja medi- talasu široko rasprostranjene akcije „podizanja do- Kikinda, 1948) do- Kikinda, 1956) je završila položila zakletvu i koja je zasigurno promovisana na Budimpeštanskom KIKINDA cine na budimpeštanskom Univezitetu maće industrije“ 1898, u Velikoj Kikidi osnovala brotvorka i borkinja studije medicine u Lozani radila kao babica. Godine 1834. u Ve- univerzitetu za „doktora celokupne 1897. imenovana od strane prosvetnih tkačku radionicu kao manufakturu. Zapošljavala je 23 za ženska prava bila 1905. i zatim radila kao likokikindskom Dištriktu babičkim medicine“. Radila je u bolnicama u vlasti, a na predlog profesora, za oko dvadest pet tkaljka i vezilja iz Kikinde i oko- je predsednica jedna od prvih lekarki u Vo- poslom su se profesionalno bavile: Njiređhazu, Temišvaru i Buzijašu demonstratorku na Mediciniskom fakul- line. Proizvodi ove privatne manufakture: „noćni Društva za prosveći- jvodini. Kao članica Društva Julijana Bahovski, Terezija Schuller, kao "ženski lekar" da bi otvorila tetu. Nepoznato je kako je dalje tekla ogrtači od srpskog platna...bogato ukrašeni zlatom vanje žene i rukovotk- za prosvećivanje žene Jelisaveta Nestorović, Julijana Bo- sopstvenu privatnu praksu u Ve- karijera Ide Sendef, i da li je praktiko- i srebrovezom, ženske i muške košulje od srpskog inja Zanatske škole držala je predavanja o žen- hovski, Anja Vidak, Klara Veselin i likoj Kikindi. Zabeleženo je da je 25 vala medicinu u Velikoj Kikindi. Pavle platna, batist takođe izvezen...“ našli su se i na za žene. Odlikovana skom zdravlju. Jedno vreme Apolonija Hauzer. Tereza Joanović stekla poštovanje i ugled naročito Šosberger je u knjizi „Jevreji u Vojvo- Svetskoj izložbi u Parizu 1900. O njoj se zna da je je Ordenom sv. Save je rukovodila Državnim dis- (Novo Miloševo, 1805 – V. Kikinda, ?) među ženama. Na nesreću, umrla dini“ pominje u spisku lekara u Velikoj bila ugledna građanka Velike Kikinde, pre- V reda. panzerom za odojčad. je bila prva Srpkinja babica u Kikindi. je vrlo mlada. Kikindi bez drugih podataka. duzetnica i supruga reformatskog sveštenika.

17 3 Darinka Brašovan (Vršac, 1870 – manastir sv. Bogorodice, 1939) je po za- vršetku Učiteljske škole u Somboru radila kao učiteljica u Novom Bečeju i Kikindi. Priče i pesme je objavljivala u listovima: Ženski svet, Javor, Neven, Golub i Spome- nak. Napisala je sledeće knige: Hrišćanin na hrišćanskom putu (1902), Večne za- grobne tajne (1906), Kovilje (1906), Pismo Srpkinjama (1906), Život sv. Vasil- ija Novog (1908), Život svetog Save (1909), Seja iz Bečeja dobroj deci (1912).

18 Danica Bandić (Zagreb, 1871 – Beograd, 1950) je po završetku Učiteljske škole u Somboru radila kao učiteljica u Kikindi. Biće zapamćena kao osni- vačica Devojačkog sokola (1921), Društva za prosvećivanje žene i Zanatske škole za žene i rediteljka Velikokikindske srpske dobrovoljne pozorišne 27 9 8 družine. Književne radove je od 1897. objavljivala u listovima: Ženski svet, 10 16 Branik, Spomenak, Bosanska vila, Brankovo Kolo, Letopisu Matice srpske, 7 18 Golubu, Književnom severu, Našem listu i drugim. Objavila je sledeće knjige: 1 17 20 28 12 29 Tetka Danina knjiga (1908), Tera baba kozliće (1923), Emancipovana (1923), 22 19 Šta lasta pripoveda (1924), Začarani šegrt (1925), Vilin dar (1927), Prva zapovest 21 11 26 (1927), Puna kola priča (1927), Dialozi (1928), Monolozi (1928), Tamo amo po prirodi (1928), Doživl- jaji pastirčeta Jovana (1930), San i java (1931), Od proleća do zime (1932), Devojka sa zlatnim rukama (1934), Vesela čitanka (1934), Prvi put (1934), Priče iz gradine (1935) i druge.

15 13 19 14 Vida Vulko Varađanin (Velika Kikinda, 1871- Novi Sad, 1957) muzičarka i aktivistk- inja ženskog pokreta je kao petnaestogodišn- jakinja koncertirala na svetosavskim besedama i dobrotvornim koncertima. Zna se 24 da je kao pijanistkinja imala uspešne koncerte u Novom Sadu, Pančevu, Somboru, Velikoj Kikindi. Sa grupom muzičarki i muzičara u Novom Sadu je osnovala 1924. Žensko muz- ičko udruženje. Biće zapamćena kao aktivistkinja i članica Upravnog odbora Dobrotvorne Zadruge Srpkinja Novosatkinja i predsednica novosadskog odbora Društva crvenog krsta između dva svetska rata. 2

20 29 Darinka Bulja (Velika Kikinda, 1877 – posle Anka Krstonošić (Novi Bečej, 1919 – 1914) književnica i prevoditeljka započela je kn- Kikinda, 2003) je radila kao profesorka u gim- jiževni rad 1906. u listu Ženski svet gde su joj ob- nazijama (Kikinda i Sombor), Učiteljskoj školi javljeni prvi prevodi, a prve priče su objavljene u (Sombor), a zatim i kao direktorka Pedagoške istom listu 1907. Matica srpska je štampala kn- akademije u Kikindi (1973-1977). Bila je ak- jige: Posledice domaćeg vaspitanja (Novi Sad tivna u strukovnim udruženjima i organizaci- 1909-1910) i Kroz trnje i cveće (Novi Sad, 1911). jama: Prosvetno-pedagoški zavod, Udruženju Biće zapamćena i kao jedna od urednica knjige učitelja, nastavnika i profesora, Republičkom Srpkinja - njezin život i rad njezin kulturni razvitak odboru sindikata radnika društvenih delat- i njezina narodna umjetnost do danas, koju je izdala Dobrotvorna Zadruga nosti. Zaslužna je za obnavljanje rada Pevačkog društva Gusle na Srpkinja iz Iriga 1913. Radi se o svojevrsnoj riznici biografskih, istorijskih čijem je čelu bila u periodu 1967-1973. Bila je aktivna u radu Cr- i drugih podataka važnih za praćenje razvoja ženskog pokreta u 19. veku. venog krsta i Opštinske konferencije za društvenu aktivnost žena.

21 22 23 24 25 26 27 28 Milica Jelisaveta Mica Zora Krdžalić – Zaga (Bašaid, 1914 – Novi Sad, 1961) se kao Slobodanka Acigan-Sredojev Lidija Aldan Feješ Klara (Budimpešta, Bosiljka Božin (V. Darinka Mandić Be- Linka Beleslin (V. Bandić (V. Kikinda, 1891 – studentkinja u Beogradu uključila u napredani studentski pokret. (Velika Kikida, 1919 – Kruševac, 1943) (Jekaterinburg, 1921 – Bačka Palanka, 1943) Kikinda, 1894 – Vršac, lodedić (, 1912 Kikinda, 1914 – Kikinda, Beograd, 1961) je završila Aktivnost je nastavila i po završetku studija filozofije kao suplentk- je kao studentkinja bila jedna od orga- 1921- Kozjak, 1942) je pred Drugi svetski rat bila 1964) je po završetku vi- – Kikinda, 1993) je jedno 1984) je radila kao nas- Konzervatorijum za muziku i inja gimnazije u Petrovgradu /Zrenjaninu/. Članica KPJ postala je nizatorki velikog radničkog štrajka je pred Drugi svetski studentkinja medicine, a soke pedagoške škole u vreme bila direktorka tavnica u Građanskoj ško- dramsku umetnost u Beču. 1939.U Narodnooslobodilački pokret uključila se odmah po izbijanju 1936. Bila je i jedna od osnivačica Kul- rat bila studentkinja 1941. je bila članica OK SKOJ- Budimpešti radila kao Gimnazije u Kikindi. Biće li, Gimnaziji i Osnovnoj Najveći deo umetničkog ustanka 1941, a po zadatku je prešla u Srem krajem 1942. Sledeće turno umetničkog društva Seljačko medicine. Članica a za severni . Članica OK pedagoškinja, a jedno zapamćena i kao osni- školi Jovan Popović. U pe- rada ostvarila je u Narod- godine je izabrana za sekretara Sreskog komiteta KPJ za srez Ilok, a kolo (1938) gde je bilo dosta žena. Pre SKOJ-a je bila od SKOJ-a za Bačku i Baranju vreme je bila upravite- vačica Centra za obrazo- riodu 1953- 1969. bila je nom pozorištu u Beogradu. tu dužnost je obavljala do oslobođenja. Nosilac je Partizanske spo- Drugog svetskog rata postala je član- 1937, a KPJ od 1938. postala je 1943. Učestvovala je ljica Državne građanske vanje radnika društvenih direktorka Škole učenika Uloge: Julija (Romeo i Julija), menice 1941. Posle oslobođenja obavljala je odgovorne političke fun- ica KPJ i SKOJ-a. Godine 1941, pre ka- Bila je na odgov- u štampanju prvih brojeva Slo- škole u Kikindi. Bila je delatnosti `Dušan Vasil- u privredi. Aktivno je Gonerila i Regana (Kralj Lir), Jelena (San letnje kcije - bila je članica Okružnog komiteta KPJ za zrenjaninski i novosadski okrug i Pokrajins- pitulacije Kraljevine Jugoslavije, Slobodanka Acigan je morala ornim funkcijama: sekretarka MK SKOJ –a i bodne Vojvodine. Poginula je, sa dvojicom drugova, u saradnica listova: jev` i kao predsednica Opštinske konferencije za radila u oranizacijama AFŽa, a jedno vreme je noći) , Judita (Urijel Akosta), Sonja (ujka Vanja), kog komiteta Komunističke partije Srbije za Vojvodinu. Bila je članica Pokrajinskog odbora da pređe u ilegalu, a po direktivi KPJ otišla je u Srbiju gde su članica PK SKOJ-a za Vojvodinu. Izvršila je obračunu sa mađarskim agentima i žandarmima u Građanska škola i Ju- društvenu aktivnost žena. Bila je članica Pokra- bila odbornica Skupštine opštine Kikinda. Od- Žermena (Posao je posao) , Olga (Golgota) i druge. AFŽ-a Vojvodine zadužena za kulturu i propagandni rad. Birana je i za saveznu poslanicu. je uhapsili fašisti i streljali u Kruševcu (Bagdala) 1943. samoubistvo da je ne bi uhapsili fašisti. Bačkoj Palanci. Bila je članica KPJ od 1940. goslovenski dnevnik. jinskog odbora Sindikata prosvetnih radnika. likovana je Ordenom rada III reda. Kultura

Najstarija ustanova kulture je Narodna biblioteka Jovan Popović. Osno- vana je 1845. godine kao prva čitaonica. Narodno pozorište u Kikindi os- novano je pre više od pola veka, decembra 1950. Prva pozorišna predstava izvedena je mnogo pre toga, 1796. godine na nemačkom jeziku, Privreda, obrazovanje, rekreacija, turizam a maja 1834. godine na srpskom. Društvo za negovanje muzike "Gusle" Teritorija na kojoj se nalazi Kikinda nalazište je nafte, gasa i gline, a osnovano je 1876. godine. zemljište je veoma plodno. Kikinda ima industriju građevinskog materi- U Kikindi se od 1982. svake godine tokom jula odvija jedinstven u svetu jala, metalsku, prehrambenu, hemijsku industriju i drugo. Internacionalni simpozijum skulpture u terakoti Terra. Fundus od oko hil- U gradu se nalazi 15 osnovnih i 4 srednje škole, visoka škola za vaspitače jadu skulptura predstavlja jedinstvenu u svetu zbirku moderne terakotne O CENTRU ZA PODRŠKU ŽENAMA i odeljenje fakulteta tehničkih nauka. Postoji i internat za učenike i stu- skulpture. Centar za podršku ženama je nestranačka, nevladina i neprof- dente. U Narodnom muzeju su izloženi ostaci mamuta koji su 1996. godine pron- itna organizacija čiji je cilj da kroz različite edukativne, promo- Kikinda ima hotel A kategorije u centru i nekoliko pansiona na raznim ađeni u glinokopu fabrike crepa. U dvorištu Narodng muzeja postavljena Narodni muzej Kikinda tivne, stručne i druge aktivnosti unapređuje položaj žena i lokacijama. Privlačan centar za rekreaciju sa bazenima idealan je za je replika mamuta u originalnoj veličini. doprinosi uspostavljanju rodne ravnopravnosti i politike jed- odmor i rekreaciju, a u okolini naselja su bogata lovišta i ribolovno po- Pored kulturnih institucija, Kikinda ima dosta istorijskih spomenika - dručje na kanalu DTD. nakih mogućnosti u lokalnoj zajednici i regionu. Istorija pravoslavne crkve u Kikindi i Mokrinu s radovima Teodora Ilića Češljara, Centar za podršku ženama osnovan je u martu 2004. godine, na • afirmisanja ženskog stvaralaštva Kikinda se nalazi na prostoru bogatom tragovima iščezlih kultura i civi- zatim jednu od dve suvače koje su preostale u Evropi, Kuriju, građevine iz inicijativu Kancelarije za rodnu ravnopravnost Skupštine opštine • senzibilisanja mladih na rodne teme i jačanja aktivizma lizacija, a arheološki nalazi - brojne humke i nekropole - svedoče da su prve polovine XIX veka, spomenik Jovanu Popoviću i druga spomen- Kikinda. Uspostavljanje organizacije i pokretanje aktivnosti po- obeležja iz prošlosti. Kikindski Gradski trg zaštićen je u Zavodu za zaštitu kod mladih. ovde ljudi živeli u organizovanim zajednicama i pet hiljada godina pre držali su Misija OSCE u SCG i Nacionalna organizacija spomenika Srbije kao kulturno-istorijska urbanistička celina. nove ere. U zavisnosti od istorijskih okolnosti, ljudi su se naseljavali ali i norveških opština (KS). odlazili, te je ovo područje bilo privremeno ili trajnije boravište pripad- Kikinda je grad u kojem su rođeni i uspešnu karijeru započeli brojni Projekte Centra do sada su podržali: OSCE (Misija u SCG), Na- nika mnogih naroda koji su pristizali u Panonsku niziju. umetnici: slikar Nikola Aleksić, pesnik Đura Jakšić, književnik Miroslav cionalna organizacija norveških opština (KS), Ministarstvo inos- Mika Antić i drugi. Tokom šest godine rada Centar za podršku ženama je uspeo da Istorija savremene Kikinde može se u kontinuitetu pratiti od pre oko 250 tranih poslova Kraljevine Norveške, Evropska Agencija za godina. Prvi naseljenici bili su Srbi, austrijski graničari, zatim Nemci, ostvari kontinuitet u realizaciji programa i projekata u oblasti: Dani ludaje rekonstrukciju, Evropska komisija, USAID, Fond za otvoreno Mađari, Jevreji i drugi. Dvadesetak godina nakon osnivanja naselja, 12. Trodnevna muzičko-zabavna i folklorna manifestacija u slavu bundeve, • ekonomskog osnaživanja žena društvo, Norveška narodna pomoć, UNIFEM, BCIF i Holandska novembra 1774. godine, austrijska carica Marija Terezija potpisuje koja kao centralni događaj ima takmičenje u najtežem i najdužem plodu, Vlada, Sekretarijat za rad, zapošljavanje i ravnopravnost polova formiranje Velikokikindskog privilegovanog dištrikta koji je • suzbijanja nasilja nad ženama održava se već tridesetak godina. stanovnicima dao značajne ekonomske i političke povlastice u okviru APV, Sekretarijat za sport i omladinu APV, Sekretarijat za • uključivanja žena u javni i politički život monarhije. Kikinda short zdravstvo APV, Fond za razvoj neprofitnog sektora APV, Opština Kikinda i drugi. Krajem 19. veka Kikinda je bila najnaseljenije mesto Torontalske žu- Kikinda short je festival kratke priče osnovan s ciljem da mladim au- panije, imala je oko 22.000 stanovnika. Kraja 19. veka obeležen je torima srednje i jugoistočne Evrope omogući upoznavanje i umrežavanje privrednim i urbanim razvojem. Tada se formira i ambijentalno gradsko Sport sa urednicima, izdavačima i prevodiocima iz regije. Od 2006. održana su jezgro koje i danas krasi Kikindu, grade se fabrike i proizvodni pogoni, Sportska prošlost Kikinde je duga i bogata zanimljivim manifestacijama. četiri festivala na kojima je učestvovalo više od 90 gostiju iz 12 zemalja. nove stambene zgrade i naselja i razni objekti od opšteg društvenog Još krajem 19. veka bili su popularni konjički i streljački sport, zatim gim- i druge manifestacije značaja. nastika, umetničko klizanje i mačevanje. Početkom 20. veka osnivaju se Između ostalih, održavaju se i Dani vina u Iđošu na sv. Trifuna, Borbe fudbalski, atletski i rvački klubovi. 1979. izgrađen je Sportsko-rekreacioni guskova u Mokrinu krajem februara, Svetsko prvenstvo u tucanju uskršn- centar, sa halom i otvorenim i zatvorenim bazenima. Naziv jim jajima za Vaskrs u Mokrinu i dečja manifestacija Pozdrav proleću kra- Kikinda danas ima košarkaške, rukometne, odbojkaške i vaterpolo jem aprila. Maja je Noć muzeja i Vivisect Fest, juna se organizuje Naziv Kikinda prvi put je zabeležen početkom 15. veka u obliku klubove. Ženski rukometni klub je bio najuspešniji, a mnogi Kikinđani Kikindski pozorišni festival i Memorijal Miroslav Antić u Mokrinu, a jula Kökényd, a pretpostavlja se da je označavao ime više manjih naselja, veoma su dobri u plivanju, džudou, karateu, stonom tenisu, tenisu, strel- Festival narodnih orkestara FENOK, kao i Etno-kamp u Ruskom Selu i odnosno ugarskih dobara, a zatim i srpskih despota. jaštvu itd. Severnobanatske žetvene svečanosti u Sajanu. Mamutfest i Zmajeve Današnji naziv grada javlja se prvi put na geografskoj karti 1718. godine dečje igre su u septembru, a Jazz&Blues Festival Geza Balazs Gari je kra- kao Gross Kikinda i tada obeležava nenaseljen prostor - pustaru. Pridev jem novembra. Gross, Nagy ili Velika u nemačkoj, mađarskoj, odnosno srpskoj varijanti, bio je u zvaničnoj upotrebi u imenu grada sve do kraja 1947. godine.

Spisak ulica MAPIRANJE - legenda O PROJEKTU 1. Maja 4C Mihajla Pupina 4D, 5D 6. oktobra 6C Mike Antića 3B U središtu prostrane Panonske nizije, u severnom delu Banata, u 1 Makrena Maca Mokan - Pravoslavna crkva A. Dudića 4C Milana Sivčeva 6B Kikinda neposrednoj blizini rumunske granice, nalazi se Kikinda, središte Sever- Kikinda iz ženskog ugla kroz mapu i publikaciju prikazuje Albertova 4B, 5B Miloša Crnjanskog 5B Barska 6C Miloša Ostojina 4D, 5D nobanatskog okruga u Autonomnoj pokrajini Vojvodini. 2 Melanija Gajčić-Nikolić - Melino groblje deo kulturnog, političkog i privrednog nasleđa nastalog napor- Beogradska 4D Miloša Velikog 5D ima žena, ženskih građanskih i levičarski organizacija i institu- Bihaćka 5C Miloševački drum 3D, 4D Opštini pripadaju naselja: Mokrin, Iđoš, Bašaid, Banatska 3 Magdalena Tinković - Atletski stadion cija, od sredine 19. do polovine 20. veka. Boška Buhe 5C Moravska 4C Topola, , Novi Kozarci, , Braće Arsenov 7E Nakovački drum 8D 4 Nina Ana Petrović - Dobrotvorna zadruga Braće Bogaroški 6D, 7D Nemanjina 4C, 5C, 6C i . Zaboravljeno nasleđe žena izostavljeno je iz istoriografije, ali iz Braće Laković 6C, 7C Nićifora Brandića 6B prostora koji čine jedan grad: spomenici i biste, nazivi ulica i tr- Braće Opsenice 6E Nikole Francuskog 5C Po popisu iz 2002. u opštini Kikinda živi 67.000 5 Julija Sida Paču - Muzička škola gova, škola i nagrada, institucija, fondacija. Odsustvo ženskih Braće Sredojev 6D Nikole Pašića 7C, 7D stanovnika u 10 naselja. Gustina naseljenosti je 71 Braće Tatića 5D Nikole Tesle 7C 6 Sofija Ajvaz - Dobrotvorna zadruga imena svedoči o nepoznavanju prethodnih iskustava i borbe stanovnik po km2. Multietničko Branka Ćopića 4C Njegoševa 4D, 5D žena za sopstvena prava i javno delovanje i stvara dojam da su Branka Vujina 6C Novosadska 5C društvo sastavljeno je iz 16 nacija 7 Danica Lotić - DZNM Gusle Bregalnička 6C Omladinska 3C prava žena savremeni pristup rešavanju društvenih odnosa koji prosečne starosti 39 godina. Cara Dušana 6D, 7D Oslobođenja 7D se „preliva“ iz razvijenih demokratija, te da nema prethodnog Cerska 4C Partizanska 4D, 4E 8 Roza Karačonji - Nekadašnja Rimokatolička škola Čanadska 6D Pere Segedinca 7D iskustva. D. Kostića 4E Petra Kočića 4C 9 Supruga Bele Danijela - Nekadašnja Rimokatolička škola D. Ristića 5D Petrovačka 5D Feminističko mapiranje grada kroz mapu i publikaciju Kikinda Dimitrije Tucovića 5B, 5C Pionirska 6C iz ženskog ugla daje odgovor na pitanje gde su žene u našoj Distrička 6B, 7B Prizrensko sokače 4E 10 Đanet Šajnberger, Julča Baro - Mesto nekadašnje sinagoge Donja Vodoplavna 5C Rade Trnića 4C, 5C istoriji i kulturi i u prostorima u kojima traje naš život. Dositejeva 6C, 7C Radnička 4D, 4E 11 Desanka Sremac - Nekadašnja Opšta škola Koliko su ženske grupe doprinele da su prostori u kojima živimo Dr Ž. Bogdana 4E S. Marinkov 4C oslobođeni rodnog identiteta? Upravo zato Centar za podršku Dragoljuba Udickog 6B Šabačka 6D 12 Katarina Telečki - Dečji dispanzer Đoke Radaka 5C, 5D Sav Kovačevića 5C ženama kroz kartu, koja ima edukativnu i upotrebnu vrednost, Đure Daničića 5B, 5C Save Lipovanova 4B, 5B prikazuje rezultate istraživanja nastalih tokom i posle kursa o Đure Jakšića 6D, 7D Save Tekelije 6D 13 Ana Marija Hubert - Bolnica Đure Oličkova 4B Semlačka 6C, 6D, 7C, 7B istoriji ženskog pokreta u Kikindi i okolini. Feješ Klare 6B Semlačko sokače 6C 14 Bojana Stefanović - Nekadašnja bolnica Fruškogorska 5C Sinđelićeva 5D Gavrila Principa 5C Sinđelićevo sokače 4E 15 Ida Sendef - Bolnica Generala Drapšina 6D, 7D Skojevska 4C Iđoški drum 3B, 3C, 4C Slobodanke Acigan 6B Ivana Jakšića 4C Srbobranska 4C 16 Irena T. Jesenski - Reformatorska crkva i škola Ivana Milutinovića 7D Stara klanica 8C Kikinda je 7 kilometara Ive Lole Ribara 5D Sterije Popovića 4C, 5C udaljena od rumunske 17 Darinka Brašovan - Nekadašnja Narodna škola za devojke J. Lipovanova 5D Stevana Lakaia Gige 4B granice, 100 km od Jaše Tomića 6C Stevana Sremca 6E 18 Danica Bandić - Kulturni centar, nekadašnji Sokolski dom Josifa Pančića 4D Strelište 8C Mađarske, 130 km od Jovana Jovanovića Zmaja 4D, 5D Šumica 4D Beograda i 110 km od Jovana Popovića 7C Sutjeska 4C, 5C 19 Vida Vulko-Varađanin - Muzička škola Jugovićeva 6C, 7C Suvačarska 5C Novog Sada. Površina opš- Jugovićevo sokače 7C Svetosavska 4C, 5C, 4D, 5D tine je 782 km2, a u 20 Darinka Bulja - Narodna biblioteka K. Krnića 7D Svetozara Miletića 6D, 7D Kikindi postoji pristanište Kiš Mihalja 4B Teodora Ilića Češljara 6C 21 Milica Jelisaveta Mica Bandić - Narodno pozorište Kosmajska 5C Teremijski drum 8B na kanalu DTD. Kosovska 5D Toze Markovića 4D 22 Koste Bočarca 6C, 7C Trg srpskih dobrovoljaca 5C, 6C, 5D, 6D Zora Krdžalić Zaga - Pedagoška akademija Naši kontakti: Kozaračka 4C Uglješe Terzina 5D Klima je umerenokonti- Kralja Petra I 6C, 7C Uroša Preradovića 4C 23 Slobodanka Acigan-Sredojev - Ulica Slobodanke Acigan Kraljevića Marka 4B, 5B V. Ilića 4C nentalna, a prema po- Adresa: Nemajnina 2, 23 300 Kikinda Krfska 4C V. Kljajića 7D dacima iz 2009. godine, 24 Lidija Aldan - Mesna zajednica Lidija Aldan Kumanovska 4B V. Petrovića 5B ova ravničarska opština Tel/fax (kancelarija): + 381 (0)230 437 343 Laze Kostića 5B, 5C Vašarište 6E M. Aleksića 5D Vase Stajića 6C ima najviše sunčanih sati 25 Feješ Klara - Ulica Feješ Klare E-mail: [email protected] M. Bojića 6C Veliki Bedem 5E godišnje u Srbiji. M. Petrovića 7D Vinogradarska 7C, 7D 26 Bosiljka Božin - Nekadašnja Opšta škola www.podrska.org.rs M. Rakića 4C Vojina Zirojvića 4C, 4B M. Stojanovića 4C Vojvode Mišića 5C Maksima Gorkog 4C Vojvode Putnika 6C, 7C 27 Darinka Mandić Belodedić - Gimnazija Mali bedem 6E Vuka Karadžića 5D Marije Bursać 6E Žarka Gavranova 3B 28 Linka Beleslin - Osnovna škola Jovan Popović Telefon Savetovališta za žene koje su pretrpele nasilje: Marka Miljanova 4C Žarka Zrenjanina 5B, 5C, 5D 1:110.000 Masarikova 5C, 6C Železnički novi red 7D, 8D 29 Ana Krstonošić - Pedagoška akademija +381 (0)800 10 10 10 Mihaela Bona 4E Živice Dokića 6C