Poštanski Saobraćaj
Total Page：16
File Type：pdf, Size：1020Kb
Sarajevo, 2005. Predsjednik uređivačkog odbora Jasminko Akšamija Glavni i odgovorni urednik mr. Nedžad Rešidbegović Za redakciju mr. Jasminko Mulaomerović Stručni saradnici mr. Sonja Dujmović Elma Kadrispahić dr. Husnija Kamberović mr. Vera Katz Valerijan Žujo Likovno oblikovanje Aleksandar Kordić Izbor fotografi ja Munib Sarić Lektor mr. Džafer Obradović Prevodilac Ida Delić Sadržaj Istorijski razvoj Historic Development poštanskog, telegrafskog of the Postal, Telegraphic i telefonskog saobraćaja 7 and Telephone Traffi c u Bosni i Hercegovini in BIH U odbrani države Defending Country i civilizacijskih 37 and Civilization’s postignuća Achievements Period poslijeratne Th e Period of postwar rekonstrukcije 75 Reconstruction i obnove PTT sistema of the PTT system Razvoj PTT-a Development nakon 2000 godine 133 of the PTT BIH after 2000 duvijek su ljudi imali potrebu putovati, komunicirati jedni s drugima, upućivati i primati poruke, razmjenjivati pisma i dokumente, slati razne pošiljke i novac. TokomO povijesti oblici komuniciranja među ljudima i načini prenošenja poruka razvijali su se od najjednostavnijih i najprimitivnijih formi u najstarijim vremenima (kao što su dimni signali, usmene poruke i slično) do najsuvremenijih metoda komuniciranja početkom trećega milenija (Internet). Od glasnika, koji su prenosili poruke s jednoga na drugo mjesto, do suvremenih načina prenošenja poruka, ljudski rod je koristio bezbroj metoda i tehnika komuniciranja; napredak u načinima komuniciranja među ljudima najbolji je pokazatelj civilizacijskoga napretka jedne zajednice. eople have always had a need to travel, communicate with each other, exchange letters and send various postal items. During the history, forms of communication between Ppeople and ways of message delivery have evolved from the most simple forms in ancient times (such as smoke signals, oral messages, etc.) to modern communication methods at the beginning of the third millennium (the Internet). From messengers who transferred news from one place to another, to present ways of transmission of messages, people have used an infi nite number of communication techniques and methods; Progress of communication methods is the best indicator of a community’s civilization and progress. Istorijski razvoj poštanskog, telegrafskog i telefonskog saobraćaja u Bosni i Hercegovini Historic Development of the Postal, Telegraphic and Telephone Traffi c in BIH Bosni i Hercegovini ljudi su sigurno i u najranije doba međusobno komunicirali, a imali su i potrebu za slanjem i primanjem vijesti iz svijeta. Nisu poznati svi načini ko- munikacije i prijenosa vijesti u Bosni u najstarije doba, ali Uje izvesno da nisu pronađeni podaci o postojanju glasničke službe u doba srednjovjekovne bosanske države. Tada su vijesti prenosili najče- šće trgovci, a tek u osmansko doba javljaju se prvi oblici funkcioniranja poštanskog saobraćaja, pri čemu su prvi prenosioci poruka bili kuriri, glasnici, tatari i trgovci kiridžije. U prvo vrijeme nisu bile uređene po- šte niti tačno određeni pravci i vrijeme slanja pošiljki, ali je Bosna kao tranzitni prostor služila i za prijenos vijesti i pošiljki između Evrope i Osmanskog carstva. Prvi put je 1812. godine tačno određeno vrije- me odlaska i povratka pošte i to na relaciji Pariz – Carigrad, koja je kroz Bosnu prolazila iz pravca Kostajnice preko Banje Luke, Travnika, Sarajeva, Foče i dalje preko Pljevalja i Skoplja za Carigrad. Tada je, zahvaljujući velikom utjecaju Francuske na Balkanu, uspostavljena tzv. “francuska pošta” kojom je, zbog trgovine pamukom, rukovodila fran- cuska trgovačka kuća Fraissinet čije je sarajevsko sjedište bilo u hanu Kolobara. U to doba sarajevska pošta je imala i svoj žig sa natpisom “Bosna Sarai”. BANJA LUKA MOSTAR BIHAĆ MOSTAR BIJELJINA BOSANSKI BROD Žigovi pošta / Postal seals 8 n early times people in Bosnia and Herzegovina undoubtedly ex- changed news and information with the rest of the world. We are not familiar with all forms of communication and methods of news exchange in early times in Bosnia, but it is certain that no Ievidences on the existence of a message delivery service were found dur- ing the period of medieval Bosnian state. During this period, news were most often transferred by tradesmen, and it was not until the Ottoman period that the fi rst forms of a postal service activities appeared, and the fi rst messengers were couriers, heralds, Tartars and tradesmen. In the fi rst period, neither post offi ces nor specifi c messengers’ routes and the time of sending were determined and specifi ed, but Bosnia as a transi- tional area also served for transfer of the news and messages between Europe and the Ottoman Empire. In 1812, for the fi rst time a precisely specifi ed time of departure and return of a mail was determined on the route Paris – Constantinople, which passed through Bosnia from the direction of Pljevlje and Skopje to Constantinople. At that time, due to considerable infl uence of France on Balkans, so called “Th e French Post” was established which due to the cotton trade, was governed by French trade store Fraissinet with its headquarters in Sarajevo hostelry Kolobara. At that time the post in Sarajevo had its own seal with the inscription “Bosna Sarai”. TRAVNIK SARAJEVO TUZLA BRČKO VIŠEGRAD LIVNO Žigovi pošta / Postal seals 9 Menzilhane su u osmansko doba bile poštanske stanice udaljene jedna od druge toliko da se taj put može preći za dan jahanja na konju. Imale su uvijek određeni broj osedlanih konja spremnih za jahanje. Za funkcioniranje menzilhana bili su odgovorni posebni državni službenici – menzildžije. Prve menzilhane u Bosni su otvorene u 18. stoljeću. Nalazile su se na glavnim poštanskim putevima koji su vodili iz Carigrada u pravcu Sarajeva, Mostara, Travnika, Tuzle i Broda. U Bosni je u prvoj polovici 19. stoljeća postojala privatna pošta. Poštanska marka Naime, od 1836. do 1848. sarajevski trgovac Špiro Rajković imao je “Bosna sarai” / Postal stamp koncesiju za prijenos poštanskih pošiljki od Sarajeva do Bosanskog “Bosna sarai” Broda. Ovom poštom, koja je bila smještena u Tašlihanu, prenošene su razne pošiljke, uključujući i novac, ali je poštarina bila jako visoka. “Od Sarajeva do Broda i obratno poštu je prenosio ‘jedan Musliman, Juruk u torbi’. Ovaj poštar raspoznavao se od ostalih ljudi po tome što je oko koljena nosio zvono. U Slavonskom Brodu poštu je preuzimao izvjesni Mušicki i dalje otpremao austrijskom poštom. Poštu iz Broda Juruk je donosio u Sarajevo i predavao je Rajkoviću, a ovaj je u magazi isporuči- vao prispjele pošiljke”. Turski period Godine 1850. u Sarajevu je otvorena i tzv. Konzulova pošta, koja je austrijskom konzulatu služila za prijenos pošte, ali su se njome služili i engleski, talijanski, francuski i ruski konzulati. Iz Sarajeva ovom linijom “pošta se otpremala svakog četvrtka, a prenosio ju je poštar na konju. Put od Sarajeva do Broda i obratno poštar je prelazio za devet dana”. I, tako, dok su funkcionirale razne privatne pošte, francuska pošta, Konzulova pošta, … Bosna je ostajala bez redovnog državnog poštanskog saobraćaja i državnih poštanskih stanica. Funkciju državnih poštanskih stanica obavljale su telegrafske stanice, koje se u Bosni prvi puta javljaju 1858, kada je uvedena telegrafska linija Mostar – Metković. Ovo je važno spomenuti jer pokazuje da je Bosna bila uključena u međunarodni te- legrafski saobraćaj prije nego u telegrafski saobraćaj unutar Osmanskog carstva. Uvođenje telegrafa bilo je pravi revolucionarni tehničko-tehno- loški događaj u razvoju komunikacija među ljudima. Risto Ivanišević, trgovac iz Mostara, o uvođenju prvoga tele- grafa ostavio je slijedeći zapis: “U Mostaru nije bilo brzojava, te je sa 10 During the Ottoman pe- riod post offi ces were called Menzilhane, and the distance be- tween them could be covered in a day of a horse ride. Th ey always had a certain number of saddled horses ready for riding. Special state offi cials were responsible for the proper operation of menzilhane, and they were called menzildzije. Th e fi rst menzilhane in Bosnia started operation in the 18th century. Th ey were placed at the main post routes from Constantinople to Sarajevo, Mostar, Travnik Stanica za kočije Bočac na putu B.Luka–Jajce Tuzla and Brod. / Coach station Bocac In the fi rst half of 19th century a private post offi ce existed in on road B.Luka–Jajce Bosnia. From 1836 to 1848, Sarajevo salesman Spiro Rajkovic had a concession for a mail transfer from Sarajevo to Bosanski Brod. Th is post offi ce was situated in Tashlihan, and letters and various postal items were transferred, but a postage rate was very high. “From Sarajevo to Brod mail was carried over by ‘a Muslim, Juruk, in his bag’. Th e postman was recognized by a bell tied up around his knee. In Slavonski Brod the mail was handed over to a man called Musicki who further forwarded the mail by the Austria Post. Juruk carried the mail from Brod back to Sarajevo and handed it over to Mr. Rajkovic who delivered it.” Turkish Period In 1850 so called the Consul Post Offi ce was established in Sarajevo, and was used by the Austrian Consulate for a mail transfer, but also by the British, Italian, French and Russian Consulates. From Sarajevo “mail was transferred every Th ursday by a draught horse and a post- man”. Th e distance from Sarajevo to Brod and back to Sarajevo was covered in 9 days.” While various private post offi ces operated on the territory of Bosnia, there was neither regular postal service on the state level nor state post offi ces. Telegraph offi ces, which for the fi rst time were estab- lished in 1858 in Bosnia, when the telegraphic line Mostar–Metkovic 11 Metkovića doveden i namjestili su stani- cu u Rustanbegov konak, sina Ali-paše Rizvanbegovića, ondje gdje je sada mi- tropolija. Kad su ga namjestili nisu vje- rovali, naročito Turci, govorili su da su uhvatili džinskog cara, te ga zatvorili, te im on kazuje, šta se radi. Bijaše iz Sarajeva Mehmed-aga Ćemerlić, kontradžija, dava- še vojsci hranu te im rekne: ja ću sada znati znaju li ti brzojavi sa odgovorom plaćenim na Filipa Dominikovića iz Metkovića i upita ga je li došlo žito Ćemerlića, dobije odgovor da nije došlo niti se zna da li će Zgrada prve telegrafske doći, te se po ovome uvjeri da ono kucajući nešto zna”.