Centar Za Ženske Studije Zagreb Jednosemestralni Ženskostudijski

CENTAR ZA ŽENSKE STUDIJE ZAGREB

JEDNOSEMESTRALNI ŽENSKOSTUDIJSKI OBRAZOVNI PROGRAM

2020.

Uvod u feminističku epistemologiju, Žene i socijalna država terminologiju i ženske studije Danijela Dolenec Josipa Lulić Toni Prug Biljana Kašić Petra Rodik Nina Čolović Suzana Kunac Maja Solar Nivedita Majumdar Socioekonomski kontekst suvremenih feminističkih borbi Analitički fokusi feminističkih struja i pravaca Mislav Žitko Ankica Čakardić Jelena Ostojić Biljana Kašić Ana Vilenica Mario Kikaš Karolina Leaković Mia Gonan Toni Prug Lilijana Burcar Nina Čolović Lezbijski studiji Tihana Pupovac Sanja Juras Roberta Nikšić Leonida Kovač Lepa Mlađenović Historija feminizma – lokalno i regionalno u Marina Ivandić globalnom kontekstu Sandra Prlenda Queer studiji Renata Jambrešić Kirin Lina Gonan Chiara Bonfiglioli Natalija Iva Stepanović Maja Solar Nina Čolović Tihana Pupovac Dušan Maljković

Reprodukcija, tijelo i režimi patrijarhata Feministička optika kulturno-umjetničkih Lilijana Burcar praksi Ana Vilenica Lea Horvat Jasmina Husanović Josipa Lulić Mia Gonan Sanja Iveković Marta Baradić Sanja Horvatinčić Luka Matić Nikolina Pristaš Vesna Vuković Feministička kritika nasilja Leonida Kovač Valentina Andrašek Katja Praznik Maja Solar Marijana Senjak Feministička kritika nacionalne države i Ivana Radačić kapitalizma Bojana Ivanišević Mario Kikaš Miloš Urošević Maja Gergorić Ivan Tranfić Goran Pavlić Luka Matić

Uvod u feminističku epistemologiju, terminologiju i ženske studije

Feministički kolektiv: teorija u praksi (radionica) Josipa Lulić Sažetak

Ideja superžene koja je osnažena dovoljno da joj ne treba nitko poruka je internalizirane kapitalističke ideologije. Dapače, radi se o kamenu temeljcu na kojemu sustav počiva. U tom je pak slučaju gradnja kolektiva kamen temeljac otpora. Pitanje organizacije i uloge kolektiva javlja se i u raspravama oko političkog organiziranja u feminističkim krugovima, gdje se ponekad javlja rascjep teorije i prakse: naime, puno je lakše govoriti o kolektivu u teoriji nego raditi na praksama koje bi omogućile da kolektiv zaista funkcionira. Feministički kolektiv je uključujući, baziran na sigurnom prostoru i povjerenju, on prepoznaje opresiju kao društveni, a ne kao individualni problem, i onda, barem u tom TAZ-u (privremenom prostoru slobode) djeluje na njenom rastakanju. Pitanja oko potrebnih preduvjeta i mehanizama izgradnje feminističkih kolektiva će se raspraviti prvu u kratkoj dijaloškoj formi, a centralni dio susreta bit će radionički, baziran na metodologiji Some i Kazališta potlačenih.

Literatura

Osnovna:

Jorge Goia: Soma - an anarchist experiment (u prilogu)

Manifest Magdalena: http://www.kuringa.org/en/madalena/manifesto.html

Dodatna:

Paulo Freire: Pedagogija obespravljenih: http://odraz.hr/hr/publikacije/publikacije/paulo-freire- pedagogija-obespravljenih

Biografija

Josipa Lulić, povjesničarka umjetnosti, prevoditeljica i kazališna aktivistica. Od 1996. aktivno se bavi kazalištem potlačenih. Bavi se istraživačkim i edukativnim radom, voditeljica brojnih radionica u zemlji i inozemstvu, performansa, javnih izvedbi forum kazališta, kao i drugih javnih akcija u suradnji s nizom organizacija. Organizacijska voditeljica Centra za kazalište potlačenih POKAZ.

Ženski studiji i feministička učionica Biljana Kašić Sažetak

Unutar predavanja pokušat će se pozicionirati ženski studiji u nas i u svijetu unutar historijsko- epistemološke mape kompleksnih poveznica ženskih/rodnih/lezbijskih/queer studija te dati uvid u značajke ženskostudijskog programa Centra za ženske studije u Zagrebu. Isto tako, ukazat će se na doprinose feminističke epistemologije za poučavanje, istraživanje i aktivizam kao i identificirati poveznice i granične linije feminističke epistemologije u odnosu na druge znanstvene discipline i polja.

Literatura

De Lauretis, Teresa (1986). Feminist Studies/Critical Studies.Theories of contemporary culture. Bloomington: Indiana University Press. hooks, bell (2000). Feminizam je za sve. Strastvena politika. Zagreb: Centar za ženske studije, poglavlje „Feminističko obrazovanje za kritičku svijest“, str. 35-43.

Obrazovanje, rod, građanski status (ur. D. Duhaček, ,K. Lončarević i D. Popović), Beograd: Centar za studije roda i politike; Fakultet političkih nauka, Univerzitet u Beogradu, poglavlje B. Kašić (2014). 'Discipliniranje' ženskih studija/rodnih studija ili zazor od političnosti?“, str.3-15.

Kašić, Biljana (2016).“ 'Unsettling' women's studies, settling neoliberal threats in the academia: A feminist gaze from Croatia“, Women's Studies International Forum, 54 :129-137.;DOI:10.10 16/j.wsif.2015.06.014.

Privilegiranje rubova (2010). (ur. A. Čakardić). Zagreb: Centar za ženske studije, poglavlje B. Kašić „Feminističke teze o prijestupima radikalnosti i politici spoznaje“, str. 141-173.

Woolf, Virginia (2004). Tri gvineje. Zagreb: Centar za ženske studije, poglavlje „Prva“, str.5-68.

Napomena: Bilo bi dobro pročitati makar jednu od navedenih referenci prije samog susreta.

Biografija

Biljana Kašić jedna je od osnivačica Centra za ženske studije i dugogodišnja sukoordinatorica i suradnica ženskostudijskih projekata. Kao redovna profesorica predavala na Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru, a po pozivu je predavala i na različitim sveučilištima u svijetu i u nas. Članica je odbora europske znanstvene asocijacije ATGender. Bila je koordinatorica projekta Travelling Spaces/Travelling Concepts. Osobno je ili u suautorstvu objavila i uredila više knjiga, znanstvenih i stručnih radova. Predmet njezina interesa su teorije identiteta, postkolonijalne teorije, feministička epistemologija i radikalne prakse otpora.

Feminizam, jezik i granice diskursa Nina Čolović Sažetak

Jedna od tenzija u teorijskim promišljanjima, posebno na razmeđi kvir teorije i marksističke misli, pitanje je uloge jezika i dosega u emancipatornim praksama i rada prema transformaciji društvenih odnosa. U kojoj mjeri diskurs zadire u materijalne okolnosti, gdje i kako može uputiti napore prema razumijevanju i izmjeni proizvodnih odnosa roda i seksualnosti? U predavanju će se rekonstruirati odnos između a) jezika i ideologije, b) jezika i političkoga / ekonomskog konteksta i c) jezika i moći kontrastiranjem načina na koji je jezik poiman u radikalno feminističkim, marksističkim i kvir razmatranjima, i to u potrazi za uvidima koji se preklapaju, ali i konfliktima u čije će se uzroke i posljedice nastojati ući kao i pronaći poticaj za njihova moguća razrješenja.

Literatura

Austin, J.L. (1962). How to Do Things with Words. Harvard University Press.

Bakhtin, Mihail. (1980). Marksizam i filozofija jezika. Beograd: Nolit.

Butler, Judith. (2000). Nevolje s rodom. Zagreb: Ženska infoteka.

Foucault, Michel. (1971). Riječi i stvari: Arheologija humanističkih nauka. Beograd: Nolit.)

Biografija

Diplomirala je Primijenjenu lingvistiku i Bohemistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje danas u sklopu PDS-a Lingvistike radi na doktoratu iz kritičke analize diskursa u obrazovanju. Zanimaju je teorijski i istraživački rad (sociolingvistika, analiza diskursa, semiotika, kvir i feministička teorija, kognitivna lingvistika, radikalna pedagogija) te aktivističko djelovanje (kvir i feminističko organiziranje, politike solidarnosti i otpora). Od 2015. zaposlena je kao lingvistkinja-istraživačica u Srpskom narodnom vijeću u Zagrebu.

Rodni aspekt u kapitalističkoj mapi rada Maja Solar Sažetak

Misliti rad iz feminističko-marksističkog epistemološkog ključa znači misliti orodnjene forme rada kao istoričnu, društveno-konstituiranu i analitičko-naučno plauzibilnu pojmovnu strukturu. Svako ljudsko društvo je organizirano kroz rad, odnosno kroz određeni način proizvodnje i reprodukcije, a tako se i kapitalističko društvo – koje se temelji na eksploataciji, otuđenju i različitim oblicima dominacije – strukturira kroz određeni društveni oblik podele rada. Režimi rada u kapitalizmu su, pak, pored klasnih, rasnih, etničkih, na osnovu drugačijih sposobnosti (ability/disability), starosnih i drugih linija, premreženi i polnom/rodnom dimenzijom. Zadatak feminističko-marksističkog pristupa je da pokaže kako ovi orodnjeni oblici rada u kapitalizmu imaju ne samo svoju istoriju, već i logiku.

U analizi mesta žena u kapitalističkim režimima rada oslanjaću se na određene koncepcije rada: prije svega na Marksovu teoriju rada, tzv. radnu teoriju vrijednosti, kao i marksističko-feminističke teorije rada koje Marksovu teoriju produbljuju rodnom analizom. U uvodu ću iz navedene vizure objasniti određenja kategorija pol/rod, klasa, patrijarhat/patrijarhalni odnosi, kapitalizam/kapitalistički sistem proizvodnje, robna proizvodnja, nadnični rad, vrednost itd, a potom ću glavni deo izlaganja posvetiti objašnjenju podele rada unutar sfere društvene produkcije i reprodukcije radne snage, te odnos ne- nadničnih oblika rada sa logikom kapitala. Nastojaću pokazati kako ova epistemološka perspektiva omogućava da radu u kapitalizmu ne pristupamo kroz deskriptivne uvide, već da mu damo naučno utemeljenje, te da pokažemo kako su orodnjene forme rada na kojima kapitalizam parazitira – nužni uslovi opstanka kapitalističke društvene formacije.

Literatura

Čincija Aruca, Primedbe o rodu, u: „Stvar“ br. 9, Časopis za teorijske prakse, Gerusija, 2017. Dostupno na: http://gerusija.com/wp-content/uploads/2018/05/Book-STVAR-9-web.pdf

Cinzia Arruzza, Dangerous Liaisons: The Marriages and Divorces of Marxism and Feminism. The Merlin Press Ltd, London, 2013.

Lise Vogel, Marxism and the Oppression of Women. Toward a Unitary Theory. Brill, Leiden, Boston, 2013.

Endnotes, „Logika roda. O razdvajanju direktno i indirektno tržišno posredovanih sfera i prezrenom, mahom ženskom radu“, dostupno na: http://www.zarez.hr/clanci/logika-roda i http://www.zarez.hr/clanci/logika-roda-ii-dio

Karl Marks, Kapital

Social Reproduction Theory. Remapping Class, Recentering Oppression. Edited by Tithi Bhattacharya. Pluto Press, 2017.

Ursula Hjus, Temelji klase u digitalnom dobu: život, rad i vrednost, Centar za politike emancipacije, Beograd, 2015. Prevela: Maja Solar.

Biografija

Maja Solar (1980, Zagreb) je doktorirala filozofiju sa temom „Problem vlasništva u Rusoovoj i Marksovoj filozofiji“. Bavi se političkom teorijom, prevodi sa engleskog i francuskog, piše poeziju i prozu. Od 2006. je članica levo orijentisanog teorijskog i političkog kolektiva „Gerusija“. Deo je uredništva časopisa za teorijske prakse „Stvar”. Objavila je tri zbirke poezije i autorka je oko trideset naučnih radova iz oblasti društvene teorije. Oblasti interesovanja: marksizam, marksistički feminizam, istorija socijalizma, teorije vlasništva, teorije luksuza, antifašizam i fašizam, itd. Od 2015. godine prevodi za srpsko izdanje novina „Le monde diplomatique”.

Utišavanje subalternih: otpor i rod u postkolonijalnoj teoriji Nivedita Majumdar Sažetak

Jedna od središnjih teza postkolonijalne teorije jest da zagovara sposobnost opresiranih skupina da društveno djeluju. Ovo se predavanje temelji na radu u kojem sam se fokusirala na neke od fundamentalnih tekstova u polju, Ranajita Guhe, Gayatri Spivak i Homija Bhabhe, kako bih razmotrila načine na koje navedeni autori_ce analiziraju mjesta otpora u rodnim odnosima. Pokazat ćemo da postoji značajni raskorak između onoga što teoretičari_ke tvrde da ukazuju i onoga što uistinu argumentiraju u tim tekstovima. Umjesto da zagovaraju ženski otpor patrijarhalnim režimima, oni redefiniraju njihovo djelovanje tako da se prešutni pristanak na institucionalni patrijarhat predstavlja kao borba protiv istoga. To nas navodi na preispitivanje doprinosa kojega postkolonijalna teorija može donijeti politici subalternih.

Literatura

Mujamdar, Nivedita, Silencing the Subaltern, Reistance&Gender in Postcolonial Theory, Catalyst Journa, Vol 1 – 1, prosljeće 2017. https://catalyst-journal.com/vol1/no1/silencing-the-subaltern

Biografija

Nivedita Majumdar predaje engleski jezik na John Jay College, City Universtiy of New York te je autorica nadolazeće knjige „The World in a Grain of Sand: Postcolonial Literature and Radical Universalism“ (London: Verso, 2021). Također je tajnica Professional Staff Congressa te CUNY sindikata nastavnog kadra i osoblja. Njezini istraživački interesi uključuju marksističku teoriju, postokolonijalne studije, teorije nacionalizma i kulturalne studije. Proučava načine na koje kulturni tekstovi reflektiraju i oblikuju probleme klase, roda, terorizma i nacionalizma. Njezini radovi objavljuju se u Catalystu, Jacobinu, Journal of Commonwealth and Postcolonial Studies, Peace and Conflict: Journal of Peace Psychology, South Asian Review, ARIEL: A Review of International English Literature, Indian Literature, Doris Lessing Studies te nizu drugih znanstvenih časopisa.

Analitički fokusi feminističkih struja i pravaca

Marksistički feminizam Rosa Luxemburg i Teorija socijalne reprodukcije Ankica Čakardić Sažetak Ovaj blok predavanja će predstaviti dvije teme iz klasičnog marksističko-feminističkog repertoara. U prvom predavanju ćemo pregledno prikazati osnovne pravce i pojmove teorije socijalne reprodukcije (TSR), a u drugom ćemo se fokusirati na teorijsko i političko nasljeđe Rose Luxemburg.

1. Teorija socijalne reprodukcije

Ako bismo pokušali predložiti teorijsko-historijski model koji omogućava validnu analizu odnosa opresije (obično shvaćene preko kategorija roda, rase, seksualnosti i sl.) i eksploatacije (mahom shvaćene na klasnoj liniji), onda bismo bez sumnje morali početi s Marxom. Premda ne možemo govoriti o sustavnoj analizi problema opresije u bilo kojem od Marxovih djela, njegov je eksplanatorni metodološki model (u prvom redu Kapitala i djelomično Grundrissa) ključan za analizu odnosa opresije i proizvodnje viška vrijednosti. Marxova kritika transhistorijskih pretpostavki klasične političke ekonomije, njegova definicija specifičnosti kapitalističkih društava kao “velike zbirke roba”, kao i njegov prikaz cjeline cirkulacije kapitalističke proizvodnje i reprodukcije, polazišni su elementi marksističkog feminizma, napose teorije socijalne reprodukcije (TSR). U predavanju ćemo prikazati osnovna polazišta teorije socijalne reprodukcije, i to u okviru triju različitih historijskih izvedenica TSR-a: a) socijalistički feminizam Druge internacionale kao rana TSR, b) autonomistički feminizam 70-ih i c) TSR 80-ih. Obratit ćemo pažnju na dvije oprečne marksističko-feminističke tradicije TSR-a: “dvosistemska” i “unitarna”.

2. Rosa Luxemburg

Rosa Luxemburg nije napisala puno tekstova o tzv. ženskom pitanju. Unatoč činjenici da govorimo tek o malom broju feminističkih radova, to ne znači da opus Rose Luxemburg treba izostaviti iz marksističko- feminističkog prikaza. Naprotiv, bilo bi krajnje pogrešno tvrditi da u Luxemburginim radovima, a napose njenoj kritici političke ekonomije, nedostaju reference i ideje ključne za razvoj progresivne feminističke politike i ženske emancipacije, kako u historijskom smislu tako i danas. Na tom tragu na predavanju ćemo uz njezinu knjigu Akumulacija kapitala i ključnu temu te knjige – imperijalistička dinamika između kapitalističke i nekapitalističke prostornosti – postaviti sljedeća pitanja: Je li moguće govoriti o „luksemburgijanskom feminizmu“? Je li moguće uspostaviti vezu između luksemburgijanske „dijalektike prostornosti“ i teorije socijalne reprodukcije? Može li se okvir luksemburgijanske kritike političke ekonomije iskoristiti za analizu reproduktivnog rada i njegove ekonomske uloge u reprodukciji akumulacije? Ova ćemo pitanja detaljnije analizirati (a) u kontekstu ilustracije Luxemburgine kritike buržoaskog feminizma i potom (b) kroz uspostavu veze između ključnih elemenata Akumulacije kapitala i teorije socijalne reprodukcije.

Literatura

2019: Ustajte prezrene na svijetu: tri eseja o Rosi Luxemburg, PDF: https://www.rosalux.rs/sites/default/files/publications/ČAKARDIĆ%20ANKICA_ROSA%20LUXEMBUR G_WEB.pdf

2018: “Social reproduction”, Krisis: Journal for Contemporary Philosophy, dostpuno na: http://krisis.eu/social-reproduction/

2018: „Luxemburg’s critique of bourgeois feminism and early social reproduction theory”, Historical Materialism, dostupno na: http://www.historicalmaterialism.org/blog/luxemburgs-critique- bourgeois-feminism-and-early-social-reproduction-theory

2018: „We need to look for origins of fascism in capitalist crises”, Left East, dostupno na: http://www.criticatac.ro/lefteast/ankica-cakardic-origins-of-fascism-in-capitalist-crises/

2018: „Rosa Luxemburg: Bijah, jesam, bit ću!”, dostupno na: https://www.libela.org/sa-stavom/9240- rosa-luxemburg-bijah-jesam-bit-cu/

Biografija

Ankica Čakardić (Rijeka) zaposlena je kao docentica i nositeljica Katedre za socijalnu filozofiju i Filozofiju roda na Odsjeku za filozofiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tu ostvaruje interese za socijalnu i političku filozofiju, marksizam, filozofiju roda, luksemburgijansku i feminističku kritiku političke ekonomije. Svoje radove izlagala je na brojnim konferencijama i kao gošća na sveučilištima u Njemačkoj, Poljskoj, Britaniji, Španjolskoj, Švicarskoj, Latviji, Litvi, Švedskoj, Austriji, Češkoj, Grčkoj, Mađarskoj i SAD-u. Autorica je knjige Sablasti tranzicije: socijalna historija kapitalizma i monografije Ustajte prezrene na svijetu: tri eseja o Rosi Luxemburg. Članica je uredništva sabranih djela Rose Luxemburg pri izdavačkoj kući Verso. Bila je voditeljica obrazovnog programa u Centru za ženske studije od 2011. do 2018. godine.

Radikalni feminizam Biljana Kašić Sažetak

Predavanje ima za cilj upoznati polaznice/ke ženskostudijskog programa s osnovnim pitanjima, temama i problemima kojima se bavio radikalni feminizam imajući u vidu širu socioekonomsku i teorijsku kontekstualizaciju. S jedne strane će se na predlošku nekoliko ključnih tekstova radikalnih feministkinja (R. Morgan, Sh. Firestone, A. Dworkin, S. Brownmiller, A. Koedt, G. Greer, T.-G. Atkinson i dr.) nastojati artikulirati osnovne ideje koje pronosi ovaj feministički pravac, a tiču se muške ideologije i ženske opresije, moći i patrijarhalnosti, tjelesnosti, seksualnosti, nasilja, samoimenovanja i dr. , a s druge strane nastojati pokazati relevantnost njegovih postavki za oslobođenje, feminističko djelovanje i samoosvješćivanje žena danas. Problematizirat će se i neka mjesta prijepora vezano uz razlikovna feministička pozicioniranja koja su danas aktualizirana.

Literatura

Radical Feminism: A Documentary Reader. (2000). (ur. A. B. Crow). New York: New York University Press, poglavlje T.-G. Atkinson "Radical Feminism", str. 82–89.

Firestone, Shulamith (1970). The Dialectic of Sex: The Case for Feminist Revolution. New York: William Morrow and Company.

Greer, G. (1970). The Female Eunuch. London: McGraw-Hill Co.

Oslobođenje žena: feministički tekstovi 1964 – 1975 (prired.M. Urošević i S. Pavlović). Beograd: Žene u crnom i Autonomni ženski centar, poglavlja: Š. Fajerston „O oslobođenju žena“, str.34-35; E. Ked „O filozofiji radikalnog feminizma“, str.267-268; K. Milet „Politika pola: manifest za revoluciju“, str.282- 283.

Izvor: https://womenngo.org.rs/images/publikacije/Feministicka_citanka.pdf

Napomena: Bilo bi dobro pročitati sve navedene tekstove iz zbornika Oslobođenje žena, a prije samog susreta.

Socijalistički feminizam u globalnoj perspektivi Mario Kikaš Sažetak

Tradicionalno, historiografski pregledi različitih ideologija i pokreta često pate od eurocentrizma, tj. davanja prvenstva povijesnim pojavama u euro-atlantskom dijelu svijeta i onda ignoriranja globalnog juga i tamošnjih povijesnih gibanja. Također, ne možemo olako odbaciti činjenica da se industrijski kapitalizam, a onda i različite reakcije i alternative (među kojima je i socijalizam, a onda i socijalistički feminizam) na tu razvojnu fazu prvo javljaju na Zapadu Europe od sredine devetnaestog stoljeća na ovamo. Ideološku artikulaciju i političku realizaciju socijalističkog feminizma vežemo također uz ovu fazu kapitalističkog razvoja i uz specifičnu prostornu smještenost žene u kapitalističkoj proizvodnji i u sferu kućanstva i tzv. reproduktivnog rada, ali i sferu proizvodnog rada posebice u trenucima frakcija ili kriza u kapitalističkom razvoju poput dva svjetska rata. U ovom kratkom povijesnom pregledu socijalističkog feminizma i njegovih heterogenih povijesnih realizacija, pokušat ćemo držati tog povijesnog narativa, ali napraviti korak i dalje i smjestiti socijalistički feminizam u širi globalni kontekst. Pritom ćemo poseban naglasak staviti na anti-kolonijalne pokrete od dvadesetih na ovamo i „pregovaranja“ između nacionalizma, socijalizma, liberalizama i feminizma kao ideologija moderniteta.

Primarni cilj predavanja je ocrtati diskurzivno-ideološku i organizacijsku povijesti socijalističkog feminizma i postaviti pitanja: Kako su se žene organizirale u socijalističkim pokretima? Kako su se dominantno muške sindikalne i partijske organizacije odnosile prema ženskim sekcijama i prema feminizmu. U metodološkom smislu, kroz predavanje ćemo koristiti aparat marksističke i postkolonijalne kritike, a polaznice ćemo upoznati i s konceptima povijesti odozdo, globalne povijesti te kritičkim aparatom feminističkih radničkih studija. Literatura

Eisenstein, Hester. „Feministkinje za sweatshopove“. Zarez. Zadnji pregled: 18. veljače 2019. http://www.zarez.hr/clanci/feministkinje-za-sweatshopove

Federici, Silvia. „Marksističkim feminizmom protiv dogmatske tradicije“. Novosti. Zadnji pregled: 18. veljače 2019. http://arhiva.portalnovosti.com/2013/06/silvia-federici-marksistickim-feminizmom- protiv-dogmatske-tradicije/

Gregorina, Andreja. „Pet funti godišnje“. Slobodni Filozofski. Zadnji pregled: 18. veljače 2019. http://slobodnifilozofski.com/2017/12/pet-funti-godisnje.html

Henderson, Susan "Revolucija u ženskoj sferi: Grete Lihotzky i frankfurtska kuhinja“, Stvarnost prostora, Treći program Hrvatskog radija, emitirano 16. listopada 2019, https://radio.hrt.hr/treci- program/aod/susan-rhenderson-revolucija-u-zenskoj-sferi/304473/ Biografija

Mario Kikaš je radnik u kulturi, novinar i nezavisni istraživač. Vanjski je suradnik nekoliko regionalnih medija (Bilten, Slobodni Filozofski, Vox Feminae, Kulturpunkt) i organizacija (BLOK, Crvena) te član BRID-a (Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju). Od 2013. do 2015. bio je član uredništva Zareza, a nakon toga i glavni urednik časopisa RAD. Trenutno živi u Beču gdje se na MA istraživačkom studiju bavi globalnim kontekstom rada u kulturnim industrijama. Autonomistički feminizam Mia Gonan Sažetak

Predavanje će predstaviti kontekst pojave autonomističkog feminizma 1970-ih u Italiji, njegov odnos prema operaističkom pokretu, ključna teorijska polazišta i taktike. Putem grupnog rada i diskusije bit će analizirana četiri ključna pojma/taktike operaističke i autonomističke teorije i pokreta: društvena tvornica, romantično-ljubavna ideologija i nadnice za kućanski rad.

Cilj predavanja je dati uvid u teorijske i političke specifičnosti autonomističke tendencije kao poticaj za diskusiju o pitanjima produktivnog i reproduktivnog rada, rodno uvjetovanog nasilja, uloge države u reprodukciji tog nasilja itd.

Literatura

Osnovna:

Federici, S 1975, 'Wages Against Housework', Power of Women Collective and Falling Wall Press, Bristol; online: https://caringlabor.wordpress.com/2010/09/15/silvia-federici-wages-against- housework/

Dodatna:

Fortunati, L 2013, 'Learning to Struggle: My Story Between Workerism and Feminism', online: https://www.viewpointmag.com/2013/09/15/learning-to-struggle-my-story-between-workerism- and-feminism/

Cox, N; Federici, S 1975, 'Counter-Planning from the Kitchen: Wages for Housework, A Perspective on Capital and the Left', New York Wages for Housework Committee: Brooklyn, N.Y., online: https://caringlabor.wordpress.com/2010/10/20/nicole-cox-and-silvia-federici-counter-planning- from-the-kitchen/

Dalla Costa, G F 2019, 'Rad ljubavi. Kućanski rad i nasilje protiv žena', Multimedijalni institut, Zagreb, online: https://monoskop.org/images/5/56/Dalla_Costa_Giovanna_Franca_Rad_ljubavi_kucanski_rad_i_nasi lje_protiv_zena_2019.pdf

Knežević, R 2016, 'Autonomistički feminizam 1970-ih: od odbijanja rada do "nadnica za kućni rad" i natrag', Feministički forum Filozofskog fakulteta: izabrani radovi iz studija roda (ur. Nada Sekulić i Marija Radoman), Beograd, online: https://anarhisticka-biblioteka.net/library/relja-knezevic- autonomististicki-feminizam-1970-ih-od-odbijanja-rada-do-nadnica-za-kucni-rad-i

Biografija

Mia Gonan je diplomirana povjesničarka umjetnosti i sociologinja. Sudjeluje u nizu kolektiva koji se bave feminističkom i anti-kapitalističkom teorijom ili u praksi adresiraju pitanja seksizma, transfobije, homofobije itd. Feministička sistemska kritika liberalnog feminizma, identitetskih politika i intersekcionalnosti Lilijana Burcar Sažetak

Predavanje se fokusira na temeljne ideološke zamke i sistemske nedostatke liberalnog feminizma i analizira ih, demonstrirajući da liberalni feminizam funkcionira kao uspostavljena srednjostrujaška politika kapitalističkih država, jer ne smjera dokidanju strukturnih nejednakosti koje pogađaju žene. Potonje su rezultat privatizacije socijalne skrbi ili tzv. familijalizma, koji u pravilu – na različite načine (i u različitom opsegu), ali s istim konačnim rezultatima neovisno o tipu kapitalističke socijalne države – ograničava žene na privatnu sferu. Liberalni feminizam, usmjeren na puki provizorni mehanizam „inkluzije žena“ (koji se, primjerice, odražava u sistemu kvota) u isti onaj poredak koji počiva na sustavnom potlačivanju i eksploataciji žena, prikriva stvarne strukturne uzroke eksploatacije žena, njihovu marginalizaciju i degradaciju kao sekundarnih i najčešće financijski ovisnih građanki. Tako pomaže očuvati status quo kapitalističkog socioekonomskog poretka, istovremeno pribjegavajući vrlo ograničenim politikama, poput diskursa o jednakim mogućnostima – umjesto diskursa o strukturnoj jednakosti – kojima se teži tek na površinskoj razini poboljšati situaciju pojedinih žena, nauštrb svih drugih. Posljedično, fokusirajući se tek na omjer zastupljenosti muškaraca i žena (prije svega u javnim službama i upravi), liberalni feminizam naginje biološkom determinizmu. Zbog inzistiranja na individualnom ili osobnom osnaživanju tek nekolicine žena, glavna os rasprave usmjerava se prema esencijalističkim identitetskim politikama i ženskom izolacionizmu. Muškarce se predstavlja kao homogenu i automatski osnaženu skupinu, čime se pretpostavlja da za strukturne barijere koje se postavljaju pred žene, i predrasude o njima, treba isključivo kriviti muškarce. Takav stav također poziva na kritičko propitivanje identitetskih politika te njihove moderne ažurirane verzije intersekcionalnosti. Predavanje će se također baviti određenim aspektima feminističke književne teorije kako bi se što bolje demonstriralo i istaknulo neke od skiciranih glavnih točaka.

Literatura

Osnovna:

Gimenez, Martha E. “Marxism, and Class, Gender, and Race: Rethinking the Trilogy.” Race, Gender & Class, vol. 8, no. 2, 2001, pp. 23-33.

Dodatna:

McRobbie, Angela. The aftermath of feminism : gender, culture and social change. Los Angeles [etc.]: SAGE, 2010.

Biografija

Lilijana Burcar je zaposlena na odsjeku za anglistiku Filozofskog fakulteta u Ljubljani. Bavi se feminističkom teorijom, studijama roda, postkolonijalnom i neokolonijalnom teorijom i suvremenom američkom i engleskom književnošću. Alati za kritičko čitanje teksta: seksualni rad u feminističkim teorijama (radionica) Nina Čolović Sažetak

Unutar kritičkih studija diskursa (KSD) od 1990-tih do danas, oslanjajući se, između ostaloga, na uvide Frankfurtske škole, Bourdieua, Foucaulta, Bakhtina i Hallidaya, izrasta složeni splet analitičkih metoda kojima se nastoji ponuditi sistematizirani set alata za rastvaranje odnosa žanra i teksta s društvenim procesima koje ti žanrovi i tekstovi oblikuju i u kojima sudjeluju. Seksualni je rad jedna od tema u kojima su zamjetni tektonski potresi u susretima feminističkih paradigmi i teorija i koje generiraju rasprave u akademskim i aktivističkim prostorima do danas. Ova radionica je zamišljena tako da će se uzeti reprezentativni tekstovi za različite poglede unutar feminizma na seksualni rad, kako bi se - kroz prilagodbu povijesno utemeljenoga pristupa R. Wodak - sagledali načini na koji se grade ove rasprave i njihove političke implikacije.

Literatura

Meyer, Michael i Wodak, Ruth. (2001/2016). Methods of Critical Discourse Analysis.

Feministička teorija i psihoanaliza Tihana Pupovac Sažetak

Predavanje će se osvrnuti na emancipatorni i prosvjetiteljski potencijal psihoanalize. Prvenstveno će se istaknuti važnost koju je u kulturalnom polju imala Freudova teorija seksualnosti, posebno kao prva depatologizacijska artikulacija ženske seksualnosti. Predavanje će također dati pregled recepcije psihoanalize unutar feminstičke teorije, kritika koje je feminizam uputio prvenstveno Freudovoj artikulaciji histerije, kao i doprinosa feminističke teorije psihoanalitičkoj teoriji.

Literatura

Bit će dodana naknadno. Biografija

Tihana Pupovac voditeljica je kluba MaMa, doktorantica na ZRC SAZU i radnica u kulturi. Bavi se Rousseauom, rusoizmom u post-marksističkoj teoriji, kao i teorijom i kritikom postsocijalizma, a u proteklih nekoliko godina koordinira i sudjeluje u brojnim projektima o spomenicima NOB-a. Područja rada i interesovanja obuhvaćaju i modernu europsku filozofiju, teoriju ideologije, psihoanalizu, strukturalizam, teorijski antihumanizam, lijevi feminizam i emancipacijske prakse žena u socijalističkim revolucijama.

Feministička teologija Roberta Nikšić Sažetak

Predavanje prati nastanak i razvoj feminističke teologije kao zasebne discipline unutar korpusa teoloških znanosti. Njezin odnos naprema klasičnoj teologiji, kao i odjeke i utjecaj na potonju i širu društvenu zbilju. Što danas može/ili mora ponuditi, kojom problematikom se baviti, sama u sebi rascjepkana na mnoge feminističke teološke glasove. Kakav je odnos društva i Crkve prema tzv. ženskom pitanju i iskustvu, te kako sama feministička teologija sebe percipira danas, kakvu poziciju, ulogu i područje djelovanja zauzima. Osvrnut ćemo se i na aktivistički rad teologinja s područja bivše Jugoslavije.

Literatura

Roberta Nikšić, Feministička teologija kao borbena politička praksa www.slobodnifilozofski.com/2017/06/feministicka-teologija-borbena-politicka-praksa.html

Biografija

Roberta Nikšić (1982), bivša polaznica žensko-studijskog obrazovanja, rođena u Mrkonjić Gradu, odrasla u Velikoj Kladuši, diplomirala na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu. Kao članica Europskog društva žena u teološkom istraživanju sudjelovala na regionalnim i međunarodnim konferencijama društva i tematizirala pitanja poput uloge teologinja u izgradnji mira na prostoru bivše Jugoslavije, kao i interkonfesionalnosti naših društava. Objavljivala članke teološke provenijencije u Journal of the European Society of Women in Theological Research. Osim toga, pisala za Bilten Franjevačke teologije, Bosnu Franciscanu, Motrišta, Svjetlo Riječi. Objavila dvije zbirke poezije. Odnedavno živi i radi u Dubrovniku. Piše i podučava.

Historija feminizma – lokalno i regionalno u globalnom kontekstu

Povijest ženskog organiziranja prve polovice 20. stoljeću u domaćem i globalnom kontekstu Sandra Prlenda Sažetak

Predavanje uz izbor tekstova i ostalih materijala upoznat će nas s osnovnim značajkama organiziranog javnog i političkog djelovanja žena, s fokusom na prvu polovicu 20. stoljeća. Primjeri iz hrvatske povijesti bit će stavljeni u kontekst političke, ekonomske i društvene stratifikacije Habsburške Monarhije i Kraljevine SHS/Jugoslavije, kao i suvremenih nacionalnih i transnacionalnih pokreta – ženskih, lijevih i konzervativnih. Cilj predavanja je poboljšati razumijevanje povijesti ideje ženske ravnopravnosti i organiziranog djelovanja žena u njezinoj geopolitičkoj lociranosti.

Literatura

Osnovna:

Lydia Sklevicky, “Karakteristike organiziranog djelovanja žena u Jugoslaviji u razdoblju do drugog svjetskog rata(I)“, Polja – časopis za kulturu, umetnost i društvena pitanja 30(1984)208: 415-417.

Zagorka, “Hrvatska izbprna reforma i žene”, Ženski svijet, 1(1917)4: 145-146.

V. konferencija KPJ održana studenog 1940. u Zagrebu o radu sa ženama, Izvaci iz referata Vide Tomšič, člana CK KPJ (u Žene Hrvatske u NOB)

Dodatna:

Lucija Benyovsky, "Dobrotvorna gospojinska (ženska) društva u Hrvatskoj od osnivanja do Prvog svjetskog rata", Časopis za suvremenu povijest 30 (1998) 1, str. 73-93.

Neda Božinović, Žensko pitanje u Srbiji u XIX i XX veku, Beograd, 1996.

Jovanka Kecman, Žene Jugoslavije u radničkom pokretu i ženskim organizacijama 1918-1941., Beograd, 1978.

Ida Ograjšek Gorenjak, "'On uči, ona pogađa, on se sjeća, ona prorokuje' – pitanja obrazovanja žena u sjevernoj Hrvatskoj krajem 19. stoljeća", Žene u Hrvatskoj. Ženska i kulturna povijest (prir. Andrea Feldman), Zagreb, 2004., str. 157-179.

Ida Ograjšek Gorenjak, Opasne iluzije. Rodni stereotipi u međuratnoj Jugoslaviji, Zagreb, 2014.

Jelena Petrović, Women’s Authorship in Interwar Yugoslavia. The Politics of Love and Struggle. Palgrave Macmillan, 2019, str. 27-91.

Dinko Župan, Mentalni korzet. Spolna politika obrazovanja žena u Banskoj Hrvatskoj (1868-1918), 2013.

Feminizmi drugog vala u socijalističkoj Jugoslaviji i nakon Sandra Prlenda Sažetak

U predavanju ćemo se upoznati s pojavom nastanka i razvoja tzv. drugog vala feminizma u socijalističkoj Jugoslaviji, u kontekstu razvoja globalnih ženskih pokreta, transnacionalnog aktivizma i početka stvaranja međunarodnih mehanizama za uspostavu rodne ravnopravnosti. Akademska i aktivistička nastojanja bit će razmotrena u odnosu na službene socijalističke rodne politike i politički kontekst rastućih nacionalističkih politika, raspada Jugoslavije i ratova koji su uslijedili.

Literatura

Osnovna:

Jasenka Kodrnja i Katarina Vidović, "SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja: jedan od oblika samoorganizirane pomoći žena", Žena, 1988/5, str. 68-77

Ad hoc koalicija za praćenje i utjecanje na izbore '97 u Republici Hrvatskoj, Ženska izborna platforma

Dodatna:

Đurđa Knežević, "Kraj ili novi početak? – Feminizam od šezdesetih do danas u Jugoslaviji/Hrvatskoj", Žene u Hrvatskoj. Ženska i kulturna povijest (prir. Andrea Feldman), Zagreb, 2004., str. 247-260

Chiara Bonfiglioli, "Povratak u Beograd 1978. godine. Istraživanje feminističkog sjećanja", Glasom do feminističkih promjena – Voicing Feminist Concerns (ur. Renata Jambrešić Kirin i Sandra Prlenda), Zagreb, 2009, str. 120-130.

Mojca Dobnikar i Nela Pamuković (ur.), Jaz ti one … za nas. Dokumenti jugoslovanskih feminističnih srečanj 1987-1991. Dokumenti jugoslavenskih feminističkih susreta 1987-1991. Dokumenti jugoslovenskih feminističkih skupova 1987-1991. Dokumenti od jugoslovenskite feministički srekjavanja 1987-1991. Dokumentet e takimeve feministe jugosllave 1987-1991. Ljubljana; Zagreb, 2009.

Vesna Kesić (ur.), Žene obnavljaju sjećanja. Centar za žene žrtve rata deset godina poslije, Zagreb, 2003. i web stranica http://www.women-war-memory.org

Vesna Barilar et al. (ur.), Aktivistkinje. Kako 'opismeniti' teoriju, Zagreb, 2000. (dostupno i na www.fragen.nu, Croatia) Biografija

Sandra Prlenda diplomirala je povijest i francuski jezik te magistrirala povijest, a školovala se u Zagrebu, Budimpešti i Parizu. U Centru za ženske studije radila je od 2006. do 2014. godine na projektima vezanim uz izdavaštvo, povijesne teme i kulturu (voditeljica izdavačkog programa, voditeljica programa Zagorka). Trenutno priprema doktorski rad na temu rodne politike socijalističke Jugoslavije na Central European University. Njezini su stručni interesi povijest i pamćenje, povijest ženskog organiziranja, socijalnog rada i nacionalizma. Sa suradnicama ili samostalno uredila je deset zbornika i publikacija, a s francuskog prevela pet knjiga. Feministički pristup teorijama totalitarizma I i II Renata Jambrešić Kirin Sažeci

Feministički pristup teorijama totalitarizma. 1 dio

Već od 1930-ih godina ideja totalitarizma ima važno mjesto u ideološkim raspravama i političkim projektima da bi se potom nametnula (tijekom hladnog rata i nakon 1989. kad opoziciju fašizma i antifašizma zamjenjuje sukob liberalne demokracije i „dvaju totalitarizama“) kao središnje mjesto suvremene političke misli. I recentna hiperprodukcija epistemološki heterogenih teorija o totalitarizmu uglavnom služi (historiografski i etički) prijepornoj komparaciji različitih političkih režima i povijesnih društava te (post)ideološkoj diskreditaciji socijalističkog nasljeđa. Cilj je izlaganja iznijeti temeljne postavke dominantnih teorija o totalitarizmu kroz 20. stoljeće – od H. Arendt do R. Arona, J. P. Fayea, B. Bruneteaua, Sh. Fitzpatrick, R. Močnika i Ž. Paića – te problematizirati nedostatak rodne perspektive i feminističkih doprinosa u njima.

Feministički pristup teorijama totalitarizma. 2 dio

Cilj je izlaganja pokazati u kojoj mjeri su feminističke povjesničarke (od G. Bock, C. Koonz, V. de Grazie do M. Bitunjac) prokazale strukturni nedostatak „totalnih“ teorija o totalitarizmu i nužnost rodne perspektive da bi se razumjelo premreženo djelovanje ideoloških, kulturnih, tehnoloških, socioekonomskih i dr. povijesnih procesa. Uz pomoć odabranih izvadaka iz ključnih studija o ženama u nacizmu i staljinizmu polaznice će se upoznati s tipovima argumentacije unutar „feminističkog obračuna među povjesničarkama“ (feministički Historikerstreit) koji počinje sredinom 1980-ih, a nastavlja se u 21. stoljeću s debatom oko ideološke (ne)samostalnosti ženskog djelovanja (agency) u komunističkim društvima Istočnog bloka. Ovom prilikom posebice će biti razmotrena teza G. Bock o ženama kao primarnim žrtvama nacističkog režima i njegove težnje da kontrolira sve elemente društvene reprodukcije, kao i protuteza C. Koonz (na koju se nastavlja M. Bitunjac svojom studijom o ulozi žena u ustaškom pokretu) da je nacizam kroz politizaciju svih sfera društvene reprodukcije suočio žene s političkom i povijesnom odgovornošću za „normalizaciju terora“ na pozadinskoj fronti (homefront) kao njihovom glavnom doprinosu totalitarnom režimu. Literatura

Obavezan tekst za čitanje (članak, poglavlje iz knjige, link ili nešto drugo)

Paić, Žarko. 2015. Totalitarizam?. Zagreb: MeandarMedia. (str. 75-134; 355-380).

Bitunjac, Martina. 2017. „Naizgled nevidljive: istraživanje povijesti o ženama u nacionalsocijalizmu i u hrvatskom fašizmu“, Treća 19/1-2: 23-30.

Ostala literatura (preporuke za čitanje)

Adler, Nensi [Adler, Nanci]. 2005. Preživjeli iz Gulaga – s one strane sovjetskog sistema. Beograd: Beogradski krug.

Arendt, Hannah. 2015 [1951]. Izvori totalitarizma. Zagreb: Disput. Prevela Mirjana Paić Jurinić.

Bruneteau, Bernard. 2002. Totalitarizmi. Zagreb: Politička kultura.

Bock, Gisela. 1983. “Racism and Sexism in Nazi Germany: Motherhood, Compulsory Sterilisation and The State”, Signs 8/3: 400-421.

Koonz, Claudia. 1986. Mothers in the Fatherland. New York: St. Martin’s Press.

De Grazia, Victoria. 1991. How Fascism Ruled Women. Italy 1922-1944. University of California Press.

Lower, Wendy. 2014. Hitler’s Furies. German Women in the Killing Fields. London, Ney York: Houghton Mifflin Harcourt.

Studer, Brigitte. 2015. „The New Women“. U: Transnational World of the Cominternians, ur. B. Studer. London, New York: Palgrave Mamillan, str. 40-58.

Bitunjac, Martina. 2018. Verwicklung. Beteiligung. Unrecht. Frauen und die Ustaša-Bewegung. Berlin: Duncker & Humblot.

Biografija Renata Jambrešić Kirin znanstvena je savjetnica u Institutu za etnologiju i folkloristiku i vanjska suradnica Centra za ženske studije u Zagrebu. Magistrirala je i doktorirala na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Sudirektorica je poslijediplomskog seminara Feminisms in a transnational perspective (IUC Dubrovnik) od 2007. godine, a od 2016. godine članica Upravnog odbora Međunarodnog udruženja za istraživanje pripovijedanja ISFNR. Članica je uredništva IEF edicije Nova etnografija, kao i redakcija četiri strukovna časopisa među kojima i časopisa Ethnologia Europaea. Radove na temu politike pamćenja, književnosti svjedočenja, rodne povijesti i ratne etnografije objavljuje u hrvatskim i inozemnim publikacijama. Objavila je znanstvenu knjigu Dom i svijet: o ženskoj kulturi pamćenja (2008), knjigu eseja Korice od kamfora (2015) te suuredila osam zbornika znanstvenih radova.

Postsocijalistička deindustrijalizacija i njezina orodnjena struktura osjećaja: devaluacija ženskog rada u hrvatskoj tekstilnoj industriji Chiara Bonfiglioli Sažetak

Ovo će se predavanje bazirati na mojem radu u kojem istražujem devalvaciju industrijskog rada žena tijekom tranzicije tržišnog socijalizma prema kapitalizmu u Hrvatskoj. Temeljen na oralnoj povijesti i intervjuima s bivšim radnicima tvornice pletiva Arena u Puli, istražuje rodnu strukturu osjećaja koju je stvorila socijalistička industrijalizacija te njezine transformacije tijekom postsocijalističke deindustrijalizacije. U socijalističkoj Jugoslaviji radnice u industriji sudjelovale su u diskursu i praksama radničkog samoupravljanja. Unatoč napornom radu i niskim plaćama, većina radnica tvornicu rado pamti kao prostor socijalizacije, solidarnosti i osnaživanja. Tvornica je funkcionirala kao redistributivni centar za pristup socijalnim servisima. Nakon postsocijalističke tranzicije, radnici i radnice doživjeli su pogoršanje socijalnih prava, nesigurnosti i eksploatacije kao rezultat deindustrijalizacije, privatizacije i neoliberalnog povlačenja socijalne države.

Literatura

Bit će dodana naknadno.

Biografija

Chiara Bonfiglioli je predavačica rodnih i ženskih studija na Sveučilištu Cork. Ima bakalaureat iz političkih znanosti sa Sveučilišta u Bolonji, te magisterij i doktorat s diplomskog rodnog programa na Sveučilištu u Utrechtu. Između 2012. i 2014. je radila kao istraživačica i NWO postdoktorandica na Sveučilištu u Edinburghu, u okviru mreže projekta CTISEE (‘The Europeanisation of Citizenship in the Successor States of the Former Yugoslavia’). Između 2015. i 2017. godine bila je NEWFELPRO postdoktorandica na Centru za kulturna i povijesna istraživanja socijalizma (CKPIS) pri Sveučilištu u Puli, te mlađa dobitnica EURIAS stipendije na Institutu za humanističke znanosti (IWN) u Beču.

Ženska strana socijalističke revolucije: Ženotdel i Antifašistički Front Žena Maja Solar Sažetak

Ženotdel (1919-1930), ženska sekcija centralnog komiteta Komunističke partije u Rusiji i Antifašistički front žena (1942-1953), ženska organizacija u okviru Narodnog fronta Jugoslavije, su primeri dve masovne socijalističke ženske organizacije koje pokazuju mnoštvo sličnosti, ali i razlika. Obe su nastale kao deo komunističkih/socijalističkih organizacija u vreme kada se u carističkoj Rusiji i u monarhističkoj Jugoslaviji događala socijalistička revolucija, obe su se borile za ženski relativno- autonomni prostor delovanja unutar socijalističkih organizacija, obe su imale razgranati piramidalni sistem, obe su se suočavale sa problemom pristupa ženama na selu, obe su vodile unutarnje bitke sa rukovodstvom i ove napete odnose završile ukidanjem odozgo uz obrazloženje da je emancipacija žena u novom društvu završena. U okviru Ženotdela je postojalo više progresivnijih glasova koji su se borili za promenu seksualnih politika, dok je AFŽ po tom pitanju ostajao konzervativniji, također bitne su bile razlike političkih stavova prema abortusu i, u konačnici, dok se Ženotdel inspirisao progresivnijim boljševičkim modelom i slikom emancipirane žene, afežeovski model se umnogome oslanjao na konzervativni staljinistički model. Ipak, ženska organizacija izrasla iz Oktobarske revolucije bila je važna inspiracija za najmasovniju jugoslovensku žensku organizaciju, a ovo izlaganje će komparativnom analizom pokušati pokazati tačke približavanja i razilaženja ženskih pokreta, kao i to šta bismo iz ovih istorijskih iskustava trebali naučiti kao važne lekcije za danas.

Literatura

Ali Tariq (2017). The Dilemmas of Lenin. Terrorism, War, Empire, Love, Revolution. London, New York: Verso. (samo 4. poglavlje, Question of Women)

Andrea Jovanović, Čije je „žensko pitanje“? Antifašistički Front Žena unutar i izvan socijalističke transformacije društva. Dostupno na sajtu AFŽ.arhiv - http://afzarhiv.org/files/original/d63c03a7007d077ba28481da66ae7722.pdf

Cinzia Arruzza, Dangerous Liaisons: The Marriages and Divorces of Marxism and Feminism. The Merlin Press Ltd, London, 2013.

Clements Evans Barbara (1992). „The Utopianism of the Zhenotdel“. In: Slavic Review, Vol. 51, No. 3, pp. 485-496. Published by: Association for Slavic, East European, and Eurasian Studies; Cambridge University Press.

Goldman Wendy Z. (2004). Women, The State And Revolution. Soviet Family Policy and Social Life, 1917-1936. Cambridge: Cambridge University Press.

Gordana Stojaković Rodna perspektiva u novinama Antifašističkog fronta žena (1945-1953), Zavod za ravnopravnost polova, Novi Sad, 2012.

Hillyar Anna (1999). Revolutionary Women in Russia, 1870-1917: A Study in Collective Biography (PhD Thesis). Southampton: University of Southampton.

Kollontai Alexandra (1920). Communism and the Family. Kollontai Alexandra (1921). Sexual Relations and the Class Struggle.

Kolontaj Aleksandra (19??). Nova žena. Beograd: Štamparija R. M. Vesnića.

Okić Tijana (2016). „Od revolucionarnog do proizvodnog subjekta: alternativna historija AFŽ-a“. U: Izgubljena revolucija: AFŽ između mita i zaborava (urednice: Andreja Dugandžić i Tijana Okić). Sarajevo: Udruženje za kulturu i umjetnost Crvena.

Maja Solar, Dok se svaka kuharica ne politizuje, u: „Stvar“ br. 9, Časopis za teorijske prakse, Gerusija, 2017. Dostupno na: http://gerusija.com/wp-content/uploads/2018/05/Book-STVAR-9-web.pdf

Biografija

Feministička borba i izazovi civilnog društva Tihana Pupovac Sažetak

Predavanje će historijski pozicionirati pojave feminizma i organiziranog građanskog angažmana na prostorima Jugoslavije te njihov odnos prema državi u nestajanju i državama u nastajanju. U kakvom je odnosu feministička borba bila prema uspostavi nacionalnih država i izgradnji „demokracije“? Prije svega da li je i kakav limit dosegla u organizacijskom (a time i političkom smislu) kada se institucionalizirala u civilnom društvu? Te na koncu, na koji način u danim uvjetima artikulirati emancipatornu, egalitarnu i demokratsku feminističku borbu? Literatura

Bit će dodana naknadno.

Reprodukcija, tijelo i režimi patrijarhata

Institucionalizacija patrijarhata u kapitalizmu i prisilni povratak uloge kućanice Lilijana Burcar Sažetak

Ponovno nametanje kapitalizma rezultiralo je masivnim smanjenjem osnovnih socioekonomskih prava, poništavanjem ekstenzivne mreže socijalne države i ukupnim uništenjem blagostanja naroda i stvaranjem segmentiranih i hijerarhijski organiziranih kategorija eksploatiranih. Oslanjajući se na repatrijarhalizaciju, ponovna uspostava kapitalističkih društvenih odnosa drukčije je utjecala na žene nego na muškarce. To je direktan rezultat transfera troškova i odgovornosti za društvenu i biološku reprodukciju sadašnje i budućih generacija radne snage od vlasnika kapitala ka ženama kao specifičnoj grupi ljudi, pomažući pritom rastu akumulacije kapitala za vlasnike. Ovaj proces gura žene nazad u izolaciju njihovih domova, pridajući im ulogu neplaćenih, ekonomski zavisnih ili poluzavisnih reproduktivnih radnica, i u toj svojoj dodijeljenoj ulozi neplaćenih cjelodnevnih reproduktivnih radnica se percipiraju kao sekundarni donositelji prihoda i velika rezervna armija reda ograničena uglavnom na neformalni sektor. Ponovnim nametanjem kapitalističkih društvenih odnosa napušta se socijalistička ideja rodne jednakosti koja se među ostalim oslanja na nužnosti socijalizacije društvene reprodukcije. U kapitalizmu je naprotiv privatizirana, što je neposredno povezano s uspostavom i naturalizacijom konzervativnih rodnih konstrukcija. Ova vrlo konkretna materijalnost kapitalizma oblikuje društvene strukture i svakodnevnu realnost ljudske egzistencije i praksi i ima direktan utjecaj na dostupne forme svijesti.

Osvijestiti: ovisnost kapitala o institucionalnom patrijarhatu, kao jednoj od njegovih osnovnih operativnih i strukturnih zakonitosti u akumulaciji kapitala. Kapitalizam se, bez obzira u kojoj se formi pojavljuje, temelji na proizvodnji društvenospolne hijerarhije i naturalizaciji patrijarhata, na štetu kako žena, tako i muškaraca. Liberalnim feminizmom emancipacija žena nije moguća, budući da je on „službena politika“ kapitalističkih društvenih odnosa. To je moguće sistemskim, socijalističkim feminizmom, koji emancipaciju žena i muškaraca povezuje s dokidanjem strukturnih uzroka nejednakosti.

Literatura

Osnovna:

Grozdanić, D., „Feminizam se sustavno ometa NGO-izacijom“, intervju s Lilijanom Burcar, Novosti br. 682 (2013). Dostupno na: http://arhiva.portalnovosti.com/2013/01/feminizam-se-sustavno-ometa- ngo-izacijom/

Dodatna:

Burcar, Lilijana. Restavracija kapitalizma: repatriarhalizacija družbe. Ljubljana: Sophia, 2015.

Populacione politike i mere štednje: Materinstvo u neoliberalnom kapitalizmu Ana Vilenica Sažetak

U okviru predavanja razmatraćemo materinstvo kao instituciju u kojoj se ostvaruju interesi kapitala i nacionalne države. Fokus će biti na aktuelnim populacionim politikama i politikama mere štednje. Populacione politike su usmerene na rešavanje nacionalne demografske situacije i obnovu stanovništva, dok mere štednje podrazumevaju sistematsko povlačenje države iz sistema javne brige i socijalne zaštite kako bi se smanjila javna potrošnja i javni deficit. Pored toga analiziraćemo provokativnu ideju reproduktivnog štrajka koji se sprovodi kroz obustavu rađanja.

Literatura

Ana Vilenica, “Postajanje majkom: Od neoliberalnog režima materinstva ka radikalnoj političkoj subjektivizaciji”, u: Ana Vilenica (ur) Postajanje majkom u neoliberalnom kapitalizmu, uz)bu))na))), Beograd, 2016.

Silvija Federiči, “Subverzija materinstva kao institucije i ponovno promišljaje majčinstva kao radikalne političke prakse”, u: Ana Vilenica (ur) Postajanje majkom u neoliberalnom kapitalizmu, uz)bu))na))), Beograd, 2016.

Janny Brown, Birth Strike, The Hidden Fight over women’s work, PM Press, NY, 2019.

Biografija

Ana Vilenica je istraživačica i feministička i stambena aktivistkinja. Doktorirala je na grupi za Teoriju umetnosti i medija na Univerziteta umetnosti u Beogradu. Uredila je knjige Postajanje majkom u neoliberalnom kapitalizmu (2013 i 2016), Na ruševinama kreativnog grada (2013) i Umetnost i stambene borbe: Između umetnosti i političkog organizovanja (2020). Od 2016 do 2018 kao dobitnica Mari Kiri individualne stipendije radila je na Londonskom South Bank univerzitetu. Članica je kolektiva Radical Housing Journal.

O politici tijela i afekta, vremena i rada: Feminističke kritike upravljanja traumom, siromaštvom i nesigurnošću Jasmina Husanović Sažetak

U ovom predavanju bavićemo se promišljanjima odnosa tijela i afekta, te vremena i rada u savremenoj feminističkoj teoriji, kako bi se dao kritički osvrt na dominantne tehnologije upravljanja traumom, siromaštvom i nesigurnošću. Pitanje eksploatacije, ekstrakcije i otuđenja koje se lomi kroz naša tijela i afekte, vrijeme i rad, dovodi se u suodnos sa kritikom biopolitičkih režima moći koji prate savremeni kapitalizam i patrijarhalni poredak. Cilj predavanja je da opcrta plodonosan teren za kritička razmatranja ekonomskog/političkog/društvenog nasilja i izrabljivanja danas (i našeg vlastitog pozicioniranja spram njih u političkom djelovanju, na radnom mjestu, u obrazovanju, u svakodnevnom životu općenito...) kroz susret promišljanja nekoliko odabranih marksističko/socijalističko-feminističkih, materijalističkih i ekofeminističkih teoretičarki. Literatura

Mary Mellor, "Ecofeminist Political Economy. A Green and Feminist Agenda", u zborniku Gender and Environment, ur. Sherilyn MacGregor (2017).

Maria Mies i Vandana Shiva, "People or Population: Towards a New Ecology of Reproduction", poglavlje u knjizi istih autorica Ecofeminism (1993).

Donna Harraway, "A Cyborg Manifesto. Science, Technology, and Socialist-Feminism in the Late Twentieth Century," u Simians, Cyborgs and Women: The Reinvention of Nature (1991).

Jasmina Husanović, "Economies of affect and traumatic knowledge: lessons on violence, witnessing and resistance in Bosnia and Herzegovina", Ethnicity Studies Vol. 2, 2015.

Ariel Salleh, "Ecofeminism as Sociology", Capitalism Nature Socialism 14 (1), 2003.

Susanne Schultz, "Dissolved boundaries and “affective labor”: On the disappearance of reproductive labor and feminist critique in Empire". Capitalism, Nature, Socialism, 17(1), 2006.

Ewa Płonowska Ziarek, "Bare Life on Strike: Notes on the Biopolitics of Race and Gender", South Atlantic Quarterly 107:1, 2008. Biografija

Jasmina Husanović je vanredna profesorica u polju kulturalnih studija na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli. Doktorirala je u Velikoj Britaniji 2003. godine (University of Wales, Aberystwyth), na temu “Recasting Political Community and Emancipatory Politics: Reflections on Bosnia”. Istraživački interesi su joj u polju kulturne i političke teorije i prakse koja se odnosi na politiku svjedočenja, jednakosti i solidarnosti, potom upravljanje životom i kulturu traume, te emancipatornu politiku sa fokusom na presjeke javnih prostora kulturne produkcije i proizvodnje znanja (kritičke pedagogije u obrazovanju, aktivizmu i umjetnosti). Objavljivala je u brojnim časopisima i zbornicima u post-jugoslovenskom kontekstu kao i internacionalno. Uključena je u brojne inicijative i platforme na regionalnom nivou koje se bave pitanjima pamćenja i traume, solidarnosti i društvene pravde, tokom zadnjih 25 godina. Kapitalistički režimi roda i seksualnosti Mia Gonan Sažetak

Predavanje će pružiti pregled literature koja iz materijalističke perspektive objašnjava pojavu lezbijskih, gej i trans zajednica te koja strukturalnu opresiju LGBTIQ osoba objašnjava u odnosu na kapitalistički način proizvodnje. Oslanjajući se na teoriju socijalne reprodukcije, obradit će se teme kvir socijalne reprodukcije, kvir-fobnog nasilja te kvir i trans otpora. Cilj predavanja je ponuditi eksplanatorni model za razumijevanje opresije LGBTIQ osoba u dominantno kapitalističkim društvima. Literatura

Osnovna:

D’Emilio, J 1983, 'Capitalism and Gay Identity', u A Snitow, C Stansell & S Thompson (ur.) Powers of Desire: The Politics of Sexuality, Monthly Review Press, New Feminist Library Series, New York.

Gleeson, J J 2019, An Aviary of Queer Social Reproduction, online: http://hypocritereader.com/94/eggs-queer-social-reproduction?from=cp&fbclid=IwAR2rHCdrIa6j-D- xu_ECGFvbMlMMy60n05Wd6qQhIGs2jmHs6nGEaCDcwfA

'Prema insurekcionističkom transfeminizmu', u Gonan, L (ur.) 2018 Nepomirljivo. Radikalni kvir protiv roda, države i kapitala, Multimedijalni institut, Zagreb, str. 95-100

Dodatna:

Stone, Sandy 2016, ‘The Empire Strikes Back. A Posttransexual Manifesto’, u What is Gender Nihilism? A reader. Anonimno uredništvo

Stryker, Susan 1993, 'My Words to Victor Frankenstein Above the Village of Camounix. Performing Transgender Rage', u What is Gender Nihilism? A reader. Anonimno uredništvo

Mieli, M 2018, ‘Sublimacija erosa u radu’, u Gonan, L (ur.) 2018 Nepomirljivo. Radikalni kvir protiv roda, države i kapitala, Multimedijalni institut, Zagreb, str. 44-54

Drucker, P 2015, Warped: Gay Normality and Queer Anti-Capitalism, Brill, Leiden, Boston.

Valentine, P 2012, The Gender Rift in Communisation, online: http://www.metamute.org/editorial/articles/gender-rift-communisation

Floyd, K 2009, The Reification of Desire: Toward a Queer Marxism, University Of Minnesota Press, Minneapolis. Biografija

Radne migracije žena i kriza reprodukcije Marta Baradić Sažetak

Predavanjem će se argumentirati povezanosti političkih i ekonomskih kriza s masovnim ženskim radnim migracijama kroz povijest, a putem komparativne analize fenomena poput aleksandrinki i badante. Imajući na umu strukturalnu vezu kapitalizma i patrijarhata, diskutira se nužnost podruštvljenja kućanskog i njegovateljskog rada, u suprotnosti s neoliberalnim tendencijama komodifikacije njege. Iako tendencije u smjeru komodifikacije njege prema postepenom smanjenju dostupnih socijalnih servisa mogu pratiti desetljećima unatrag, posljedice takvih mjera posebno su vidljive u vremenima krize, a feminizacija migracija fenomen je koji treba promatrati u kontekstu posljedica ekonomskog neoliberalizma, deindustrijalizacije, odustajanja od države blagostanja.

Literatura

Sara R. Farris, “Femonationalism and the ‘Regular’ Army of Labor called Migrant Women”, History of the Present 2, br. 2 (2012): 184-199.

Sara R. Farris, Brigo moja, prijeđi na drugoga http://www.zarez.hr/clanci/brigo-moja-prijedi-na- drugoga

Sara R. Farris, Neoliberalizam, migrantkinje i komodifikacija brige http://slobodnifilozofski.com/2019/05/neoliberalizam-migrantkinje-i-komodifikacija-brige.html

Biografija

Marta Baradić, kulturologinja i komparatistkinja. Obrazovni program Ženskih studija pohađala 2012./2013. Objavljivala u Zarezu i na MUF-u, surađuje s portalima VoxFeminae, Bilten, Political Critique. Od ljeta 2016. organizira program feminističkih filmskih večeri na otvorenom “Kino Katarina” u Puli. U teorijsko-istraživačkom radu bavi se povezanosti masovnih ženskih radnih migracija s društveno-političkim krizama kroz povijest.

Feminizam i ekologija u borbi za bolju budućnost Luka Matić Sažetak

Iako akademski rad i poznavanje teorije ne može nadoknaditi odvijanje i učešće u konkretnim borbama za neku od egalitarnih agendi, ne može im se odreći važnost u procesima (auto)refleksije političkih iskustava. Imajući to u vidu, u ovoj sesiji potrudit ću se da konceptualiziranje socijalističke političke agende prizemljim iz visoko apstraktnog teorijskog registra u kojemu se dominantno odvija koristeći feminističke i ekološke teorije, odnosno refleksije feminističkih i okolišnih borbi, dominantno ignoriranih u socijalističkom, i uopće ljevičarskom mainstreamu. Tema u kojoj se feministički i ekološki pristupi isprepliću, tema je socijalne reprodukcije. Utoliko ću u prvom dijelu predavanja prikazati kontekst lijevih strateških diskusija i mapirati šire polje diskusije o socijalnoj reprodukciji, potom ću ukazati na važnost feminističkih i ekoloških agendi za izgradnju egalitarnih i emancipatornih političkih projekata u komparativnoj perspektivi, da bih naposljetku predložio neke konkretne političke strategije za diskusiju.

Literatura

Antonella Picchio, »Feminist economics« | Giorgos Kallis et al., »Introduction: Degrowth«; oboje u: Giacomo D’Alisa, Federico Demaria and Giorgos Kallis (eds), Degrowth: a vocabulary for a new era (New York, Routledge, 2015)

Nicole Cox, Silvia Federici, »Counter-Planning from the Kitchen«, u: Nicole Cox, Silvia Federici, Counter-Planning from the Kitchen. Wages for Housework, a Perspective on Capital and the Left, New York Wages for Housework Committee and Falling Wall Press, New York 1975., str. 1–16

Barbara Laslett, Johanna Brenner, »Gender and Social Reproduction: Historical Perspectives«, Annual Review of Sociology 15 (1989) 1, str. 381–404, doi: https://doi.org/10.1146/annurev.so.15.080189.002121.

Donella H. Meadows et al., Limits to Growth. A Report for The Club of Rome’s Project on Predicaments of Mankind, Universe Books, New York 1972 (Introduction, str. 17-24)

Rudi Supek, Ova jedina Zemlja. Idemo li u katastrofu ili u treću revoluciju? (Zagreb: Naprijed, 1973), poglavlja 30. i 31., str 219-235

Biografija

Luka Matić (1988) je doktorand filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje piše disertaciju na temu teorije socijalističkog samoupravljanja u djelu Rudija Supeka. Društveno-politički je bio angažiran na antifašističkim i sindikalnim pitanjima. Pisao je o historijskom revizionizmu, radničkom organiziranju i drugim temama za niz regionalnih, štampanih i online, publikacija.

Feministička kritika nasilja

Ženske organizacije i zaštita žena od nasilja u Europi i RH – Novi izazovi i prilike Valentina Andrašek Sažetak

Usprkos napretku u postizanju ravnopravnosti spolova na mnogim područjima proteklih nekoliko desetljeća u svijetu, ali i u Hrvatskoj, još uvijek svjedočimo nepromijenjenoj i široko rasprostranjenoj svakodnevnoj prisutnosti muškog nasilja nad ženama. Od ranih sedamdesetih godina prošlog stoljeća, aktivistice ženskih organizacija razvile su jedinstvene metode i principe rada sa ženama koje su preživjele nasilje. U središtu tog rada je žena i njena priča iz koje proizlazi i oko koje se gradi sustav podrške i osnaživanja svake pojedine žene za izlazak iz nasilja. Iz feminističkih principa razvili su se servisi podrške, zakoni i programi podrške, a čine i temelj međunarodnih standarda i dokumenata, posebno Konvencije Vijeća Europe o prevenciji i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulske Konvencije). U posljednjih nekoliko godina došlo je do velikih pomaka u politikama, zakonima i praksi u Europi upravo zahvaljujući Konvenciji, no s druge strane, danas sve više svjedočimo rodno neutralnim politikama i zakonima, institucionalizaciji i gubitku neovisnosti ženskih organizacija, a u zadnje vrijeme i otvorenim napadima na već ostvarena ženska prava uz pozivanje na tzv. rodnu ideologiju. U sklopu ovog predavanja govorit ćemo o:

• stvarnom iskustvu i pričama žena koje su preživjele nasilje;

• važnosti rodno osjetljivog pristupa nasilju nad ženama;

• izazovima s kojima se danas suočavaju ženske organizacije u pružanju podrške, kao i same žene koje su preživjele nasilje kao posljedica sve veće institucionalizacije i rodno neutralnog pristupa.

Literatura

Izvještaj o implementaciji hrvatskog zakonodavstva vezanog uz partnersko nasilje, 2012., The Advocates for Human Rights, Bulgarian Gender Research Foundation, Autonomna ženska kuća Zagreb: http://www.azkz.net/istrazivanja.html

Towards a Europe Free From All Forms of Violence against Women, European Women's Lobby Position Paper 2016: https://womenlobby.org/EWL-work-on-violence-EWL-Charter-of-principles- and-position-paper

Suffocating the movement – shrinking space for women's rights, Kvinna till Kvinna 2018: http://thekvinnatillkvinnafoundation.org/2018/03/08/report-on-shrinking-space-for-womens-rights/

Biografija

Valentina Andrašek nezavisna je stručnjakinja za ravnopravnost spolova i nasilje nad ženama i djevojčicama. Aktivno je uključena u ženski pokret u Hrvatskoj i inozemstvu posljednjih osamnaest godina. Od 2001. do 2018. godine radila je u Autonomnoj ženskoj kući Zagreb – Žene protiv nasilja nad ženama, posljednjih 11 godina kao izvršna direktorica organizacije. Njezino iskustvo uključuje pružanje savjetodavnih usluga ženama koje su preživjele partnersko i druge oblike rodno uvjetovanog nasilja, istraživanja, edukacije i kampanje za podizanje javne svijesti. Ima veliko iskustvo u praćenju prava žena i zagovaranju u području ravnopravnosti spolova i nasilja nad ženama u Hrvatskoj i regiji Zapadnog Balkana, uključujući međunarodno zagovaranje pred UNHRC, UN CAT i CEDAW. Od nedavno kao stručnjakinja sudjeluje u međunarodnim i regionalnim projektima koji se odnose na rodno uvjetovano nasilje nad ženama. U 2018.g. je vodila istraživački projekt za Europski ženski lobi (EWL) u okviru UN Women programa "Implementing norms, Changing minds" te je radila na OSCE- om na istraživanju o nasilju nad ženama na Zapadnom Balkanu, Ukrajini i Moldaviji. Trenutno dovršava istraživanje o uspjesima i nedostacima provedbe Istanbulske konvencije u 31 zemalja Euroep. Članica je Opservatorija za nasilje nad ženama Europskog Ženskog Lobija. Diplomirala je psihologiju na Lewis & Clark Collegeu u Portlandu, Oregon.

Rodno nasilje kao konstitutivni dio kapitalizma Maja Solar Sažetak

Upadljivo je da u kapitalizmu postoje orodnjene forme nasilja i da su mu žene – zbog svoje strukturne pozicije u ovoj društvenoj formaciji – podložnije. Međutim, rodno nasilje je nemoguće izolirati od svih drugih kapitalističkih oblika nasilja koje ovaj društveni režim, velikim delom, upravo na taj način održavaju i reproduciraju. U tom smislu, rodno nasilje je konstitutivni dio mehanizama eksploatacije, dominacije, potčinjenosti, kontrole, nadzora, discipliniranja i normaliziranja koji čine kapitalističko društvo, i prepliće se sa ekonomskim, rasnim, državnim, pravnim, ekološkim, jezičko-simboličkim, bio-političkim i drugim oblicima kapitalističkog nasilja.

U ovom predavanju ću sistemski karakter rodnog nasilja također prikazati kroz književnost i popularnu kulturu, koristeći primere koji pokazuju kako je rodno nasilje suštinski isprepleteno sa klasnim i drugim oblicima kapitalističkog nasilja ili, pak, kritički analizirajući kada to nije slučaj i kada se pretpostavlja univerzalna „sestrinska“ pozicija svih žena koje trpe seksualno uznemiravanje i druge oblike rodnog nasilja.

Literatura

Cinzia Arruzza, Tithi Bhattacharya, Nancy Fraser, Feminizam za 99 %. Manifest, Zagreb, 2019.

Elena Ferante, Napuljska tetralogija

Roberto Bolanjo, 2666

Serija Big Little Lies

Biografija

Seksualno nasilje u ratu Marijana Senjak Sažetak

Predavanje se sastoji iz dva dijela:

1. Feministički psihoterapijski pristup u radu s preživjelim ratno silovanje

2. Priznanje patnje, kraj nekažnjivosti i Ženski sud kao restorativni pristup pravdi

Silovanje je napad na fizički, psihički i seksualni integritet i autonomiju žene i iako se odvija u sferi seksualnosti nije povezano sa seksualnošću. Izraz je zlouporabe moći u najintimnijoj sferi integriteta, i ima za cilj zastrašiti i poniziti preživjelu. Silovanje je ekstremni izraz neravnoteže moći koju imaju muškarci i žene u patrijarhalnom društvu. Seksualno nasilje nad ženama nije ekskluzivna i izopačena pojava tijekom ratnih djelovanja nego ima svoje korijene u individualnom, strukturalnom i interpersonalnom nasilju u mirnodopsko vrijeme. Radi se o “nasilje u kontinuitetu“ koje u razdobljima rata, zbog razgrađenih struktura društva, poprima ekstremne oblike.

Cilj predavanja je upoznati sudionice i sudionike s kratkoročnim i dugoročnim posljedicama koje trauma seksualnog nasilja u ratu ostavlja na fizički, seksualni, psihološki, socijalni i radni identitet preživjele. Naglasak je na oporavku koji je moguć i ima svoje predvidljive faze kroz koje prolazi većina preživjelih: "prekinuti šutnju","vjerovati da se to dogodilo", "suočiti se sa sjećanjima i ranjivošću", "suočiti se s ljutnjom i usmjeriti je na počinitelja", „povezati se sa svojom duhovnošću",“završiti posao i krenuti dalje". Ostavština regije Jugoistočne Europe ogleda se u sudskim procesuiranjima ratnog silovanja kao zločina protiv čovječnosti i ratnog zločina te u prepoznavanju statusa civilnih žrtava rata preživjelim ratna silovanja u okviru zakona o socijalnoj zaštiti u Bosni i Hercegovini i na Kosovu. Korak naprijed ove regije jeste zakon o pravima žrtava seksualnog nasilja u ratu u Hrvatskoj, kojim se pored mjesečne novčane naknade propisuje i dostojanstven iznos jednokratne naknade i skida teret dokazivanja preživljenog seksualnog nasilja s preživjelih putem olakšanog pristupa davanja izjave pred stručnim povjerenstvom. Feministički pristup pravdi, primijenjen u procesu Ženskog suda, znači i priznanje patnje i pretrpljene štete, obeštećenje i oporavak preživjelih i cijelog društva kojim se nastoji povratiti povjerenje i uspostaviti nadu za pravedni mir. Literatura

Bit će dodana naknadno. Biografija

Marijana Senjak, feministička psihologinja, psihoterapeutkinja i aktivistkinja u području traume seksualnog nasilja i zagovaranja prava žena preživjelih seksualno nasilje u ratu. Educirana na više poslijediplomskih studija uključujući i specijalistički studij traumatske psihologije na New York University u New Yorku. Suosnivačica Centra za terapiju žena Medica Zenica i Centra za psihološku pomoć u ratu, Zenica, BH. Konzultantica na scenariju nagrađenog bosanskog filma „Grbavica“ i koordinatorica kampanje „Za dostojanstvo preživjelih“ kojom je prvi puta prepoznat status civilnih žrtava rata ženama preživjelim ratna silovanja. Sudjelovala u regionalnoj inicijativi „Ženski sud - Feministički pristup pravdi“ i radnoj skupini za izradu zakona o pravima preživjelih seksualno nasilje u Hrvatskoj te je bila predsjednica povjerenstva za žrtve seksualnog nasilje u prvom sazivu. Predavačica, edukatorica i konzultantica na pitanjima seksualnog nasilja u ratu. Među 1000 žena iz cijelog svijeta, za svoj rad je bila nominirana za Nobelovu nagradu za mir. Ljudska prava žena, nasilje nad ženama i Istanbulska konvencija I i II Ivana Radačić Sažetak

Ljudska prava žena, uključujući problem rodno-uvjetovanog nasilja, bila su dugo zanemarivana u međunarodnom sustavu zaštite ljudskih prava. Nasilje nad ženama počelo se prepoznavati kao pitanje ljudskih prava tek 1990.-tih godina, a tek je 2011. godine donesen prvi pravno obvezujući dokument za zaštitu od rodno-uvjetovanog nasilja u Europi- Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija), kao izraz svijesti međunarodne zajednice o ozbiljnosti problema.

U ovom bloku predavanja studentice/i će dobiti uvidu u glavne značajne sustava zaštite prava žena, s fokusom na zaštitu od rodno-uvjetovanog nasilja. U prvom predavanju bavit ćemo se razvojem prava žena u međunarodnom pravu, dok ćemo se u drugome baviti nasiljem nad ženama, uključujući obvezama koje državama nameće Istanbulska konvencija. Propitat ćemo i usklađenost hrvatskog zakonodavstva s istom.

Literatura

Ivana Radačić, “Feminism and Human Rights: The Inclusive Approach To Interpreting International Human Rights Law”, u: Feminism and Human Rights, UCL Jurisprudence Review, 2008.

Ivana Radačić, „Feministička pravna znanost: Neka neriješena pitanja“, u. I. Radačić (ur.) Žene i pravo. Zagreb: Centar za ženske studije, 2009.

Biografija

Dr. sc. Ivana Radačić doktorirala je pravo (međunarodnopravnu zaštitu prava žena) na University College London 2008., a magistrirala je pravo (Sveučilište u Michiganu, Sveučilište u Zagrebu) i kriminologiju (Sveučilište u Cambridgeu). Viša je znanstvena suradnica u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar te predavačica na Sveučilištu J. J. Strossmayer u Osijeku. Također je članica Radne skupine UN-a o diskriminaciji žena i djevojčica (tzv. specijalna procedura Vijeća za ljudska prava UN-a). Bila je gošća predavačica na sveučilištima u Velikoj Britaniji, Italiji, Australiji, Novom Zelandu i Kostarici, a radila je kao pravnica i na Europskom sudu za ljudska prava. Surađuje s udrugama za zaštitu ljudskih prava. Završila je i školu tjelesno orijentirane terapije Centra za integrativni razvoj te pleše ples 5 ritmova.

Diskriminacija i pravni okviri njezina suzbijanja u RH s fokusom na položaj transrodnih osoba Bojana Ivanišević Sažetak

Namjera ovog predavanja je, kao prvo, upoznati polaznice i polaznike s pojmovima kao što su diskriminacija, uznemiravanje, višestruka diskriminacija, diskriminacijske osnove i drugo, te kada i kako se svijest o zabrani diskriminacije razvijala i kako je implementirana u europsko i hrvatsko zakonodavstvo. Na predavanju će potom poseban naglasak biti stavljen na položaj transrodnih osoba u Hrvatskoj i to: kako su izborili pravo na priznavanje rodnog identiteta bez nužnih operacijskih zahvata promjene spola; pravo na upis promjene spola u matične knjige i ostala prava koja su im priznata; kako se učestalo u svim društvenim sferama krše njihova ljudska prava i kako ih se diskriminira. Tezu da se jednom stečena prava (u Hrvatskoj) ne smiju uzimati „zdravo za gotovo“ te da promjena političke klime može u kratkom razdoblju zaprijetiti njihovom opstanku, objasnit će se kroz postupanje i medijske istupe tzv. konzervativnih udruga koje su se, u vrijeme javne rasprave o ratificiranju Istanbulske konvencije, okomile na transrodne osobe pod krinkom borbe za „temeljne obiteljske vrijednosti oslonjene na norme monoteističkih religija“. Usporedit će se slikovni i sadržajni prikaz letka koji su te udruge distribuirale velikom broju ljudi s nacističkom njemačkom propagandom (protiv Židova i ostalih nepoželjnih skupina) te će se potom analizirati negativni učinci za transrodne u Hrvatskoj, odnosno kako se takvim postupanjem one direktno i/ili indirektno diskriminiraju u području zapošljavanja i rada, u području zdravstvene zaštite i dr. Literatura

Snježana Vasiljević, Slično i različito – Diskriminacija u Europskoj uniji i Republici Hrvatskoj, Zagreb, 2011.

Direktive Vijeća 2000/78/EZ, 2006/54/EZ, Yogyakartska načela https://voxfeminae.net/docs/ipa2016-ppt/EUstandardi_LGBTI_prava_BojanaIvanisevic.pdf

Frédéric Edel, Case law of ECHR relating to discrimination on grounds of sexual orientation or gender identity, 2015.

Jasna Omejec, Zabrana diskriminacije u praksi ESLJP, Izvorni znanstveni rad, 2009. Biografija

Bojana Ivanišević je 1998. godine diplomirala pravo na Pravnom Fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Kao vježbenica je radila u odvjetničkom uredu koji je blisko surađivao s raznim nevladinim organizacijama koje su nacionalnim manjinama pomagale u zaštiti ljudskih prava. Upisala se u imenik Hrvatske odvjetničke komore 1. travnja 2002. od kada radi kao samostalna odvjetnica u Zagrebu. U velikom broju predmeta zastupala je pred sudovima različite osobe čija su ljudska prava bila povrijeđena, odnosno koji su bili diskriminirani. Blisko surađuje s udrugama koje promiču i štite prava LGBTIQ zajednice, ali i s Udrugom za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga, Udrugom „Pravda“ iz Bjelovara i niz drugih. U sklopu projekta „LGBTIQ ravnopravnost na radnom mjestu“ održala je niz predavanja o toj temi, a trenutno pred Županijskim sudom u Zagrebu vodi postupak u ime Trans Aida povodom udružene tužbe radi diskriminacije na temelju rodnog identiteta. Prije nekoliko godina je pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske uspjela ishoditi odluku kojom se omogućilo transrodnoj osobi da promijeni upis spola u matičnim knjigama bez dokaza o promjeni spolnih obilježja.

Borba za aboliciju prostitucije i pornografije Miloš Urošević Sažetak

Prostitucija i pornografija su jedni od najekstremnijih oblika muškog nasilja prema ženama. Još pre početka organizovane borbe za pravo glasa, aktivizam za ukidanje prostitucije i pornografije bila je tačka koja je prvi put okupila ženski pokret. Žene su se izborile za brojne zakonske reforme u sferi socijalne zaštite žena, iako nisu imale nikakva građanska prava. Abolicionizam je pokret koji se s jedne strane borio za ukidanje ropstva, a sa druge za ukidanje prostitucije. Ovo predavanje ima za cilj da ukaže na korene abolicionističkog pokreta, kao i njegovu relevantnost za sadašnji trenutak kome svedočimo tendenciji legalizacije/dekriminalizacije prostitucije. Takođe će biti reči o vrstama prostitucije, pravnoj regulaciji prostitucije, istraživanjima o prostituciji, ali pre svega o istorijatu borbe organizovanja za ukidanje prostitucije i pornografije, kao i današnjem feminističkom aktivizmu na ovom planu.

Literatura

Dworkin, Andrea: O prostituciji, govor održan na međunarodnoj konferenciji "Nasilje, zlostavljanje i žensko državljanstvo" od 10-15 novembra 1996. u Brajtonu, Velika Britanija.Na srp. jezik prevela Milica Minić.

Dworkin, Andrea: Prostitucija i muška nadmoć, predložak izlaganja na simpozijumu pod nazivom „Prostitucija: Od akademizma do aktivizma“ održanom na Pravnom fakultetu Univerziteta u Mičigenu u oktobru 1992. Preuzeto iz Mičigenskog žurnala za rod & zakon, sveska br.1, 1993., na srpski jezik prev. Stojaković Gordana (juli, 2001, Novi Sad)

Biografija

Miloš Urošević (1983.) Polnu nepravdu koju muškarci nanose ženama počeo da oseća od onog trenutka kada je još kao dečak, prolazeći autoputem ispred Beograda, video kako pored puta stoje prostituisane žene. Iako tada nije znao za feminizam, osetio je tugu i pomislio da je to velika nepravda i da to ne treba da bude tako. Za feminizam se zainteresovao dok je bio u srednjoj školi, pohađajući događaje koje su organizovale Žene u akciji, u Velikoj Plani. Feministički aktivista postao kroz feminističkoantimilitarističku organizaciju Žene u crnom u Beogradu, gde protestuje zahtevajući nadu za sve ugnjetene. Radikalni feminizam upoznao kroz lik i delo Andree Dvorkin, kada se zemlja pomerila i od tada pa na dalje stoji u toj tački. Kao i ona „ne veruje da je mučenje muškaraca u zatvorima gore od mučenja žena u krevetima“. Kourednik knjige Oslobođenje žena: feministički tekstovi (1964-1975), sa Sanjom Pavlović, Autonomni ženski centar i Žene u crnom, Beograd, 2017. Kourednik knjige Oslobođenje lezbejki: feministički tekstovi (1968-1980), sa Nelom Pamuković, Labris, Beograd, 2019.

Žene i socijalna država

Klasni sukob i što socijalna država ima s time Danijela Dolenec Sažetak

Izlažem osnovne parametre socijalne države kako se razvila u drugoj polovici 20.stoljeća na zapadu, s fokusom na poveznice između klasne borbe i modela socijalne države. Cilj predavanja je da studenti_ce steknu znanje o povijesnom razvoju socijalnih država, osnovnih parametara za njihovu analizu, te postojeće pristupe kritike socijalne države.

Literatura

Kees van Kersbergen i Philip Manow (2011) Socijalna država, poglavlje u Caramani, D. Komparativna politika

Fraser, Nancy (1994) 'After the Family Wage: Gender Equity and the Welfare State', Political Theory,Vol. 22, No. 4, pp. 591-618.

Biografija

Danijela Dolenec je docentica na Odsjeku za komparativnu politiku Fakulteta političkih znanosti na Sveučilištu u Zagrebu i predsjednica uprave Instituta za političku ekologiju. Magistrirala je na LSEu (2005), a doktorirala na ETH Zurich (2012). Predaje komparativnu politiku, politike osporavanja i metodologiju društvenih znanosti, a primarni istraživački interes su joj demokratizacija i politička ekonomija post-socijalističke Europe. Njena knjiga Democratic Institutions and Authoritarian Rule in Southeast Europe (ECPR, 2013) osvojila je Državnu nagradu za znanost 2013. godine. Trenutno Danijela vodi znanstveni projekt Disobedient Democracy: A Comparative Analysis of Contentious Politics in the European Semi-periphery, koji financira Švicarska zaklada za znanost. Glavni cilj projekta je analizirati poveznice između društvenih pokreta i suvremene krize liberalne demokracije u Europi, s posebnim fokusom na zemlje europske periferije: Hrvatsku, Srbiju, Španjolsku i Portugal.

Hrvatska - država vojnika i majki? Danijela Dolenec Sažetak

Polazeći od teze da hrvatski građani_ke u visokoj mjeri izražavaju egalitarne preference – koje u parlamentarnoj politici nitko ne predstavlja, te nastavljajući se na predstavljenu tipologiju socijalne države prema Esping Andersenu, analiziram osnovne konture socijalne države u Hrvatskoj. Kroz primjere javnih politika u području obrazovanja postavljam pitanje smanjuju li postojeći programi ili pak povećavaju društvene razlike, a nakon toga obrazlažem tezu o novoj morfologiji konzervativizma socijalne države u Hrvatskoj, kao države vojnika i majki.

Literatura

Dolenec. D., (2018) "A Soldier’s State? Veterans and the Welfare Regime in Croatia", dostupno na: https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=289879

Nastanak, slabljenje i egalitarni potencijali socijalne države Toni Prug Sažetak

Unatoč dominaciji kapitalističke proizvodnje i profita kao njene pokretačke logike, javni sektor i državne aktivnosti sačinjavaju značajan dio sveukupnog bogatstva u društvu. Kako bi sagledali karakter proizvodnje javnog sektora i njen potencijal za širenje egalitarnih odnosa u društvima, proći ćemo kroz sljedeći niz tema: povijesni korijeni javnog sektora (radnička samoorganizacija); prvi koraci (Bismarck/Njemačka, borba protiv ljevice strateškim ustupcima); uzlet nakon Drugog svjetskog rata; slabljenje od 1990-ih i nadalje – dijelom rezultat pada istočno-evropskih socijalizama, dijelom naftnih kriza 1970-ih pa dužničkih kriza 1980-ih; privatno-javna partnerstva, prodor kapitalizma u javne usluge; problemi i krize privatno-javnih modela (renacionalizacija željeznice u Britaniji), remunicipalizacija vode (brojni slučajevi širom svijeta) i diskurs commonsa; potencijali za buduću ekspanziju socijalne države u svrhu širenja egalitarnosti, njezina ograničenja (uspješna vanjska trgovina na kapitalističkim tržištima) i mogući scenariji nadilaženja istih. Fokus će biti na teoretskom poimanju specifičnosti proizvodnje javnog sektora u usporedbi s dominantnom robnom proizvodnjom.

Literatura

Kržan, M. 2012, Socijalna država – jedini realno postojeći sustav općeg blagostanja http://slobodnifilozofski.com/2012/03/marko-krzan-socijalna-drzava-jedini.html

Ćurković, S. 2015. Uvod, Teorija države, 3k, god. 2, br. 2 https://www.rosalux.rs/all/3k-kapital-klasa- kritika_2

Harris, B. 2004, The Origins of the British Welfare State: Society, State and Social Welfare in England and Wales, 1800-1945, Palgrave

Flora, P. and Heidenheimer, A. J. 1981. The Development of Welfare States in Europe and America, Chapter 1, The Historical Core and Changing Boundaries of the Welfare State, Transaction Publisher

Folbre, N. 2014, Who Cares? Who Cares? A Feminist Critique of the Care Economy, RLS https://www.rosalux.de/fileadmin/rls_uploads/pdfs/sonst_publikationen/folbre_whocares.pdf

Biografija

Toni Prug je diplomirao sociologiju (Goldsmiths, University of London), doktorirao (Queen Mary, University of London, 2014) na promišljanju egalitarne i participatorne proizvodnje i alokacije. Bavi se kritikom mainstream ekonomskih teorija. Istražuje specifičnosti društvenih formi proizvodnje i njihovog utjecaja na razvoj i razvojne modele u kontekstu dominantne kapitalističke proizvodnje i internacionalnih tržišta.

Financijalizacija i njezine posljedice na kućanstva I i II Petra Rodik Sažetak

Ciljevi kolegija su upoznavanje s teorijskim konceptom financijalizacije te njegova primjena u analizi fenomena iz svakodnevice, s naglaskom na sferu ekonomije kućanstava. Financijalizacija unosi promjene u obrasce materijalnih praksi kućanstava zadirući u načine stjecanja obrazovanja (studentski krediti), rješavanja stambenog pitanja (stambeni krediti), mirovina (mirovinska štednja). Usko je povezana s neoliberalnim politikama koje odgovornost za osnovne elemente socijalne sigurnosti prebacuje na pojedince, osiguravajući im pritom pristup financijskim uslugama kao navodno neutralnim alatima za stjecanje dobara i usluga koje im inače ne bi bili dostupni. Daleko od toga da bi bile neutralne, financijske usluge i proizvodi, pokazuje se, kreiraju nove modalitete odnosa dominacije i eksploatacije, transformirajući klasne odnose. Asimetrični odnosi moći uspostavljeni u sferi financijskih odnosa isprepliću se s onima u sferi plaćenog rada (proizvodnih odnosa), ali i u sferi orodnjenih praksi socijalne reprodukcije koje se odvijaju unutar kućanstva, pri čemu je potrebno razmotriti i odnos pojmova „kućanstvo“ i „obitelj“. Razmatrajući primjere iz hrvatske svakodnevice posebno ćemo se zadržati na identificiranju i analizi „neuralgičnih točaka“ iz rodne perspektive, uključujući pitanja poput odnosa zaduženost i financijske neovisnosti, položaja žene u pogledu stjecanja vlasništva nad nekretninama i rješavanja stambenog pitanja itd.

Literatura

Obavezna literatura

Rodik, Petra. 2019. (Pre)zaduženi: Društveni aspekti zaduženosti kućanstava u Hrvatskoj. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk. van der Zwan, N. (2014). Making sense of financialization. Socio-Economic Review, 12(1), 99–129. https://doi.org/10.1093/ser/mwt020.

Dodatna literatura

Lapavitsas, C. (2013). Profiting Without Producing: How Finance Exploits Us All. Verso.

LeBaron, G. (2010). The political economy of the household: Neoliberal restructuring, enclosures, and daily life. Review of International Political Economy, 17(5), 889–912. https://doi.org/10.1080/09692290903573914

Mikuš, M. (2019). Contesting household debt in Croatia: The double movement of financialization and the fetishism of money in Eastern European peripheries. Dialectical Anthropology, 43(3), 295– 315. https://doi.org/10.1007/s10624-019-09551-8

Montgomerie, J., & Tepe-Belfrage, D. (2016). Caring for Debts: How the Household Economy Exposes the Limits of Financialisation. Critical Sociology, 0896920516664962. https://doi.org/10.1177/0896920516664962.

Warren, Elizabeth., & Tyagi, A. W. (2003). The two-income trap: Why middle-class mothers and fathers are going broke. Basic Books. Biografija

Petra Rodik od 2002. godine zaposlena je na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje 2011. godine stječe doktorat iz područja društvenih znanosti, polje sociologija. Petra Rodik bila je članicom Predsjedništva Hrvatskog sociološkog društva, uredništava dvaju znanstvenih časopisa, sudjelovala je u desetak znanstvenoistraživačkih projekata, uključujući sudjelovanje na projektu „GEOFIN – Western Banks in Eastern Europe: New Geographies of Financialisation“ (ERC Projekt 683197) pri Trinity Collegeu u Dublinu te „Društvena stratifikacija u Hrvatskoj: strukturni i subjektivni aspekti“ (HRZZ). Iza sebe dosad ima tri knjige, više znanstvenih radova i jednu izložbu. Uz kraća usavršavanja u inozemstvu Petra Rodik je bila na tromjesečnom istraživačkom boravku u Institutu za socijalnu antropologiju Max Planck u Halleu, Njemačka. Aktualni istraživački interesi Petre Rodik su područja financijalizacije kućanstava, nejednakosti te metodologije društvenih znanosti.

Proizvodnja rodnih uloga u konvergentnom medijskom prostoru I i II Suzana Kunac Sažetak

U uvodnom dijelu kolegija bavit ćemo se suvremenim medijskim prostorom, hiperkomercijalizacijom, okrupnjavanjem medija u konglomerate, nestankom istraživačkog novinarstva, te prikazom recentnih znanstvenih istraživanja o rodnoj nejednakosti kako u kvalitativnom, tako i u kvantitativnom načinu prikazivanja žena i muškaraca u hrvatskim, ali i svjetskim medijima. Tijekom kolegija ćemo se baviti analizom medija kao jednog od najutjecajnijih proizvođača i prenositelja značenja, a time ideologija, društvenih vrijednosti ili ishodišta za konstrukciju identiteta. Kako mediji osnažuju vjerovanja hegemonijskih kultura u rodne uloge, tako snažno utječu na cjelokupni kontekst društvenih odnosa. Kontekstom društvenih odnosa referiramo na svaku situaciju u kojoj pojedinci i pojedinke određuju sebe prema drugima, s ciljem da zauzmu aktivnu ulogu u razvojnom društvenom procesu gdje rodne predrasude igraju osnovnu ulogu. Kao što ćemo pokazati, fiksne hegemonijske rodne hijerarhije kontinuirano generiraju višestruke diskriminatorne prakse koje uključuju rodne režime u polivalentnim odnosima s generacijskim, rasnim, etničkim klasnim i religijskim antagonizmima koji oslabljuju i opstruiraju izvorne demokratske procese.

U drugom dijelu kolegija nastojat ćemo kroz analize konkretnih medijskih sadržaja utvrditi ne samo poziciju proizvodnje značenja (enkodiranje), već i (kritičku) poziciju iščitavanja/razumijevanja sadržaja (dekodiranje) iz rodne perspektive. Posebno će nas zanimati paradoks kapitalističke proizvodnje medijskih roba jer proizvodnja medijskih sadržaja vodi se logikom profita. Paradoks proizvodnje profitno usmjerenog medijskog sadržaja usmjerenog na konzumentice medijskih roba je upravo u stereotipnom izboru tema koje sustavno uključuju ljepotu, modu, recepte, kako privući ili zadržati muškarca itd., koje zasigurno imaju neku "prodajnu privlačnost i vrijednost", no pitanje je jesu li to doista i isključivo teme koje zanimaju najveći broj žena ili su mediji samo još jedan opresivni kapitalistički instrument kojim se žene socijaliziraju za sferu socijalne reprodukcije. Stereotipiziranje i okamenjivanje medijski proizvedenih predrasuda u izmiješanom predstavljanju ideologija društvene stvarnosti i moći je taktika koja najdirektnije i najefikasnije postiže približavanje totalnoj supresiji alternativnih načina društvenog života.

Literatura

Bhattacharya, T. (2019) Social Reproduction Theory: Remapping Class, Recentering Oppression. London: Pluto Press.

Kunac, S. & Sarnavka, S. (2007) Nevinost bez zaštite: „ženska“ percepcija medijskih sadržaja. Zagreb: BaBe!

McChesney, W.R. (2000) Rich Media, Poor Democracy: Communication Politic in Dubious Times. New York:The New Press https://books.google.hr/books?id=yImpBgAAQBAJ&printsec=frontcover&source=gbs_ge_summary_r &cad=0#v=onepage&q&f=false

Mornjak-Bamburač, N.; Jusić, T.; Isanović, A. (2006) Stereotyping: Representation of women in print media in Sauth East Europe" Sarajevo: Mediacentar. http://www.babe.hr/attach/_s/stereotyping.pdf Sarnavka, S. (2010) Put do vlastitog pogleda. Zagreb:BaBe! http://www.babe.hr/attach/_p/put_do_vl_pogleda_web.pdf

Biografija

Suzana Kunac magistrirala je Društveni razvoj i planiranje (Social Development and Planning) na University College of London, Development planning Unit 2003. godine (diploma istovjetna magisteriju znanosti Filozofskog fakulteta, Odsjeka za sociologiju). Sociologiju – znanstveno- istraživački smjer je diplomirala na Sveučilištu u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za sociologiju (1998). Dodatno se usavršavala i završila: Akademiju za politički razvoj, Ženske studije, poslijediplomsku ljetnu školu u Budimpešti na Central European University, iz područja: „Inovativne kulturne politike i upravljanje u kulturi u društvima u tranziciji“, edukaciju u organizaciji USAID-a u Washingtonu i New Yorku na temu Komisije za rodnu ravnopravnost, te ima zvanje edukator edukatora u zajednici nakon završene jednogodišnjeg programa Active Learning Center, Scotland. Od 2018. je samozaposlena u Petoj disciplini – obrtu za znanstvene i tehničke usluge i savjetovanja. Na IPA 2012 projektu "Prikupljanje i praćenje baznih podataka za učinkovitu provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma", čiji je nositelj Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske, angažirana je tijekom 2017. i 2018. godine kao glavna istraživačica. U periodu od 2013.-2018. imala je mandat Sabora RH i radila je u Agenciji za elektroničke medije kao članica Vijeća za elektroničke medije gdje je donosila odluke o pitanjima regulacije elektroničkih medija u RH prema Zakonu o elektroničkim medijima. U okviru rada Mediteranske mreže regulatora (MNRA) kao članica radne skupine Gender and the Media“ posebno se bavila znanstvenim istraživanjima iz tog područja s ciljem kreiranja osnova za policy preporuke regulatora elektroničkih medija na razini EU. Od 2011. – 2013. radila je kao nezavisna konzultantica na izradi evaluacije programa za međunarodne organizacije i organizacije civilnog društva, te kao stručnjakinja na izradi policy dokumenta. U Grupi za ženska ljudska prava BaBe radila je u periodu od 2004. do 2011. kao voditeljica programa za rodnu ravnopravnost. Radila je na poslovima izvaninstitucionalnih edukacija, vođenja znanstvenih istraživanja, provođenja javnozagovaračkih aktivnosti i civilnih kampanja za promicanje ženskih ljudskih prava, prava nacionalnih manjina, slobode govora, demokracije itd. U Slobodnoj Dalmaciji je radila od 2002.-2004. kao novinarka i voditeljica istraživačkog centra Slobodne Dalmacije. Pisala je tekstove na osnovu provedenih znanstvenih istraživanja „Regionalizam u Dalmaciji“ i „Furešti u Dalmaciji“. Do sada je objavila više znanstvenih i stručnih knjiga i članaka - vidi više na https://www.bib.irb.hr/pregled/znanstvenici/284213

Socioekonomski kontekst suvremenih feminističkih borbi

Rod, ekonomija, nejednakost I i II Mislav Žitko Sažetak

Izlaganja će biti usredotočena na problem jednakosti i mjesto feminizma unutar široko definirane egalitarne teorije. U prvom dijelu ćemo se osvrnuti na odnos roda, rase, etniciteta i drugih identitetskih markera i klase kao oznake ekonomske pozicije. Kroz osvrt na neke od ključnih autorica iz tradicije intersekcionalnog feminizma rasprava će biti usmjerena na kontroverznu političnost politika identitetā u kontekstu suvremenog kapitalizma. U drugom izlaganju će se otvoriti pitanje sadržaja egalitarne teorije i nalaženja okvira unutar kojeg se različite vrste neprihvatljivih nejednakosti mogu adekvatno obraditi i utemeljeno odbaciti. Naglasak će biti stavljen na inačice egalitarne teorije proizašle iz radova Elizabeth Anderson i Nancy Fraser.

Literatura

Anderson, E. S. (1999). What is the Point of Equality?. Ethics, 109(2), 287-337.

Fraser, N., & Honneth, A. (2003). Redistribution or recognition?: a political-philosophical exchange. Verso.

Hill Collins, P & Bilge, S. (2016) Intersectionality: Key concepts. Polity Press

Nussbaum, M. C., & Glover, J. (Ur.). (1995). Women, culture, and development: A study of human capabilities. Clarendon Press.

Sen, A. K. (2009). The idea of justice. Harvard University Press.

Biografija

Rođen je 1982. u Zagrebu. Diplomirao dvopredmetni studij filozofije i hrvatskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s diplomskim radom iz historijske epistemologije znanosti na temu neoklasične ekonomike. Od 2013. zaposlen kao asistent na Odsjeku za filozofiju. Doktorand na poslijediplomskom doktorskom studiju filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Znanstveni interesi i područje istraživanja: socijalna epistemologija, epistemologija znanosti, politička ekonomija i politika obrazovanja. Suosnivač je Centra za radničke studije.

Rod i rad Jelena Ostojić Sažetak

Prepoznavanje različitih tipova rada kroz vremenski, geo-politički kontekst upućuje na veliki prostor nepriznatog rada koji je nužna fusnota statistikama o položaja žena u radu i zapošljavanju. Kako ranije tako i danas, mnogi aspekti neprepoznatog i neplaćenog ženskog rada ženskog rada u konačnici direktno ili indirektno utječu odnosno oblikuju ishode u sferi plaćenog rada. Kroz predavanje razmotrit ćemo aktualne statistike o zapošljavanju žena u Hrvatskoj te ponuditi pozadinsku interpretaciju dominantnih narativa na ovu temu. Neka od pitanja koja se nameću u ovom kontekstu jesu utjecaj ekonomske krize na položaj žena u radu, intervencije aktivnih politika u polju zapošljavanja, rodna podjela unutar recentne ekspanziju nesigurnih oblika rada i kako čitati ove podatke u svjetlu u kontekstu aktualne društveno-ekonomske slike.

Literatura

Andrea Komlosy (2018), Work: the last 1,000 years, Verso

Ben Fine (1982), Women's Employment And The Capitalist Family, Routledge (poglavlje: Women and the Labour Market)

Maria Karamessini and Jill Rubery (ur.) (2014) Women and Austerity. The Economic Crisis and the Future for Gender Equality, Routledge (Poglavlje: Women and Austerity)

Za statistike o ženama na tržištu rada u Hrvatskoj:

Kerovec, N. (2003). (Ne)jednakost žena na tržištu rada. Revija za socijalnu politiku, 10(3-4), 263-282. doi:10.3935/rsp.v10i3.105

Matković, T. (2008). Tko što radi? Dob i rod kao odrednice položaja na tržištu rada u Hrvatskoj. Revija za socijalnu politiku, 15(3). https://doi.org/10.3935/rsp.v15i3.802

Matković, T., Ostojić J. (2019). Tko što radi sada? Dob i rod kao odrednice položaja na tržištu rada u Hrvatskoj 2007.-2018., poglavlje u knjizi: Socijalno-demografska slika Hrvatske.

Biografija

Jelena Ostojić doktorandica je na studiju sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu u sklopu kojeg se bavi temom rada i zapošljavanja. U sklopu svog akademskog, stručnog i aktivističkog rada sudjelovala je i sudjeluje u više istraživanja čije se tematske okosnice tiču politika zapošljavanja i obrazovanja, političkog angažmana mladih, uvjeta rada i nejednakosti.

Repolitizacija borbe za dom: feministička perspektiva Ana Vilenica Sažetak

Pitanje stanovanja je kompleksno pitanje koje se veoma često u analizama pojednostavljuje i svodi na razmensku vrednost stana. U okviru predavanja analiziraće se stambene borbe u Srbiji kroz prizmu teorija socijalne reprodukcije. Namera mi je da u ovom predavanju povežem pitanja koja se tiču implikacija krize socijalne reprodukcije u stanovanju i stambenim borbama sa posebnim fokusom na rodno zasnovanom porodičnom nasilju. U drugom delu predavanja biće razmotrena pitanja vezana za transformaciju stambenog sistema u svetlu mogućih novih politika socijalne reprodukcije i stanovanja.

Literatura

Giovanna Franca Dalla Costa. Rad Ljubavi: Kućanski rad i nasilje protiv žena. Zagreb: Multimedijalni institut, 2019.

Rolnik, Raquel. Urban Warfare: Housing under the Empire of Finance. London: Verso, 2019.

Madden, David J., and Peter Marcuse. In Defense of Housing: The Politics of Crisis. London; New York: Verso, 2016.

Feministička artikulacija i politička praksa: samoorganizacija, sindikati, stranke Karolina Leaković Sažetak

Namjera je izlaganja mapirati prakse feminističkog otpora, kako u odnosu na samoorganizirano i institucionalizirano civilno društvo, tako i u politici (u užem smislu). Problematizirat će se dometi srednjostrujaške policy-orijentacije u ključu rodne ravnopravnosti te ukazati na izazove kooptacije feminističkog pokreta za potrebe očuvanja statusa quo.

Literatura

Elomäki, A. & J. Kantola (2018) “Theorizing Feminist Struggles in the triangle of neoliberalism, conservatism and nationalism”, Social Politics 25(3): 337-360.

Emejulu, Akwugo (2011) “Can the people be feminists? Analyzing the fate of feminist justice claims in populist grassroots movements in the United States”, Interface 3(2): 123 – 151.

Kantola, Johanna (2018) “Gender and the Economic Crisis: Political Parties as Sites of Feminist Struggles”, Social Politics 25(3): 361 – 382.

Kovats Eszter (ur.) (2016) “Solidarity in Struggle. Feminist Perspectives on Neoliberalism in East-Central Europe”. Friedrich Ebert Stiftung, Budapest. (poglavlje: Neoliberalism and feminist organizing. From “NGO- ization of resistance” to resistance against neoliberalism“ - Elzbieta Korolczuk)

Miškovska Kajevska, Ana (2017) “Feminist Activism at War. Belgrade and Zagreb Activists in 1990”. New York i London. Routledge.

Thomson, Jennifer (2017) “Resisting gendered change: Feminist institutionalism and critical actors”, Internatonal Political Science Review 39(2): 178 - 191.

Biografija

Karolina Leaković polaznica je poslijediplomskog doktorskog studija sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Ima višegodišnje iskustvo djelovanja u politici, a ostvaruje interese za pitanja roda, rada, medija i socijalne politike. Surađuje s nevladinim i međunarodnim organizacijama kao konzultantkinja za rodnu ravnopravnost, posebno u izbornom procesu.

Google i Facebook: 'besplatni' monopoli i društveni interes Toni Prug Sažetak

Današnji de-facto monopolisti Google i Facebook zauzimaju bitnu ulogu u sferi medija i javnosti. Njihovi algoritmi sortiraju i prezentiraju sadržaj te preuzimaju ulogu urednika. Za razliku od javnog interesa koji su mediji u prošlosti morali makar nominalno predstavljati, logika kojom se na digitalnim platformama sadržaj filtrira jest u značajnijoj mjeri podređena logici profita. U izlaganju ćemo obraditi cjelokupan proces proizvodnje i konzumacije Google pretraživača, s naznačenim izvorima dodane i cjelokupne vrijednosti koja se u tom lancu proizvodi. Problematizirat ćemo koncept javnog interesa, te kako se isti tretira od strane Google uprave i u Američkih zakonima. Sagledat ćemo i alternativne mogućnosti korištenja podataka kojima raspolažu monopolističke digitalne platforme te ukazati na probleme koji nastaju kada se algoritmi i umjetna inteligencije koriste bez regulacije i netransparentno, s naglaskom na probleme koji nastaju s korištenjem u okviru javnog sektora. Literatura

An Interview with Evgeny Mozorov, Socialize the Data Centres, New Left Review, 2015 https://newleftreview.org/issues/II91/articles/evgeny-morozov-socialize-the-data-centres

Chang - 23 stvari koje vam nisu rekli o kapitalizmu https://www.lupiga.com/vijesti/ha-joon-chang-23- stvari-koje-vam-nisu-rekli-o-kapitalizmu

Lazonick & Mazzucato - The risk-reward nexus in the innovation-inequality relationship: who takes the risks? Who gets the rewards? https://ec.europa.eu/futurium/en/content/risk-reward-nexus- innovation-inequality-relationship-who-takes-risks-who-gets-rewards

AI Now Institute, 2019 Report https://ainowinstitute.org/AI_Now_2019_Report.pdf

Lezbijski studiji

Lezbijski feminizam i drugi val u Hrvatskoj i regiji Sanja Juras Sažetak

Predavanje će se baviti povezanošću feminističkog i lezbijskog odnosno LGBT pokreta, kao i razvojem lezbijskog aktivizma u Hrvatskoj. Istražit ćemo različita područja lezbijske tematike od osnovnih pojmova, identiteta, sve do aktivizma i pravnih pitanja. Cilj predavanja je edukacija polaznica programa Ženskih studija kako bi same mogle podržavati i zalagati se za zaštitu prava lezbijki, gejeva, biseksualnih i transrodnih (LGBT) osoba. Literatura

Osnovna:

Wittig, Monique: Hetero um i drugi eseji („Ženom se rađa“, 7-18. str.)

Rich; Adrienne: Prisilna heteroseksualnost i lezbijska egzistencija (25-35 str.)

Dodatna:

Abelove, Barale, Halperin: Lesbian and Gay Studies Reader Adrienne Rich: Prisilna heteroseksualnost i lezbijska egzistencija

Audre Lorde: Sestra autsajderka

Joan Nestle: Politika butch i femme,

Pismo mojoj zajednici, Dar dodira Nataša Velikonja, Tatjana Greif (2012): Kronologija 1987-2012 s predzgodovino Dorino Manzin,

Sanja Juras: Izvještaj o stanju ljudskih prava LGBT osoba u 2002. godini

Sanja Juras: Izvještaj o stanju ljudskih prava LGBT osoba u Hrvatskoj u 2015. godini

Tatjana Greif: „Na begu pred terorjem normalizacije“, Dialogi – revija za kulturo in družbo, letnik 45, 11-12 09

Sanda Brumen, LGBT tematika u udžbenicima za osnovnu i srednju školu (Lezbijska grupa Kontra, 2012)

Jasna Petrović, Nevidljivi radnici: kako zaštiti LGBT osobe na radnom mjestu: priručnik za sindikaliste (Lezbijska grupa Kontra, 2011) Biografija

Sanja Juras je koordinatorica Lezbijske grupe Kontra (od 2002.) i Kontrinog pravnog tima koji pruža direktnu pravnu pomoć LGBT osobama i zagovara bolju zaštitu ljudskih prava LGBT osoba. Također je koordinatorica Ženske mreže Hrvatske – feminističke političke mreže 30 organizacija iz različitih dijelova Hrvatske, članica je Europskog ženskog lobija (od 2007.), ECSOL-a (Europska mreža pravnika koji se bave zakonodavstvom koje pokriva LGBT osobe, od 2011.). Zagovarala i kreirala mnoge amandmane u zakonima i pravnim dokumentima koji se tiču prava LGBT osoba, usvojene od strane Hrvatskog sabora.

Nasta Rojc: Ja borac Leonida Kovač

Sažetak

Predavanje će polaznicama i polaznicima predstaviti život i djelo hrvatske slikarice Naste Rojc (1883 – 1964) koja je nizom samoreprezentacijskih radova nastalih između 1908. i 1925. oponirala normativnoj heteroseksualnosti. Između ostalog 1914. je u Zagrebu naslikala drag autoportet Ja borac koji je devet godina raniji od slavnog drag autoportreta koji je Romaine Brooks 1923. naslikala u liberalnom i kozmopolitskom Parizu. Nasta Rojc je od 1923. neskriveno živjela u lezbijskoj vezi s britankom Alexandrinom Onslow; obje su se borile za ravnopravnost žena, socijalnu pravednost, a kao aktivne antifašistkinje završile su 1943. u ustaškom zatvoru. Nasta Rojc je 1928. godine inicirala osnivanje Kluba likovnih umjetnica.

Literatura

Leonida Kovač „Bête Noire: Pogled mimo perspektive“, Anonimalia: Normativni diskurzi i samoreprezentacija umjetnica 20. stoljeća, izdanja Antibarbarus, Zagreb 2010. (str. 73 – 124)

Biografija

Leonida Kovač je povjesničarka i teoretičarka umjetnosti,kustosica te izvanredna profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Koncipirala je i realizirala tridesetak autorskih izložbi, bila je povjerenica i kustosica hrvatskog paviljona na Bijenalu suvremene umjetnosti u São Paulu (2002.)i na Bijenalu u Veneciji (2003.). Od 2002. -2005. bila je izabrana potpredsjednica Međunarodne udruge kritičara umjetnosti -AICA. Objavila je sljedeće knjige: Konteksti, Naklada Meandar, Zagreb, 1997., Kodovi identiteta, Naklada Meandar, Zagreb, 2001., Edita Schubert, Horetzky, Zagreb, 2001., Relacionirane stvarnosti, Meandarmedia, Zagreb, 2007., Gorki Žuvela: Izmislite sebe, Gliptoteka HAZU, Zagreb, 2009, Anonimalia: Normativni diskurzi i samoreprezentacija umjetnica 20. stoljeća, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2010., U zrcalu kulturalnog ekrana: Jagoda Kaloper, Hrvatski filmski savez, Zagreb, 2013., Tübingenska kutija: Eseji o vizualnoj kulturi i biopolitici, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2013., Edita Schubert: Retrospektiva, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2015.

Revolucionarni potencijal lezbijskog feminizma Lepa Mlađenović Sažetak

Interaktivno predavanje će omogućiti upoznavanje sa konceptima, vrednostima i teorijom lezbijsko- feminističkog pokreta od sedamdesetih prošlog vijeka do danas, od medjunarodnog konteksta do početaka lezbijskog organizovanja u Jugoslaviji. Cilj predavanja je približavanje ideje oslobodilačkog i revolucionarnog potencijala lezbijske žudnje udružene sa feminističkom politikom prisutnima. Pitaćemo se u čemu je historijska moć lezbijskog separatizma, a u čemu savezništva ženskih pokreta, kroz primere ženskih festivala, ženskih životnih zajednica, lezbijske umjetnosti, citata lezbejskih autorki i kroz razgovor o sebi i feminističkoj politici. Posebno će se razmatrati značaj lezbijske feminističke politike i lezbijskih direktnih akcija u razbijanju patrijarhalnih mehanizama lezbofobije, mizoginije, rasizma, fašizma; kao i mogućnosti koje politika i praksa lezbijske ljubavi nudi u spoznavanju sebe kao žene na drugačiji, ne-heteropatrijarhalni način.

Literatura

Audre Lord, Preobražaj ćutanja u jezik i akciju https://zenesainterneta.wordpress.com/2014/04/28/odri-lord-vase-cutanje-vas-nece-zastiti/

Dorothy Allison, “Reći istinu”, Feminističke sveske, br. 5-6, 1996 https://www.womenngo.org.rs/sajt/sajt/izdanja/feministicke_sveske/Fs_s5/Doroti%20Elison.html

Lepa Mladjenović, „Beleške feminističke lezbejke za vreme rata“, EJ Women’s Studies, 2001.http://amazonke.wordpress.com/2014/10/09/beleske-feministicke-lezbejke-za-vreme-rata/

Biografija

Feministička lezbejska aktivistica, feministička konsultantkinja za rad sa ženama koje su preživele traumu muškog nasilja i lezbofobije od 1990. Antiratna aktivistkinja, Koordinatorka Konsultantskog tima i ko-osnivačica Autonomnog ženskog centra od 1993 do 2011. Ko-osnivačica gej lezbejske grupe Arkadija u Beogradu 1991, Labris - lezbejske organizacije za ljudska prava 1995, Konsultacije za lezbejke 2012. Autorka eseja i facilitatorka radionica iskustva. Dobitnica nagrade Filipa da Souza Award Medjunarodne gej i lezbejske komisije za ljudska prava (IGLHRC) i Anne Klein Award za ženska i lezbejska prava.

Mogu li zajedno LGBT i radnički pokret? Marina Ivandić Sažetak

Cilj predavanje je upoznati se s osnovama radničkog organiziranja i sindikalizma: što su sindikati, zašto su važni i kakav je status radničkih prava danas. Pričat ćemo i o mogućim poveznicama između LGBT i radničkog pokreta: da li je suradnja moguća, po kojim osnovama (tj. zajedničkim interesima) te što se po tom pitanju dosad napravilo.

Literatura

Mia i Lina Gonan: lezbijke i gejevi podržavaju rudare – razumijevanje rodne opresije kao mehanizma klasne opresije, dostupno na: http://radnickaprava.org/tekstovi/clanci/mia-i-lina-gonan-lezbijke-i- gejevi-podrzavaju-rudare-razumijevanje-rodne-opresije-kao-mehanizma-klasne-opresije

Kako se osiguravaju ženska i LGBT prava unutar milijunskog sindikata Unite, dostupno na: http://ravnopravnost.lgbt/2017/04/24/kako-se-osiguravaju-lgbt-i-zenska-prava-unutar-milijunskog- britanskog-sindikata-unite-the-union/

Biografija

Sindikalna aktivistkinja, članica Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju i Prava na grad. Aktivno sudjelovala u organizaciji prosvjeda, štrajkova, referendumskih inicijativa, akcija i kampanja za obranu ili povećanje radničkih i socijalnih prava te zaštitu javnih dobara na lokalnoj i nacionalnoj razini, uz interes za povezivanje feminističkog, LGBT i ekološkog aktivizma sa sindikalnim djelovanjem.

Queer studiji

Suvremena kvir teorija Lina Gonan Sažetak

Predavanje će predstaviti izbor suvremene kvir teorije koju obilježava ne-akademski pristup i anti- inkluzivistička politika. Pokušat ćemo ustanoviti razliku politike lgbt aktivizma i radikalnih kvir pokreta. Obradit će se tekstovi koji imaju različite ulazne točke u kvir teme, s naglaskom na rasprave o dokidanju roda. Prikazat će se povijest te ideje te distinkcije u odnosu na radikalno-feminističku ideju dokidanja roda. Cilj predavanja je upoznati polaznice sa suvremenom anti-inkluzivističkom kvir teorijom i ponuditi modele politizacije kvir pitanja.

Literatura

Osnovna:

Škola teorije i aktivizma – Bishkek (STAB), „Kvir komunistički manifest„ 2013, https://www.mi2.hr/2019/12/kvir-komunisticki-manifest/

Escalante, A 2018, 'Rodni nihilizam: Anti-manifest', u Gonan, L (ur.) 2018 Nepomirljivo. Radikalni kvir protiv roda, države i kapitala, Multimedijalni institut, Zagreb, str. 84-94 https://monoskop.org/images/d/dc/Gonan_Lina_ed_Nepomirljivo_Radikalni_kvir_protiv_roda_drzav e_i_kapitala_2018.pdf

Obnova borbe protiv asimilacije, u Gonan, L (ur.) 2018 Nepomirljivo. Radikalni kvir protiv roda, države i kapitala, Multimedijalni institut, Zagreb, str. 15-17 https://monoskop.org/images/d/dc/Gonan_Lina_ed_Nepomirljivo_Radikalni_kvir_protiv_roda_drzav e_i_kapitala_2018.pdf

Dodatna:

Gleeson, J J 2017a, The Call for Gender Abolition: From Materialist Lesbianism to Gay Communism, online: https://blindfieldjournal.com/2017/07/31/the-call-for-gender-abolition-from-materialist- lesbianism-to-gay-communism/

Gleeson, J J 2017b, Abolitionism in the 21st Century: From Communization as the End of Sex, to Revolutionary Transfeminism, online: https://blindfieldjournal.com/2017/08/07/abolitionism-in-the- 21st-century-from-communisation-as-the-end-of-sex-to-revolutionary-transfeminism/

Gonan, L (ur) 2018 Nepomirljivo: Radikalni kvir protiv roda, države i kapitala, Multimedijalni institut, 2018.

Sears, A 20,05 'Queer Anti-Capitalism: What’s Left of Lesbian and Gay Liberation?', Science & Society, Vol. 69, No. 1, January 2005, 92–112

Grohmann, S 2013, 'Queering the Economy', u Shannon, D, Rogue, J, Daring, CB, Volcano, A (ur): Queering Anarchism: Addressing and Undressing Power and Desire, AK Press, Oakland. Gender Mutiny 2016, 'Preliminary Notes on Modes of Reproduction', u What is Gender Nihilism? A reader. Anonimno uredništvo, str. 177-202

Bædan 2016, 'Identity in Crisis', u What is Gender Nihilism? A reader. Anonimno uredništvo, str. 209- 226

Nothing, E 2016, 'Introduction to Queens Against Nothing', u What is Gender Nihilism? A reader. Anonimno uredništvo

Biografija

Lina Gonan je diplomirana povjesničarka umjetnosti i filozofkinja. Sudjeluje u nizu kolektiva koji se bave feminističkom i anti-kapitalističkom teorijom ili u praksi adresiraju pitanja seksizma, transfobije, homofobije itd.

Feminizam, marksizam i kvir teorija Lina Gonan Sažetak

Predavanje će predstaviti kratki pregled formi kritičkog znanja koji su odredili feministički, radnički i pokret seksualnog oslobođenja kvir osoba. Svaki od ovih kritičkih teorija, zajedno s psihoanalitičkom, postkolonijalnom i drugim teorijama iznijela je specifične pojmove, koncepte i mnogobrojne struje njihove interpretacije. Nastojat ćemo razlučiti što nam od toga može biti korisno danas, te obratiti pozornost na novo polje teorijskog istraživanja, tzv. kvir marksizam, koje u posljednjih nekoliko godina istražuje nove mogućnosti intersekcije različitih grana kritičke teorije. Cilj je predavanja odrediti koji su epistemološki potencijali specifičnih vrsta znanja kakva su oblikovale feministička, marksistička i kvir teorija, a koji nam mogu biti korisni za specifičnost sadašnje situacije kad su u pitanju emancipatorski društveni pokreti.

Literatura

Obavezna

Nicole Cox, Silvia Federici “Capital and the Left” Falling Wall Press, 1975, dostupno na: https://caringlabor.wordpress.com/2010/10/20/nicole-cox-and-silvia-federici-capital- and-the-left/

Rozvita Šolc, “Vrednost je Muškarac - teze o vrednosnom podruštvljavanju i rodnom odnosu”, Stvar, br8. 2016, dostupno na: http://gerusija.com/wp-content/uploads/2012/11/Book-STVAR-8.pdf

Holly Lewis, “Ten Axioms Toward a Queer Marxist Future”, u: “The Politics of Everybody – Feminism, Queer Theory and Marxism at the Intersection”, Zed Books, London, 2016.

Dodatna literatura (i eventualne preporuke za čitanje):

Kevin Floyd, “The Reification of Desire - Toward a Queer Marxism”, University of Minnesota Press, Minneapolis, 2019.

Queer čitatelji_ce i njihova proza Natalija Iva Stepanović Sažetak

Predavanje će biti podijeljeno na dva dijela – prvi će se baviti modelima queer recepcije odnosno pitanjem kako marginalizirani čitatelji_ice pristupaju tekstovima dominantne kulture koji ih uglavnom isključuju, a drugi odgovorom na to isključivanje, queer književnošću. Feministička je književna kritika pokazala da čitateljska pozicija nije bezrodna i neutralna kako se to voli misliti, a na te se teze nastavilo niz lezbijskih i queer teoretičarki koje su ukazale na neprestano privilegiranje heteroseksualnih obrazaca u čitanju i pisanju. Nakon kratkog teorijskog uvoda, slijedi povijesni pregled hrvatske gej i lezbijske proze. Ukazat ću na neke žanrovske tendencije (priče o odrastanju, aktivističku prozu, queer tekstualnost), a slijedi zajedničko kritičko čitanje „Boja“ Nore Verde.

Literatura

Sara Ahmed: „Unhappy Queers“ (The Promise of Happiness, str. 88-121)

Nora Verde: „Boje“ (O ljubavi, batinama i revoluciji, str. 53-60)

Biografija

Natalija Iva Stepanović rodila se 1995. u Beogradu. Magistrirala je komparativnu književnosti 2019., a za uspjeh na studiju nagrađena je dvama Dekanovim nagradama. U 2018. je nagrađena trećom Nagradom za studentski rad na temu ženske i rodne problematike za rad o queer čitanjima književnih tekstova, a kao izlagačica sudjelovala je i na Danima Marije Jurić Zagorke. Članci su joj objavljeni u nekoliko znanstvenih časopisa i sudjelovala je na mnogim međunarodnim konferencijama. Članica je uredništva časopisa za književnu i kulturalnu teoriju K. Tekstovi su joj objavljeni na feminističkim portalima Muf, Krilo i VoxFeminae. Zanimaju je suvremena ženska proza i queer teorija – trenutno studira rodne studije na Central European Universityju i piše diplomski rad o ženskom intelektualnom radu u Jugoslaviji.

Teorijski i književni izlasci iz ormara Natalija Iva Stepanović Sažetak

Predavanje će se baviti autanjem ili izlaskom iz ormara, artikuliranjem queer identiteta u javnosti, kao središnjim događajem u queer teoriji i hrvatskoj gej i lezbijskoj književnosti. Teorijski doprinosi Eve Sedgwick poslužit će kao uvod u polemiku o autanju u stvarnim i fikcionalnim queer biografijama – može li oko njega biti organiziran stabilan identitet i što prelazak iz tajnovitosti u javnost donosi (najčešće, ali ne nužno) mladim queer likovima? U drugom dijelu predavanja ćemo raspravljati o prizorima autanja u hrvatskoj književnosti, a istaknut ću napetosti između shvaćanja seksualne orijentacije kao osobnog izbora i korištenja seksualnosti u kolektivnim pokretima i društvenoj kritici.

Literatura

Eve Sedgwick: „The Epistemology of the Closet“ (The Epistemology of the Closet str. 67-90) Gordan Duhaček: „Plivanje slobodnim stilom” (Destruktivna kritika i ostale pederske priče, str. 134- 149)

Lezbijski feminizam i kvir teorija Nina Čolović Sažetak

Stonewallška pobuna 1969. uzima se kao začetak suvremenoga LGBTIQ+ pokreta. Nedugo nakon, 1970-tih, stasat će i lezbijski feminizam kao grana radikalnofeminističke misli. Ta su dva procesa u ambivalentnome odnosu s obzirom na svoje teorijske postavke i političke težnje, stoga je danas lezbijski feminizam moguće posmatrati i kao prethodnika kvir teorije, ali i kao njezinu suprotnost u pojedinim aspektima. Razmotrit će se utjecaj lezbijskoga feminizma na kvir teoriju kroz preispitivanje njihovih temeljnih ideja i međusobna odnosa kao i načina na koje će oblikovati današnje rasprave o politikama suvremenoga feminističkoga i LGBTIQ+ pokreta.

Literatura

Butler, Judith. (2000). Nevolje s rodom. Zagreb: Ženska infoteka.

Rich, Adrienne. (2002). Prisilna heteroseksualnost i lezbijska egzistencija. Lezbijska grupa Kontra.

Serano, Julia. (2013). Excluded: Making Feminist and Queer Movements More Inclusive. Seal Press.

Wittig, Monique. ´Hetero´ um i drugi eseji. Lezbijska grupa Kontra.

Homoseksualnost, Eros i Tanatos: jedno čitanje „Ljudskog seksualnog života“ Dušan Maljković Sažetak

Na samom početku Prvog svetskog rata, Frojd u Beču drži predavanje naslovljeno „Ljudski seksualni život“, predstavljajući svoja dva najsubverzivnija otkrića. Prvo, svaka seksualnost je „perverzna“ jer nije isključivo usmerena ka prirodnoj reprodukciji. Drugo, detinjstvo obeležava šarenolika eksperimentalna oaza „polimorfno perverznog“ infantilnog erotizma. Homoseksualnost tako postaje deo denaturalizovane nagonske seksualnosti obrazovane od „prirodnog“ instinkta Erosa, dok Tanatos predstavlja sastavni deo svakog subjekta bez obzira na seksualnu orijentaciju.

Literatura

Sigmund Frojd, Uvod u psihoanalizu, Matica srpska, Novi Sad 1976, str. 283–298.

Biografija

Dušan Mаljković (1975) je novinаr, književnik, prevoditelj i LGBT аktivist. Autor je brojnih književnih rаdovа, kаo i rаdovа u oblаsti queer teorije. Član je udruženja književnih prevodilaca Srbije, diplomirani filozof te doktorand na Odsjeku za filozofiju filozofskog fakulteta u Beogradu.

Feministička optika kulturno-umjetničkih praksi

Feminističko čitanje prostora Lea Horvat Sažetak

Predavanje je zamišljeno kao uvod u feminističku povijest i kritiku arhitekture — teorijsko i praktično osvještavanje načina koji rod, klasa, rasa, dob i drugi parametri oblikuju materijalnost i naše iskustvo prostora. Nakon kraćeg teorijskog uvoda na izabranim ćemo primjerima skicirati osnovne probleme feminističkog čitanja prostora. Posebna će se pažnja posvetiti materijalnim uvjetima proizvodnje prostora te življenom iskustvu. Osim razvijanja kompetencije iščitavanja nejednakosti u prostoru koji nas okružuje razgovarat ćemo o mogućnostima subverzije i otpora različitim vidovima prostorne opresije.

Literatura

Osnovna:

Dolores Hayden: „What Would a Non-Sexist City Be Like? Speculations on Housing, Urban Design, and Human“, Signs, V.3, 1980, str. 170-187.

Jane Rendell: „Introduction: ‘Gender, Space, Architecture’“, u: Jane Rendell, Barbara Penner, Iain Borden (ur.): Gender, Space, Architecture: An interdisciplinary introduction, London, 2003, str. 225- 239.

Dodatna:

Katarina Bonnevier: Behind Straight Curtains: Towards a Queer Feminist Theory of Architecture, Stockholm, 2007.

Beatriz Colomina: „The Split Wall: Domestic Voyeurism“, u: Beatriz Colomina (ur.): Sexuality & Space, Princeton, 1992, str. 73-130. bell hooks: „Homeplace: A Site of Resistance“, Yearning: Race, Gender, and Cultural Politics, New York, 2015, str. 41-50.

Susan E. Reid: „Women in the Home“, u: M. Ilič, S. E. Reid, L. Attwood (ur.): Women in the Khrushchev Era, New York, 2004, str. 149-176.

Lidija Butković-Mićin: Ada Felice-Rošić i Nada Šilović — ženski trag u arhitekturi Rijeke, Rijeka, 2013.

Dizajn i feminizam Lea Horvat

Sažetak

Kako su rod, klasa, rasa i drugi parametri upisani u osmišljavanje i proizvodnju svakodnevnih predmeta poput odjeće, namještaja, igračaka, alata i lijekova? Koga privilegiraju, a koga isključuju? Kako se proizvodi(lo) njihovo značenje u kapitalističkom, a kako u socijalističkom društvenom okviru? Polazeći od materijalnih aspekata naše svakodnevice metodom biografije predmeta analizirat ćemo strukture moći upisane u povijest dizajna.

Teme: okrutni dizajn, „gendered design“, mogućnosti univerzalnog dizajna/„care-full design“, antikonzumeristički dizajn.

Literatura

Osnovna:

Aimi Hamraie: „Designing collective access: A feminist disability theory of universal design“, u: Jos Boys (ur.): Disability, Space, Architecture: A Reader, London/New York, 2017, str. 78-87.

Jennifer Kaufmann-Buhler: „Diversionary tactics at work: Making meaning through misuse“, u: Jennifer Kaufmann-Buhler et al. (ur.): Design History Beyond the Canon, London, 2019, str. 35-48.

Dodatna:

Liz Crow: „Lying down anyhow: Disability and the rebel body“, u: J. Swan et al. (ur.): Disabling Barriers — Enabling Environments, London/New York, 2013, str. 85-91.

Megan Garber: „A Brief History of Breast Pumps“, The Atlantic, 21.10.2013.

Despina Stratigakos: „What I Learned from Architect Barbie“, Where Are the Women Architects?, Princeton, 2016, str. 38-49.

Biografija

Lea Horvat (*1990, Zagreb) diplomirala je povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu sa studijskim boravcima u Beogradu i Berlinu. Od 2015. je na doktorskom studiju povijesti na Sveučilištu u Hamburgu, istražuje kulturnu povijest kolektivnog stanovanja u Jugoslaviji. Članica je uredništva feminističkog portala Krilo.

Estetika potlačenih: feministička perspektiva Josipa Lulić Sažetak

Estetika potlačenih posljednji je istraživačko-artivistički projekt Augusta Boala. Zasnovan je na ideji o dvije vrste misli - osjetilnoj i simboličkoj. Boal kaže: “Trebamo se složiti: osjetila imaju smisla! Nisu to puki osjećaju koji se gase vremenom: imaju smisla i smjerove! Želim slijediti ideju da postoji oblik neverbalne misli - osjetilna misao - jasan i odlučujući, koji usmjerava kontinuirani čin spoznaje (...) Želim utvrditi da su misli, čak i kada jesu izražene riječima, da bi bile shvaćene, ovisne o načinu na koji su te riječi izgovorene, ili o sintaksi u kojoj su te riječi zapisane - ovise, dakle, o osjetilnoj misli.” Kroz ovu radionicu istražujemo političke i spoznajne mogućnosti feminističke estetike potlačenih. Polazišna misao je da je ono što Boal naziva “osjetilnom misli” ženski orodnjena, te stoga i vrednosno podređena onoj simboličkoj, pogotovo kad ona dolazi kroz okvire kompleksne teorije, tradicionalno muški orodnjenog principa. Zato težimo istraživanju upravo potencijala estetske misli o feminističkim temama identiteta i opresije, Susret će imati kraći uvodni predavački i dijaloški dio, dok će centralni dio zauzimati radionica.

Literatura

Osnovna:

Augusto Boal: Estetika potlačenih : lutajuće refleksije o mislima s estetskog, a ne znanstvenog gledišta. Pula : Istarsko narodno kazalište, Gradsko kazalište Pula, 2016.

Manifest Magdalena: http://www.kuringa.org/en/madalena/manifesto.html

Dodatna:

Paulo Freire: Pedagogija obespravljenih: http://odraz.hr/hr/publikacije/publikacije/paulo-freire- pedagogija-obespravljenih

Biografija

Moj DVOSTRUKI ŽIVOT feminističke umjetnice Sanja Iveković Sažetak

U svojem predavanju govorit ću o vlastitoj umjetničkoj praksi od ranih početaka u socijalističkoj Jugoslaviji do danas. Od 1970-ih kontinuirano sam kritički reflektirala o izvedbi rodnih uloga u uvjetima tzv. socijalističke jednakosti žene te sam istraživala orodnjeni medijski prostor kao i institucionalne okvire kulturnog polja. „Dvostruki život“ - što je naslov jednog od mojih ranih radova – primjer je performativnog aspekta moje radne prakse te se odnosi na strukturalne odnose tzv. javne i tzv. privatne sfere te specifične rodne politike tijela koju uključuju. U modernoj hrvatskoj državi dubinski sam proučavala kontaminaciju javne sfere nacionalističkim politikama kritički istražujući kolektivnu amneziju antifašističke prošlosti, što sam adresirala kao umjetnica i aktivistkinja. U devedesetima sam surađivala s organizacijama okrenutima borbi protiv nasilja nad ženama, nastalim kao odgovor na novonastali nacionalistički državnim konzervativizam i institucionalni patrijarhat, razvijajući projekte koji adresiraju oblike predatorskog kapitalizma u nastanku te njegove posljedice.

Literatura

Pejić, Bojana, Sanja Iveković: metonimijske kretnje, u: Anđelković, Branislava (ur.), Uvod u feminističke teorije slike, Beograd: Centar za savremenu umetnost, 2002., 293-305.

Vuković, Vesna, Kako se pamti odsutnost? O nekim radovima Sanje Iveković, Oris, Br. 77/ 2012. http://www.oris.hr/files/pdf/zastita/23/Oris77_SanjaIvekovic.pdf

Anđelković, Branislava, How „persons and objects“ become political in Sanja Ivekovic’s art?, u: AAVV (ur.), Sanja Iveković: Selected Works, Barcelona: Fundació Antoni Tàpies, 2008., 20-25., str. 24.)

Ilić, Nataša, Opća opasnost, Oris, br. 43/2007., u: http://www.seecult.org/files/Natasa-Ilic_Opca- opasnost_ORIS.pdf

Bago, Ivana, Sanja Iveković: Becoming Woman Artist, Calvert 22, 2012.

Biografija

Rođena 1949.u Zagrebu gdje je diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti. Izlagala je na mnogim grupnim izložbama u zemlji i inozemstvu (Paris Bienale, Manifesta, Dokumenta, Liverpool Bienale, Prag Bienale, Istanbul Bienale i dr.) a retrospektivne izložbe imala je u Innsbrucku, Berlinu, Koelnu, Geotheburgu, Barceloni, New Yorku, Luxembourgu i Londonu. Video radovi i video instalacije su joj prikazivane na brojnim međunarodnim festivalima i manifestacijama u Evropi, SAD-u, Kanadi, Japanu i Tajlandu. U svom umjetničkom djelovanju istražuje i propituje društveno-političke teme, usredotočujući se na strategije i metode otpora vladajućim odnosima moći a zajednička je karakteristika njezinih radova govor s pozicije ženskog subjekta. Uz umjetničku aktivnost bavi se ženskim aktivizmom te je osnivačica i članica nekoliko ženskih nevladinih udruga.

Žena nakon borbe: Produkcija spomenika i reprezentacija žena u socijalističkoj Jugoslaviji Sanja Horvatinčić Sažetak

Izmještajući analitički fokus na dva atipična aspekta poslijeratne memorijalne produkcije – spomenike koji su bilježili žensko iskustvo Drugog svjetskog rata i oni kojima su žene same stvarale sliku o prošlosti – cilj je predavanja ponuditi kritički uvid u širi kompleks tema i problema vezanih uz spomeničku produkciju posljeratnoga razdoblja u socijalističkoj Jugoslaviji, s fokusom na Hrvatsku. Zanima nas kako je u javnoj domeni i unutar okvira službenih politika pamćenja, putem spomenika i drugih tipova memorijalnih prostora i objekata bilježeno iskustvo i konstruirana „ženska strana“ Drugog svjetskog rata. Priroda toga rata u poslijeratnoj je historiografiji i drugim oblastima proizvodnje prošlosti, posredovana narativnom o Narodnooslobodilačkoj borbi, koji je pored antifašističkog otpora i klasne borbe, bio usložen i rodno-političkim zahtjevima žena, iskazanima emancipatornim programom i političkim praksama provođenih putem KPJ i ženskih organizacija.

Sagledavajući rad kiparica i arhitektica iz Hrvatske (Vera Dajht Kralj, Ksenija Kantoci, Milena Lah, Silvana Seissel), kao i autorica koja su obilježila kiparstvo u drugim jugoslavenskim sredinama (Olga Jevrić, Olga Jančić, Vida Jocić, Borka Avramova, Iskra Grabulovska, Svetlana Kana Radević), sagledat ćemo epistemološka ograničenja vezana uz prevladavajuću rodnu interpretacijsku matricu, koja uvjetuje prepoznavanje i vrednovanje specifičnih tema, umjetničkih senzibiliteta, pa i transgresijskih zahvata ženskog stvaralaštva ovoga tipa. Pokušat ćemo ponuditi odgovore na pitanja o relativno slaboj zastupljenosti žena, kao i specifično ženskih tema unutar spomeničke produkcije: do koje mjere su prijelomni događaji vezani uz žensku emancipaciju i učešće u narodnooslobodilačkoj borbi i revoluciji (društvena i formalna ravnopravnost, pravo glasa, široka politička mobilizacija i sl.) upisani u javni prostor putem spomenika te da li se i na koji način tretman takvih tema od strane žena razlikovao od muške interpretacije istih zadataka? U kojem je raskoraku intimno bilježenje iskustva rata u odnosu na sredstva kojima se umjetnice služe u mediju javne plastike i spomenika? Zašto se žensko autorstvo češće ostvarivalo kroz kolaborativne, arhitektonsko-kiprsko-hortikulturalne projekte te što nam to govori o modernističkoj hegemoniji izraženoj kroz figuru individualnog muškog „umjetničkog genija“? Literatura

Sanja Horvatinčić, „Izbrisane: o cirkularnosti mizogine kulture na primjeru reprezentacije žena u javnom prostoru Zagreba“, u: Natrag na trg! Umjetnost u javnom prostoru: prakse i refleksije, BLOK, Zagreb, 2015., 90–101. Link: https://bib.irb.hr/datoteka/847869.Horvatincic_Back_to_the_Square.pdf

Lydia Sklevicky, “More horses than women: on the difficulties of founding women’s history in Yugoslavia”, Gender & History 1(1989):1, pp. 68-75.

Olivera Janković, “Razgovori sa Olgom Jevrić (1992–1993)”, http://www.arte.rs/sr/umetnici/olga_jevric-134/tekstovi/razgovori_sa_olgom_jevric-1294/

Vesna Drapač, “Reimagining the Yugoslav Partisan Epic”, in: Philip Dwyer (ed.), War Stories: The War Memoir in History and Literature, New York: Berghahn Books, 2017 (Kindle edition) (subchapter: Gender Blindness) “Epilogue: Half-hidden from history”, in: Soviet Women on the Frontline in the Second World War, Roger D. Markwick and Euridice Charon Cardona (eds.), Palgrave Macmillan, 2012, pp. 230-248. Biografija

Sanja Horvatinčić je poslijedoktorandica na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu. Godine 2017. obranila je doktorsku disertaciju “Spomenici iz razdoblja socijalizma u Hrvatskoj – prijedlog tipologije” na Sveučilištu u Zadru. U fokusu njezina istraživanja su spomenici kao umjetničke i društvene prakse (pre)nošenja prošlosti, s fokusom na Drugi svjetski rat i socijalnu povijest 20. stoljeća. Provodi istraživanja u polju kritičkih studija baštine, rodnih studija i digitalne humanistike. Autorica je više znanstvenih i stručnih radova te voditeljica međunarodnog projekta "Baština odozdo | Drežnica: Tragovi i sjećanja 1941.-1945."

Prakticiranje nemogućeg I Nikolina Pristaš Sažetak

Postavljajući si pitanje šta je tema vrijedna bavljenja u umjetničkom smislu danas, u kapitalističkim društvima obilježenima ekološkim katastrofama i socioekonomskom krizom, kada je iznimno važno oslobađati maštu od imunizirajućih učinaka izvjesnosti katastrofičnih vizija i narativa, članovi i članice umjetničkog kolektiva BADco. usmjeravaju pozornost na umjetničku gestu prakticiranja nemogućeg kompozitora Johna Cagea koji, u pokušaju da se nosi s brutalnošću svijeta i društvenih odnosa u kojima živi i radi, 1977.g. počinje pisati Freeman Etude. Cage ovako objašnjava poticaj za taj u mnogim pogledima nemoguć glazbeni komad: "Ove (kompozicije) su namjerno teške toliko koliko sam ih mogao načiniti jer smatram da smo okruženi vrlo ozbiljnim problemima u društvu i skloni smo misliti da je situacija beznadna te da je nemoguće učiniti nešto što bi sve okrenulo kako treba. Stoga mislim da ova glazba, koja je gotovo nemoguća, nudi trenutak prakticiranja nemogućeg." U ovom izlaganju govoriti ću o nekoliko različitih primjera umjetničkog prakticiranja nemogućeg, svakako i vlastitog plesno-koreografskog, s ciljem da usmjerim pažnju na važnost razvijanja praksi mišljenja, imaginiranja i djelovanja u smjeru promjene onoga što se u nekom momentu čini nemogućim mijenjati.

Prakticiranje nemogućeg II (radionica) Nikolina Pristaš Sažetak

Naši susreti imat će i praktičnu komponentu s ciljem da u kreativnom pogledu afirmiramo materijalnu osnovu svega što činimo – naše tijelo i njegovu sposobnost da čini.

Biografija

Nikolina Pristaš je plesačica, koreografkinja, suosnivačica izvedbenog kolektiva BADco. (2000. - ) i docentica na odsjeku plesa Akademije dramskih umjetnosti u Zagrebu (2015. - ) Diplomirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (Engleski jezik i književnost i Komparativnu književnost), završila osmogodišnji program plesne Škole Ane Maletić u Zagrebu. Od 2000.g. do danas svoje umjetničke interese ostvaruje kroz suradnju s članicama i članovima kolektiva BADco. i njihovim brojnim umjetničkim suradnicima. Razlozi tome su mnogi: od prijateljstva do dijeljenog etosa rada i ideoloških uvjerenja preko sklonosti eksperimentiranju, želje za učenjem i pomicanjem granica vlastitog razumijevanja izvedbe, plesa, koreografije, teatra, suradnje. Specifičnost umjetničkih uvida i znanja proizvedenih u BADco. kroz niz kazališno-plesnih predstava, video instalacija, tematskih simpozija, umjetničkih radionica i nekolicinu tiskanih publikacija omogućili su Nikolini i pozive s nekih od prestižnih umjetničkih akademija u Europi da gostuje kao predavačica i ostvaruje umjetničke projekte u nastavnoj praksi (npr. Justus Liebig University – Giessen, P.A.R.T.S. – Brussel, The Danish National School for Performing Arts – Kopenhagen…). Na Studiju plesa Akademije dramske umjetnosti predaje predmete tematski vezane uz prakse improvizacijske plesne izvedbe te prakse suvremene koreografije. Trenutno je predstojnica Odsjeka plesa. Članica je strukovne udruge UPUH.

Feministička umjetnost – od politike do žanra Vesna Vuković Sažetak

Krećući od pozicije žene u umjetnosti, koja se do sredine 20. stoljeća uglavnom svodi na reprezentaciju određene slike femininosti kakva se sve do danas reproducira u akademskoj umjetnosti (te posljedično u umjetničkom obrazovanju), odakle svoj život nastavlja i u pop-kulturi, u izlaganju ću, na izabranim primjerima, promotriti s jedne strane ulogu takve slike u pripremi terena za opresivnu socijalnu politiku i u odnosu na realni položaj žena u društvu te, s druge strane, (ekonomsku) participaciju žena umjetnica u podjeli rada u umjetničkom polju. Posebnu pažnju posvetit ću feminističkim umjetničkim praksama od 1970-ih i njihovom proboju u svijet umjetnosti, te specifičnije, njihovim vezama sa socijalističkim feministicama i njihovim političkim radom. Na pozadini tih primjera pokušat ću skicirati suvremeno stanje: depolitizaciju feminističke umjetnosti (mainstreamizacijom i inzistiranjem na identitetskim politikama) te feminizaciju rada u umjetničkom i širem kulturnom polju. Uvidi socijalističkih feministica o reproduktivnom radu, neplaćenom radu i "radu iz ljubavi” te promatranje učinaka kapitalizma na opresiju žena bit će polazna točka i instrumenti te analize.

Literatura

Feministička likovna kritika i teorija likovnih umjetnosti. Izabrani tekstovi, ur. Kolešnik, Ljiljana, Zagreb: Centar za ženske studije, 1999.

Lippard, R. Lucy: The Pink Glass Swan. Selected Feminist Essays on Art, New York: The New Press, 1995.

Davis, Ben: «Devet i pol teza o umjetnosti i klasi», u: Radna bilježnica Političke škole za umjetnike, BLOK: Zagreb, 2017.

Rodno/spolno obilježavanje prostora i vremena u Hrvatskoj, ur. Kodrnja, Jasenka, Zagreb: IDIZ, 2006.

Kako gledamo. Pogled kao historijski konstrukt Vesna Vuković Sažetak

"Način na koji je ljudska percepcija organizirana ne uvjetuje samo priroda, već i historija”. Ove Benjaminove riječi presudno su odredile Bergerovo razumijevanje vizualnoga. Njegova ideja kako je gledanje politički čin, pa i historijski konstrukt – to gdje i kad gledamo utječe na ono što vidimo – najjače je došla do izražaja u drugoj epizodi serijala Ways Of Seeing, koja se bavi tzv. muškim pogledom. U njoj Berger izlaže kontinuitete između kanonskih djela koja prikazuju žene i ženskih prikaza na suvremenim posterima i u magazinima. Nemilosrdno secirajući dominantno shvaćanje umjetnosti i razotkrivajući njezinu društvenu funkciju kao luksuzne robe, Berger otkriva fundamentalnu anatomiju polja: kapitalizam, kolonijalizam, rodnu opresiju. Iako pljuska u lice umjetničkom establishmentu, serija je, kao i njezino kasnije knjiško izdanje, postala jedan od ključnih tekstova u području povijesti umjetnosti i kulturalnih studija, a svakako je jedna od prvih ideoloških kritika te discipline.

Literatura

Berger, John: Ways of Seeing, Penguin Modern Classics, 1972.

Berger, John: Ways of Seeing, serijal u 4 epizode, BBC, 1972. (dostupno na https://www.youtube.com/watch?v=0pDE4VX_9Kk)

Berger, John: Umjetnost i vlasništvo danas i drugi eseji, BLOK: Zagreb, 2018.

Biografija

Vesna Vuković, kustosica i istraživačica u području društveno angažirane umjetnosti, prevoditeljica. Suosnivačica i članica kustoskog kolektiva BLOK od 2001. s kojim je realizirala više izložbi, istraživanja, publikacija i projekata u području suvremene umjetnosti. Od 2007. do 2011. gošća predavačica na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, od 2012. do 2014. na Umjetničkoj akademiji u Splitu. U 2013. rezidentica Akademije Solitude u Stuttgartu. Tekstove objavljuje u stručnim publikacijama u zemlji i inozemstvu (Život umjetnosti, Frakcija, Teorija koja hoda, Camera Austria), a kritike i osvrte na web portalu Bilten, u Le Monde Diplomatique-u te na HR3 (Triptih , Ogledi i rasprave) gdje je od 2013. do 2019. jedna od urednika emisije Stvarnost prostora. Autorica je dvaju predgovora umjetničkim monografijama (Sanja Iveković: Biseri revolucije, Bojan Mrđenović: Toplice) te urednica nekoliko publikacija u području suvremene umjetnosti. Od književnih prijevoda ističe sljedeće autore: John Berger, Heiner Müller, Peter Weiss, Vlado Kristl, Georg Büchner.

Katarzyna Kozyra: Raščinjavanje roda Leonida Kovač

Sažetak

U predavanju će biti riječi o radovima poljske umjetnice Katarzyne Kozyre koji svojom pojavom u javnosti redovito izazivaju burne reakcije. Od početka 1990ih do danas umjetnica preispituje kulturalne tabue i njihove učinke. Serijom performansa In Art Dreams Come True izvedenih tijekom prvog desetljeća 21. stoljeća Kozyra se usredotočuje na modalitete proizvodnje ženstvenosti i pritom dekonstruira kategorije roda i spola.

Literatura

Leonida Kovač „U umjetnosti snovi postaju stvarnost: Dimenzije stvarnosti“, Anonimalia: Normativni diskurzi i samoreprezentacija umjetnica 20. stoljeća, izdanja Antibarbarus, Zagreb 2010. (str. 285 – 323)

Biografija

Umjetnost kao rad: Feministički pristup odbačenoj ekonomiji umjetnosti Katja Praznik Sažetak

Često smatran ingenioznim činom kreacije koji je neopterećen financijskim pitanjima, nevidljivi rad umjetnica i umjetnika jedna je od najvećih kontradikcija Zapadne umjetnosti. Istovremeno idealiziran kao opozicija radu te korišten kao nacrt za suvremenu kapitalističku radnu etiku, uzvišeni status umjetnica_ka te neobuzdana ekonomska eksploatacija njihova rada nalazi se u srži paradoksa umjetnosti. Kontradikcija koja pogoni ovaj trajni paradoks leži u poimanju iznimnosti i uzvišenom statusu umjetničkog rada, te nesigurnim, bijedno plaćenim i socijalno nezaštićenim uvjetima rada umjetnika_ca i kreativnih radnica_ka. Dok znanstvenici i internacionalni izvještaji otvoreno priznaju da najveća subvencija umjetnostima dolazi u obliku neplaćenog ili potplaćenog umjetničkog rada, ostaje pitanje što perpetuira paradoksalni status umjetničkog rada, intelektualno glorificiranog, a opet ekonomski podcjenjenog. U ovom predavanju pokazat ću da problem leži u historijskom odbacivanju umjetnosti kao oblika rada. Koristeći se marksističko-feminističkom kritikom kućanskog rada kao nevidljivog, moja argumentacija povlači analogiju između kućanskog i umjetničkog rada kako bi se razotkrilo zajedničke mehanizme normalizacije ekonomskog poricanja ovih oblika rada te u njih upisanu strukturalnu eksploataciju. Za razliku od kulturalnog obezvređivanja feminiziranog kućanskog rada, umjetnički rad percipiran je kao čin kreacije i zauzima status iznimnosti; ipak, indiferentnost prema radu vezanom uz umjetnost čini ga izloženim ekonomskoj eksploataciji. Mistifikacija umjetničkog rada zauzima središnje mjesto u kontradiktornosti koja generira i perpetuira njegovu neplaćenost i potplaćenost. Kako je umjetnički genij rasijaliziran i orodnjen kao bijeli muškarac, većina umjetnika_ca, posebice žena, nebijelih osoba te onih izvaneuropskog podrijetla, situirani su unutar sistemskih prepreka dvostruke opresiranosti.

Literatura

Anna Curcio i Kathi Weeks - Social Reproduction, Neoliberal Crisis, and the Problem with Work (https://www.viewpointmag.com/2015/10/31/social-reproduction-neoliberal-crisis-and-the- problem-with-work-a-conversation-with-kathi-weeks)

George Souvlis - Feminism and the refusal of work (http://politicalcritique.org/world/2017/souvlis- weeks-feminism-marxism-work-interview)

Katja Praznik - Paradoks neplaćenog umjetničkog rada: ljubav u ritmu eksploatacije (http://slobodnifilozofski.com/2019/09/paradoks-neplacenog-umjetnickog-rada-ljubav-u-ritmu- eksploatacije.html)

Biografija

Katja Praznik je asistentica na Sveučilištu u Buffalu u sklopu Arts Management programa. Doktorirala je sociologiju na Sveučilištu u Ljubljani. Predaje kulturnu politiku i seminare o političkoj ekonomiji umjetnosti te kritičkom propitivanju upravljanja u umjetničkom sektoru. U istraživanjima se fokusira na politike neplaćenog umjetničkog rada u vrijeme propadanja države blagostanja. Prije odlaska u SAD, Praznik je bila zaposlena kao freelancerica na slovenskoj nezavisnoj umjetničkoj sceni. Bila je glavna urednica Maske – časopisa za performersku umjetnost (2007-2009) i angažirana u borbama za poboljšavanje radnih uvjeta umjetničkih radnica_ka u Sloveniji u sklopu organizacije Asociacija (2009- 2012). Praznik je također bila uključena u pokušaje poboljšanja proizvodnih uvjeta suvremenog plesa u Sloveniji te istraživala njegovu povijest. Kao umjetnička kritičarka, pisala je za dnevni list Dnevnik i radila kao dramaturginja s različitim umjetnicama i umjetnicima, kao što su Maja Delak, Matija Ferlin, i dr. Njezin esej „Ideologije plesnega telesa“, objavljen je 2010. godine u sklopu knjige Kronotopografije plesa: dva eseja o plesu, kod slovenskog izdavača Emanata. Istraživanja kojima se bavila Praznik objavljivana su u redigiranim zbornicima, primjerice, NSK from Kapital to Capital (MIT Press, 2015) i Crisis and New Beginnings: Art in Slovenia 2005-2015, kao i u recenziranim časopisima, poput KPY – Cultural Policy Yearbook (Sveučilište Bilgi, Istanbul), Historical Materialism (Brill), i Journal for the Critique of Science. Njezinu najnoviju knjigu „Paradoks neplačanega umetniškega dela: avtonomija umetnosti, avantgarda in kulturna politika na prehodu v postsocializem“ objavila je 2016. godine Založba Sophia u Sloveniji. Trenutno radi na rukopisu knjige „Nevidljivi umjetnički radnici: kontradikcije kreativnog rada nakon socijalizma“. Utemeljena u feminističkoj epistemologiji te analizi regulacije umjetničkog rada tijekom jugoslavenskog socijalizma, „Nevidljivi umjetnički radnici“ tvrdi da umjetnost treba shvatiti kao rad, kako bi se demistificiralo iznimnost umjetničkog rada, koja funkcionira kao ključni mehanizam perpetuiranja ekonomskog obezvrjeđivanja umjetničkog rada.

Feministička kritika nacionalne države i kapitalizma

Fundamentalistički pokreti i tzv. žensko pitanje: između ekonomije i kulture Mario Kikaš

Sažetak

Društvene znanosti već nekoliko desetljeća govore o porastu udjela religije u politici. Paralelno, kritička teorija je postala puno otvorenija teološkim temama i referencama povijesnih autora koji su se dominantno bavili religijom ili sami bili „ljudi od religije“. Rast islamizma kao alternative postkolonijalnom sekularizmu, globalnom socijalizmu i imperijalizmu u vidu geopolitičke dominacije SAD-a, najvidljiviji je od povijesnih primjera politizacije religije ili religiozne politike od 1970-ih na ovamo. Istovremeno, sama religija ili povratak njenim fundamentima su često i instinktivne ljudske reakcije na različiti tipa kriza koje nas zadese: od globalnih ekonomskih kriza, ratova do privatnih životnih situacija. Pritom, u onim malobrojnim slučajevima u kojima ne posjeduje fizičku i socijalnu infrastrukturu da te krize ublaži, religiji ostaje diskurzivna i ideološka infrastruktura koja nudi određeni tip alternativnog jezika suprotstavljenog nelagodama stvarnosti i njenih kriza. Nas zanima upravo taj segment religiozne politike, odnosno globalna pojava pokreta koji kroz jezik religije i kulture progovaraju o temama ekonomske prirode.

Jedna od najvažnijih tema tog jezika je funkcija i definicija obitelji, a onda i društvenih podjela i uloga koje iz te funkcije i definicije proizlaze. Rodne uloge, kako iz fundamentalizam određuje, odraz su zapravo ekonomske funkcije obitelji, odnosno reproduktivnog rada koji obavlja žena. Naime, obitelj je upravo temeljna društvena jedinica tih sustava, a žena je odgovorna za proizvodnu sferu u obitelji, odnosno, marksističkim rječnikom rečeno, za proizvodnju radne snage, tj. ljudskog kapitala klasičnim ekonomskim rječnikom. Samom tom činjenicom, ženama je povijesno bilo uskraćivano pravo javnosti odnosno sudjelovanja u političkom životu. Kako danas fundamentalizam pomiruje ovu ideološku prtljagu s političkom potrebom za mobilizacijom žena i njihovih glasova, jedno je od najvažnijih pitanja religijsko-političkih pokreta danas. Pogotovo uzimajući u obzir da u kršćanskim i hinduističkim pokretima, primjerice, žene zauzimaju i liderske pozicije.

Kroz ovo predavanje ćemo pokušati mapirati različite primjere tih fundamentalističkih pokreta: od Hindutve preko Islamizma do kršćanskog fundamentalizma pokušavajući postavljati ono temeljno pitanje: na koji način jezik kulture i religije instrumentalizira i artikulira ekonomske zadatosti i interese? Rodne podjele u društvu ili npr. moralni sustav koji je od suštinske važnosti za sve ovakve pokrete, samo su neki od primjera kroz koje se najbolje očituje upravo nedostatak ekonomskih politika u tim pokretima, ali istovremeno i njihova alternativa postojećim i propalim razvojnim modelima u ekonomijama periferije.

Literatura

Brekke, Torkel. Fundamentalism: Prophecy and Protest in the Age of Globalization, 9. poglavlje “The Struggle over Women,” London, Cambridge University Press, 2012, str. 237-264.

Novi radikalno desni pokreti: studija slučaja anti-rodnog pokreta Maja Gergorić i Ivan Tranfić Sažetak

Val otpora rodnoj ravnopravnosti, LGBTQ+ pravima te seksualnom i reproduktivnom zdravlju žena poprimio je novo obličje kao anti-rodni pokret koji se u zadnja dva desetljeća na globalnoj i lokalnim razinama organizirano suprotstavlja tzv. rodnoj ideologiji. Anti-rodni se pokret generalno definira kroz mobilizaciju protiv prava LGBTQI osoba, reproduktivnih prava, seksualne edukacije, rodnih studija i demokracije. Kampanje anti-rodnog pokreta odlikuje ujedinjenost aktera kao i ujednačen repertoar akcija i strategija. U predavanju ćemo se dotaknuti povijesti nastanka anti-rodnog pokreta, od Pekinške konferencije 1995. godine do najnovijih događanja diljem Europe i Latinske Amerike. Proći ćemo i povijest nastanka diskursa o rodnoj ideologiji i prikazati koje sve aktere navedeni pojam ujedinjuje. Specifičnu ćemo pozornost dati ulozi religije u oblikovanju glavnog diskursa o rodnoj ideologiji kao širu katoličku strategiju uključivanja vjernika i vjernica u javnu mobilizaciju u obliku političke akcije i artikulacije političkih stavova. Primjer uspješne mobilizacije anti-rodnog pokreta pokazat ćemo na primjeru hrvatskog Hoda za život kroz prikaz performativnih, vizualnih, glazbenih te diskurzivnih elemenata samog marša. Pokazat ćemo kako je relativni uspjeh novog konzervativnog pokreta u Hrvatskoj djelomično posljedica vješte mobilizacije i manipulacije emocija koju pokret postiže preuzimanjem repertoara djelovanja koji tradicionalno pripadaju ljevici i novim društvenim pokretima. Pokazat ćemo i kako inovativnost suvremenog antirodnog pokreta nije samo u preuzimanju znanstvenog i ljudskopravaškog diskursa već i u vještom kooptiranju suvremenih politika identiteta koje stavljaju fokus na emocije, samoostvarenje, izražavanje i ostvarenje pozitivnog, aktivističkog i sudjelujućeg političkog identiteta.

Literatura

Garbagnoli, Sara. (2016) Against the Heresy of Immanence: Vatican’s ‘Gender’ as a New Rhetorical Device Against the Denaturalization of the Sexual Order, Religion & Gender, 6(2): 187-204.

Hodžić, Amir, i Nataša, Bijelić. (2014) Neokonzervativne prijetnje seksualnim i reproduktivnim pravima u Europskoj uniji. CESI: Zagreb

Korolczuk, E. i Graff, A. (2018) Gender as “Ebola from Brussels”: The Anticolonial Frame and the Rise of Illiberal Populism, Signs: Journal of Women in Culture and Society, 43(4): 797-821.

Kováts, E. i Põim, M. (ur) (2015) Gender as Symbolic Glue: the Position and Role of Conservative and Far Right Parties in the Anti-gender Mobilizations in Europe. Bruxelles: Foundation for European Progressive Studies.

Kuhar, R. i Paternotte, D. (eds.) (2017) Anti-Gender Campaigns in Europe: Mobilizing against Equality. London, New York: Rowman & Littlefield International Ltd.

Petrušić, A., Čehulić, M., Čepo, D. (2017) Gaining Political Power by Utilizing Opportunity Structures: An Analysis of the Conservative Religious-Political Movement in Croatia, Croatian Political Science Review, 54(4): 61-84.

Biografije

Maja Gergorić je asistentica na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu te doktorandica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu iz područja sociologije. Maja je diplomirala na Fakultetu političkih znanosti te na rodnim studijima pri Central European Universityju. Prije upisivanja doktorata i rada na projektu Disobedient Democracy, Maja je radila kao programska koordinatorica u dvama feminističkim organizacijama: CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje te Status M. Njezino područje istraživanja su novi desni pokreti s fokusom na Istočnu i Jugoistočnu Europu.

Ivan Tranfić je doktorand na Političkim znanostima i Sociologiji na Scuola Normale Superiore u Firenzi gdje istražuje nove desne pokrete protiv 'rodne ideologije' s fokusom na religijske aktere u Jugoistočnoj Europi. Ivan je završio diplomski studij na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu te na Central European Universityju iz područja nacionalizma. Prije upisivanja doktorata radio je kao istraživač, predavač i aktivist u različitim ljudskopravaškim, LBGT te feminističkim organizacijama.

Nesporazumi s ideologijom Goran Pavlić Sažetak

U svakodnevnom političkom govoru često se može čuti kako živimo u post-ideološkom dobu, odnosno kako smo s velikim ideologijama raskrstili ulaskom u novo stoljeće. Prema takvom razumijevanju 20. je stoljeće bilo obilježeno velikim suprotstavljenim ideologijama - liberalizmom i socijalizmom - no padom Berlinskog zida veliki ideološki prijepori su nestali i, riječima američkog filozofa Francisa Fukuyame, zašli smo u "kraj povijesti". Iako je Fukuyamina pozicija žestoko osporavana, a i on je se sam odrekao, na razini općeg mnijenja i dalje vrijedi prešutna pretpostavka da smo nadišli periode zavedenosti ideologijama i da sad funkcioniramo u dobu gdje se istina o društvenom svijetu može objektivno spoznati, koristeći znanstvene metode kao u prirodnim znanostima. U takvoj perspektivi ideologija je nešto lažno, ili barem iskrivljeno, a znanost je polje objektivno važećih istina. Takvo razumijevanje uvelike reducira kompleksnost ideologije i njezinog značaja u održavanju i funkcioniranju političke zajednice. U izlaganju ću iznijeti kratki povijesni prikaz razvoja kritike ideologije i ukazati na neke pristupe koji nam omogućuju kompleksnije razumijevanje sistemske dinamike kapitalizma.

Literatura

Osnovna:

Eagleton, T. (1991). Ideology: An Introduction. London: Verso (poglavlje "What is ideology?, 1-33).

Althusser, L. (2018). Ideologija i ideološki aparati države. Zagreb: Arkzin. (str. 70-132).

Dodatna:

Dijk, T. van (2006). Ideologija: Multidisciplinaran pristup. Zagreb: Golden Marketing.

Rehmann, J. (2013). Theories of Ideology. Leiden, Boston: Brill.

Politička instrumentalizacija "prirodnog" kao ideološkog konstrukta Goran Pavlić Sažetak

U popularnoj predodžbi nasuprot ideologiji kao „iskrivljenoj svijesti“ stoji priroda kao područje objektivno vrijedećih zakona i istina. Teze o neutralnosti i objektivnosti prirodoznanstvenih spoznaja temeljno su polazište znanstvenog samorazumijevanja. Neusporediv napredak u kvaliteti života koji su prirodne i tehničke znanosti donijele svijetu od 19. stoljeća nadalje uklonio je ili omalovažio sve moguće pozicije koje su propitivale spoznajnu superiornost tzv. „tvrdih“ znanosti. Stoga ne iznenađuje što se „priroda“ i prirodne činjenice često suprotstavljaju društvenim činjenicama. Argument je sljedeći: dok prve objektivno vrijede, druge su društveni konstrukt i kao takve relativne, subjektivne, ukratko drugorazredne. Ovakva je pozicija posebno problematična u pitanjima roda, gdje se argumenti „prirodnosti“ često zlorabe kako bi se ukazalo na „objektivnost“ i „nepromjenjivost“ društvenih, pa onda i rodnih nejednakosti koje tobože potječu iz prirode. U predavanju ćemo se dotaknuti temeljnih problema koje opozicija prirodno vs. neprirodno generira i u drugom koraku vidjeti kako se takav kategorijalni okvir koristi u opravdavanju društvene opresije, pogotovo nad ženama, ne-bijelim „rasama“, homoseksualnom i transseksualnom zajednicom. Literatura

Osnovna:

Bloor, D. (1995). Sociološka teorija objektivnosti. U: Polšek, D. (ur.), Sociologija znanstvene spoznaje: "Strogi program" i "Edinburška škola" u sociologiji znanosti. Rijeka: Hrvatski kulturni dom (str. 49-63)

Singer, P. (2000). A Darwinian Left. London and New Haven: Yale University Press (poglavlje „Can the Left Accept the Darwinian View of Human Nature?, str. 31-43)

Dodatna:

Gonan, L. (ur.) (2018). Nepomirljivo. Radikalni kvir protiv roda, države i kapitala. Zagreb: Multimedijalni institut.

Geras, N. (1983). Marx and Human Nature. London: Verso.

Latour, B. (2004). The Politics of Nature. Cambridge: Harvard University Press.

Malm, A. (2019). The Progress of This Storm. London: Verso.

Biografija

Rođen u Puli 1979. Diplomirao filozofiju i sociologiju u Zagrebu 2007. te 2014. doktorirao na Doktorskom studiju književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture. Od 2008. zaposlen na Akademiji dramske umjetnosti, najprije kao asistent na Odsjeku za dramaturgiju, a trenutno kao docent. Područja teorijskog interesa su filozofija politike, marksizam, politička ekonomija umjetnosti i teorije izvedbe. Objavljuje znanstvene članke u znanstvenim, stručnim i kulturnim časopisima te na Trećem programu Hrvatskoga radija. U suradnji sa Sibilom Petlevski uredio je zbornike Spaces of Identity in the Performing Sphere (2011) i Theatrum Mundi (2015), a 2019. objavio je knjigu Glembajevi: dvojno čitanje. Formiranje političkog polja idejom nacije na ruševinama socijalističkog projekta Luka Matić Sažetak

Naša društvena i politička stvarnost i danas – 22 godine nakon uspostave mira mirnom reintegracijom Podunavlja – umnogome je određena ratnim i sa ratom povezanim temama. Ostvarenje suverenosti i državne samobitnosti, kako je u diskursu devedesetih bilo uvriježeno referirati na osamostaljenje Hrvatske od Jugoslavije, i dalje zadržavaju funkciju telosa, svrhe povijesnog zbivanja, dok je hrvatski rat za neovisnost sakraliziran. Opozicija svetosti rata i svođenju svrhe povijesti na ostvarenje nacionalne države dosad se uspostavljalo uglavnom iz spektra liberalnih pozicija, ili strogim antinacionalizmom ili naprosto ignoriranjem, dočim su rijetki pokušaji da se kritički pronikne u strukturu hrvatske nacionalne mitologije. U predavanju ću se stoga fokusirati na raščlanjivanje elemenata hrvatskog nacionalnog mita i međusobnih odnosa tih elemenata s ciljem da ponudim razumijevanje kako taj mit formira političko polje i u koje pozicije prisiljava nove aktere polja da ih zauzmu.

Literatura

Tijana Okić, »Od revolucionarnog do proizvodnog subjekta: alternativna historija AFŽ-a«, u: Andreja Dugandžić i Tijana Okić (ur.), Izgubljena revolucija: AFŽ između mita i zaborava (Sarajevo: Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA, 2016), str. 147-189.

Ellen Meiksins-Wood, Democracy Against Capitalism. Renewing Historical Materialism (Brooklyn, NY / London: Verso, 2016), Chapter 7: The demos versus ‘we, the people’: from ancient to modern conceptions of citizenship.

Staša Zajović, »Feminist Anti-Militarism of Women in Black« u: Staša Zajović, Slavica Stojanović i Miloš Urošević (ur.), Women for Peace (Beograd: Women in Black, 2013), str. 71-108.

Ernest Gellner, Nacije i nacionalizam (Zagreb: Politička kultura, 1998).

Eric J. Hobsbawm, Nacije i nacionalizam. Program, mit, stvarnost (Zagreb: Novi Liber, 1993).

Obvezna literatura bit će osigurana, a njezin će se opseg uskladiti

po potrebi i u dogovoru s polaznicama_ima i predavačicama_ima.

Eventualne promjene termina bit će najavljene unaprijed i u dogovoru s polaznicama_ima i predavačicama_ima.