CENTAR ZA ŽENSKE STUDIJE ZAGREB JEDNOSEMESTRALNI ŽENSKOSTUDIJSKI OBRAZOVNI PROGRAM 2020. Uvod u feminističku epistemologiju, Žene i socijalna država terminologiju i ženske studije Danijela Dolenec Josipa Lulić Toni Prug Biljana Kašić Petra Rodik Nina Čolović Suzana Kunac Maja Solar Nivedita Majumdar Socioekonomski kontekst suvremenih feminističkih borbi Analitički fokusi feminističkih struja i pravaca Mislav Žitko Ankica Čakardić Jelena Ostojić Biljana Kašić Ana Vilenica Mario Kikaš Karolina Leaković Mia Gonan Toni Prug Lilijana Burcar Nina Čolović Lezbijski studiji Tihana Pupovac Sanja Juras Roberta Nikšić Leonida Kovač Lepa Mlađenović Historija feminizma – lokalno i regionalno u Marina Ivandić globalnom kontekstu Sandra Prlenda Queer studiji Renata Jambrešić Kirin Lina Gonan Chiara Bonfiglioli Natalija Iva Stepanović Maja Solar Nina Čolović Tihana Pupovac Dušan Maljković Reprodukcija, tijelo i režimi patrijarhata Feministička optika kulturno-umjetničkih Lilijana Burcar praksi Ana Vilenica Lea Horvat Jasmina Husanović Josipa Lulić Mia Gonan Sanja Iveković Marta Baradić Sanja Horvatinčić Luka Matić Nikolina Pristaš Vesna Vuković Feministička kritika nasilja Leonida Kovač Valentina Andrašek Katja Praznik Maja Solar Marijana Senjak Feministička kritika nacionalne države i Ivana Radačić kapitalizma Bojana Ivanišević Mario Kikaš Miloš Urošević Maja Gergorić Ivan Tranfić Goran Pavlić Luka Matić Uvod u feminističku epistemologiju, terminologiju i ženske studije Feministički kolektiv: teorija u praksi (radionica) Josipa Lulić Sažetak Ideja superžene koja je osnažena dovoljno da joj ne treba nitko poruka je internalizirane kapitalističke ideologije. Dapače, radi se o kamenu temeljcu na kojemu sustav počiva. U tom je pak slučaju gradnja kolektiva kamen temeljac otpora. Pitanje organizacije i uloge kolektiva javlja se i u raspravama oko političkog organiziranja u feminističkim krugovima, gdje se ponekad javlja rascjep teorije i prakse: naime, puno je lakše govoriti o kolektivu u teoriji nego raditi na praksama koje bi omogućile da kolektiv zaista funkcionira. Feministički kolektiv je uključujući, baziran na sigurnom prostoru i povjerenju, on prepoznaje opresiju kao društveni, a ne kao individualni problem, i onda, barem u tom TAZ-u (privremenom prostoru slobode) djeluje na njenom rastakanju. Pitanja oko potrebnih preduvjeta i mehanizama izgradnje feminističkih kolektiva će se raspraviti prvu u kratkoj dijaloškoj formi, a centralni dio susreta bit će radionički, baziran na metodologiji Some i Kazališta potlačenih. Literatura Osnovna: Jorge Goia: Soma - an anarchist experiment (u prilogu) Manifest Magdalena: http://www.kuringa.org/en/madalena/manifesto.html Dodatna: Paulo Freire: Pedagogija obespravljenih: http://odraz.hr/hr/publikacije/publikacije/paulo-freire- pedagogija-obespravljenih Biografija Josipa Lulić, povjesničarka umjetnosti, prevoditeljica i kazališna aktivistica. Od 1996. aktivno se bavi kazalištem potlačenih. Bavi se istraživačkim i edukativnim radom, voditeljica brojnih radionica u zemlji i inozemstvu, performansa, javnih izvedbi forum kazališta, kao i drugih javnih akcija u suradnji s nizom organizacija. Organizacijska voditeljica Centra za kazalište potlačenih POKAZ. Ženski studiji i feministička učionica Biljana Kašić Sažetak Unutar predavanja pokušat će se pozicionirati ženski studiji u nas i u svijetu unutar historijsko- epistemološke mape kompleksnih poveznica ženskih/rodnih/lezbijskih/queer studija te dati uvid u značajke ženskostudijskog programa Centra za ženske studije u Zagrebu. Isto tako, ukazat će se na doprinose feminističke epistemologije za poučavanje, istraživanje i aktivizam kao i identificirati poveznice i granične linije feminističke epistemologije u odnosu na druge znanstvene discipline i polja. Literatura De Lauretis, Teresa (1986). Feminist Studies/Critical Studies.Theories of contemporary culture. Bloomington: Indiana University Press. hooks, bell (2000). Feminizam je za sve. Strastvena politika. Zagreb: Centar za ženske studije, poglavlje „Feminističko obrazovanje za kritičku svijest“, str. 35-43. Obrazovanje, rod, građanski status (ur. D. Duhaček, ,K. Lončarević i D. Popović), Beograd: Centar za studije roda i politike; Fakultet političkih nauka, Univerzitet u Beogradu, poglavlje B. Kašić (2014). 'Discipliniranje' ženskih studija/rodnih studija ili zazor od političnosti?“, str.3-15. Kašić, Biljana (2016).“ 'Unsettling' women's studies, settling neoliberal threats in the academia: A feminist gaze from Croatia“, Women's Studies International Forum, 54 :129-137.;DOI:10.10 16/j.wsif.2015.06.014. Privilegiranje rubova (2010). (ur. A. Čakardić). Zagreb: Centar za ženske studije, poglavlje B. Kašić „Feminističke teze o prijestupima radikalnosti i politici spoznaje“, str. 141-173. Woolf, Virginia (2004). Tri gvineje. Zagreb: Centar za ženske studije, poglavlje „Prva“, str.5-68. Napomena: Bilo bi dobro pročitati makar jednu od navedenih referenci prije samog susreta. Biografija Biljana Kašić jedna je od osnivačica Centra za ženske studije i dugogodišnja sukoordinatorica i suradnica ženskostudijskih projekata. Kao redovna profesorica predavala na Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru, a po pozivu je predavala i na različitim sveučilištima u svijetu i u nas. Članica je odbora europske znanstvene asocijacije ATGender. Bila je koordinatorica projekta Travelling Spaces/Travelling Concepts. Osobno je ili u suautorstvu objavila i uredila više knjiga, znanstvenih i stručnih radova. Predmet njezina interesa su teorije identiteta, postkolonijalne teorije, feministička epistemologija i radikalne prakse otpora. Feminizam, jezik i granice diskursa Nina Čolović Sažetak Jedna od tenzija u teorijskim promišljanjima, posebno na razmeđi kvir teorije i marksističke misli, pitanje je uloge jezika i dosega u emancipatornim praksama i rada prema transformaciji društvenih odnosa. U kojoj mjeri diskurs zadire u materijalne okolnosti, gdje i kako može uputiti napore prema razumijevanju i izmjeni proizvodnih odnosa roda i seksualnosti? U predavanju će se rekonstruirati odnos između a) jezika i ideologije, b) jezika i političkoga / ekonomskog konteksta i c) jezika i moći kontrastiranjem načina na koji je jezik poiman u radikalno feminističkim, marksističkim i kvir razmatranjima, i to u potrazi za uvidima koji se preklapaju, ali i konfliktima u čije će se uzroke i posljedice nastojati ući kao i pronaći poticaj za njihova moguća razrješenja. Literatura Austin, J.L. (1962). How to Do Things with Words. Harvard University Press. Bakhtin, Mihail. (1980). Marksizam i filozofija jezika. Beograd: Nolit. Butler, Judith. (2000). Nevolje s rodom. Zagreb: Ženska infoteka. Foucault, Michel. (1971). Riječi i stvari: Arheologija humanističkih nauka. Beograd: Nolit.) Biografija Diplomirala je Primijenjenu lingvistiku i Bohemistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje danas u sklopu PDS-a Lingvistike radi na doktoratu iz kritičke analize diskursa u obrazovanju. Zanimaju je teorijski i istraživački rad (sociolingvistika, analiza diskursa, semiotika, kvir i feministička teorija, kognitivna lingvistika, radikalna pedagogija) te aktivističko djelovanje (kvir i feminističko organiziranje, politike solidarnosti i otpora). Od 2015. zaposlena je kao lingvistkinja-istraživačica u Srpskom narodnom vijeću u Zagrebu. Rodni aspekt u kapitalističkoj mapi rada Maja Solar Sažetak Misliti rad iz feminističko-marksističkog epistemološkog ključa znači misliti orodnjene forme rada kao istoričnu, društveno-konstituiranu i analitičko-naučno plauzibilnu pojmovnu strukturu. Svako ljudsko društvo je organizirano kroz rad, odnosno kroz određeni način proizvodnje i reprodukcije, a tako se i kapitalističko društvo – koje se temelji na eksploataciji, otuđenju i različitim oblicima dominacije – strukturira kroz određeni društveni oblik podele rada. Režimi rada u kapitalizmu su, pak, pored klasnih, rasnih, etničkih, na osnovu drugačijih sposobnosti (ability/disability), starosnih i drugih linija, premreženi i polnom/rodnom dimenzijom. Zadatak feminističko-marksističkog pristupa je da pokaže kako ovi orodnjeni oblici rada u kapitalizmu imaju ne samo svoju istoriju, već i logiku. U analizi mesta žena u kapitalističkim režimima rada oslanjaću se na određene koncepcije rada: prije svega na Marksovu teoriju rada, tzv. radnu teoriju vrijednosti, kao i marksističko-feminističke teorije rada koje Marksovu teoriju produbljuju rodnom analizom. U uvodu ću iz navedene vizure objasniti određenja kategorija pol/rod, klasa, patrijarhat/patrijarhalni odnosi, kapitalizam/kapitalistički sistem proizvodnje, robna proizvodnja, nadnični rad, vrednost itd, a potom ću glavni deo izlaganja posvetiti objašnjenju podele rada unutar sfere društvene produkcije i reprodukcije radne snage, te odnos ne- nadničnih oblika rada sa logikom kapitala. Nastojaću pokazati kako ova epistemološka perspektiva omogućava da radu u kapitalizmu ne pristupamo kroz deskriptivne uvide, već da mu damo naučno utemeljenje, te da pokažemo kako su orodnjene forme rada na kojima kapitalizam parazitira – nužni uslovi opstanka kapitalističke društvene formacije. Literatura Čincija Aruca, Primedbe o rodu, u: „Stvar“ br. 9, Časopis za teorijske prakse, Gerusija, 2017. Dostupno na: http://gerusija.com/wp-content/uploads/2018/05/Book-STVAR-9-web.pdf Cinzia Arruzza, Dangerous Liaisons: The Marriages and Divorces of Marxism and Feminism. The Merlin Press Ltd, London, 2013. Lise Vogel, Marxism and the Oppression of Women. Toward a Unitary Theory. Brill, Leiden, Boston, 2013. Endnotes, „Logika roda. O razdvajanju direktno i indirektno