Knjigu je izdao Media plan institut, uz podr{ku [vedskog helsin{kog komiteta za ljudska prava
Swedish Helsinki Committee for Human Rights U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» «P NOVINARSKI PRIRU^NIK: R R
OMI «PROMICANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» OMI
Decembar 2008. CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI Izdava~: Urednik: Dizajn i prelom: Media plan institut Sarajevo Davor Marko Mirza Latifovi} www.mediaplan.ba [email protected] Fotorafije: [tampa: Amer Kuhinja CPU Sarajevo
Za izdava~a: Redaktorica: Tira`: Zoran Udovi~i} Branka Mrki}-Radevi} 500 primjeraka
2 NOVINARSKI PRIRU^NIK
«PRROMIOMICANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI OMI OMI R R «P Novembar 2008. DRU[TVIMA» U MULTIKULTURALNIM 3 U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» «P R R OMI OMI CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI
4 Uvod: ZA[TO SMO VOLJELI DRUGA ELVISA
Davor Marko Urednik priru~nika
utori teksta koji je objavio ~asopis «Gypsy Roma Traveller nailazili na razumijevanje. Gdje god su dolazili bili su nepo`eljni. Na History Month» otkrivaju kako su preci slavnog Elvisa Presleya njih se uvijek gledalo sa podozrenjem, kao na nekoga ko je prljav, Abili njema~ki Romi koji su po~etkom 18. vijeka doputovali u stran, bez ku}e i cilja, na nekoga ko krade, trguje djecom, prosi, ili ko Ameriku. U tekstu se isti~e kako je djevoja~ko prezime njegove majke ple{e, timari konje i dangubi. Takvu je sudbinu Romima namijenio bilo (Gladys Love) Smith, {to je tada bilo ~esto prezime britanskih nesre|en i nomadski `ivot. Takvu im je sudbinu «krojio» i odnos Roma. Autori, tako|er, tvrde da romsko porijeklo imaju i Charlie ve}ine koji je uglavnom bio pun neprijateljstva, nipoda{tavanja, ~ak Chaplin, te sir Michael Caine i Rita Hayworth. Iako je David Altheer, i mr`nje. Tome su svojim pisanjem, neprofesionalnim i punim istra`iva~ romske kulture, za Daily Mail demantovao ove navode, stereotipa, doprinijeli i mediji. izjaviv{i kako ~asopis {iri dezinformacije te da Elvis nikada nije govorio da ima ikakve veze sa Romima, informaciju su prenijeli brojni mediji, U Bosni i Hercegovini Romi su najbrojnija manjina. Prema procjenama a na Rome se po~elo gledati na druga~iji na~in. «Ako je Elvis jedan Romskog informativnog centra (RIC), u BiH danas `ivi oko 80.000 od njih, onda su Romi cool», «Vidi{, ima i uspje{nih Roma, pravo Roma, no taj podatak uzima se sa rezervom jer od 1991. godine u BiH uspje{nih...», bile su neke od (ne)o~ekivanih reakcija koje su izazvali nije izvr{en popis stanovni{tva, a tada je onih koji su se deklarirali kao ovi napisi, i oni kao da potpuno odudaraju od generalne slike koju Romi bilo tek ne{to manje od deset hiljada. U Bosni i Hercegovini imamo o Romima i njihovom realnom polo`aju u dru{tvu. Romi su etni~ka grupa koja «trpi» najvi{e diskriminacija. Njihova su
politi~ka prava, kao i prava pripadnika svih «ostalih» koji ne pripadaju CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI Na`alost, dominiraju}a slika o ovoj etni~koj zajednici nije nimalo jednom od triju konstitutivnih naroda, ugro`ena: Romi `ive na margini pozitivna. Romi su najve}a etni~ka skupina koja `ivi u Evropi a nema dru{tva, nezaposlenost me|u ovom populacijom je visoka, zdravstveno svoju mati~nu zemlju. @ive}i nomadskim `ivotom jo{ od 14. i 15. vijeka, je zbrinut tek mali dio populacije, problemi stanovanja nisu rije{eni, dok OMI kada su napustili sjever Indije i do{li u Evropu, svojom ku}om smatrali se kao posljedica javlja mali broj romske djece koji poha|a {kolu, ~ime OMI R su svaki komadi} tla na kojem su mogli postaviti svoje zaprege, je mogu}nost stvaranja romske elite koja bi ovu zajednicu jednog dana R zalo`iti vatru, i prona}i makar minimum slobode i razumijevanja pod predstavljala u javnom i politi~kom `ivotu svedena na minimum, mada «P U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» U MULTIKULTURALNIM plavim nebom koje bi trebalo da bude sva~ije. Generalno, nisu je to cilj kojem te`i ve}ina romskih organizacija. 5 U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» «P Lo{oj slici romske populacije u BiH doprinose i mediji svojim Upravo su ova, vrlo zna~ajna iskustva, koja je Media plan stekao R
R izvje{tavanjem. Kako je pokazalo istra`ivanje Media plan instituta za tokom ~etverogodi{njeg bavljenja ovim problemima, razlog zbog
OMI 2008. godinu, izvje{tavanjem o romskoj populaciji i njihovim problemima kojeg smo odlu~ili prirediti priru~nik, sa namjerom da uka`emo na OMI u BiH dominiraju vijesti iz kriminala i crne hronike. Ovakvih je objava specifi~ne probleme romske populacije, na odnos medija prema znatno vi{e nego u 2007. godini, iako je ukupan broj objava o njima, njihov odnos prema medijima, da navedemo iskustva iz nama Romima u analiziranim medijima tokom 2008. godine pove}an. U susjednih dr`ava, Hrvatske i Srbije, kao i dviju zemalja koje su CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI svakodnevnom izvje{tavanju mediji su skloni stereotipnom prikazivanju daleko razvijenije od BiH, kao {to su Ma|arska i, posebno, Velika Roma kao «lopova, prosjaka, trgovaca djecom», dok je veliki broj Britanija. Uz pozitivne primjere i pozitivna iskustva, istakli smo i koje objava neutralnog sadr`aja sa isto tako neutralnim uklonom novinara su to osnovne profesionalne gre{ke u medijskom izvje{tavanju a samo konstatovao probleme bez vidljivijeg novinarskog anga`mana koje smo uo~ili tokom trogodi{njeg monitoringa i analiza, i na kraju na njihovom rje{avanju ili imenovanja krivaca za takvu situaciju. Na dali preporuke za dobru praksu u namjeri da unaprijedimo kvalitet ovaj na~in djeluju tzv. «mainstream» mediji, dok je zanimljiva situacija izvje{tavanja o manjinskoj i romskoj problematici. da u BiH, osim ~asopisa «Crno-bijeli svijet», koji izdaje Romski informativni centar, ne postoji niti jedan romski medij, ~ak nijedna od Odabir autora za ovako ambicioznu stvar je u isto vrijeme veoma izazovan 16 preostalih nacionalnih manjina nema svoje medije. Za razliku od i nimalo zahvalan zadatak. No, vjerujem da smo ovoga puta napravili Hrvatske, posebno Vojvodine sa dugom tradicijom multikulturalnosti jako dobar izbor. Kvalitetnom i, nadam se korisnom novinarskom i uva`avanja razli~itosti, bh. mediji su «dosljedni» realnosti zemlje i {tivu, doprinijelo je {est autora i ~etiri autorice, od kojih su ~etvero dru{tva u kojem djeluju, a to je dru{tvo podijeljenosti sa tri dominantne Romi, a oni su sa nama podijelili iskustva iz BiH, Ma|arske i Velike nacionalne grupe u kojem su svi «ostali», uklju~uju}i i manjine, Britanije. zapostavljeni. ^ak ni Javni servis BiH, kada je u pitanju TV program, ne po{tuje svoju obavezu za uspostavljanjem emisija za manjine, Uvodni dio daje nam generalnu sliku o poziciji Roma u dru{tvima sa izuzetkom RTRS-a, koji uspijeva u kontinuitetu proizvoditi i jugoisto~ne Evrope, ali i odnos medija prema njima. Sara Nikoli} je emitovati emisiju posve}enu manjinama «Bona Homo». Kao mlada autorica sa ve} zavidnim iskustvom i poznavanjem romske naj~e{}i razlozi za ovaj deficit manjinskih programa navode se zajednice u zemljama biv{e Jugoslavije. Njena magistarska teza o nedostatak novca, odsustvo kreativnih ideja, ali i ~injenica da je romska Romima u Makedoniji bila je 2006. godine progla{ena za najbolju u populacija veoma neobrazovana, te se iz nje ne mogu regrutovati novinari. generaciji studenata magistarskog programa za Ljudska prava i demokratiju, Sarajevskog i Bolonjskog univerziteta. Profesionalni i U Bosni i Hercegovini, prema podacima Media plan instituta, radi istra`iva~ki anga`man na romskim pitanjima Sara je nastavila i samo jedan profesionalni novinar romske nacionalnosti. Media plan nakon studija, i to u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, gdje je danas institut od 2005. godine realizuje projekte koji imaju za cilj anga`ovana kao saradnica na implementaciji projekta «Dekada pobolj{anje pristupa Roma medijima kao sredstvu izra`avanja i Roma 2005-2015». Njen doprinos je nemjerljiv, pogotovo u pogledu pove}anje senzibiliteta javnosti za rje{avanje romskih problema. U davanja jasne pozadine, politi~ke, dru{tvene i zakonske, o polo`aju okviru projektnih aktivnosti koje su prvenstveno obrazovnog i romske zajednice u zemljama jugoisto~ne Evrope i Bosne i istra`iva~kog karaktera u oblasti medija odr`ano je devet prakti~nih Hercegovine. O generalnom odnosu medija prema nacionalnim treninga a edukaciju su zavr{ila 74 polaznika. Kao rezultat edukacije manjinama, sa fokusom na romsku, pisao je Radenko Udovi~i}. producirano je 48 radijskih priloga i {est radijskih emisija u trajanju Zna~ajna ~injenica u vezi sa mojim kolegom jeste da on, osim teoretskih i od 45-60 minuta, koje su emitovali i Javni servis BiH i partnerske op{tih znanja u vezi sa medijima i odnosom medija i dru{tva, posjeduje lokalne radiostanice {irom Bosne i Hercegovine. zavidno prakti~no iskustvo u radu (medijskim istra`ivanjima, edukaciji 6 i produkciji) sa manjinskim zajednicama koje je stekao kao programs- odnosa ve}ine i manjine, ulogu medija u tom odnosu, a njen programski ki lider projekata Media plan instituta namijenjenih romskoj populaciji. lider Stojan Obradovi}, koji potpisuje tekst u ovom priru~niku, autor je kojeg smatraju jednim od najboljih poznavalaca manjinske problematike ^etvero autora pripadnika romske zajednice ne samo svojim tekstovima i odnosa medija prema toj temi u Hrvatskoj. ve} i cjelokupnim anga`manom sublimiranim na dvadesetak stranica ovog priru~nika, doprinijelo je da pogled na problem medijskog Izbor ilustracija, odnosno fotografija za ovaj priru~nik, tako|er je bio izvje{tavanja o romskoj zajednici bude sveobuhvatan. Istaknuti romski veoma izazovan i slo`en zadatak. Odlu~ili smo anga`ovati profesionalca aktivista Dervo Sejdi} sigurno je jedan od najboljih poznavalaca Amera Kuhinju, daju}i mu "inpute" samo u vidu tematskih cjelina koje situacije u kojoj se Romi u BiH nalaze, kako su{tinske, u smislu uslova su autori obradili ili spominjali u svojim tekstovima. I ovdje je bilo te{ko u kojima Romi `ive, tako i one institucionalne, u kojoj i sam Sejdi} ne "robovati" stereotipima. Kako stereotipi sami po sebi nisu negativna ula`e napore da se `ivot njegovih sunarodnika pobolj{a. Sanela kategorija, ve} slo`enu stvarnost pojednostavljuju, nude}i nam njene Be{i} je na{a kolegica iz Romskog informativnog centra, sa kojim naj~e{}e situacije i slike, tako smo i u slu~aju `ivota i problema Media plan institut tijesno sara|uje, i ~iji je anga`man u velikom dijelu romske zajednice procijenili da od te{kih, na momente i surovih, `ivotnih usmjeren na pobolj{anje medijske slike o Romima u BiH. Novu situacija sa kojima se njeni pripadnici suo~avaju ne mo`emo pobje}i. dimenziju cijeloj pri~i dala je Boga Elek, uposlenica Romskog pres Ipak, trudili smo se da uz stereotipne situacije kroz koje pokazujemo centra iz Budimpe{te, upoznaju}i nas sa iskustvima romske zajednice te`ak `ivot i bezna|e na{ih sugra|ana Roma ponudimo i sliku u Ma|arskoj, koji iako `ive u znatno povoljnijim uslovima nego Romi ne~ega boljeg: ilustracije koje pokazuju uspje{ne Rome, vrijedne u drugim zemljama Vi{egradske grupe (Poljska, ^e{ka, Slova~ka), i Rome, zami{ljene Rome i, naravno, romsku djecu "naoru`anu" onim dalje nailaze na brojne probleme u namjeri da postanu prihva}eni od {to barem pripadnicima romske populacije (nazovite i ovo stereotipom) {ireg dru{tva. Kazivanjem pri~e neromima Jake Bowers pokazuje nikada nije bilo strano - {irokim i iskrenim osmijehom. kako jedna inicijativa i li~na upornost mogu da na~ine pozitivne pomake u dru{tvu koje mnogi smatraju «starom» demokratijom i primjerom multikulturalnog. Rije~ je o Velikoj Britaniji i nastojanjima tamo{njih ambicioznih Roma da izbore pravo na svoju rije~, a Jake je za romsku zajednicu izborio «pravo glasa» na javnom servisu, BBC-ju.
I, na kraju, iskustva, ne manje va`na, iz nama susjednih zemalja, Srbije i Hrvatske. Iskustva iz multikulturalne Vojvodine, gdje je su`ivot i prihvatanje «drugog» i «druga~ijeg» svakodnevnica a ne
prazna floskula, prenijela nam je direktorica programa Novosadske CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI novinarske {kole dr. Dubravka Vali}-Nedeljkovi}. Na{a kolegica iz Novog Sada pokazala je koliko je va`an kontekst u kojem `ivimo, ali i ulo`ena energija, razumijevanje, kreativnost i pristup, da bi se OMI napravili zanimljivi rezultati. A rezultati Novosadske novinarske {kole, OMI R vidjet }ete, zaista su vrijedni spomena. Splitska «STINA» bila je R «pionir» i inicijator brojnih projekata u Hrvatskoj koji su se odnosili na «P U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» U MULTIKULTURALNIM nacionalne manjine. Me|u prvima su zaista shvatili su{tinu i bit 7 U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» «P R R OMI OMI CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI
8 1. Romska zajednica u centralnoj i isto~noj Evropi: OD MARGINALIZACIJE DO (EVROPSKE) INTEGRACIJE
Autorica: Sara Nikoli}, ACIPS, Sarajevo
apu{taju}i sjever Indije u nekoliko uzastopnih migracijskih valova, integracijama. Ovdje }emo pratiti navedene periode kroz sveobuhvatan Romi se pojavljuju na evropskom kontinentu izme|u 14. i 15. pregled tendencija u zemljama regije, kao i osvrt na situaciju u Bosni Nstolje}a. Sa procijenjenih sedam do osam miliona pripadnika i Hercegovini specifi~no. u Evropi danas, oni na ovom kontinentu ujedno predstavljaju i najve}u prekograni~nu manjinu. Romske zajednice su prisutne od Velike Britanije do Rusije, no najbrojnije su na podru~ju isto~ne POLO@AJ ROMA U SOCIJALIZMU Evrope,1 gdje njihovo mjesto u dru{tvu, kao i razlozi zbog kojih su one, na`alost, velikim dijelom na njegovim marginama, zaslu`uje Politika prema Romima za vrijeme socijalizma mo`e se okarakterizirati posebnu pa`nju.2 Ovaj osvrt ima za cilj pru`iti kratki mjerama koje dobrim dijelom potenciraju uklju~enost manjinskih dru{tvenopoliti~ki kontekst koji poja{njava dana{nji polo`aj romske grupa u dru{tvo, premda sa idejom asimilacije istih.3 Kao segment zajednice u zemljama centralne i isto~ne Evrope. Polo`aj Roma u dru{tva na margini, Romi su u ve}ini zemalja centralne i isto~ne ovoj regiji danas, te razvoj politika prema toj populaciji, mo`e se Evrope ujedino identificirani kao skupina koju je potrebno ~im prije sagledati kroz dva recentna sociohistorijska perioda: period socijalizma, asimilirati, prikladno ideologiji «utapanja» pojedina~nih kao i etni~kih te recentni period demokratske tranzicije i puta prema evropskim razli~itosti u jednu homogenu radni~ku klasu.4 U mnogim zemljama CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI 1 Thelen 29.; Geslin 12-13. Sljede}e su procjene broja Roma koji `ive u pojedinim centralnim i isto~noevropskim zemljama: 90.000-100.000 u Albaniji, 40.000-50.000 u Bosni i Hercegovini, 700.000-800.000 u Bugarskoj, 30.000-40.000 u Hrvatskoj, 250.000-300.000 u ^e{koj Republici, 550.000-600.000 u Ma|arskoj, 220.000-260.000 u Makedoniji, 20.000 u Crnoj Gori, 450.000-500.000 u OMI Srbiji, 36.000 – 40.000 na Kosovu i barem 1.800.000 a mo`da i do 2.500.000 u Rumunjskoj, {to ~ini zadnju grupu najve}om romskom populacijom u Evropi a mogu}e i u svijetu. OMI R (Petrova 9.; UNDP. At Risk 12). R 2 Ovaj osvrt ne uklju~uje zemlje biv{eg Sovjetskog Saveza, zbog razli~itosti u sociopoliti~koj situaciji, kao i polo`aju Roma u ovim zemljama. 3 «P Liégeois 143-144. DRU[TVIMA» U MULTIKULTURALNIM 4 Guy 10.; UNDP. Avoiding the Dependency Trap 21. 9 U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» «P regije uvodi se zabrana do tada jo{ zastupljenih nomadskih obi~aja i nepovoljno utje~u na ve}inu gra|ana isto~ne Evrope,9 Romi se
R vra}aju u posebice te{ku situaciju. Ne samo {to su posebno
R usvajanje zakona o sedentarizaciji, te se Romi uvelike uklju~uju u te{ko pogo|eni krizom u te{koj industriji, u kojoj je ve}ina radila,10
OMI klasu ni`ekvalificiranih radnika u planskoj ekonomiji u zamahu OMI industrijalizacije, gube}i djelomi~no svoje mjesto kao nezavisni nego ih i sama klima eskaliraju}ih tenzija i masovne frustracije obrtnici radnici.5 Jedina regionalna razlika u ovom pogledu su ponovno stavlja u marginalnu poziciju – kao predstavnike onog prakse u biv{oj Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji, gdje drugog i dakle `rtve diskriminacije prouzrokovane probu|enim CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI romska populacija nikada nije bila percipirana kao veliki problem, etnonacionalizmom i ksenofobijom,11 naklonostima koje tra`e djelomi~no zbog dominacije drugih manjinskih pitanja, te se nisu krivca za generalni nestanak sigurnosti. Djelomi~no kao rezultat razvijale posebne mjere u njihovom pogledu, niti su se Romi blokirali negativnog medijskog izvje{tavanja o romskoj populaciji, u u prakticiranju svojih tradicionalnih djelatnosti, kao obrtnici, zabavlja~i kojem dominira senzacionalizacija nivoa kriminalnih aktivnosti i i trgovci konjima.6 ‘parazitizma’ romske populacije, Romi zauzimaju mjesto `rtvene janjadi koji se mogu okriviti za sve dru{tvene prob- Premda su putem navedenih politika Romi manje pozvani na ravnopravno leme,12 te se njihova socioekonomska situacija pogor{ava kroz sudjelovanje u dru{tvu koliko na asimilaciju u isto,7 isti period se diskriminaciju kod pristupa radu, obrazovanju, zdravstvenoj tako|er odra`ava relativnim pobolj{anjem cjelokupnog socioekonomskog za{titi i stanovanju, u direktnoj vezi sa negativnom percepcijom polo`aja romske populacije u cijeloj regiji. Socijalisti~ke vrijednosti, romskog identiteta, na~ina `ivota, vrijednosti i tradicije.13 kao {to je jednakost, ~ine da Romi rade zajedno sa ~lanovima ostatka stanovni{tva, sudjeluju u kolektivnim odmorima, {alju djecu u iste U zemljama biv{e Jugoslavije, po~etak tranzicijskog perioda je {kole, te imaju pristup univerzalnoj i velikim dijelom besplatnoj dodatno kompliciran krvavim sukobima koji nisu {tedili ni romsku zdravstvenoj za{titi. Kao i za ostatak stanovni{tva u tom periodu, populaciju. Na ni{anu svih zava|enih strana, romske zajednice su redovni prihod, obrazovanje, zdravstvena i stambena sigurnost `rtve etni~kog ~i{}enja u Bosni i Hercegovini. Romi sa Kosova pobolj{avaju sveobuhvatne `ivotne prilike i obja{njavaju nostalgiju postaju raseljeni putem vi{e migracionih valova tokom 1999, i raseljeni mnogih za istim periodom u trenutnim neizvjesnostima tranzicije.8 su od Makedonije i Albanije, zapadne Evrope i Amerike, do Srbije i Crne Gore. Veliki broj danas `ivi kao raseljene skupine (IDPs) – UNHCR ih je 2000. godine brojao 27.419 u Srbiji i Crnoj Gori, dok TRANZICIJA I POVRATAK NA MARGINU romske organizacije broje i do 80.000 raseljenika, 6.000 u Makedoniji, 8.000-10.000 u Crnoj Gori, 150-300 u Bosni i Sa padom socijalizma i negativnim ekonomskim trendovima, te Hercegovini. Tako|er, izvje{taji me|unarodnih organizacija broje nestankom sigurnosti, punog zaposlenja i socijalne skrbi koji 30.000 do 35.000 Roma u IDP kampovima unutar Kosova. U
5 Liégeois 143-144; Thelen 29; Friedman 23-47. 6 Friedman 65- 68. 7 UNDP. Avoiding the Dependency Trap 19. 8 UNDP. Avoiding the Dependency Trap: 21.; UNDP. At Risk p.14. 9 Vejvoda 40-42. 10 Huber 47.; Thelen 30. 11 Huber 46; Petrova 24-25; Henrard 183. 12 Huber 46. 13 Henrard. 183. 10 Pri{tini, gdje je ranije stanovalo 10.000 Roma, preostalo ih je 140.14 Jedan od faktora koji je svakako povezan sa nivoom siroma{tva Ova situacija dodatno ote`ava ionako te{ko stanje Roma u regiji, jeste pristup i uspjeh u obrazovanju, koji logi~no vodi do stru~nijeg posebice za Rome iz podru~ja direktno dotaknutih konfliktom, koji se zaposlenja i vi{ih prihoda. No, karakteristika koja tako|er dolazi do suo~avaju sa razli~itim stepenima prihva}enosti i mogu}nosti izra`aja je ~injenica da je veza izme|u nivoa obrazovanja i kvalifikacija u`ivanja prava na podru~jima na koja su izbjegli, ali i stvara dodatni i visine primanja kod Roma manje o~igledna nego {to je to slu~aj kod pritisak na romsku populaciju u zemljama regije u kojima tra`e ve}inske populacije. Isto ukazuje na sveprisutan problem diskriminacije uto~i{te. Kombinacija navedenih faktora, od slabog prihva}anja od prema pripadnicima ove manjinske grupe, koji dodatno ote`ava strane ostatka dru{tva, posljedica rata i raseljenosti, te generalno realizaciju uspjeha usporedivih sa ve}inskim stanovni{tvom.16 lo{ih uvijeta `ivota u regiji koji ih prve doti~u, rezultiraju te{kom Siroma{tvo se mo`e interpretirati kao za~arani krug usko povezanih situacijom za Rome danas, sa isklju~enosti iz sistema obrazovanja i faktora na koje se mora djelovati sistematski i usporedno. Glavna zapo{ljavanja, te lo{im standardima stanovanja i zdravstva, koji i podru~ja usko povezana sa nivoom dobrobiti i ljudskog razvoja, koja dalje perpetuiraju istu marginalizaciju. zahtijevaju koncentrirane napore, jesu podru~ja obrazovanja, zapo{ljavanja, zdravstva, te stanovanja.
POLO@AJ ROMA DANAS Nivo obrazovanja kod Roma danas je zabrinjavaju}e nizak, sa manje od tre}inu populacije koja zavr{i osnovno obrazovanje. Prema podacima UNDP-jeve studije «Pod rizikom: Romi i raseljene Prema podacima UNDP-ja, manje od petine djece {kolskog uzrasta skupine u jugoisto~noj Evropi» (“At Risk: Roma and the Displaced in poha|a {kolu, te u prosjeku romska djeca provode upola manje vremena Southeast Europe”) provedene 2006, 44% romskog stanovni{tva u obrazovnom sistemu nego djeca pripadnici ve}inskih grupa (4,5 `ivi u siroma{tvu, za razliku od 11% stanovni{tva ve}inske popu- godine, naspram 10 godina obrazovanja). Situacija je nadaleko te`a za lacije, sa jednom od pet osoba koja `ivi u ekstremnom siroma{tvu.15 romske djevoj~ice, koje kra}e vremena ostaju u {kolskom sustavu,17 Dakle, nivo siroma{tva kod Roma je dublji od nivoa siroma{tva diskriminirane na osnovu etni~ke pripadnosti, kao i roda, zbog patri- ve}inskog stanovni{tva, {to dodatno ote`ava izlaz iz iste situacije. jarhalnih vrijednosti koje nala`u da se one ranije udaju te da se njihovo Veliki dio mjese~nih tro{kova ula`e se u hranu, dok je vrlo mali pos- obrazovanje generalno manje vrednuje. totak doma}inskog bud`eta posve}en obrazovanju, {to za mla|e Rome ote`ava bijeg iz siroma{tva. Siroma{tvo se tako|er odra`ava Siroma{tvo je jedan od centralnih problema ovdje. Iako je u teoriji u visokom nivou zadu`enja Romske populacije (nepla}eni ra~uni za besplatno, indirektni tro{kovi obrazovanja kao {to su topli obrok, struju, vodu, kiriju, itd.). No, podaci tako|er ukazuju na visoke nivoe knjige, {kolski prijevoz, odje}a, sve vi{e postaju obaveze razli~itosti u prihodima kod romske populacije (razlike su zna~ajnije doma}instava, koje siroma{na romska doma}instva ~esto ne mogu nego {to je to slu~aj kod ve}inske populacije), {to ukazuje na pokriti. Nadalje, lo{e stambene prilike mnogih porodica ne pru`aju
mogu}e trendove eksploatacije unutar grupe, ali i na razli~itost prikladne uvjete za u~enje i pripremu zada}e ku}i. A tako|er veliki CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI unutar same populacije i njihove interne distinkcije. faktor neuspjeha je jo{ uvijek i ~esta segregacija u {kolama, gdje
14 OMI UNDP. At risk 14-15. OMI 15 U cilju regionalne usporedivosti, kupovna mo} od 4.30 dolara prosje~nih dnevnih tro{kova se koristi kao apsolutna linija siroma{tva, dok kupovna mo} od 2.15 dolara predstavlja prag R R ekstremnog siroma{tva. (UNDP. At Risk 17) 16 UNDP. At Risk 17-27. «P 17 UNDP. AtRisk 39. DRU[TVIMA» U MULTIKULTURALNIM 11 U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» «P romska djeca ~esto poha|aju ~isto romska odjeljenja koja se vode tako|er dio {ireg konteksta siroma{tva i dru{tvene isklju~enosti 20
R romske populacije. U zemljama jugoisto~ne Evrope stepen neza-
R po prilago|enom programu, ~iji ni`i kvalitet djeci ne dopu{ta da poslenosti kod Roma je u pojedinim slu~ajevima, kao {to su
OMI sustignu svoje vr{njake. Tako|er, vrlo je malo u~itelja u zemljama OMI regije primilo ikakvu dodatnu obuku za predavanje u multikulturnim Bugarska, Srbija i Hrvatska, vi{e nego duplo vi{i nego kod ve}inskog sredinama. Na kraju, ve} spomenuti problem diskriminacije pri naroda.21 Nivo nezaposlenosti je jos izra`eniji kod Romkinja. Romi zapo{ljavanju, ~ak i kada postoji ste~eni nivo obrazovanja, ne pru`a uglavnom upotpunjavaju ni`ekvalificirane, ni`ekvalitetne poslove, ili CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI motivaciju za ostanak u {koli,18 te ne motivira roditelje da podr`e tra`e alternative u neformalnom sektoru rada, {to je direktno djecu u njihovom napretku. povezano sa niskim nivoom obrazovanja ali i diskriminacijom na tr`i{tu rada, te u nekim slu~ajevima koncentracijom Roma u Jezik i getoizacija u romskim mahalama su tako|er jedan od podru~jima koja nude slabije prilike za zapo{ljavanje. Svi navedeni klju~nih faktora {kolskog neuspjeha. Prije samog polaska u faktori ukazuju na potrebu za fokusiranim strategijama zapo{ljavanja, {kolu, romska djeca iz dominantno romskih naselja nemaju priliku kampanjama protiv diskriminacije, kao i dijalogom sa samim za konkretni kontakt sa jezikom ve}inskog stanovni{tva, {to poslodavcima kako bi se prona{la rje{enja.22 znatno ote`ava njihov napredak i sustizanje vr{njaka u prvim razredima {kole. Ako uzmemo za primjer romsku djecu iz Niska primanja tako|er stvaraju barijeru pri pristupu zdravstvenoj Me|imurske `upanije u Hrvatskoj, njihov prvi jezik je Baja{ki za{titi. Sedamdeset i ~etiri posto siroma{nih romskih doma}instava, (jezik Roma koji migriraju iz Rumunjske nakon abolicije ropstva te ~ak 62% doma}instava iznad stepena siroma{tva ne mogu si 1856) , drugi jezik s kojim stupaju u kontakt je kajkavski - priu{titi prepisane lijekove, za razliku od 49% i 28% siroma{nih i me|imurski dijalekt, dok je kontakt sa standardnim hrvatskim nesiroma{nih ve}inskih doma}instava, gdje je razlika izme|u ostvaren tek na tre}em mjestu.19 Nerealno je dakle o~ekivati da siroma{nih i boljestoje}ih mnogo zna~ajnija. Neposjedovanje djeca koja dolaze iz ovih sredina prate nastavu sa istom identifikacijskih dokumenata te problemi sa registracijom tako|er lako}om kao njihovi vr{njaci koji su od ro|enja u kontaktu sa uveliko ote`avaju pristup Roma zdravstvenoj za{titi, kao i uveliko hrvatskim jezikom – {to ukazuje na potrebu za uklju~enje zna~ajnija nesigurnost pristupa prehrambenim namirnicama, prema romske djece u integrirani program pred{kolskog obrazovanja podacima koji ukazuju na znatno manje izdatke za prehranu kod minimum dvije godine prije samog polaska u {kolu, koji bi ih romskog stanovni{tva u odnosu na ve}inu.23 pripremio za sustavno pra}enje nastave, {to se ti~e jezika, kao i razvijanja radnih navika te dru{tvenosti i socijalnih vje{tina. Kvaliteta stanovanja je jo{ jedan bitan faktor koji utje~e na stepen ranjivosti romske populacije. Analize pokazuju da bitan segment Na tr`i{tu rada Romi se susre}u sa neadekvatnim prilikama za romskih doma}instava `ivi u nepodobnim uvjetima: 25% njih zapo{ljavanje, koje su rezultat njihove slabe konkurentnosti na `ivi u tro{nim ku}ama ili barakama, dvije tre}ine doma}instava tr`i{tu rada, kao i ve} spomenutih efekata diskriminacije, te su ~iji prenapu~eni stambeni prostor nije ve}i od jednog kvadratnog
18 UNDP. At Risk 39. 19 Razgovor sa Jagodom Novak, biv{om koordinatoricom za romska pitanja Fonda Otvoreno Dru{tvo Hrvatska. 20 UNDP. At Risk 41. 21 Omjer nezaposlenosti romskog i neromskog stanovni{tva u zemljama regije je sljede}i: Rumunjska - 44:28, Albanija - 45:25, Srbija - 51:21, Bosna i Hercegovina - 52:30, Crna Gora - 53:32, Bugarska - 60:25, Hrvatska- 62:25, Makedonija 71:45. (UNDP. At Risk 42) 22 UNDP. At Risk 54.; UNDP. Avoiding the Dependency Trap 2. 23 UNDP. At Risk 56–57. 12 metra po ~lanu, te oko 60% bez sanitarne infrastrukture u domu. poseban naglasak na razvoj politika koje favoriziraju manjinske Sveobuhvano, procenat romskog stanovni{tva bez pristupa sigurnom populacije, a posebice Rome. Ovo je ujedno povezano i sa stambenom objektu, teku}oj vodi, te prikladnoj sanitaciji i opskrbi spoznajom zapadnih vlada, EU institucija i supranacionalnih elektri~nom energijom, znatno je vi{i nego procenat istih organizacija25 kako je fokusirana podr{ka dru{tvenoj uklju~enosti slu~ajeva kod pripadnika ve}inskog stanovni{tva.24 Ponovna osjetljivih grupa jedini odr`ivi na~in da se sprije~i nastanak korelacija izme|u nivoa siroma{tva i nezadovoljavaju}ih stambenih posebno siroma{ne i marginalizirane potklase u zemljama koje su prilika Roma u {irem regionu ukazuje na usku povezanost na putu pridru`ivanja Evropskoj uniji.26 Pomaci u nacionalnim izme|u svih ovdje navedenih oblasti – od obrazovanja i zapo{ljavanja, politikama u vezi sa romskom populacijom se dakle mogu barem do zdravstva i stanovanja – sa cjelokupnom novom dobrobiti djelomi~no interpretirati kao ishod {irih evropskih interesa. dru{tvenog razvoja ili socijalne uklju~enosti ove populacije, te njihovim prilikama za napredak i razvoj kapaciteta. Da bi se Bez obzira na pozadinu i razloge, ~injenica je da se mogu identificirati postigao vi{i nivo uklju~enosti, potrebno je sistemski razvijati odre|eni vrlo bitni napori od strane isto~noevropskih zemalja u vezi programe i politike na svim poljima usporedno u dr`avama u sa stanjem romske populacije u zadnjoj deceniji, sa po~etkom u kas- kojima Romi `ive. Isto tako|er zahtijeva i jaku politi~ku volju ve}ine nim 90-im. Dr`ave uspostavljaju nove institucionalne strukture za kao i manjine, volju dr`ava da stvarno rade na implementaciji bavljenje manjinskim pitanjima, uvode spe~ifi~ne programe i politike donesenih mjera, ali i potenciranje same politi~ke uklju~enosti te, generalno, posve}uju vi{e pa`nje romskom pitanju. Status i prava romske populacije u procesu odlu~ivanja, te implementaciji politika Roma postaju prili~no dobro za{ti}eni novim zakonima u cijeloj regi- koje se ti~u njih samih. ji, premda isti u praksi jo{ uvijek nisu tako efikasno primijenjeni.27 Nove mjere tako|er uklju~uju usvajanje antidiskriminacijskih zakona,28 te uspostavljanje specijaliziranih nacionalnih strategija za POZITIVAN DOPRINOS EU INTEGRACIJA Rome u mnogim zemljama.29 Tako|er, kao proizvod regionalne konferencije u Budimpe{ti 2003. godine pod naslovom «Romi u Tranzicijski period tako|er nosi odre|ene pozitivne pomake kad rastu}oj Evropi: Izazovi za budu}nost» (“Roma in an Expanding je rije~ o polo`aju Roma kao i drugih nacionalnih manjina isto~ne Europe: Challenges for the Future”), rodila se ideja Dekade Evrope. Globalni i regionalni napreci na polju za{tite ljudskih i uklju~enja Roma (2005-2015), koja predstavlja politi~ku obvezu manjinskih prava, a posebice visoka motivacija tranzicijskih devet centralnih i jugoisto~nih evropskih vlada30 za aktivni zemalja centralne i isto~ne Evrope da postanu ~lanice Evropske anga`man u rje{avanju problema siroma{tva, isklju~enosti i unije, rezultira i ja~im pritiskom da se spomenute mjere implementiraju diskriminacije Roma. Programski prioriteti uklju~uju razvoj fokusiranih i na nacionalnim nivoima. Proces evropskih integracija stavlja akcijskih planova na klju~nim poljima relevantnim za pobolj{anje
24 UNDP. At Risk 58-62. CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI 25 Kovats 1. 26 UNDP Avoiding the Dependency Trap 83. Za dublji uvid, isto pogledati: Vermeersch (2004). OMI OMI 27 Barany 322. R 28 Barany 311-316. R 29 Abdikeeva 1. «P U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» U MULTIKULTURALNIM 30 Prvobitne zemlje ~lanice Dekade su Bugarska, Hrvatska, ^e{ka Republika, Ma|arska, Makedonija, Crna Gora, Rumunjska, Srbija i Slova~ka. 13 U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» «P kvaliteta `ivota kod Roma ve} navedenim iznad: obrazovanju, Hercegovini. Ustav tako|er stipulira i definira na~ela nediskriminacije. 31 R
R zapo{ljavanju, zdravstvu i stanovanju. Poduhvat je osnovala grupa Kona~no, Aneks i nabraja dodatne sporazume o ljudskim pravima, 32
OMI bitnih regionalnih i internacionalnih aktera , {to jo{ jednom ukazuje uklju~uju}i Me|unarodnu konvenciju o uklanjanju svih oblika rasne OMI na rastu}u globalnu, a posebice evropsku, zabrinutost za diskriminacije, Evropsku povelju o regionalnim jezicima manjina, te situaciju Roma u regiji. Okvirnu konvenciju za za{titu nacionalnih manjina.33
CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI U aprilu 2003. BiH je usvojila i Zakon o za{titi prava pripadnika ROMI U BOSNI I HERCEGOVINI nacionalnih manjina, koji uklju~uje mjere kao {to su dr`avna finansijska potpora manjinama, promocija pozitivne diskriminacije pri zapo{ljavanju, Zakonodavstvo i praksa: Kao i na mnogim drugim poljima (i u pristup kvalitetnom obrazovanju itd. mnogim drugim zemljama regije), po pitanju prava nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini postoji velika razlika izme|u postojanja zakona Od 17 zakonski priznatih nacionalnih manjina u BiH, Romi su najve}a, i njihove stvarne primjene. Na papiru, BiH ima jedan od naprednijih i prema procjenama broje izme|u 35.000 i 80.00034. Socijalno, ustava po pitanjima ljudskih prava i prava nacionalnih manjina: ekonomski i politi~ki marginalizovani kao i u drugim zemljama Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, kao i oba me|unarodna regiona, jo{ uvijek se suo~avaju sa velikim problemima u pristupu pakta (o gra|anskim i politi~kim pravima, te o ekonomskim, socijalnim kvalitetnom obrazovanju, diskriminacijom pri zapo{ljavanju, nesigurnosti pravnog statusa romskih naselja te kvaliteta `ivota u istim, pristupu i kulturnim pravima), te Deklaracija UN-a o pravima osoba pripadnika socijalnoj skrbi, a cijela situacija je posebice ote`ana ~injenicom da nacionalnih ili etni~kih, vjerskih i jezi~kih manjina, spomenuti su u mnogi jo{ uvijek ne posjeduju osnovne osobne dokumente BiH.35 samoj preambuli Ustava. No, kao {to je navedeno iznad, prate}i regionalne i evropske trendove u razvijanju politika, i Bosna i Hercegovina je u zadnjem periodu Evropska konvencija za za{titu ljudskih prava i temeljnih sloboda, i napravila odre|ene pozitivne pomake kad je rije~ o prepoznavanju svi njeni protokoli, imaju prioritet nad svim zakonima u Bosni i polo`aja i problema romske zajednice specifi~no.
31 “The Decade of Roma Inclusion 2005-2015.”; Abdikeeva 2. 32 Najzna~ajnije: Svjetska banka te Institut otvoreno dru{tvo, ali tako|er UNDP, Vije}e Evrope, Razvojna banka Vije}a Evrope, Referentne ta~ke za Rome i Sinte pri ODHIR OSCE, Evropski romski informativni ured, Evropski forum za Rome i nomade, Evropski centar za romska prava, i Romski obrazovni fond. 33 Ustav Bosne i Hercegovine. Strategija Bosne i Hercegovine za rje{avanje problema Roma tako|er navodi sljede}e relevantne me|unarodne, dr`avne i entitetske dokumente: Okvirna konvencija Vije}a Evrope za za{titu nacionalnih manjina; Evropska povelja o regionalnim i jezicima manjina; Evropska konvencija o ljudskim pravima i osnovnim slobodama; Univerzalna deklaracija Ujedinjenih nacija o ljudskim pravima; Me|unarodni pakt o gra|anskim i politi~kim pravima; Konvencija UN-a o pravima djeteta; Me|unarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije; Me|unarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kultumim pravima; Deklaracija Ujedinjenih nacija o pravima lica koja pripadaju nacionalnim ili etni~kim, vjerskim ili jezi~kim manjinama; Me|unarodna konvencija o za{titi prava svih radnika migranata i ~lanova njihovih porodica; Preporuke Parlamentarne skup{tine Vije}a Evrope o pravima manjina, paragrafi 10-13 iz 1990. g.; Preporuke Vije}a Evrope za pristup Roma obrazovanju, stambenom smje{taju, zaposlenju itd.; Ustav Bosne i Hercegovine; Ustav Republike Srpske; Ustav Federacije Bosne i Hercegovine; Zakon o za{titi prava pripadnika nacionalnih manjina BiH; Okvirni zakon Bosne i Hercegovine o osnovnom i srednjem obra- zovanju i dr. (Vije}e Ministara BiH. Strategija Bosne i Hercegovine za rje{avanje problema Roma.) 34 U svim zemljama regije vrlo je te{ko uspostaviti ta~an broj pripadnika romske manjine. Jedan od razloga je ~injenica da se mnoge osobe ne izja{njavaju kao Romi pri zvani~nom popisu stanovni{tva iz razli~itih razloga, od kojih visoki stepen diskriminacije pripadnika ove manjine igra bitnu ulogu. Slu~aj Bosne i Hercegovine, koja nije vr{ila popis od 1991, kada je popisano 8.876 pripadnika romske nacionalne manjine, dodatno komplikuje procjene. Broj pomenut iznad sastoji se od konzervativne procjene Ministarstva za ljudska prava, izbjeglice i raseljena lica BiH, te podacima Romskog informacionog centra (RIC), koji su rezultat dvaju istra`ivanja Vije}a Roma BiH koji su do{li do podataka na osnovu uzorka u 16 romskih zajednica i popisa koji su radili romski aktivisti. Podaci UNDP-jevog istra`ivanja prezentiraju srednju procjenu od 40.000-50.000. (UNDP. At Risk 12) 14 Pozitivni pomaci – Bh. strategija i u~e{}e u Dekadi: Priznaju}i da u dokument, Plan akcije o obrazovnim potrebama Roma i pripadnika Bosni i Hercegovini “nema nijedne druge nacionalne manjine (…) ostalih nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini, koji navodi koja se nalazi u socijalnom polo`aju koji je po svojoj te`ini i detaljne mjere i aktivnosti koje se trebaju poduzeti a ~ija je svrha problemati~nosti i pribli`no sli~an polo`aju romske manjine”36. unapre|enje situacije Roma na podru~ju obrazovanja.39 Tako|er, Vije}e ministara BiH je u julu 2005. godine usvojilo Strategiju Bosne ministarstvo za ljudska prava i izbjeglica BiH, Odbor za Rome pri i Hercegovine za rje{avanje problema Roma, koja “obavezuje Vije}u ministara BiH i Vije}e nacionalnih manjina Parlamentarne vlasti u Bosni i Hercegovini na svim nivoima organiziranja da skup{tine BiH imenovani su kao tijela koja }e na godi{njoj bazi vr{iti poduzmu cijeli niz aktivnosti i mjera u skladu sa svojim monitoring provedbe spomenute strategije, te o tome pismeno nadle`nostima i aktuelnim mogu}nostima koje za cilj (treba da) imaju izvje{tavati Vije}e ministara. radikalnu promjenu i popravljanje nepovoljnog ekonomskog i socijalnog statusa Roma u BiH.”37 Komplementarno ovoj inicijativi, 3. jula 2008. Vije}e ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je i Akcioni plan Bosne i Hercegovine za Na 23 stranice, ovaj dokument definira klju~ne probleme i potrebe rje{avanje problema Roma u oblastima zapo{ljavanja, stambenog sa kojima se suo~ava romska populacija u Bosni i Hercegovini, te zbrinjavanja i zdravstvenoj za{titi, donijelo odluku o osnivanju “pitanja od neposrednog zna~aja za rje{avanje statusa Roma u Koordinacionog odbora za pra}enje provo|enja istog, te usvojilo BiH”38, prvenstveno u oblastima obrazovanja, zapo{ljavanja, Deklaraciju o pristupanju Dekadi uklju~enja Roma 2005-2015, stanovanja, zdravstvene i socijalne za{tite, upisa u mati~ne knjige kao njena 10. zemlja potpisnica. Koordinaciju aktivnosti navedenih u ro|enih i obezbje|ivanja drugih li~nih identifikacijskih dokumenata, Akcionom planu vr{it }e predlaga~ plana, Ministarstvo za ljudska popisa stanovni{tva, u~estvovanja u vlasti i partnerstva sa organima prava i izbjeglice.40 vlasti, organiziranja i umre`avanja romskih i drugih nevladinih organizacija koje se bave Romima; informiranja, o~uvanja i razvijanja kulturnog identiteta i Pristupanje Dekadi predstavlja pozitivan korak ka sistematskom tradicije, u~enja romskog jezika i formiranja romskih duhovnih i kulturnih rje{avanju klju~nih pitanja pobolj{avanja polo`aja romske populacije institucija i asocijacija, prekograni~ne i me|unarodne saradnje u Bosni i Hercegovini. Za razliku od Strategije za rje{avanje problema romskih organizacija sa romskim i neromskim vladinim i nevladinim Roma, koja definira neke od klju~nih problema, Akcijski planovi organizacijama, demografsko-populacione politike, porodi~nih usvojeni u sklopu Dekade konkretnije ocrtavaju pojedina~ne odnosa, ravnopravnosti spolova i prava djeteta, te nediskriminacije mjere koje se trebaju provesti kako bi se do{lo do boljeg polo`aja romske populacije na podru~ju obrazovanja, zapo{ljavanja, strambenog Roma i podizanje svijesti o neophodnosti inkluzije Roma u sve socijalne zbrinjavanja i zdravstvene za{tite, sa osvrtom na sveobuhvatne ciljeve procese u BiH; kao i odre|uje odgovorna vladina tijela za borbe protiv diskriminacije i siroma{tva, te jednakosti spolova. Glavni rje{avanje problema i unapre|enje situacije na navedenim poljima. cilj Dekade, kao {to je ocrtano i u evaluacionom dokumentu Decade Mjere na polju obrazovanja ve} od 2004. prati i zaseban detaljan Watch,41 jeste progresivni napredak zemalja potpisnica od situacije CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI
35 “Protecting the rights of national minorities in BiH.” OSCE Mission to Bosnia and Herzegovina. 36 Vije}e ministara BiH. Strategija Bosne i Hercegovine za rje{avanje problema Roma 1.
37 OMI Vije}e ministara BiH. Strategija Bosne i Hercegovine za rje{avanje problema Roma 1. OMI 38 Vije}e ministara BiH. Strategija Bosne i Hercegovine za rje{avanje problema Roma 2. R R 39 Vije}e ministara BiH. Strategija Bosne i Hercegovine za rje{avanje problema Roma. 40 Vije}e ministara BiH. “Saop}enja: Odr`ana 54. sjednica Vije}a ministara Bosne i Hercegovine.” «P U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» U MULTIKULTURALNIM 41 Decade Watch. 2005-2006 15. 15 U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» «P u kojoj vlada ne poduzima nikakve posebne mjere da unaprijedi ZAKLJU^CI / PREPORUKE
R situaciju ranjive romske populacije do situacije u kojoj se, kroz progresivno R provo|enje Akcijskih planova, razvija integrirana vladina politika za Kao {to je gore navedeno, kada je rije~ o pokrenutim inicijativama OMI OMI pitanje uklju~enja Roma, kao i funkcionalna institucionalna struktura za uklju~enje Roma u regiji kao i u Bosni i Hercegovini specifi~no, za provo|enje iste, te u kojoj vlada preuzima punu odgovornost za mogu se identificirati odre|eni pozitivni pomaci. Ono {to je uklju~enje svih svojih gra|ana. potrebno jeste briga da u~e{}e u navedenim procesima ne
CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI ostane striktno deklarativno: Bosna i Hercegovina je tek na po~etku ovog procesa, ali iskustva zemalja ~lanica ukazuju na odre|ene pozitivne pomake u ovom z Pored toga {to su usvojeni bitni zakoni o za{titi ljudskih i manjinskih smjeru: prava, mora se osigurati i okvir za njihovu implementaciju / po{tivanje: time se ~ini pomak od samog postojanja prava do z Institucionalne strukture za provo|enje Dekade, kao i konkretne vladavine prava; koordinaciona tijela, uspostavljena su u svim zemljama; z Ista preporuka vrijedi i za samu dr`avnu Strategiju te Akcijske z Dekada se pokazala kao prikladan okvir za raspravu o planove usvojene u okviru Dekade uklju~enja Roma: oba uklju~enju Roma na me|unarodnom (razmjena pozitivnih dokumenta sadr`e implementaciona kao i monitoring tijela – iskustava izme|u ~lanica Dekade), vladinom, kao i nevladinom izvje{taji ovih drugih, ukoliko su a`urni i potpuni, dobar su izvor nivou, te dala ve}u mogu}nost romskim zajednicama u informacija o napretku u realizaciji mjera koji bi se trebali koristiti zemljama potpisnicama da se njihov glas ~uje od kada je vlada u svrhe nepristrasnog nadgledanja i evaluacije ovog procesa. preuzela ovu politi~ku odgovornost; z Procjena stvarne efektivnosti mjera navedenih u Akcijskim planovima jo{ uvijek predstavlja problem u svim zemljama z U 2007. godini, tre}oj godini provedbe, pojedine ~lanice ~lanicama Dekade; glavnu prepreku predstavlja nedostatak Dekade su pokazale bitne pomake prema uvr{tavanju mjera zvani~nih statisti~kih podataka o romskoj populaciji, ~iji su realni Dekade u {ire dr`avne politike, {to je mogu}i indikator odr`ivosti brojevi ~esto znatno ve}i od onih deklariranih u popisima istih i nakon isteka desetogodi{njeg programa: populacije i ostalim zvani~nim statistikama.
z Makedonija je uvrstila romsko pitanje u sveobuhvatne dr`avne z Pored strategija osmi{ljenih na dr`avnom nivou jednako je politike na poljima zdravstva i zapo{ljavanja; bitna decentralizacija akcijskih planova i mjera kako bi jedinice lokalne uprave preuzele odgovornost za implementaciju istih na z ^e{ka Republika je pokrenula Vladin ured za socijalnu svojim podru~jima nadle`nosti, kao i prilagodili mjere uklju~enost isklju~enih romskih zajednica koji ima za cilj specifi~nim problemima lokalnih zajednica. promociju partnerstava na lokalnom nivou te razvoj politika socijalnog uklju~enja u marginaliziranim romskim lokalitetima; z Tako|er, neophodno je sistematski raditi na edukaciji {ire javnosti o pozadini i prisutnosti dugostoje}ih nejednakosti z Bugarska je dala indikaciju da `eli povezati prioritete Dekade izme|u odre|enih grupa unutar populacije, i time djelovati na sa fondovima Evropske unije, posebice kako bi se potenciralo suzbijanje predrasuda koje perpetuiraju ovaj proces, kao i partnerstvo izme|u romskih NVO-a, lokalne samouprave i {kola stvoriti podlogu za bolje razumijevanje potrebe za inicijativama u implementaciji programa desegregacije u {kolama.42 koje afirmativno uklju~uju iste grupe - u ovom slu~aju romsku
42 Decade Watch. 2005-2006 18.; Decade Watch. 2007 Update 16. 16 populaciju. Isto ukazuje na nepobitno va`nu ulogu nepristrasnog Henrard, Kristin. “The Building Blocks for an Emerging Regime for the izvje{tavanja o polo`aju romskih zajednica unutar dru{tava Protection of a Controversial Case of Cultural Diversity: The Roma.” centralne i isto~ne Evrope u formiranju javnog mnijenja i International Journal on Minority & Group Rights: 10.3 (2003): 183-201. podizanju svijesti o ovim pitanjima. Huber, Konrad J. “The Roma: Group Identity, Political Activism, and Policy Response in Post-1989 Europe.” Helsinki Monitor 4.3 (1993): 44-51. z Na kraju, utjecati na {iru uklju~enost i izjedna~avanje prilika marginaliziranih grupa unutar jednog dru{tva je dugoro~an Kovats, Martin. “The European Roma Question – Briefing Paper.” The Royal Institute of International Affairs 31 (2002): 1-6. proces za koji ne postoje brza i jednostavna rje{enja. Ono ~emu se nadamo je da }e anga`mani preuzeti do sada Liégeois, Jean-Pierre. Roma, Tsiganes, Voyageurs. Strasbourg: Les edi- pridonijeti stvaranju okvira za sistematsko i usporedno tions du Conseil de L’Europe, 1994. djelovanje na klju~nim poljima za potenciranje {ire socijalne Petrova, Dimitrina. “The Roma: Between a Myth and the Future.” Roma uklju~enosti, te time stvoriti temelje za daljnji napredak, umjesto Rights: Quarterly Journal of the European Roma Rights Center. Number 1 ugasiti se sa dolaskom novih prioritetnih pitanja u prvi plan. (2004): 7-33. “Protecting the rights of national minorities in BiH.” OSCE Mission to Bosnia and Herzegovina. 15 august 2008. BIBLIOGRAFIJA
Abdikeeva, Alphia. Roma Poverty and the Roma National Strategies: The Thelen, Peter. “Roma Policy: The Long Walk Towards Political Participation.” In Cases of Albania, Greece and Serbia. London: Minority Rights Group International, 2005. Oct. 5th 2006. Thelen, Peter (Ed.). Roma in Europe: From Social Exclusion to Active Geslin, Laurent. “Romi, “bliski stranci” na Balkanu”. Le Monde OMI 1292> OMI Diplomatique (Kolovoz 2008): p.12-13. R R Guy, Will. “Romani Identity and Post-Communist Policy.” In Guy, Will (Ed.). Vije}e ministara BiH. Strategija Bosne i Hercegovine za rje{avanje proble- ma Roma. Sarajevo: Vjece Ministara BiH. 2005. 20. august 2008. «P Between Past and Future: The Roma of Central and Eastern Europe. DRU[TVIMA» U MULTIKULTURALNIM Hatfield: University of Hertfordshire Press, 2001. 18 Odnos medija prema nacionalnim manjinama: INERCIJA U ZEMLJI VE]INA Autor: Radenko Udovi~i} Media plan institut Generalno posmatrano, medijsko pokrivanje nacionalnih manjina u odre|enim projektima, ~esto onemogu}ava upra`njavanje ovih BiH uglavnom je po karakteru manifestaciono. Prisustvo manjina u prava. Pravo na prisutnost u medijima, iako ga niko ne spre~ava, medijima diktiraju dnevni doga|aji ili periodi~ne manifestacije koje provodi se uz velike te{ko}e. isti~u kulturolo{ke i obi~ajne posebnosti pojedine manjine. Povremeno, u skladu sa me|unarodnim globalnim zbivanjima, bilje`e se i sadr`aji istorijske gra|e, {to je posebno karakteristi~no BOSNA I HERCEGOVINA – ZEMLJA VE]INA za jevrejsku nacionalnu manjinu. Tako|er, izvje{tavanje dijela medija je na tragu ve} istaknute prakse {irenja stereotipa o Romima. Bosna i Hercegovina je jedna od najmonolitnijih zemalja u Evropi, posmatrano kroz formalnu prizmu nacionalne ve}ine i Prema raspolo`ivim podacima i saznanjima, nacionalne manjine manjine. Prije rata ~inilo ju je 99% slavenskog stanovni{tva, od u BiH nemaju svoje medije izuzev par specijalisti~kih publikacija ~ega su 98% bili Srbi, Hrvati, Bo{njaci (tada naziva Muslimani) i koje se izdaju periodi~no i zavise isklju~ivo od donacija ili dobrovoljnih Jugosloveni. Sli~na situacija je i danas. Procjene ka`u da u BiH priloga. Projektovano prema savremenim standardima, BiH je tako|er `ivi samo jedan posto «pravih» nacionalnih manjina. kao ~lanica Savjeta Evrope du`na osigurati manjinama medije, Razlika u odnosu na prijeratnu situaciju je {to nema vi{e CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI obrazovanje na maternjem jeziku, upra`njavanje kulturnih potreba Jugoslovena, ve} se nekoliko procenata stanovnika izja{njavaju i sl. Smatra se kako je odnos prema nacionalnim manjinama i kao Bosanci, koji se, su{tinski gledano ne i formalnopravno, etni~kim grupama pouzdan barometar stanja demokratije i ljudskih smatraju manjinom. Me|utim, rije~ je o ljudima koji su u prvi plan OMI prava u odre|enoj zemlji. Ako pod manjinama podrazumijevamo stavili teritorijalnu pripadnost prema dr`avi u kojoj `ive a ne pripadnost OMI R i konstitutivne narode koji su na pojedinim teritorijama manjine, etnicitetu. Rije~ je u velikoj mjeri o osobama iz mije{anih brakova R BiH tu nema ~ime da se di~i. Kada su u pitanju pravne («prave») kao i razli~itim nezadovoljnicima ukupnom etnopoliti~kom «P manjine, njihova brojnost, ali katkada i odsustvo `elje za strukturom dr`ave. DRU[TVIMA» U MULTIKULTURALNIM 19 U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» «P Nakon kontinuiranih zahtjeva me|unarodne zajednice i imamo 13% a na BHRT 12% onih koji se izja{njavaju kao R bo{nja~kih politi~ara, Ustavni sud BiH je 2000. godine donio Bosanci. Me|utim, ve} smo objasnili karakteristike ove manjine R odluku da oba entiteta moraju usaglasiti ustave sa dr`avnim i u odnosu na ostale etni~ke manjine u BiH. OMI OMI potvrditi konstitutivnost sva tri naroda na cijeloj teritoriji BiH. Entiteti su tu odluku proveli tek 2002. godine. Iako je od tada Mo`da nekome izvan Bosne i Hercegovine djeluje neobi~no pro{lo vi{e od pet godina, na terenu se stanje nije bitno promijenilo. ovoliko insistiranje na nacionalnom porijeklu novinara. Me|utim, CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI Ova fakti~ka situacija stvorila je kovanice «prave manjine» i op{teprihva}ena profesionalna logika da program trebaju da «stvarne manjine». U prvom slu~aju podrazumijeva se 17 manjina proizvode oni koji to znaju kod zna~ajnog broja ljudi jo{ nije istinski navedenih u dr`avnom zakonu o nacionalnim manjinama, a u usvojena. Vi{enacionalna Bosna i Hercegovina funkcioni{e po drugom konstitutivni narodi koji su na nekom dijelu teritorije principu nacionalnih klju~eva i poku{aj – dajmo program onima fakti~ka manjina, mada formalnopravno imaju ve}inski status. U koji znaju, bez obzira na nacionalnost i druge karakteristike – takvoj politi~koj situaciji potpuno je jasno da su procentualno nije prihva}en kod ve}ine stanovni{tva. Uz to, nisu zanemarivi malobrojne manjine u BiH zna~ajno hendikepirane u ostvarivanju rezultati rata u kojem je novinarska kadrovska struktura ruinirana. svojih prava jer se za razli~ita prava i ravnopravnost jo{ nisu Dio novinara je trajno oti{ao iz BiH, dio se ne bavi ovim poslom izborile ni ve}ine. U svakom slu~aju, ove «prave» manjine su zbog malih plata ve} radi za me|unarodne poslodavce, a novi imale jednu prednost: niko u BiH ih nije krivio za rat i nisu bile likovi sa odgovaraju}im kvalitetom se pojavljuju mnogo rje|e izlo`ene razli~itim medijskim, ali i fizi~kim pritiscima zbog zbog podijeljenosti dru{tva na tri, uglavnom zasebne, posljedica rata i patnji, {to je ~esto prebacivano Srbima u nacionalne cjeline. Federaciji BiH i Bo{njacima i Hrvatima u Republici Srpskoj. Nu`no je ovdje naglasiti kako je pona{anje medija znatno popravljeno, u smislu napu{tanja otvorenog hu{ka~kog jezika i NAJBROJNIJA MANJINA BEZ SVOG MEDIJA {irenja duha netolerancije, posebno u elektronskim medijima pod budnim okom Regulatorne agencije za komunikacije Prema popisu stanovni{tva iz 1991. godine u BiH je `ivjelo (RAK/CRA). S druge strane, samoregulacija {tampanih medija 8.876 Roma. Me|utim, na osnovu poslijeratnih procjena taj broj je djelimi~no zakazala. Me|utim, forme hu{ka~kog jezika i {irenja je vi{estruko ve}i. Prema podacima Romskog informativnog duha netolerancije u {tampanim medijima se sve vi{e usmjeravaju centra (RIC) u BiH danas `ivi oko 80.000 Roma. Po rije~ima protiv ideolo{kih protivnika ili neistomi{ljenika, kao i ekonomskih Sanele Be{i}, koordinatorice RIC-a, ovaj podatak je rezultat rivala, a manje protiv drugih etni~kih zajednica. dvaju istra`ivanja Vije}a Roma BiH gdje se na osnovu uzorka u 16 romskih zajednica i popisa koji su radili romski aktivisti, do{lo do Zbog stalnih kontroverzi oko programa javnih servisa, sarajevski tog broja. No, bez valjanog popisa i jedinstvene metodologije Mediacentar je nedavno izvr{io istra`ivanje «Izme|u etni~kog broj Roma, kao i drugih manjinskih zajednica, pa i konstitutivnih ekskluzivizma i dugoro~ne stabilnosti», koje je potvrdilo naroda, moramo uzeti sa rezervom. No, ~injenica je da su Romi odre|enu nesimetri~nost u nacionalnom smislu na javnim emiterima. najbrojnija manjina u BiH. Na RTRS-u, etni~ki Srbi ~ine 93 posto uposlenih, dok dvije tre}ine zaposlenika na BHRT i RTVFBiH ~ine Bo{njaci. Kada su Me|utim, i u sada{njem dru{tvenom ambijentu Bosne i u pitanju nacionalne manjine, na RTRS 2% uposlenih pripada Hercegovine, Romi, iako su ubjedljivo najbrojnija manjina, trpe nacionalnim manjinama, na FTV 3% a na BHRT su 4% diskriminaciju po mnogim osnovama i `rtve su te{kih predrasuda. uposlenih pripadnici nacionalnih manjina. Dodu{e, na RTVFBiH Kako je rekao jedan aktivista na konferenciji o pravima Roma 20 prije tri godine u Vogo{}i kod Sarajeva, ono {to ujedinjuje tri POVR[AN PRISTUP MEDIJA ve}inska naroda u BiH je sramotan odnos i netolerancija prema Romima. Uistinu, mnoge analize politi~kog stanja u BiH su na Sumarna ocjena medija u BiH u pokrivanju tema koje direktno ili tragu tezi da su Romi najugro`enija nacionalna skupina u BiH. posredno uti~u na raspolo`enje prema manjinskim narodima je Tri su razloga: iza Roma ne stoji nijedan organ vlasti ni u jednom nepovoljna. Takva ocjena je neposredno posljedica neprofesionalizma entitetu koji bi se borio za njihova prava, rije~ je o izuzetno lo{e u bh. medijima. Niski profesionalni standardi, aljkavost, obrazovanoj populaciji te lo{eg imovinskog stanja, {to je povr{nost i improvizacija, dominantne su kategorije. Toliko ote`avaju}a okolnost u borbi za dru{tvene pozicije. A kao zadnje, nu`na komplementarnost medija gotovo se izgubila. Malo je mo`da i najbitnije, jeste zna~ajna razjedinjenost brojnog romskog analiti~kih tekstova iz oblasti ljudskih prava a o manjinskim da i nevladinog sektora, ~iji predstavnici zbog li~nih animoziteta ne ne govorimo. Nedovoljno je poniranja u pozadinu vijesti, dok mogu da se usaglase u jedinstvenoj platformi u borbi za svoja elektronski mediji ne koriste ni pribli`no svoje prednosti, posebno prava. Naime, u BiH su registrovana 44 romska udru`enja, od televizija. Me|utim, sve izlo`eno je u tijesnoj vezi sa niskim ~ega, po izvorima iz RIC-a, istinski radi oko 25. nivoom kulture stanovni{tva uop{te a, unutar toga, sa neizgra|eno{}u politi~ke kulture, u`e, medijske kulture, a Iako je romska populacija relativno brojna u cijeloj zemlji ne postoji tako|er i lo{e percepcije medijskih poruka1. nijedan romski medij a na javnim servisima ne postoje specijalne emisije na romskom jeziku. Tako|e, i na bosanskom, srpskom ili Osnovni problem, koji je uostalom u vezi sa svakom ljudskom hrvatskom jeziku rijetki su programi koji ozbiljnije govore u romskim djelatno{}u, jeste nedostatak novca. Ekonomski razlozi su ~esto problemima. Romski nevladin sektor ~ini sve {to mo`e u datim isprika medijima da ne mogu proizvoditi programe za nacionalne okolnostima, ali i dalje izostaje op{ti dru{tveni anga`man. Uz manjine jer oni nisu profitabilni. Dakako, ovakvi programi spadaju podr{ku pojedinih me|unarodnih institucija i fondacija, postignuti u takozvane uskospecijalne, za malu grupaciju ljudi (posebno su po~etni rezultati na senzibilizaciji medija za bolje pra}enje ako su na ve}ini nerazumljivom jeziku). Me|utim, ovakav izgovor, ove problematike i ispunjavanje obaveza iz dr`avnog Zakona o i kada bi se uva`io za komercijalne medije, neprihvatljiv je za za{titi pripadnika nacionalnih manjina. Media plan institut iz javne servise. Uloga javnih servisa u dru{tvu je jasno odre|ena i Sarajeva, kao organizacija sa respektabilnim iskustvom u medijskom jedan od legislativnih zahtjeva je pravo manjinskih naroda na radu sa nacionalnim manjinama, svojim je programima postao informisanje. Tako u dr`avnom Zakonu o za{titi prava nacionalnih inicijator i zna~ajnim dijelom izvo|a~ aktivnosti ~iji je cilj ve}e manjina, koji je usvojen u maju 2003. godine, u poglavlju prisustvo ovih sadr`aja u medijima, kao i usvajanje akcionih Informiranje stoji: planova. V - INFORMIRANJE Pored Roma, u BiH je zakonski spomenuto jo{ 17 nacionalnih CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI manjina. Me|utim, njihov broj, ~ak i sa stanovi{ta dr`ave koja ^lan 15. ima manje od ~etiri miliona stanovnika, veoma je mali. Primjera Pripadnici nacionalnih manjina u BiH imaju pravo na osnivanje radi, u cijeloj zemlji `ivi samo 900 Jevreja, naroda koji je je nekada radio i televizijskih stanica, izdavanje novina i drugih {tampanih OMI OMI ~inio zna~ajan kulturolo{ki kolorit Bosne i Hercegovine. informacija na jezicima manjine kojoj pripadaju. R R «P U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» U MULTIKULTURALNIM 1 Du{an Babi} – Ima li sivilo nijansi; Manjinski servis, 2004. 21 U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» «P ^lan 16. No i kada bi se prihvatila varijanta da se programi emituju na R Radio i televizijske stanice ~iji su osniva~i BiH, entiteti, kantoni, jezicima manjina dobili bismo problem da u BiH ve}ina pripadnika R gradovi i op}ine koji ostvaruju ulogu javne slu`be obavezni su u manjina ne poznaje dovoljno svoj maternji jezik. Medij zahtijeva OMI OMI svojim programskim shemama predvidjeti posebne emisije za iznadprosje~no poznavanje jezika, a ~ak i visokoobrazovani pripadnike nacionalnih manjina a mogu osigurati i druge kadrovi ~esto njim barataju na nivou elementarnog znanja. sadr`aje na jezicima manjina. Posebno je tragi~na situacija kod romske manjine, koja bi zbog CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI svoje brojnosti zaista trebala imati program na vlastitom jeziku, Prvi ~lan, koji daje pravo na osnivanje medija, nema posebnu dok, po procjenama, samo 10 posto populacije poznaje svoj jezik. te`inu, osim deklarativnu demokrati~nost, jer pravo na osnivanje medija imaju gotovo sve grupacije i pojedinci u dr`avi bez Stoga, u skladu sa pojedinim svjetskim trendovima, ve}ina ograni~enja na kojem jeziku. Me|utim, naredni ~lan name}e medijskih djelatnika i analiti~ara sadr`aja programa smatra da je obavezu za javne emitere, koja uglavnom nije ispo{tovana, pri i sa dru{tvenog stanovi{ta, a posebno u objektivnim te{ko}ama ~emu je stvoren veliki me|uprostor za tuma~enja zbog ~ega u kojima se nalazi BiH, nu`no odbaciti medijsku getoizaciju manjina nema takvih projekata. po svaku cijenu i stvoriti praksu koja bi manjinska pitanja uvrstila u redovne programe, prije svega informativne i kulturne. Dakle, Pored novca, kao osnovni problem javlja se problem sa kadrovima i ako je mogu}e, potrebno je stvoriti programe koji bi manjinama to po dva osnova. Mnoge stanice nemaju dovoljan broj novinara trebali odgovoriti na brojna egzistencijalna pitanja (na njihovim koji bi uop{te pokrivao ove teme, a pogotovo u BiH ne postoje jezicima ili bosanskom jeziku) a sa druge strane, {to je mnogo novinari iz manjinskih naroda sa znanjem manjinskoj jezika, koji bi lak{e, intenzivirati medijske sadr`aje koji trebaju vrijednosti mogli ili da osmisle ili bar da participiraju u nekoj ovakvoj emisiji. manjina prikazati ostalim slu{aocima/gledaocima. Uz sve ovo potrebno je personalno uklju~ivanje manjina u redovne programe Problem informisanja nacionalnih manjina mo`e se posmatrati i bh. servisa koji bi izvje{tavali ne samo za svoju manjinu (u BiH kroz istorijsku prizmu jer smo raspadom SFRJ dobili nove manjine je to ~ak iluzorno) ve} kao novinari programa na bosanskom, – Slovence, Crnogorce, Makedonce, koji su do tada bili konstitutivni srpskom ili hrvatskom jeziku. narodi, a sada se nalaze u definisanju {ta i kako dalje. Tako|er se u realizaciji programa za manjine kod urednika i producenata programa Media plan institut je u 2005, 2007. i 2008. godini vr{io javlja dilema na kojem jeziku realizovati program.2 Mnoga iskustva vi{emjese~ni monitoring izvje{tavanja najzna~ajnih medija u BiH iz svijeta pokazuju da je program emitovan na jeziku manjine o aktivnostima Roma ili zbivanjima u vezi sa ovom populacijom. namijenjen samo jednoj jezi~noj grupi ili narodu, tako da je to Posmatraju}i rezultate iz 2007. godine, pokazalo se, o~ekivano, svojevrstan teror za u{i, {to bi kod komercijalnih medija dovelo do da u medijima preovladava dru{tveni kontekst, odnosno tematika. odbijanja slu{alaca ma koliko ta emisija kratko trajala. To je za U posmatranim tekstovima, odnosno prilozima javnih servisa, komercijalne medije gubitak novca. Javni medij teoretski to mo`e ljudska i manjinska prava bila su zastupljena sa 18 posto, slijedi priu{titi jer je uglavnom finansiran od TV-takse. Me|utim, zbog tematika stanovanja sa 16 posto, obrazovanje sa 14 te kriminal te{ke situacije sa ubiranjem ove gra|anske dotacije, u BiH je i crna hrnika sa 11 posto. U vrijeme zaklju~enja ovog teksta jo{ finansijka situacija na sva tri servisa sa nacionalnim pokrivanjem nisu u potpunosti sumirani rezultati monitoringa iz 2008. godine, ali izuzetno nezavidna. je zanimljivo da je u prvih {est mjeseci na prvom mjestu kategorija 2 Stanko Smoljanovi} - Za proboj u medije treba interes, ali i kadrovi; Manjinski servis 2004 22 crne hronika. To, dakako, konzumente medija mo`e da navodi na razli~itosti, kroz oslikavanje tradicije i obi~aja Roma, tako|er bi zaklju~ak da su Romi populacija sklona kriminalu i devijantnom trebalo da bude praksa medijskog izvje{tavanja jer se na taj pona{anju. Isticanje nacionalnosti aktera takvih doga|aja, i to na~in ve}inska javnost upoznaje sa vrijednostima i bogatstvom uglavnom iz reda manjinske populacije, akutni je problem novinarskog jedne manjinske zajednice kao {to je romska. Pozitivno je da se profesionalizma u mnogim tranzicijskim zemljama. Iako, barem u razmaku od dvije godine broj takozvanih kulturolo{kih medijskih kada govorimo o BiH, nisu uvijek negativne konotacije u vezi sa priloga pove}ao. ovom rubrikom, rije~ je o podru~ju gdje je nu`an poseban novinarski senzibilitet. Pohvalna je ~injenica da su se klju~ni mediji u oba entiteta slo`ili sa ovakvim pristupom manjinskoj problematici, posebno romskoj, Biro za ljudska prava iz Tuzle je tokom 2007. godne vr{io monitoring ali da zbog ve} navedenih kadrovskih i finansijskih te{ko}a medija koji se, dodu{e, odnosio na tretman svih nacionalnih takav pristup do sada nije za`ivio u zna~ajnoj mjeri. manjina u BiH. U vezi sa kontekstom, pokazalo se da socijalna problematika, dakle dru{tveni kontekst, dominira. Na drugom mjestu je kategorija kultura, tradicija i istorija, a potom isklju~ivo EROZIJA PROGRAMA ZA NACIONALNE MANJINE politi~ke i protokolarne teme. Ono {to jasno pokazuje i kvantitativu i kvalitativnu dimenziju nacionalnih manjina u BiH je ~injenica da Najnovijim uvidom u programe javnih RTV servisa u BiH sa svi ~lanci iz kategorije socijalna politika, osim jednog, govore o nacionalnim pokrivanjem dolazi se do zaklju~ka da je Romima. Ina~e, po ovoj analizi, 65 posto svih ~lanaka govori o informisanje kroz specijalne emisije o nacionalnim manjinama Romima, potom 16 posto o Jevrejima. Ostale manjine se, u bilo rijetka pojava, a programi koji nisu na srpskom, hrvatskom ili kojem kontekstu, mogu samo sporadi~no na}i u medijima. bosanskom su zabilje`eni samo na Radiju Republike Srpske. Ina~e, zanimljiv je podatak da se u pet dnevnih novina u BiH dnevno na|e samo 1,1 posto tekstova o nacionalnim manjinama. Televizija BiH (BHT1), koja nije najgledanija u zemlji (to su Federalna TV i TV Pink BiH), ali koja je javni TV-servis za cijelu Po monitoringu Media plan instituta iz 2007. i 2008, «San» i dr`avu, trenutno nema niti jednu emisiju u vezi sa nacionalnim «Oslobo|enje» (slu~ajno ili ne, rije~ je o istom vlasniku) najvi{e manjinama. Ova televizija je donedavno preuzimala emisiju izvje{tavaju o Romima. «Oslobo|enje» je u vo|stvu i kada je u «Bona Homo» o nacionalnim manjinama koju je producirala TV pitanju izvje{tavanja o svim nacionalnim manjina u BiH, ka`e Republike Srpske. Me|utim, po~etkom godine BHT je otkazala analiza Biroa za ljudska prava. emitovanje ovog programa. Kako nam je rekao urednik doku- mentarnog programa na BHT-u Haris Kulenovi}, razlog je Na osnovu komparativne analize do{lo se do generalne preporuke isklju~ivo finansijske prirode. Na BHT-u su se po~etkom godine da bi romsku problematiku mediji trebali pratiti kontinuirano a ne morale provesti sna`ne finansijske restrikcije, {to se odrazilo i samo da izvje{tavaju o incidentnim situacijama ili te{kim problemima na program. Po Kulenovi}evim rije~ima, radi se o kvalitetnoj CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI na senzacionalan i ad hoc na~in, ka`e se u izvje{taju Media emisiji, ali redakcija koja je zadu`ena za ovakve programe je bila plana. Same probleme romske populacije mediji ne bi trebalo da nemo}na. Kulenovi} je tako|er rekao da se nada da }e se u 3 OMI posmatraju i o njima izvje{tavaju izolovano ve} da ih sagledavaju saradnji sa Media plan institutom ili nekim stranim donatorom OMI R kao dio cjelokupnog problema bh. dru{tva. Promocija kulturnih na}i modalitet proizvodnje emisije za Rome jer, kako ka`e, R «P U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» U MULTIKULTURALNIM 3 Ne{to kasnije slijedi obja{njenje uloge Media plan instituta u vezi sa romskim programima. 23 U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» «P postoji istinska potreba za takvim programom jer je rije~ o najbrojnijoj koja rabi razli~ite novinarske forme, bude vi{ejezi~na. To je do sada najdosljednije napravljeno u petnaestominutnom programu R manjini koja ima glasne zahtjeve prema BHT-u. R za ukrajinsku manjinu, koji se pravi u dvojezi~noj kombinaciji na OMI OMI S druge strane, javni TV-servis za Republiku Srpsku TVRS od srpskom i ukrajinskom. «Korijeni» imaju i «Malu {kolu romskog februara 2004. godine proizvodi emisiju «Bona Homo». Rije~ je jezika», koja nastoji da pribli`i ovaj jezik kako ve}inskom o polusatnom dvosedmi~nom programu koji kroz nekoliko tema stanovi{tvu tako i samim Romima. CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI obra|uje problematiku nacionalnih manjina. Prvobitno je emisija pokrivala manjinsku problematiku na teritoriji Republike Srpske, ali Radio Federacije BiH nema specijalni program za nacionalne su preuzimanjem programa od BHT stvoreni uslovi za pokrivanje manjine ali, kako isti~u urednice informativnih i otvorenih programa, teritorije cijele BiH. Me|utim, otkazom ove televizije, kako nam veoma su otvoreni kako za incijative nacionalnih manjina tako i za je rekao Dra{ko Ignjati}, urednik informativnog programa TVRS, saradnju na razli~itim projektima koji promovi{u ovu problematiku. stvorena je nezavidna finansijska situacija, tako da }e se redakcija Ina~e, na ovom radioservisu postoji emisija «Sveznadar o ljudskim morati ponovo orijentisati samo na Republiku Srpsku. Tako|er, pravima», koja povremeno tretira problematiku nacionalnih izrazio je razo~arenje {to se «kresanje» tro{kova moralo odraziti manjina i njihovih medijskih prava. Me|utim, konstantnog na program o nacionalnim manjinama, {to je, kako je rekao, informisanja o nacionalnim manjinama nema. izuzetno zna~ajna aktivnost za javne servise. «Bona Homo» je su{tinski kola`na emisija sa reporta`nim zapisima i snimljenim Kada su u pitanju privatni mediji, najvi{e iskustva ima Radio Uno studijskim razgovorima. Po rije~ima Ignjati}a, uglovi pokrivanja iz Banja Luke, koji sedmi~no proizvodi petnaest minuta programa na tema su op{tezna~ajni i zanimljivi, te je emisija prihvatljiva za jednom od sljede}ih jezika: slovena~kom, slova~kom, makedonskom, {iroki sloj gledalaca. Tako|er, urednik TVRS nam je rekao da se nada ~e{kom, njema~kom, ukrajinskom i romskom. Ovakvi dvojezi~ni da }e do kraja godine njegova televizija pokrenuti i emisiju za Rome i programi, uz kra}e prekide, aktuelni su na ovoj stanici ve} nekoliko to po mogu}nosti na romskom jeziku. Rekao je da je opredjeljenje godina. Svojevremeno je urednik ovih programa bio ^eh koji je TVRS da proizvode ovakve programe, ~ak i bez donatora. studirao `urnalistiku ali se u zadnje vrijeme oni rade na inicijativu manjinskih udru`enja i, kako nam je rekao urednik radija, stanica Za razliku od TVRS, na Televiziji Federacije BiH ne postoji program za nacionalne manjine. nema uticaja na sadr`inu i formu programa. Javni radioservis BiH, BH Radio 1, emituje emisiju posve}enu Zna~ajna iskustva ima i Radio Kontakt, tako|er iz Banja Luke, nacionalnim manjinama «Patria Mea». Ovaj jedno~asovni program koji je koncipiran kao radio lokalne zajednice. Na ovom radiju je se emituje u terminu od 10 do 11 sati u okviru emisije «Na na{ dvije godine uzastopno emitovana jedna dnevna emisije tipa na~in», koja ima takozvanu dru{tveno anga`ovanu ulogu. vijesti na slovena~kom jeziku. Kada se urednica emisije odselila Me|utim, program se emituje jednom mjese~no, {to je za radio iz Banja Luke (2004.) emitovanje je stalo jer se nije moglo na}i ipak neobi~no jer je rije~ o brzom mediju za koji nisu karakteristi~ne kadra koji poznaje slovena~ki knji`evni jezik a da je zainteresovan ovakve vremenski ekstenzivne programske sheme. za dopunski rad na radiju, jer je baziran na volonterskoj osnovi. Drugi program koji je realizovan se zvao «Pol~a drom», ili «Pravi Radio Republike Srpske ima razvijenije manjinske programe koji put». To je polusatna sedmi~na emisija koja je producirana u su sublimirani u sedmi~noj emisiji «Korijeni», koja je na prolje}e Budimpe{ti i Beogradu, a koja je kroz romski jezik i specifi~ni ove godine proslavila 100. emitovanje. Urednica ovog programa romsku muziku obra|enu u etno i world music maniru bila prihva}ena Radmila Karanovi} nam je rekla da je cilj da kompletna emisija, od muzi~kih kriti~ara, ali je imala malo odjeka kod Roma. 24 UKLJU^IVANJE ROMA U MEDIJE pa`nju na odre|ene probleme. Rije~ je emisijama koje raznolike slu{ala~ke javnosti treba da uputi nizom zanimljivo prezentovanih Media plan institut, sarajevska organizacija koja se bavi razvojem informacija na razmi{ljanje (ve}ina slu{alaca), a zatim da iz te medija, od 2005. realizuje projekte koji imaju za cilj pobolj{anje ve}ine izdvoji one koji }e aktivno djelovati – uklju~iti se u pristupa Roma medijima kao sredstvu izra`avanja i pove}anje rje{avanje problema Roma u BiH. Dakako, ovi programi su senzibiliteta javnosti za rje{avanje romskih problema. U okviru izuzetno zanimljivi i samoj romskoj populaciji, jer oslikavaju njihov projektnih aktivnosti koji su prvenstveno obrazovnog i svakodnevni `ivot, probleme i uspjehe. Me|utim, to se ne radi istra`iva~kog karaktera u oblasti medija, odr`ano je vi{e na stereotipan na~in koji je karakteristi~an za ve}inu medija – prakti~nih treninga iz oblasti novinarstva i odnosa sa potcrtavanje siroma{tva, prosja~enja, kriminala te raznih medijima/javnostima. Ove edukacije zavr{ilo je 66 polaznika. bizarnih situacija – ve} informisanje o nastojanjima da se rije{e Edukacija se u zna~ajnoj mjeri sastojala od rada na radijskoj ozbiljni dru{tveni problemi. produkciji. Polaznici, Romi, uz asistenciju iskusnih novinara mentora, proizveli su niz radijskih priloga i emisija koje su u Serijali emisija koji su realizovani 2007. godine, djelimi~no se zna~ajnoj mjeri popunili praznine na radiostanicama u vezi sa razlikuju po ~injenici da «Romano drom» oslikava uglavnom manjinskim programima. Kao rezultat edukacije producirano je te{ke probleme sa kojima se susre}e romska zajednica te nudi 48 kratkih radijskih priloga i {est radijskih emisija u trajanju od 45 niz prijedloga kako ih rije{iti. S druge strane, u serijalu «Pod – 60 minuta. Ove sadr`aje emitovalo je 15 radiostanica, privat- istim krovom i u istom razredu» uglavnom su oslikani pozitivni nih i javnih, iz cijele Bosne i Hercegovine. Programi su uglavnom primjeri uklapanja Roma u bosansko dru{tvo i obrazovni sistem. bili na bosanskom jeziku, mada su pojedine emisije djelimi~no bile i dvojezi~ne. Naslovi su bili na romskom jeziku - ROMANO Kao rezultat ovih aktivnosti Media plan institut je postao i zvani~ni DROM (Put Roma), AMARO VILO i ROMANO KRLO (Glas Roma) i partner za edukaciju romskih saradnika Romskog informativnog zadnji serijal bosanskog naziva - «Pod istim krovom i u istom razredu». centra koji je iznimno va`an projekat za medijsko pra}enje Roma u Bosni i Hercegovini. Romski informativni centar (RIC) je Programi su imali za cilj animirati javnost i uticati na relevantne sastavni dio Vije}a Roma FBiH, koji je oformljen pro{le godine, institucije da brzo i u~inkovito donose akcione programe za i u saradnji sa 15 partnera iz romskog nevladinog sektora rje{avanje problema Roma na polju zapo{ljavanja, stanovanja i uspostavio je nacionalnu mre`u za protok informacija, {to kao zdravstva. Me|utim, {to je velika vrijednost ovih emisija, nije rezultat ima da su romska populacija i druge interesne grupe rije~ o nekim agitatorskim programima, ve} dobro doziranim bolje informisane o temama relevantnim za romsku zajednicu. informativnim reporta`ama koje objedinjuju nekoliko funkcija Novinari su tako po prvi put dobili mogu}nost da na jednom medija – informativnu, mnijenjsku i dru{tveno-korektivnu. U mjestu dobiju relevantne informacije u vezi sa Romima. U saradnji nekoliko navrata kroz emisije zabilje`ene su situacije gdje se sa ovim centrom, Media plan institut je u periodu od januara do CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI neki globalni problem reflektuje na takozvane obi~ne ljudi i njihove aprila 2008. izveo tri radionice «Osnove pisanja informacije», `ivotne situacije ~ime se posti`e bolja razumljivost za slu{aoce i koje su poha|ali pripadnici romske populacije iz razli~itih dijelova ve}i efekat u senzibilisanju javnog mnijenja. Bosne i Hercegovine, koji su aktivni u romskim nevladinim OMI udru`enjima. OMI R Treba ista}i i da je ciljna grupa slu{alaca ovih programa {iroka. R Emisije nisu pravljene samo za Rome. To bi ~ak bilo suprotno Polaznici su se u tri edukativna ciklusa upoznali sa osnovnim «P U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» U MULTIKULTURALNIM osnovnoj ideji koja je u su{tini definisana u tome da skrene elementima vijesti, tehnikama pisanja agencijske vijesti kao i 25 U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» «P razlikama pisanja informacije za medije i saop{tenja za javnost. Trenutno u BiH ne postoji nijedan kontinuirani romski serijal na R Obuka je bila prakti~nog karaktera i bazirala se na vje`bama radio i TV-stanicama. Me|utim, zahvaljuju}i podr{ci stranih R pisanja te kolektivne analize i redigovanja od strane donatora, proteklih godina odvijao se zna~ajan projekat Ej OMI OMI predava~a/trenera. Zadnji ciklus obuke je zavr{en izdavanjem Romalen. Rije~ je o mre`i radiostanica kao i udru`enja Roma lifleta «Romano drom» (Put Roma). Ovu bro{uru, koja predstavlja koja je, uz saradnju sa Radiomre`om Jugoisto~ne Evrope (SEE dio aktivnosti romskih udru`enja, napisali su polaznici uz redakturu Radio Network), realizovala regionalni radijski projekat u trajanju CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI i uredni{tvo novinara predava~a. Liflet od 12 stranica predat je od dvije i po godine koji se zavr{io 2006. godine. Emisije su se po~etkom aprila Romskom informativnom centru. Ova bro{ura, pravile i razmjenjivale me|u radijskim stanicama koje su ~lanice pored informacija o aktivnostima romskih udru`enja, predstavlja mre`e i to u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori, Makedoniji i BiH. Cilj i dobar promotivni materijal, kako samih udru`enja tako i ove serijala emisija je bio zbli`avanje Roma sa ostalim etni~kim grupama. faze edukacije u velikom projektu koji finansira World Vision. «Ljudi malo znaju o Romima i njihovim obi~ajima i to je ~esto uzrok predrasuda koje imaju prema njima. Zbog toga su emisije bile dvojezi~ne: da se poku{a smanjiti jaz izme|u kultura», rekla nam je Borka Rudi}, dugogodi{nja novinarka i menad`er ovog projekta PIONIRSKI KORACI koji je sponzorisao danski FRESTA fond. Bosanskohercegova~ki ~lan ove mre`e je bio Radio Vitez. Ve} neko vrijeme Ej Romalen Romski informativni centar (RIC), koji bi trebao da bude krovna se ne emituje ni u jednoj od spomenutih zemalja. informativna i edukativna agencija za distribuciju informacija prema medijima i razli~itim javnostima u BiH, pokrenuo je Na frekvenciji Studentskog eFM radija iz Sarajeva svake srijede zna~ajno periodi~no izdanje. Po~etkom juna pojavio se prvi broj se emitovala dvosatna emisija pod nazivom «Romano ternipe» ~asopisa «Crno-bijeli svijet» / «Khalo Pharno Umal», koji, kako / «Romska mladost». Emisija je na romskom i b/h/s jeziku. «Ono je navedeno u uvodniku, treba da predstavlja jedan od koraka ka {to je bitno u vezi emisije Romano ternipe jest da to nije nikakav razbijanju predrasuda i steretipa koji se obi~no ve`u za romsku projekat! Mi nismo primali donacije za tu emisiju, to je volonterski poulaciju. ^asopis, koji }e izlaziti kvartalno, dvojezi~an je – na rad», rekao nam je Zoran ^ati}, direktor Studentskog eFM radija. bosanskom i romskom jeziku. Iako prvi broj donosi dosta Rekao je i da je da je ~uo dosta prigovora na sadr`aj emisije: sadr`aja koji predstavljaju i promovi{u RIC i Vije}e Roma BiH, «^esto slu{am predrasude tipa: Oni su Romi, {ta }e njima kontakt- te`nja je da ~asopis pokriva romsku problematiku u BiH iz emisija, njima treba ne{to edukativno. A slu{am to od ljudi koji razli~itih uglova i kroz razli~ite novinarske forme. se bave ljudskim pravima i pravima nacionalnih manjina. [ta je lo{e u tome {to ljudi nazovu da pozdrave prijatelje preko radija ili Ne{to ranije RIC je pokrenuo i ne{to jednostavniju publikaciju da poru~e pjesmu koju `ele da ~uju!?» Iako je spomenuta emisi- «Informator» na dvomjese~noj bazi koja izlazi dvojezi~no, {to je ja ~esto bila na liniji isklju~ivo zabavnog programa, pohvalno je {to unikatan slu~aj, barem kada je u pitanju romska problematika u su povremeno pozivani relevantni gosti koji su poku{avali da pisanoj formi. Na periodi~noj bazi izlazi i jo{ jedan ~asopis koji odgovore na upite romske populacije. Jedan od va`nijih prati romska pitanja – «Promjene». Do sada su iza{la ~etiri sadr`aja emisije je bila i edukacija o spolnom zdravlju i prevenciji broja, a zadnji nosi naslov «Romi na predstoje}im izborima». spolno prenosivih bolesti. List je na bosanskom jeziku i iza njega stoji nevladina organizacija «Budi moj prijatelj», koja crpi sredstva iz {ireg projekta za Iako je dio ekipe koji je realizovao emisiju «Romska mladost» podr{ku romskoj populaciji. zavr{io radijski kurs u Media plan institutu, emisija se ugasila jo{ 26 prije dvije godine. Razlozi su druga preokupacija samih romskih i direktori medija uop{te ne razmi{ljaju o ciljnoj publici, ni o tome saradnika ali i nedostatak interesa zajednice da pomogne da za svakog gra|anina BiH moraju osigurati kvalitetno ovakav program. informisanje. Mediji plivaju izme|u vlastitih politi~kih, etni~kih i ekonomskih interesa i tome prilago|avaju ure|iva~ku politiku, Romska udru`enja koja djeluju na podru~ja Kantona Sarajevo koja, uz par izuzetaka, ne mari za jedan ili dva procenta «pravih» pokrenula su krajem 2007. godine inicijativu za osnivanje manjina. Na`alost, u BiH se jedan od klju~nih postulata liberalne romske radiostanice koja bi emitovala program na b/h/s i romskom demokratije – «vladavina ve}ine uz prava manjine» – kilavo jeziku, ali i bila otvorena za sve programe koji tretiraju primjenjuje u svim sferama politi~kog `ivota, a posebno u medi- nacionalne manjine u BiH. Nakon pozitivnog odgovora iz jskoj sferi gdje mu dodatno ote`ava ulogu bitka za tr`i{ni kola~, Regulacione agencije za komunikacije u vezi sa dobijanjem pri ~emu su manjine samo kolateralna {teta. dozvole za emitovanje i naznaka odre|enih stranih donatora da bi mogli podr`ati osnivanje stanice i prve mjesece rada, upravo je autor ovog izvje{taja napravio shemu programa budu}eg manjinskog medija. Me|utim, malo je izvjesno da bi ova stanica uskoro mogla po~eti sa radom jer su se neka donatorska obe}anja pokazala jalovim a i sami inicijatori stvaranja medija su do{li u me|usobne sukobe {to je otupilo o{tricu jedinstvenosti Roma u Sarajevu, {to je prvobitno bila zna~ajna prednost u svakoj vrsti lobiranja za projekat. U SJENCI VLADAJU]IH VE]INA Kao zaklju~ak ovoga teksta mo`emo izvu}i nekoliko razloga nepostojanja manjinskih programa ili njihovog nedovoljnog intenziteta ili kvaliteta: novac za produkciju, nedostatak profesionalno osposobljenih novinara, potom objektivni problem da su manjine u BiH, izuzev romske, izuzetno malobrojne, da ne poznaju vlastite jezike dovoljno dobro za medijsku produkciju, ali i da mediji, posebno komercijalni, nemaju interes za ovakvim programima jer nisu profitabilni. Iz tog razloga ve}ina medija, pa ~ak i javnih, nastoji da ovakve programe producira uz pomo} donacija i {irih CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI projekata za podr{ku manjinama. [to se ti~e romske populacije, njihov osnovni problem je lo{ edukativni background, posebno u smislu rada u medijima. Tek u zadnje vrijeme stvorena je jedna OMI mla|a grupa koja, ako dobije podr{ku samih medija i odlu~i da OMI R dalje ula`e u svoje obrazovanje, mo`e djelimi~no promijeniti R sada{nju sumornu sliku. Dodatni problem je potpuno odsustvo «P U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» U MULTIKULTURALNIM ure|iva~ke politike koja vlada bh. medijskim prostorom. Vlasnici 27 U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» «P R R OMI OMI CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI 28 2. Stereotipi i predrasude u izvje{tavanju o Romima: SA «ONU STRANU» REALNOSTI Autor: Davor Marko Media plan institut «Kako svi do|o{e, tako su morali do}i i Cigani. S Rogotine se spustilo ~itavo pleme, skupa sa `enama i djecom, do{li i gledaju {ta to radimo. Prvo gledaju, a onda bi da im djecu s na{eg kazana nahranimo. ^im nahranismo djecu, tra`e i odrasli da jedu. Pustimo i njih da se najedu, ali poslije ne}e da odu, nego bi da nam njihove `ene gataju kakve }e sre}e i nafake biti na{a gra|evina. Lako je kr{tenu du{u odvra}ati od praznovjerice, kao {to se razumnome Tur~inu mo`e re}i da ne{to nije od tvoje vjere, ali od Cigana se obraniti ne mo`e{. Hvatali su nas za ruke, iskali dlan da iz njega sudbinu gledaju, tra`ili da izvr}emo fild`ane, razbacivali grah i piljke, palili vatru i iz ognja golim rukama vadili ugarke, da iz njih ~itaju {ta nam je zapisano. Uzalud smo se otimali i prijetili, uzalud ih je brat Augustin {tapom rastjerivao, Cigani su obavili svoje i oti{li tek nakon {to su nam natenane ispri~ali kakva nas sudbina ~eka.» «Gloria in excelsis», M. Jergovi}, stranica 341 iljenko Jergovi}, jedan od najproduktivnijih i najdarovitijih Nije rijedak slu~aj da, kada govorimo o odnosu medija prema pisaca sa prostora biv{e Jugoslavije, sigurno nije rob romskoj manjini, ka`emo da je takvo izvje{tavanje predominantno Mstereotipa. On vrlo svjesno i sa namjerom u svojim djelima stereotipno, i kao takvo stvara negativnu sliku o ovoj populaciji i karikira i ilustruje onakvu sliku svijeta kakvu nam je servirani ote`ava svaki napor da se Romi kao najbrojnija manjina i manjina CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI stereotipi nude. U svom djelu «Gloria in excelsis» on opisuje sa najvi{e problema («najproblemati~nija manjina», kako bi Rome na onaj na~in na kojih ih mi vidimo, koriste}i nekoliko napisali neki mediji) integri{u u dru{tvo. Pripisivanje pripadnicima stereotipa: gladni, napasni, prori~u sudbinu... Njegova knjiga je romske populacije samo onih karakteristika koje su neomiljene, OMI svojevrstan medij, no medij sa ciljem da kroz karikiranje i negativne ili degradiraju}e (prosjaci, lopovi, ubice, skloni nasilju OMI R metaforu neke stvari oko sebe prepoznamo i upoznamo, i tako i kriminalu), ili oslikavaju non{alantan i neodgovoran odnos R razbijemo stereotipe. Druga stvar su mediji dnevnoinformativnog prema `ivotu (pjevaju i vesele se, igraju i ple{u, ne misle na «P karaktera, o kojima }emo govoriti u ovom dijelu priru~nika. sutra), svakako o ovoj populaciji gradi sliku koja je za same DRU[TVIMA» U MULTIKULTURALNIM 29 U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» «P Rome nepo`eljna, a za medije neadekvatna, bar ne ako govorimo na kojeg sli~e svi pripadnici odre|ene grupe. Kada ka`emo da R o profesionalnom odnosu prema novinarskim zadacima. Praksa, neko «radi kao crnac» koristimo stereotip koji aludira na dugogodi{nji R ali i rezultati istra`ivanja Media plan instituta, pokazuju da upravo potla~eni polo`aj crna~ke rase na koju se u Sjedinjenim OMI OMI tog profesionalizma nedostaje i da su novinske stranice i main- Ameri~kim Dr`avama dugo gledalo isklju~ivo kao na radnike, stream elektronski mediji puni stereotipa. Zanimljivo je i da te`ake, gra|ane drugog reda. «Ima vas k’o Kineza», uzre~ica je koja mnoge od tih stereotipa novinari ne plasiraju namjerno ve} ih se ~esto mo`e ~uti me|u na{im svijetom, a u vezi je sa ~injenicom CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI kao takve usvajaju kao dru{tvenu ~injenicu koja se podrazumijeva. da je Kina danas sa 1,3 milijarde stanovnika najmnogoljudnija A podrazumijeva se da su Romi uvijek siroma{ni, neobrazovani, zemlja svijeta. Stereotipi mogu postati socijalnom kategorijom da uvijek prose, krote konje, da su prljavi i `ive na ulici. kada ih dijeli ve}i dio pripadnika jedne zajednice, i oni postaju Prihvataju}i na~elno i nekriti~ki ovakvu selektivnu sliku kao sastavni «op{te» istine. [irenju tih neupitnih istina doprinose i mediji, koji dio svakodnevne medijske ponude, njihova publika i {ira javnost svijet prikazuju u stereotipnim nijansama, pojednostavljuju}i izgradila je jednu vrstu negativnog odnosa prema tim grupama sliku svijeta koriste}i mehanizme «selekcije informacija», «rasporeda koji obiluje stereotipima i predrasudama. Nedostaje kriti~ki vijesti», «ure|iva~ke politike» i «promicanja odre|enih interesa». odnos spram tih prihva}enih i nau~enih vrijednosti, no nedostaju Va`no je napomenuti da stereotipi ne moraju biti ograni~eni i sama interakcija i «`ivi» kontakti sa pripadnicima romske zajednice samo na negativne karakterizacije pojedinaca ili grupa ve} kroz koje se stereotipi i barijere razbijaju. Slijedi prikaz mogu biti i pozitivnog sadr`aja. Ako se pri~a da su sve naju~estalijih stereotipa o Romima u bh. medijima, no prvo Novosa|anke lijepe (mo`da se oni koji su iz Novog Sada ne}e definicija samih termina stereotip, predrasuda i diskriminacija. slo`iti) ili da je u Sarajevu sve raja do raje («A {ta }emo sa papcima?», upitat }e se pravi Sarajlija), ili su u Skoplju svi gostoljubivi ({ta }emo sa onima koji ne znaju u~tivo ni pozdraviti?), opet u osnovi DEFINICIJA STEREOTIPA I PREDRASUDA imamo stereotipe, odnosno generalizacije. Stereotip je generalizacija, upro{tena slika, o pojedincu ili grupi, Mi uglavnom stvaramo predrasude «o drugima» tako {to im nastala uslijed nedostatka svih relevantnih informacija na bazi pripisujemo karakteristike unaprijed selektovane i stereotipno kojih se o odre|enom pojedincu ili grupi mo`e pravilno ponu|ene na neki od unaprijed opisanih na~ina. Naprimjer, rasu|ivati. Stereotip mo`emo razumjeti i kao mentalnu, ~esto prosja~enje i `ivot na ulici je ne{to {to unaprijed pripisujemo povr{nu, sliku neke grupe u kojoj su zanemarene individualne pripadnicima romske populacije, iako me|u besku}nicima ima i karakteristike i razlike njenih ~lanova. ^esto je rezultat onih koji nisu Romi, ili ima dosta uspje{nih Roma koji su ili «ponu|ene» ili «servirane» slike o nekom pojedincu i grupi, bez zavr{ili fakultete ili rade te{ke poslove kako bi prehranili svoje prethodno pro`ivljenog iskustva i direktnog kontakta sa njima. porodice. Rije~ predrasuda korijene vu~e iz latinske rije~i prejudicum, Etimolo{ki, porijeklo vodi od rije~i tip (gr~ki: ôýðïò) {to zna~i otisak, koja podrazumijeva neko prosu|ivanje koje nije bazirano na slika; ili uzor, uzorak, obrazac. Druga rije~, stereo (gr~ki: prethodnom iskustvu. 1 Predrasude su, prema mnogim psiholozima, óôÝñÝüò), prefiks je koji se javlja u slo`enicama i zna~i ~vrst, direktni rezultat procesa stereotipizacije i ~esto se temelje na tvrd, jak, gust, tjelesni, prostorni. Dakle, stereotip predstavlja dru{tvenim stereotipima, a u najekstremnijoj varijanti rezultiraju neku vrstu «~vrstog otiska», ustaljenog obrasca pona{anja, prototipa time da se odre|enim skupinama ljudi ukidaju ljudska prava, ili da se nekim drugim skupinama daje nepo{tena prednost». 1 Pennington, Donald. Osnove socijalne psihologije. Jastrebarsko: Naklada “Slap”, 1997. pp 108-116 30 Svakako da u na{em dru{tvu ljudi najvi{e stereotipa imaju prema za{titi i promicanju ljudskih prava, kao {to su Univerzalna marginalizovanim i socijalno isklju~enim grupama, a dobar primjer deklaracija o ljudskim pravima3 i Evropska konvencija o ljudskim za to su Romi. Uspje{an Rom ili Rom koji studira, uspje{ni romski pravima.4 Danas su u Bosni i Hercegovini Romi grupacija koja menad`er, ili direktor narodnog pozori{ta koji je Rom, stvari su trpi ubjedljivo najvi{i stepen diskriminacije. Oni su socijalno koje predrasudama okovano rasu|ivanje na{eg ~ovjeka odbija i isklju~eni, nemaju elementarne uslove za `ivot, po~ev od uslova radije prihvata konstrukcije poput «plja~ka{ romske nacionalnosti», stanovanja, zdravstvene za{tite, prava na obrazovanje, pa do «u Mostaru najvi{e prosjaka Roma», «Romkinja prodala dijete nemogu}nosti da se zaposle. za 100 eura» itd... U najve}em broju slu~ajeva, barem kada je BiH u pitanju, uz istorijsku, politi~ku, ekonomsku i socijalnu mar- ginalizaciju, ovakvu sliku o Romima nude i mediji. 2 Na Rome se PROBLEMATI^NA TERMINOLOGIJA ne gleda samo kao na etni~ku manjinu ve} i kao na gra|ane drugog reda. No vrlo ~esto su i pripadnici religija, manjinskih u datom Zanimljivo je da se prilikom preporuka za dobru praksu u medijskom kontekstu, a ve}inskih u dijelu svijeta koji se smatra manje razvijenim izvje{tavanju o romskoj zajednici terminologija i, u ovom smislu, i manje va`nim, dobra podloga za stvaranje predrasuda. senzibilizovan jezik vrlo ~esto navode kao po`eljni. Tako se, uglavnom, preporu~uje pojam «Rom» i «romski», koji se smatra Kao rezultat postojanja stereotipa i predrasuda, javljaju se fobije i politi~ki korektnim, dok se «Ciganin» i «ciganski», zbog negativne strahovi, a kao krajnja posljedica – diskriminacija. Diskriminacija konotacije i pe`orativnog zna~enja, izbjegavaju. No, nije sve mo`e biti shva}ena kao «svako razlikovanje, isklju~ivanje, tako crno-bijelo, i u zavisnosti od geografskog i kulturnog konteksta, ograni~enje ili favorizovanje kojemu je cilj osporiti ili zanemariti za neke pripadnike romske populacije oba su termina prihvatljiva. jednakost u pravima i za{titu prava pojedinca na bazi njegove Naprimjer, terminologija koju koristi Savjet Evrope u zna~ajnoj pripadnosti odre|enoj grupi». Ona je, u su{tini, osporavanje se mjeri mijenjala od po~etka 70-ih godina pro{loga vijeka, kako na~ela jednakosti i napad na ljudsko dostojanstvo. Zavisno o pokazuje Izvje{taj o kulturnom identitetu Roma, Cigana, Putnika polazi{tima, mo`emo govoriti o «diskriminaciji na temelju rase, i srodnih skupina u Evropi iz 2003. godine.5 U po~etku su bili etni~kog porijekla, boje ko`e, spola, vjere, spolne orijentacije «nomadi»,6 zatim «osobe nomadskoga porijekla»,7 «Cigani»,8 itd...». Na~elo diskriminacije prepoznaju i osnovni dokumenti o «Romi (Cigani)»,9 «Romi»,10 «Romi/Cigani»,11 «Romi, Cigani i 2 Sarajevski Media plan institut u kontinuitetu ve} ~etiri godine monitori{e i analizira medijsku sliku o Romima u BiH, analize su dostupne na www.mediaonline.ba 3 ^lan 2: Svakom pripadaju sva prava i slobode progla{ene u ovoj deklaraciji bez ikakvih razlika u pogledu rase, boje, spola, jezika, vjeroispovijesti, politi~kog ili drugog mi{ljenja, nacionalnog ili dru{tvenog porijekla, imovine, ro|enja ili drugih okolnosti. 4 ^lan 14: Zabrana diskriminacije. «U`ivanje prava i sloboda predvi|enih ovom konvencijom osigurava se bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi, kao {to su spol, rasa, boja ko`e, jezik, vjeroispovijest, politi~ko ili drugo mi{ljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza sa nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, ro|enje ili drugi status. 5 Kompletna rasprava dostupna je na stranicama Savjeta Evrope, na: http://www.coe.int/t/dg3/romatravellers/documentation/otherlanguages/CulturalidentitiesHR_en.asp CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI 6 Rezolucija br. (75)13 Odbora ministara o socijalnom polo`aju nomada u Europi (1975.) i Preporuka br. (83)1 Odbora ministara o nomadima apatridima i nomadima neutvr|ene nacionalnosti (1983.) 7 Rezolucija 125(1981) CLRAE-a o ulozi i odgovornostima lokalnih i regionalnih vlasti u odnosu na kulturne i socijalne probleme stanovnika nomadskoga podrijetla (1981.). OMI 8 Rezolucija br. 249(1993) CLRAE-a o Ciganima u Evropi: uloga i odgovornost lokalnih vlasti (1993.) i Preporuka br. 1203 Parlamentarne skup{tine o Ciganima u Evropi (1993.) OMI 9 R Rezolucije br. 11 i 16(1995) CLRAE-a, Prema tolerantnoj Evropi: doprinos Roma (1997.) R 10 Rezolucija br. 44(1997) CLRAE-a, Prema tolerantnoj Evropi: doprinos Roma (1997.) 11 «P Preporuka br. R(2000)4 Odbora ministara o obrazovanju romske/ciganske djece u Evropi (2000.); Koordinator VE za Rome/Cigane i Skupina stru~njaka za Rome/Cigane (1995.); DRU[TVIMA» U MULTIKULTURALNIM Preporuka o op{toj politici ECRI-ja br. 3 o borbi protiv rasizma i nesno{ljivosti protiv Roma/Cigana (1998.) 31 U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» «P Putnici»,12 «Romi i Putnici».13 Najdu`e i naj{ire u upotrebi je bio sa ciljem da se neko omalova`i i uvrijedi ciljaju}i na njegove R ljudske i moralne karakteristike. [to je najtragi~nije, tome su u R naziv «Romi/Cigani», uz uva`avanje ~injenice da je u srednjoj i posljednje vrijeme vrlo skloni politi~ari. Tako je u septembru OMI isto~noj Evropi naziv «Romi» u {irokoj upotrebi jer imenicu OMI «Cigani» mnogi smatraju pogrdnim nazivom. U zapadnoj Evropi 2007. godine predsjednik Kluba Hrvata u Domu naroda (u Velikoj Britaniji, Francuskoj, [paniji itd.), te u Ma|arskoj, Parlamenta BiH Josip Peri} tokom svoje kritike Federalne vlade naziv «Cigani», odnosno njegova istozna~nica u tim zemljama rekao kako «Vlada cigan~i», i shvativ{i da u istoj sali sjedi njegov CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI («Tsiganes», «Gitanos», «Cigany»), prihvata mnogo vi{e ljudi. U kolega Muharem Serbezovski, koji je Rom, poku{ao je (pomalo novije vrijeme, koristi se i naziv «Putnici» (od engleske rije~i nespretno) objasniti svoje rije~i: «Izvinite, gospodine Serbezovski. «Travellers») kao odgovor na posebne potrebe naroda koji putuju Za mene je ciganluk ljudska osobina, a Cigani su narod koji ja od mjesta do mjesta (eng. «itinerant» a ne «nomadic»), tako da jako cijenim.» je najnoviji trend u Savjetu Evrope naziv «Romi i Putnici». Jedan od kvalitetnijih novinara u BiH, urednik «Oslobo|enja» NAJ^E[]I STEREOTIPI U IZVJE[TAVANJU Ahmed Buri}, nerijetko u svojim tekstovima vrlo ozbiljno i kompetentno pi{e o romskoj istoriji, obi~ajima, problemima. Tako u tekstu koji povodom \ur|evdana, velike romske slave, objavljuje njegov «Uigrani trio, najvjerovatnije Romi, uspio je u utorak u ranim list, pi{e kako je «Ciganluk u osnovi rasisti~ki stereotip o popodnevnim satima prevariti bra~ni par Miju (71) i Milicu (71) Romima koji `ive slobodno, raskala{eno, sanjaju u `ivim bojama Palini} iz Gornjeg Mu~a za osam tisu}a kuna.» i ljube i umiru sa apsolutnom stra{}u». Dalje, obja{njavaju}i porijeklo Roma, ali i njihovog naziva, i samih internih podjela ove («Slobodna Dalmacija», 11. oktobar 2007, stranica 44) grupe, Buri} je istakao kako «bi se u indijskoj pokrajini ^angar moglo na}i porijeklo imena Ciganin, ali postoji i obja{njenje da u evropske jezike sti`e porijeklom iz gr~kog, od rije~i «Razbojnik romske nacionalnosti u ponedeljak popodne uleteo «athinganos». Kako ih evropski narodi nisu htjeli zvati ljudskim je u butik Stil, u beogradskoj Ulici Maksima Gorkog, te silovao i imenima («rom» zna~i ~ovjek) tako je «ciganin» u ve}ini evrop- oplja~kao prodava~icu K. S. (24), prenosi srbijanski Pressonline.» skih jezika uvrije`en naziv za njih. Krivo razumijevanje njihovog porijekla – vjerovalo se da su do{li iz Egipta – u francuski i {panjolski («Oslobo|enje», prenijeto iz srbijanske {tampe, 19. septembar 2007, stranica 25) je donijelo rije~ «gitanes» (u engleski «gypsy»), pa kasnije proisti~e i podjela na «gitane», «kaldera{e» i «manu{e», ovisno o mjestu stanovanja. Trojna podjela spominje se i kod nas: plemenski «Mu{karac romske nacionalnosti, koji je u ponedeljak silovao 14 su se dijelili na Kaldera{e, Arlije i Gurbete.» radnicu butika Stil, prekju~er je poku{ao napastvovati jo{ jednu prodava~icu u centru Beograda, prenosi srbijanski Pressonline.» Zanimljivo je, ali i tragi~no, da se rije~i «Ciganin» i «ciganluk» ~esto u svakodnevnom govoru koriste u vrlo negativnoj konotaciji, («Oslobo|enje», prenijeto iz srbijanske {tampe, 20. septembar 2007, stranica 25) 12 Preporuka br. R(2001)17 Odbora ministara o pobolj{anju ekonomskog polo`aja i zaposlenosti Roma/Cigana i Putnika u Evropi (2001.); Skupina stru~njaka za Rome, Cigane i Putnike (2002.) 13 Evropski forum za Rome i Putnike 14 «Oslobo|enje», 6. maj 2008. godine, stranice 31 i 32 32 «ROMI: OSTAVILI NERED stvarala{tvu i folkloru manjina. O ovakvom folkloristi~kom pristupu izvje{tavanju o manjinama svojevremeno je govorio i poznati U Omladinskoj ulici Komunalna policija je prekontrolisala knji`evnik Laslo Vegel iz Vojvodine, koja je poznata po visokom ku}u u kojoj su boravili Romi i iza sebe ostavili mnogo procentu stanovni{tva koje je manjinsko. Vegel je na jednoj od otpada i starih stvari.» tribina koje je organizovalo Nezavisno dru{tvo novinara Vojvodine rekao da promjena u odnosu medija prema manjinama («EuroBlic», 25. septembar 2007, stranica 7) ne mo`e biti bez promjene kulturnog koda ve}ine: «Mediji, pogotovo `uta {tampa, prikazuju manjine kao ne{to strano i sumnjivo kroz {ovinisti~ku i ksenofobi~nu sliku. Problem je u tome {to `uta «Na tramvajskom stajali{tu kod Energoinvesta na Ilid`i u {tampa u drugim zemljama ima veliki tira` i mali uticaj, dok je Sarajevu ju~er oko 13.30 sati kamenovan je tramvaj trojka, kod nas uticaj `ute {tampe jednak velikom tira`u», objasnio je gara`nog broja 286, kojim je upravljao T. R. Kamenje su, kako Vegel. je policiji re~eno na licu mjesta, na tramvaj bacala trojica-~etvorica nepoznatih mladi}a romske nacionalnosti.» («Dnevni avaz», 1. avgust 2007, stranica 30) «Nakon ju~era{njeg obra~una grupe huligana romske nacionalnosti u tramvaju koji se kretao iz pravca Ilid`e prema gradu, povrije|en je dje~ak, slu~ajni putnik, dok je na vozilu razbijeno zadnje vjetrobransko staklo.» («AS», 1. avgust, stranica 12) Kao {to se vidi iz primjera, crna hronika je prepuna profesionalnih propusta i uvrije`enih stereotipa o Romima kao plja~ka{ima i kriminalcima. Nema medija u kojem nije zabilje`en ovakav propust i gotovo je nepisano pravilo da se romska nacionalnost navodi ukoliko su po~inioci zaista Romi, a da ona nije u prvom planu u CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI ve}ini slu~ajeva kada su po~inioci neke druge nacionalnosti. Kada je izvje{tavanje o manjinama u pitanju, jedan od ~estih OMI primjera stereotipnog izvje{tavanja jeste da su manjine one OMI R «koje samo pjevaju i igraju»; i ovaj je stereotip prisutan u R velikom broju medija koji internim mehanizmima selekcije i «P U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» U MULTIKULTURALNIM ure|iva~kom politikom izvje{tavaju isklju~ivo o tradiciji, kulturnom 33 U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» «P R R OMI OMI CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI 34 Analiza tretmana Romske zajednice u bh. medijima, 2005 - 2008: VI[E TEKSTOVA MANJE KVALITETA Autor analize: Davor Marko Analiti~ki centar Medijskih inicijativa i Media plan instituta Komparativna analiza nastala je upore|ivanjem rezultata triju METODOLOGIJA kvantitativnih i kvalitativnih analiza medijskih objava koje je proveo Analiti~ki centar Media plan instituta iz Sarajeva. Prva Metodologija kvantitativne i kvalitativne obrade medijskih objava analiza, iz januara 2006. godine, nastala je kao rezultat u sva tri istra`ivanja bila je postavljena na sli~nim osnovama. U ~etveromjese~nog monitoringa {tampanih medija,1 i obuhvatala istra`ivanju ra|enom 2005. godine varijable su bile novinarska je period od septembra do decembra 2005. godine. Druga je forma, novinarski pristup i sadr`aj, odnosno kontekst medijske analiza nastala na bazi {estomjese~nog monitoringa {tampanih objave. Tokom istra`ivanja ra|enog dvije godine kasnije medija2 u periodu od 15. maja do 15. novembra 2007. godine. kori{tena je metodologija dopunjena dvama elementima – autor Tre}a, ujedno i najsvje`ija, obuhvata analizu medijskih objava novinarske objave i teritorijalna distribucija, uz tri gore navedena tokom prvih osam mjeseci 2008. godine.3 elementa. Identi~na je metodologija kori{tena i tokom 2008. godine. 1 Od svih {tampanih medija koji su monitorisani svega 12 je objavilo tekstove o Romima. To su: „Oslobo|enje“, „Dnevni avaz“, „Nezavisne novine“, „Glas Srpske“, „Jutarnje novine“, „Dnevni list“, „VIP“ (list koji je u me|uvremenu prestao da izlazi), „Fokus“, „EuroBlic“, „Slobodna Dalmacija“ i „Ve~ernji list“. Od periodi~nih izdanja prilozi, i to po jedan, zabilje`eni su samo u „Ekstri“ i „Expressu“. CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI 2 Tokom {est mjeseci u 2007. godini analizirano je 40 {tampanih medija, od ~ega je 12 bilo dnevnih novina i 28 periodi~nih magazina. Tekstovi o Romima zabilje`eni su u slijede}im: «Dnevni avaz», Sarajevo, «Nezavisne novine», Banja Luka, «Dnevni list», Mostar, «Oslobo|enje», Sarajevo, «SAN», Sarajevo, «Glas Srpske», Banja Luka, «Fokus», Banja Luka, «AS», Sarajevo (dnevni listovi iz BiH); «Ve~ernje novosti», Beograd, «EuroBlic», Beograd, «Ve~ernji list», Zagreb, «Slobodna Dalmacija», Split (dnevni listovi iz susjedstva, sa specijalnim izdanjima OMI OMI za BiH); «Dani», Sarajevo, «Slobodna Bosna», Sarajevo, «Novi reporter», Banja Luka (sedmi~nici); «Start» (dvosedmi~nik); «Maxi», «Express», «Svijet» (revijalna izdanja). R R 3 Analiza u 2008. godini ra|ena je na gotovo identit~nom uzorku kao i 2007. godine, kada su mediji u pitanju, jedina je novina {to je od jula me|u monitorisane {tampane medije uvr{ten i «P U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» U MULTIKULTURALNIM «Tuzlanski list». 35 U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» «P Kada je u pitanju novinarska forma, u obje su analize medijske BROJ I KVALITET OBJAVA R objave svrstavane u pet ponu|enih formi – vijest, izvje{taj, inter- R vju, komentar i ostalo (naj~e{}e analitika i reporta`e); novinars- Ako uporedimo tri navedena istra`ivanja koja su predmet ove analize, OMI OMI ki uklon bio je sli~an, kod istra`ivanja iz 2005. godine kori{tene iz godine u godinu primjetan je sve ve}i broj objava novinarskih su oznake (+) za profesionalni pristup, (-) za negativan, dok je tekstova ~ija su tema Romi i njihovi problemi. (0) sadr`avala elemente oba pristupa. Kod istra`ivanja iz 2007. CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI godine (+) je ozna~avao profesionalan, ujedno i afirmativan i To ilustruje podatak da su u toku ~etiri mjeseca tokom 2005. anga`ovan odnos prema subjektu, (0) je ozna~avala profesionalan godine u 14 razli~itih medija objavljena 142 teksta o Romima, u i neutralan odnos, naj~e{}e sa elementima protokola, dok je (-) toku {est monitorisanih mjeseci u 2007. godini tekstova o ozna~avao negativan odnos, kriti~ki odnos, ali ~esto i neprofesionalan Romima je bilo 453, i to u 18 razli~itih novina, da bi tokom odnos u izvje{tavanju. Ovaj je dio ne{to razra|eniji u posljednjeg istra`ivanja, u periodu januar-avgust 2008, o Romima metodologiji koja je kori{tena u 2008. godini, te su se posebno pisala 24 medija, a broj zabilje`enih objava je 656. mjerili sadr`aj objave – (+) za pozitivan, (0) za neutralan i (-) za Tokom 2005. godine objavljivano je 35,3 tekstova o Romima negativan – te uklon novinara prema objektu izvje{tavanja: (+) je mjese~no ili 1,18 tekstova po danu, dok su mediji 2007. godine o bio pozitivan, odnosno afirmativan odnos, (0) je bio neutralan i Romima pisali 75,5 tekstova ili 2,52 puta na dan. U 2008. godini naj~e{}e protokolaran, dok je (-) bio negativan, odnosno neprofesionalan mjese~no je u prosjeku 82 puta izvje{tavano o Romima, odnosno uklon. 2,68 puta na dan. Po {tampanom mediju pojedina~no to izgleda ovako: u toku 2005. bilo je 10,1 tekstova po mediju, 2007. godine Najvi{e dopuna pretrpio je kontekst izvje{tavanja. I dok su tekstovi bilo je 25,16 tekstova po mediju, a 2008. godine 27,33 teksta. analizirani u medijima tokom 2005. godine svrstavani u pet definisanih kategorija konteksta: socijalna integracija, socijalno- No, ovaj pozitivan trend odnosi se samo na kvantitativni dio, dok ekonomska ravan, obrazovanje, kultura i tradicija, i isprepleteni je kvalitet izvje{tavanja zabrinjavaju}e pogor{an. Tome u prilog indikatori, dotle je kod istra`ivanja iz 2007. i 2008. godine tekstove ide ~injenica da je udio tekstova svrstanih u crnu hroniku bilo mogu}e svrstati u ~ak 13 razli~itih ponu|enih konteksta. zna~ajno pove}an. Generalno je opa`anje da se romske teme i Razlog za to je u zna~ajnoj mjeri senzibilisana javnost i dalje prate ad hoc, manifestaciono i sa elementima protokola. nadle`ne institucije prema problemima romske zajednice, te Iako ova navika i ovakav pristup i dalje postoje kod novinara implementacija raznih dokumenata koje je vlast usvojila ili bi trebalo monitorisanih medija, u toku tri godine, koliki je razmak izme|u da ih usvoji (posebno se to odnosi na Akcione planove za ovih triju istra`ivanja, {tampani mediji su razvili sofisticiraniji zapo{ljavanje, obrazovanje, stanovanje i zdravstvenu za{titu pristup i aktivniji odnos prema problemima nacionalnih manjina i Roma, kao i pristupanje me|unarodnoj inicijativi «Dekada Roma u BiH i regionu. Roma»), ali i ve}a zainteresovanost medija za probleme Roma. Tako su bile ponu|ene slijede}e teme u okviru konteksta: politi~ka prezentacija, politi~ke odluke/dokumenta, protokolarni susreti; zatim stanovanje, obrazovanje, zdravstvo, zapo{ljavanje (ove su se oblasti podudarale sa ~etiri Akciona plana dr`ave BiH); kultura; aktivnosti organizacija; ljudska i manjinska prava; crna hronika i kriminal; `ivot i ratni zlo~ini. 36 UKUPAN BROJ OBJAVA BROJ OBJAVA MJESE^NO BROJ OBJAVA PO DANU BROJ OBJAVA PO MEDIJU CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI OMI OMI R R «P U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» U MULTIKULTURALNIM 37 U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» «P KONTEKST Roma, «Dekade Roma» i Akcionih planova za obrazovanje, R stanovanje, zapo{ljavanje i zdravstvo, nije mnogo pisano ni R Kada su u pitanju dominantne teme izvje{tavanja o romskoj populaciji, tokom 2005. ni dvije godine kasnije. Zanimljivo je da je tokom OMI OMI osjetan je pomak u 2008. godini ka temama koje ne doprinose 2005. godine najvi{e pisano o obrazovanju: 74 puta, {to je ~inilo boljoj slici o romskoj populaciji, a tu se prije svega misli na crnu 52%, a ve} 2007. godine o ovoj temi pisano je 83 puta (14%), da hroniku. ^ak 148 objava (ili 23%) tokom 2008. godine odnosilo se na bi 2008. godine o obrazovanju bilo duplo manje objava, 42 ili CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI crnu hroniku, za razliku od 64 objave iz 2007. godine ili tada{njih 11%. 6%. Zdravstvena za{tita Roma bila je tema o kojoj su mediji mnogo vi{e izvje{tavali tokom 2008. godine, bilo je 28 objava O dokumentima i projektima relevantnim za rje{avanje problema (4%), za razliku od 2007. godine kada su bile svega ~etiri objave romske zajednice, poput Strategije BiH za rje{avanje problema ili tek jedan posto. KONTEKST - 2008 38 KONTEKST - 2007 KONTEKST - 2005 CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI OMI OMI R R «P U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» U MULTIKULTURALNIM 39 U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» «P NOVINARSKA FORMA cjelokupnom izvje{tavanju. Za razliku od 2005. godine, kada je R zabilje`eno 55% izvje{taja, pro{le su godine 66% upotrebljenih R Ono {to mo`emo nazvati trendom medijskog izvje{tavanja, ne formi ~inili izvje{taji, dok je ova forma tokom 2008. godine ~inila OMI OMI samo kada je u pitanju izvje{tavanje o Romima u analiziranim 68%. Obrnuto je sa vijestima, drugom po procentualnom udjelu medijima, jeste veliki broj faktografskih formi koje novinari kori{tenom novinarskom formom. Tokom 2005. godine zabilje`eno naj~e{}e upotrebljavaju. I sama ~injenica da je dana{nji protok je 38% vijesti, 2007. ih je bilo 27 a tokom 2008. godine udio vijesti CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI informacija brz i da sama vijest objavljena u novinama, na radiju bio je 24%. ili televiziji mora biti sa`eta, informativna, jasna i istinita, ide u prilog ~injenici da su vijesti, odnosno izvje{taji (kao pro{irene O~igledan je i deficit analiti~kih tekstova o Romima, reporta`a i vijesti), dominiraju}e u dnevnom izvje{tavaju. Kada govorimo o intervjua, {to se mo`e objasniti op{tom nezainteresirano{}u izvje{tavanju o romskoj populaciji i njihovim problemima, vidno medija i njihovih urednika za teme koje se odnose na romsku i je da su izvje{taji naj~e{}a forma prisutna u analiziranim medijima, manjinsku problematiku, kao i malim brojem novinara koji su sa primjetnim trendom rasta udjela ove novinarske forme u specijalizovani da o njima izvje{tavaju. NOVINARSKA FORMA - 2008 40 NOVINARSKA FORMA - 2007 NOVINARSKA FORMA - 2005 CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI OMI OMI R R «P U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» U MULTIKULTURALNIM 41 U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» «P U toku 2005. godine nisu zabilje`eni primjeri istra`iva~kog novinarstva. «ciganski mentalitet», bez obzira kojoj etni~koj i kulturnoj grupi R Tako je bilo i tokom 2007. i 2008. godine sa izuzetkom rijetkih akteri pripadali. («EuroBlic», 2. februar, stranica 2) R tekstova koji su tretirali polo`aj manjina u pojedinim zemljama OMI OMI regiona. Na toj liniji bilo je i tekstova koji su tretirali smjernice za Tokom 2005. godine nije bilo intervjua. U {est monitorisanih rje{avanje problema Roma ili koji su se bavili dru{tveno devijant- mjeseci tokom 2007. godine mediji su objavili dva intervjua – nim pojavama, koje se uglavnom vezuju za Rome, a u pitanju su jedan, veoma zanimljiv i kompetentan, objavio je dvosedmi~nik CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI pro{nja, trgovina djecom i razne vrste kriminala. Me|utim, to «Start», na po~etku septembra, sa predstavnikom Vije}a Roma nisu bili pravi istra`iva~ki tekstovi, ve} izvje{taji ili reporta`e sa BiH Dervom Sejdi}em. Dok je drugi intervju, sa Muharemom odre|enom dozom novinarskog zaklju~ivanja i navo|enja. Serbezovskim, objavljen u reviji «Svijet». Tokom 2008. godine Tokom 2008. godine zabilje`eno je i nekoliko zanimljivih tekstova, zabilje`eno je 12 intervjua. Primjera radi, dnevna novina «AS», reporta`nog i analiti~kog tipa (prije svega u «Nezavisnim novinama» za koju su karakteristi~ni blic intervjui u nekoliko navrata je i «Oslobo|enju»), koji su istaknuti kao dobri primjeri u godi{njim objavila intervjue sa romskim predstavnicima. Povodom analizama. Me|unarodnog dana Roma, za «AS» je govorio predsjednik Udru`enja «EUROROM» iz Tuzle Ned`ad Jusi} (9. april stranica Samo jedan komentar zabilje`en je tokom 2005. godine, i on se 3). O marginalizaciji romske zajednice govorio je i Dervo Sejdi}, odnosio na lokalnu temu inspirisanu «navodnim doga|ajem o ~lan Vije}a Roma BiH, prije svega zbog socijalne isklju~enosti i agresivnom pona{anju Roma u Mostaru». U toku 2007. godine nacionalne pripadnosti. Problem je i {to do ove godine Ustav zabilje`eno je pet komentara, od koji bi trebalo izdvojiti dva zbog BiH i Izborni zakon u BiH nisu omogu}ili ni znatnije u~e{}e njihove anga`ovanosti i konteksta kojim se bave. Prvi je komentar Roma u politi~kom `ivotu (9. april, stranica 12). Esma urednika «Oslobo|enja» Ahmeda Buri}a u broju od 21. juna, u Red`epova, kraljica romske muzike, za{titnica Roma i humani- kojem povodom Me|unarodnog dana izbjeglica komentari{e tarka koja je udomila 47 djece i koja tokom jedne godine odr`i situaciju u BiH gdje je na hiljade ljudi jo{ uvijek nezbrinuto i oko 200 koncerata {irom svijeta, govorila je po~etkom avgusta nema pravo povratka na svoje ognji{te. Magazin «Dani» u broju za «Nezavisne novine». U intervjuu na dvije stranice Red`epova od 8. juna, u rubrici «Barometar», donosi vrlo zanimljiv komentar. je govorila o karijeri, pomaganju siroma{noj djeci, polo`aju Na meti kritike je vlast Kantona Sarajevo, koja ve} godinama ne Roma u Makedoniji i Bosni i Hercegovini, izgradnji ku}e rje{ava stambeno pitanje sarajevskih Roma «ve} ga, kako koja humanosti i muzeja muzike Teodosijevski u Skoplju. (6. avgust, vlast do|e, samo odga|a, i to u poznatom stilu Vlade KS». Kako stranica 2) pi{e ovaj magazin: «Problem se ne iskorjenjuje ve} samo privremeno sanira, {to je najpogubnija politika na svijetu, na koju je jasno Tek u pojedinim tekstovima ili objavama nagovije{ten je negativan prigovorio OSCE.» I u toku 2008. godine zabilje`eno je pet novinarski uklon, i elementi stereotipa i predrasuda. Tokom komentara. U jednom od tih komentara sociolog Ivan [ijakovi}, 2007. godine drasti~an je primjer mostarskog «Dnevnog lista», najavlju}i Dekadu Roma 2005-2015, naslovljava svoj komentar koji je ~ak ~etiri puta ponovio istu vijest o pove}anom broju prosjaka «Vreme Cigana», obja{javaju}i da su ameri~ki i evropski filmski u Mostaru, ~ak ponoviv{i i istu fotografiju: prvi put je vijest objavljena distributeri upravo ovako preveli Kusturi~in film «Crna ma~ka, 29. juna pod naslovom «Sve ve}i broj prosjaka», drugi put 4. jula bijeli ma~or». U filmu se, kako pi{e [ijakovi}, opisuje surovost sa naslovom «Veliki broj Roma», tre}i put 7. jula i bila je naslovljena `ivota u jednoj zatvorenoj etni~koj grupi i lokalnoj sredini: prevare, «Pove}ava se broj prosjaka» i ~etvrti put 8. avgusta: «Romi kra|e, eksploatacija maloljetne djece, kriminal, nasilje, porodi~ni prosja~e po mostarskim kafi}ima». Neki od medija su u obra~uni, monstruozne likvidacije, odnosno sve ono {to on naziva izvje{tavanju o kriminalu i zlo~inu po~inili profesionalni propust i 42 naveli romsku nacionalnost po~inioca zlo~ina odmah na pokazao u nekoliko ru`nih epizoda, gotovo svi mediji u ovom po~etku, iako ta stavka nije bila va`na za taj tekst. Drasti~an slu~aju isticali su nacionalni identitet maloljetnih po~inilaca zlo~ina. primjer za to tokom 2008. godine jeste brutalno ubistvo starice u Sarajevu, na po~etku godine: «Dvojica maloljetnika romske (Navodimo samo neke od objava gdje se spominje konstrukcija nacionalnosti u sarajevskom naselju Hrasno napali staricu, a «maloljetni Romi», a to su: «Dnevni avaz», 21. januar, str. 14 i 22. potom je posuli benzinom i zapalili», bio je lid ve}ine medijskih januar, str. 17; «Nezavisne novine», 22. januar, str. 3; «SAN», 22. objava krajem januara, u kojem su mediji izvje{tavali o januar, str. 7; «EuroBlic», 22. januar, str. 15; «Ve~ernje novosti», stravi~nom ubistvu Sarajke Ljubice \oki}-Spasojevi} (72). Iako 22. januar, str. 13; «Oslobo|enja», 23. januar, str. 22; «Glas je u pitanju maloljetni~ki kriminal, koji se tokom 2008. godine Srpske», 23. januar, str. 8. CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI OMI OMI R R «P U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» U MULTIKULTURALNIM 43 U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» «P R R OMI OMI CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI 44 Odnos medija prema romskoj manjini: slu~aj RTRS SENZIBILNI ZA MANJINSKA PITANJA Autor: Dra{ko Ignjati} urednik informativnog programa RTRS akonskom regulativom u BiH jasno su definisane obaveze situacija, {to je analiti~ki i sistemski predstavljeno kroz Analizu medija u izvje{tavanju o nacionalnim manjinama, a time i o tretmana Roma u medijima BiH Media plan instituta.1 Zaktivnostima najbrojnije manjine, romske. ^injenica je da je ~lanom 9 Okvirne konvencije za za{titu nacionalnih manjina od 1. februara 1995. godine Savjet Evrope u ~etiri ta~ke precizno KVALITET ODNOSA MEDIJA I MANJINA odredio prava nacionalnih manjina u vezi sa medijima. Osam godina kasnije, 1. aprila 2003. godine, Parlamentarna skup{tina Ovakvom stanju u najve}oj mjeri doprinosi ukupan dru{tvenopoliti~ki BiH usvojila je Zakon o za{titi prava pripadnika nacionalnih manjina. ambijent u BiH. Medijski prostor je podijeljen na entitetskom i ^lanovima 15 i 16 utvr|ene su obaveze medija u procesu kantonalnom nivou, ~esto i jo{ usitnjenijim interesima! izvje{tavanja o manjinama, a posebno je precizirana uloga Politizacija nacionalnih i vjerskih odnosa, ignorisanje principa o javnih servisa u BiH. Izme|u ostalog, predvi|ene su posebne konstitutivnosti naroda u RS-u i Federaciji BiH stvara nepovjerenje emisije za pripadnike nacionalnih manjina, a javni emiteri su du`ni i nesigurnost a problemi, `ivot i aktivnosti nacionalnih manjina, i da “najmanje jednom nedjeljno osiguraju posebnu informativnu u ovom slu~aju Roma, ostaju marginalizovani i u statusu, emisiju za pripadnike nacionalnih manjina na njihovom jeziku”. uslovno re~eno, „kolateralne {tete“. U izvje{tavanju o Romima stereotipi su i dalje jako prisutni a predrasude brojne i ozbiljne. Savr{ena zakonska regulativa u praksi se u elektronskim medijima Ovakvi primjeri su naj~e{}e vidljivi tokom izvje{tavanja o delikat- CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI uop{te ne provodi ili je to izuzetno selektivno, a od javnih nim doga|ajima, kriminalu, socijalnim problemima, i uop{te servisa samo RTRS ima redovne emisije posve}ene nacionalnim situacijama o aferama ili nekom drugom negativnom ~inu. ^esto manjinama i emisiju o Romima. Opravdanja su brojna, ali se pri takvom izvje{tavanju insistira na nacionalnom identitetu OMI nema racionalnog obja{njenja za{to se pre}utno ili otvoreno dok se zanemaruje li~na odgovornost, a na osnovu pripadnosti OMI R ignori{u navedene obaveze. U pisanim medijima je sli~na zajednici i nacionalnom korpusu ~esto se odre|uje i odnos R «P U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» U MULTIKULTURALNIM 1 Izvor je stranica Media plan instituta, analiza je dostupna na www.mediaonline.ba/ba/?ID=446 45 U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» «P R R OMI OMI CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI 46 javnosti prema doga|aju. Najo~igledniji primjeri su neumjerenost zajednicu i zbog kojih javnost i finansira ove sisteme. Zato je u kvalifikacijama i insistiranje na krivici prekr{ilaca odgovornost javnih servisa u Bosni i Hercegovini mnogo ve}a od dru{tvenih ili zakonskih normi, uz njihovu identifikaciju kao komercijalnog sektora u dosljednom po{tivanju zakona i Roma. Istovremeno, povr{nim monitoringom mo`e se ustanovi- po{tivanju prava nacionalnih manjina da im se osigura kvalitetan ti da u sli~nim slu~ajevima kada su u pitanju predstavnici pristup mediju, odnosno emiterima. ve}inskih zajednica vrijede dvostruki ar{ini jer se ~ak po{tuje i pravo na privatnost i za{tita kroz identifikaciju inicijalima. Na taj Ponekad ~udi da Romi ne insistiraju na pravima u vezi sa na~in se sugestivno poru~uje javnosti da je jo{ jedna predrasu- informativnim programom ili fer i korektnim izvje{tavanjem. da potvr|ena i da mediji ne razmi{ljaju}i kr{e profesionalne i Zakon o slobodnom pristupu informacijama je namijenjen upravo eti~ke kodekse, ~esto i ne primje}uju}i u ~emu je problem. To i gra|anima BiH a ne samo medijima ili specijalizovanim institucijama. jeste jedna od najozbiljnijih anomalija medija u BiH, koji nisu ni Pravo na odgovor ili konsultacija sa RAK-om o ~estim svjesni koliko grije{e, udaljavaju}i se od istinske uloge u fer i o~iglednim i drasti~nim primjerima stereotipnog izvje{tavanja korektnom izvje{tavanju. potpuno izostaju. Na taj na~in se stvara op{teprihva}eno mi{ljenje da se ni{ta ne mo`e promijeniti, da je uzalud poku{avati i da su Preovladava i mi{ljenje da izvje{tavanje o manjinama nije {anse za promjenu slike o nacionalnim manjinama u BiH svedene obavezno, da ne spada u prioritetne zadatke redakcija, da ne na najmanju mjeru. Ovakva vrsta defetizma pogoduje isklju~ivo uti~e na gledanost i kredibilitet programa te da problemi Roma mediokritetskim ku}ama i medijima koji ne po{tuju evropske i savremene trendove novinarstva. ne zaslu`uju vi{e pa`nje ure|iva~kog koncepta i producentske ambicije. Za ignorisanje Dekade Roma i izostanak minimuma dobre volje da se i BiH uklju~i u ovaj proces krivci su u velikoj mjeri ^esto se manipuli{e i brojem pripadnika nacionalne zajednice, mediji. Zaboravlja se da su mediji u potrazi za istinom du`ni cenzusima i zna~ajem izvje{tavanja o njihovim aktivnostima. da upozore predstavnike vlasti i na ne~injenje, da ohrabre i Kriterijumi za pra}enje aktivnosti Roma su na ivici diskriminacije. podr`e nastojanja manjinskih zajednica u ostvarivanju njihovih Nije zanemariv ni li~ni stav urednika, koji nerijetko kr{e ustanovljene prava i omogu}e im ravnopravan pristup vlastitim programima. principe deska ili ure|iva~ke smjernice. Ravnodu{nost za tu|e probleme prouzrokovane proteklim sukobima u BiH i ~esto defetisti~ki odnos prema budu}nosti, ne mogu biti U su{tini, rije~ je o duboko ukorijenjenim predrasudama i opravdanje za o~iglednu nezainteresovanost za `ivot i aktivnosti nepravdi prema pripadnicima manjina, bez obzira na proklamovanu Roma. Mo`da klju~na odgovornost le`i na glavnim urednicima multietni~nost i kulturu su`ivota. Pojedine redakcije u svom ili odgovornim osobama u sistemima, jer imaju mandat da sistemu vrijednosti i motivacijskoj strukturi ohrabruju i provode promjene i sprije~e populisti~ko razmi{ljanje u redakcijama. stvaraju timove koji }e pratiti vrhunske politi~ke doga|aje, Od njih u najve}oj mjeri zavisi kako }e se, koliko i u kom vremenskom CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI istra`iva~ki pristup u otkrivanju afera, ratnih zlo~ina, ~esto periodu pratiti zbivanja u romskim zajednicama ili neki fenomeni i senzacionalisti~kih vijesti, a „manje vrijedni“ su novinari bh. dru{tva u vezi sa nacionalnim manjinama. koji prate doga|aje u oblasti ljudskih prava, socijalne poli- OMI tike ili nacionalnih manjina. Takve redakcije nisu isplative jer Cilj bi trebalo da bude potpuno izjedna~avanje prava svih gra|ana OMI R ne donose dovoljno prostora za ogla{avanje i u njih nije BiH i obaveza medija da, u skladu sa osnovnim novinarskim principima R rentabilno ulagati. Javni servisi su, za razliku od komercijalnih vijesti, prate doga|aje u potpunosti, ne podlije`u}i stereotipu ili «P U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» U MULTIKULTURALNIM stanica, du`ni da prate i tzv. obi~ne teme koje su od interesa za nekim drugim vrstama diskriminacije. 47 U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» «P ROMSKA ZAJEDNICA I MEDIJI saradnike u lokalnim zajednicama, ljude koji su obrazovani i R koji mogu raditi na prikupljanju informacija za radio i televiziju. R Romske zajednice u RS su u vrijeme ratnih sukoba u BiH nerijetko U udru`enjima uglavnom odlu~uje jedna osoba ili najvi{e OMI OMI bile izlo`ene diskriminaciji, osporavanju i pritiscima, {to je u dvoje-troje ljudi. ^esto postoje nesuglasice, sukobi i osporavanja velikoj mjeri uticalo na iseljavanje i ga{enje cijelih naselja, unutar zajednice, {to ne doprinosi popularizaciji formiranih posebno u ve}im gradovima. Zavr{etkom rata i povratkom na organizacija ili udru`enja. Bez obzira da li je u pitanju ta{tina, CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI svoja podru~ja prioritetno je bilo zbrinjavanje i obnova interesi ili jednostavno nerazumijevanje, ovakvim djelovanjem stvara poru{enog stambenog fonda, jednom rije~ju – pre`ivljavanje. se velika {teta. Automatski, javila se i potreba za medijskim anga`manom, unapre|enjem komunikacije i normalizacijom sveukupnih Nerijetko sam bio zainteresovan da prika`em {to uspje{nije odnosa. Ogromna vrijednost je bila promocija Roma koji su mlade i obrazovane Rome koji su upisali fakultete, koji su kvalitetno, otvoreno i bez kompleksa obja{njavali probleme uspje{ni i dobri |aci i koji ambiciozno razmi{ljaju o svojim `ivotima. svoje zajednice, predlagali i tra`ili rje{enja od gradskih ^esto nisam uspijevao u tome jer oni nisu `eljeli da govore kao vlasti ili predstavnika me|unarodne zajednice. Formiranjem Romi ili nisu `eljeli da ih drugi tako do`ivljavaju. Preispitivao udru`enja, saveza i organizovanjem na drugim nivoima stvarala sam i vlastite metode i pristup tim talentovanim mladim ljudima se mogu}nost za istinski napredak u kvalitetu ostvarivanja prava i, na`alost, zaklju~ivao da su predrasude i dalje prisutne u Roma u BiH. Zbog toga danas imamo u BiH rijetko kvalitetan i dru{tvu i ja~e od moje namjere da prika`em suprotno. u regionalnim okvirima Akcioni plan Roma koji garantuje strate{ki razvoj zajednice i jasno definisan plan unapre|enja Problem tih mladih ljudi nije neosposobljenost za komuniciranje s kvaliteta `ivota Roma u BiH. medijima, ve} su i dalje svjesni eventualne ili stvarne diskriminacije u dru{tvu. Time bi im, uvjereni su, vjerovatno bila usporena ili Izuzetno elokventni sagovornici iz raznih romskih udru`enja, naru{ena prirodna integracija, {to nisu `eljeli da rizikuju. Ova prije svih Vije}a Roma BiH ali i drugih organizacija, sve su ~e{}i zatvorenost je mnogo prisutnija nego {to bismo u prvi mah mogli gosti na medijima gdje autoritativno govore o problemima Roma pomisliti. i na~inima za rje{avanje statusa ove najbrojnije nacionalne manjine u BiH. Vjerujem da u BiH ne postoji nijedan pristojno Sre}om, ima dosta primjera ljudi koji s razumijevanjem i strpljenjem informisan gra|anin koji nije ~uo za Dervu Sejdi}a, Sanelu prilaze procesu obrazovanja i vaspitanja Roma u korist otvaranja Be{i}, Fehima Osmanovi}a, Mehmeda Muji}a, Ramu Sale~evi}a, i prevazila`enja vlastitih predrasuda. Primjer Gradske uprave [ahu Ahmetovi} ili Sa{u Ma{i}a! Svi oni, ali i mnogi drugi Romi, Banjaluke i Op{tine Vitez djeluje optimisti~ki u sveop{tim svakodnevno su na raspolaganju medijima i kvalitetno i uporno uslovima u BiH. Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Savjeta s posebnim entuzijazmom govore o Romima u BiH, Romima u Evrope u Strazburu dodijelio je Banjaluci prvu nagradu za svijetu i okru`enju. Sve to doprinosi i obavezi medija u BiH da pobolj{anje uslova za obrazovanje i stanovanje Roma, a profesionalno rade na informisanju o Romima i da s uva`avanjem Vitez je podijelio drugu nagradu s Novim Sadom. Vjerujem da prenose njihove stavove. Savjet Evrope nije slu~ajno nagradio nastojanja gradske vlasti Banjaluke za podr{ku u sistemu obrazovanja Roma, stipendiranje Postoje, istina, i mnogobrojni problemi u procesu informisanja i obezbje|ivanje besplatnog {kolskog pribora. To je strate{ka o romskim zajednicama. Jo{ uvijek nema dovoljno anga`ovanih odluka da se ohrabre sve zajednice koje }e u prvi plan ista}i predstavnika u svim udru`enjima. Te{ko je prona}i kvalitetne zna~aj obrazovanja Roma u pobolj{avanju kvaliteta `ivota. 48 «BONA HOMO» I ISKUSTVA RTRS-a BiH. Naravno da }emo i dalje u specijalnim emisijama njegovati i ohrabrivati posebnosti i kreativan pristup Roma, govoriti o uspjesima, Redakcija Televizije Republike Srpske, urednici i novinari informa- ali i problemima u BiH. tivnog programa, od 1998. godine proveli su u procesu reforme tada{nje Srpske radiotelevizije u Javni servis svih gra|ana Predstoji veliki posao u procesu pribli`avanja Roma medijima u Republike Srpske RTRS. Neophodno je bilo da u strukturu programa BiH, njihovoj ravnopravnoj zastupljenosti i fer i korektnom, budu uvr{tene i informacije o nacionalnim manjinama i jo{ nekim eti~kom pristupu. Obaveza medija je da analiti~ki, studiozno, drugim zajednicama. Uz podr{ku direktorice programa televizije i istra`uju pitanja Roma u BiH, po{tuju}i i zakonske obaveze menad`menta nismo `eljeli ~ekati da nas javnost uslovi, ve} o prisutnosti i zastupljenosti u vlastitim programima. sam pokrenuo specijalizovane emisije o vjerskim zajednicama Romske zajednice bi trebalo da osmisle strategiju i nacionalnim manjinama. informisanja i kroz Romski informativni centar ili samostalno da se obra}aju javnosti BiH. Samo uz jasno definisan plan Prvi redovni programi o predstavnicima nacionalnih manjina, njihovim predstavljanja i prioritete mogu}e je obezbijediti zna~ajnije akcijama i preokupacijama su emitovani ve} od 2000. godine u rezultate u razbijanju stereotipa i demistifikaciji. Uporno i preko okviru Jutarnjeg programa, Srpske danas i drugih informativnih obrazovanih i sposobnih kadrova neophodno je graditi sadr`aja. Specijalizovane emisije radimo od 2003. godine i tu strukturu pozitivnog medijskog nastupa, ne propu{taju}i bih izdvojio emisiju «Bona Homo», u kojoj redovno, skoro dvije reagovati na sve pojave negativne i diskriminativne politike tre}ine vremena, posve}ujem aktivnostima Roma u RS-u i cijeloj prema Romima, bez obzira s koje strane dolaze. Zakonska BiH. Radio RS-a proizvodi veoma kvalitetnu emisiju a posebna regulativa pru`a u tom smislu velike i ambiciozne mogu}nosti, vrijednost je mala {kola romskog jezika u okviru ovog sadr`aja i treba ih najracionalnije i najefikasnije iskoristiti! emisija na ukrajinskom jeziku. Iskustva sa emisijom «Bona Homo» su izuzetno pozitivna. Ostvarili smo izvanrednu saradnju sa Savezom nacionalnih manjina Republike Srpske, Helsin{kim Parlamentom gra|ana Banjaluke, Vije}em Roma BiH, Savezom Roma RS-a, udru`enji- ma Roma iz Prijedora i Bijeljine, udru`enjem Veseli brijeg iz Banjaluke, ali i mnogim drugim savezima i udru`enjima 12 nacionalnih manjina koje egzistiraju u RS-u. Cilj nam je da u potpunosti izjedna~imo kriterijume za informisanje gra|ana RS-a o najva`nijim pitanjima, bez obzira na nacionalnost, CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI vjersku ili bilo koju drugu pripadnost i da sve informacije od interesa za zajednicu u skladu sa profesionalnim standardima budu ponu|ene na{im gledaocima. To zna~i da `elimo da OMI informacije o Romima budu objavljivane ravnopravno sa OMI R svim ostalim informacijama i u svim emisijama informativnog R i drugih programa RTRS-a. Samo na taj na~in }emo fer i «P korektno tretirati i predstavnike romske zajednice u RS-u i cijeloj DRU[TVIMA» U MULTIKULTURALNIM 49 U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» «P R R OMI OMI CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI 50 Odnos medija prema romskoj manjini: Slu~aj «Oslobo|enja» OSLOBO\ENI STEGA PREDRASUDA!!! Faruk Bori} glavni i odgovorni urednik «Oslobo|enja» okom su|enja Vojislavu [e{elju na Me|unarodnom sudu za vrata spoznaje, {to informacijom {to njenom eksplikacijom, kako bi biv{u Jugoslaviju u Haagu, primijetio sam jedan itekako interesantan se dru{tvo dalje demokratiziralo. To, naravno, te{ko ide iz najmanje Tprimjer koji u u`em smislu nema veze s novinarstvom. Kao dva razloga: 1) mediji ne mogu biti bitno druga~ije struktuirani od svjedok optu`be pojavio se jedan biv{i pripadnik Vojske Republike dru{tvenog bi}a, jer predstavljaju ogledalo tog dru{tva u njegovom Srpske, po vlastitom svjedo~enju prisilni vojnik, ina~e romske dnevnom, dnevnopoliti~kom, dnevnoekonomskom, ili sedmi~nom, nacionalnosti. Sudija koji vodi postupak u jednom trenutku je pitao periodi~nom gibanju; 2) mediji, posebice komercijalni, `ive od svjedoka kako se nacionalno izja{njava. Svjedok je odgovorio da ekskluzivne informacije i njenog pakiranja koje sve ~e{}e poprima misli kako su njegovi preci do{li iz Indije, a sudija je odgovorio: Dakle, forme senzacionalizma. Ko je tome vi{e kriv: tr`i{ni konzument i Vi ste Indijac? njegove `elje za odre|enim produktima ili onaj ko im nudi odre|ene proizvode, pitanje je koje ulazi duboko u filozofiju Iza vicoidne strukture, kao zapravo iza svakog vica, krije se elemen- konzumeristi~kog dru{tva i ne pridonosi bitno ovoj analizi: ovdje je tarna predrasuda koja proisti~e iz nepoznavanja, neinformiranosti, samo bitno istaknuti kako mediji u izvje{tavanju itekako koriste nesenzibilnosti i ostalih kategorijskih negacija. Naravno, ako jedan stereotipe, a nerijetko ih i produbljuju. visoki du`nosnik jedne me|unarodno relevantne pravne institucije robuje stereotipima, {ta tek re}i za novinare, urednike i ~itateljstvo, Tako je i sa izvje{tavanjem o Romima, koje se tu su{tinski ne razlikuje u ovom u`em smislu, bosanskohercegova~ko? od medijskog izvje{tavanja o drugim konstitutivnim narodima, CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI naro~ito ako imaju jasno definiran etnonacionalni predznak i istu takvu publiku – {to je, naravno, slu~aj s ve}inom dnevnih i periodi~nih MEDIJI U PODIJELJENOM DRU[TVU komercijalnih medija, pogotovo {tampanih. Posebnost Roma u OMI OMI svakom smislu (kulturnom, subkulturnom, ekonomskom, politi~kom, R Stereotipija se uvukla u svaku poru (podijeljenog) bh. dru{tva i socijalnom...) nalije`e na u petnaest posljednjih godina utvr|enu R tomu medijski sistemi nisu nikakav izuzetak. Pritom se, zbog njihove paradigmu o Drugom i Druga~ijem. U narednih nekoliko teza «P U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» U MULTIKULTURALNIM o~ekivano edukativne funkcije, od medija o~ekuje da otvaraju poku{at }emo to {to zornije objasniti, teorijski i prakti~no. 51 U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» «P R R OMI OMI CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI 52 PREVLAST CRNE HRONIKE nacionalne manjine i njihove organizacije iz nevladinog sektora promoviraju. Op}enito, vlada shema da je «lo{a vijest – dobra Odnos medija prema manjinskim zajednicama lavira izme|u vrlo vijest», odnosno, ona koja se prodaje. Na taj na~in se iskazuje sporadi~nog pra}enja kulturnih i kulturalnih manifestacija nedostatak civilnog dru{tva u na{im medijima a u selekciji informacija naj~e{}e lokalnog karaktera do senzacionalisti~kog pristupa u i vijesti informacije sa pozitivnim predznakom ustupaju mjesto crnim hronikama i, ne{to rje|e, unutra{njopoliti~kim rubrikama. negativnostima, u skladu s motom – krv, seks i nasilje. Generalna slika, zdrav razum, ali i dostupna istra`ivanja nam kazuju da su tekstovi o romskoj populaciji u BiH ~e{}i u drugospomenutim Tako i brojne romske organizacije, ~esto, nisu zastupljene u slu~ajevima, dakle u rubrikama crne hronike, gdje ~esto dolazi do dnevnim i sedmi~nim medijskim prilozima na na~in kako bi to misinterpretacije, iskrivljenog izvje{tavanja, ~ak i kr{enja kodeksa odgovaralo njima, ali i u cilju senzibiliziranja javnosti za odre|ene i novinarskih normi. Nekad zbog brzine, nekad zbog neznanja, probleme s kojima se Romi susre}u. Ve} smo detektirali kolika je nesenzibiliziranosti, nekad iz krivih ubje|enja, ali ~esto se u medi- tu krivica samih medija i tome se ne treba vra}ati. Ostavimo tek jima pojavi tekst o tome kako je, primjerice, »Rom otu|io mobitel», prostora za svjetlije primjere oli~ene u pojedinim novinarima, koji bez da se navede nacionalnost o{te}enog, tj. onog kome je mobitel su osobno zainteresirani i prate tu specifi~nu problematiku. otu|en jer to, naravno, nije bitno. Ali, takva vrsta tekstova, a zna Na`alost, to su izuzeci koji potvr|uju pravila. Me|utim, postavlja se da su tekstovi iz crne hronike me|u naj~itanijim u dnevnoj se pitanje da li romske organizacije, kao i sve one koje se bave {tampi, stvara predrasudu o Romima kao narodu kradljivaca, koji sli~nim, pitanjima manjina, dovoljno prezentiraju svoj rad na `ive na rubu dru{tveno prihvatljivih normi, i na~elno su neprila- dnevnoj ili nekoj periodi~noj osnovi? Iz osobnog iskustva mogu go|eni na{em divnom (novom) etni~kom dru{tvu. ponuditi negativan odgovor. Sli~no je bilo u poslijeratnim godinama s tekstovima s naslovima U vrijeme kada su tehnologije toliko uznapredovale da omogu}avaju tipa: »Bo{njak ubio Srbina», ili »Srbin ubio Hrvata povratnika», no jednostavnu komunikaciju putem novih medija, interneta, makar i u takva vrsta tekstova neminovno je i{~ezla sa stranica novina, ili su formama jednostavnih saop}enja za javnost, informacije ne dolaze novine (i drugi mediji) koje su ostale na tom niskom stupnju senzibi- do novinara. Tako da se i ne mo`e, u konkretnom slu~aju, o~ekivati liziranosti i{~ezle s medijske scene. Tekstovi u kojima se Romi ve}i anga`man od samih novinara koji ne znaju gdje i od koga tra`iti prikazuju u negativnom svjetlu i isticanje njihove nacionalne pri- informacije. Primjera radi, nekoliko nevladinih organizacija itekako padnosti bez nekog posebnog razloga, pak, jo{ uvijek se mogu su se priklju~ile na nove kanale komunikacije i «Oslobo|enju» (pro)na}i u dosta medija. Za{to je to tako? Odgovor se mo`e redovno {alju dnevne i periodi~ne izvje{taje o po~injenim aktivnos- tra`iti u naprijed spomenutim izgovorima – od mnijenja kako se na tima, kao i onome {to }e se raditi. Uz manje dorade, takva taj na~in udara «u sridu», preko izgovora u brzini dnevnog saop}enja su spremna za objavljivanje. Mislim da bi organizacije izvje{tavanja (a brzina, koja je jedna od osnovnih medijskih koje se bave pitanjima Roma trebale slijediti primjer svojih kolega iz CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI karakteristika, mo`e itekako biti dvosjekli ma~), nedovoljne uredni~ke nevladinih organizacija (ali i nekih politi~kih partija) i «bombardirati» senzibiliziranosti, do ~iste `elje da se gorljivim naslovima, makar na mailovima adrese novinara i urednika, kao inicijalni kontakt za negativnim osnovama, privu~e (sabla`njeli) ~itatelj – svega toga ostvarivanje daljnje saradnje. To ne zna~i da u nevladinim organizacijama OMI ima u bh. medijima. trebaju biti profesionalci novinari, ali je potrebno da se neka OMI R osoba/osobe posvete mogu}nostima i na~inima javne prezentacije R Naro~ito je prethodno izre~ena konstatacija «problemati~na» za rada organizacije, te novinarima daju osnovni uvid, informacije koje «P U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» U MULTIKULTURALNIM medije jer se ne bave pozitivnim stvarima koje pojedine }e novinari koristiti za svoj rad. 53 U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» «P NA POLA PUTA Tako|er, kontakti izme|u novinara i predstavnika romskih R udru`enja trebaju biti ekstenzivniji kada su u pitanju pojedine akcije R Gore prikazani na~in tra`i i od novinara i od predstavnika romskih udru`enja, bilo da je rije~ o humanitarnoj akciji, ~i{}enju pojedinih OMI OMI udru`enja «nala`enje na pola puta». Novinari }e se na taj na~in dijelova grada, kulturnim priredbama koje predstavljaju dio specijalizirati za istra`ivanje pojedinih pitanja a predstavnici nevladinih romske kulture u BiH itd. Pozivi upu}eni predstavnicima medija organizacija }e svoj rad pribli`iti javnosti. Tu, naravno, nastaju trebali bi postati sastavni dio planiranja ovakvih i drugih akcija. I na CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI problemi, jer veliki broj pripadnika romske manjine u BiH nema taj na~in bi pozitivan doprinos koji Romi imaju u svakodnevnici bio elementarnu pismenost, kao i pismenost za rad na kompjuteru vidljiviji i, samim tim, kvalitetnije ocjenjivan. kao preduvjet kori{tenja novih tehnologija potrebnih za komuniciranje sa novinarima, koji bi potom mogli na terenu raditi i dodatni dio posla. U tome se, tako|er, krije jedan od razloga za{to Romi nisu SLU^AJ «OSLOBO\ENJE» dovoljno predstavljeni u medijima kao subjekti odlu~ivanja, nego ve}inom kao objekti pojedinih pri~a – o prosja~enju, naprimjer. Nezavisni dnevni list «Oslobo|enje» ima posebno mjesto na Tako|er, tradicionalna zatvorenost romske zajednice i njena doma}em medijskom nebu. Prije svega, trodjelna podjela bh. odvojenost (kulturna, ekonomska, politi~ka...) od ostatka dru{tva, dru{tva po etnonacionalnim i kleronacionalnim {avovima, kao posljedica rata i poslijeratne realnosti, uslovila je i etabliranje makar nerijetko bila i uvjetovana pona{anjem «ve}inske strane», medija sa ja~im ili slabijim (manje ili vi{e vidljivim) nacionalnim ne ide u prilog posmatranju pojedinih procesa (i) sa romske predznakom. Kako ta podjela nije potpuna, u isto vrijeme strane. Na kraju se sva komunikacija izme|u predstavnika medija poku{ava se ovaplotiti i/ili reinkarnirati gra|ansko, jedinstveno bh. i Roma svede na sporadi~ne izjave za javnost koje imaju lideri dru{tvo, djelimi~no na zasadima prijeratnog, djelimi~no u stremljenju romske zajednice, bez kontakta na lokalnom nivou. ka evropskim principima koji stavljanje nacionalnog kao prioritet smatraju retrogradnim stremljenjima. Na taj na~in, bh. dru{tvo je i Upravo u «pri~ama sa terena», ljudskim pri~ama, pri~ama o premoderno i postmoderno, a i sami mediji se nalaze u sli~nom sudbinama i konkretnim problemima, treba tra`iti ulazni ugao za rascjepu. «Oslobo|enje» kao novina slijedi sudbinu takvog medijsko prezentiranje. Te{ko da }e se ~itaoci medija zainteresirati gra|anski orijentiranog dru{tva, sa profesionalnim izazovima i za odre|ene probleme, naprimjer, obrazovanja Roma, ako o tome standardima vi{e nego ekskluzivisti~ki nacionalno obojenim budu informirani samo od predstavnika romskog udru`enja na informacijama, vladinim saop{tenjima, etabliranju novih elita i najvi{em, dr`avnom nivou, kroz formu intervjua. Me|utim, ako izigravanju njihovog watchdog servisa. I opet, kao takvo po svom lokalno udru`enje po{alje saop}enje novinaru u kojem ga obavje{tava defaultu, «Oslobo|enje» ima izra`eniji otklon prema pitanju manjina da u odre|enoj lokalnoj zajednici Romi `ele poha|ati {kolu ali a Romi kao najbrojnija manjina u BiH tu zauzimaju posebno nemaju minimum uvjeta – sredina odbija da romski |aci idu u mjesto. Iz tog razloga, novinari koji su odabrali «Oslobo|enje» a ne {kolu sa drugim |acima, nedostaju ud`benici, ne postoji prijevoz neke druge medije vrlo brzo shvate razliku izme|u senzacionalisti~ki od romskog naselja do {kole, itd... vjerovatno je da }e se novinar plasiranih informacija i bri`ljivo pakovanih tekstova. Urednici zainteresirati da napravi pri~u «sa terena». U tom smislu, «Oslobo|enja» vrlo dobro poznaju novinarski kodeks (pa, ako neophodna je pomo}, ve} prije spomenutih, lokalnih udru`enja. treba naglasiti, i ljudski moral) da pitanjima Roma (kao i drugih Oni moraju biti inicijatori pri~e, zainteresirana strana da se u moru manjina, zatim po pitanju maloljetni~ke delinkvencije, ratnih socijalno interesantnih pri~a kakvim obiluje poslijeratno bh. zlo~ina, nacionalno osjetljivih tema...) prilaze na krajnje senzibiliziran dru{tvo izdvoji ba{ konkretan slu~aj. na~in, makar to zna~ilo odustajanje od jednog dijela tr`i{nog 54 kola~a, u smislu one publike koju privla~e takve pri~e, no to je ve} oli~en je u tome {to na novinske napise, ~ak i kada su u pitanju pitanje politi~ke kulture javnosti, stepena demokratske svijesti, najkonkretniji problemi sa vrlo jasnim na~inom otklanjanja istog, globalnih medijskih trendova itd. Ipak, uredni{tvo «Oslobo|enja» sve u slovu pozitivnih zakonskih propisa, izvr{ni organi vlasti, od smatra da se ovakvim ljudskim i profesionalnim pristupom dobija lokalnog do dr`avnog nivoa odabiru pasivno pre{utkivanje na duge staze u smislu stvaranja povjerenja me|u publikom uzdaju}i se da novinski tekst ima rok trajanja i da }e novinari, prije istan~anijeg estetskog ukusa i tu, u slu~aju ovog autora, alternativa ili kasnije, odustati od pri~e bez novih detalja koje im vlada ne ne postoji. obezbje|uje. Novinari «Oslobo|enja», opet po mom mi{ljenju, nemaju dovoljno kontakata sa nevladinim organizacijama koje se bave pitanjima PREPORUKE Roma. Djelimi~na krivica, ona objektivna, krije se u ~injenici da je u poslijeratnom bh. novinarstvu gotovo odumrlo tzv. fah-novinarstvo, Ovom opservacijom smo na neki na~in zatvorili krug koji tvore odnosno profiliranje novinara da prate samo jedan sektor, ili u jed- mediji, vlast i nevladin sektor. Ostaje samo da svim novinarima nom sektoru jedan podsektor ili dva (naprimjer, zdravstvo, pa koji se bave pitanjima Roma preporu~imo sljede}e naputke: unutar njega zdravstvena za{tita i PIO). Danas novinari moraju biti «potkovani» da mogu «iskakati» iz sektora u sektor, iako je 1) Nikad ne isticati nacionalnost (nacionalnu pripadnost) ukoliko «skakanje» iz rubrike u rubriku jo{ uvijek nepo`eljno, osim u smislu to nije u funkciji informacije. Senzacionalisti~ki nastrojeni tekstovi napredovanja samog novinara. Druga objektivna okolnost za ne mogu donijeti ni{ta dobro ni novini ni samom autoru; novinare jeste prije navedena pasivnost predstavnika romskih organizacija, koji ne formuliraju jasno svoj stav prema novinarima i 2) Ostvariti kontakt sa predstavnicima nevladinih organizacija u javnosti, niti imaju kontakte sa novinarima «na terenu» ili u uredni{tvu lokalnoj sredini i na vi{im nivoima. Zahtijevati od njih konstantni redakcija. Tre}a objektivna okolnost koja ne ide u prilog novinarima kontakt, «prisiliti ih» da se sami javljaju, ubje|uju}i ih da su njihovi u pra}enju ovih tema jeste informacijska hipertrofija. Danas, vi{e problemi ipak najva`niji njima samima i pridobiti njihovo povjerenje {to }e rezultirati bli`em upoznavanju zajednice; nego ikada prije, informacije kru`e po medijima i selekcija koju provodi ure|iva~ka politika je ve}a nego ikada. Na`alost, ve}ina 3) Natjerati predstavnike romskih organizacija da se ogla{avaju urednika }e se odlu~iti i odabrati pri~u protokolarne naravi o posjeti saop{tenjima i pozivima i kada rade dru{tveno korisne akcije kako nekog vladinog du`nosnika nekom kolektivu, radije nego lokalnu generalni dojam ne bi bio da romska manjina u BiH ima samo pri~u o konkretnim ljudskim problemima. Da je tako, dovoljno je sijaset problema koje ne mogu rije{iti ni uz ~iju pomo}. pogledati informativne emisije lokalnih TV-stanica ili naslove lokalnih medija u BiH: svi se bave globalnijim pitanjima umjesto da Kao dodatnu opservaciju na kraju teksta potrebno je spomenuti CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI potra`e spas za sebe i svoje ~itatelje u lokalnoj profilaciji. Kada se nedostatak medijskih priloga na romskom jeziku, te nedostatak uzmu u obzir ove tri objektivnosti, postaje jasnije za{to su novinari novinara koji bi bili pripadnici ove manjine, {to bi otklonilo mnoge «nezainteresirani» za lokalne probleme, ljudske pri~e i ne{to gdje objektivne probleme koji se javljaju zbog nepovjerenja i zatvorenosti OMI bi se NVO sektor i medijski sistemi mogli na}i u zajedni~koj «misiji». koju romske zajednice imaju ili mogu imati prema strancima. U tom OMI R Naravno, tome treba dodati i jednu ~injenicu, stra{nu i po civilni smislu, svaka edukacija, makar i osnovna, dobro je do{la i poma`e R sektor i po medije, a to je apsolutna neosjetljivost vladinog prevladavanju prepreka u cilju blagovremenog i istinskog izvje{tavanja «P U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» U MULTIKULTURALNIM sektora. Naime, novinarska frustriranost, koju dijele i NVO-i, o raznorodnim pitanjima romske zajednice u BiH. 55 U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» «P R R OMI OMI CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI 56 Problemi romske zajednice u komunikaciji sa medijima: MEDIJI U SLU@BI NACIONALNIH ELITA Dervo Sejdi} predsjednik Saveza Roma Bosne i Hercegovine omentarisati odnos medija prema Romima i Roma prema mjesta samo za pripadnike konstitutivnih naroda (po jedan iz medijima nije mogu}e bez prethodnog osvrta na ustavno reda Bo{njaka, Srba i Hrvata). Postoje relevantni pokazatelji o Kure|enje i nivoe organizovanja vlasti Bosne i Hercegovine, broju podnijetih zahtjeva-predmeta u kojima se od ove institucije Izborni zakon u BiH, Zakon o za{titi prava pripadnika nacionalnih tra`i pravna pomo} i obim rije{enih podnesaka, naro~ito podnesaka manjina BiH, kao i dru{tveno-politi~ku situaciju u na{oj zemlji. od strane romske manjine u pogledu imovinskopravnih odnosa. Ustav BiH sastavni je dio Dejtonskog mirovnog sporazuma i u Me|utim, nije rijedak slu~aj da se mi{ljenja i preporuke ove institucije njegovom kreiranju nisu u~estvovali gra|ani Bosne i Hercegovine. ignori{u od strane lokalnih vlasti, {to samo po sebi govori o Nikada nije odr`ana nijedna javna rasprava, ve} je kreiran od autoritetu ove institucije. strane tada{njih lidera Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina je sastavljena od dvaju entiteta: Federacije Ratifikaciju Okvirne konvencije 2000. godine i usvajanje Zakona Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. Federacija Bosne i o za{titi prava nacionalnih manjina 1. aprila 2003. godine, Romi Hercegovine sastavljena je od deset kantona, {to u praksi ~ini 14 u BiH smatraju pozitivnim korakom u ostvarenju i za{titi vlada, uzimaju}i u obzir i Distrikt Br~ko. osnovnih ljudskih prava pripadnika nacionalnih manjina, pa samim tim i pripadnika nacionalne manjine Roma, mada Zakon Izborni zakon u BiH ne daje mogu}nost pripadnicima nacionalnih ne defini{e i ne obezbje|uje mogu}nosti za rje{avanje nekih manjina da budu kandidovani i birani na «visoke funkcije», a pitanja. Tako po sada{njem Zakonu o za{titi prava nacionalnih CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI samim tim ni da budu kandidovani ili birani za ~lanove manjina pripadnik bilo koje nacionalne manjine ne mo`e ostvariti Predsjedni{tva BiH jer se za ove funkcije mogu kandidovati pravo na participaciju u raspodjeli vlasti u BiH, jer tu oblast bli`e samo predstavnici «konstitutivnih» naroda. reguli{e Izborni zakon u BiH, koji, opet, pripadnike ve}inskih naroda OMI prepoznaje kao mogu}e kandidate na vi{e entitetske i dr`avne OMI R Institucija ombudsmana, ustanovljena kao institucija za{tite ljudskih funkcije, {to samo po sebi predstavlja diskriminaciju nad pripadnicima R prava i sloboda, u pogledu zastupljenosti tako|er je diskriminiraju}a nacionalnih manjina u BiH. Procentualna zastupljenost u ukupnom «P U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» U MULTIKULTURALNIM prema pripadnicima nacionalnih manjina, jer su i ovdje «rezervisana» broju stanovni{tva, bilo na lokalnom bilo na entitetskom i 57 U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» «P dr`avnom nivou, ne omogu}ava zastupljenost nacionalne manjine R u raspodjeli vlasti: po zvani~nim statistikama nijedna od R nacionalnih manjina nije u toj mjeri zastupljena da bi po tom OMI OMI osnovu participirala u raspodjeli vlasti jer se Zakon o za{titi prava pripadnika nacionalnih manjina u BiH bazira na popisu stanovni{tva iz 1991. godine. Sli~na stvar je i sa ostvarivanjem CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI prava na obrazovanje na maternjem jeziku te drugih ekonomsko- socijalnih i gra|anskih prava. PRAVO NA INFORMISANJE Kada je u pitanju pravo na informisanje nacionalnih manjina, a koje je regulisano poglavljem V te ~lanovima 15 i 16 Zakona o za{titi prava pripadnika nacionalnih manjina u BiH, va`no je citirati slijede}i dio: Pripadnici nacionalnih manjina u BiH imaju pravo na osnivanje radio i televizijskih stanica, izdavanje novina i {tampanih informacija na jezicima manjine kojoj pripadaju. ^lan 16 «Radio i televizijske stanice ~iji su osniva~i Bosna i Hercegovina, entiteti, kantoni, gradovi i op}ine koji ostvaruju ulogu javne slu`be obavezni su u svojim programskim {emama predvidjeti posebne emisije za pripadnike nacionalnih manjina a mogu osigurati i druge sadr`aje na jezicima manjina. Radio i tv stanice kao javni servisi informisanja u BiH du`ni su najmanje jednom sedmi~no osigurati posebnu informativnu emisiju za pripadnike nacionalnih manjina na njihovom jeziku. Entiteti i kantoni }e svojim propisima utvrditi prava iz stava 1 ovog ~lana, na osnovu procenata zastupljenosti nacionalnih manjina u entitetu, kantonu, gradu i op}ini... Javni mediji i sredstva informisanja u Bosni i Hercegovini kao da nisu ni ~uli za Okvirnu konvenciju i Zakon o za{titi prava pripadnika 58 nacionalnih manjina u BiH. Nijedan medij do sada nije osigurao bilo kakav termin u svojim programskim shemama koji bi uklju~ivao izvje{tavanje na jezicima manjina, u politi~kom ili kulturnom domenu. Javni servisi informisanja su najbolji pokazatelji po{tivanja ljudskih prava nacionalnih manjina u BiH, te implementacije Okvirne konvencije o za{titi prava nacionalnih manjina, jer su isti jo{ uvijek u rukama konstitutivnih naroda, a koji opet participiraju u raspodjeli vlasti na svim nivoima. Naravno, obaveza pla}anja radio i TV-pretplate ne isklju~uje nikoga. Za razliku od entitetskih i dr`avnih javnih servisa koji imaju zakonsku obavezu, privatne radio i TV-stanice, na podru~ju grada Sarajeva u 2004. godini su pripadnicima nacionalnih manjina, prije svega Romima, ustupili su termine za emisije na maternjem jeziku, gdje prednja~e Studentski eFM radio sa terminima za sve zainteresovane nacionalne manjine, kao radio i TV Alfa u Sarajevu, te ASK radio sa Ilid`e. Na ovim stanicama, trenutno nema programa {to zbog neaktivnosti romske nevladine organizacije koja je radila na ovim emisijama {to zbog smanjene zaintereso- vanosti od strane ovih radio stanica. Trenutno na podru~ju Tuzle postoji inicijativa da se u okviru kantonalne televizije uspostavi TV- emisija na romskom jeziku. Jedini javni servis koji u posljednjih godinu dana, od 2007. gdine, jednom nedjeljno emituje emisiju namijenjenu nacionalnim manjinama jeste TV Republike Srpske na ve}inskom jeziku. Istina, pozdravi u reklamnoj {pici emituju se na jezicima manjina, a ova emisija je do sada reprizirana na BHT1. MEDIJI U SLU@BI NACIONALNIH ELITA CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI Kada govorimo o pisanim medijima treba ista}i da su objektivni onoliko koliko im “politi~ki ljudi” koji ih vode to dopu{taju. S OMI obzirom na to da u vlasti Bosne i Hercegovine na svim nivoima OMI R najve}u ulogu igraju politi~ke partije sa nacionalnim predznakom, R politike medija naj~e{}e su u slu`bi tih nacionalnih politika koje «P U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» U MULTIKULTURALNIM se`u i do nacionalisti~kog nivoa. Nema medija na podru~ju 59 U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» «P Republike Srpske koji je u periodu od 2006. godine do danas Mnoge me|unarodne i doma}e nevladine organizacije bavile su se istra`ivanjem o na~inu izvje{tavanja kao i obimu diskriminatorskih R kritikovao rad premijera Republike Srpske, {to samo po sebi R govori o kakvoj «slobodi» medija je rije~. Nasuprot tome, u izvje{taja. Statistike su pora`avaju}e, od toga da se o Romima, OMI OMI Federaciji Bosne i Hercegovine «javna je tajna» u ~ijoj su slu`bi po svim parametrima kao dru{tveno-politi~ki i socijalno odre|eni izvori informisanja: dovoljno je da znate u kojoj od politi~kih najisklju~enijoj etni~koj grupaciji stanovi{tva Bosne i Hercegovine, stranaka je ~elnik tog medija. pi{e ili izvje{tava samo u kontekstu socijalnih problema, CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI izvr{ilaca kriminalnih radnji ili dobrim muzi~arima, i samo par ^injenica koja je izra`enija nego ikada do sada jeste ta da se uz izvje{taja o uskra}enim mogu}nostima u`ivanja politi~kih prava ime osobe o kojoj je rije~ dodaje i njegova nacionalna pripadnost, kroz pravni okvir Bosne i Hercegovine. pogotovo ako je rije~ o osobi koja se “ogrije{ila o zakon». Me|utim, kada neki pripadnik drugog naroda u~ini dobro djelo onda se nacionalna pripadnost ne spominje. Na ovakav na~in ME\UNARODNE INICIJATIVE / OSCE mediji u Bosni i Hercegovini stvaraju netrepeljivost, netolerantnost i mr`nju jednih prema drugim i obratno. U Bosni i Hercegovini, inicijative koje dolaze od strane OSCE Misije za BiH i sli~nih organizacija nerijetko ostaju bez nastavka, Ako Rom u~ini nekakav prekr{aj ili se, kako rekosmo, ogrije{i o odnosno bez realizacije, jer nikada do sada nije evidentirana politi~ka volja do mjere realizacije dogovorenog ili obe}anog. zakon, onda se obavezno isti~e njegova nacionalna pripadnost Ista stvar je i sa inicijativama za medijskim ogla{avanjem ili se, pak, u Federaciji BiH isti~e srpska, odnosno u Republici nacionalnih manjina ili kreiranja programa na jezicima nacionalnih Srpskoj bo{nja~ka ili hrvatska nacionalna pripadnost. Me|utim, manjina u okviru javnih emitera. Evidentno je odr`avanje konferencija i u oba entiteta pripadnost romskoj nacionalnosti obavezno se okruglih stolova na teme infomisanja nacionalnih manjina, uz prisustvo nagla{ava, i to u negativnom kontekstu. Konstatacija je da u BiH najve}ih zvani~nika, predstavnika vlasti u BiH i predstavnika javnih postoje nacionalna glasila i mediji koji }e se novinarskom poslu emitera, pa ipak, do danas nema nijednog programa ili emisije okrenuti kada sa politi~ke scene odu nacionalisti~ke politi~ke na jezicima nacionalnih manjina. OSCE Misija za Bosnu i partije, koje su, na `alost svih gra|ana Bosne i Hercegovine, jo{ Hercegovinu je u oktobru 2005. godine, a u okviru promocije i uvijek na vlasti. U ovakvoj konstelaciji me|uetni~kih odnosa te{ko za{tite prava slobodnog izra`avanja i informisanja nacionalnih je i zagovarati afirmativne politike za pripadnike nacionalnih manjina, manjina, organizovala okrugli sto na temu «Nacionalne manjine a naro~ito medija u vlasni{tvu ili u servisiranju nacionalnih manjina. i odnos medija prema njima», na kojem je izneseno mnogo kvalitetnih preporuka i zaklju~aka, mnogi potekli od u~esnika Sa druge strane, me|unarodne institucije i organizacije koje se okruglog stola, a do realizacije istih nikada nije do{lo. Naj~e{}e bave promocijom i za{titom ljudskih prava i sloboda, od strane «opravdanje» nadle`nih je nedostatak novca, a potom i tih istih politi~kih snaga u Bosni i Hercegovini, samo deklarativno nedostatak stru~nih kadrova. imaju saglasnost i pristanak za kreiranje afirmativnih i antidiskriminacionih politika prema pripadnicima nacionalnih Vode}i se tim preporukama i zaklju~cima, Vije}e Roma Bosne i manjina pa i u okvirima informisanja. Ve}ina inicijativa pada u Hercegovine u saradnji sa OSCE Misijom, u svrhu uspostavljanja vodu naro~ito u predizbornim kampanjama, a izbori su svake novinske agencije za informisanje Roma, po~etkom 2006. dvije godine, koje se svode na retoriku zapla{ivanja pripadnika godine organizuje «mini donatorsku konferenciju» na kojoj svojih etni~kih grupa drugim i razli~itim, minimiziranjem i omalo- iznosi plan finansijskih potreba u tu svrhu. Me|utim, Ministarstvo va`avanjem tu|eg i drugog. za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine nije podr`alo 60 ideju, obja{njavaju}i da je to «prevelik zalogaj». Ovakav komentar Hercegovina okrenula ~ovjeku kao ovozemaljskoj vrijednosti je, na`alost, prihvatila ve}ina u~esnika konferencije. Istina, mali kvaliteta i sposobnosti, kvalitetu uva`avanja i tolerancije bez je broj zvani~nih podnesaka prema Regulatornoj agenciji za obzira na njegovu boju ko`e, rasnu i nacionalnu pripadnosti, izdavanje certifikata, odnosno frekvencija za uspostavljanje ~ovjeku bez obzira na njegovu politi~ku pripadnost, {to u Bosni i elektronskih i {tampanih medija. Hercegovini jo{ dugo ne}e biti sporedna stvar. Jednostavno re~eno, u Bosni i Hercegovini jo{ nije izgra|en nivo svijesti ka priklju~enju evropskim integracijama, nivo svijesti civilizacijskih odnosa u NEAKTIVNOST NEVLADINOG SEKTORA dru{tvu u kojem jedni druge uva`avaju kao ~ovjeka ravnog sebi. Ono {to je, na`alost, istina, jeste i nedovoljna aktivnost Ideja o kreiranju regionalnih projekata koji bi obuhvatali i nevladinog sektora pa i nevladinog sektora Roma koji u ve}ini edukaciju budu}ih profesionalaca u medijima iz reda naro~ito slu~ajeva ~ekaju da neko drugi u njihovo ime odradi odre|eni romske populacije, svakako zaslu`uje podr{ku jer bi se pitanje posao ili aktivnost. Rad nevladinih organizacija, mislim i na romski medijskog ogla{avanja nacionalnih manjina podiglo na ve}i nevladin sektor, naj~e{}e se svodi na kopiranje ve} odra|enih nivo, a tim putem bi se obezbijedila i politi~ka podr{ka nadle`nih. projekata, a koji kod donatora «piju vode». Vjerujem, i zbog Treba iskoristiti i prisutnost me|unarodnih organizacija u regiji, nedovoljne educiranosti u pogledu medija i medijskog ogla{avanja naro~ito sada kad imamo potpisane sporazume sa Evropskom te nedostatka finansijskih sredstava za nabavku opreme. unijom o saradnji i pridru`ivanju. Ne treba zanemariti ni aktivnosti u okviru Dekade za Rome 2005-2015. godine zbog ~injenice da Vije}e Roma Bosne i Hercegovine u saradnji sa World Visionom su se zemlje u regiji opredijelile za ulaganja u razvoj romske BiH, da bi premostilo nepodr`avanje ideje o uspostavljanju zajednice i borbe protiv diskriminacije i nejednakosti. novinske agencije, pripremilo je i trenutno implementira projekat «Romski informativni centar», kao na~in javnog informisanja U narednom periodu bilo bi po`eljno da se na nivou regije ili Roma i saradnje sa medijskim ku}ama u Bosni i Hercegovini. U barem podru~ja kojima jezi~ka prepreka nije barijera (zemlje iz tu svrhu anga`ovano je 15 mladih aktivista, koji prije svega sastava biv{e Jugoslavije) uspostavi mre`a medijske regionalne imaju `elju da se bave informisanjem i za koje je organizovana saradnje, ako ni{ta drugo onda zbog razmjene pravovremenih i «novinarska - dopisni~ka {kola» u okviru Media plan instituta validnih informacija. Ne~iji pozitivni primjeri mogli bi pomo}i Sarajevo. Kroz projekat koji je finansijski podr`an od strane US tamo gdje takvih primjera nema da ih bude, ili gdje se nema State Departmenta i World Vison USA uspostavljena je saradnja namjeru ulagati u razvoj medija u servisiranju nacionalnih manjina sa nekim od javnih servisa informisanja u vidu razmjene informacija, da se situacija promijeni. me|utim, nikada sa BHT i televizijom Federacije BiH. Sve informacije u regiji govore da na podru~ju Vojvodine veoma Bosna i Hercegovina jo{ dugo ne}e biti zemlja u kojoj se ljudska kvalitetno djeluju mediji za nacionalne manjine; njihova iskustva CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI prava i slobode ne ograni~avaju i ne osporavaju, jo{ dugo }e na bi morala biti od koristi za sve druge koji to do danas nisu uspjeli ovim prostorima vladati diskriminacija, nacionalna netrepeljivost i realizovati. Bilo bi dobro da profesionalci iz ovih medijskih ku}a mr`nja, korupcija i kriminal iza kojih nerijetko stoje vode}i ljudi budu i treneri u sredinama koje do sada nisu ili nemaju OMI OMI ~elnici dr`avnih i entitetskih vlasti, {to ne isklju~uje i ~elnike ni`ih osposobljen kadar, kao {to je slu~aj sa, naprimjer, Bosnom i R lokalnih samouprava. Za o~ekivati je da me|unarodna javnost i Hercegovinom. Ovdje mislim i na obuku ljudi koji rade unutar R institucije, vladine i nevladine organizacije koje se bave za{titom medijskih ku}a kao {to su snimatelji, monta`eri i svi drugi profili «P U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» U MULTIKULTURALNIM ljudskih prava i sloboda preduzmu korake kojima bi se Bosna i koji bi mogli odgovoriti obavezama ovakve vrste posla. 61 U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» «P R R OMI OMI CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI 62 Odnos romskih organizacija u komunikaciji sa medijima: ISKUSTVA ROMSKOG INFORMATIVNOG CENTRA Sanela Be{i} Romski informativni centar ediji u BiH slika su i prilika dru{tveno-politi~kog ure|enja. LO[ UTICAJ STEREOTIPA ^injenica je da imamo ustav koji prepoznaje tri konstitutivna Mnaroda (Bo{njake, Hrvate i Srbe) i da se na osnovu ovog U bh. dru{tvu su duboko ukorijenjeni stereotip i predrasude o principa – «trojstva» – nastoje zadovoljiti nacionalni i vitalni interesi Romima, pa tako i u svijetu medija. Ako na sve to nadodamo ovih triju naroda po svim pitanjima. Tek kada se zadovolje potrebe nezainteresovanost i senzacionalizam ve}ine novinara (naravno, navedene trojke (naravno, i za ovaj dio postoji posebna pri~a) na ~ast izuzecima) onda nije ~udo {to u medijima danas dominira red dolaze «ostali», gdje spadaju i zakonom za{ti}ene nacionalne iskrivljena, negativna slika o Romima. Naravno, u ovome prednja~e manjine. Ovom prilikom citirala bih jednog visokog politi~ara iz BiH {tampani mediji. Ovdje bih dodala izjavu jednog novinara koji mi koji je na moje pitanje {ta radi na rje{avanju romske problematike je jednom prilikom odgovorio da je njemu jednostavnije da odgovorio: „Znate, ja prije svega moram rje{avati probleme tri kon- snimi/slika romsko dijete kako prosi nego da do|e i proprati stitutivna naroda, jer su oni prioritet, a onda ako imam vremena neki doga|aj, konferenciju, okrugli sto jer «to nije ni njemu, a dolaze na red nacionalne manjine.“ Ovakav odnos prema manjinama, ni javnosti interesantno». Medijima dominira i slika o Romima specijalno prema Romima, preslikan je i u sferi medija. Imamo kao o veselom narodu kojem su «muzika i ples jedine stvari koje znaju javne emitere - dr`avni BHT i entitetske TVRS i FTV i privatne raditi, a pritom se i drugi zabavljaju. Na ovaj na~in novinari/mediji, CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI medije. Ako imamo javne emitere koji prije svega vode ra~una o svjesno ili nesvjesno, stvaraju negativnu sliku koja nanosi ogromnu nacionalnoj strukturi kadrova kako bi zadovoljili zastupljenost triju {tetu cijeloj jednoj populaciji. prioritetnih konstitutivnih naroda, a ne o kvalifikacijama, stru~nosti OMI i profesionalizmu, ako politi~ari odre|uju ure|iva~ku politiku, onda Danas imamo situaciju da se veliki broj Roma ne `eli izjasniti da OMI R je jasno za{to mediji u BiH u svojim programskim shemama su Romi jer se stide svog porijekla, da veliki broj Roma danas ne R nemaju predvi|ene programe za nacionalne manjine. A ono {to se govori romski jezik, i to iz vi{e razloga. Ima onih malobrojnih koji «P i emituje o Romima naj~e{}e je veoma stereotipno. poznaju i govore romski ali ne `ele da ga koriste, posebno ne DRU[TVIMA» U MULTIKULTURALNIM 63 U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» «P na javnim mjestima jer se stide ili ih je strah, a strah datira jo{ ministara BiH 2005. godine kao i u strate{kim dokumentima romskog NVO sektora usvojenim 2007. godine, pa i u nedavno R iz Drugog svjetskog rata, kada su Romi bili ubijani ako su R pred okupatorskim vojnicima govorili svoj jezik, dok ste se za usvojenim akcionim planovima mediji su jedna od prioritetnih OMI OMI vrijeme komunizma mogli izjasniti samo kao Jugosloveni i ista oblasti. A prioritetne aktivnosti su uspostavljanje saradnje sa stvar se doga|ala i sa jezikom. Zato danas romski jezik izumire, postoje}im medijima, zatim edukacija mladog kadra, {tampanje obi~aji se zaboravljaju i Romi u BiH su velikim dijelom izgubili svoj promotivnih materijala, ~asopisa, itd. CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI identitet, asimilirali su se sa ve}inskim narodima. Danas imate Rome koji su obrazovani, na dobrom polo`aju ali se stide da se Svi ovi dokumenti pokazuju, prije svega, da je romski NVO sektor prepoznao zna~aj i ulogu medija u svim procesima koji su izjasne kao Romi jer biti Rom zna~i biti «prljav, smrdljiv, lopov, neradnik, pokrenuti od 2001. godine pa do danas. I da }e predstavljati, itd...» i tome u bitnoj mjeri doprinosi crna hronika u medijima koja naro~ito sada, va`an resurs u informisanju kako Roma kao je takvih natpisa prepuna. najzainteresovanijih tako i {ire dru{tvene zajednice u BiH. Istina, mediji se do sada nisu koristili u nekom ve}em kapacitetu iz vi{e razloga: sa jedne strane, nije bilo potrebnih znanja i NEMAR JAVNIH EMITERA vje{tina za komuniciranje sa njima jer je romski NVO sektor jako mlad i naspram nekih drugih bio jako neiskusan, bez jakih, prepoznatljivih Iako za javne emitere postoji zakonska obaveza da «u svojim lidera, bez autoriteta, dok je na drugoj strani postojala «nezain- programskim shemama predvide posebne emisije za pripadnike teresovanost» ve}ine predstavnika medija da prate va`ne procese nacionalnih manjina, uz osiguranje i drugih sadr`aja na jezicima NVO sektora na korektan, istinit, pravovremen, tj. profesionalan manjina», oni ovu obavezu ne po{tuju, ili je djelimi~no provode. na~in, bez karikiranja i stereotipnog prikazivanja. Kada ka`em djelimi~no provode, to zna~i da postoji nekoliko emisija, prije svega na TVRS i Radiju RS, BHT1 radiju, Radiju Federacije, koje obra|uju teme o nacionalnim manjinama. Me|utim, to je tek kap u moru jer su to emisije koje se emituju AKTIVAN ODNOS ROMSKIH UDRU@ENJA jednom sedmi~no, odnosno jednom mjese~no po 15 minuta do sat vremena na lokalnom jeziku, gdje se pokoja izjava objavi na Zbog svih navedenih razloga, 2006. godine je Vije}e Roma jezicima nacionalnih manjina, {to ne zadovoljava njihove do{lo na ideju formiranja novinske agencije, da bi u 2007. godini potrebe. Treba napomenuti da su one nastale zahvaljuju}i Vije}e Roma BiH kroz projekat «Podr{ka romskoj nacionalnoj «dobroj volji urednika, odnosno novinara». Neki bi rekli bolje i{ta manjini u BIH u efektivnom zagovaranju i izvje{tavanju» osnovalo nego ni{ta. Ovdje naravno ne treba napominjati one medijske Romski informativni centar (RIC) sa ciljem promovisanja ku}e koje uop{te nemaju u programu emisije za nacionalne pozitivne medijske slike o Romima u javnosti, predstavljanjem manjine jer je njihov spisak puno du`i. Kao jedan od izgovora pozitivnih primjera iz zajednica i o~uvanja jezi~ke i kulturne za{to nema programa za nacionalne manjine ~esto se ba{tine. RIC u javnost/medije plasira informacije (istinite, provjerene) napominje nedostatak novca, nedostatak kadra, itd. Svi ovi koje se odnose na pitanja Roma u BiH i regionu putem web problemi su rje{ivi kada zaista postoji zainteresovanost i dobra stranice i magazina koj nosi naziv «Khalo-Pharno Umal» («Crno- volja. A politi~ka volja je je ovdje o~igledno presudna. bijeli svijet»). Ovaj magazin je jedinstven jer je dvojezi~an, objavljujemo ga na romskom i lokalnom jeziku. Na projektu je Romski nevladin sektor u BiH je 2001. godine u dokumentu anga`ovano 15 predstavnika romskih lokalnih organizacija/15 «Platforma za rje{avanje problema Roma» kao jedan od prioritetnih novinara - volontera koji su pro{li edukaciju Media plan instituta ciljeva naveo rad sa medijima. Poslije toga u «Strategiji za o osnovama pisanja informacija. Na ovaj na~in stvaramo potreban rje{avanje problema Roma», koja je usvojena od strane Vije}a kadar koji ve} sada mo`e da pi{e/radi za velike medijske ku}e. 64 Ovo je bio na{ na~in da se borimo protiv diskriminacije, stereotipa i predrasuda, na{ na~in da se nametnemo medijima. Skrenuli smo njihovu pa`nju na profesionalan na~in, postali smo provjeren, pouzdan izvor informisanja i polako ali sigurno CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI stvaramo druga~iji ambijent u medijima, prikazuju}i i onu drugu, pozitivnu stranu. OMI Naravno, bit }e potrebno jo{ jako puno OMI R rada, truda, vremena, da se zna~ajnije R promijeni stereotipna slika, ali je va`no «P napraviti prvi korak a mi smo to uradili! DRU[TVIMA» U MULTIKULTURALNIM 65 U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» «P R R OMI OMI CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI 66 Iskustva romske zajednice u Ma|arskoj: 3. IZAZOVI DEMOKRACIJE Boga Elek Romski pres centar, Budimpe{ta 1. ROMI U MA\ARSKOJ – OSNOVNE ^INJENICE: OBLASTI @IVOTA z Broj od 500.000 do 600.000 Roma koji trenutno `ive u Prema istra`ivanjima, siroma{tvo, nezaposlenost i dramati~ni Ma|arskoj predstavlja oko 5-6% ukupne populacije ove zemlje. zdravstveni indeks ma|arske romske zajednice su zna~ajno uslovljeni rasprostranjenom diskriminacijom. Iako nekoliko z U Ma|arskoj 69-85% Roma `ivi ispod granice siroma{tva, me|unarodnih sporazuma, kao i Ustav Ma|arske, strogo zabranjuju (KSH, 2002; TÁRKI, 2000). diskriminaciju na etni~koj osnovi, Romi su prakti~no neza{ti}eni z Prosje~na stopa nezaposlenosti u Ma|arskoj iznosi 5,9%, od diskriminacije, s kojom se suo~avaju u oblastima obrazovanja, (KSH, 2002). Prosje~na stopa nezaposlenosti Roma je 65-70%, stanovanja, zdravstvene za{tite, zapo{ljavanja i pristupa javnim (TÁRKI, 2000). uslugama i javnim dobrima. Iako je u proteklih 10 do 12 godina formirano mnogo organizacija za za{titu prava Roma, a od 2001. z Prosje~an `ivotni vijek stanovni{tva u Ma|arskoj je 72,3 godine godine postoji i dr`avna slu`ba za borbu protiv diskriminacije, u (KSH, 2001). Prosje~an `ivotni vijek Roma u Ma|arskoj je 60 ve}ini slu~ajeva pojava diskriminacije ostaje skrivena ili jednostavno godina (TÁRKI, 1993). bez odgovaraju}e pravne sankcije. z U Ma|arskoj postoji oko 700 odvojenih u~ionica, koje pru`aju STANOVANJE: U posljednje dvije decenije socijalisti~kog re`ima znatno lo{ije uslove obrazovanja (Procjena RPC-a, 2002). 65,1% romskih doma}instava je `ivjelo u odvojenim kampovima, z Romi imaju 50 puta manju {ansu da steknu vi{u ili univerzitetsku ve}inom u tradicionalnim kolibama. Ovaj broj je do 1993. godine CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI diplomu nego neromi (Istra`iva~ki institut Ministarstva za pao na 13,7% i ve}ina Roma u ovim kampovima je `ivjela u starim obrazovanje, 2000). ru{evnim sobama biv{ih radni~kih i rudarskih kolonija i vojnih kasarni. Smanjenje broja Roma koji su `ivjeli u kampovima je OMI OMI z Vi{e od 50% romskih doma}instava nema osnovne moderne u vezi sa njihovom migracijom u gradove, {to je u me|uvremenu R R pogodnosti (TÁRKI, 2000).* dovelo do razvoja novih oblika segregacije u gradovima. «P U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» U MULTIKULTURALNIM * Najnoviji dostupni podaci na ovu temu na nacionalnom nivou. 67 U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» «P Godine 1971, 61% soba u kojima su stanovali Romi se nalazilo isti, u specijalnim {kolama dolazi do ubrzanog porasta broja R u prizemlju, samo 56% ih je imalo struju, dok su u 38,8% stanari romske djece: dok je u 1974-75. {kolskoj godini otprilike svaki R morali da nose vodu vi{e od 100 metara. Dvadeset i dvije godine ~etvrti u~enik u specijalnim {kolama bio Rom, prema statistikama OMI OMI kasnije, nakon promjene re`ima, samo 10,1% soba se nalazilo za 1992. godinu njihov udio je bio 42%. Prema rezultatima u prizemlju, 97,9% je imalo struju, a samo 5,3% je bilo udaljeno istra`ivanja iz 1998. godine za Okrug Borsod, udio romske djece vi{e od 100 metara od najbli`eg izvora vode. Drugim rije~ima, u mjesnim specijalnim {kolama je iznosio 94%! CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI 90-ih godina pro{log vijeka uslovi stanovanja za ve}inu Roma su u ve}ini aspekata – kao {to su dimenzije prostorija – bili sli~ni Prema istra`ivanju koje je 2000-2001. godine proveo Institut za uslovima koje je imalo neromsko stanovni{tvo sa niskim primanjima istra`ivanje u obrazovanju, danas u Ma|arskoj postoji vi{e od deset godina ranije. 700 odvojenih romskih razreda. Osnovno polazi{te pri formiranju romskih razreda i {kola je ideja okupljanja romske djece, ali se Prema trenutnim podacima, oko 17% ma|arskih Roma danas ovim odvojenim razredima nedostaci vi{e zadr`avaju nego {to `ivi u odvojenim kampovima u kojima nemaju osnovne usluge: u se rje{avaju. ovim naseljima nema plina, struje, ni teku}e vode. Romima koji `ele da napuste takva naselja situaciju dodatno ote`ava neprijateljska ZDRAVSTVENA ZA[TITA: U dana{nje doba se moramo suo~iti atmosfera koja im ne dozvoljava da se nasele u ve}inskom sa bolnom ~injenicom da u Ma|arskoj postoji jedna etni~ka okru`enju ili, ako to i uspiju, koja zagovara njihovu delo`aciju. grupa, tj. Romi, ~iji su zdravstveni indeksi mnogo lo{iji od Usput, praksa delo`acije koju provode lokalne vlasti lomi se prvo nacionalnog prosjeka. Uprkos ovoj nepobitnoj ~injenici, ljudi na Romima: pozivaju}i se na obnovu grada ili ka{njenja u koji donose odluke nisu u stanju da rije{e ovu dugotrajnu i pla}anju kirije, Romi se uvijek prvi delo`iraju. ozbiljnu krizu, a sve gori zdravstveni indeks Roma se smatra jednim od nerje{ivih i beznade`nih problema. OBRAZOVANJE: U Ma|arskoj postoji visok stepen diskriminacije romske djece. Procjenjuje se da svako peto romsko dijete ide u Prema pojedinim istra`ivanjima, prosje~an `ivotni vijek Roma je specijalnu {kolu (dopunske {kole, kako su se ranije zvale), te da kra}i za 10-15 godina od prosje~nog `ivotnog vijeka neroma u otprilike polovina romske djece dobija ni`i standard obrazovanja. Ma|arskoj, iako je na evropskoj skali ma|arska stopa i sama Romske teme se rijetko pojavljuju u obuci nastavnika, ne niska. Tragi~ni podaci o zdravlju romske zajednice u Ma|arskoj postoje odgovaraju}i priru~nici i pomo}ni materijali, a veliki dio se tako|er mogu povezati sa slu~ajevima diskriminacije u oblasti ud`benika sadr`i prikrivene predrasude. Tu su i dva istra`ivanja koja zdravstva. Na osnovu istra`ivanja, ukorijenjene predrasude potvr|uju jake predrasude prema Romima me|u nastavnicima. zaposlenih u zdravstvu predstavljaju prepreku za komuniciranje i onemogu}avaju sticanje povjerenja u zdravstvenu za{titu. Tri najtipi~nija oblika segregacije su: sve ve}i broj «ciganskih {kola», masovno usmjeravanje romske djece u «specijalne Stalno smanjenje sredstava za usluge javnog zdravstva i socijalnu {kole», a u normalnim {kolama sve ve}i broj odvojenih razreda za politiku koja su namijenjena za rje{avanje kriznih situacija Rome. U otvaranju «ciganskih {kola» u naseljima koja imaju vi{e tako|er stavlja pacijente Rome u nepovoljan polo`aj. Nadalje, od jedne {kole – pored spontane migracije i zaostajanja naselja i obi~aj davanja novca u znak zahvalnosti je sastavni dio regija koje su ve}inski naseljene romskim stanovni{tvom – klju~nu na{eg sistema zdravstvene za{tite, a romski narod koji se ulogu igraju predrasude roditelja iz ve}inske populacije. Iako teoretski nalazi u lo{oj finansijskoj situaciji nije u mogu}nosti da kupi u svim populacijama udio ljudi sa invaliditetom mora biti otprilike bolje uslove potrebne za lije~enje. 68 ZAPO[LJAVANJE: Situacija u kojoj se Romi nalaze na tr`i{tu DISKRIMINACIJA OD STRANE VLASTI: Iz iskustva mo`emo re}i rada je tragi~no formirana nakon prvih nekoliko godina poslije da se najte`e boriti protiv diskriminatornog djelovanja vlasti. promjene re`ima. Godine 1993. oko 50% Roma u radno aktivnoj Iako nije vo|ena statistika u cilju istra`ivanja ove teme, dobro je dobi je bilo nezaposleno, za razliku od 13% ukupnog dokumentovano da se odbija vr{iti istraga u vi{e od 90% stanovni{tva. Samo 29% Roma (mu{karaca) starosti od 15 do slu~ajeva zloupotreba, prisilnog islje|ivanja, neovla{tenog 59 godina je imalo posao, dok je u ukupnom stanovni{tvu 64% privo|enja i drugih oblika kr{enja koje protiv Roma vr{i policija, aktivnih mu{karaca bilo zaposleno. Ovaj jaz je ~ak ve}i kada su iako je, i to moramo dodati, u preostalim slu~ajevima sudska presuda u pitanju `ene: 1993. godine samo 15% Romkinja je imalo u pravilu bila osu|uju}a. S druge strane, bilo je pojedinih slu~ajeva redovan posao, dok je 66% `enskih ~lanova ukupnog koji su podigli pra{inu u kojima je sam sud donio diskriminiraju}e stanovni{tva bilo zaposleno. Pore|enja radi: 85% aktivnih presude protiv Roma. mu{karaca Roma je bilo zaposleno posljednih godina prije promjene re`ima. Predrasude protiv Roma predstavljaju jedan od glavnih motiva za krivi~na djela koje ~ine ljudi na vlasti. Istra`ivanje iz 1996. Potiskivanje Roma sa tr`i{ta rada se de{ava ve} jednu deceniju, godine pokazuje da gotovo 80% policajaca smatra da Romi za {to postoje ~etiri osnovna razloga. Prvo: Romi u Ma|arskoj ni na koji na~in ne po{tuju zakon. Ukupno 60% vjeruje da je su znatno manje obrazovani od prosjeka. Drugi razlog ima veze egzistencijalni motiv samo izgovor za kriminal, a 54% izjavljuje da je kriminal Romima u krvi. U istra`ivanju koje je provedeno sa mjestom `ivljenja Roma, koje je nepovoljno sa stanovi{ta na policijskoj akademiji prije deset godina (dakle, ve}ina ispitanika tr`i{ta rada: 60% ih `ivi u selima, a 40% u naseljima sa manje je u me|uvremenu postala aktivnim policajcima) dati su sljede}i od 2.000 stanovnika, dok samo 36% ukupnog stanovni{tva `ivi odgovori na pitanje «Ko su Romi?»: «Ljudi karakteristi~nog u selima, a 17% u manjim naseljima. Ukupno 57% Roma `ivi u mirisa», «Varvarska grupa ljudi sanskritskog porijekla koji ekonomski nerazvijenim i zapostavljenim okruzima. Tre}i razlog `ive od kriminala» i «Potra`ite ih u zoolo{kom leksikonu!». se ti~e sektora: prije promjene re`ima, Romi su prete`no radili u sektorima koji su propali 90-ih godina pro{log vijeka. ^etvrti Nasilje na etni~koj osnovi se od 1996. godine zasebno razlog (ali ne posljednji po va`nosti) je diskriminacija koju je sankcioni{e u Ma|arskoj. Prva pravosna`na presuda koja se te{ko uhvatiti i jo{ te`e izmjeriti, jer poslodavci ~esto ne poziva na zakon (Btk. 174/b) poti~e iz 1998. godine, te je o~ito zapo{ljavaju Rome zbog predrasuda. Ista tendencija se da odgovorni za provo|enje krivi~nih istraga oklijevaju da pojavljuje u javnim slu`bama. provode spomenuti zakon. JAVNA UPRAVA: Selektivno finansijsko djelovanje (uglavnom DISKRIMINACIJA U SEKTORU USLUGA: Uslu`na industrija usmjereno protiv Roma) lokalnih vlasti obi~no ostaje prikriveno prili~no ~esto vr{i diskriminaciju protiv Roma – u radnjama ih ne CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI ili se poku{ava predstaviti zakonitim. S obzirom na to da je uslu`uju, a na pojedinim mjestima za zabavu im ne dozvoljavaju kori{tenje centralnih subvencija za podr{ku dru{tvenim aktivnos- ulazak. Ovakvi doga|aji se stalno ponavljaju iako je, uz pomo} tima lokalnih vlasti slobodno, lokalne vlasti ~esto odbijaju ili ve`u testne kupovine, u posljednih nekoliko godina iznu|eno nekoliko OMI subvencije da bi kontrolisale Rome. Najve}a javna rasprava u sudskih naloga koji imaju vrijednost va`nog presedana. OMI R unutra{njoj politici u Ma|arskoj ovih dana je tako|er u vezi sa R ovom temom: da li isplatu subvencija treba ograni~iti ili vezati uz «P uslove ili ne? DRU[TVIMA» U MULTIKULTURALNIM 69 U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» «P GLAVNI PROBLEMI U PREDSTAVLJANJU ROMA z Situacija nije mnogo druga~ija ni u slu~aju govornika Roma – R kako bi i mogla biti kada romska politika ni sama nije homogena, R Iskustva i istra`ivanja pokazuju da je sloboda govora u proteklih a mi{ljenja pojedinih vo|a ne odra`avaju nu`no mi{ljenje cijele OMI OMI 15 godina u Ma|arskoj imala nekoliko negativnih uticaja na zajednice. Nedavanje mogu}nosti ljudima o kojima se direktno romsku zajednicu. Nezavisni komercijalni i javni mediji – svaki radi da govore mo`e uveliko doprinijeti predstavljanju Roma iz vlastitih razloga – ne daju Romima priliku da predstave kao pasivne, bezli~ne gomile i lako dovesti do stereotipnih CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI ~injenice i obilje`ja svog svakodnevnog `ivota, kao {to ni tuma~enja. ve}inskom narodu ne pru`aju ta~ne i interesantne informacije, pri~e i dokumentarce o `ivotu Roma. Iako javni mediji formalno z Mediji iznose nedovoljno fascinantnih i interesantnih primjera i ispunjavaju svoje zakonom propisane obaveze prema nacionalnim primjera koji navode na razmi{ljanje u vezi sa integracijom i etni~kim manjinama, ovakve emisije rijetko dopiru do ve}ine Roma. ljude. Komercijalni mediji, generalno, prikazuju Rome samo ako to odgovara njihovim interesima: predstavljaju teme u vezi sa `ivotom z Izvje{taji i analize o `ivotu Roma su ~esto optere}eni poluistinama Roma jedino ako su sigurni da zbog toga ne}e izgubiti nijednog i povr{nim baratanjem ~injenicama. ~itaoca, slu{aoca ili gledaoca. Pojedini urednici najpopularnijih emisija izra`avaju neutemeljeno, ali uobi~ajeno mi{ljenje da z Uprkos pojedinim ~asopisima koji ozbiljno istra`uju ~injenice i „previ{e romskih tema mo`e odbiti ve}inu». povremenog predstavljanja simpati~nih romskih likova u emisijama i zabavnim programima na vode}im komercijalnim TV kanalima, Ako pa`ljivo pogledamo razli~ite vrste medija, opa`amo uglavnom talk show programi i udarne emisije sa romskim temama (kao {to su Bazi nagy roma lagzi i Fábry-show) stvaraju negativnu negativne karakteristike: profesionalno-eti~ku ravnote`u zabavnih priloga. Situacija nije mnogo bolja ni u oblasti takozvanih javnih ~asopisa koji su po z Za razliku od relativne ti{ine o Romima u socijalisti~kom dobu, karakteru izme|u zabavnih i informativnih. U ve}ini slu~ajeva nakon promjene re`ima broj vijesti o njima u pisanim i elektronskim predstavljanje manjina u ovim ~asopisima nije kvalitetno, a medijima je pove}an. osnova za izvje{taje su osobitosti i ekscentri~nosti, neza{ti}enost, ~ak i sa`aljenje. Manjine su veoma rijetko prikazane pozitivno z U po~etku su vijesti u vezi sa Romima sadr`avale apsolutno kroz svoje osobine, uz nagla{avanje njihove jednakosti. stigmatiziraju}e slike. Nakon preporuke ombudsmena iz 1997. godine ve}ina medija obra}a vi{e pa`nje na to kako ko naziva z Pojava poznatih romskih li~nosti u zabavnim medijima (kao {to Rome i u kom kontekstu. su takmi~ari Romi u ma|arskom izdanju programa Ameri~ki idol na TV2 ili emisija Gyõzõ Gáspár, veoma kontroverzna romska z Ve}ina tema o Romima je u vezi sa politi~kim i svakodnevnim poznata li~nost na jednom od komercijalnih kanala) predstavlja problemima, sukobima, krivi~nim djelima, a pojavljuje se samo istorijsku prekretnicu. Profesionalno-eti~ka ocjena ovih produkcija nekoliko kulturnih tema (obrazovanje, folklor). nije jednoglasna: medijski kriti~ari, profesija, Romi i neromsko stanovni{tvo ponekad sa entuzijazmom do~ekuju, a ponekad z Prilikom predstavljanja Roma, predstavljeni pojedinci, grupe i glasno osu|uju ovakve produkcije. Sa stanovi{ta na{ih ciljeva, zajednice ~esto dobijaju tek pasivnu ulogu, dok se pri~anje to je samo po sebi pozitivno, jer pluralnost tuma~enja i ocjena prepu{ta neromskom govorniku. doprinosi upitnosti granica «geta» u predstavljanju Roma. 70 z Pojedine medijske inicijative (kao {to su Radio C, Provokator, Svjedoci smo, me|utim, odre|enih pozitivnih promjena u Noj ili Romski pres centar) ozna~avaju pravac promjena koje pravcu jednakih mogu}nosti za Rome u medijima u proteklih obe}avaju. nekoliko godina. Mediji su osjetljiviji, svjesniji i naklonjeniji romskoj zajednici i Romima daju sve ve}u pa`nju. Sve je vi{e foruma na z Do danas nije na~injen nijedan uspje{an koncept sistema emisija nacionalnim medijima gdje se ovoj zajednici daje glas i sve je na romskom jeziku. Nadalje, nije postignut nikakav politi~ki vi{e novinara – u {tampi i u elektronskim medijima – koji su dogovor niti volja za TV kanalom na romskom jeziku. kriti~niji prema slu~ajevima diskriminacije o kojima izvje{tavaju. Ma|arski mediji po~inju da pronalaze na~ine da prika`u Rome Dakle, period nakon demokratizacije Ma|arske nije donio kao dio integrisanog ma|arskog dru{tva. Naprimjer, u sapunici ve}e pobolj{anje `ivota Roma. Oni trpe nezaposlenost, lo{ koja se zove Me|u prijateljima na kanalu RTL Klub ima jedan `ivotni standard i lo{e zdravlje. Nemaju jednake mogu}nosti romski lik, a ima i vi{e takmi~ara Roma u seriji Ameri~ki idol na i izlo`eni su diskriminaciji, zbog ~ega su isklju~eni iz dru{tva. TV2. U drugom primjeru, stalna popularnost romskih pjeva~a je Ove stvari su u vezi sa nepovoljnim i nepravednim tretmanom znak da se javno raspolo`enje prema Romima polako mijenja i Roma u medijima. Iako je sloboda govora na odgovaraju}em nadamo se da }e se ovaj trend nastaviti. nivou u Ma|arskoj, situacija je i dalje obeshrabruju}a za manjine iz socijalno zapostavljenih slojeva: mediji ne posve}uju dovoljno pa`nje njihovim problemima i ~esto ne prenose PREPORUKE cijelu istinu na odgovaraju}i na~in. Dobrobit svakog dru{tva zavisi od jakih medija koji su u stanju da odrede dru{tvene probleme Najva`nija preporuka je da novinari moraju ispoljiti ve}u osjetljivost prilikom izno{enja pri~a koje se bave temom i da potaknu dijalog na temu dru{tvene jednakosti. Pravi~na manjina. Iako nije mogu}e dati konkretne smjernice koje pokrivaju zastupljenost Roma u medijima nije samo pitanje regulacije svaku mogu}u situaciju, novinari moraju koristiti diskreciju ili medijske etike, niti je to pitanje ukusa, ve} predstavlja pri pravljenju pri~a o romskom narodu i grupama. Politika klju~ za dru{tvenu dobrobit i jednakost. Uprkos velikom integracije Roma se mo`e efikasno provoditi ako mediji budu poslu koji je ura|en u protekloj deceniji, Ma|arska jo{ ima puno pravili objektivne i interesantne pri~e o Romima i temama u vezi toga da uradi u ovom smislu, jer mediji redovno ignori{u Rome sa integracijom. S tim ciljem, na spomenutim okruglim stolovima kao jednake u~esnike u civilnom dru{tvu. Ovo je presudno, ali medijski predstavnici su potaknuti da razmotre svoje odgovornosti osjetljivo pitanje, jer nije mogu}e povu}i objektivnu liniju izme|u i date su sljede}e preporuke za medijske organizacije i dr`avne ispravnog i pogre{nog predstavljanja Roma u medijima i nikakav slu`benike: detaljan ili precizan kodeks ne mo`e zamijeniti pravilan sud profesionalnih novinara. Nekomercijalni javni mediji treba da z Dr`ava treba da ispunjava svoju obavezu za{tite interesa CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI izvje{tavaju na efikasniji i zabavniji na~in o onim temama koje svih gra|ana i da medijima daje pristup manjinama tako {to }e podr`avati obuku za novinare i objavljivati konkurse za prijedloge komercijalni mediji ne prate. Kao institucije u slu`bi javnosti, ove izrade kulturno osjetljivih priru~nika za obuku medija. organizacije imaju odgovornost da izvje{tavaju o marginalizo- OMI vanim i diskriminisanim dru{tvenim grupama. Pri tome se od OMI z Odbor za nadzor medija (u Ma|arskoj ORTT) treba da redovno R novinara o~ekuje da se pridr`avaju osnovnih vrijednosti prati medije u smislu predstavljanja Roma, upotrebe stereotipa R novinarstva – osjetljivosti, kreativnosti i objektivnosti – o manjinama (Romima), proizvodnje multikulturalnih programa «P U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» U MULTIKULTURALNIM kada iznose pri~e o `ivotu Roma. i u~e{}a Roma u pravljenju medijskih tekstova. 71 U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» «P z S obzirom na to da javne TV i radio stanice, kao institucije - Koje su to klju~ne ~injenice koje bi prosje~nom gledaocu mogle R koje slu`e javnosti, imaju obavezu prema svim gra|anima, omogu}iti da shvati kontekst teme? Kako se ove klju~ne R obavezne su da prave zanimljive pri~e o marginalizovanim ~injenice mogu prikazati? OMI OMI dru{tvenim grupama, naro~ito Romima, koje su izlo`ene diskriminaciji. - Kako je najbolje prenijeti pri~u o Romima bez izazivanja generalizacija i stereotipa o cijeloj etni~koj grupi? Bez opisa CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI z Komercijalni mediji treba da prona|u nove i kreativne konteksta pri~e publika bi se mogla navesti da povjeruje da je na~ine pravednog i ta~nog prikazivanja romskih izolovana i rijetka pojava ~esta u odre|enim zajednicama. zajednica iz razli~itih i zanimljivih perspektiva. Drugim rije~ima, pri~u o malom dijelu romske populacije ne treba mije{ati sa {irim dru{tvenim trendom. z Od novinara se o~ekuje da po{tuju osnovne medijske vrijednosti (informisanost, kreativnost i objektivnost) kada - Koje bi to druge pri~e objavljenje u istom izdanju ili emitovane u izvje{tavaju o romskim temama. istom programu mogle uticati na razumijevanje pri~e od strane publike? Stru~njaci su tako|er ponudili sljede}e preporuke za novinare i - Na koji na~in se urednici tradicionalno bave takvim temama? urednike: Na koji na~in bi ponovno objavljivanje ili emitovanje pri~e moglo uticati na razumijevanje teme od strane publike? 1. Ko su Romi? Prilikom izvje{tavanja o odre|enom doga|aju, treba potvrditi identitet izvora. Ako izvor ka`e da je Rom ili - Da li pri~a ima veze sa trenutnim politi~kim i medijskim trendovima Romkinja, treba potvrditi ta~nost te tvrdnje kod drugog izvora. ili nedavnim va`nim doga|ajima? 2. Da li je va`no identifikovati izvor kao Roma? Prilikom sastavljanja - U kojoj mjeri je tema prikazana kao problem Roma, odnosno izvje{taja treba odlu~iti da li je relevatno identifikovati izvor kao kao op{ti dru{tveni problem? Da li je potrebno predstaviti je kao Roma. problem na etni~koj osnovi? 3. Pitajmo! Novinari treba da pitaju da li sagovornik `eli da bude - Da li se u pri~i koristi humor koji ne vrije|a na etni~koj osnovi? identifikovan kao Rom. Isto pitanje treba postaviti o li~nim podacima koji bi mogli ukazati na etni~ko porijeklo osobe 5. Mo`e li se to druga~ije ispri~ati? Ako jo{ uvijek imate sumnje u (naprimjer, identifikacija nekoga da `ivi u romskom naselju). vezi sa pri~om nakon {to ste pro{li prethodni kontrolni spisak, razmotrite ima li drugih mogu}nosti da se tekst upotrijebi na 4. Kakav je kontekst? Novinari, urednici i medijske ku}e treba da druga~iji na~in. uzmu u obzir i sljede}e situacije: 6. Razli~itost na razli~ite na~ine. Veliki koraci bi se mogli u~initi u - Ako pri~a govori o osjetljivoj temi, kakva bi se reakcija publike pravcu ve}e etni~ke tolerancije ako bi se Romi ~e{}e koristili kao mogla o~ekivati po njenom objavljivanju ili emitovanju? o~evici, publika i stru~njaci za teme koje nisu u vezi sa Romima. Tako|er bi bilo korisno ako bi novinari Romi bili zadu`eni za - [ta «prosje~an gledalac» zna o temi o kojoj se govori? pravljenje pri~a koje nisu u vezi sa romskim temama. 72 7. Mre`a kontakata. Kada rade na temi u vezi sa Romima, novinari bi trebali pa`ljivo razmisliti koje }e stru~njake uklju~iti u izvje{taj. 8. Kulturna strategija. Ne postoji konsenzus oko toga da li novinari treba da se odnose prema romskoj kulturi kao dijelu {ire ma|arske nacionalne tradicije ili kao ne~emu {to ima svoje specifi~nosti koje je izdvajaju. Najbolji pristup je kombinovanje ovih dviju strategija – odnositi se prema romskoj kulturi i kao dijelu dominantne nacionalne kulture i kao ne~emu {to je jedinstveno. 9. Pregovaranje. S obzirom na to da dr`ava ne mo`e prisiliti komercijalne TV stanice da promijene na~in na koji izvje{tavaju o romskim temama, jedini na~in da se do|e do promjene je da se razgovara sa vlasnicima i menad`erima komercijalnih medija i da ih se ubijedi da se obave`u na promjene. 10. Saradnja. Romske organizacije u borbi za svoje ciljeve trebaju sara|ivati sa sli~nim grupama koje se bave zagovaranjem. 11. Obrazovanje, istra`ivanje. Programi novinarske obuke treba da stave ve}i naglasak na kulturolo{ki osjetljive planove i programe. 12. [irenje kontakata. Bilo bi veoma korisno imati presti`an profesionalni klub koji bi odr`avao redovne okrugle stolove na kojima bi se obra}ao odgovornim medijima.1 CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI OMI OMI R R «P U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» U MULTIKULTURALNIM 1 Ovaj rad je zasnovan na publikaciji ma|arskog Ministarstva za socijalna pitanja i rad iz 2007. godine pod nazivom Zelena knjiga 73 U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» «P R R OMI OMI CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI 74 Iskustva romske zajednice u Velikoj Britaniji: KAZIVANJE ISTINE NEROMIMA Jake Bowers britanski novinar specijalista za romska pitanja d 16. vijeka pa sve do dana{njih dana nijedna etni~ka smisao. Me|utim, naziv je univerzalan i jo{ uvijek se koristi u grupa u Velikoj Britaniji nije izazivala toliko radoznalosti, Velikoj Britaniji. Putnici se mogu podijeliti u dvije grupe, Oromantike, mr`nje i straha kao Romanski Cigani i putnici. etni~ke putnike, kao {to su Romanski Cigani i Irski Putnici, ^esto su bili neshva}eni, klevetani i protjerivani, a predod`be te one koji `ive na cesti iz ~isto ekonomskih razloga, kao ve}ine ljudi o britanskim Ciganima i «putnicima» su zasnovane {to su to novi putnici i zabavlja~i (engl. Showmeni, odnosno na mje{avini romantike, predrasuda i neznanja. profesionalni zabavlja~i). Zapravo, ne postoji jedna zajednica putnika ve} mnogo njih i svaka ima vlastitu kulturu i istoriju. Danas u Velikoj Britaniji `ivi 300.000 Cigana i putnika i mnogi od nas bi `eljeli ve}e razumijevanje {ire zajednice. Mi sebe ne «ETNI^KI PUTNICI»: To su ljudi koji su ro|eni u tradicionalno zovemo Romi, ve} Romani (engl. «Romany»), {to poti~e od nomadskim kulturama. Dvije takve grupe koje britanski zakon termina «Romnanichal» ili «Romano Chavo», koji se koriste priznaje kao etni~ke grupe su Romanski Cigani i Irski Putnici. Iako u drugim romskim dijalektima. Dio smo najve}e evropske obje grupe `ive i putuju britanskim otocima ve} stotinama godina, etni~ke manjine – romske manjine. Kao «Gitanesi» iz tek nedavno su priznati britanskim Zakonom o rasnim odnosima. Francuske i «Gitanosi», nemamo ni{ta protiv rije~i Ciganin, Romanski Cigani nalaze se u Velikoj Britaniji najmanje od 1515. jer se odnosi na na{e istorijsko isto~nja~ko porijeklo. Kao i godine nakon migracije iz kontinentalne Evrope. Termin Ciganin mnogi na{i zapadnoevropski romski ro|aci, ponosni smo na (engl. «Gypsy») je iskrivljeni oblik termina «Egip}anin» (engl. svoje nomadsko naslije|e i tradicije, iako je ve}ina nas danas «Egyptian»), za {to ih je doma}e stanovni{tvo smatralo zbog CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI nastanjena na jednom mjestu. njihove tamne puti. Zapravo, lingvisti~ka analiza romskog jezika dokazuje da su Romanski Cigani do{li iz Indije. Mi ~inimo oko 70% stanovni{tva Cigana i putnika. Irski putnici su OMI KO SU CIGANI I PUTNICI? odvojena i razli~ita etni~ka grupa koja je do{la iz Irske. Dijele pojedine OMI R kulturne vrijednosti sa Romima Ciganima, kao {to je sklonost R Termin «putnik» odnosi se na svakoga ko vodi nomadski na~in samozapo{ljavanju i `ivotu i putovanju u karavanima ili «prikolicama», «P U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» U MULTIKULTURALNIM `ivota. Opisuje ne~iji na~in `ivota ali kao termin sve vi{e gubi ali postoje i velike razlike. Naprimjer, ve}ina irskih putnika su 75 U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» «P katolici i njihov jezik – kantski (na engl. Cant) – nije ni u kakvom U istra`ivanju koje je objavio ured zamjenika premijera se priznaje R srodstvu sa romskim jezikom. postojanje krize smje{taja unutar ove zajednice. U julu 2003. R godine je procijenjeno da je potrebno izme|u 3.000 i 4.500 kampova OMI OMI «NEETNI^KI PUTNICI»: Postoje i druge grupe i pojedinci koji za pru`anje sigurnog smje{taja za Cigane i putnike. sebe nazivaju putnicima. To mogu biti pojedinci koji su odabrali ili su prisiljeni da `ive `ivotom na cesti. ZDRAVLJE: Cigani i putnici smatraju se najmarginalizovanijom CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI zajednicom u Velikoj Britaniji. Od svih etni~kih grupa imamo najve}u stopu smrtnosti dojen~adi, najni`i `ivotni vijek i najve}u BROJ STANOVNIKA stopu nepismenih. Dobar dio toga je uzrokovan nedostatkom pristupa zdravstvenoj za{titi i obrazovanju. Nema pouzdanih procjena o broju Cigana i putnika u Velikoj Britaniji zbog toga {to niti jedna od ovih zajednica nije OBRAZOVANJE: Uz maltretiranje od strane u~enika i osoblja, obuhva}ena nikakvim etni~kim pra}enjem. Akademske procjene ispodprosje~an uspjeh i tradicionalna nepismenost ~esto variraju od 120.000 do 300.000, pri ~emu bi Cigani i putnici ~inili u~enike Cigane i putnike dovode u nepovoljan polo`aj. Od svih 0,5% stanovni{tva Velike Britanije. etni~kih grupa imaju najni`u stopu poha|anja {kola i akademskog uspjeha. Cigani i putnici o~ekuju diskriminaciju na tr`i{tu rada i stoga mnogo vi{e cijene razli~ite oblike samozapo{ljavanja od SOCIJALNI PROBLEMI formalnog obrazovanja i zapo{ljavanja. SMJE[TAJ: Otprilike polovina svih Cigana i putnika danas `ivi RASNA DISKRIMINACIJA: Bacanje zapaljivih bombi na u ku}ama, dok druga polovina `ivi u karavanima na privatnim ciganske karavane i fizi~ki napadi nisu rijetkost. U maju 2000. zemlji{tima za karavane, na javnim (op{tinskim) zemlji{tima za godine irski putnik po imenu Johnny Delaney je nasmrt pretu~en karavane, te u neovla{tenim kampovima gdje god na|u pogodnu u Merseysideu samo zato {to je to {to jeste. U aprilu 2003. godine Komisija za rasnu jednakost je objavila svoju prvu strategiju zemlju. Najve}i problem s kojim se suo~avaju porodice Cigana i za Cigane i putnike. Njen predsjedavaju}i Trevor Phillips uo~ava «putnika» je kako prona}i odgovaraju}a mjesta gdje mogu `ivjeti paralele sa odnosom prema crncima u pro{losti. u svojim karavanima. A borba za pronala`enje takvih mjesta ima dugu, gorku istoriju. Godine 1994. Zakonom o krivi~nom pravo- «Nema sumnje da Cigani i putnici predstavljaju grupu protiv koje su|u i javnom redu je prakti~no stavljen van zakona nomadski se vr{i najintenzivnija diskriminacija u zemlji», ka`e Phillips. na~in `ivot Cigana i putnika. «Opisao sam to kao sli~nost izme|u Cigana i putnika u Velikoj Britaniji i onoga {to su crnci predstavljali duboko na jugu Njegove mnogobrojne odredbe ja~aju policijska ovla{tenja za Sjedinjenih Dr`ava prije 40 godina. To je stra{no i ~ini se da delo`aciju ciganskih kampova i elimini{u zakonsku obavezu gotovo svako mo`e re}i ili uraditi bilo {ta {to `eli Ciganima i putnicima gradskih vije}a da obezbijede mjesta za karavane koja je bila samo zato {to su oni to {to jesu.» propisana Zakonom o mjestima za karavane iz 1968. godine. U skladu sa sada{njom politikom vlasti, putnicima se preporu~uje da stanuju na vlastitoj zemlji. Ali, porodicama Cigana koji poku{aju da to u~ine se ~esto uskra}uje urbanisti~ka dozvola. 76 DAVANJE GLASA ZAJEDNICI razvoja zajednice i integracije na mnogim nivoima. Vjerovao sam da on mo`e Rome obavje{tavati o nepravdama koje im I dok je romska zajednica najmarginalizovanija etni~ka grupa u se ~ine i o na{em pravu da se branimo. Uz upotrebu zabave, Velikoj Britaniji, to je tako|er grupa koja skoro da i nema svoj glas. te jednostavno stoga {to }e biti jedini nacionalni kanal koji Rasizam prema ciganskoj i putni~koj zajednici svakodnevno aktivno slavi romsku kulturu, smatrao sam da bi romski podsti~u prete`no neprijateljski nastrojeni mediji u Britaniji. radio mogao aktivno da afirmi{e romsku istoriju i kulturu. Stoga sam ja 1999. godine prestao da putujem i odlu~io da se Ali, mo`da }e njegova najsna`nija uloga biti da obrazuje {iru borim za glas svoje zajednice. U to vrijeme sam pravio filmove i zajednicu o romskoj kulturi. Da li sam bio u pravu? dokumentarne emisije za radio, izra|ivao web stranice i izdavao ~asopise. Ali, pri~a koju `elim da ispri~am je o tome kako sam U oktobru 2005. godine objavio sam studiju o izvodljivosti rom- pokrenuo romski radioprogram u Britaniji, jer ona ilustruje skog radija. Istra`io sam medijsko vlasni{tvo, potro{a~ke i pro- ~injenicu da ako zahtijevate da se va{a prava ~uju, ljudi }e na gramske sklonosti {irom zajednice, kao i prakti~nu izvodljivost kraju saslu{ati, ali za romski narod je ovo borba koju moraju formiranja radiostanice za romsku zajednicu. Anketirao sam 100 neprekidno voditi. Roma iz cijele Velike Britanije i saznao da postoji univerzalno vlasni{tvo nad radiostanicama {irom zajednice. Tako|er i da Uprkos ograni~enom formalnom obrazovanju, u dobi od 25 godina postoji jednako univerzalna `elja za na{om vlastitom radiostanicom. sam nau~io novinarski posao. Po~eo sam da radim kao «slobodni Ali, u istra`ivanju je tako|er zaklju~eno da iako postoji jasna novinar» za ~asopis za besku}nike u Velikoj Britaniji po imenu potreba za njim, ne postoji izvodljiv na~in emitovanja romskog «Big Issue», prije nego {to sam pre{ao da radim za lokalne i programa za britansku mobilnu i geografski ra{trkanu rom- nacionalne novine u Britaniji kao {to su «Guardian» and sku zajednicu putem britanskog sistema radiostanica za «Independent». Moja misija je bila ista kao i kod svakog novinara zajednice. Ovaj sistem je napravljen tako da ispunjava potrebe koji se bavi svojom zajednicom: da napravim ravnote`u geografski stacioniranih i koncentrisanih zajednica koje `ive izme|u propagande i histerije u odnosu na svoju zajednicu, unutar radiodifuznog polupre~nika od 5 km, a ne zajednice koja te da poka`em da, uprkos izuzetnoj marginalizaciji, romska je ra{trkana i mobilna kao {to je to britanska zajednica zajednica posjeduje kulturu i naslije|e koje treba prihvatiti i Romanskih Cigana i putnika. slaviti. Nasre}u, BBC je ~uo za istra`ivanje i bio je zainteresovan da razvije servis za ovu zajednicu kao dio svog multikulturnog «RA\ANJE» ROMSKOG RADIJA programa. On ve} niz godina emituje program na vel{kom i gel- skom jeziku, a tako|er ima i cijele kanale za azijsku i crna~ku Godine 2002, nakon {to sam savladao osnove novinarstva, u zajednicu. Rezultat toga je da je u aprilu 2006. godine ro|en CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI Velikoj Britaniji sam po~eo s pokretanjem medija za cigansku i Rokker Radio ({to na anglo-romskom zna~i «govorni radio»). putni~ku zajednicu. Po~eo sam da pi{em za jedini nacionalni Nisam imao ni{ta protiv da svake nedjelje vozim 220 milja (vi{e ~asopis koji jo{ uvijek imamo u Britaniji po imenu «Travellers od 300 km) da bih iskoristio ovu mogu}nost da pru`im glas svojoj OMI Times», ali sam shvatio da nam je potreban i pristup elektronskim zajednici. Ono {to je zapo~elo kao `elja za uspostavljanjem OMI R medijima. Inspirisan novinarima Romima koje sam sretao po lokalnog programa za Rome, iznenada se pretvorilo u javni R Evropi, odlu~io sam da pokrenem romski radio u Britaniji. servis za Rome, uz pouzdanost i tehni~ka sredstva najve}e «P U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» U MULTIKULTURALNIM Smatrao sam da romski radio mo`e biti mo}no sredstvo medijske ku}e na svijetu. 77 U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» «P Uslijedio je tromjese~ni pilot-projekat proizvodnje i emitovanja Zajednica se usprotivila planiranom ga{enju i uspjela je u tome R dvosatnog sedmi~nog programa na lokalnom radiju BBC Three da emitovanje bude produ`eno do decembra 2008. godine. Ali, R Counties. Njegov uspjeh je produ`en dugoro~nim ugovorom za poku{aj ga{enja programa me je naveo da preispitam koliko OMI OMI emitovanje Rokker Radija na {est lokalnih radiostanica BBC-ja smo zaista jednaki u o~ima BBC-ja. Tako|er me naveo da {irom isto~nog dijela Engleske, gdje se nalazi najve}a koncentracija razmislim o cijeni istinske jednakosti. zajednica Cigana i «putnika» u Velikoj Britaniji. Program je imao CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI potreban geografski domet, a s obzirom da je emitovan na BBC Radiju, imao je i povjerenje koje neromska zajednica ima u CIJENA JEDNAKOSTI visoke ure|iva~ke standarde, kvalitet i nepristrasnost BBC-ja. Moj san o formiranju romskog radija je ispunjen. Proizvodio sam Svaki od 300.000 Roma i putnika u Velikoj Britaniji tro{i i emitovao dvosatni program i radovao se uspostavljanju 139,50 funti na TV-pretplatu, {to ~ini finansijski doprinos nacionalnog servisa za svoju zajednicu. Na`alost, upravo tu je BBC-jevom programu od 41.850.000 funti godi{nje. ovaj veliki skok nai{ao na zid nezainteresovanosti unutar drugih Emitovanje programa BBC Rokker Radija ko{ta 800 funti dijelova BBC-ja. sedmi~no, odnosno 41.600 funti godi{nje. Manje od 0,01% finansijskog doprinosa koji Cigani i putnici daju za BBC se tro{i na program koji je namijenjen konkretno nama. NEJEDNAKOST U RADIODIFUZNOM SISTEMU Ali, u 2006/07. godini BBC je potro{io 30,2 miliona funti za TV i radio za 457.946 ljudi koji govore vel{ki jezik u Velsu. Jedna od posljedica dobijanja glasa je da s tim dolaze i To iznosi 64,64 funti po svakoj osobi koja govori vel{ki nada i ve}a o~ekivanja. Nakon formiranja romskog programa, jezik godi{nje, u pore|enju sa 15 penija po svakom Romu po~eo sam da upore|ujem nivo servisa za romsku zajednicu sa ili «putniku» godi{nje. nivoom servisa za druge zajednice. Otkrio sam da su u britanskoj Kada se jednakost mjeri na ovakav na~in, stepen podr{ke programima radiodifuziji pojedne zajednice mnogo vi{e jednake u odnosu za Rome direktno ukazuje na marginalizaciju zajednice. Drugim na druge. Ono {to sam postigao s formiranjem Rokker Radija je rije~ima, BBC tro{i gotovo 500 puta vi{e na programe na prekid apsolutne nejednakosti u emitovanju za romski narod, vel{kom jeziku nego na programe za Cigane i putnike. Tri samo da bih otkrio da se i dalje tvrdoglavo odr`ava izuzetna relativna mjeseca nakon spa{avanja Rokker Radija od ga{enja nisu date nejednakost. nikakve garancije za njegovu budu}nost i nije u~injen nikakav napredak u {irenju servisa. Vi{e od dvije godine moja supruga i Uprkos velikoj moralnoj, prakti~noj i finansijskog podr{ci od djeca me nisu vi|ali svake nedjelje dok sam vozio 220 milja da strane lokalne i regionalne uprave BBC-ja u isto~nom dijelu pravim emisiju zato {to je BBC odbio da je proizvodi ili emituje u Engleske, svi moji napori da pro{irim Rokker Radio na druge mjestu gdje `ivimo iako tamo posjeduje studije. Stalni bubre`ni dijelove BBC-ja su nai{li na otpor. U martu 2008. godine problemi moje `ene su me natjerali da promijenim svoje prioritete bud`etski rezovi su doveli do poku{aja ga{enja Rokker Radija. i po~etkom jula 2008. godine sam podnio ostavku. Osam miliona evropskih Roma nemaju dr`avu, imaju malo teritorije i suo~avaju se sa ogromnom koli~inom nerazumijevanja. Bez U vrijeme pisanja ovog teksta BBC ka`e da namjerava da nastavi zemlje koju mogu zvati svojom, romska teritorija je uvijek s emitovanjem programa Rokker Radija, iako je njegova na visokoj cijeni, naro~ito na radiodifuznim talasima. budu}nost daleko od izvjesne. 78 MEDIJSKA SLIKA KOJA SE MIJENJA Radilo se o internetu, TV-u, radiju ili ~asopisima, mnogi putevi su sada za nas otvoreni i samo nam je potrebna hrabrost i Od 2006. godine pristup internetu unutar britanske zajed- odlu~nost da se njima uputimo. To je na{e pravo i mi nikada, nice Cigana i «putnika» je zna~ajno porastao i oko 60% ama ba{ nikada, ne smijemo prihvatiti odbijanje. zajednice sada ima pristup. Uzrok tome su trgovina putem «E-baya» i druge inicijative, kao {to je stranica za dru{tveno povezivanje Te aves baxtale Romale! (Sretno, Cigani!) romske djece po imenu savvychavvy.com, u ~ijem uspostavljanju sam ja pomogao. Mo`ete je pogledati na www.savvychavvy.com. Tako|er, sve je vi{e dokaza da Romi {irom svijeta po~inju da emituju preko YouTubea. Dakle, potrebu za tradicionalnim radiom i televizijom zamjenjuje internet. U septembru 2008. godine po~et }u sa izradom i ure|ivanjem online portala za britanske medije Roma Cigana i «putnika» u nadi da }u nadgraditi najbolje audiosadr`aje koje proizvodi Rokker Radio, u kombinaciji sa filmskim i pisanim sadr`ajima. Zahvaljuju}i donaciji od 300.000 funti Engleskog odjela za djecu, {kole i porodice, budu}nost medija zajednice Cigana i putnika }e napraviti uzbudljiv skok u 21. vijek. Napredak }ete mo}i pratiti na www.travellerstimes.org.uk. U proteklih deset godina bio sam jedan od veoma rijetkih romskih novinara u Velikoj Britaniji. Ono {to sam nau~io je jednostavno. Mi imamo glas, ali se moramo stalno boriti da se on ~uje na na~in koji ve}ina zajednica uzima zdravo za gotovo. U ~etvrtoj dr`avi na svijetu po bogatstvu, koja je dom najve}im svjetskim medijskim ku}ama, na{e pravo da se ~ujemo nikada nije jednako pravu drugih zajednica i uvijek je pod upitnikom. Na svu sre}u, digitalna tehnologija i na{a sposobnost da se mijenjamo i prilago|avamo kao narod ~ini medije sve pristupa~nijim. Dio CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI posljednje strofe romske nacionalne himne glasi: OMI «Do|ite sa mnom, Romi cijelog svijeta OMI R Jer romski putevi su se otvorili R Sada je vrijeme, ustanite Romi sada «P Di}i }emo se visoko ako djelujemo.» DRU[TVIMA» U MULTIKULTURALNIM 79 U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» «P R R OMI OMI CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI 80 Medijska iskustva Roma u multikulturalnoj Vojvodini ODNOS VE]INE I MANJINA KROZ PRIZMU MEDIJA Autorica: doc. dr. Dubravka Vali}-Nedeljkovi} direktorica Novosadske novinarske {kole edijsko zakonodavstvo u Srbiji prepoznaje va`nost i javnih glasila»). U zakonima i u Ustavu ugra|ena su re{enja informisanja na maternjem jeziku, zabranjuje bilo kakav oblik koja se navode u ~lanu 9 Okvirne konvencije za za{titu nacionalnih Mdiskriminacije u tom pogledu kao i jezik mr`nje i netolerancije, manjina. tako da se mo`e smatrati da zadovoljava standarde postavljene Okvirnom konvencijom o za{titi nacionalnih manjina i Poveljom o Ni medijsko zakonodavstvo Srbije, kao ni Okvirna konvencija za za{titi regionalnih i manjinskih jezika Saveta Evrope. za{titu nacionalnih manjina, nije definisalo {ta se podrazumeva pod «medijima nacionalnih manjina, odnosno na jezicima U Zakonu o radiodifuziji 2002. (~lan 21 «Suzbijanje govora nacionalnih manjina»: mr`nje», ~lan 68 «Op{te obaveze emitera u odnosu na pro- gramske sadr`aje», ~lan 77 «Ostvarivanje op{teg interesa u (a) da li su to samo oni mediji koji su u potpunosti formatirani oblasti javnog radiodifuznog servisa», ~lan 78 «Obaveze nosilaca i programirani na jeziku nacionalne manjine i ceo novinarski, javnog radiodifuznog servisa u ostvarivanju op{teg interesa», upravlja~ki i administrativno-tehnolo{ki kadar se regrutuje iz te posebno paragrafi 2, 3, 4, 5, 10 i 11) kao i u Zakonu o javnom manjinske zajednice (poput {tamparsko-izdava~kih ku}a Hlas informisanju 2003. (~lan 38 «Zabrana govora mr`nje»), Ludu na slova~kom, Magyar Szó na ma|arskom, Ruske Slovo Ustavu Srbije 2006. (~lan 14 «Za{tita nacionalnih manjina», na rusinskom, Libertatea na rumunskom, Them na romskom ~lan 21 «Zabrana diskriminacije», ~lan 46 «Sloboda mi{ljenja i jeziku); ili su to i izra`avanja», ~lan 48 «Podsticanje uva`avanja razlika», ~lan 79 CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI «Pravo na o~uvanje posebnosti», ~lan 81 «Razvijanje duha tolerancije»), (b) oni mediji koji samo jedan deo svog «prostora», odnosno predvi|eno je da se u medijima razvija duh me|ukulturnog dijaloga, «vremena» odvajaju za sadr`aje prezentovane na jeziku spre~ava jezik mr`nje, omogu}i svim ljudima koji `ive na teritoriji zemlje nacionalne/nih manjina i za to imaju anga`ovane novinare iz manjinskih OMI da primaju i oda{ilju informacije u sredstvima javnog informisanja. zajednica organizovane u sopstvenim autonomnim redakcijama. OMI R Na ovaj na~in funkcioni{e javni servis Radiotelevizija Vojvodine R Zakon o dostupnosti informacija od javnog interesa (2004; koja emituje na 8 jezika a posebne redakcije ima na 6 jezika na «P U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» U MULTIKULTURALNIM ~lan 6 «Na~elo jednakosti»; ~lan 7 «Zabrana diskriminacije novinara ve}inskom i na jezicima nacionalnih manjina, me|u kojima je od 81 U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» «P 1992. i veoma uspe{na redakcija na romskom jeziku. Cela administracija manjina. To je od izuzetnog zna~aja posebno za one manjine, R je na ve}inskom jeziku, s tim {to su u svim tehni~ko-administrativnim poput romske, koje tek izgra|uju svoje obrazovne modele i R slu`bama zaposleni ravnopravno i pripadnici nacionalnih manjina. kadrovski potencijal. OMI OMI To je posebno va`no kada je re~ o monta`i i realizaciji programa na jezicima manjina. Osim toga, po ovom modelu su ure|ivane i Zrenjaninske novine u kojima postoji stranica na ma|arskom i ROMSKA ZAJEDNICA U VOJVODINI CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI rumunskom jeziku ili Kikindske, koje tako|e imaju stranicu na ma|arskom jeziku koju pripremaju novinari ma|arske nacionalnosti. U Vojvodini je kako medijska tako i obrazovna praksa za Rome Da li se manjinskim medijima mogu smatrati i: poslednjih decenija zna~ajno unapre|ena. Podsetimo, prema popisu iz 2002. u Vojvodini `ivi 29.057 Roma, {to ~ini 1,43% (c) mediji na jeziku ve}ine koji samo neke sopstveno proizvedene stanovni{tva. Nezvani~no, ~ak 100.000 Roma. Romi su zakonski sadr`aje prevode na jezike nacionalnih manjina i objavljuju/ priznati kao nacionalna manjina. Romska deca ~ine gotovo 6% emituju, dakle bez anga`ovanja novinara iz tih zajednica (tipa op{te populacije do 15 godina u Vojvodini; 34,8% je nepismenih, servisa BETE na jezicima nacionalnih manjina)?; da li su to i 78,7% nema zavr{eno osnovno obrazovanje, 17% je zavr{ilo osnovnu {kolu, 4% srednju, a 0,2% fakultet. Nastavu na romskom (d) mediji koji su formirani kao multietni~ke redakcije koje jeziku poha|a 1.500 |aka u 23 (od 45) op{tina. Sa njima rade za proizvode sadr`aje na razli~itim jezicima, ali ih uklapaju u jedan to posebno edukovane u~iteljice Romkinje. Ve}ina ispitivanih jedinstven program (tip na `alost nedavno uga{enog zbog romskih porodica u porodici govori romski, 71,4 %. Na drugom nedostatka novca lokalnog emitera: Multiradio Radija 021 NS)? mestu je srpski (srpsko-hrvatski), kojim govore u 13,6% Da li se pod medijima manjina mogu smatrati i porodica, a na tre}em «me{avina jezika» u 11,8% porodica. U veoma malom broju porodica se govori ma|arski, albanski ili neki (e) oni koji nisu markirani isklju~ivo «jezi~ki» i «etni~ki» ve} i/ili drugi jezik (2,7%). Od romskih dijalekata najzastupljeniji je arlijski rasno, odnosno verski? Kao Radio Marija, medij rimokatoli~ke (41,7%) a zatim gurbetski (23,4%). Drugim romskim dijalektima provinijencije koji emituje u vi{e od 42 zemlje, u Srbiji je sedi{te govori se u 18,1% porodica (u 2,6% porodica ne znaju kojim u Novom Sadu i emituje na pet jezika koji su u zvani~noj upotrebi dijalektom govore). Prema nezvani~nim podacima 1992. na u Autonomnoj pokrajini Vojvodini. Univerzitetu u Novom Sadu studirale su ~etiri osobe koje su se deklarisale kao Romi, 2004. na istom univerzitetu studira oko 100 Jasno definisanje «{ta se podrazumeva pod medijima nacionalnih osoba koje su se odredile kao Romi/Romkinje. Akademske manjina» bi, pre svega, omogu}ilo izradu kriterijuma za finansiranje 2008-2009. na Filozofski fakultetu upisalo se pet osoba koje su ovih sredstava javnog informisanja na osnovu principa afirmativne se izjasnile da su Romi. akcije ugra|enim u sve me|unarodne dokumente i odgovaraju}e doma}e zakonodavstvo kojim se {tite manjine. Osim toga, jasno Pokrajinski javni servis radijski program emituje 16 sati na definisanje {ta su mediji nacionalnih manjina doprinelo bi i romskom jeziku sedmi~no; devet lokalnih radiostanica ima kreiranju prototipi~nog cilja, misije i ure|iva~ke politike ovih emisije na romskom. Javni servis Vojvodine TV emituje 6,5 sati medija koja bi odgovorila na specifi~ne potrebe jasno izdiferenciranog programa na romskom (emisije «Amen adjes», «Kulturako auditorijuma. I na kraju, ali ne manje zna~ajno, doprinela bi i boljem aresipe», «Romologija» i «Nevimata»). U odnosu na druge kreiranju planova i programa za institucionalno i alternativno redakcije na jezicima manjina, kada je informativni program u obrazovanje novinara koji se usmeravaju za rad u medijima pitanju, romska redakcija, prema rezultatima monitoriga koji od 82 2006. provodi NN[, ima najvi{e priloga u sopstvenoj produkciji. Novosadska novinarska {kola je, u okviru svojih jednogodi{njih Dakle, najmanje agencijskih vesti i priloga preuzetih sa drugih i dvogodi{njih edukativnih programa prema principu afirmativne medija, a najvi{e autorskih izve{taja i medijske inicijative. Tako akcije i u dogovoru sa romskom zajednicom, gotovo svake na primer informativna emisija na romskom jeziku, akademske godine upisivala nekoliko Roma koji su `eleli da se «Nevimata», koja se emituje svakog radnog dana i subotom bave novinarstvom na maternjem jeziku. Osim toga, NN[ je od 18.45h u trajanju od 15 minuta samo u prvih nekoliko u~estvovala u me|unarodnom projektu za specijalizaciju Roma priloga (do pet minuta) posve}enih unutra{njoj politici emituje novinara u organizaciji SEENPM, koji se odr`avao u Budimpe{ti, preuzet materijal ili obradu agencijskih vesti a ostatak info a praksa se odvijala u zemljama iz kojih su polaznici dolazili. U sadr`aja ~ine teme posve}ene prevashodno romskoj populaciji. saradnji sa me|unarodnim centrom za Rome iz Budimpe{te Na romskom izlaze i novine Them (Svet). To su pokrajinske NN[ je {tampala praktikum na srpskom jeziku za NGO koji rade novine koje izlaze {est godina u izdanju novinsko-izdava~ke sa romskom populacijom. Stalni program NN[ su treninzi za ku}e Them u Novom Sadu, {to ih ~ini {tampanim javnim servisom senzibilizaciju novinara da uo~e stereotipe i predrasude o na romskom jeziku. List je namenjen pre svega romskoj Romima, posredovane ne samo u informativnim medijima ve} i nacionalnoj zajednici, od srednjo{kolaca, preko studenata, onima koji se bave kulturom i zabavom. Valja podsetiti da auditorijum zaklju~no sa starijim odraslim osobama. Sadr`ina je bilingvalna, uglavnom isklju~uje «odbrambene» mehanizme dok percepira sa 2/3 teksta na romskom i 1/3 na srpskom jeziku i {tampa kulturno-zabavne sadr`aje u medijima. Tako da poruke koje se na 22 stranice. Them izlazi dva puta mese~no, svake na implicitnom nivou posreduju sadr`aje obremenjene druge nedelje, {to ukupno do sada ~ini 104 broja. stereotipima i predrasudama o «drugom» i «druga~ijem» u kulturno-zabavnim formatima medija auditorijum nekriti~ki U Srbiji je uo~en trend osnivanja medija od strane Roma i romskih prihvata kao takve. Novinari moraju biti edukovani da ih prepoznaju udru`enja. Ohrabruju}e je postojanje razumevanja da je za i na svesnom nivou preformatiraju u nediskriminatorni diskurs. uspe{no delovanje neophodan obu~en kadar, tako da sama zajednica inicira alternativnu edukaciju svojih ~lanova. NACIONALNO OSVE[TENJE ROMA ROMI I OBRAZOVANJE Kod Roma u poslednjih nekoliko godina dolazi do nacionalnog Univerzitet u Novom Sadu (uz finansijsku pomo} Fonda za osve{}ivanja, pa je mogu}e o~ekivati pove}anje stepena etni~ke otvoreno dru{tvo) organizovao je do sada tri puta [kolu distance. Kod nekih dana{njih romskih lidera postoji latentni romologije kao edukativni stru~ni program za romske i neromske nacionalizam koji ukazuje na takvu mogu}nost. Kod mladih studente. Tokom tri godine oko 150 studenata dobilo je osnovne Roma je tako|e do{lo do porasta nacionalizma, {to se na informacije o romologiji kao nauci, romskoj zajednici u svetu i neki na~in i moglo o~ekivati, s obzirom da je re~ o prvim CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI kod nas, s jedne strane, i o otvorenim pitanjima sa kojima se generacijama nacionalno samosvesnih Roma. Ekscesne zajednica susre}e kod nas, s druge strane. Za potrebe rada u situacije koje prate ove nove trendove mediji vrlo predano prate, [koli {tampana je knjiga «[kola romologije», a tokom odr`avanja ne uvek na adekvatan na~in. OMI OMI poslednje [kole u zimskom semestru 2006-2007. godine formirao R se i istra`iva~ki studentski tim okupljen oko projekta «Izgra|ivanje Romi su tek od nedavno po~eli da se politi~ki anga`uju jer je R romske intelektualne elite na Univerzitetu u Novom Sadu», koji ukorak sa nacionalnim bu|enjem i emancipacijom do{la i potreba «P U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» U MULTIKULTURALNIM na Univerzitetu finansira Romski edukativni fond. da se Romi na|u u svim institucijama i da na taj na~in sami sebi 83 U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» «P pomognu. Polaze}i od toga da i Romi imaju svoje predstavnike PROBLEMI U IZVE[TAVANJU R u parlamentu u prethodnom sazivu, bio je to pomak za ~itavu R romsku zajednicu u Srbiji, jer je prvi put stvorena mogu}nost da Novosadska novinarska {kola od 2006. permanentno monitoruje OMI OMI Romi direktno u~estvuju u dono{enju odluka koje }e ih se ticati. javni servis Vojvodine kako bi se utvrdilo u kojoj meri programska Uglavnom je to bilo geslo politi~kih lidera koji su na prethodnim produkcija Radiotelevizije Vojvodine (RTV) i njegova ure|iva~ka parlamentarnim izborima u Srbiji vodili trku za mandate u republi~kom politika odgovaraju zadacima i obavezama javnog servisa koji su CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI parlamentu. Na izborima 2007. godine dve romske partije su ustanovljeni Zakonom o radiodifuziji, kao i modernim programskim standardima koje prihvataju javni servisi {irom Evrope. Kako je dobile po jedan mandat: Romska partija, ~iji je lider Sr|an uloga pokrajinskog javnog servisa da zadovolji potrebe [ajn, i Unija Roma Srbije, na ~elu sa dr. Rajkom \uri}em. nacionalnih manjina u informisanju na sopstvenom jeziku i da obezbedi sadr`aje koji izra`avaju kulturni identitet Nakon pada Vlade Republike Srbije, 8. marta 2008, ove dve nacionalnih manjina i etni~kih grupa, ali i podsti~e interkulturni stranke su se ponovo na{le u trci na izborima na svim nivoima, i multikulturni dijalog, neophodno je konstantno sprovo|enje a oformljena je i tre}a romska politi~ka partija – Romska partija kompleksnog monitoringa kojim je na jednak na~in obuhva}ena jedinstva, koja je tako|e svojim ciljevima i predizbornim obe}anjima produkcija na jezicima nacionalnih manjina u Vojvodini, kao `elela da pridobije {to vi{e bira~a i mandat u parlamentu. Da bi u i produkcija na srpskom jeziku. Dosada{nji rezultati ukazuju svojim ciljevima uspeli i postigli {to bolje rezultate, Romska par- da je konstantan nedostatak u posmatranim emisijama, na tija u{la je u koaliciju sa PSS-om (lider Igor Kurja~ki), a Romska svim emituju}im jezicima RTV, sadr`aja koji se odnose na partija jedinstva ujedinila se sa nekoliko romskih udru`enja pod interkulturni dijalog i multikulturalizam. Istovremeno, nije uo~ena netolerancija prema nijednoj, pa ni romskoj zajednici, niti koalicionim nazivom „Romi za Rome». Jedino je stranka Unija jezik mr`nje. Me|utim, imaju}i u vidu da je sistemski nedostatak Roma Srbije nastupala sama na ovim izborima kada su u pitanju odre|enih sadr`aja u su{tini diskriminatorno pona{anje, mo`e romske partije. Ipak, nijedan od ovih pretendenata da budu romski se zaklju~iti da je ipak u ure|iva~koj politici javnog servisa prisutan lideri u dr`avnom parlamentu nije pro{ao cenzus i ostali su bez nedostatak senzibiliteta prema «drugom», i to kako ve}ine mandata. Stanje na lokalnim i pokrajinskim izborima bilo je ne{to prema manjinama tako i manjina jednih prema drugima. pozitivnije po tom pitanju, ali ipak nije ispunilo o~ekivanja lidera ovih partija. Tako da u novom sazivu Skup{tine Srbije i Skup{tini Vode}i elektronski i {tampani mediji u Srbiji tako|e uglavnom Vojvodine nema nijednog romskog poslanika. Mediji na romskom nisu diskriminatorni prema romskoj populaciji. To ne zna~i da se jeziku u oba predizborna ciklusa pratili su gotovo isklju~ivo ne pona{aju senzacionalisti~ki kada je u pitanju odabir sadr`aja kampanju romskih partija i to ne balansirano. Mediji na koji }e biti objavljen, ali u obradi sadr`aja uglavnom vode ra~una o profesionalnom kodeksu. ^e{}e se za objavljivanje biraju konfliktni drugim jezicima manjina u Vojvodini nisu se bavili romskim doga|aji u vezi sa Romima nego {to se odlu~uje za medijsku partijama uop{te. inicijativu ~iji bi rezultat bio ozbiljno obra|ivanje tema o `ivotu veoma brojne romske zajednice u Srbiji. Izuzetak je svakako TV B92 Objektivno, diskriminacije prema romskoj populaciji u Srbiji je koja je poslednjih godina imala nekoliko veoma dobrih produkcija daleko vi{e nego {to je Romi percipiraju u mnogim istra`ivanjima, vezanih za Rome. ali je ispod stopa zabele`enih u nekim drugim razvijenijim zemljama, kao {to su ^e{ka, Nema~ka ili Bugarska. Tabloidi se, prema ve} uobi~ajenim standardima za ovaj tip {tampe, Romima bave isklju~ivo na senzacionalisti~ki na~in, ne vode}i ra~una o eti~kim pravilima novinarske profesije. 84 Rezultati analize diskusije u romskoj fokus grupi koju je 2007. samo podizanjem profesionalnog standarda u smislu novinarskog uradila NN[ ukazali su na to da u~esnici program na maternjem zanata ve} i savladavanjem najkomplikovanijeg segmenta profesije, jeziku prate od kad program te vrste postoji, tj. od kad oni a to je razvijanje senzibiliteta o tome {ta je javni interes za medije znaju za njega. Neki od mladosti, neki od ro|enja, neki od nacionalnih manjina. Istovremeno, novinare medija ve}inskog nedavno, ali svi otprilike od perioda kada po~inje da se budi naroda bi trebalo kontinuirano senzibilisati na prepoznavanje nacionalna svest, sa razlogom da se sazna {to vi{e o svom narodu, eksplicitnih i implicitnih stereotipa i predrasuda u razli~itim o njihovom `ivotu, radu i uslovima u kojima `ive, o aktivnosti diskursima (politi~kim, ekonomskim, kulturnim, sportskim) o vlasti koja eventualno poma`e manjinama. Mla|i u~esnici fokus manjinama (pre svih romskoj), ali i ostalim grupama dru{tveno grupe ka`u da program na romskom prate njihovi roditelji, babe markiranim kao «razli~ite». i dede, a u~esnici srednjih godina isti~u da program ne prate njihova deca mla|a od 13 godina, jer ne postoje sadr`aji na romskom za Bez obostranog razumevanja i prisutnosti nema interkulturnog mla|u populaciju. Mi{ljenje u~esnika je da nema dovoljno infor- dijaloga koji je presudan za stabilnost svake zajednice. Ne bi tre- macija o Romima koji `ive u drugim dr`avama, kako onim iz balo zaboraviti da su upravo mediji najpodesnije i najmo}nije neposrednog okru`enja, tako i razvijenih zemalja u kojima su sredstvo javnog zagovaranja. Dakle, oni imaju mo} da pro- Romi veoma brojni kao ekonomska emigracija. Po mi{ljenju movi{u interkulturni dijalog i tu mo} moraju iskoristiti za dobrobit ve}ine, ljudi koji prate radijski program na romskom jesu multikulturnog dru{tva. ljudi kojima je muzika va`nija od informacija ili oni koji imaju vremena da odslu{aju celu emisiju da bi osim muzike ~uli i neke va`ne informacije od zna~aja za Rome. Kada je TV u pitanju uglavnom se biraju emisije sa manje muzike, mada, kako ka`u u~esnici fokus grupe, svejedno je koju emisiju odgle- date, sve su sli~ne i bave se istom tematikom. [to se jezika ti~e, tu su mi{ljenja razli~ita, jer ne govore svi u~esnici dijalektom koji se govori na TV i radiju. Posebno negativan utisak ostavljaju nove, nepoznate re~i koje su ve}ini gledalaca i slu{alaca nerazumljive, jer su zapravo posledica pro{irivanja romskog jezika i standardizacije koja je u Srbiji u toku. ZNA^AJ OBRAZOVANJA CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI Institucionalno i vaninstitucionalno permanentno obrazovanje je izuzetno zna~ajno za ja~anje medijskog sektora na romskom OMI jeziku. Stoga treba podsta}i upisivanje Roma na medijske studije, OMI R odnosno studije `urnalistike, ali istovremeno organizovati i R vaninstitucionalne treninge za one koji `ele da se bave novinarstvom «P U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» U MULTIKULTURALNIM i za one koji su ve} u profesiji. Treninzi bi trebalo da se bave ne 85 U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» «P Primer dobre prakse 1: 8) NUN }e nastaviti da prati objavljivanje medijskih reporta`a/~lanaka u ovoj oblasti i da daje podr{ku ~lanovima R ME\UNARODNA PRAKSA R tra`e}i da podsti~u vi{e ciljeve. OMI OMI Novinarska udru`enja u drugim zemljama svoje ~lanove obavezuju kako da se pona{aju prema «drugom» i «druga~ijem»/«razli~itom». Model je lako primenljiv i na sve UPUTSTVA ZA IZVE[TAVANJE CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI ostale «drugosti». Izdvajamo primer Nacionalnog Udru`enja Novinara Velike Britanije (NUN). Spomenite ne~iju rasu samo ukoliko je to za tekst jako bitno. Upitajte se da li biste spomenuli rasu da je u pitanju IZJAVA O NEDISKRIMINATORNOM IZVE[TAVANJU U belac/belkinja? ODNOSU NA RASU / STATEMENT ON RACE REPORTING Ne pi{ite senzacionalisti~ki o odnosima me|u rasama; {teti njima, a moglo bi i vama. Pa`ljivo razmislite o re~ima koje 1) NUN veruje da podstrekivanje rasisti~kih stavova i porast koristite. broja fa{isti~kih partija predstavlja pretnju demokratiji, pravima sindikata, slobodnoj {tampi i razvoju dru{tvene harmonije i Nekada re~i koje su se upotrebljavale svakodnevno, danas se op{te dobrobiti. smatraju uvredljivim. 2) NUN veruje da njeni ~lanovi ne mogu izbe}i odgovornosti u Ne naga|ajte o kulturnom poreklu osobe - bilo da je borbi protiv zla rasizma izra`enoj putem mas-medija. njeno/njegovo ime u pitanju ili je to neki religiozni detalj. Pitajte njih, a tamo gde to nije mogu}e proverite u lokalnoj 3) NUN ponovo ist~e da osu|uje cenzurisanje, ali podjednako administraciji ili organizaciji koja se time bavi. potvr|uje uverenje da sloboda {tampe mora biti uslovljena odgovorno{}u. Neophodno je da se ne dopusti zloupotreba Ispitajte postupanje sa tamnoputima u obrazovanju, zdravstvu, slobode {tampe, klevetanje dela zajednice ili propagiranje zapo{ljavljanju i stambenim pitanjima. rasizma. Ne zaboravite ~ergare i Rome. Pi{ite o njihovim `ivotima i 4) NUN veruje da bi metode i la`i rasista trebalo da budu javno brigama. izneseni i energi~no osu|eni. Potra`ite gledi{ta njihovih predstavnika. 5) NUN veruje da novine i magazini ne bi trebalo da objavljuju materijal koji ohrabruje diskriminaciju na osnovu rase i boje kao Zapamtite da su dru{tva tamnoputih kulturno raznolika. {to je i izra`eno u NUN-ovom Pravilniku i Kodeksu pona{anja. Pribavite potpune i ispravne informacije od njihovih udru`enja i organizacija. 6) NUN priznaje prava ~lanova da zadr`e svoje zaposlene na osnovu prigovora savesti. Zalo`ite se u svojim tekstovima za jednake mogu}nosti zapo{ljavanja za tamnopute. 7) NUN veruje da bi urednici trebalo da obezbede da reporta`e/~lanci o rasisti~kim temama budu stavljene u Budite svesni dezinformacija. Samo zato {to je izvor tradi- uravnote`en kontekst. cionalan, ne zna~i da je i ta~an. 86 Primer dobre prakse 2: Primer dobre prakse 3: MEDIJSKO ZAKONODAVSTVO SRBIJE PROFESIONALNA ETI^KA PRAVILA U SRBIJI Novinarski kodeks NUNS Zakon o radiodifuziji Srbije ^lan 78 Novinari ne smeju kreirati, koristiti, podsticati ili opravdavati Nosioci javnog radiodifuznog servisa du`ni su da: stereotipe prilikom obrada tema koje se ti~u bilo koje od (...)proizvode i emituju program namenjen svim segmentima dru{tvenih grupa (nacija, manjina, grupa formiranih prema dru{tva, bez diskriminacije, vode}i pri tome ra~una naro~ito o politi~kom, verskom, rasnom, interesnom, istorijskom, seksualnom, specifi~nim dru{tvenim grupama kao {to su deca i omladina, ili bilo kom drugom opredeljenju ili uverenju). manjinske i etni~ke grupe, hendikepirani, socijalno i zdravstveno ugro`eni... Bilo koji oblik diskriminacije bilo koje dru{tvene grupe smatra se te{kim oblikom povrede ovog Kodeksa. Zakon o javnom informisanju Srbije ^lan 38 Manipulacija pripadno{}u odre|enoj dru{tvenoj grupi smatra se Zabranjeno je objavljivanje ideja, informacija i mi{ljenja kojima te{kim oblikom povrede ovog Kodeksa. se podsti~e diskriminacija, mr`nja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, Pripadnost odre|enoj dru{tvenoj grupi va`na je kao informacija naciji, etni~koj grupi, polu ili zbog njihove seksualne samo ukoliko je motiv, pozadina ili konsekvenca odre|enog opredeljenosti, bez obzira da li je objavljivanjem u~injeno doga|aja. krivi~no delo. CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI OMI OMI R R «P U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» U MULTIKULTURALNIM 87 U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» «P R R OMI OMI CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI 88 Hrvatska medijska iskustva u izvje{tavanju o manjinama: PROBLEM NIJE SAMO U CRNIM KRONIKAMA Autor: Stojan Obradovi} glavni urednik agencije «STINA», Split otovo svaka serioznija analiza u vezi sa nacionalnim Za Rome se bez sumnje mo`e re}i da su nacionalna manjina manjinama i njihovim polo`ajem u (ne samo) hrvatskom koja je najizlo`enija realnoj, konkretnoj diskriminaciji (naprimjer, Gdru{tvu te{ko }e zaobi}i spomenuti dva klju~na problema. u zapo{ljavanju i obrazovanju) ali i nacionalna manjina koja je Prvi je nezadovoljavaju}i odnos medija prema manjinama. objekt sustavne javne diskriminacije putem medija koji vrlo ~esto Drugi, da su me|u brojnim manjinama, s ovim ili onim problemima, posreduju negativnu medijsku sliku o Romima i doprinose upravo Romi najranjivija nacionalna manjina koju obilje`ava stvaranju negativnih stereotipa o ovoj nacionalnoj manjini koji najve}i broj problema i koja je suo~ena s najve}im brojem tako postaju i jesu sastavni dio {ire dru{tvene kulture i (negativnog) dru{tvenih prepreka na putu uspje{ne dru{tvene integracije koja bi dru{tvenog odnosa prema Romima. zadovoljila, danas, jedan od klju~nih postulata kvalitetne i senzibilizirane manjinske politike: ni asimilacija, ni getoizacija.1 MEDIJSKI RASIZAM Ako su, dakle, Romi najugro`enija nacionalna manjina u fakti~ki svakom dru{tvu (a to se, realno gledaju}i, mo`e re}i i za Hrvatsku, Podaci nekih istra`ivanja iz na{eg okru`enja to ~vrsto i bez obzira {to se u slu~aju Hrvatske radi o postkonfliktnom potvr|uju. U jednom istra`ivanju u Bugarskoj npr. utvr|eno je da dru{tvu koje obilje`ava i specifi~no ratno naslije|e u kojem su se 90% govora mr`nje u novinama odnosi na Rome; u pojedine nacionalne manjine bile posebne `rtve), a medijski tretman ma|arskim dnevnim novinama 1997. objavljeno je 60% tekstova nacionalnih manjina jedan od klju~nih problema njihove dru{tvene u kojima su Romi predstavljeni kao neprijatelji dru{tva; u CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI pozicije onda je odnos medija i Roma zasigurno jedan od rumunjskim dnevnim listovima u tekstovima iz svakodnevnog najkriti~nijih ali mo`da i najindikativnijih to~aka manjinske `ivota dominira kriminal (45%) a akteri su gotovo uvijek Romi politike u nekom dru{tvu. (vidi Kani`aj 2006:68). Takav odnos nije specifikum samo OMI OMI R R 1 O situaciji Roma u Europi Michael Guet iz Odjela za Rome i nomade Vije}a Europe ka`e: “Unato~ znatnom trudu i financijskim sredstvima me|unarodne zajednice i nacionalnih vlada «P usmjerenih prema prihva}anju ciljanih akcija i mjera za pobolj{anje romske situacije ukupna slika i dalje je katastrofalna u smislu da se velika ve}ina Roma u Europi jo{ uvijek suo~ava DRU[TVIMA» U MULTIKULTURALNIM s lo{im uvjetima `ivota i svakodnevnom diskriminacijom. Situacija je posebno zabrinjavaju}a u zemljama Europske unije u kojima se Romi i dalje suo~avaju s najgorim situacijama...” 89 U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» «P «novope~enih», tranzicijskih demokracija, ve} i starih i zrelih pravima nacionalnih manjina, ratifikacijom niza va`nih me|unarodnih R ~lanica EU-a, pa je tako jedno istra`ivanje dvaju poznatih i utjecajnih dokumenata o manjinama, ali i bilateralnim ugovorima uspjela R dnevnih listova u Italiji («La Repubblica» i «IL Corriere della stvoriti cjelovit model za{tite nacionalnih manjina te pokrenuti OMI OMI Serra») pokazalo da se o romskoj nacionalnoj manjini kvalitetniju manjinsku politiku koja je, suglasni su mnogi, pobolj{ala najvi{e izvje{tava u crnoj kronici: nasilje, prekr{aji, kaznena polo`aj manjina u dru{tvu. djela, devijantno pona{anje (Kani`aj 2006 : 96). Jedan od CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI najve}ih istra`iva~a odnosa medija prema nacionalnim manjinama Me|utim, i dalje ostaju otvorene va`ne pretpostavke implementacije nizozemski istra`iva~ Teun Van Dijk to s pravom naziva te politike. A to je da se u uvjetima traumati~nih postratnih ali «medijskim rasizmom», koji posebno poga|a upravo Rome i uop}e tranzicijskih procesa kroz koje prolaze ovakva iako ni druge manjine od toga nisu izuzete. dru{tva, a koja nisu bila naklonjena manjinama, po~ne i sa sustavnom promjenom sociokulturne klime u pravcu ja~anja Pri tome normativni dio za{tite manjinskih prava pa i, uvjetno realnog dru{tvenog polo`aja manjina te multikulturalizama re~eno, nivo demokratske kulture neke zemlje nije presudan. i interkulturalizma kao novih vrijednosti dru{tvene pluralnosti i vi{ih Michael Guet iz odjela za Rome i nomade Vije}a Europe upu}uje standarda demokratizacije dru{tvenog `ivota uop}e. na jedno izvje{}e konzultanata Svjetske banke koje pokazuje da diskriminacija Roma nije toliko direktno uo~ljiva u jugoisto~noj Naime, normativni okviri sami po sebi ne garantiraju i visoku Europi kao u sredi{njoj te isti~e brutalne slu~ajeve nedavnog za{titu manjinskih prava ako se ne stvara povoljna sociokulturna neprijateljskog pona{anja ve}inskog stanovni{tva prema klima u kojoj }e manjine, manjinska prava, tolerancija, Romima (u vezi sa stanovanjem i {kolovanjem) u Sloveniji, razli~itost itd., biti prihva}ene kao va`ne dru{tvene vrijednosti. Slova~koj, Ma|arskoj i ^e{koj, {to pokazuje da ulazak u Europsku A upravo na tom planu, na planu educiranja i senzibiliziranja uniju (pa time i ve}i nivo za{tite i demokratskih standarda) nije javnosti za nove vrijednosti, izuzetno va`nu ulogu imaju garancija sigurnije okoline za Rome. «Glavni problem danas mediji. Posebno je to, pak, va`no kada su u pitanju Romi kao jeste kako nagovoriti lokalne vlasti da implementiraju nacionalne mo`da najve}e `rtve dosada{nje sustavne medijske diskriminacije zakone koji su povoljni za Rome i {to u~initi da ve}insko i segregacije. stanovni{tvo, koje je i dalje neprijateljski raspolo`eno prema Romima i nomadima te mjere prihvati», ocjenjuje Guet, te upozorava da se i zna~ajne europske akcije koje se pokre}u kako bi se Na primjeru Hrvatske mo`e se vidjeti da je novi pristup razvoju popravio polo`aj Roma u mnogim zemljama Europe nedovoljno manjinske politike zna~ajne i pozitivne politi~ke implikacije imao bave antiromskim stavovima lokalnih vlasti i ve}inskog i za romsku populaciju jer je Hrvatska postala jedana od 20-ak stanovni{tva (Manjinski Forum, 18/2006). europskih zemalja koja donijela posebne programe za Rome (Nacionalni program za Rome, usvojen 2003.) te se priklju~ila projektu Desetlje}e za uklju~ivanje Roma 2005-2015, koje je inicirala NORME NISU DOVOLJNE Svjetska banka i Institut Otvorenog dru{tva (Sorosova fondacija), ali da problem medija i dalje ostaje. Unato~ svih ograni~enja i Hrvatska (ali i druge zemlje regiona jugoisto~ne Europe koje su mogu}ih kritika ovih dru{tvenih akcija i programa danas se mo`e pro{le traumati~ne konfliktne procese u kojima su posebno bile konstatirati da su pokrenuti programi dali odre|eni impuls pogo|ene nacionalne manjine) u posljednje je vrijeme, pod zna~ajnim rje{avanju romskih problema u oblasti obrazovanja, stanovanja, pritiskom me|unarodne zajednice, usvajanjem posebnih zakona o zdravstvene za{tite. 90 NEZADOVOLJAVAJU]I ODNOS MEDIJA je slu~aj u [panjolskoj ili ^e{koj ali nemamo povratnih analiza o njihovim rezultatima. I romski predstavnici isti~u kako su i dalje jedan od najve}ih problema s najmanje pozitivnih pomaka mediji. Prvi ~lan No, ~ini se opravdanim upozoriti da se u mijenjanju tih odnosa hrvatskog parlamenta iz redova Roma (po ~emu se Hrvatska ne smije upasti u zamku kako je probleme mogu}e rije{iti samo uklju~ila u red rijetkih europskih zemalja koje u parlamentu imaju povremenim javnim kampanjama ja~anja (podizanja, mijenjanja) i Rome) Nazif Memedi tako ka`e: «Treba re}i da se diskriminacija svijesti kojima se `ele slamati predrasude o Romima i manjinama smanjila i da se situacija u odnosu na prije nekoliko godina ipak uop}e te da odnos javnosti prema manjinama, odnos medija pobolj{ala. Veliki je problem i dalje situacija u medijima gdje se prema manjinama, koji (premda nisu svemogu}i) bitno pa i presudno puno toga u vezi sa Romima daje u negativnim tonovima i tako kreiraju to javno mnijenje zahtijeva znatno slo`eniji pristup. se stvara jedna nepovoljna i incidentna situacija izme|u Roma i ve}inskog stanovni{tva. Kada vi sustavno stvarate jednu lo{u Odnos medija prema Romima dio je sustavnog negativnog i iskrivljenu sliku o Romima i njihovim problemima onda se ne odnosa medija prema manjinama uop}e. treba ~uditi kada ve}insko stanovni{tvo u pojedinim sredinama gdje Romi izrazito lo{e `ive nije spremno na pru`anje Mediji uglavnom ignoriraju manjine a kada im posvete pomo}i.» (Manjinski forum 21/2007) pa`nju onda ih se vrlo ~esto negativno kontekstualizira: ~lanovi manjinskih grupa predstavljaju se kao druga~iji, Kada je usvajan hrvatski Nacionalni program za Rome tada{nja opasni i neracionalni, optu`uje ih se da su sami krivi za konzultantica Vije}a Europe i poznata ekspertica za pitanja svoje probleme i nesposobni promijeniti svoju stvarnost, a Roma Ina Zoon u svojim je komentarima tada upozorila: socijalni, ekonomski i politi~ki razvoj koji se odnosi na manjine predstavlja se povr{no, bez ozbiljnih analiza i poja{njenja. «Uspje{na integracija Roma je te{ko zamisliva bez pozitivne Kao dominantne teme medijskog tretmana manjina u atmosfere razumijevanja i prihva}anja. Poni`avaju}e Njema~koj, Nizozemskoj, Engleskoj i Francuskoj pokazale su izvje{tavanje o Romima u novinama ili na TV mo`e ugroziti se kriminalne aktivnosti, kulturne razli~itosti, nasilje, socijalni ostale vladine napore stvaraju}i negativno ozra~je u javnosti.» problemi, useljavanje. (Kani`aj 2006:33) Iako je strategija javnih i masovnih medija ~esto prepoznata kao va`an uvjet uspje{ne implementacije ovakvih pozitivnih akcija, Kako }e kategori~ki zaklju~iti Teun Van Dijak, «dominantna slika konkretizacija tih medijskih pristupa naj~e{}e izostaje i svodi se koja se o manjinama stvara u medijima jest da su one UZROK na fraze «promovirati pozitivnu sliku kroz medije». problema». Tome treba dodati ocjene da izvje{tavanje o etni~kim manjinama ovisi prije svega o ukupnoj politi~koj stabilnosti i Osmi{ljene javne kampanje vrlo su va`an dio borbe protiv kvaliteti me|uetni~kih odnosa u zemlji, te da medijska situacija koju predrasuda, govora mr`nje, diskriminacije i marginalizacije, obilje`ava komercijalizacija, senzacionalizam i tabloidizacija (sve CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI ~emu su nacionalne manjine vrlo ~esto izlo`ene. Tako je, naprimjer izra`enija u na{im medijima) nije dobra medijska klima za razli~itost, Vije}e Europe zajedno s Europskom unijom pokrenulo kampanju toleranciju, manjine. (Milivojevi} 2003:24; Kani`aj 2006:32) za podizanje svijesti pod imenom «Dosta! Odbacite predrasude, OMI OMI otkrijte Rome» (medijski materijali ove kampanje za TV i radijske U takvim okolnostima jasno je da je proces promjene medijske R postaje dostupni su i na jezicima zemalja jugoisto~ne Europe ali slike o manjinama i poglavito Romima u medijima na ovim prostorima R nisu svugdje dovoljno kori{teni). I neke dr`ave pokrenule su izazovan, dugotrajan i nadasve naporan proces u kojem nema «P U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» U MULTIKULTURALNIM zanimljive javne kampanje protiv predrasuda o Romima, kao {to pre~ica i jednostavnih rje{enja. 91 U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» «P FENOMEN CRNIH KRONIKA Romima ~ak i kada se poku{ava govoriti o njihovim problemima pa R i doprinijeti njihovom rje{avanju. Kao primjer uzima objavljivanje R To se, naprimjer, mo`e dobro ilustrirati na famoznim primjerima fotografija romske djece kao ilustraciju tekstova koji govore o OMI OMI crnih kronika. Kao op}e mjesto i naj~e{}i primjer negativisti~kog komunalnim problemima romskih naselja a pri ~emu se pisanja o nacionalnim manjinama i posebno Romima isti~e se drasti~no kr{e i ljudska prava i novinarska eti~nost i profesionalizam. crna kronika, u kojoj su manjine izlo`ene sna`noj generalizaciji «Oni (romska djeca) su ilustracija jer su slatki, vrlo ~esto CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI pomo}u koje se stvara slika da su neke manjine izrazito prljavi i susretljivi u komunikaciji s novinarima. No jesu li sklone kriminalnim aktivnostima pa ih se tako i percipira. oni zaista najbolja ilustracija za takve teme? Nije li va`nije (Primjera radi, da navedemo «neromski» primjer ove medijske pokazati blato o kojem se pi{e nego kako izgleda dijete kada iz diskriminacije: Ukrajinke i Moldavke u naslovima crnih kronika njega iza|e?», pita Vilovi} i isti~e kako su takve ilustracije ovda{njih medija fakti~ki su ve} postale za{titni znak za postale stereotip ne samo u novinama ve} i u publikacijama prostituciju.) koje govore o Romima kao o najranjivijoj manjini te upozo- rava da se novinari i ne trude koristiti iste medijske kriterije No ovaj problem, problem isticanja nacionalne pripadnosti za Rome koje imaju prema pripadnicima ve}inskog naroda osumnji~enika ili po~initelja krivi~nih djela (ili, {to je jo{ gore, ili ~ak nekih drugih manjina prema kojima su puno obazriviji, ~ija se nacionalna pripadnost ~esto samo pretpostavlja i to takti~niji i «profesionalniji». (Prema «Vjesnik» od 14. 1. 2006) na osnovu uvrije`enih stereotipa i predrasuda kojima su upravo mediji kumovali), a koji se vrlo ~esto isti~e kao krunski dokaz Da nije sve zlo samo u negativisti~kom prikazivanju romske neeti~nog i neprofesionalnog medijskog tretiranja manjina rela- nacionalne manjine s pravom primje}uje i predstojnica Ureda za tivno je ~ak i lako otkloniti. U nekim zemljama je taj problem ve} nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske mr. sc. Milena Klajner, zakonskim propisima, o{trim pravilima i sankcijama kojima koja ka`e kako postoje dva kriva pristupa medijskom tretiranju mogu doprinijeti i profesionalne novinske udruge, u velikoj mjeri eliminiran ili bar osjetno reduciran. Me|utim, to ne zna~i da se u Roma: onaj negativisti~ki koji isti~e «Rom ubio...», «Rom ukrao...», medijskom tekstu ili prilogu (rije~ju, slikom ili fotografijom) ne}e «Rom silovao...», ali i onaj sentimentalisti~ki koji Rome prikazuje na}i dosta indikatora koji }e nekom kriminalnom doga|anju ili samo kao ljude koji pjevaju i ple{u te i na taj na~in produbljuju i miljeu, delikventnom pona{anju i sl. dati sasvim odre|en (i u~vr{}uju krive predod`be o Romima. «po`eljan») nacionalni kontekst ili predznak. Uostalom, nacionalni predznak nije uvijek mogu}e ni izbje}i jer on mo`e biti vrlo zna~ajan pa i klju~ni dio (profesionalne) medijske vijesti kao KRIVI PRISTUP: NEGATIVIZAM I SENTIMENTALNOST {to je to, naprimjer, u slu~aju eti~ki motiviranog nasilja, ali u svakom slu~aju njegova profesionalna i eti~ka eliminacija i Va`an element u odnosu manjina i medija bez sumnje su i manjinski redukcija jeste va`na ali nije dovoljna da bi se u potpunosti izbjegla mediji, odnosno mediji samih manjinskih zajednica, ali ni oni, i negativisti~ka kontekstualizacija pojedinih nacionalnih manjina. bez obzira kako va`nu ulogu imali, posebno u njegovanju kulturnog identiteta nacionalnih manjina, nisu rje{enje ovog kompleksnog Poznata analiti~arka medija dr. Gordana Vilovi} govore}i o odnosa.2 ^injenica je da, kada se govori o romskim problemima medijskom tretiranju Roma isti~e zloupotrebu stereotipa o u medijima i s medijima, jedan od pokazatelja romske medijske 2 Zanimljivo je da, kada se govori o manjinskim medijima i njihovoj ulozi, gotovo je potpuno zanemaren problem bilingvalnih ili multilingvalnih tiskovina ili emisija, {to sigurno mo`e doprinijeti boljoj prihva}enosti i ve}em utjecaju ovih emisija u {iroj javnosti (posebno kada su u pitanju emisije u elektronskim medijima), a time i povoljnijoj medijskoj slici o manjinama. 92 diskriminacije svakako bi bio i podatak da, za razliku od nekih Treba se ~uvati i da se svi medijski grijesi, kada je u pitanju drugih manjina, Romi znatno te`e ostvaruju pravo na svoje izvje{tavanje o manjinama, olako pripi{u samo novinarima. medije, posebno elektronske. Ali ipak, klju~ni problem jeste Medijski analiti~ar Igor Kani`aj govore}i o problematici medijska prezentacija nacionalnih manjina u ve}inskim, tzv. izvje{tavanja o manjinama tako isti~e: «Ne sla`em se s onima nacionalnim medijima jer oni posreduju ili, jo{ ~e{}e, stvaraju koji neprestano napadaju novinare koji u dobroj mjeri nisu javnu sliku o nacionalnim manjinama. Nikakvi manjinski mediji odgovorni za ono {to se objavljuje. Oni naravno pi{u tekst ali u (pa ni posebne emisije o manjinama), ma kako pozitivnu sliku o ve}ini slu~ajeva urednici odre|uju naslove, grafi~ari fotografije, manjinama stvarali, ne mogu parirati utjecaju velikih, javnih, a novinari nerijetko ostaju iznena|eni onim {to je drugi dan objavljeno.» Upravo se kroz opremu tekstova (naslovi, pod- nacionalnih medija.3 Zbog toga su pitanja javnih medijskih naslovi, me|unaslovi pa i fotografije) {alju najnegativnije poruke politika izuzetno va`na ako `elimo objektivniju (a slobodno bi se o manjinama a upravo to publika (javnost) najvi{e konzumira. moglo re}i da to zna~i i pozitivniju) sliku o pojedinim nacionalnim Naime, poznato je da se prosje~ni ~itatelj najvi{e «informira» manjinama, pa dakako, ili ~ak prije svega, i romskoj nacionalnoj upravo u toj «prera|enoj» verziji preko opreme tekstova. 4 manjini. Stoga i nagla{avanje potrebe pa i organiziranje stalnih edukacija za novinare kada su u pitanju manjine nije dovoljno. Poznati istra`iva~ medija prof. dr. Stjepan Malovi} na pitanje Edukativni seminari su ~esti (rade ih specijalizirane medijske kako unaprijediti medijsko izvje{tavanje o manjinama isti~e da institucije, nevladine organizacije ali u Hrvatskoj, naprimjer, i rje{enje nije «ni lagano, ni brzo, ni jednostavno a bome ni vladin Ured za nacionalne manjine i Savjet za nacionalne manjine), jeftino». U to spadaju i bolji polo`aj medija (njihova ve}a sloboda ali bez obzira kako educirane novinare vi imali to mo`e biti anulirano i neovisnost novinara), visoki profesionalni standardi i ure|iva~kom politikom u nekom listu ili elektronskom mediju educiranost novinara, ali i ja~anje uloge javnosti u ~emu i koji jednostavno radi po principima brutalnog komercijalizma i manjine imaju svoju ulogu. «Time se ne}e preko no}i pobolj{ati senzacionalizma a ne po eti~kim i profesionalnim kriterijima izvje{tavanje o nacionalnim manjinama, jer se predrasude odgovornog novinarstva. Prava novinara, eti~ki kodeksi u redakcijama, te{ko uklanjaju, ali }e se stvoriti uvjeti u kojima }e prevladati ograni~avanje uredni~kog «apsolutizma» i sli~ni mehanizmi koji stvarnost, a ne stereotipi o manjinama.» (Javnost i manjine, mogu unaprijediti odgovorno novinarstvo (i pomo}i boljoj medijskoj 2004:25) slici manjina) jo{ su, uglavnom, daleko od na{ih redakcija. 3 ^esto se isti~u zakonska prava nacionalnih manjina na vlastite medije odnosno na medijsko informiranje na vlastitom jeziku (koji se uz odre|ene probleme ipak kako-tako ostvaruju, {to ne zna~i da ne bi mogli biti i daleko bolji). Me|utim, zanemaruju se i izri~ite zakonske odredbe koje upravo govore i tra`e medijsku promociju manjina prema {iroj javnosti. Tako npr. u ~lanku 18 Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina stoji “Postaje radija i televizija na dr`avnoj regionalnoj i lokalnoj razini imaju zada}u promicati razumijevanje za pripadnike nacionalnih manjina, proizvoditi i/ili emitirati emisije namijenjene informiranju pripadnika nacionalnih manjina na jezicima nacionalnih manjina, stvarati i emitirati programa kojima se poti~e i unapre|uje odr`avanje, razvoj i iskazivanje kulturne, vjerske i druge samobitnosti nacionalnih manjina, o~uvanje i za{titu njihovih kulturnih dobara i tradicije.” Osim Ustavnog zakona i posebni medijski zakoni (Zakon o medijima, Zakon o HRT te Zakon o elektroni~kim medijima) tako|er isti~u posebna prava manjina na informiranje ali i CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI obaveze informiranje javnosti o nacionalnim manjinama te poticanje tolerancije i kulture dijaloga. 4 Te probleme sna`no ilustrira stav krovne manjinske institucije u RH Savjeta za nacionalne manjine koji izra`ava “veliko nezadovoljstvo” pristupom nacionalnih manjina javnim OMI medijima na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini: “To se prvenstveno odnosi na ~injenicu da se Hrvatska televizija kao javna ustanova, te Hrvatski radio, klju~ni i glavni subjekti OMI R u upoznavanju , promoviranju , senzibiliziranju i razumjevanju manjina u dru{tvu jer se najve}i dio javnosti informira o polo`aju nacionalnih manjina , njihovim uspjesima i problemima R upravo putem tih medija. Zbog toga elektroni~ki mediji prete`no kreiraju javno mnijenje i op}u percepciju o nacionalnim manjinama. S obzirom na to da o pitanjima od interesa za «P nacionalne manjine mediji pristupaju senzacionalisti~ki, ponekad na rubu govora mr`nje, oni time ne doprinose senzibiliziranju javnosti u razvijanju tolerancije kao ni integraciji DRU[TVIMA» U MULTIKULTURALNIM nacionalnih manjina u hrvatsko dru{tvo sa njihovim identitetom.” (Manjinski forum 21/2007) 93 U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» «P [UMOVI U KOMUNIKACIJI U pobolj{anju medijskog tretiranja manjina i Roma {iroka je lepeza R mogu}nosti i «mjera» koje u tome mogu pomo}i: edukacija, R S druge pak strane, ni same manjinske organizacije i institucije eti~ki kodeksi, posebne stimulacije (nagrade) za kvalitetnu OMI OMI ne mogu se amnestirati od odgovornosti kada je u pitanju medijsku prezentaciju manjina, rasprave i kreiranje medijskih negativan odnos medija prema manjinama. Upravo su one, strategija, osmi{ljene javne (medijske) kampanje, ja~anje manjinskih manjinske udruge, njihovi predstavnici, nedovoljno osposobljeni (romskih medija), osnivanje manjinske pres agencije ili, naprimjer, CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI da kvalitetno komuniciraju s medijima, da nametnu po`eljnu medijskog centra za Rome, monitorinzi i istra`ivanja o medijskom medijsku agendu kada su u pitanju manjine, da pomognu da se tretiranju manjina, osposobljavanje i omogu}avanje novinara iz ostvari proaktivni odnos medija prema manjinama {to zna~i ne redova nacionalnih manjina da kao suradnici rade u redakcijama da samo novinari i mediji «tr~e» za doga|ajima ve} da im tzv. velikih, javnih medija, suradnja javnih i manjinskih medija, pomognu pa i «serviraju» pozitivne doga|aje i primjere iz `ivota aktivnija uloga profesionalnih novinarskih i medijskih udruga, nacionalnih manjina. ^ini se opravdanim ukazati da je educiranje osposobljavanje i educiranje predstavnika manjinskih udruga za manjinskih predstavnika za ovakav PR isto tako va`an, a odnose s medijima itd. Neke od ovih mjera ~ine se op}epoznate, mo`da i va`niji od educiranja novinara. Suvi{no je i isticati da razvijene pa i prisutne u novinarskoj i medijskoj praksi, me|utim, upravo romske udruge, odnosno njihovi predstavnici, takvu neke tek zahtijevaju ozbiljnu elaboraciju i operacionalizaciju. edukaciju trebaju puno vi{e nego drugi. Zato u svakom slu~aju vrijedi jo{ jednom podsjetiti na ocjenu prof. Malovi}a kako je pobolj{anje medijskog odnosa prema manjinama Michael Guet iz Odjela za Rome i nomade Vije}a Europe te`ak, dugotrajan, slo`en i skup proces, ali i proces koji ne tako|er isti~e kako bi mediji trebali stvarati i prezentirati pozitivniju trpi odlaganje i ~ije postupno ostvarivanje (pa i malim, gotovo sliku Roma, naprimjer, intervjuiraju}i Rome koji su uspjeli u neprimjetnim, «kora~i}ima») sigurno doprinosi i boljim medijima i `ivotu, koji su se {kolovali, koji se bave politikom, romske boljem dru{tvu. poduzetnike, u~itelje... Tome bi, naravno, mogli dodati i potrebu da se kriti~ki i ozbiljno istra`uju dru{tveni problemi koji Rome ~ine najugro`enijom etni~kom zajednicom kao {to su problemi pri zapo{ljavanju, ostvarivanju zdravstvene za{tite, stambenih prava ili dobijanju dr`avljanstva, ali tu se ve} suo~avamo s insuficijencijom istra`iva~kog novinarstva koje u ozbiljnoj formi jedva da postoji u na{im medijima. Tako se ti ozbiljni problemi koji ne govore samo o Romima ve} o na{im dru{tvenim strukturama, slu`bama, mentalitetima, (ne)kulturi ({to bi trebalo pokazati istra`iva~ko novinarstvo) svode tek na nekoliko brojki ili statisti~kih pokazatelja koji malo ili ni{ta ne govore o odgovornosti dru{tva i pojedinih njegovih institucija za te`ak polo`aj Roma ve} indirektno samo podupiru uvrije`enu medijsku sliku o manjinama kako su zapravo oni (Romi) problem a ne dru{tveni odnos prema njima. 94 LITERATURA: 1. Kani`aj, Igor, «Nacionalne manjine izme|u javnosti i stvarnosti», Sveu~ili{na naklada - ICEJ, Zagreb 2006. 2. Milivojevi}, Snje`ana, Media Monitoring Manual, Media Diversity Institute, London 2003. 3. «Javnost i manjine», (zbornik, ur. Stojan Obradovi}), STINA, Split 2004. 4. «Bogatstvo razli~itosti», (zbornik, ur. Stjepan Malovi}), Sveu~ili{na naklada - ICEJ, Zagreb 2004. 5. ^asopis MANJINSKI FORUM, izd. STINA, Split 6. Izvje{}e Vlade RH o provo|enju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, listopad 2007. CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI OMI OMI R R «P U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» U MULTIKULTURALNIM 95 U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» «P R R OMI OMI CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI 96 Zaklju~ak: PREPORUKE ZA DOBRU PRAKSU Analiti~ki tim Media plan instituta Ovaj priru~nik je nastao na bazi vi{egodi{njeg iskustva Media Radio i televizija o Romima i za Rome plan instituta i udru`enja Medijske inicijative iz Sarajeva u IDEAL NIJE «MANJINSKI GETO» vo|enju projekata ~iji je cilj bio uklju~iti manjinske grupe, Rome Zoran Udovi~i} kao najve}u, u medije, i putem kvalitetnijeg medijskog predstavljanja olak{ati im integraciju u bh. dru{tvo. Postoje brojna i razli~ita evropska iskustva o tretmanu Roma u medijima, a posebno o mjestu radija i televizije i javnih servisa u ^etverogodi{nja istra`ivanja i analize tretmana Roma u medijima, tome. Neka od njih su iznesena u ovoj knjizi. Zajedni~ko je da raznoliki edukativni projekti (po formi i sadr`aju) koje je Media plan radio i televizija treba da: vodio, produkcija radijskih serijala i TV emisija koje na profesionalan i interesantan na~in prikazuju `ivot i probleme romske zajednice, z p o d s t i ~ u pozitivan odnos gra|ana prema razli~itostima bili su zavidna iskustvena osnova na bazi koje je analiti~ki tim i senzibilizuje javnost za djelotvorno rje{avanje problema Media plan instituta na~inio ove preporuke. romske populacije, z p o m a ` u uklju~ivanju Roma u dru{tveni `ivot, da ih Na bazi svog vi{edecenijskog anga`mana u radu i reformi ohrabre i podr`e u osposobljavanju za rad, za u`ivanje njihovih javnog servisa, sa posebnim naglaskom na programe i sadr`aje gra|anskih prava i izvr{avanje gra|anskih obaveza, koji podsti~u multikulturalnost, po{tivanje razli~itosti i ljudskih prava, Zoran Udovi~i} je na~inio preporuke i prijedlog za bolje z o m o g u } a v a j u da se kreativno ispoljavaju u programima CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI funkcionisanje radija i televizije «o Romima i za Rome». Davor na bazi tradicije, obi~aja, kulture i jezika i da im pru`aju Marko je na osnovu svojih vi{egodi{njih istra`ivanja i analiza podr{ku u o~uvanju i razvijanju takvih interesa i prava. sadr`aja medija u BiH dao preporuku za dobru praksu rada {tampanih medija, dok je Radenko Udovi~i}, autor i voditelj brojnih OMI Radio i televizija, bilo da je rije~ o javnom servisu ili komercijalnim OMI edukativnih projekata za senzibilisanje javnosti na teme manjina stanicama, mo}ni su mediji. Oni imaju brojne programske i R R i Roma, napravio pregled edukativnih procesa, u smislu forme i tehni~ko-tehnolo{ke prednosti da prave dru{tveno odgovoran, uticajan i zanimljiv program. Treba ispoljavati visoku eti~nost i «P sadr`aja, neophodnih za daljnju senzibilizaciju javnosti za manjinsku DRU[TVIMA» U MULTIKULTURALNIM problematiku putem medija. dobru informativnost takvih programa, ali se njihov dobar prijem 97 U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» «P u javnosti mo`e posti}i samo ako plijene jasnim i razumljivim Romski informativni centar u Sarajevu mo`e pru`iti veliku pomo}. porukama, utemeljenim argumentima, ekskluzivno{}u tema, Interesantno je iskustvo Radio Beograda da poslije ve~ernjeg R R zanimljivom obradom… Dobar primjer sadr`ajne i televizi~ne dnevnika emituje Dnevnik kombinovan na romskom i srpskom OMI OMI emisije je PANORAMA na Hrvatskoj televiziji. jeziku, koji sadr`i pregled najva`nijih doma}ih i inostranih vijesti i razli~ite teme iz romskog `ivota. Na taj na~in ova emisija ne Tzv. manjinska pitanja u na{im redakcijama spadaju u drugi getoizuje Rome samo u svijet njihovih problema, a istovremeno CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI red prioriteta, a entuzijazam urednika takvih emisija, tamo gdje je otvorena i prema slu{aocima koji nisu Romi. postoje, ~esto nadomje{ta ve}u programsku brigu i zna~ajnija ulaganja u produkciju. Dru{tvena i socijalna pitanja Roma, kao i njihova kultura i tradicija mogu biti (i djelimi~no jesu i sada) dio drugih programa – reporta`a, Postoje tri podru~ja radio i TV ispoljavanja o manjinskim, odnosno otvorenih programa, programa iz kulture, programa za selo… romskim temama: redovni informativni i drugi programi, specijalni programi i mediji na romskom jeziku. Ovakav ure|iva~ki zaokret uglavnom ne zahtijeva nova finansijska sredstva ni nove ljude (na {ta se sada `ale mediji). Rije~ je samo o dopuni i novom balansiranju ure|iva~ke politike. REDOVNI INFORMATIVNI I DRUGI PROGRAMI U BiH je postignut konsenzus izme|u romskih udru`enja, SPECIJALNI PROGRAMI nevladinog sektora u {irem smislu i medijskih eksperata koji se Sva tri zakona o manjinama u BiH obavezuju javne RTV stanice da bave manjinskim pitanjima, da je u ovom ~asu u javnom RTV najmanje jednom sedmi~no imaju emisiju za manjine na njihovom servisu prioritet ostvariti kontinuirani ure|iva~ki odnos u redovnim jeziku. Takvu obavezu nije u potpunosti izvr{io nijedan javni informativnim programima prema problemima romske manjine. U servis. Zakonske obaveze su neprecizne, a kad je rije~ o obavezi nomenklaturi oblasti koje se prate, uz unutra{nju i spoljnju politiku, da programi budu na «njihovom jeziku», i to najmanje jednom dru{tveni `ivot, ekonomiju, kulturu, nauku i obrazovanje, crnu nedjeljno, to je gotovo neizvodljivo. Zato dr`ava `muri pred hroniku, sport i zabavu moraju u}i i m a n j i n e, a samim tim i ~injenicom da se ove obaveze djelimi~no ili uop{te ne Romi. Kriti~ari ovog koncepta isti~u da se manjinski problemi izvr{avaju, romska udru`enja su nezadovoljna, a javni servisi mogu sagledavati u svakoj od ovih oblasti ali dru{tvena osjetljivost su, pozivaju}i se na finansijske probleme, stvorili neku vrstu alibija ovog problema, kao i zapu{tenost brige o manjinama, nala`e da {to nemaju programsku strategiju u ovoj oblasti i {to sami malo se njihov polo`aj sagledava i integralno. Redakcije bi trebale ili gotovo ni{ta ne rade na obrazovanju saradnika. Predlo`io sam osposobljavati svoje dopisnike da prepoznaju i prate ovu problematiku. javnim emiterima da se prona|u r e a l n a i m o g u } a rje{enja u duhu zakonskih obaveza i u skladu sa na{im specifi~nostima. Istina, ~ak ni velike redakcije nemaju specijaliste za mnoge oblasti Razgovarali smo o nekoliko varijanti kako otvoriti emisije za `ivota i ta realnost uslovljava i organizaciju rada za ovu tematsku manjine i Rome u BHT i RTV Federacije BiH. Uredni{tvima oblast. Ali, zavisno od razvijenosti redakcije, ipak je mogu}e usm- Radija i Televizije Republike Srpske, kao i BH RADIJU 1, koji su jeriti barem jednog urednika ili novinara da se, uz ostale poslove takve programe ve} razvili, davali smo ekspertnu pomo} u analizi koje radi, specijalizuje za pitanja polo`aja manjina, dakle i Roma. i unaprije|ivanju sadr`aja i formi. Treba podi}i izvore informacija, u dr`avnim, entitetskim, kantonalnim (lokalnim) institucijama i organima vlasti, romskim udru`enjima i drugim Dakle, kako napraviti specijalni program namijenjen i Romima i nevladinim organizacijama. Mogu}e je osloniti se i na romske saradnike {iroj javnosti, na slu`benom, ali i na romskom jeziku, u kome }e za medije, tzv. fiksere koje je edukovao Media plan institut. se na}i i Romi, kao u~esnici i slu{aoci/gledaoci. 98 M a g a z i n je optimalno rje{enje. Isklju~ivo informativna emisija mnoge preduslove. Minimum obaveze je da svaki medij ima su`ava raznovrsnost poruka i oblasti pokrivanja i uglova iz kojih emisiju za nacionalne manjine u kojoj }e posebnu pa`nju se govori a ne mo`e upotrijebiti ni sve bogatstvo formi i tehnika. posvetiti onim manjinama koje su brojno zastupljene na teritoriji Magazin u sebi sublimira informativno-dokumentarne forme, koju pokriva. Radi bolje distribucije na podru~ja velikih manjinskih dijalog, komunikaciju sa auditorijem, kulturne i umjetni~ke aglomeracija mogu}e je posti}i dogovor sa lokalnim javnim emiterima prezentacije, servis… Me|utim, zakoni nala`u obavezu emitovanja o preuzimanju takvih porograma i sara|ivati sa njima u produkciji. i n f o r m a t i v n i h emisija i to bi trebala biti startna obaveza Saradnja tri emitera u javnom RTV servisu BiH ne bi smjela biti upitna. javnih servisa. Informativne emisije, kako ka`u i zakoni, trebale bi se emitovati sedmi~no, kako bi obezbijedile informativni Dat }u i primjer strukture jedne varijante emisije koja se, uz efekat aktuelnih poruka. Iz zakona nije jasno da li je rije~ o tome odre|ena prilago|avanja karakteru medija, mo`e proizvesti i na da svaka manjina treba da ima svoju emisiju ili je rije~ o slu`benom jeziku i na jeziku Roma, bilo da je rije~ o radiju ili televiziji. mozai~kim programima za vi{e manjina. RTV stanice za sada imaju samo takve programe ali u njima nije na|eno dobro medijsko Naziv: AMARO DROM – NA[ PUT rje{enje za upotrebu vi{e jezika. Forma: magazin Emitovanje: jednom u 15 dana Emisije tipa m a g a z i n a mogu se emitovati nedjeljno ali i Trajanje: 45 minuta petnaestodnevno. Za mjese~ne programe slu{aoci i gledaoci se Jezik: b/h/s i romski ne vezuju, a aktuelnosti se potpuno gube. Najpogodniji dnevni Urednik i voditelj: profesionalni novinar i saradnik ili termin emitovanja nije istra`en, ali u svakom slu~aju nije dobro gost iz romske populacije (aktivista, novinar, student, takve programe staviti izvan termina prosje~ne slu{anosti i profesor, li~nost sa zanimljivom biografijom, uspje{an gledanosti. Du`ina programa treba biti u skladu sa standardnom ~ovjek, poznavalac romskog jezika…) programskom shemom radio ili TV stanice. Realizacija: u`ivo ili snimljeno Sadr`aj: Dobra vijest (vijest koja govori o ne~emu {to je Ure|iva~ki i voditeljski sastav takvog magazina trebao bi biti pozitivno, podsticajno i dobro); kombinacija profesionalnih novinara i Roma koji su edukovani Novosti (koje nisu deaktualizovane); za novinarski rad, odnosno saradnika iz razli~itih profesija koji - Tragom vijesti (pro{irena istra`iva~ka rubrika na bazi dobro poznaju romski jezik i mogu da odgovore standardima vijesti iz prethodne emisije – komentar, mini reporta`a, javne komunakacije. Edukacija je prioritetna. Dvojezi~na realizacija intervju, anketa); emisije ne mo`e biti potpuna, ali je mogu}e emisiji dati dvojezi~an - Kampanja: Upozoravamo! (Prilozi iz razli~itih sredina naziv, za vijesti praviti sa`etak na paralelnom jeziku, a voditeljski na jednu «vru}u» temu kojom medij pokre}e interes parovi se mogu dopunjavati. Treba pripremati vi{ejezi~ne naznake javnost ili vr{i pritisak na vlasti koje treba da rje{avaju ta i d`inglove, intervjue sa prevodom, ~itati odlomke iz romske pitanja); CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI poezije sa prevodom… Dobra iskustva u tome ima urednik i - Kulturna ba{tina (pri~e o istoriji Roma, obi~ajima, voditelj programa KULTURAKO ARESIPE TV Vojvodine. Sli~ne romske balade i poezija, prezentacija tradicionalnog radioemisije ure|ivane su i u {koli novinarstva Media plan. muzi~kog stvarala{tva); OMI OMI - Servis (korisni savjeti za kontakte sa lokalnim R Ovakvi programi nisu «manjinski geto», da Romi govore sami o slu`bama i vlastima za ostvarivanje prava); R sebi i za sebe. Naravno, vremenom treba te`iti da se otvaraju i - U~imo romski (jednostavan kurs fraza i pozdrava «P U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» U MULTIKULTURALNIM programi samo na romskom jeziku ali za njih treba stvoriti namijenjen neromima). 99 U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» «P Privatne komercijalne stanice (uglavnom lokalne) nekad imaju interes za sli~ne programe na slu`benom i romskom jeziku. To R R su uglavnom donirani programi. Ali ove stanice procjenjuju prije OMI OMI svega {ta im sa marketin{kog stanovi{ta zna~i ovakav program. Zato se mahom orijenti{u na romsku muziku (koja je marketin{ki interesantna), na komunikaciju sa slu{aocima (uglavnom CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI muzi~ke `elje i sa dosta turbo folka). No va`no je da se takav interes javlja, pa bih sugerisao da se u takve programe uklju~i rubrika SERVIS (prakti~na pomo} za snala`enje u `ivotu), {to nije interesantno samo za Rome, kao i kratke lokalne vijesti koje se posebno ti~u Roma. ROMSKI RADIO / TELEVIZIJA Da bi se otvorila radijska ili televizijska stanica treba obezbijediti veliki kapital iz privatnih izvora, od pojedinaca ili nevladinih asocijacija. Dr`ava svoj interes ostvaruje preko javnih emitera i malo je vjerovatno da bi na bilo kom nivou mogla dati zna~ajniju pomo}. Svako ko se nosi sa idejom da otvori privatnu radio ili TV stanicu mora izraditi studiju izvodljivosti i istra`iti potro{a~ke sklonosti ciljne grupe, {to je preduslov izradi marketin{kog plana, uspostaviti kvalitetnu programsku shemu i anga`ovati profesionalce koji dobro poznaju romski jezik, nabaviti opremu i dobiti frekvenciju. Iskustva iz nekih zemalja u regionu, gdje su nastale takve stanice, pokazuju da se ve}ina njih orijentisala na jeftine muzi~ke pro- grame i kontakt sa slu{aocioma (muzi~ke `elje). Ukoliko nisu dobili kakvu donaciju ovakvi programi na komercijalnim stanicama mogu biti samo biznis. U Bosni i Hercegovin takvi projekti su za sada neizvodljivi jer se nije pojavio kapital za njihovo osnivanje, ne postoje profesionalci obu~eni za ovaj posao, a ciljna publika, ~ini se, nije interesantna komercijalnim ogla{iva~ima. Javni interes koji zagovaraju na{i zakoni o manjinama mogu}e je ipak najdjelotvornije ostvarivati kroz javni RTV servis, od dr`avnog do entitetskog i lokalnog nivoa. Neophodno je da se ovi mediji dugoro~no strate{ki i planski opredijele za razvoj ovih programa, korak po korak, uklju~uju}i i mogu}nost otvaranja posebnih programa na romskom jeziku i obuku profesionalaca iz romske zajednice. 100 [tampani mediji u BiH: PO[TOVATI PROFESIONALNE NORME Davor Marko [tampani mediji u BiH nalaze se u privatnom vlasni{tvu, te kao takvi ne podlije`u zakonskoj obavezi da pokrivaju one teme koje se ne ti~u nu`no nacionalnih manjina, njihovih problema, i generalno promovi{u razli~itosti. No, odre|eni kodeksi i eti~ki principi postoje, i usagla{eni su od strane urednika najuticajnih bh. listova po principu samoregulacije. Kodeks za {tampu Bosne i Hercegovine dokument je «moralno obavezuju}eg» kararaktera, ~iji je cilj da na bazi pozitivnih evropskih iskustava uspostavi profesionalne standarde za rad {tampanih medija u BiH i postavi osnove samoure|ivanja u {tampi koje }e uredni{tva {tampanih medija po{tovati. Va`no je re}i da isti standardi va`e i za elektronske medije koji su sadr`ani u Kodeksu za ure|ivanje televizije i radija, no, kao {to smo vidjeli, elektronski mediji podlije`u i drugim vrstama regulative. Na bazi odredbi ovoga kodeksa, ali i rezultata na{ih ~etverogodi{njih analiza medijskog sadr`aja koji se odnosi na manjinsku/romsku problematiku, uo~ili smo osnovne propuste i na~inili preporuke za dobru praksu izvje{tavanja u {tampanim medijima. Izme|u ostalog, u Kodeksu stoji kako }e se «{tampa u BiH pridr`avati op{teprihva}enih dru{tvenih standarda pristojnosti i po{tivanja etni~ke, kulturne i religijske raznolikosti Bosne i Hercegovine», (~lan 1: Op{te odredbe, paragraf 3), kako }e po{tovati me|unarodno priznata i zakonom garantovana ljudska prava (~lan 1: Op{te odredbe, paragraf 4), a «novinari }e u svakom trenutku obavljati svoj posao u duhu pravednosti, istinitosti i pristojnosti pri sakupljanju informacija, izvje{tavanju i predstavljanju CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI mi{ljenja» (~lan 2: Uredni~ka odgovornost, paragraf 2). OMI IZVORI INFORMISANJA OMI R R Kako je pokazalo na{e posljednje istra`ivanje, kada su u pitanju «P autori analiziranih medijskih objava, zabilje`en je veliki broj DRU[TVIMA» U MULTIKULTURALNIM 101 U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» «P nepotpisanih tekstova: 27 posto, odnosno tekstova kod kojih nije PREPORUKE: R naveden izvor informacije. To dozvoljava odre|enu dozu manipulacije R ~injenicama, za koje se u takvoj situaciji ne mo`e sa sigurno{}u z Prilikom izvje{tavanja o romskim problemima izbjegavati OMI OMI re}i da li su provjerene i koji relevantan subjekat/organizacija upotrebu takvog stila/na~ina pisanja koji bi mogao izazvati stoji iza njih. Jo{ jedan problem je i nizak procenat potpisanih negativne reakcije prema objektu medijske objave. saop{tenja, pogotovo onih koja {alju NVO-i i specifi~na romska CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI udru`enja. z Koristiti primjerenu terminologiju, izbjegavati stereotipe i pridjeve/epitete koji bi mogli izazvati negativan efekat. Imenom i prezimenom potpisano je 33% a inicijalima 30%. Agencije su potpisane kao izvor u 8% slu~ajeva. z Kulturne, nacionalne, etni~ke, religijske i sve druge vrste razli~itosti koristiti u funkciji afirmativnog pisanja/izvje{tavanja, nikako ne praviti razlike na bazi ovih PREPORUKE: karakteristika koje bi manjinsku grupu mogle predstaviti kao marginalnu, neva`nu i inferiornu. z ^injenice/informacije treba provjeravati, posebno kada se izvje{tava o temama poput manjinskih, za koji je potreban z Iako tokom analiziranog perioda nije uo~en otvoren govor poseban senzibilitet i sofisticiraniji pristup. mr`nje prema romskoj zajednici i njenim pripadnicima, u pojedinim tekstovima bilo je elemenata koji su navodili na z Izvore informacija potrebno je obavezno navoditi; ovo, stoga takve stvari treba izbjegavati. posebno obratiti pa`nju na autore saop{tenja. z Kada su u pitanju kompleksnije teme, odnosno kada se ^INJENICE VS. KOMENTARI izvje{tava o kompleksnijim problemima, potrebno je problem sagledati iz vi{e uglova, i za svaki od uglova prona}i Iako su novinari u {tampanim medijima slobodni da izraze svoje relevantan izvor. stavove, oni jasno moraju napraviti razliku izme|u komentara, pretpostavke i ~injenice, kako to stoji u ~lanu 6 Kodeksa za {tampu. HU[KANJE I PODSTREKAVANJE PREPORUKE: Posebno je zanimljiv ~lan 3 ovoga kodeksa, koji opominje medije z U faktografskim formama novinarskog izvje{tavanja, koje i novinare da nikako ne smiju podsticati «hu{kanje» i nagla{ava dominiraju kada je romska tematika u pitanju, trebalo bi izbjegavati kako }e «{tampa u svakom trenutku biti svjesna opasnosti koja upotrebu insinuacija, komentara, izno{enje li~nih stavova se javlja kada mediji namjerno ili nehotice podsti~u diskriminaciju ili stavova koji nisu bazirani na ~injeni~nom stanju; i netoleranciju» (paragraf 1). Svjesni takve opasnosti, novinari {tampanih medija «}e dati sve od sebe kako ne bi hu{kali i/ili z Komentatori i autori kolumni u {tampanim medijima, koji su podsticali mr`nju i/ili nejednakost na osnovu etni~ke pripadnosti, po pravilu iskusni i kvalitetni novinari, trebali bi o romskoj nacionalnosti, rase, religije, spola, seksualne orijentacije, bilo zajednici i njenim problemima izvje{tavati sa posebnim koje fizi~ke ili mentalne bolesti ili onesposobljenosti» (paragraf 2). senzibilitetom. 102 IZVJE[TAVANJE O KRIMINALU/NAVO\ENJE PREPORUKE: ETNI^KE PRIPADNOSTI z Izbjegavati navo|enje nacionalne/etni~ke pripadnosti Me|u naj~e{}im profesionalnim propustima kada se izvje{tava o Roma (ali i pripadnika drugih nacionalnih grupa) kada se Romima je isticanje (nerijetko u prvi plan) njihove etni~ke pripadnosti govori o kriminalnim radnjama; prilikom po~injavanja nekog krivi~nog dijela. Pri tome, novinari z Izbjegavati navo|enje nacionalne/etni~ke pripadnosti u su skloni konstrukcijama poput – «Romi PONOVO ukrali...», funkciji ~injeni~nog potkrepljivanja teksta, ukoliko ona nije u «NEPOZNATI po~inioci ROMSKE nacionalnosti» -koje, ako se direktnoj vezi sa slu~ajem o kojem se izvje{tava; vodimo zdravom logikom i razumnim povezivanjem, ne mogu biti empirijski potvr|ene jer, ukoliko su po~inioci krivi~nog dijela z Izbjegavati bombasti~ne i senzacionalisti~ke naslove «nepoznati», kako novinari mogu za jedinu stvar koja je u vezi kod tekstova koji obra|uju kriminalne teme («ROMI PONOVO sa njima poznata navesti upravo etni~ko, tj. «romsko» porijeklo? UKRALI», «ROM PRODAO DIJETE», «SVIREPO UBISTVO Gre{ka broj dva je upravo ta pogre{na kontekstualizacija U ROMSKOJ FAMILIJI», «ROMI PROSE I KAD SPAVAJU»), zlo~ina, u kojoj, kako god stvari posmatramo, Romi ispadaju jer upravo oni doprinose stvaranju i u~vr{}ivanju ve} postoje}ih najkrivlji za ve}inu krivi~nih dijela: kra|u, prosja~enje, prevaru, stereotipa, koji na posredan na~in izazivaju daljnju diskriminaciju prodaju djece, pa ~ak i za svirepa ubistva, dok pripadnici drugih u dru{tvu i neprihvatanje ~lanova romske zajednice kao naroda BiH bivaju isklju~ivo navo|eni imenom i prezimenom ili ravnopravnih sugra|ana. inicijalima (ukoliko su u pitanju maloljetnici). ^lan 4 ovog kodeksa odnosi se na «diskriminaciju»: ZA[TITA DJECE I MALOLJETNIKA urednike/novinare dnevnih i periodi~nih {tampanih izdanja upozorava da «moraju izbje}i prejudicirane i uvredljive aluzije na ne~iju Novinari u {tampanim medijima du`ni su po{tovati dje~iji i integritet etni~ku grupu, nacionalnost, rasu, religiju, spol, seksualnu i prava maloljetnika, po{tuju}i dobre obi~aje i Konvenciju o pravima opredijeljenost, fizi~ku ili mentalnu bolest ili onesposobljenost» djeteta, kao i za{tititi identitet djeteta u postupcima u kojima je (paragraf 1), kao i «aluzije na ne~iju etni~ku grupu, nacionalnost, isklju~ena javnost. Ovo se posebno odnosi na izvje{tavanje o rasu, religiju, spol, seksualnu opredijeljenost, fizi~ku ili mentalnu maloljetni~koj delikvenciji, koje je prepuno profesionalnih propusta bolest ili onesposobljenost }e biti napravljene samo onda kada i strereotipnih sadr`aja. ^esto se de{avaju situacije u kojima su u direktnoj vezi sa slu~ajem o kojemu se izvje{tava» (paragraf 2). novinari po{tuju dje~iji integritet tako {to navode inicijale («Maloljetni XX (12) osumnji~en je za...»), no de{ava se da u Paragraf 1 ~lan 10 Kodeksa za {tampu predvi|a da «novine i istom kontekstu autori tekstova naprave i veliki profesionalni propust periodi~na izdanja ne}e nikoga tretirati kao kriminalca prije pa u tekstu, uz navo|enje romske pripadnosti tog djeteta, navedu i dono{enja sudske presude koja to potvr|uje», {to nije slu~aj naselje u kojem `ivi, mjesta na kojima se kre}e, dakle daju CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI kada su u pitanju predstavnici romske nacionalnosti. Generalni dovoljno informacija na osnovu kojih se javnosti mo`e nagovijestiti je utisak, na bazi na{ih analiza, da se Rome unaprijed osu|uje njihov identitet. I u ovakvim slu~ajevima, naj~e{}e, dolazi do na krivicu, ~ak im se pripisuju i one stvari za koje oni grubog kr{enja ~lana 11 Kodeksa za {tampu, u ~ijem pretposljednjem OMI OMI pojedina~no nisu krivi. Tako|er, u drugom paragrafu istog ~lana i posljednjem paragrafu stoji kako «novine i periodi~na izdanja R isti~e se kako {tampani mediji «imaju obavezu ne donositi oprezno i s odgovorno{}u smiju identifikovati djecu mla|u od 15 R preuranjene sudove o krivici optu`ene li~nosti», {to opet kada je godina u slu~ajevima kada su `rtve krivi~nih djela», te autori tekstova «P U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» U MULTIKULTURALNIM izvje{tavanje o Romima u pitanju nije slu~aj. u {tampanim medijima «ne smiju ni pod kakvim okolnostima 103 U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» «P identifikovati djecu mla|u od 15 godina koja su umije{ana u kriminalne slu~ajeve kao svjedoci ili optu`eni». R R OMI OMI Zanimljivo je, ako po|emo od jedne od stavki u okviru ~lana 11, a koja propisuje da «novinari ne smiju intervjuisati niti fotografisati djecu mla|u od 15 godina s pitanjima koja se odnose na porodicu CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI djeteta bez prisustva roditelja ili bez dozvole roditelja ili staratelja». Iskustvo, barem kada su u pitanju romski `ivot i neda}e, govori ne{to drugo. Jedan dio tekstova koji je tretirao te`ak `ivot Roma odnosio se na maloljetne Rome, besku}nike koji `ive u vanbra~nim zajednicama a imaju manje od 15 godina i u kojima oni razgovaraju za medij, njihov identitet biva otkriven a sve je to potkrijepljeno fotografijom. U tom slu~aju imamo direktno kr{enje ove odredbe Kodeksa, ali ujedno i vrlo vidljivu namjeru novinara/autora teksta koji problem `eli da prika`e onakvim kakav jeste, i da putem svog pisanja na njega uka`e. PREPORUKE: z U izvje{tavanju o Romima novinari {tampanih medija moraju sa posebnim senzibilitetom i pa`njom izvje{tavati o maloljetnicima romske nacionalnosti, a to zna~i, prije svega, za{tititi njihov integritet i po{tovati njihova zakonski regulisana prava; z Kada se izvje{tava o kriminalnim radnjama u kojima su maloljetnici bilo `rtve, bilo po~inioci, njihov identitet ne smije biti otkriven, i uz navo|enje inicijala i eventualno godina novinari ne bi smjeli davati niti jednu dodatnu informaciju koja bi ~itaoce mogla navesti na pravi identitet maloljetnog romskog lica; z Treba pa`ljivo birati fotografije i umjesto stereotipnih slika na kojima romska djeca spavaju i «rade» na ulici, prose, trebalo bi vi{e prostora ostaviti za fotografije na kojima dominiraju pozitivne stvari – dje~iji osmjesi, romska djeca u igri ili u {koli sa svojim vr{njacima neromima, fotografije uspje{nih mladih Roma, sportista, NVO aktivista, dobrih u~enika, studenata itd. 104 Sistem edukacije za manjine i o nacionalnim manjinama OTVORITI VRATA EDUKOVANIM KADROVIMA Radenko Udovi~i} Postoji vi{e vrsta edukacija na polju komunikacija koje se ti~u problematike nacionalnih manjina. Generalno, klju~nu podjelu mo`emo izvr{iti na: z obrazovanje samih pripadnika nacionalnih manjina u smislu dru{tvenog zagovaranja, odnosa sa javnostima i ja~anja njihovih sposobnosti za novinarsko-produkcione djelatnosti; z obrazovanje novinara za pokrivanje manjinskih tema i nacionalnih razli~itosti. Su{tinski, obje vrste edukacije vode glavnom cilju - senzibilizaciji javnosti za manjinsku problematiku, {to omogu}ava dru{tvu da izgradi sistem koji }e odgovoriti postulatu sistema liberalne demokratije gdje ve}ina obezbje|uje istinsko uklju~ivanje manjina u sve procese u zemlji, uz uva`avanje njihovih specifi~nosti. U kona~nici, oba cilja ova dva segmenta edukacije se doti~u: manjine se kroz komunikaciju sa medijima ili drugim politi~kim i dru{tvenim institucijama sna`nije involviraju u medijske sadr`aje, a ve}ine, odnosno edukovani novinari i mediji, zahvaljuju}i znanjima o modalitetima pokrivanja ove saradnje, imaju aktivniji odnos prema manjinskim pitanjima. Media plan institut ima veliko iskustvo u oba ova segmenta. Kada govorimo o medijskoj edukaciji, ili kako se ~esto slobodno ka`e, edukaciji ve}ine za manjine, iskristalisalo se nekoliko CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI zaklju~aka i dilema. Programski sadr`aji koji se realizuju dijele se u tri segmenta. Prvi, uslovno teoretski, jeste upoznavanje novinara sa relevantnom problematikom u cilju sagledavanja OMI konteksta u kojem se nalaze nacionalne manjine koje su «u vidnom OMI R polju» novinara. Naprimjer, to je fakti~ka situacija: broj manjina i R njihova nacionalna podjela, njihova organizovanost, problemi (za{to «P U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» U MULTIKULTURALNIM ne i uspjesi) sa kojima se sure}u te zajednice, legislativni dr`avni 105 U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» «P i lokalni okvir, zastupljenost manjina u medijima. U kombinaciji o nacionalnim razli~itostima radili su oni bez predrasuda. R sa ovim nu`no je upoznavanje i kompariranje sa razvijenim Posebna ote`avaju}a okolnost je {to na edukaciju o pokrivanju R svjetskim dostignu}ima rje{avanja manjinske problematike kako manjinske problematike dolaze uglavnom novinari, mahom vrlo OMI OMI bi novinari imali bolje razumijevanje u smislu informativne, ali i mladi. Njihovi urednici nisu na edukaciji i postavlja se pitanje mnijenske funkcije medija, odnosno njihovog posla. koliko znanja mladih novinara mogu biti poticajna u ~esto oko{taloj uredni~koj strukturi. Naravno, ima pozitivnih primjera CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI Drugi segment je definisanje ciljne grupe i savladavanje novinarskih ure|iva~ke interakcije, ali senzibilizacija medija se uglavnom vr{i alata i tehnika nu`nih za pokrivanje ove problematike. Kome se pojedina~no, kroz uratke pojedinih novinara kada dobiju priliku, a prave ovakvi sadr`aji, manjini ili ve}ini, kako temu u~initi ne strategijski. zanimljivijom uz po{tovanje relevantnih ~injnica, ko su relevantni Edukacija pripadnika nacionalnih manjina u {irokoj sferi komunikacionih izvori, da li i kako izvr{iti povezivanje sa drugim dru{tveno-politi~kim djelatnosti je posebno osjetljiva jer zbog razli~itog socijalnog ili kulturolo{kim temama? ambijenta odakle dolaze polaznici, ~esto nikakvog poznavanja medija ili razli~itih alata u komunikaciji sa njima kao i same pro- Objedinjavanje ve}ine nabrojanih stvari se vr{i u prakti~nom dukcije, te obrazovnog backgrounda. U narednom dijelu teksta radu {to, uz mentorstvo novinara specijaliste za ovu problematiku, fokusirat }u se na edukaciju romskih zajednica koja ima svoje treba kao rezultat imati proizvodnju niza tekstova, radio ili TV specifi~nosti, mada niz ~injenica mo`e biti preneseno i kao priloga. Bez prakti~nog rada i zadr`avanja samo na teoretskim iskustvo za druge nacionalne manjine. osnovama, nije mogu}e primijeniti ste~ena znanja kao i u realnoj situaciji osjetiti probleme sa kojima se novinar susre}e u realizaciji Edukacija o novinarskim znanjima: Polaznici moraju imati zavr{enu ovakve teme. Edukacija u anglosaksonskoj sferi poznata kao srednju {kolu. Iako je trend da novinar ne mo`e raditi bez fakulteta, learning by doing je najbolji metod ali, na`alost, skup i zbog zakonsko ograni~enje ne postoji tako da i danas imamo veliki kadrovskih i tehni~kih nu`nosti. broj novinara bez visokog obrazovanja. Iako su Romi polaznici Problem se javlja oko toga ko treba biti edukovan. Kao dugogodi{nji formalno zadovoljavali ovaj uslov, sa dijelom njih cilj edukacije je autor studija analize sadr`aja medija i aktivni edukator i trener na bio te{ko izvodljiv. Dru{tveni ambijent iz kojeg dolazi ve}ina razli~itim kursevima, mogu slobodno konstatovati da su najpodesnija polaznika ne spada u tzv. intelektualnu sferu BiH, {to, sa kadrovska struktura za ovakvo obrazovanje (senzibilizovanje) stanovi{ta novinarstva, kao su{tinski intelektualne djelatnosti, oni koji nemaju predrasuda, odnosno nacionalne isklju~ivosti. jeste nu`nost. Ve}ina polaznika ima lo{e gramati~ko i Vi{e puta sam isticao da u BiH postoji razli~it odnos prema lingvisti~ko predznanje te je nu`no da vi{e «radi na sebi» (~ita, nacionalnim manjinama - od uva`avanih do nipoda{tavanih, pri razmi{lja o tekstu i prati medije). Me|utim, i u takvoj situaciji ~emu je najlo{iji prema Romima, gdje se ispoljava niz predrasuda, mogu}e je polaznicima «usaditi» osnovne novinarske vrline i pa ~ak i otvorenog poni`avanja. Sarajevo, kao uostalom i mnogi tehnike – savladati logiku {est osnovnih novinarskih pitanja na drugi gradovi BiH, multikulturalnost i multinacionalnost njeguje kojima se zasniva ve}ina informacija; u ve}oj mjeri razlu~iti kao verbalnu ikebanu, dok prema nacionalnim, rasnim, vjerskim logiku pisanja vijesti za medije i saop{tenja za {tampu u ime i seksualnim manjinama postoji latentno podozrenje. Na`alost, svoje organizacije; sudjelovati u analizi i redakturi radova; uvidjeti novinari su predvodnici i takvog ambijenta. U koloritu na{ih obrazovnih proces od ideje za medijski sadr`aj, njegovo stvaranje, kao i djelatnosti, u Media plan institutu susretali smo se sa razli~itim objavljivanje ili emitovanje (ukoliko zadovoljava profesionalne novinarskim percepcijama. Me|utim, istinski objektivne sadr`aje kriterije). Ukoliko polaznici ovakvih edukacija ne uspiju u potpunosti 106 savladati sve novinarske vje{tine i posti}i profesionalne standarde najiskusnijim kadrovima i ekspertima iz vlasti, a drugi dio da vr{e oni se mogu ospobiti za tzv. medijske fiksere - saradnike na koje se edukativni centri specijalizovani za dru{tvene komunikacije. novinari profesionalci oslanjaju u svom radu, bilo kao poznavaoce Pored komunikacije sa medijima, neophodna su i znanja problematike, izvore informacija ili kao saradnike u profesionalnom (poslovne) korespondencije, debatovanja i argumentovanja i radu. vo|enja politi~ke kampanje. Shodno svim problemima koji su gore nabrojani, kako bi se bar Svi vidovi edukacije aktivista iz romskih organizacija mogu ostati dio polaznika kursa osposobio za zada}e pisane korespondencije, mrtvo slovo na papiru ako polaznici nisu istinski uklju~eni u nu`no je da svi polaznici ostanu aktivni u nevladinim udru`enjima razli~ite dru{tvene anga`mane. Rije~ je o takozvanom dodatnom ili romskim medijima kako bi ostali «u kondiciji» na polju pisanja obrazovanju koje se ~esto svodi samo na dvodnevne aran`mane. internih i eksternih informacija. Do istinskog uklju~ivanja u medije Kontinuitet ovakvih radionica je po`eljan, ali bez prakse unutar potrebna je dodatna obuka za polaznike za koje postoji procjena svojih struktura ne}e dati rezultate. da imaju predispozicije za informativni rad. Edukacija o komunikaciji sa medijima: Media plan institut je do sada, samostalno ili partnerski sa relevantnim me|unarodnim organizacijama, odr`avao kurseve za romske lidere ili aktiviste. Trening mora da sadr`i obja{njenje odnosa sa javnostima i kao pojma i kao prakse, jer se pokazalo da dio polaznika uop{te ne shvata zbog ~ega je va`no da organizacija iz koje dolaze ima dobre odnose sa okru`enjem. Pokazalo se, ~ak, da dio polaznika PR shvata samo kao «dobre odnose sa donatorima». Te`i{te treninga je bilo na komunikaciji sa medijima kao posredniku prema svekolikim javnostima. Obra|ivani su i kanali komunikacije sa medijima, vje`bano je pisanje saop{tenja za {tampu i pona{anje pred kamerama. Ovakva obuka je davala uspjehe jer je cilj bio da se polaznici osposobe za bolje pozicioniranje, a ne profesionalno vo|enje poslova PR-a. Dru{tveno zagovaranje: Obuka na ovu temu ima istu ciljnu grupu i djelimi~no sadr`i alate koje smo opisali u prethodnom pasusu. Su{tina je upoznati aktiviste sa legislativnim elementima CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI i razli~itim korelacijama izme|u nevladinog sektora i svih nivoa vlasti kako bi se efikasnije borili za svoja prava, odnosno lobirali. S obzirom na u prosjeku ni`i edukativni background romskih OMI aktivista u odnosu na predstavnike drugih nacionalnih manjina, OMI R ovaj, uslovno teoretski dio, jeste osnova za u~enje prakti~nih R elemenata zagovaranja. Mogu}a je i kombinacija da sama romska «P U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» U MULTIKULTURALNIM udru`enja odr`e prvi dio edukacije u kombinaciji sa svojim 107 U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» «P R R OMI OMI CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI 108 Biografije autora DAVOR MARKO Medijski analiti~ar i istra`iva~. Magistrirao je na programu ljudskih prava i demokratije Centra za interdisciplinarne studije u Sarajevu 2006. godine, gdje od 2008. godine i radi kao akademski tutor. Diplomirao je `urnalistiku na Fakultetu politi~kih nauka u Beogradu (Srbija), te zavr{io Visoku {kolu novinarstva Media plan. U okviru istra`iva~kih aktivnosti Media plan instituta u~estvovao je u desetinama istra`ivanja i medijskih analiza, te se specijalizovao za medijsko izvje{tavanje o razli~itostima. U Media plan institutu bio je lider regionalnog medijskog projekta «Dijalog razli~itosti», u okviru kojeg su tokom 2007. i 2008. godine organizovane razli~ite istra`iva~ke, edukativne i produkcione djelatnosti. ^lan je ure|iva~kog kolegija akademskog magazina «Novi pogledi», koji izdaje ACIPS, radio je kao novinar saradnik nekoliko medija iz BiH i regiona, poput beogradskog «Ekonomista», sarajevskih «Dana», suboti~ke «Hrvatske rije~i», «Pulsa demokratije», mostarskog «Statusa». RADENKO UDOVI^I] Programski direktor Media plan instituta iz Sarajeva. Magistar je dru{tvenih nauka iz oblasti `urnalistike. Zavr{io je Pravni fakultet na Univerzitetu u Sarajevu a magistrirao na Filozofskom fakultetu u Tuzli na odsjeku `urnalistike. Novinarstvom je po~eo da se bavi 1991. na privatnom lokalnom radiju Studio 99. Tokom profesionalne karijere pro{ao je rad na svim medijima: od radija i televizije, preko {tampe i weba. Bio je dopisnik brojnih medija iz regiona i Radija Slobodna Evropa na ju`noslovenskim jezicima. Urednik je brojnih izdanja iz medijske problematike i autor knjige «Odnosi sa javnostima i novinarstvo: Informatori sa razli~itim ciljevima» (2007). Voditelj je razli~itih edukacijskih projekata za novinare, studente novinarstva i predstavnike nacionalnih manjina u sferi komunikacija. SARA NIKOLI] Radi kao konsultantica na UNDP-jevom projektu razvoja okvira za pra}enje Desetlje}a za uklju~ivanje Roma u Hrvatskoj, kao i u Asocijaciji Alumni Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije u Sarajevu (ACIPS). Zavr{ila je Evropski regionalni magisterij iz podru~ja ljudskih prava i demokratizacije, gdje je odbranila magistarsku tezu na temu uloge romskog nevladinog sektora u procesu romske integracije u Makedoniji. Njena teza ocijenjena je najboljom u generaciji 2005/2006. CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI FARUK BORI] OMI Diplomirao je na Fakultetu politi~kih nauka, odsjek `urnalistika. Specijalizovao je printano novinarstvo u Visokoj {koli novinarstva Media plan. Kao OMI R novinar radio je u magazinima «Start» i «Dani», te dnevnim novinama «Nezavisne novine» i «Oslobo|enje». U «Oslobo|enju» je radio kao R pomo}nik glavnog urednika, a od 2008. godine radi na poziciji glavnog urednika. Njegova profesionalna interesovanja su politika, politi~ka filozofija, «P sociologija medija i sociologija kulture uop}e. DRU[TVIMA» U MULTIKULTURALNIM 109 U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» «P R DERVO SEJDI] R Predsjednik Saveza Roma Bosne i Hercegovine u procesu registracije, ~lan Vije}a Roma FBiH od osnivanja 2001. godine ~iji je kordinator do 2003. OMI OMI godine. Pokreta~, kreator i u~esnik u vi{e razli~itih projekata od kojih su Izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, u~e{}e Roma u izbornom proce- su u BiH, Strategije za rje{avanje problema Roma u BiH, Izrade akcionih planova iz oblasti obrazovanja, stambenog zbrinjavanja, zapo{ljavanja i zdravstvene za{tite Roma, Romski informativni centar, uspostavljanja emisije za Rome na lokalnim sarajevskim radiostanicama te niz lokalnih CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI projekata {irom Bosne i Hercegovine. DRA[KO IGNJATI] Dugogodi{nji televizijski novinar. Glavni je urednik Informativnog programa Televizije Republike Srpske. Pokreta~ je programa za nacionalne manjine na ovom javnom mediju. DUBRAVKA VALI]-NEDELJKOVI] Nau~ni stepen doktora lingvistike stekla je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu, gdje je od 2008. na ~elu katedre za novinarstvo. Osniva~ica i predsjednica Upravnog odbora Novosadske novinarske {kole, predaje Medijske `anrove. Autorica poslijediplomskog kursa «Medijske studije» na Specijalisti~kim akademskim studijama u Novom Sadu od 1998. do 2001. Bavi se diskursnom analizom medija. Autorica je i u~esnica brojnih projekata analize sadr`aja medija kao i izvje{tavanja o nacionalnim manjinama i manjinskim pravima. U zemlji i inostranstvu objavila je 39 radova, sedam stru~nih knjiga i praktikuma novinarstva i interaktivni ud`benik na CDR «Praktikum TV novinarstva». Dugogodi{nja je radijska novinarka i autorica nagra|ivanih radioreporta`a. SANELA BE[I] Uposlena je u Romskom informativnom centru (RIC) gdje koordinira rad 15 romskih novinara i aktivista iz razli~itih NVO udru`enja. Aktivna je u osmi{ljavanju materijala, magazina i kampanja, koje imaju za cilj zastupati prava pripadnika romske manjinske zajednice. Od novembra 2007. godine ~lanica je Savjetodavnog tijela za Rome, pri Vije}u ministara Bosne i Hercegovine. U~estvovala je na brojnim drugim projektima i programima sa ciljem uklju~enja Roma u dru{tveni `ivot. Studentica je tre}e godine Pravnog fakulteta u Sarajevu. 110 STOJAN OBRADOVI] Ro|en je u Splitu 1953. godine. Diplomirao je sociologiju i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Suosniva~ je i glavni urednik agencije STINA, koja se uz klasi~ni novinarski rad bavi i specijaliziranim medijskim projektima u vezi sa razvojem civilnog dru{tva. Predsjednik je STININOG instituta (Saveza za tranzicijska istra`ivanja i nacionalnu edukaciju). Objavljivao je u mnogim medijima i ~asopisima u zemlji i inozemstvu. Autor je i voditelj brojnih medijskih projekata (hrvatskih i regionalnih) koji su se bavili problematikom nacionalnih manjina i posebno edukacijom i osposobljavanjem medijskog sektora za pra}enje ovih zahtjevnih i osjetljivih tema. Urednik je ve}eg broja publikacija iz ove oblasti («Nacionalne manjine u Hrvatskoj», «Javnost i manjine», «Manjine i europske integracije») te glavni urednik ~asopisa Manjinski forum, kojega izdaje agencija STINA. JAKE BOWERS Jedan je od veoma rijetkih novinara Roma u Velikoj Britaniji. Redovni je saradnik «Guardiana», «The Independenta», BBC radija i televizije, «Big Issuea», «Travellers Timesa» i «Ecologista» o temama okoli{a i manjinskih prava. Zavr{io je obuku za redakcijskog novinara kod jednog od najve}ih britanskih regionalnih izdava~a Johnson Publishing i BBC-ja. Vodi Gypsy Media Company Ltd, jedinu firmu za medijsku produkciju u Velikoj Britaniji koja radi za zajednicu Roma Cigana, kojom Romi Cigani upravljaju i koja se njima bavi. BOGA ELEK Ro|ena je u Budimpe{ti 1978. godine. Magistrirala je na programu za knji`evnosti i lingvistiku Univerziteta Eötvös Loránd u Budimpe{ti. Radila je kao urednica ma|arskog web magazina «Hírszerz?». Zahvaljuju}i brojnim i intenzivnim putovanjima tokom dvije godine do{la je u dodir sa brojnim kulturama i jezicima. Po povratku u Ma|arsku po~ela je raditi za Romski pres centar (Roma Press Center) u Budimpe{ti kao koordinatorica me|unarodnih projekata. U~estvovala je na raznim projektima koji su imali za cilj bolje i kvalitetnije predstavljanje Roma u ma|arskim medijima. ZORAN UDOVI^I] Predsjednik Media plan instituta iz Sarajeva i osniva~ Visoke {kole novinarstva Media plan. Novinar, urednik, medijski menad`er i medijski analiti~ar sa dugogodi{njim radnim iskustvom. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Sarajevu. Od 1966. do 1995. godine radio na Radioteleviziji Sarajevo (danas RTVBiH) kao novinar, urednik i direktor. Autor i koautor mnogih studija o razvoju medija. Zadnjih godina aktivan je u istra`ivanjima medijskog CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI tretmana Roma i pokretanju programa za manjine u javnim RTV servisima. OMI OMI R R «P U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» U MULTIKULTURALNIM 111 U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» «P R R OMI OMI CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI 112 Adrese organizacija MEDIA PLAN INSTITUT d.o.o. MISIJA OEBS-a U BiH Antuna Branka [imi}a 5 Fra An|ela Zvizdovi}a 1 a 71 000 Sarajevo 71 000 Sarajevo Tel / fax: +387 33 717 840 / 717 850 Tel: +387 33 752 100 E-mail: [email protected] E-mail: [email protected] Web: www.mediaplan.ba Web: http://www.oscebih.org [VEDSKI HELSIN[KI KOMITET ZA LJUDSKA PRAVA WORLD VISION BiH Alipasina 7/II Zvornicka 9 71 000 Sarajevo 71000 Sarajevo Bosnia & Herzegovina Tel: +387 33 660 426 Tel: +387 33 552 375 Fax: +387 33 652 403 Fax: +387 33 552 376 E.mail: [email protected] E-post: [email protected] Web: http://www.worldvision.ba VIJE]E MINISTARA BiH ROMSKI INFORMATIVNI CENTAR (RIC) Trg Bosne i Hercegovine 1 Franjeva~ka do broja 6 71 000 Sarajevo 71 000 Sarajevo Slu`ba za informiranje Tel / fax: + 387 33 236 910 Tel: +387 33 211 581 E mail: [email protected] Fax: +387 33 205 347 Web: www.bhric.ba E-mail: [email protected] VIJE]E ROMA BiH MINISTARSTVO ZA LJUDSKA PRAVA I IZBJEGLICE BiH Franjeva~ka do broja 6 Trg Bosne i Hercegovine 1 71 000 Sarajevo 71 000 Sarajevo Tel / fax: + 387 33 236 910 CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI Kabinet ministra Safeta Halilovi}a Tel: + 387 33 202 600; RADIO TELEVIZIJA BiH – JAVNI SERVIS Fax: + 387 206 140 Bulevar Me{e Selimovi}a 12 OMI E mail: [email protected] 71 000 Sarajevo OMI R Sektor za ljudska prava R Tel / fax: + 387 33 206 655 «P E mail: [email protected] DRU[TVIMA» U MULTIKULTURALNIM 113 U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» «P BHT1 OSLOBO\ENJE R D`emala Bijedi}a 185 R Tel: + 387 33 461 522 71000 Sarajevo OMI Fax: + 387 33 461 559 OMI E-mail: [email protected] Tel: +387 33 276 900, 467 723 Web: www.pbsbih.ba Fax: +387 33 468 054, 468 090 E mail: [email protected] CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI BH Radio 1 Web: http://www.oslobodjenje.ba Tel: + 387 33 455 106 Fax: + 387 33 463 946 DNEVNI AVAZ E-mail: [email protected] D`emala Bijedi}a 185 Web: www.pbsbih.ba 71000 Sarajevo Tel: + 387 33 281 393; 281 389 FTV Fax: + 387 33 281 414; 281 415 Tel: + 387 33 461 522 E-mail: [email protected] Fax: + 387 33 464 071 Web: http://www.avaz.ba E-mail: [email protected] Web: www.rtvbih.ba DNEVNI LIST Kralja Petra Kre{imira IV br. 66/2 Radio Federacije 88000 Mostar Tel: + 387 33 455 102 Tel: + 387 36 313 370; 313 375 Fax: + 387 33 454 141 Fax: + 387 33 313 966 E-mail: [email protected] E-mail: [email protected] Web: www.rtvbih.ba Web: http://www.dnevni-list.ba Televizija Republike Srpske NEZAVISNE NOVINE Kralja Petra I Kara|or|evi}a 129 Bra}e Pi{telji}a 1 78 000 Banja Luka 78000 Banja Luka Tel: + 387 51 339 800 Tel. + 387 51 331 800 Fax: + 387 51 339 936 Fax: + 387 51 331 810 E-mail: [email protected] E-mail: [email protected], [email protected] Web: www.rtrs.tv Web: http://www.nezavisne.com Radio Republike Srpske GLAS SRPSKE Kralja Petra I Kara|or|evi}a 129 Skendera Kulenovi}a 93 78 000 Banja Luka 78000 Banja Luka Tel: + 387 51 339 800 Tel: + 387 51 231 031 Fax: + 387 51 339 936 Fax: + 387 51 231 013 E-mail: [email protected] E-mail: [email protected] Web: www.rtrs.tv Web: http://www.glassrpske.com 114 SAN TUZLANSKI LIST Bistrik 9 Mar{ala Tita do 34 71000 Sarajevo 75000 Tuzla Tel: + 387 33 254 300 Tel: + 387 35 360 020, 360 022 Fax: + 387 33 254 301 Fax: + 387 35 319 912 E-mail: [email protected] E-mail: [email protected] Web: www.tuzlanskilist.ba EURO BLIC Mi{e Stupara 3 78000 Banja Luka Tel: + 387 51 348 660; 348 670 Fax: + 387 51 348 669 Adresa: E-mail: [email protected] Web: http://www.euroblic.rs.ba VE^ERNJI LIST Kralja Zvonimira 13 88000 Mostar Tel: + 387 36 355 670 Fax: + 387 36 355 676 E-mail: [email protected] Web: http://www.vecernji.ba AS BH DNEVNIK D`emala Bijedi}a 185 71000 Sarajevo Tel: + 387 33 281 383 Fax: + 387 33 281 397 E-mail: [email protected] Web: http://www.avaz.ba CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI FOKUS Bra}e Pi{telji}a 1 OMI 78000 Banja Luka OMI R Tel: + 387 51 331 840 R Fax: + 387 51 331 840 «P E-mail: [email protected] DRU[TVIMA» U MULTIKULTURALNIM 115 U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» «P R R OMI OMI CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI 116 Sadr`aj: UVOD Marko, Davor: ZA[TO SMO VOLJELI DRUGA ELVISA ...... 5 1 KONTEKST Nikoli}, Sara: OD MARGINALIZACIJE DO (EVROPSKE) INTEGRACIJE ...... 9 Udovi~i}, Radenko: INERCIJA U ZEMLJI VE]INA ...... 19 2 ROMI I MEDIJI U BiH Marko, Davor: SA "ONU STRANU" REALNOSTI ...... 29 Marko, Davor: VI[E TEKSTOVA, MANJE KVALITETA ...... 35 Ignjati}, Dra{ko: SENZIBILNI ZA MANJINSKA PITANJA ...... 45 Bori}, Faruk: OSLOBO\ENI STEGA PREDRASUDA ...... 51 Sejdi}, Dervo: MEDIJI U SLU@BI NACIONALNIH ELITA ...... 57 Be{i}, Sanela: ISKUSTVA ROMSKOG INFORMATIVNOG CENTRA ...... 63 3 ISKUSTVA Elek, Boga: IZAZOVI DEMOKRACIJE...... 67 CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI Bowers, Jake: KAZIVANJE ISTINE NEROMIMA ...... 75 Vali} Nedeljkovi}, Dubravka: ODNOS VE]INE I MANJINE KROZ PRIZMU MEDIJA ...... 81 OMI Obradovi}, Stojan: PROBLEM NIJE SAMO U CRNIM KRONIKAMA ...... 89 OMI R R «P ZAKLJU^AK ...... 97 DRU[TVIMA» U MULTIKULTURALNIM 117 U MULTIKULTURALNIM DRU[TVIMA» «P R R OMI OMI CANJE MEDIJSKE ODGOVORNOSTI 118