DOCSLIB.ORG

Ponavljanje Za 3. Ispit U 7. R

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Ponavljanje Za 3. Ispit U 7. R ''Najvažnije stvari na svijetu postigli su ljudi koji su se OŠ Vladimira Nazora, Vinkovci nastavili truditi kad se činilo da više nema nade.'' Dale Carnegie PONAVLJANJE O HRVATSKOJ U DRUGOJ POLOVICI XIX. I PRVOJ POLOVICI XX. ST. 1. Hrvatski ban u razdoblju neoapsolutizma bio je: 8. Kako se zvao ministar unutrašnjih poslova prema a) Karoly Khuen – Hedervary kojem se neoapsolutizam često naziva: b) Josip Jelačić a) Franjo Josip Habsburg c) Josip Šokčević b) Alexander Bach d) Ladislav Pejačević c) Karoly Khuen - Hedervary d) Levin Rauch 2. Hrvatski ban u razdoblju 1873. – 1880. bio je: a) Karoly Khuen – Hedervary 9. Na čemu se neoapsolutizam nije temeljio: b) Josip Jelačić a) upravnom (činovničkom) aparatu c) Josip Šokčević b) redarstvu (policiji) d) Ivan Mažuranić c) slobodi govora d) vojsci 3. Nadimak tog bana bio je: a) ''ban pučanin'' 10. Zaokruži ono što je obilježje apsolutizma. b) ''filozof na prijestolju'' a) uveden je ustavni poredak c) ''prvi sluga države'' b) često su se sastajali parlamenti d) ''ban reformator'' c) mnoge su novine zabranjene d) to je razdoblje velikih političkih sloboda 4. Tijekom banovanja navedenog bana u Hrvatskoj je uvedeno obvezno školovanje koje je trajalo: 11. Veće političke slobode i sazivanje zemaljskih sabora a) 2 godine car Franjo Josip I. obećao je: b) 4 godine a) Rujanskom diplomom c) 6 godina b) Listopadskom diplomom d) 8 godina c) Studenskom diplomom d) Prosinačkom diplomom 5. Vrhovni nadzor nad školama oduzet je: a) pravnicima 12. Tijekom neoapsolutizma ukinute su županije, a b) sveučilištu umjesto njih u upravi su uvedena: c) akademiji a) gradska područja d) crkvi b) općine c) okružja 6. Kako se zvao hrvatski ban koji je rođen u Vinkovcima i d) grofovije koji je predsjedao Hrvatskim saborom iz 1861.? a) Karoly Khuen – Hedervary 13. Tko je postavljao činovnike na čelo okružja? b) Josip Jelačić a) biskupi c) Josip Šokčević b) vojni zapovjednici d) Ivan Mažuranić c) virilisti d) središnja vlada u Beču 7. Svojim reformama ban Mažuranić Hrvatsku je želio: a) mađarizirati 14. Što su činovnici morali nositi u vrijeme apsolutizma? b) modernizirati a) uniforme (odore) c) pretvoriti u ugarsku pokrajinu b) hrvatski grb na kapi d) učiniti nezavisnom državom c) crveni križ na rukavu Ponavljanje izradio: Milenko Zovko, prof. Stranica 1 ''Najvažnije stvari na svijetu postigli su ljudi koji su se OŠ Vladimira Nazora, Vinkovci nastavili truditi kad se činilo da više nema nade.'' Dale Carnegie 15. Tko je bio prvi zagrebački nadbiskup? a) Juraj Haulik 22. Koji jezik je nametan tijekom razdoblja novog b) Josip Juraj Strossmayer apsolutizma? c) Juraj Dobrila a) njemački d) Maksimilijan Vrhovac b) mađarski c) latinski 16. Jedan od razloga koji je pridonio ukidanju d) hrvatski neoapsolutizma bio je i poraz Austrije u ratu sa: a) Velikom Britanijom 23. Što se u Hrvatskoj nije dogodilo u neoapsolutizmu? b) Sardinijom (Pijemontom) a) ukinuta je službena uporaba hrvatskog jezika c) Rusijom b) zabranjena hrvatska zastava d) Njemačkom c) zabranjeno spominjanje Vojne krajine d) zabranjen je hrvatski grb 17. Bachovi husari je naziv koji su u vrijeme neoapsolutizma imali: 24. Tko je bio jedan od utemeljitelja Hrvatsko – a) vojnici slavonskog gospodarskog društva? b) redarstvenici a) Izidor Kršnjavi c) intelektualci b) Juraj Haulik d) činovnici c) Josip Šokčević d) Eugen Kvaternik 18. Što nije naziv za apsolutizam koji je Franjo Josip I. uveo 1851. godine: 25. Koje godine je održan prvi Hrvatski sabor nakon a) novi apsolutizam ukidanja neoapsolutizma? b) neoapsolutizam a) 1861. c) Bachov apsolutizam b) 1862. d) pravedni apsolutizam c) 1863. d) 1864. 19. Nošenje uniformi među činovnicima označavalo je da središnja vlada želi: 26. Što je bila najvažnija tema tog saborskog zasjedanja? a) organizirati strogu hijerarhiju a) rasprava o obveznom školovanju b) iskazati prijezir prema odjeći u Hrvatskoj b) rasprava o unaprjeđenju medicine c) ismijati tadašnje modne dizajnere c) rasprava o latinskom jeziku d) pokazati da car voli zelenu boju d) rasprava o odnosima s Austrijom i Ugarskom 20. Na kojem jeziku su uredovali Bachovi husari: 27. Zašto je većina hrvatskih političara tada željelo a) hrvatskom nagodbu s Ugarskom? b) kineskom (mandarinsko narječje) a) zbog straha od ponovnog vraćanja apsolutizma c) njemačkom b) zbog financijskih dugova prema Ugarskoj d) mađarskom c) zbog ugarskih vojnih prijetnji d) zbog čestih napada Osmanlija 21. Zašto Bachovi husari nisu koristili hrvatski jezik? a) bili su stranci pa ga nisu znali 28. Koji političari su imali većinu na tom saboru? b) iz inata prema caru Franji Josipu a) pravaši (treće mišljenje) c) ljepši im je bio kineski (mandarinsko narječje) b) narodnjaci (narodna stranka) d) smatrali su ga jezikom samo za fizičare c) unionisti (unionistička stranka) Ponavljanje izradio: Milenko Zovko, prof. Stranica 2 ''Najvažnije stvari na svijetu postigli su ljudi koji su se OŠ Vladimira Nazora, Vinkovci nastavili truditi kad se činilo da više nema nade.'' Dale Carnegie 29. Koji uvjet su narodnjaci postavljali Ugarima? 37. Kako se nazivao parlament u Beču? a) priznavanje potpune hrvatske neovisnosti a) Bečki sabor b) rušenje cara Franje Josipa I. b) Schönbrunn c) priznanje hrvatske ravnopravnosti i cjelovitosti c) Kongres d) zajednički vojni napad na Austriju d) Carevinsko vijeće 38. Kojoj stranci su pripadali političari Eugen Kvaternik i 30. Kakav su stav imali pravaši (treće mišljenje)? Ante Starčević? a) pregovarati izravno s kraljem, a ne s Mađarima a) Stranci prava b) pregovarati s Mađarima i zaobići kralja b) Narodnoj stranci c) pregovarati i s kraljem (carem) i s Mađarima c) Unionističkoj stranci d) uopće ne pregovarati d) Hrvatsko – srpskoj koaliciji 32. Kakav su stav imali pravaši (treće mišljenje)? 39. Antu Starčevića često se naziva: a) povezivanje s Ugarskom uz uvjete a) ''ujakom domovine'' b) povezivanje s Austrijom uz uvjete b) ''sinom domovine'' c) povezivanje s Ugarskom bez uvjeta c) ''ocem domovine'' d) samostalna Hrvatska pod vlašću Habsburga d) ''djedom domovine'' 33. Koja stranka je zastupala povezivanje s Ugarskom 40. Koje godine je potpisana Austro – ugarska nagodba? bez ikakvih uvjeta? a) 1867. a) narodnjaci b) 1868. b) unionisti c) 1869. c) pravaši d) 1870. d) niti jedna stranka 41. Kada je potpisana Hrvatsko – ugarska nagodba? 34. Tko je odnio pobjedu (imao saborsku većinu) na a) 1867. Hrvatskom saboru iz 1861.? b) 1868. a) narodnjaci c) 1869. b) unionisti d) 1870. c) pravaši d) niti jedna stranka 42. Kako se zvao unionist koji je postavljen za hrvatskog bana nakon postanka Austro – ugarske nagodbe? 35. Kakvu su uniju s Mađarima oni predlagali? a) Ladislav Pejačević a) birokratsku uniju b) Levin Rauch b) formalnu uniju c) Josip Šokčević c) realnu uniju d) Ivan Mažuranić d) uniju slobode 43. Prema Hrvatsko - ugarskoj nagodbi Hrvatska je: 36. Kako nazivamo taj zaključak Hrvatskog sabora? a) dobila pravo na ujedinjenje s Dalmacijom a) zakonski članak 42. b) ostala sastavnim dijelom Ugarske b) zakonski članak 43. c) dobila pravo na Međimurje c) zakonski članak 44. d) postala potpuno ravnopravna s Ugarskom d) zakonski članak 45. Ponavljanje izradio: Milenko Zovko, prof. Stranica 3 ''Najvažnije stvari na svijetu postigli su ljudi koji su se OŠ Vladimira Nazora, Vinkovci nastavili truditi kad se činilo da više nema nade.'' Dale Carnegie 44. Hrvatska posebnost unutar Ugarske vidjela se po 50. Koji ban je u ime Hrvatske potpisao Hrvatsko – tome što je samostalno odlučivala o: ugarsku nagodbu? a) unutrašnjim poslovima a) Karoly Khuen - Hedervary b) vanjskim poslovima b) Levin Rauch c) financijama c) Ladislav Pejačević d) vojsci d) Ivan Mažuranić 45. Tko je prema Hrvatsko – ugarskoj nagodbi predlagao 51. Koji pravaš je predvodio Rakovičku bunu? hrvatskog bana? a) Ante Starčević a) Hrvatski sabor b) Josip Frank b) kralj c) Eugen Kvaternik c) ugarski premijer d) Fran Folnegović d) hrvatski narod 52. Koje godine je izbila Rakovička buna? 46. Što od navedenog nije nakon nagodbe bilo pod a) 1867. upravom zajedničke ( u stvarnosti ugarske) vlade? b) 1869. a) financije c) 1871. b) školstvo d) 1873. c) željeznice 53. U kojem dijelu Hrvatske je izbila Rakovička buna? d) vojska a) u Vojnoj krajini 47. Koliki je dio svojih prihoda Hrvatska morala davati za b) u Međimurju financiranje zajedničkih poslova? c) u Banskoj Hrvatskoj a) petinu d) u Dalmaciji b) četvrtinu 54. Što su zahtijevali sudionici Rakovičke bune? c) trećinu a) uspostavu osmanlijske vlasti d) polovinu (i više) b) pripojenje Bosne i Hercegovine 48. Što u pogledu teritorijalnih pitanja nije bilo c) slobodnu i nezavisnu Hrvatsku predviđeno Hrvatsko – ugarskom nagodbom? d) uspostavu države Vojne krajine a) pripojenje Vojne krajine 55. Eugen Kvaternik je tijekom bune proglasio: b) pravo ne ujedinjenje s Dalmacijom a) izbor nove vladarske dinastije c) Međimurje ostaje u Ugarskoj b) prelazak Hrvata na islam d) Hrvatskoj pripojena Baranja c) samostalnu hrvatsku vladu 49. Koji jezik je nakon Hrvatsko – ugarske nagodbe bio d) ukidanje banske časti u Hrvatskoj službeni u Hrvatskoj? 56. Koji je najvažniji Kvaternikov proglas? a) mađarski a) Proglas o pravu Hrvata na slobodu b) hrvatski b) Proglas hrvatske republikanske vlade c) njemački c) Proglas o izboru nove hrvatske dinastije d) latinski d) Proglas narodne hrvatske vlade Ponavljanje izradio: Milenko Zovko, prof. Stranica 4 ''Najvažnije stvari na svijetu postigli su ljudi koji su se OŠ Vladimira Nazora, Vinkovci nastavili truditi kad se činilo da više nema nade.'' Dale Carnegie 57. Upiši ime osobe: a) pozvao sve ''žive sile'' da rade na oslobođenju ''ispod švapsko – mađarskog
Load more

Recommended publications
  • The Slav Nations Has Afforded Me Very Great M L Pleasure , and I Hope Y Work Wi L Succeed in Its Object and Arouse the Sympathies of The
    THE SL AV NATIONS T ' SRGJAN PL . UC IO Englis h Tran slation by F AN Y C P EL N S . O AND A HOD D ER AND STOUGHTON LOND ON NEW Y ORK TORONTO s MC M"" f 0 ’ I A C ONTENTS. PAR - T I THE NORTHERN SLAVS . CHAPTER I . PAGE THE SLAV RACE — — lav Charac eristics SIN Power in the Past The Decline —S ‘ ' t 1 he Dawn " CHAPTER II . RUSSIA c — urik 1. R ss Landsca and the Na ional Chara ter R u ian — t to Peter the t eat German Influen I Siberia W ite R s s Li le Great I. h us ian tt Russians APT R CH E III . RUSSIAN NATIONAL CHARACTERISTICS R l vd The S s an d amine The ussian Sa om Mir tres F D m— — ie u a Russian Literature Gogol Tolstoi Dosto vsld deals—The R s l I us ian Sou . APT IV CH ER . POLAND AND BOHEMIA — — I . The Con ras t National Character of the Foley Our t — L ady of Csen stochova—Dancin Peasan s Galician — g t o es Selfish o ic — A l v t P l P l y us ria a a t . t ' S S a e I The o es in ussia e Measures —The I . P l R R i 3 Repressiv — ussa — Slav Ideal A Better Understan ding The Poles in Prussia —The ro Heel—L aw of Ex ro r a ion I p p i . I I n t I .
    [Show full text]
  • „Od Ilirca Do Unionista“ Prilozi Političkoj Biografiji... Mirka Bogovića (1816.-1893.)
    ŽELJKO KARAULA, TOMISLAV FALETAR • „OD ILIRCA DO unionista“ PRILOZI POLITIČKOJ BIOGRAFIJI... Cris, god. XVIII., br. 1/2016, str. 29 - 47 „Od ilirca do unionista“ Prilozi političkoj biografiji... Mirka Bogovića (1816.-1893.) ŽELJKO KARAULA, TOMISLAV FALETAR Pregledni rad Banovine Hrvatske 26B Review article HR – 43 000 Bjelovar 29 [email protected] Primljeno/Received: 14.10.2016. Prihvaćeno/Accepted: 13.11.2016. TOMISLAV FALETAR Jordanovac 81a HR – 10 000 Zagreb [email protected] Cilj ovoga rada je na temelju postojeće literature i novina prikazati i objasniti politički put književnika, pjesnika i političara Mirka Bogovića (1816.-1893.), posebice njegov put od „vatrenog“ pristaše ilirskog pokreta do čvrstog uni- onista poslije 1860. godine. Bogović tada postaje zagovornik dualizma i što jačeg vezivanja Hrvatske unutar Ugarskog kraljevstva, čak do potiranja njenih skromnih državnopravnih i financijskih okvira u toj zajednici nejednakih. Na kraju rada nalazi se devet pisama koja se tiču Bogovićevog književnog i političkog rada iz preporodnog i neoapsolutističkog razdoblja. Ona su ovdje priložena jer djelomično pokazuju Bogovićev materijalni položaj te njegov temperament i ka- rakter, što korespondira s temom ovog rada. Ključne riječi: Mirko Bogović, ilirski pokret, mađaroni, Unionistička stranka, Hrvatski sabor 1861., mađarizacija 1. Uvod političara, poznatog „vatrenog“ ilirca Mirka Bogovića (1816.-1893.)2 detaljno je obrađivano unutar korpusa po- Povijest hrvatske političke misli u Habsburškoj vijesti hrvatske književnosti, dok je rijetko bilo u središtu Monarhiji, od 1790. do 1918. nije napisana ni osmišljena pozornosti historiografije.3 Skoro se možemo složiti s u jednoj cjelovitoj historiografskoj sintezi koja bi imala isključivo znanstvene pretenzije i široko izvorno uteme- ljenje. Razlozi za to su brojni, a neki od tih nedostataka Mažuranić, Novi Sad-Zagreb: Globus-Matica srpska, 1988.
    [Show full text]
  • Horvátország Kronológia
    HORVÁTORSZÁG AZ EURÓPAI UNIÓ KAPUJÁBAN Bali Lóránt Kolutácz Andrea Hajdú Zoltán Sokcsevits Dénes Végh Andor Reményi Péter Pap Norbert Gáspár Anna László Mária M. Császár Zsuzsa Balkán Füzetek No. 4. Pécs, 2006. Kiadja: a PTE TTK FI Kelet-Mediterrán és Balkán Tanulmányok Központja 7624 Pécs, Ifjúság u. 6. Tel.: (36) 72/501-531 Sorozatszerkesztő: M. Császár Zsuzsa Technikai szerkesztő: Reményi Péter Borítóterv: Szász István Lektorálta: Hornyák Árpád © Szerzők Megjelent 200 példányban ISBN-10: 963-642-123-4 ISBN-13: 978-963-642-123-6 ISSN 1588-6557 A mű szerzői jogilag védett. Minden jog, így a sokszorosítás, terjesztés, fordítás joga fenntartva. Tartalomjegyzék Előszó.............................................................................................................................................5 BALI LÓRÁNT–KOLUTÁCZ ANDREA: Horvátország történeti kronológiája................................6 HAJDÚ ZOLTÁN: A magyar–horvát határ történeti, közjogi, közigazgatási kérdései 1918-ig (Történeti és politikai földrajzi vázlat).....................................................................................18 SOKCSEVITS DÉNES: A horvát jogpárt a függetlenségi eszme, a trialista gondolat és a dél- szláv egységtörekvések között..................................................................................................34 VÉGH ANDOR: Horvátország 1945 utáni etnikai térszerkezet-változásai ............................42 REMÉNYI PÉTER: Horvátország térszerkezetének alapvonásai a XXI. század elején..........57 PAP NORBERT: Horvátország
    [Show full text]
  • Developmental State? a Comparative Analysis: Japan and Croatia
    Dissertation Titel der Dissertation Quo vadis, developmental state? A comparative analysis: Japan and Croatia Verfasserin Mag.rer.soc.oec. Maja Šoštarić Angestrebter akademischer Grad Dr.phil. Wien, im April 2009 Studienkennzahl lt. Studienblatt: A 092 300 Studienrichtung lt. Studienblatt: Politikwissenschaft Betreuer: Univ. Prof. Dr. Ulrich Brand To my mother and my very best friend, who made me believe that “there’s no such place as far away” Preface and acknowledgements Although I am a graduate in economics, I have always been interested in political science and international affairs. After having graduated in June 2007, I was admitted to Diplomatic Academy of Vienna. Moreover, during summer 2007, I first considered enrolling into a doctoral programme in political science in order to broaden my knowledge in international politics and international relations. Still, I have never wanted to write exclusively about a subject in the field of political science, but rather, my wish was to link the dissertation subject to the knowledge of economics I had already acquired. Actually, political economy caught my interest during my undergraduate studies. I heard about the notion of developmental state for the first time while studying for a Magister in economics, during a class on international economics and development. I knew immediately that I wanted to know more about it. At the same time, I started learning Japanese in 2006 and was absolutely fascinated by the language, and, generally, by Japan’s politics, economics and culture. Hence, for my dissertation topic I decided to merge all subjects I am passionate about in a unique study: political science, economics, Japan, and finally, my own home country, Croatia.
    [Show full text]
  • Doktori Értekezés (Phd Disertation)
    Doktori értekezés (PhD Disertation) Heka László A horvát-magyar közjogi viszony, különös tekintettel a horvátországi 1868:1. törvénycikkre és a magyarországi 1868: XXX. törvénycikkre Konzulens: Dr. Ruszoly József DSc, egyetemi tanár Szegedi Tudományegyetem r Állam- és Jogtudományi Kar Jogtörténeti Tanszék 2004. TARTALOMJEGYZÉK Bevezető 4 I. RÉSZ 5 A HORVÁT-MAGYAR ÁLLAMKÖZÖSSÉG 5 A"horvát kérdés" 8 Az 1848. évi Szábor választási rendje 31 H. RÉSZ 37 A HORVÁT-MAGYAR KIEGYEZÉS ELŐZMÉNYEI 37 AZ 1865-1867. ÉVI SZÁBOR 55 A SZERB KÉRDÉS HORVÁT-SZLAVONORSZÁGBAN 72 Hl. RÉSZ 77 A HORVÁT-MAGYAR KIEGYEZÉS LÉTREHOZÁSA 77 A FEHÉR LAP LEGENDÁJA 92 A REGNICOLÁRIS DEPUTÁTIÓK1868. ÉVI TÁRGYALÁSAI 96 Horvát-szlavón képviselők a magyar országgyűlésen 134 A HORVÁT-MAGYAR KIEGYEZÉS ÉRTELMEZÉSE 139 Az 1868:XXX. és az 1868:1. törvénycikk 141 A kiegyezési törvénycikk elemzése 154 AZ 1868:XXX. TC. REVÍZIÓJA 167 HORVÁTORSZÁG POLITIKAI PÁRTJAI (1848-1918 KÖZÖTT) 180 A MAGYAR-HORVÁT KIEGYEZÉS UTÓÉLETE 184 IV. RÉSZ 190 A "HORVÁT FÖLDEK" (RAGUZA, KATONAI HATÁRŐRVIDÉK, DALMÁCIA, ISZTRIA) ALKOTMÁNYTÖRTÉNETE 190 2 V. RÉSZ 204 HORVÁTORSZÁG 1918 UTÁN 204 Melléklet 208 A horvát regnicolaris deputatio munkálata a Magyarország, s Horvát-, Sziavon- és Dalmátországok közti államjogi kiegyezés iránt 208 A horvát regnicolaris deputatio munkálata ^ 219 IRODALOM 225 Bevezető A horvát történelem éppúgy a magyar történetírás része, mint ahogy a magyar történelem is része a horvátnak. Ebben a doktori értékezésben, amely immár egy évtizedig tartó munka eredménye, a magyar-horvát jogtörténet egyik legvitatottabb kérdését, a magyar-horvát kiegyezésről szóló magyarországi 1868:XXX. törvénycikket és a horvátországi 1868:1. törvénycikket tárgyalom, elemzem és értékelem . Az értekezésem legnagyobb részében - a magyar és a horvát országgyűlések nyomtatványait, valamint a két ország sajtóját figyelembe véve, bemutattam a két ország "regnicolaris deputatiói "-nak a tárgyalásait, és a kiegyezési törvénycikk létrehozásának előzményeit, valamint annak megszületését.
    [Show full text]
  • The Serbian Question in Croatian Politics, 1848-1918
    Review of Croatian History 6/2010, no.1, 165 - 188 UDK: 323.15(497.5=163.41)"1848/1918" Izvorni znanstveni članak Received: February 12, 2010 Accepted: March 15, 2010 THE SERBIAN QUESTION IN CROATIAN POLITICS, 1848-1918 Tomislav MARKUS* The author analyzes the significance of the Serbian question and the status of the Serbian ethnic minority in Croatian politics from the revolution of 1848 to the fall of the Habsburg Monarchy in 1918. The most distinguished Croa- tian political theorists and activists during this period – Bogoslav Šulek, Ivan Kukuljević, Josip J. Strossmayer, Franjo Rački, Mihovil Pavlinović, Ante Starčević, Eugen Kvaternik, Frano Supilo, Stjepan and Antun Radić and others – advocated different variants of a Croatocentric ideology within which the South Slav or Slavic framework was sometimes entirely rejected (in Starčević’s case), but more often accepted. Starčević and some of his followers denied the existence of the Serbian minority, believing that all South Slavs, except the Bulgarians, were Cro- ats. However, the vast majority of Croatian politicians and national activists ac- knowledged the existence of the Serbs and the Serbian minority in Croatia. They adhered to the concept of the “Croatian political nation,” which encompassed all citizens of the Triune Kingdom (Croatia, Slavonia and Dalmatia) regardless of ethnic origin. Most Serbian politicians, accepting the identification of speakers of the Shtokavian dialect as Serbs, believed that the Serbs in the Triune Kingdom were a separate nation, which had to be bearer of statehood. Over the long term, they expected that considerable portions of the Triune Kingdom – Slavonia, the Military Frontier and Dalmatia – would become part of an enlarged Serbian state after the collapse of Austria-Hungary.
    [Show full text]
  • The History of Money in Croatia, 1527 – 1941 the History of Money in Croatia, •
    Mira Kolar-Dimitrijević The History of Money in Croatia, 1527 – 1941 The History of Money in Croatia, • 1527 – 1941 Mira Kolar-Dimitrijević Mira Kolar-Dimitrijević ISBN 978-953-8013-08-9 Mira Kolar-Dimitrijević The History of Money in Croatia 1527 – 1941 Zagreb, 2018 Dedicated to the first Governor of the Croatian National Bank, Ante Čičin-Šain. Acknowledgements The Croatian National Bank wishes to acknowledge all the contributors for their collaboration in the publication of this book. Particular gratitude goes to the author, Mira Kolar-Dimitrijević, PhD, Full Professor (retired) at the Faculty of Humanities and Social Sciences in Zagreb, to the late Professor Ante Čičin-Šain, PhD, the first Governor of the Croatian National Bank in the independent Republic of Croatia, who initiated the project on the history of money and central banking in Croatia, and to Željko Rohatinski, PhD, who, as the Governor of the Croatian National Bank at the time the project was started, approved the project proposal. Their work, initiative and support were crucial for the publication of this book. The project will be finalised with the publication of a whole series of books presenting the full history of money and central banking in Croatia, with comments on the theory and practice of the country’s monetary policy and contemporary central banking. The book was reviewed by Ivan Mirnik, PhD, Museum and Scientific Adviser (retired) at the Archaeological Museum in Zagreb and Vladimir Gajger, PhD, Scientific Adviser at the Croatian Institute of History. Their constructive remarks contributed not only to the content of this book but also to the course of the overall project.
    [Show full text]
  • Iskra Iveljić
    Iskra Iveljić „Pokušaj monografske obrade povijesti jedne hrvatske ANATOMIJA JEDNE VELIKAŠKE PORODICE velikaške obitelji svojevrsni je presedan u suvremenoj hrvatskoj historiografiji, koja, doduše, raspolaže relativno brojnim podacima o istaknutim hrvatskim velikašima i RAUCHOVI plemićima, ali kojoj nedostaju cjeloviti prikazi povijesti obitelji iz kojih su potekli. Stoga ova knjiga predstavlja novinu u hrvatskoj historiografiji, pružajući joj ujedno RAUCHOVI snažan istraživački impuls.“ (recenzent prof. dr. Mario Strecha) „U hrvatskoj historiografiji nema mnogo analiza plemstva. Stjecajem različitih okolnosti ono je smatrano anakronizmom i društvenim utegom koji ne zaslužuje dovoljno istraživačke pozornosti, unatoč tome što je sve do temeljitog prevrata tijekom Drugoga svjetskog rata i u poraću imalo kardinalnu ulogu u brojnim sferama javnog života. Uz takvo istisnuće iz sjećanja, proučavanje plemstva poseban je istraživački izazov koji zahtijeva upoznavanje s višestoljetnom tradicijom izgradnje plemićkog roda i transnacionalnim okvirom u kojemu djeluje, za što su potrebna iznadprosječna poznavanja vještine struke. Stoga je pojava rukopisa o prošlosti Rauchovih, jedne od najpoznatijih plemićkih obitelji, iznimno važna za popunjavanje jedne tematske praznine u nacionalnoj historiografiji.“ ANATOMIJA JEDNE VELIKAŠKE PORODICE JEDNE VELIKAŠKE ANATOMIJA (recenzent dr. sc. Stjepan Matković) ć Iskra Ivelji ISBN 978-953-175-531-3 Cijena: 110,00 kn 9 789531 755313 ccoverover rrauchovi3.inddauchovi3.indd 1 110.4.2015.0.4.2015. 115:39:465:39:46
    [Show full text]
  • Croatia 4: Baron Kulmer, Ban Jelacic, Gener Al Nugent, Colonel Nugent, Dorfweiser Ante, Rex Quadroni, Bishop Strossmayer
    CROATIA 4: BARON KULMER, BAN JELACIC, GENER AL NUGENT, COLONEL NUGENT, DORFWEISER ANTE, REX QUADRONI, BISHOP STROSSMAYER CROATIA 4: BARON KULMER, BAN JELACIC, GENER AL NUGENT, COLONEL NUGENT, DORFWEISER ANTE, REX QUADRONI, BISHOP STROSSMAYER Ivo Vukcevich Copyright © 2015 by Ivo Vukcevich. Library of Congress Control Number: 2014912769 ISBN: Hardcover 978-1-4990-5085-1 Softcover 978-1-4990-5087-5 eBook 978-1-4990-5084-4 All rights reserved. No part of this book may be reproduced or transmitted in any form or by any means, electronic or mechanical, including photocopying, recording, or by any information storage and retrieval system, without permission in writing from the copyright owner. This is a work of fiction. Names, characters, places and incidents either are the product of the author’s imagination or are used fictitiously, and any resemblance to any actual persons, living or dead, events, or locales is entirely coincidental. Any people depicted in stock imagery provided by Thinkstock are models, and such images are being used for illustrative purposes only. Certain stock imagery © Thinkstock. This book was printed in the United States of America. Rev. date: 01/28/2015 To order additional copies of this book, contact: Xlibris 1-888-795-4274 www.Xlibris.com [email protected] 538239 CONTENTS Introduction 13 Part One 1 Patriot Or Foreign Agent? 15 Phantom Past, Imaginary Rights 2 Hallowed Way Of Life 17 Subordinate Nation Without A Conscious Role In History Part Two 3 Emperor Ferdinand I Of Austria (1835-1848) 20 Wedging One’s Backside In A Wastepaper Basket 4 Prince Klemens Wenzel Von Metternich 26 No Cat Could Sneeze Rebelliously 5 Count Franz Anton Von Kolowrat 29 Revived The National Life Of The Bohemians 6 Count Josip Sedlnitzky 31 The Most Hated Man In Austria 7 Count Wendel V.
    [Show full text]
  • Preuzmi Datoteku Download
    dobre gospodarice. U svojoj žalbi iz 1783. seljaci Jablanovca naveli su da ih ugnje- tavaju Pavao Rauch i žena.161 Često su plemkinje obitelj držale na okupu požrtvovnošću i nesebičnom bri- gom za njezine članove. Sjetimo se grofice Franciske Keglević koja je bila izvrsna maćeha djeci Adama Oršića i Leonardine Vojković, kćeri Ane Rauch, ili pak njezine pastorke Josipe Oršić udane Kulmer koja je brinula o svojoj maćehi Franciski kad je ona oboljela. Istodobno, premda „plave krvi“, plemkinje nisu dakako uvijek mogle biti be- sprijekorna ponašanja, pa su uz neke vezani skandali, neke su živjele odvojeno od muževa, imale ljubavnike, neumjereno su trošile ili iskazivale druge mane, a među najskandaloznijima su bile Regina ud. Vojkffy, Barbara ud. Žuvić te Ana Alpi Rauch rođ. Žigrović Pretočki. Budući da su živjele u dogovorenim brakovi- ma, često bez ljubavi, nije čudno da su zadovoljstvo tražile izvan bračne ložnice. Premda sputane mnogim ograničenjima i neravnopravne s muškarcima, plemkinje su zadugo bile u mnogočemu slobodnije od građanki. Kao prvo, bolje su obrazo- vane, ne moraju se radno angažirati u kućanstvu, mogu njegovati svoju plemenitu dokolicu (slikanjem, pjevanjem i sl.), organiziraju društveni život obitelji, a često imaju nemali utjecaj na etiketu visokoga društva u svojim salonima. I u ekonom- skome pogledu su u boljem položaju, suprugu donose nekretnine u miraz kojim raspolažu i u pravilu tradiraju svojim kćerima. Nerijetko se sklapaju i ženidbeni ugovori. Dok su čak i žene elite staleškog građanstva nerijetko sputane obiteljskim i kućnim životom, velikašice putuju, sudjeluju u lovovima i ostalim oblicima druš- tvenog života na visokome nivou, a rodbinskim su vezama povezane s brojnim porodicama ne samo hrvatskoga nego i (srednjo)europskog područja.
    [Show full text]
  • 9 789531 755450 Cijena
    Cijena: ?? ISBN 978-953-175-545-0 9 789531 755450 Naslovnica vojnici između nacionalnih fronti.indd 1 3.2.2015. 9:34:29 VOJNICI IZMEĐU NACIONALNIH FRONTI Ukidanje Vojne krajine i razvoj Kraljevskoga ugarskog domobranstva u Hrvatskoj i Slavoniji 1868. – 1914. Catherine Horel Biblioteka DESNIČINI SUSRETI sv. 12 • Nakladnik Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije FF-press Za nakladnika prof. dr. sc. Vlatko Previšić Urednik prof. dr. sc. Drago Roksandić Stručna redaktura prijevoda prof. dr. sc. Drago Roksandić Recenzenti prof. dr. sc. Božena Vranješ-Šoljan prof. dr. sc. Željko Holjevac Tiskanje ove knjige omogućili su Znanstveni projekt „Triplex Confi nium: hrvatska višegraničja u euromediteranskom kontekstu” Ugovor o namjenskom višegodišnjem institucijskom fi nanciranju znanstvene djelatnosti u godinama 2013., 2014. i 2015. sklopljen 18. srpnja 2013. između Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i Sveučilišta u Zagrebu Institut français Zagreb / Francuski institut Zagreb Österreichisches Kulturforum Zagreb / Austrijski kulturni forum Fotografi ja na naslovnici Ratni prizor iz domobranske vojarne na Črnomercu (Ilustrovani list, br. 7 od 12. veljače 1916., str. 146) Copyright © 2015., Filozofski fakultet, FF press, Zagreb ISBN 978-953-175-545-0 Catherine Horel VOJNICI IZMEĐU NACIONALNIH FRONTI UKIDANJE VOJNE KRAJINE I RAZVOJ KRALJEVSKOGA UGARSKOG DOMOBRANSTVA U HRVATSKOJ I SLAVONIJI 1868. – 1914. Prevela Ivana Cvijović Javorina Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zagreb, 2015. Sadržaj Predgovor austrijskog izdavača (Helmut Rumpler) . .7 Predgovor austrijskom izdanju (Catherine Horel). .8 Predgovor hrvatskom izdanju (Catherine Horel) . 14 I. POGLAVLJE Obrana državne cjelovitosti i nacionalno pitanje . 19 Vojne tradicije i povijesno pamćenje u Ugarskoj i Hrvatskoj . 19 Vjerne sluge svoga gospodara: krajišnici. 20 Vojne reforme u Ugarskoj 1815.
    [Show full text]
  • Posljednji Prelom.Indd
    UDK: 94(497.5)’’1908/1910’’-05 Rauch, P. THE ACTIVITIES OF VICEROY PAVAO RAUCH IN CROATIAΧ Mira KOLAR* 1. Introduction Little has been written concerning Ban or Vice-Roy Dr. Pavao Rauch’s rule outside the context of the 1909 high-treason process against fifty-three Croatian Serbs. What has appeared has always painted a negative portrait of Rauch. Many of his accomplishments have remained hidden and passed over in silence and the Vice-Roy and his associates have often been exposed to mockery and sneer. Journalist Josip Horvat has been one of the few to write favourably of Rauch. He noted in his secret diary that “on the whole, Pavao Rauch had not been that bad” and that he had permitted fully free elections to be held without influencing the results in any way. Horvat fur- ther wrote that “[t]oday, such tolerance is impossible; to be in power, to hold elections with a limited number of candidates, and not to get a single man- date, is a paramount freedom which can rarely be found.”1 Pavao Rauch put in much effort to convince authorities in Budapest and Vienna in the neces- sity to invest in Croatia and economically improve the country to pacify the dissatisfaction of the people and the majority of the political parties. In doing so, he had some modicum of success until the initiation of the high- treason process. This author believes that this trial had been primarily pro- voked and aimed at preventing Rauch’s attempts to improve Croatia’s econ- omy, even though the Court also had political reasons to neutralise those opposing the annexation of Bosnia and Herzegovina.
    [Show full text]