Iskra Iveljić
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
Iskra Iveljić „Pokušaj monografske obrade povijesti jedne hrvatske ANATOMIJA JEDNE VELIKAŠKE PORODICE velikaške obitelji svojevrsni je presedan u suvremenoj hrvatskoj historiografiji, koja, doduše, raspolaže relativno brojnim podacima o istaknutim hrvatskim velikašima i RAUCHOVI plemićima, ali kojoj nedostaju cjeloviti prikazi povijesti obitelji iz kojih su potekli. Stoga ova knjiga predstavlja novinu u hrvatskoj historiografiji, pružajući joj ujedno RAUCHOVI snažan istraživački impuls.“ (recenzent prof. dr. Mario Strecha) „U hrvatskoj historiografiji nema mnogo analiza plemstva. Stjecajem različitih okolnosti ono je smatrano anakronizmom i društvenim utegom koji ne zaslužuje dovoljno istraživačke pozornosti, unatoč tome što je sve do temeljitog prevrata tijekom Drugoga svjetskog rata i u poraću imalo kardinalnu ulogu u brojnim sferama javnog života. Uz takvo istisnuće iz sjećanja, proučavanje plemstva poseban je istraživački izazov koji zahtijeva upoznavanje s višestoljetnom tradicijom izgradnje plemićkog roda i transnacionalnim okvirom u kojemu djeluje, za što su potrebna iznadprosječna poznavanja vještine struke. Stoga je pojava rukopisa o prošlosti Rauchovih, jedne od najpoznatijih plemićkih obitelji, iznimno važna za popunjavanje jedne tematske praznine u nacionalnoj historiografiji.“ ANATOMIJA JEDNE VELIKAŠKE PORODICE JEDNE VELIKAŠKE ANATOMIJA (recenzent dr. sc. Stjepan Matković) ć Iskra Ivelji ISBN 978-953-175-531-3 Cijena: 110,00 kn 9 789531 755313 ccoverover rrauchovi3.inddauchovi3.indd 1 110.4.2015.0.4.2015. 115:39:465:39:46 Iskra Iveljić ANATOMIJA JEDNE VELIKAŠKE PORODICE RAUCHOVI Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet FF press Godina tiskanog izdanja: 2014. Godina elektroničkog izdanja: 2019. Iskra Iveljić ANATOMIJA JEDNE VELIKAŠKE PORODICE. RAUCHOVI Za izdavača Prof. dr. sc. Vlatko Previšić Recenzenti dr. sc. Stjepan Matković dr. sc. Mario Strecha Prijepis dokumenata Iskra Iveljić Dejan Zadro Lektura Marta Mihaljević Računalni slog Ivanka Cokol Grafičko oblikovanje naslovnice Boris Bui Izrada kazala i genealoške karte Snježana Štefok Slika na naslovnici Barunski grb iz grbovnice Pavla Raucha, Hrvatski državni arhiv, Zagreb ISBN 978-953-175-531-3 978-953-175-753-9 (PDF) DOI 10.17234/9789531757539 CIP zapis dostupan u digitalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000900182 Djelo je objavljeno pod uvjetima Creative Commons Autorstvo-Neko- mercijalno-Bez prerada 4.0 Međunarodne javne licence (CC-BY-NC- ND) koja dopušta korištenje, dijeljenje i umnažanje djela, ali samo u neko- mercijalne svrhe i uz uvjet da se ispravno citira djelo i autora, te uputi na izvor. Dijeljenje djela u prerađenom ili izmijenjenom obliku nije dopušteno. Tiskanje knjige pomognuto je sredstvima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske - projekt prof. dr. B. Vranješ-Šoljan br. 130-0000000-3108 Iskra Iveljić ANATOMIJA JEDNE VELIKAŠKE PORODICE RAUCHOVI Zagreb SADRŽAJ PREDGOVOR ..........................................................................................................................7 RODOSLOVLJE KAO SUDBINA. STUDIJA O RAUCHOVIMA .......................................9 1. UVOD ..............................................................................................................................11 2. RODOSLOVLJE KAO SUDBINA ................................................................................14 3. ŽENSKA LOZA .............................................................................................................25 4. PRO REGE ET PATRIA. RAUCHOVI U POLITICI ..................................................40 5. GOSPODARSKA PODLOGA ......................................................................................78 6. ŽIVOT NA VLASTELINSTVU ..................................................................................105 7. KULTURA STANOVANJA ........................................................................................120 8. VIZUALNA PREZENTACIJA ...................................................................................129 9. SIMBOLI ČASTI ...........................................................................................................142 10. KULTURA SMRTI .......................................................................................................150 11. ZAKLJUČAK ................................................................................................................156 IZABRANI DOKUMENTI ..................................................................................................159 1. IMOVINSKO-PRAVNI SPISI .....................................................................................161 2. POLITIČKI SPISI ..........................................................................................................215 IZVORI I LITERATURA .....................................................................................................264 POPIS KRATICA .................................................................................................................275 SUMMARY ..........................................................................................................................276 PRILOG: RODOSLOVLJE ..................................................................................................278 KAZALO IMENA ...............................................................................................................281 POPIS ILUSTRACIJA .........................................................................................................289 BILJEŠKA O AUTORICI ....................................................................................................311 Mirjani Gross Predgovor Iskreno priznajem da sam u mlađim danima izbjegavala čitati predgovore smatra- jući ih dosadnima. Kako to obično biva, životno i istraživačko iskustvo ublažilo je nestrpljivost i samodostatnost mladosti, podučivši me da je svaka knjiga, usprkos autorovom imenu na koricama, rezultat kolektivnog truda. Danas prvo pročitam predgovor i/ili autorove zahvale, jer kazuju puno o samom djelu. Svaki se autor otiskuje u svojevrsnu odiseju, nesiguran čeka li ga doista nakon brojnih peripetija sretan ishod kao u antičkom epu. Kako u kreativnim poticajima tako i u lutanjima i nesigurnostima, upućen je na baštinu prethodnika i konkretnu pomoć suvreme- nika. Tijekom višegodišnjih istraživanja nailazila sam na brojne prepreke: zbunjujuće i kontradiktorne podatke, nedostupnost građe, tragove koje nisam mogla dokraja slijediti. Da mi je netko rekao kako ću se u istraživanjima povijesti jednog velikaš- kog roda u modernom i suvremenom periodu latiti i oralne historije, ne bih mu vjerovala. No rekonstrukcija nekih sudbina i događaja jedino je na taj način bila moguća. Svoja istraživanja mogla sam dovršiti tek uz pomoć niza pojedinaca i in- stitucija, od potomaka same velikaške familije, kolega i stručnjaka do istraživača- amatera i župnika. Na prvom mjestu spomenula bih potomke Rauchovih, Branimira Vučetića, Christiana Steeba, pokojnu Mariju Iveković rođ. Vučetić i Henriette von Deym rođ. Steeb. Tijekom istraživanja pomogli su mi Mirjana Gross, Mira Kolar, Vlasta Hor- vat-Gmaz (Kajkaviana), Magdalena Lončarić, Spomenka Težak i Ljerka Šimunić (GMV), Marina Bregovac Pisk, Dora Bošković i Ela Jurdana (HPM), Željka Kolveshi i Slavko Šterk (MGZ), Vanja Brdar Mustapić (MUO), Tea Rosić (Muzej grada Cri- kvenice), Vida Pavliček (DAVŽ), Marija Jenić (Ministarstvo kulture RH), Ladislav Dobrica (HDA), Dragan Damjanović (Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fa- kulteta), Branka Molnar i Katarina Horvat (DAZG), Pavao Maček, Enver Ljubović, Marijan Tenšek, Branko Šmrček (vlasnik dvorca Martijanec), sestra Berislava Gra- bovac (Lužnica), te župnici u Brdovcu, Donjoj Stubici, Pušći i Marija Gorici. Zahvaljujem sljedećim institucijama i pojedincima na dopuštenju objave građe: Hrvatskom državnom arhivu, Državnom arhivu u Zagrebu, Muzeju grada Zagre- ba, Gradskom muzeju Varaždina, Kajkaviani, Ministarstvu kulture RH, Christianu Steebu i Nevenu Budaku. Zahvalnost dugujem i osoblju čitaonica HDA, DAZG, NAZ te Pučkog učilišta Dragutina Novaka u Ludbregu. Knjiga ne bi ugledala svjetlo dana bez voditeljice projekta MZOS-a Hrvatska mo- dernog i suvremenog doba: europski modeli i hrvatski identiteti, Božene Vranješ-Šoljan, jer je ona rukopis, koji je dvije godine stajao kod izdavača, odlučila tiskati sredstvi- ma svoga projekta. Naposljetku izražavam zahvalnost recenzentima te svima koji su pomogli da rukopis poprimi oblik knjige. Knjigu posvećujem profesorici Mirjani Gross koja me otisnula na uzburkano historiogafsko more. U Zagrebu, 25. lipnja 2014. Iskra Iveljić RODOSLOVLJE KAO SUDBINA. STUDIJA O RAUCHOVIMA 9 10 I. RODOSLOVLJE KAO SUDBINA. STUDIJA O RAUCHOVIMA 1. UVOD Na početku svojega bavljenja Rauchovima1 bojala sam se kako ću naići na obilje ar- hivskoga materijala koji neću lako moći savladati. Moj se zazor pokazao neoprav- danim. Premda su posrijedi velikaši koji su dali čak dva bana u relativno kratkome vremenu moderne hrvatske povijesti, ispostavilo se da se većina historiografskih tekstova odnosi na političku ulogu banova Levina i Pavla Raucha. Moja prvotna bojazan tako se ubrzo pretvorila u prkos i odlučnost da pokušam baciti više svjetla na povijest ove porodice u 19. i 20. stoljeću. Većina povjesničara u svojim osobnim istraživačkim interesima ostaje u okviri- ma razdobalja čvrsto ograničenih velikim prijelomnicama koje su napose obilježile 20. stoljeće. Tako se nerijetko specijaliziraju za „dugo 19.