Studija Biodiverziteta I Zaštite Prirode Obalnog Područja Crne Gore

Home , Argentina sphyraena, Kolonza, Sceliphron caementarium, Stromateus

PROGRAM INTEGRALNOG UPRAVLJANJA OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE (CAMP CG)

STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Dr Danka CAKOVIĆ Dr Dragana MILOŠEVIĆ

Podgorica, 2013.godine

stručna revizija: Dr Marko G. Karaman, doktor bioloških nauka programska revizija: Daniel Cebrián Menchero Marine Biology Expert. PhD SAP BIO Programme Officer United Nations Environment Programme Mediterranean Action Plan Regional Activity Centre for Specially Protected Areas (RAC/SPA)

Mr Jelena Knežević, nacionalni koordinator za CAMP, Ministarstvo održivog razvoja i turizma

SADRŽAJ

SINOPSIS

1. PREGLED BIODIVERZITETA 1 1.1. BIODIVERZITET OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE 2 1.1.1 FLORA 3 1.1.2 Gljive 9 1.1.3 Fauna 11 1.2 BIODIVERZITET MORA 28 1.2.1 Morske alge 28 1.2.2 Morski beskičmenjaci 30 1.2.3 Morske ribe 33

2. PREGLED KOPNENIH I MARINSKIH STANIŠTA 37 2.1 PREGLED OSNOVNIH TIPOVA VEGETACIJE KOPNENOG DIJELA OBALNE 41 ZONE I KARAKTERISTIČNIH ELEMENATA FAUNE 2.2 PREGLED MARINSKIH HABITATA 54

3. PREGLED ZAŠTIĆENIH PODRUČJA – POSTOJEĆIH I POTENCIJALNIH 63 3.1 PODRUČJA PRIRODE OBALNE ZONE ZAŠTIĆENA NACIONALNOM 63 LEGISLATIVOM 3.2 PODRUČJA PRIRODE PREDLOŽENA ZA ZAŠTITU NACIONALNIM 66 ZAKONODAVSTVOM 3.3 IPA PODRUČIJA – VAŽNA STANIŠTA ZA BILJKE 67 3.4 IBA PODRUČJA – PODRUČJA OD MEĐUNARODNOG ZNAČAJA ZA BORAVAK 75 PTICA U CRNOJ GORI 3.5 EMERALD SAJTOVI U OBALNOM PODRUČJU 81 3.6 OBALNA PODRUČJA KOJA SU PREPOZNATA KAO ZNAČAJNA SA ASPEKTA 86 BIODIVERZITETSKOG BOGATSTVA I OČUVANJA SPECIJSKOG I HABITATNOG DIVERZITETA (PA GAP ASSESSMENT) 3.7 PODRUČJA U MORU KOJA SU PREPOZNATA KAO POSEBNO ZNAČAJNA SA 88 ASPEKTA OČUVANJA SPECIJSKOG I HABITATNOG DIVERZITETA (DEVELOPMENT OF A NETWORK OF MPAS IN MONTENEGRO) 3.8 PRIJEDLOZI PODRUČJA ZA ZAŠTITU KAO REZULTAT ISTRAŽIVANJA 91 SPROVEDENIH U OKVIRU PROJEKTA “START UP OF KATIČ MARINE PROTECTED AREA IN MONTENEGRO AND ASSESMENT OF MARINE AND COASTAL ECOSYSTEMS ALONG THE COAST” 3.9 OBALNA PODRUČJA KOJA SU PREPOZNATA KAO POSEBNO ZNAČAJNA SA 95 ASPEKTA OČUVANJA SPECIJSKOG I HABITATNOG DIVERZITETA (PRILIKOM REALIZACIJE CAMP PROJEKTA)

4. FAKTORI KOJI UGROŽAVAJU BIODIVERZITET 101

5. PODRUČJA PRIORITETNA ZA ZAŠTITU 113

6. ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE 121 6.1 KONCEPT ZAŠTITE PRIRODE I BIODIVERZITETA 121 6.2 MJERE ZAŠTITE I AKTIVNOSTI NA SPROVOĐENJU PREDLOŽENOG 125 KONCEPTA ZAŠTITE 6.2.1 MJERE ZAŠTITE BIODIVERZITETA I STANIŠTA 125 6.2.2 AKTIVNOSTI U CILJU SPROVOĐENJA PREDLOŽENOG KONCEPTA ZAŠTITE 127

7. KARTOGRAFSKA PREZENTACIJA 139

8. LITERATURA 155

9. PRILOG 1 163 BIODIVERZITET OBALNOG PODRUČJA CRNOGORSKOG PRIMORJA Tabela 1: Vaskularne biljke obalnog područja Crnogorskog primorja 165 Tabela 2: Mahovine obalnog područja Crnogorskog primorja 223 Tabela 3: Lišajevi obalnog područja Crnogorskog primorja 235 Tabela 4: Gljive obalnog područja Crnogorskog primorja 241 Tabela 5: Beskičmenjaci obalnog područja Crnogorskog primorja 253 Tabela 6: Ribe obalnog područja Crnogorskog primorja 267 Tabela 7: Vodozemci obalnog područja Crnogorskog primorja 269 Tabela 8: Gmizavci obalnog područja Crnogorskog primorja 271 Tabela 9: Ptice obalnog područja Crnogorskog primorja 275 Tabela 10: Sisari obalnog područja Crnogorskog primorja 287

10. PRILOG 2 291 MARINSKI BIODIVERZITET Tabela 1: Spisak morskih algi 293 Tabela 2: Marinske vrste (fauna) 301

11. PRILOG 3 333 FOTOGRAFIJE 335

SINOPSIS

Cilj ove studije je da prikaže vrijednosti biodiverziteta i prirode u obalnom području Crne Gore i da se identifikuju glavni problemi sa aspekta njihove zaštite, te faktori koji ugrožavaju biodiverzitet i potencijalno mogu dovesti do nestanka nekih vrsta. Istovremeno, cilj je da se kao rezultat analize postojeće situacije predlože mjere za prevazilaženje identifikovanih problema i doprinese stvaranju uslova za održivo korištenje prirodnih resursa. Stoga će Studija sadržati smjernice za zaštitu prirode i biodiverziteta, kao i predlog mjera za njihovu realizaciju. U Studiji je dat opis stanja biodiverziteta, koji uključuje: ‐ Pregled biodiverziteta obalnog područja (kopneni i morki biodiverziter), pri čemu je dat naglasak na rijetke i ugrožene vrste ‐ Analizu ključnih tipova habitata, uz naglasak na rijetke i ugrožene habitate, kao i one koji su međunarodno značajni (Habitat Direktiva, NATURA 2000 mreža). ‐ Pregled zaštićenih područja, postojećih i potencijalnih, uključujući područja koja su zaštićena nacionalnom legislativom i ona značajna na međunarodnom nivou (EMERALD, IPA, IBA) Identifikovani su faktori koji ugrožavaju biodiverzitet i zaštićena područja, uključujući utvrđivanje relevantnih trendova biodiverziteta. Posebna pažnja posvećena je područijima koja imaju bogat biodiverzitet, a potencijalno su ugrožena time što se nalaze u neposrednoj blizini naselja, ili je na pomenutim lokalitetima planirana infrastrukturna izgradnja. Predložena su područja prioritetna za zaštitu, na osnovu rezultata analize situacije i identifikacije ugroženosti biodiverziteta Predstavljen je prijedlog koncepta zaštite prirode i biodiverziteta, na osnovu nacionalnih i međunarodnih strategija i podataka prezentovanih u prva tri poglavlja Studije. Takođe, predložene su mjere i aktivnosti, koje treba preduzeti u cilju zaštite prirode i biodiverziteta, definisane u skladu sa pristupom relevantnim za integralno upravljanje obalnim područjem Crne Gore u kontekstu izrade Nacionalne strategije za integralno upravljanje obalnim područjem Crne Gore (NS IUOP) i Plana za integralno upravljanje obalnim područjem CG (IUOP), i na nivou primjene u Prostornom planu obalnog područja Crne Gore, tako da predstavljaju osnovu koja se dalje može razrađivati u lokalnim planovima. Studija sadrži i kartografske prezentacije, uključujući tipove habitata i vrste, koje će biti dio GIS baze podataka obalnog područja koja se razvija u okviru CAMP programa. Date su i fotografije karakterističnih biljnih i životinjskih vrsta, habitata, kao i fotografije koje ilustruju antropogeni uticaj u priobalnoj zoni. Ističemo da je Studija urađena na osnovu literaturnih podataka i terenskih iskustava autora, bez izvođenja ciljnih terenskih istraživanja.

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

1. PREGLED BIODIVERZITETA

Područje obuhvaćeno studijom: Crnogorska obala je duga 293 km; ukupna dužina pješčanih plaža je 73 km, dok se kamenite plaže protežu na 33 km, uključujući mala ostrva. Osim pješčanih plaža, važno obilježje crnogorske obale su kameni klifovi. Obalna linija je uska, širine od 2 do 10 km, odvojena od unutrašnjosti planinskim vijencem primorskih Dinarida: Lovćen, Orjen, Rumija. Crnogorska obala je podijeljena u tri cjeline - Boko-Kotorski zaliv, centralni dio obale poznat kao Budvanska rivijera i region Bar-Ulcinj. U Boko-Kotorskom zalivu obala je veoma razruđena i odlikuje se velikim brojem malih plaža. Budvanska rivijera se odlikuje pješčanim plažama (osim Buljarica), dužine od nekoliko stotina metara do nekoliko kilometara: Trsteno, Jaz, Mogren, Slovenska plaža, Bečići, Kamenovo, Pržno, Miločer, Sveti Stefan, Petrovac, Lučice. U region Bar-Ulcinj se takođe nalazi nekoliko plaza, veoma pogodnih za razvoj turizma: Čanj, Sutomore, Topolica, Veliki pjesak i najduža plaza crnogorske obale – Velika plaza u Ulcinju, duga 12 km I sa prosječnom širinom od 50 m.

Ovom studijom obuhvaćena je obalna zona definisana Zakonom o morskom dobru (Službeni list RCG, broj 14/92)1 i njeno zaleđe, do oko 400 m nadmorske visine uz planinski vijenac primorskih Dinarida. U nekim dijelovima dati su i podaci za veće nadmorske visine, u slučaju kada do većih nadmorskih visina sežu granice područja koje je prepoznato kao značajno sa aspekta zaštite. Po bogatstvu vrsta flore i faune, kao i po raznovrsnosti ekosistema, Crna Gora se nalazi među vodećim zemljama u Evropi. Iz tog razloga međunarodne obaveze Crne Gore podrazumijevaju uključivanje u aktivnosti na zaštiti i očuvanju globalno, stvarno ili potencijalno ugroženih vrsta, a nacionalni prioriteti bi podrazumijevali potrebu Crne Gore da zaštiti i očuva svoju nacionalnu prirodnu baštinu.

1 "morska obala, luke, lukobrani, navozi, nasipi, sprudovi, kupališta, hridi, limani, grebeni, vrulje, izvori i vrela na obali, ušća rijeka koje se ulivaju u more, kanali spojeni sa morem, podmorje, morsko dno i podzemlje kao i unutrašnje morske vode i teritorijalno more, živa i neživa bogatstva u njima i živa i neživa bogatstva epikontinentalnog pojasa. Morskim dobrom, u smislu Zakona o morskom dobru, smatraju se i obale vode rijeke Bojane na teritoriji Republike Crne Gore".

1. PREGLED BIODIVERZITETA

1.1. BIODIVERZITET OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Primorski pojas Crne Gore odlikuje se nizom specifičnih i raznovrsnih staništa i životinjskih zajednica. Pregledom raspoloživih literaturnih podataka može se zaključiti da područje Crnogorskog primorja naseljava 1540 biljnih vrsta, 113 lišajeva, 283 mahovine, 232 gljiva, 289 beskičmenjaka, 29 predstavnika ihtiofaune, 18 vodozemaca, 38 gmizavaca, 249 ptica i 69 sisara…Na osnovu zoogeografskih odlika u fauni Crnogorskog primorja razlikuju se kosmopolitske vrste-široko rasprostranjene u čitavom svijetu; holarktičke vrste-koje naseljavaju sjevernu zemljinu poluloptu; palearktičke vrste-koje naseljavaju Evropu, Aziju i Sjevernu Afriku; mediteranske vrste-koje se mogu smatrati mediteranskim endemima; i endemične vrste- koje naseljavaju manje ili više ograničen prostor (istočno/zapadno mediteranski endemi, jadranski, balkanski, dinarski, crnogorski…)

Za potrebe izrade ovog dokumenta nisu rađena posebna terenska istraživanja, već su za inventarizaciju flore i faune upotrijebljene postojeće naučne i stručne reference, kao i lični podaci autora. Prikaz elemenata biodiverziteta kopnenog (obalnog) i marinskog područja dati su tabelarno u formi Anex-a, sa izuzetkom morskih algi koje su date u vidu spiska. Uz latinski naziv svake vrste dat je nacionalni i međunarodni status ugroženosti i zaštite. Prilikom navođenja međunarodnog statusa ugroženosti i zaštite uzeti su u obzir sledeći dokumenti: IUCN Red List 20122, Bernska Konvencija, Aneksi II i IV Habitat Direktive, CITES konvencija i Barselonska konvencija. Za pojedine grupe korišteni su dodatni dokumenti, specifični za konkretnu grupu (ptice, gljive, mahovine...), a navedeni su u tekstu koji se odnosi na te organizme.

Tekst koji slijedi sadrži pregled taksonomskih grupa koje se susrijeću na crnogorskom primorju. U okviru svake taksonomske grupe dati su podaci do sada realizovanih istraživanja koji su relevantni za ovu studiju. Za neka područja postoje detaljniji podaci taksonomskih grupa koje su prisutne na tom području, dok su podaci za neka područja nesistematizovaniatizovani. Ono što je zajedničko jeste da do sada nije postojao vremenski i prostorni kontinuitet u istraživanjima diverziteta ovog područja.

2 IUCN 2012. IUCN Red List of Threatened Species. Version 2012.2.

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

1.1.1 FLORA

Vaskularne biljke

Crna Gora se odlikuje izuzetnim bogatstvom vaskularne flore. Na osnovu objavljenih podataka, procjenjuje se da na njenom podruĉju raste nešto više od 3600 vrsta i podvrsta (Stešević, Petrović in press). Ako se bogatstvo flore jednog prostora izrazi brojem vrsta po jedinici površine, onda Crna Gora zauzima prvo mjesto među evropskim drţavama (Stevanović et al. 1995). Floristiĉko bogatstvo jeste pravi dar prirode, ali i velika obaveza koja podrazumjeva oĉuvanje ukupnog biljnog genofonda. Iz godine u godinu povećava se antropogeni pritisak na prirodna staništa, posebno u mediteranskom regionu Crne Gore. Ovo je ozbiljna prijetnja za, već u velikoj mjeri uništenu, floru i vegetaciju primorskog kraja.

Kao centri diverziteta vaskularne flore i endemizma u Crnoj Gori navode se visokoplaninske oblasti: Prokletije, Durmitor, Komovi… Ali, važno je istaći i izuzetan značaj nekih lokaliteta na Crnogorskom primoriju, sa aspekta očuvanja specifične flore i vegetacije, iako se ne odlikuju takvim bogatstvom flore i endema kao visokoplaninske oblasti zemlje. Tako je na Velikoj plaži u Ulcinju razvijena vegetacija psamofita, halofita i biljaka bočatnih voda; tipovi vegetacije koji su u najvećoj mjeri uništeni, ne samo u Crnoj Gori, već na cijeloj Jadranskoj obali. Na Tivatskim solilima i na Ulcinjskoj solani postoje zajednice halofita koje naseljavaju muljevitu podlogu, veoma rijetke na Jadranskoj obali.

Flora obalnog područja Crne Gore bila je privlačna za istraživače, pa prvi floristički podaci iz ove zone datiraju još iz polovine 19.vijeka. Do sada je objavljen veliki broj naučnih radova3, ali sve do sada nisu postojali precizni podaci o broju vrsta koje se mogu naći u navedenom području. Za potrebe ove studije napravljen je integralni spisak (Prilog I, Tabela 1), u kome je dat pregled taksona uz navođenje značajnih podataka koji se odnose na: status zaštite na nacionalnom i međunarodnom nivou, endemizam, invazivnost. Skrenuta je pažnja na taksone koji su veoma rijetki (zabilježeni samo na jednom ili dva lokaliteta u primorskom području), koji imaju malobrojne populacije, kod kojh je zapaženo opadanje populacije, ili oni čije je prisustvo u obalnoj zoni diskutabilno, jer o njemu govori samo jedan stari podatak.

3 Radovi koji su korišteni pri izradi ove studije dati su u pregledu literature na kraju.

1. PREGLED BIODIVERZITETA

Broj od 1540 taksona nedvosmisleno ukazuje na veliki floristički diverzitet u mediteranskom području Crne Gore! Napominjemo da je prilikom pravljenja spiska tretirano područje od obale mora do oko 400 metara nadmorske visine.

Od ukupnog broja zabilježenih taksona 87 ih je zaštićeno nacionalnom legislativom4. Neke od ovih vrsta imaju veoma brojne populacije u Crnoj Gori, dok se neke nalaze samo u mediteranskom području i imaju malobrojne populacije, pa se o njima mora voditi računa prilikom bilo kakvih antropogenih intervencija. Pregledom literaturnih podataka i rezimiranjem terenskih zapažanja zapaženo je i da ima taksona koji su veoma rijetki, sretaju se samo na jednom ili na dva lokaliteta, ali nemaju nacionalni status zaštite. Predlažemo da se uradi revizija liste zaštićenih vrsta i dodaju takvi taksoni. Navodimo neke od njih: Lysimachia atropurpurea, Neotinea maculata, Radiola linoides, Kickxia cirrhosa, Succisella inflexa...

Prilikom navođenja međunarodnog statusa ugroženosti i zaštite uzeti su u obzir sledeći dokumenti: Svjetska Crvena Lista vaskularnih biljaka (1997 IUCN Red List of Threatened Plants), Evropska Crvena lista vaskularnih biljaka (European Red List of vaskular plants), Bernska Konvencija, Aneksi II i IV Habitat Direktive i CITES konvencija. U primorskom području Crne Gore raste 7 biljnih vrsta koje se nalate na Svjetskoj Crvenoj Listi vaskularnih biljaka; svih 7 imaju stetus ugoženosti R (Rare)5. Na Evropskoj Crvenoj listi ima 155 taksona, od kojih je 145 LC (Least Concern), 7 taksona se u ovoj publikaciji vode kao DD (Data Deficient), dok su tri definisania kao NT (Near Threatened). Važno je istaći da je ova lista prvenstveno rađena za flore zemalja EU, čime se može objasniti izostanak vrsta iz flore Crne Gore koje su ugrožene na međunarodnom nivou 6. Na spisku vaskularne flor primorskog područja nema vrsta koje se nalaze na Bernskoj Konvenciji, dok je sa aneksa Habitat Direktive zabilježeno: jedna vrsta koja se nalazi na Aneksima II i IV, jedna vrsta sa Aneksa IV i dvije vrste sa Aneksa V. Na CITES konvenciji prisutna je 51 vrsta.

Od ukupnog broja registrovanih taksona, areal 47 vrsta ne prelazi granice Balkanskog poluostrva. Neke od njih imaju i znatno uže rasprostranjenje, ali svi pomenuti taksoni pripadaju

4 Rješenje o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta, Službeni list br. 76/06 5 Kategorije ugroženosti u Svjetskoj Crvenoj Listi su: Ex (Extinc), Ex/E (Extinct/Endangered), E (Endangered) i VU (Vulnerable) 6 Kao kategorije ugroženosti u Crvenoj Evropskoj Listi se vode: CR (Critically Endangered), EN (Endangered) i VU (Vulnerable), dok se vrste sa kategorijama NT (Near Threatened), LC (Least Concern) i DD (Data Deficient) ne smatraju ugroženima.

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE grupi Balkanskih endema. Procenat endemizma od 3% u primorskom području znatno je manji u poređenju sa stepenom endemizma ukupne crnogorske flore koji iznosi 7,11 % (Stevanović et al., 1995). Ovo je i očekivano s obzirom na činjenicu da se centri diverziteta endemične flore u Crnoj Gori, kao i na cijelom Balkanu, nalaze na visokim planinama. Endemična flora svakog područja predstavlja posebnu vrijednost biljnog svijete, te to treba imati u vidu prilikom bilo kakvih antropogenih aktivnosti. Subendemična flora zastupljena je sa 13 taksona, gdje dominiraju Balkansko-Apeninski subendemi.

Slika 1:Centaurea glaberimma – endem Slika 2: Centaurea nicolae – balkanski endem, Balkanskog poluostrva, zaštićena nacionalnom klasično nalazište joj je u okolini Bara legislativom (foto: D. Petrović) (foto: D. Petrović)

Slika 3: Asperula baldacci – lokalni endem Crne Slika 4: Petteria ramentaceae – Endem Gore, na Svjetskoj Crvenoj Listi ima R (rare) Dinarida; prva biljna vrsta opisana na kategoriju ugroženosti (foto: D. Petrović) materijalu iz Crne Gore (foto: D. Petrović)

1. PREGLED BIODIVERZITETA

Analizom raspoložive literature i sopstvenih terenskih zapažanja došli smo do podatka da je 111 biljnih taksona zabilježeno samo na jednom lokalitetu u Crnoj Gori, koji se nalazi u primorskom području. Ovo ističemo kao značajan podatak, jer se prilikom planiranja urbanizacije mora uzeti u obzir da bi uništavanjem staništa na konkretnom lokalitetu (za svaku vrstu su konkretni lokaliteti dati u integralnom spisku flore) dovelo do nestanka te vrste iz flore Crne Gore! U nastavku slijedi popis područja koji predstavljaju jedino stanište za neki od 111 pomenutih taksona, kao i broj taksona koji na tim lokalitetima imaju jedino nalazište u Crnoj Gori: Boka Kotorska (56), Velika plaža sa zaleđem (19), okolina Budve (15), Tivatska solila (10), okolina Bara (6), okolina Petrovca (3), Buljarica (2). Sedamnaest biljnih vrsta zabilježene su na samo dva lokaliteta.

Važno je istaći i činjenicu da za 44 vrste postoji samo po jedan stari podatak iz XIX vijeka koji govori o njihovom prisustvu u primorskom području i od tog perioda više nisu zabilježene. Postavlja se pitanje: da li te vrste zaista postoje u našoj flori, ali zbog nesistematskih istraživanja nisu pronađene, ili su im usled urbanizacije u navedenoj zoni staništa zauvijek uništene i više ne naseljavaju teritoriju Crne Gore. Tokom terenskih istraživanja sprovedenih u okviru CAMP projekta potvrđen je jedan ovakav podatak: vrsta Succisella inflexa navođena je samo za Sutorinu kod Herceg Novog (Studniczka, 1890), a u jesen 2012.godine pronađena je u zeleđu Velike plaže u Ulcinju.

Od 50 invazivnih vrsta i podvrsta biljaka koje se navode za Crnu Goru (Stešević, Petrović, 2010), u regionu koji je obuhvaćen ovom studijom je zabilježeno 33. Prema dosadašnjim zapažanjima na terenu, što je potvrđeno i tokom rada na Monitoringu biodiverziteta 2011.godine, najveću opasnost predstavljaju bagrem (Robinia pseudacacia) i pajasen (Ailanthus altissima), a u zeleđu Velike plaže i na Adi Bojani i Amorpha fruticosa. Ovo su drvenaste vrste, pa njihovo širenje u većoj mjeri remeti strukturu prirodnih ekosistema, u poređenju za zeljastim biljkama. Važno je naglasiti da su ove vrste ranije sađene, kao ukrasne ili za pošumljavanje goleti (bagrem), ubrzo su se proširile i inkorporirale u prirodne ekosistema, na nekim lokalitetima potiskujući autohtone edifikatore. U skladu sa tim preporučujemo da se pooštre mjere kontrole sađenja vrsta, jer je poslednjih godina aktuelno sađenje egzotičnih vrsta, koje lako mogu postati invazivne.

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Mahovine

Crnogorsko primorje predstavlja jedan od floristički najinteresantnijih djelova Crne Gore. Iz tog razloga oduvijek je privlačilo domaće i strane istraživače i ljubitelje prirode. Prvi radovi koji opisuju bogastvo brioflore crnogorskog primorja datiraju iz XIX vijeka. Kao lokaliteti na kojima je sakupljeno najviše materijala pominju se Herceg Novi, Kotor, Budva, Sutomore i dr. Na materijalu sakupljenom na ovim lokalitetima opisan je veći broj taksona (vrsta, podvrsta, formi i varijeteta) novih za nauku, među kojima treba istaći Astomum paradoxum, Weisia dalmatica i Pottia illyrica. U tom periodu ove vrste su opisane kao "crnogorski endemi", ali su kasnija istraživanja pokazala njihovo šire rasprostranjenje. Od 589 trenutno opisanih vrsta briofita za područje Crne Gore, koliko se navodi u Nacionalnoj Strategiji biodiverziteta sa Akcionim planom za period 2010-2015, na području crnogorskog primorja, po literaturnim podacima, do sada su evidentirane 283 vrste (Prilog I, Tabela 2) (Dragićević & Veljić, 2006; Papp & Erzerberger, 2007). Od navedenog broja vrsta, 5 je zaštićeno nacionalnom legislativom i to: Cephaloziella calyculata, Ephemerum recurvifolium, Ephemerum sessile, Funariella curviseta, Weissia levieri. 38 vrsta se nalazi na IUCN Crvenoj listi i to sa sledećim statusima: LR – 17, CR – 2, VU – 9, DD – 10 vrsta. IUCN kategorizacija mahovina urađena je po Sabovljević, et al. 2004 i Stewart, N., 1995.

Ukupan broj do sada registrovanih vrsta je mnogo manji nego u zemljama u okruženju, što se objašnjava ograničenim istraživanjima ove grupe. Imajući u vidu činjenicu da je bogastvo i raznovrsnost brioflore u direktnoj vezi sa stepenom raznovrsnosti orografskih, klimatskih, geoloških, pedoloških i vegetacijskih odlika, izvjesno je da će prilikom detaljnijih istraživanja i mnoge druge vrste biti registrovane. Istraživanjem sprovedenim 2003. godine na području koje obuhvata ova studija po prvi put je registrovano 7 briofita (5 jetrenjača i 2 prave mahovine- Musci), od kojih se Frullania inflata var. illyrica i Riccia trabutiana nalaze u Crvenoj knjizi briofita Evrope i imaju status (R-rijetka) (Papp & Erzberger, 2007). Terenskim istraživanjima 20087. godine na brdu Spas registrovano je više od 30 vrsta mahovina, predstavnika klasa Marchantiopsida i Bryopsida, sakupljenih na velikom broju raznovrsnih podloga.

7 Studija zaštite prirode zaštićenog prirodnog dobra "Brdo Spas (Topliš)", Opština Budva, 2009. godina, Zavod za zaštitu prirode Crne Gore

1. PREGLED BIODIVERZITETA

Lišajevi

Prvi podaci o lihenoflori Crne Gore odnose se na primorsku oblast i datiraju iz druge polovine XIX i prve polovine XX vijeka. Nakon sporadičnih istraživanja, koja nisu imala vremenski i prostorni kontinuitet, lihenološke aktivnosti na području Crne Gore počele su se intenzivnije odvijati od 2004. godine, kada je prikupljen materijal sa većeg broja lokaliteta, zahvaljujući čemu se broj prethodno poznatih vrsta značajno povećao. Kako je navedeno u Nacionalnoj Strategiji biodiverziteta sa Akcionim planom za period 2010-2015 u Crnoj Gori je do sada zabilježeno 693 vrsta lišajeva. Za potrebe ove studije, kao relevantni, navedeni su podaci značajno novijeg datuma po Bilowitz et al. 2008 (Prilog I, Tabela 3). Po ovom literaturnom izvoru za područje primorja registrovano je 113 vrsta lišajeva od kojih je 14 registrovano samo na po jednom lokalitetu (Caloplaca crenulatella, Caloplaca flavocitrina, Cladonia cervicornis, Cladonia rei, Fulgensia fulgida, Hyperphyscia adglutinata, Lecania inundata, Lecanora leuckertiana, Lepraria nivalis, Leprocaulon microscopicum, Leptogium magnussonii, Trapelia placodioides, Trapeliopsis flexuosa, Xanthoparmelia pulla).

Detaljnije istraživanje lihenoflore primorskog regiona do sada nije sprovedeno iako je za očekivati da bi se nakon njega broj vrsta promijenio. To iz razloga jer lišajevi pripadaju kategoriji dugovječnih organizama uz stabilne uslove u kojima žive, dok im najozbiljniju prijetnju opstanku predstavlja ugrožavanje staništa (deforestacija, urbanizacija i sl.), pa se u tom smislu podaci ranijeg datuma ne mogu uzeti kao sasvim relevantni. U okviru samo jednog terenskog istraživanja koje je realizovano tokom 2008. godine prikupljen je materijal sa područja brda Spas, područja koje nije bilo obuhvaćeno istraživanjima ranijeg datuma. Od 33 prikupljene vrste, tri su po prvi put evidentirane za lihenofloru Crne Gore, dok 10 vrsta predstavljaju prve nalaze novijeg datuma, odnosno zabilježene su samo u radovima značajno starijeg datuma (početak XX vijeka), pri čemu su pojedine evidentirane za veće nadmorske visine i na podlogama drugačijim u odnosu na one na kojima su nađene na ovom području, što je svakako značajno za dalje ekološke analize (Studija zaštite prirode zaštićenog prirodnog dobra "Brdo Spas (Topliš)" 2009. godina).

Lišajevi nisu direktno obuhvaćeni postojećim međunarodnim konvencijama o zaštiti ugroženih vrsta flore i faune i njihovih staništa, te u tom smislu još uvijek nisu predmet ni nacionalne zakonske regulative. Usled vremenske i teritorijalne neujednačenosti dosadašnjih

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE istraživanja lihenoflore naših prostora ne može se precizno definisati status ugroženosti za veliki broj taksona lišajeva. Međutim, sa sigurnošću se može istaći značaj evidentiranja vrste Fuscopannaria mediterranea na području Brda Spas. U pitanju je vrsta koja je veoma rijetka na Balkanskom poluostrvu. Postoji samo jedan nalaz zabilježen za Hrvatsku, jedan za Crnu Goru (koji je bitno starijeg datuma), jedan za Sloveniju i četiri za Grčku. Takođe je rijetka i u Italiji. Na žalost ne postoje definitivne crvene liste za ova područja ali sigurno je da bi se ova vrsta našla na njima.

1.1.2 GLJIVE

Primorski dio Crne Gore koji pripada mediteranskom biogeografskom regionu veoma je interesantan za razvoj velikog broja rijetkih vrsta gljiva, karakterističnih za ovaj region, koji se po sastavu vrsta i specifičnostima bitno razlikuju od ostalih biogeografskih regiona. U Nacionalnoj strategiji biodiverziteta sa Akcionim planom za period 2010-2015 u Crnoj Gori je zbilježeno oko 2.000 vrsta gljiva (preko 1.000 vrsta mikromiceta i približno 920 vrsta makromiceta), mada je procijenjeno da taj broj može biti između 15.000 i 21.000 vrsta, od čega je 4.500 makromiceta. Od ovog broja u primorskorskom regionu, po dostupnim literaturnim podacima, evidentirano je 232 vrste (Prilog I, Tabela 4). Od ovog broja 28 vrsta je zaštićeno nacionalnom legislativom, a 27 vrsta se nalazi na Evropskoj Crvenoj listi. Pretpostavlja se da su ove brojke značajno veće i da će buduća istraživanja to i potvrditi. O tome govore i novootkrivene vrste kao npr. Amanita gioiosa koja se može registrovati na području Morinja (Perić & Perić, 2007).

Tokom terenskih istraživanja sprovedenih 2007. godine na području Tivatskih solila8 registrovano je 7 vrsta makromiceta, od kojih vrste Ganoderma resinaceum i Omphalotus olearius imaju status međunarodno značajnih vrsta i nalaze se pod zaštitom u Crnoj Gori (Službeni list RCG br. 76/06). Ove vrste se nalaze i na Evropskoj Crvenoj Listi (Ing, 1993). Monitoringom biodiverziteta 2011. godine na ovom području panju registrovana su 3 plodonosna tijela (na panju Olea europaea) vrste Omphalotus olearius.

8 Stručni nalaz za stavljanje pod zaštitu Tivatskih solila. Opština Tivat, 2007. Republički zavod za zaštitu prirode.

1. PREGLED BIODIVERZITETA

U istraživanjima sprovedenim na brdu Spas tokom 20099. godine registrovano je oko 50 vrsta Makromiceta. Ova istraživanja su pokazala da su staništa sa zajednicom Erico-Arbutetum na brdu Spas značajna za razvoj mediteranskih vrsta gljiva koje se nalaze na listama međunarodno značajnih projekata prvenstveno kao vrste fragilnih ekosistema čija je zaštita neophodna (More, D. et al., 2001; ECCF, 2001). Od vrsta sa međunarodnim i nacionalnim značajem na brdu Spas su konstatovane: Amanita caesarea, Boletus queletii, Mutinus caninus i Verpa conica. Od nacionalnog značaja je prisustvo vrste Polyporus tuberaster, koja je rijetka vrsta u Crnoj Gori. Do sada je zabilježena samo na dva lokaliteta: brdo Spas i Nacionalni park "Biogradska gora" i predstavlja vrstu potencijalne zaštite na nacionalnom nivou. S obzirom da na brdu Spas postoje izuzetno povoljni uslovi za razvoj gljiva, u budućim istraživanjima moguće je očekivati preko 500 vrsta makromiceta. Istraživanja su pokazala da staništa sa zajednicom Erico- Arbutetum predstavlja područje koje ima tipove habitata značajne za makromicete shodno kriterijumima za uspostavljanje važnih staništa gljiva na evropskom nivou - IFA (Important Fungus Areas).

Na obodima petrovačke plaže 2010. godine zabilježene su 24 vrste gljiva10. Od međunarodnog i nacionalnog značaja registrovane su sledeće vrste: Verpa conica i Suillus mediterraneensis. Shodno kriterijumima za uspostavljanje važnih staništa gljiva - IFA (Important Fungus Areas) staništa na obodima petrovačke plaže sadrže tipove habitata značajne za makromicete shodno kriterijumu C. S obzirom da na ovim lokalitetima postoje izuzetni uslovi za razvoj gljiva, u budućim istraživanjima moguće je očekivati preko 100 vrsta.

Istraživanjem sprovedenim na području plaže Jaz 201111. godine registrovano je 13 vrsta gljiva od kojih su dvije od međunarodnog i nacionalnog značaja: Amanita caesarea i Verpa conica. Shodno kriterijumima za uspostavljanje važnih staništa gljiva – IFA (Important Fungus Areas) zaleđe plaže Jaz ima tipove habitata koji su značajni za makromicete shodno kriterijumu D.

9 Studija zaštite prirode zaštićenog prirodnog dobra "Brdo Spas (Topliš)", Opština Budva, 2009. godina, Zavod za zaštitu prirode Crne Gore 10 Studija zaštite prirode zaštićenog prirodnog dobra "Petrovačka plaža" Opština Budva, 2011. godina, Zavod za zaštitu prirode Crne Gore 11 Studija zaštite prirode zaštićenog prirodnog dobra "Jaz" Opština Budva, 2012. godina, Zavod za zaštitu prirode Crne Gore

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Monitoringom biodiverziteta 2011. godine na području Ade Bojane (na dva lokaliteta) registrovana je vrsta Verpa conica zaštićena na nacionalnom i međunarodnom nivou (nalazi se na Crvenoj listi Evrope). S obzirom da je ovo istraživanje sprovedeno za vrijeme velike suše nije registrovan veći broj nacionalno i međunarodno značajnih vrsta što je za očekivati za području Ade Bojane na kojoj se nalaze očuvani habitati sa Alnus glutinosa, Quercus spp., Fraxinus spp., Myrtis communis, Carpinus orientalis. Istim istraživanjem Amanita caesarea zaštićena na nacionalnom i međunarodnom nivou (nalazi se na Crvenoj listi Evrope) registrovana je na području Morinja (u šumi hrasta Quercus sp.). Zbog dobro očuvanih habitata sa Castanea sativa u Stolivu i Kostanici, kao i lokaliteta sa Quecus sp. na Vrmcu i Morinju za očekivati je da se u budućim istraživanjima registruje veći broj nacionalno i međunarodno značajnih vrsta na području Kotorsko-Risanskog zaliva. Na području Savinske Dubrave od vrsta zaštićenih na nacionalnom i međunarodnom nivou (nalaze se na Crvenoj listi Evrope) registrovane su vrste Amanita caesarea, Boletus queletii, Pisolithus arrhizus, Omphalotus olearius i Colitricia cinnamomea. U narednim istraživanjima očekuje se znatno veći broj nacionalno i međunarodno značajnih vrsta gljiva na području Savinske Dubrave zbog očuvanih habitata sa Castanea sativa i Quercus pubescens.

1.1.3 FAUNA

Beskičmenjaci

Kako se navodi u Nacionalnoj strategiji biodiverziteta sa Akcionim planom za period 2010-2015. godine, kopneni beskičmenjaci su veoma velika grupa, sa mnogo tipova, od kojih je većina slabo proučena u Crnoj Gori. Uopšteno govoreći ne postoje sistematizovane liste diverziteta ove grupe sa izuzetkom lista za pojedina područja. Do danas, najbolje proučeni tipovi uključuju mekušce (Mollusca – sa 323 zabilježene vrste), člankovite crve (Oligochaeta - sa 27 zabilježenih vrsta) i zglavkare (Arthropoda – sa 16.000-20.000 procijenjenih vrsta, mada se procjenjuje da je broj insekata veći od 25.000).

Na osnovu dostupnih literaturnih podataka na crnogorskom primorju registrovano je 289 vrsta beskičmenjaka (Prilog I, Tabela 5). Od registrovanih vrsta 10 je zaštićeno nacionalnom

1. PREGLED BIODIVERZITETA legislativom, a 6 se nalazi na Natura 2000 spisku. Na IUCN listi se nalazi 12 vrsta i to 8 sa LC statusom, 3 sa VU statusom i vrsta Osmoderma eremita sa NT statusom. Generalno, fauna insekata obalnog područja je u velikoj mjeri izmijenjena u odnosu na druga područja koja nijesu pod antropogenim uticajima. Dugotrajno uznemiravanje i degradacija staništa doveli su do izmjene specijske strukture tako da su na plažama i okolnim rubnim područjima prisutne u velikoj mjeri vrste sa širokom ekološkom valencom. Specijalizovane plažne vrste se javljaju sporadično i imaju veoma malu abudantnost. Kao posledica antropogenih promjena na većini plaža registrovane su vrste štetnih insekata. Istraživanja ove grupe sugerišu da postoji visok nivo endemizma, visok diverzitet vrsta, ali je evidentno i to da pojedine grupe nisu u potpunosti istražene. Tako su 2008. godine opisane dvije nove vrste mrava i to Crematogaster gordani i Crematogaster montenegrinus (Karaman, M., 2008) koje su endemi Crne Gore. Vrsta Crematogaster montenegrinus opisana je sa materijala sakupljenog sa lokaliteta Opatovo (Bokakotorska) i Velika plaža i predstavlja veoma rijetku vrstu. Crematogaster gordani do sada je zabilježena samo na dva lokaliteta duž crnogorskog primorja. Među registrovanim vrstama dva endema Crne Gore su iz grupe Gastropoda i to Limax wohlberedti i Tandonia albanica, dok je vrsta Tandonia reuleaxi endem Balkanskog poluostrva. Vrsta Anomala matzenaueri je endem crnogorskog i albanskog primorja, Cicindela monticola albanica je endem Balkanskog poluostrva, dok su Ephippiger discoidalis i Luciola novaki endemične vrste istočne obale Jadranskog mora.

Na širem području Bečićke, Slovenske i Sutomorske plaže, Jaza i Ratca sa Žukotrlicom od vrsta zaštićenih nacionalnom legislativom registrovane su sledeće vrste: Iphiclides podalirius Papilio alexanor i Papilio machaon, od kojih se Papilio alexanor i Papilio machaon nalaze i na Natura 2000 spisku12.

U zaleđu Slovenske plaže registrovano je prisustvo puževa golaća zaštićenih nacionalnom legislativom: Tandonia reuleaxi i Limax wohlberedti13. Na području Tivatskih solila14 od

12 Studija zaštite prirode zaštićenog prirodnog dobra "Bečićka plaža" Opština Budva, 2011. godina, Zavod za zaštitu prirode Crne Gore; Studija zaštite prirode zaštićenog prirodnog dobra "Slovenska plaža" Opština Budva, 2011. godina, Zavod za zaštitu prirode Crne Gore; Studija zaštite prirode zaštićenog prirodnog dobra "Sutomorska plaža" Opština Bar, 2011. godina, Zavod za zaštitu prirode Crne Gore; Studija zaštite prirode zaštićenog prirodnog dobra "Jaz" Opština Budva, 2012. godina, Zavod za zaštitu prirode Crne Gore Studija zaštite prirode zaštićenog prirodnog dobra "Ratac sa Žukotrlicom" Opština Bar, 2011. godina, Zavod za zaštitu prirode Crne Gore 13 Studija zaštite prirode zaštićenog prirodnog dobra "Slovenska plaža" Opština Budva, 2011. godina, Zavod za zaštitu prirode Crne Gore

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE insekata zaštićenih nacionalnom legislativom registrovane su vrste Lucanus cervus i Oryctes nasicornis. Ove vrste su registrovane i na području Ratca sa Žukotrlicom terenskim istraživanjem sprovedenim kroz monitoring biodiverziteta 2011. godine. Vrsta Lucanus cervus se nalazi i na Natura spisku (Anex II HD). U Izvještaju monitoringa biodiverzieta 2011. godine za područje Tivatskih solila navodi se da halofitna vegetacija solila, kao ni šikare i livade u njenoj okolini ne mogu biti predstavljati pogodno stanište za zaštićene vrste Lucanus cervus i Oryctes nasicornis. Ove vrste su u mnogim dokumentima navođene kao elementi faune pomenutog područja. Područje Tivatskih solila naseljava 42 vrste Orthoptera (pravokrilci-zrikavci i skakavci) svrstanih u 2 reda i 6 porodica, što predstavlja skoro polovinu prisutnih vrsta (91) na crnogorskom primorju (46%) i oko 1/5 (22%) svih prisutnih vrsta na teritoriji Crne Gore (190 vrsta). Od registrovanih vrsta najveći broj pripada vrstama karakterističnim za močvarna (vlažna) staništa (14 tj 33% od ukupno prisutnih vrsta), zatim slijede vrste karakteristične za pješčarska staništa (10 tj. 23% od ukupno prisutnih vrsta) i vrste karakteristične za šljunkovita staništa (9% tj 21% od ukupnog broja vrsta). Među registrovanim vrstama je i Ephippiger discoidalis (endem istočne obale Jadranskog mora) i Ruspolia nitidula vrsta koja je veoma osjetljiva na uništavanje močvarnih staništa i u nekim zemljama Evrope je uvrštena u spisak kritično ugroženih vrsta.

Terenskim istraživanjima sprovedenim kroz Monitoring biodiverziteta Crne Gore 2011. godine dobijeni su sledeći podaci:

a) Na području Ade Bojane od vrsta zaštićenih nacionalnom legislativom registrovane su Oryctes nasicornis i Iphiclides podalirius. Brojnost populacija navedenih vrsta na ovom području je stabilna. Na ovom području regisrovana je vrsta pustinjskog mrava Cataglyphis nodus karakteristična za zonu psamofita i vegetaciju kserofilnih pašnjaka u zaleđu. Navedena vrsta se ne nalazi na listama zaštićenih vrsta ali je veoma bitno pomenuti njeno prisustvo na ovom području.

b) Na području Velike Ulcinjske plaže u zoni poplavnih šuma jasena, lužnjaka i jove mogu se naći manje populacije zaštićenih vrsta Osmoderma eremites (Natura 2000) i Saga natoliae (nacionalna legislativa). Zaleđe plaže je stanište endemične i rijetke vrste Crematogaster gordani Karaman, 2008 (Hymenoptera, Formicidae) koja je po dosadašnjim istraživanjima pronađena na samo dva lokaliteta duž crnogorskog primorja. Ovo područje je i stanište za endem crnogorskog i

14 Stručni nalaz za stavljanje pod zaštitu Tivatskih solila. Opština Tivat, 2007. Republički zavod za zaštitu prirode.

1. PREGLED BIODIVERZITETA albanskog primorja Anomala matzenaueri (Coleoptera, Rutelidae), kao i vrstu Cicindela monticola albanica (Coleoptera, Cicindelidae) koja je balkanski endem.

c) U šumama sladuna i cera na Možuri registrovane su stabilne populacije zaštićenih vrsta nacionalnom legislativom i/ili Natura 2000: Lucanus cervus (nacionalna legislativa i Natura 2000), Oryctes nasicornis (nacionalna legislativa), Cerambyx cerdo (Natura 2000) i Iphiclides podalirius (nacionalna legislativa).

Slika 5: Oryctes nasicornis - nosorožac. Vrsta zaštićena nacionalnom legislativom. (foto: M. Karaman)

d) Na području Buljarice od zaštićenih vrsta registrovane su: Oryctes nasicornis (nacionalna legislativa), Iphiclides podalirius (nacionalna legislativa) i Luciola novaki (nacionalna legislativa) endemična vrsta istočne obale Jadrana. Brojnost populacija navedenih vrsta je u opadanju kao posledica antopogenog pritiska na ostatke listopadnih šuma u zaleđu ove plaže. Na ovom području registrovana je i vrsta Inachis io koja se ne nalazi ni na spisku zaštićenih vrsta Crne Gore, niti je na Natura 2000 spisku, ali je zbog karakterističnih šara na svojim krilima česta meta kolekcionarima i veoma je bitno pomenuti njeno prisustvo na ovom području.

e) Na području poluostrva Ponta u zoni makije od zaštićenih vrsta registrovane su sledeće vrste: Oryctes nasicornis (nacionalna legislativa), Osmoderma eremita (Natura 2000), Buprestis splendens (Natura 2000) i Iphiclides podalirius (nacionalna legislativa).

f) Od zaštićenih vrsta na području Kotorsko Risanskog zaliva registrovane su vrste: Oryctes nasicornis (nacionalna legislativa), Lucanus cervus (nacionalna legislativa i Natura

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

2000), Iphiclides podalirius (nacionalna legislativa) i Luciola novaki (nacionalna legislativa). Navedene vrste registrovane sun a lokalitetima Kostanjica i donji Stoliv u mješovitim šumama kestena i lovora. Na području Morinjskog zaliva najbolje je proučena grupa osolikih muva Syrphidae (Diptera) gdje je registrovano 132 vrste, od ukupno 192 koje su do sada publikovane za mediteransku zonu Balkanskog poluostrva.

g) Na području Savinske Dubrave od zaštićenih vrsta registrovane su: Iphiclides podalirius (nacionalna legislativa), Luciola novaki (nacionalna legislativa), Lucanus cervus (nacionalna legislativa i Natura 2000). Na istom području registrovane su i dvije invanzivne vrste: Sceliphron caementarium i Chalybion californicum.

Ihtiofauna (Ribe)

Na području crnogorskog primorja najznačajnije stanište ihtiofaune predstavlja rijeka Bojana. Kao dio sistema Skadarsko jezero-rijeka Bojana-Jadransko more predstavlja konekciju ovog važnog vodenog sistema sa morem i glavni migracioni put nekim vrstama riba koje se mrijeste u slatkoj vodi. Kao posledica toga na spisku predstavnika ihtiofaune nalaze se tipične slatkovodne vrste, marinski predstavnici, kao i vrste karaketristične za bočatne vode (Prilog I, Tabela 6). Dvije vrste su zaštićene nacionalnom legislativom dok se četiri vrste nalaze na Natura 2000 spisku: Acipenser naccarii, Acipenser sturio, Anguilla anguilla i Alosa fallax. Na IUCN Crvenoj listi nalazi se 21 vrsta i to: 3 vrste sa CR statusom, 1 vrsat sa DD statusom, 18 vrsta sa LC statusom i 3 vrste sa VU statusom. Status VU koji je naveden za vrstu Rutilus prespensis nije u potpunosti opravdan. Naime, ova vrsta je do 2011. godine navođena kao endem Prespanskog jezera i imala je status endema Prespanskog jezera. Međutim Milošević et al., 2011. godine su dokazali da ova vrsta osim Prespanskog naseljava i Ohrid-Drim-Skadar sistemu i ima veoma očuvane populacije u navedenim vodenim sistemima.

Na široj teritoriji Jaza terenskim istraživanjem sprovedenim kroz monitoring biodiverziteta 2011. godine registrovana je veoma brojna populacija vrste Pelasgus minutus (primorska gavčica) koja predstavlja endem Crne Gore, Albanije i Makedonije. Ovaj podataka predstavlja najznačajniji podataka u poslednje vrijeme vezano za slatkovodnu ihtiofaunu ovog područja bez obzira što ova endemična vrsta nije zaštićena nacionalnom legislativom niti se nalazi na spisku

1. PREGLED BIODIVERZITETA

Natura 2000. Istim istraživanjem u rijeci Bojani registrovana je izuzetno brojna populacija međunarodno zaštićene vrste Anguilla anguilla, dok je na području Buljarice zabilježena populacija manjih uzrasnih klasa što ukazuje na intenzivan izlov jegulje na ovom području.

Ušća rijeke Sutorine i Mrčevske rijeke predstavljaju značajna prirodna nalazišta mlađi Liza aurata, Liza saliens i Chelon labrosus15.

Herpetofauna (vodozemci i gmizavci)

Po Nacionalnoj Strategiji biodiverziteta sa Akcionim planom za period 2010-2015. godine na području Crne Gore do sada je evidentirano 56 vrsta (18 vrsta vodozemaca i 38 vrsta gmizavaca), i 69 podvrsta vodozemaca i gmizavaca, a lista vjerovatno još nije konačna. Na osnovu literaturnih podataka korištenim za potrebe ove studije na području primorja registrovan je 41 predstavnik (11 vodozemaca i 30 gmizavaca) herpetofaune (Prilog I, Tabele 7 i 8). Od ovog broja 32 vrste (8 vodozemaca i 24 gmizavca) su zaštićene nacionalnom legislativom, dok se 25 vrsta (6 vodozemaca i 19 gmizavaca) nalaze na Natura 2000 spisku. Vrste Chelonia mydas i Caretta caretta se nalaze na Annex-u II Barselonske konvencije. Ove dvije vrste uz Testudo hermanni su i na CITES listi. Svi predstavnici vodozemaca i 21 predstavnik gmizavaca nalaze se na IUCN Crvenoj listi (ukupno 32). Po IUCN kategorizaciji dvije vrste su sa statusom NT (Near Treatened) i to: Elaphe quatuorlineata i Testudo hermanni, vrsta Dinarolacerta mosorensis ima VU (Vulnerable) status, a EN (Endangered) status ima vrsta Pelophylax shqipericus, dok je Dermochelys coriacea sa statusom CR (Critically endangered). Ostalih 27 vrsta je sa LC statusom. 16 predstavnika herpetofaune je sa statusom endema i to: balkanski endem (Bombina scabra, Rana graeca, Algyroides nigropunctatus, Hierophis gemonensis, Platyceps najadum, Podarcis muralis, Pseudopus apodus, Vipera ammodytes, Telescopus falax), balkanski subendem (Elaphe quatuorlineata i Zamenis situla), subendem bivše SRJ (Pelophylax shqipericus, Dalmatolacerta oxycephala, Dinarolacerta mosorensis, Podarcis melisellensis) i lokalni endem bivše SRJ (Lacerta trilineata).

Herpetofauna Bečićke plaže sa širom okolinom najvećim dijelom pripada fauni mediteranske odnosno submediteranske zoogeografske podoblasti. Terenskim istraživanjem16 na

15 Prostorni plan područja posebne namjene za morsko dobro. Ministarstvo za ekonomski razvoj Republike Crne Gore, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore. Kotor-Podgorica. 2007.

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE ovom području području registrovano je 14 vrsta vodozemaca i gmizavaca. Endemičnih vrsta je 10 od toga je balkanskih endema 5 (Podarcis muralis, Pseudopus apodus, Algiroides nigropunctatus, Platyceps najadum, Vipera ammodytes), dvije vrste su balkanski subendemi (Zamenis situla, Elaphe quatuorlineata), jedna vrsta je lokalni endem za prostor bivše Jugoslavije (Lacerta trilineata), dok su 2 vrste lokalni subendemi za prostor bivše Jugoslavije (Podarcis melisellensis, Dalmatolacerta oxycephala). U zaleđu plaže (kod hotela Splendid), registrovana je šumska kornjača, dok je mediteranski gekon karakterističan za antropogene tipove habitata odnosno za kuće sa dvorištima, turističke objekte i hotele. Ova vrsta predstavlja jedinog predstavnika roda Hemidactylus koja živi u obalskim zemljama Sredozemlja i Crvenog mora. Zabilježen je u podnožju brda Podkošljun. Brdašce, gdje se nalazi crkveni objekat predstavlja stanište endemične vrste guštera (Lacerta trilineata). Konstatovane su juvenilne jedinke ove vrste.

Herpetofauna plaže Jaz sa širom okolinom najvećim dijelom pripada fauni mediteranske odnosno submediteranske zoogeografske podoblasti. Terenskim istraživanjem17 sprovedenim 2011. godine registrovano je 14 vrsta vodozemaca i gmizavaca. U okviru projekta NATURA 2000 na istraživanom području od 21 identifikovanih vrsta vodozemaca i gmizavaca, 12 su na spisku NATURA 2000: Hyla arborea (HD Annex IV), Podarcis muralis (HD Annex IV), Podarcis melliselensis (HD Annex IV), Lacerta trilineata (HD Annex IV), Algiroides nigropunctatus (HD Annex IV), Pseudopus apodus (HD Annex IV), Testudo hermanni (HD Annex II, IV), Caretta caretta (HD Annex II, IV), Platyceps najadum (HD Annex IV), Elaphe situla (HD Annex II, IV), Elaphe quatuorlineata (HD Annex II, IV), Vipera ammodytes (HD Annex IV). Od ukupno 21 registrovanih vrsta, 19 vrsta je zakonom zaštićeno u Crnoj Gori (Pelophylax (Rana) ridibunda, Hyla arborea, Bufo bufo, Bufo viridis, Hemidactylus turcicus Podarcis muralis, Podarcis melisellensis, Algiroides nigropunctatus, Dalmatolacerta oxycephala, Podarcis melisellensis, Lacerta viridis, Lacerta trilineata, Pseudopus apodus, Testudo hermanni, Elaphe situla, Platyceps najadum, Elaphe quatuorlineata, Caretta caretta). Terenskim istraživanjem sprovedenim kroz monitoring biodiverziteta Crne Gore 2011. godine registrovane su iste vrste sa Natura 200 spiska kao i u prethodno navedenom istraživanju sa

16 Studija zaštite prirode zaštićenog prirodnog dobra "Bečićka plaža" Opština Budva, 2011. godina, Zavod za zaštitu prirode Crne Gore. 17 Studija zaštite prirode zaštićenog prirodnog dobra "Jaz" Opština Budva, 2012. godina, Zavod za zaštitu prirode Crne Gore.

1. PREGLED BIODIVERZITETA izuzetkom vrste Hierophis gemonensis (zaštićene nacionalnom legislativom i nalazi se na na Natura 2000 spisku) čija je brojna populacija registrovana na ovom lokalitetu.

Na području Petrovačke i plaže Lučice18 zabilježeno je 15 vrsta, od kojih su 14 na spisku Natura 2000: Hyla arborea (HD Annex IV), Podarcis muralis (HD Annex IV), Podarcis melliselensis (HD Annex IV), Lacerta trilineata (HD Annex IV), Algiroides nigropunctatus (HD Annex IV), Pseudopus apodus (HD Annex IV), Testudo hermanni (HD Annex II, IV), Platyceps najadum (HD Annex IV), Elaphe situla (HD Annex II, IV), Elaphe quatuorlineata (HD Annex II, IV), Vipera ammodytes (HD Annex IV), Mauremys caspica (HD Annex II, IV), Emys orbicularis (HD Annex II, IV), Caretta caretta (HD Annex II, IV). Endemičnih vrsta je 10 od toga je 5 balkanskih endema (Podarcis muralis, Pseudopus apodus, Algiroides nigropunctatus, Platyceps najadum, Vipera ammodytes), dvije vrste su balkanski subendemi (Zamenis situla, Elaphe quatuorlineata), jedna vrsta je lokalni endem za prostor bivše Jugoslavije (Lacerta trilineata), dok su 2 vrste lokalni subendemi za prostor bivše Jugoslavije (Podarcis melisellensis, Dalmatolacerta oxycephala ).

Na području Tivatskih solila19 registrovano je 14 vrsta herpetofaune zaštićenih nacionalnom legislativom od kojih se 11 nalazi na spisku vrsta Natura 2000. Iste vrste registrovane su za vrijeme istraživanja sprovedenih kroz monitoring biodiverziteta 2011.godine.

Herpetofauna Ratca sa Žukotrlicom sa širom okolinom najvećim dijelom pripada fauni mediteranske odnosno submediteranske zoogeografske podoblasti. Na ovom području konstatovano je 18 vrsta vodozemaca i gmizavaca20, od kojih se 13 nalazi na spisku Natura 2000 i to: Hyla arborea (HD Annex IV), Rana dalmatina, Bombina variegata scabra, Podarcis muralis (HD Annex IV), Podarcis melliselensis (HD Annex IV), Lacerta trilineata (HD Annex IV), Algiroides nigropunctatus (HD Annex IV), Pseudopus apodus (HD Annex IV), Testudo hermanni (HD Annex II, IV), Platyceps najadum (HD Annex IV), Elaphe quatuorlineata (HD Annex II, IV), Vipera ammodytes (HD Annex IV).

18 Studija zaštite prirode zaštićenog prirodnog dobra "Jaz" Opština Budva, 2011. godina, Zavod za zaštitu prirode Crne Gore 19 Stručni nalaz za stavljanje pod zaštitu Tivatskih Solila, Opština Tivat, 2007. godina. Zavod za zaštitu prirode Crne Gore 20 Studija zaštite prirode zaštićenog prirodnog dobra "Ratac sa Žukotrlicom" Opština Bar, 2011. godina, Zavod za zaštitu prirode Crne Gore

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

U pojasu makije i visokog žbunja, zajednicama drvenaste mlječike i kultivisanih drvenastih vrsta na brdu Spas21 registrovano je 7 vrsta herpetofaune od kojih se 4 nalaze na Natura 2000 spisku i to: Algiroides nigropunctatus, Testudo hermanni, Zamenis situla i Elaphe quatuorlineata. Sve zabilježene vrste vodozemaca i gmizavaca izuzev žabe travnjače Rana temporaria zaštićene su nacionalnim zakonodavstvom (Riješenje o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta - "Sl. list RCG" br. 76/06).

Herpetofauna Sutomorske plaže sa širom okolinom najvećim dijelom pripada fauni mediteranske odnosno submediteranske zoogeografske podoblasti. Na području navedene plaže zabilježeno je 14 vrsta vodozemaca i gmizavaca. Od 14 identifikovanih vrsta22, 11 vrsta je na anexima EU Habitat directive (HD) i to: Hyla arborea (HD Annex IV), Podarcis muralis (HD Annex IV), Podarcis melliselensis (HD Annex IV), Lacerta trilineata (HD Annex IV), Algiroides nigropunctatus ( HD Annex IV), Pseudopus apodus (HD Annex IV), Testudo hermanni (HD Annex II, IV), Platyceps najadum (HD Annex IV), Zamenis situla (HD Annex II, IV), Elaphe quatuorlineata (HD Annex II, IV), Vipera ammodytes (HD Annex IV), dok je 13 registrovanih vrsta u Crnoj Gori zaštićeno nacionalnim zakonodavstvom. Endemičnih vrsta je 10 od toga je balkanskih endema 5 (Podarcis muralis, Pseudopus apodus, Algiroides nigropunctatus, Platyceps najadum, Vipera ammodytes), dvije vrste su balkanski subendemi (Zamenis situla, Elaphe quatuorlineata), jedna vrsta je lokalni endem za prostor bivše Jugoslavije (Lacerta trilineata), dok su 2 vrste lokalni subendemi za prostor bivše Jugoslavije (Podarcis melisellensis, Dalmatolacerta oxycephala).

Terenskim istraživanjima sprovedenim kroz Monitoring biodiverziteta Crne Gore 2011. godine dobijeni su sledeći podaci:

a) Na području Ade Bojane registrovano je 13 vrsta vodozemaca i gmizavaca, od kojih se 11 nalazi na spisku Natura 2000 (Hyla arborea, Bombina scabra, Podarcis muralis, Podarcis melisellensis, Lacerta trilineata, Caretta caretta, Testudo hermanni, Mauremys caspica, Emys orbicularis, Zamenis longissimus, Zamenis situla). Ostvo Ada Bojana je sa kopnom povezana mostom koji omogućava migraciju pojedin vrsta guštera, tako da se mogu naći na plaži u

21 Studija zaštite prirode zaštićenog prirodnog dobra "Brdo Spas (Topliš)" Opština Budva, 2009. godina, Zavod za zaštitu prirode Crne Gore 22 Studija zaštite prirode zaštićenog prirodnog dobra "Sutomorska plaža" Opština Bar, 2011. godina, Zavod za zaštitu prirode Crne Gore

1. PREGLED BIODIVERZITETA velikom broju. Međutim izgradnja mosta je imala negativnih posledica: povećavanj pritiska na okolinu rastom broja posjetilaca, izgradnja odmarališta, restorana…Ušće Bojane predstavlja idealno mjesto za stanište zaštićene vrste tritona Triturus macedonicus syn. Triturus carnifex. Na plaži Ade Bojane registrovane su jedinke (madi i odrasla ženka) glavate kornjače (Caretta caretta)23 koja se nalazi na IUCN Crvenoj listi kao "ugrožena".

b) Na području Ulcinjske plaže registrovano je 12 vrsta, od kojih je 11 zaštićeno nacionalnom legislativom i nalaze se na Natura 2000 spisku (Hyla arborea, Bombina scabra, Podarscis muralis, Podarcis melisellensis, Algyroides nigropunctatus, Lacerta trilineata, Testudo hermanni, Zamenis longissimus, Zamenis situla, Elaphe quatuorlineata, Natrix tesellata)

c) Na području Možure registrovano je 7 vrsta zaštićenih nacionalnom legislativom i koje se nalaze na spisku Natura 2000 (Hyla arborea, Podarcis muralis, Podarcis melisellensis, Algyroides nigropunctatus, Lacerta trilineata, Testudo hermanni, Zamenis situla)

d) Za područje Buljarice registrovano je 16 predstavnika herpetofaune zaštićenih nacionalnom legislativom, od kojih se 13 nalazi na spisku Natura 2000 (Hyla arborea, Pseudopus apodus, Podarcis muralis, Algyroides nigropunctatus, Lacerta trilineata, Caretta caretta, Testudo hermanni, Mauremys caspica, Platyceps najadum, Zamenis longissimus, Zamenis situla, Elaphe quatuorlineata, Vipera ammodytes).

e) Na području Kotorsko-Risanskog zaliva registrovano je 16 predstavnika herpetofaune zaštićenih nacionalnom legislativom od kojih se 13 nalazi na Natura 2000 spisku (Hyla arborea, Pseudopus apodus, Podarcis muralis, Algyroides nigropunctatus, Lacerta trilineata, Caretta caretta, Testudo hermanni, Hierophis gemonensis, Platyceps najadum, Zamenis longissimus, Zamenis situla, Elaphe quatuorlineata, Vipera ammodytes).

f) Zbog intenzivne suše u momentu istraživanja na području Savinske Dubrave registrovano je 6 predstavnika herpetofaune zaštićenih nacionalnom legislativom od kojih se pet nalazi na Natura 2000 spisku (Hyla arborea, Pseudopus apodus, Zamenis situla, Elaphe quatuorlineata, Testudo hermanni).

23 Nacrt temeljne studije za uspostavljanjem zaštićenog područja Delte Bojane. 2008. godina

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Kao značajne lokacije za rijetke vodozemce i gmizavce u Nacionalnoj strategiji biodiverziteta navedene su sledeća područja na crnogorskom primorju: Kotorsko-Risanski zaliv (za Caretta caretta, Chelonia mydas, Elaphe quatuorlineata, Zamenis situla, Bombina variegata), Platamuni (Caretta caretta, Chelonia mydas), ostrvo Katici (Caretta caretta, Chelonia mydas), Buljarica (Testudo hermanni), Ada Bojana (Caretta caretta, Chelonia mydas, Emys orbicularis, Testudo hermanni, Triturus carnifex), Tivatska solila (Caretta caretta, Emys orbicularis, Mauremys caspica, Testudo hermanni, Elaphe quatuorlineata, Zamenis situla).

Slika 6: Bombina scabra (foto: N. Čađenović)

Slika 7: Dalmatolacerta oxycephala (foto: L. Polović)

Ornitofauna (ptice)

Od ukupno 526 vrsta ptica, koliko ih je do sada zabilježeno u Evropi, u Crnoj Gori je registrovano oko 390 vrsta od kojih 40% nema zadovoljavajuću status. Mali broj vrsta nema

1. PREGLED BIODIVERZITETA nikakvu zaštitu, dok su neke zaštićene lovostajem (Saveljić et al., 2007). 297 vrsta ptica je trajno zaštićeno 2006. godine rešenjem o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta Crne Gore. Po literaturnim podacima na području crnogorskog primorja zabilježeno je 249 vrsta (Prilog I, Tabela 9) od kojih je 207 zaštićena nacionalnom legislativom. 12 vrsta se nalazi na Annex-u II Barselonske konvencije (Charadrius alexandrines, Falco eleonorae, Larus genei, Larus melanocephalus, Numenius tenuirostris, Pelecanus crispus, Phalacrocorax aristotelis, Phalacrocorax pygmeus, Phoenicopterus roseus, Sterna albifrons, Sterna caspia, Sterna sandvicensis), dok se 26 vrsta nalazi na CITES listi.

Za ptice je urađenja i SPEC kategorizacija (vrste od evropskog značaja za zaštitu): SPEC 1 – vrste od globalnog značaja za zaštitu; SPEC 2 – vrste koncentrisane u Evropi, koje imaju nepovoljan status zaštite u Evropi; SPEC 3 – vrste koje nisu koncentrisane i koje imaju nepovoljan status zaštite u Evropi; SPEC 4 – vrste koncentrisane u Evropi, koje imaju povoljan status zaštite u Evropi. Po evropskoj kategorizaciji ptica kojima je potrebna zaštita SPEC 1 kategoriju ima osam vrsta (Aquila clanga, Aythya nyroca, Circus macrourus, Gallinago gallinago, Numenius tenuirostris, Otis tarda, Pelecanus crispus, Phalacrocorax pygmeus).

Bogatstvu diverziteta ornitofaune Crne Gore pogoduje izuzetna osobenost i promjenjivost klime, geomorfoloških oblika i raznovrsna staništa. Uz navedene pogodnosti treba istaći i činjenicu da se Crna Gora nalazi na Jadranskom seobenom koridoru ptica selica (Adriatic FlyWay), što znači da preko naše obale na stotine hiljada ptica prelijeće Jadran na jesenjoj seobi i obratno. Zahvaljujući tome diverziteta ornitofaune je obogaćen i u kvalitativnom i u kvantitativnom smislu.

Gotovo da nema vodene ptice koja seli preko Crne Gore, a da nije registrovana na plaži Jaz. Značajna površina koju zauzima, otvorenost prema moru i ravnica u zaleđu koja je tokom zimskih i ljetnjih mjeseci pod vodom čine je značajnim mjestom na Jadranskom migratornom koridoru, posebno tokom proljećne migracije kao hranilište izmorenih ptica na putu iz Italije. To potvrđuje značajan lovni pritisak tokom zime i krivolov u ranim proljećnim mjesecima koji je uglavnom usmjeren na patke i šljukarice. Ipak najveći lovni pritisak je na bekasinu i prepelicu, gdje se ubijaju na stotine jedinki. Jezerce u zaleđu okuplja patke, gnjurce i više vrsta čaplji a makija na istoku i zapadnom dijelu plaže brojne pjevačice kojima je Jaz odskočna daska za put preko Jadrana ili prvo odmorište sa proljećne seobe. Značajno bolja situacija je sa žalarima,

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE blatarićima, muljačama i ostalim vrstama šljuka, a koje se na seobi okupljaju na samoj plaži. Pored Ulcinja, ovo je jedino mjesto na našem primorju gdje se u većem broju okupljaju ždralovi tokom proljećne seobe i to u značajnijem broju nego na Ulcinjskoj solani24. Plaža Jaz, zajedno sa ulcinjskim plažama, Buljaricom i Tivatskim solilima zauzima značajno mjesto na seobenom koridoru ptica i mora zadržati status zaštićene, sa preporukom da se zaštita proširi i na dio Mrčevog polja do nekadašnje stočne farme. Terenskim istraživanjem sprovedenim 2011. godine kroz monitoring biodiverziteta na području ove plaže registrovano je 12 vrsta ptica (Tringa totanus, Phalacrocorac pygmeus, Ergetta garzetta, Ardea cinerea, Anas acuta, Circus aeruginosus, Calidris alpina, Limosa limosa, Tringa erythropus, Larus cachinnans, Sterna albifrons, Sterna hirundo). Od detektovanih vrsta Limosa limosa ima SPEC 2 kategoriju, po statusu ugroženosti je osjetljiva (VU) vrsta i sa trendom jakog opadanja populacije u Evropi.

Najznačajniji podatak sa Bečićke plaže iz poslednjih godina je registrovanje 400 jedinki Numenius phaeopus 2006. godine i na desetine vodomara Alcedo attis 2008. godine na jesenjoj migraciji. Na ovoj plaži je isključena svaka mogućnost gniježđenja ptica jer se period gniježđenja poklapa sa periodom intenzivnog korištenja plaže za rekreaciju. Tokom turističke sezone, na plaži se registruju samo sinantropne vrste: vrabac i golub25.

Petrovačka plaža ne predstavlja značajno mjesto kao stanište ili mjesto za gniježdenje ptica. Razloga za to ima više a u prvom redu su uznemiravanje, blizina naselja i činjenica da se tokom toplijih dana plaža koristi za sport i rekreaciju naročito u mjesecima koji se poklapaju sa periodom gniježdenja tako da je svaka mogućnost gniježdenja isključena. Treba imati u vidu i to da se blizini ove plaže nalaze Buljarica, Jaz i prostrana ulcinjska plaža sa Adom, sa mnogo većim potencijalom, što pticama pruža veći izbor kada je u pitanju odmorište26. Slična je situacija i sa Sutomorskom plažom27. Na Petrovačkoj plaži mogu se registrovati one vrste koje nalaze hranu u ovoj zoni, a to su: Larus michahellis, L. ridibundus, Paser domesticus, Columbo livia, Corvus corone cornix. Povremeno, tokom seobe, na plaži je moguće registrovati nekoliko vrsta

24 Studija zaštite prirode zaštićenog prirodnog dobra "Jaz" Opština Budva, 2011. godina, Zavod za zaštitu prirode Crne Gore 25 Studija zaštite prirode zaštićenog prirodnog dobra "Bečićka plaža" Opština Budva, 2011. godina, Zavod za zaštitu prirode Crne Gore 26 Studija zaštite prirode zaštićenog prirodnog dobra "Petrovačka plaža" Opština Budva, 2011. godina, Zavod za zaštitu prirode Crne Gore 27 Studija zaštite prirode zaštićenog prirodnog dobra "Sutomorska plaža" Opština Bar, 2011. godina, Zavod za zaštitu prirode Crne Gore

1. PREGLED BIODIVERZITETA

Limicolae: Pluvialis squatarola, Pluvialis apricaria, Charadrius alexandrinus, Charadrius alpina i druge kako se hrane na mjestima pod djelovanjem talasa26. Na Sutomorskoj plaži se registruju one vrste koje nalaze hranu u ovoj zoni, a to su: Larus michahellis, L. ridibundus, Paser domesticus, Columbo livia, Corvus corone cornix. Povremeno, tokom seobe, na plaži je moguće registrovati nekoliko vrsta Limicolae: Pluvialis squatarola, Pluvialis apricaria, Charadrius alexandrinus, Charadrius alpina i druge kako se hrane na mjestima pod djelovanjem talasa27. Ipak, u pogledu brojnosti, prisustvo navedenih vrsta na ovim područjima, smatra se beznačajnim. Na mapi ornitološki značajnih lokacija naše obale, uz prethodne dvije navedene plaže, veći značaj nema ni Slovenska plaža28. Ipak, treba napomenuti da se tokom jesenje i proljećne seobe preko nje registruju jata ptica, najčešće pjevačica, sokolova, čaplji i osičara. Razlog za ovo je vjerovatno blizina Buljarice, važno ornitološkog staništa.

Slika 8: Corvus cornix - siva vrana. (foto: O. Vizi)

Na podrčju Ratcu sa Žukotrlicom se registruju se vrste koje nalaze hranu u zoni primorskih četinarskih šuma kao što su: Larus michahellis, L. ridibundus, Paser domesticus, Columbo livia, Corvus corone cornix. Povremeno, tokom seobe, na plaži u Šušnju moguće je registrovati nekoliko vrsta Limicolae: Pluvialis squatarola, Pluvialis apricaria, Charadrius alexandrinus, Charadrius alpina i druge kako se hrane na mjestima pod djelovanjem talasa29.

Terenskim istraživanjem sprovedenim kroz Monitoring biodiverziteta 2011. godine na području Kotorsko-Risanskog zaliva registrovano je 15 vrsta ptica. Nijedna od detektovanih

28 Studija zaštite prirode zaštićenog prirodnog dobra "Slovenska plaža" Opština Budva, 2011. godina, Zavod za zaštitu prirode Crne Gore 29 Studija zaštite prirode zaštićenog prirodnog dobra "Ratac sa Žukotrlicom" Opština Bar, 2011. godina, Zavod za zaštitu prirode Crne Gore

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE vrsta ne pripada SPEC 1 kategoriji. Nepostojanje plaža i plićih djelova mora koja kao staništa omogućavaju ishranu velikog broja ptica specijski sastav na ovom području značajno je siromašniji nego na drugim ornitološki značajnim područjima (Buljarica, Velika Plaža, Tivatska Solila...). Vrste koje se susrijeću na ovom području u velikoj mjeri odgovaraju onima koji se javljaju na bliskom lokalitetu Lovćena. Razlike postoje samo u vrstama koje su ishranom direktno vezane za morski ekosistem. Istim istaživanjem na području Savinske dubrave registrovano je 13 vrsta, a na području Možure 10 vrsta, od kojih nijedna nema SPEC 1 kategoriju.

Sisari

Po literaturnim podacima, na području crnogorskog primorja registrovano je 69 vrsta i sve se nalaze na IUCN Crvenoj listi. Od ukupnog broja evidentiranih vrsta 24 je zaštićeno nacionalnom legislativom, dok se 28 nalazi na Natura 2000 spisku (Prilog I, Tabela 10). Navedeni broj registrovanih vrsta na ovom području veći je od broja (65 vrsta) koji se navodi za ukupnu teritoriju Crne Gore u Nacionalnoj strategiji sa Akcionim planom za planom za period 2010-2015. Na Annex-u II Barselonske konvencije se nalaze tri (Delphinus delphus, Stenella coeruleoalba i Tursiops truncates), dok se na CITES listi nalazi šest vrsta (Canis lupus, Delphinus delphus, Felis silvestris, Lutra lutra, Stenella coeruleoalba i Tursiops truncates). Shodno IUCN kategorizaciji pet vrsta je sa statusom NT (near threatened) i to četiri predstavnika slijepih miševa (Chiroptera): Miniopterus schreibersii, Myotis bechsteini, Myotis dasycneme i Rhinolophus euryale, kao i Lutra lutra (vidra); Myotis capaccini je sa VU statusom; Nanospalax leucodon sa statusom DD; Mustela lutreola ima status CR, dok je ostalih 61 vrsta sa statusom LC.

Dosadašnja istraživanja ove grupe u Crnoj Gori bila su veoma oskudna tako da ne postoje sistematizovani podaci koji se odnose na brojnost, distribuciju i opšte stanje bilo koje vrste sisara u Crnoj Gori. Za područje crnogorskog primorja izuzetak su istraživanja koja se odnose na područje Ulcinja30. Terenskim istraživanjima tokom 2003. i 2004. godine na području Delte

30 Nacrt temeljne studije za uspostavljanjem zaštićenog područja Delte Bojane. 2008. godina (Prema: Schneider- Jacoby, M., Stumberger, B., Schwarz, U., Sackl, P., Dhora, D. & Saveljic (2005): Rapid Assessment of the Ecological Value of the Bojana-Buna Delta Albania/Montenegro). Euronatur, Radolfzell)

1. PREGLED BIODIVERZITETA

Bojane registrovana je 31 vrsta sisara. Istraživanja malih glodara su pokazala da je ušće Bojane sa svojim prirodnim pješčanim staništima jedinstveno "ostrvsko" stanište u Evropi. Krystufek & Macholán (1998) opisuju miša humkaša kao specijalnu podvrstu Mus spicilegus adriaticus ssp. Nova, što govori da su ovo predstavnici podvrste novog jadranskig miša humkaša koji su za sad nađeni samo na Velikoj plaži na ušću Bojane. Stoga bi ova izolovana populacija i njeno stanište trebali da budu zaštićeni. Eksperti organizacije Euronatur su 2003. godine 5 puta vidjeli zaštićenu vrstu dobrog delfina (Tursiops truncatus) u rijeci, 3 puta na ušću u more, i jednom u moru. Najveće grupe su se sastojale od 5 do 6 jedinki. Sredinom jula 2003. godine, u blizini ostrva Franz-Jozeph nađeno je mrtvo mladunče. U uslovima kakvi vladaju u ovoj oblasti, mlade ženke ove vrste često rađaju mrtvorođenčad (Hussenot & Robineau, 1994). Jula mjeseca 2003. godine, razigrana grupa delfina registrovana je na Bojani, blizu ostrva Paratuk. Tokom proljeća i ljeta te godine, delfini su redovno viđani 17 km uzvodno od Bojane i ka Šaskom jezeru, dok su neki od njih viđeni čak 35 km uzvodno u Derragjati-u. Tokom jeseni i zime nije registrovan ni jedan delfin u rijeci, dok ih je bilo u prodelti. Dobri delfini preferiraju priobalne vode i riječna ušća, koja obiluju ribom. Tokom ljeta, delta Bojane je vrlo značajna za rađanje i odgajanje mladunčadi lokalnih grupa (Hussenot & Robineau, 1994).

Istraživanjima sprovedenim kroz monitoring biodiverziteta Crne Gore 2011. godine dobijeni su sledeći podaci:

a) Na području Ade Bojane, Velike plaže i brda Možura prisutne su 63 vrste (19 vrsta glodara (Rodentia); 1 predstavnik zečeva (Lagomorpha); 1 predstavnik ježeva (Erinaceo- morpha); 7 predstavnika rovčica (Soricomorpha); 22 vrste slijepih miševa (Chiroptera); 10 vrsta zvijeri (Carnivora); 2 predstavnika preživara (Artiodactyla); 1 predstavnik kitova (Cetacea)). Za vrste koje nisu potvrđene terenskim istraživanjem iznešena je pretpostavka o njihovom potencijanom prisustvu (12 vrsta) na osnovu ekologije terena i samih vrsta. Ovako široko područje je uzeto imajući na umu činjenicu da sisari u ekološkom smislu predstavljaju veoma plastičnu grupu organizama koja nije striktno vezana za određeno stanište i ukoliko se sisari izučavaju samo na malim ograničenim površinama stvarni rezultati prisustva, diverziteta i brojnosti mogu da budu nepouzdani. Od navedenog broja vrsta 3 vrste (Nannospalax leucodon, Lutra lutra i Tursiops truncates) kao i predstavnici Chiroptera (22 vrste) su zaštićene nacionalnom legislativom i nalaze se na spisku Natura 2000 sa izuzetkom vrste Nannospalax leucodon (slijepo kuče). Brojka koja se odnosi na prisutne (20) i potencijalno prisutne (2) vrste

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE slijepih miševa čini 88% svih poznatih vrsta slijepih miševa u Crnoj Gori, što nije iznenađujuće budući da svaka od ovih vrsta zauzima različitu ekološku nišu, a ovo područje pruža širok spektar ekoloških niša. Oblast Ade Bojane posebno je značajna za vrstu Mus spicigeus. Njene najbliže poznate populacije nalaze se u Srbiji, tako da se ova izolovana populacija definiše i kao podvrsta Mus spicigeus adriaticus. Stanište kakvo pruža Velika plaža (dio Velike plaže gdje je vegetacija najbolje očuvana) i Ada Bojana je tipično i za najmanjeg evropskog glodara Micromys minutus. Na području Velike plaže Krystufek (1994) opisuje novu podvrstu slijepe krtice Talpa stankovici montenegrina koja je endemična za ovo područje. Osim Velike plaže pretpostavlja se da je nastanjena i na Adi Bojani. Pošto je istraživano područje veoma bogato podzemnim beskičmenjacima očekuje se da je ova populacija za sada stabilna. Vegetacija Ulcinjske plaže, Ade Bojane i vodene površine koje su prisutne u okolini Ulcinjske opštine, kao i blizina Skadarskog i Šaskog jezera, uslovljava da ovo područje predstavlja jedno od najvažnijih hranilišta velikog broja različitih vrsta slijepih miševa. U oblasti Ulcinja nalazi se i nekoliko važnih speleoloških objekata od kojih su neki prepoznati kao važna skloništa velikih kolonija slijepih miševa. Najvažnije su dvije morske pećine: Jošova i Sumporna pećina (sa vrstama Rhinolophus ferrumequinum, Rhinolophus euryale, Myoti blythii, Myotis myotis, Myotis capaccinii, Miniopterus schreibersii) koje su još 1960. godine prepoznate kao važna skloništa slijepih miševa. Pored njih, mnogi speleološki objekti gravitiraju brdu Možura u radiusu od 1 km i više. Za vidru (Lutra Lutra) ovo područje predstavlja značajno hranilište. Njene jazbine se nalaze u blizini riječnih sistema, u korijenju starih stabala i šupljina u kraškom terenu, a na ovom području i u napuštenim jazbinama jazavaca. Najveća opasnost ovoj vrsti predstavlja zapetljavanje ženke u mreže, prilikom lovljenja, naročito na mjestima gdje ima jegulje.

b) Na području Buljarice konstatovano 39 predstavnika mamofaune i to: 14 vrsta glodara (Rodentia); 1 predstavnik zečeva (Lagomorpha); 5 predstavnika rovčica (Soricomorpha); 12 vrste slijepih miševa (Chiroptera); 4 vrsta zvijeri (Carnivora); 2 predstavnika preživara (Artiodactyla) i 1 predstavnik kitova (Cetacea)). Od navedenog broja vrsta 2 vrste (Nannospalax leucodon i Tursiops truncates) kao i predstavnici Chiroptera (12 vrste) su zaštićene nacionalnom legislativom i nalaze se na spisku Natura 2000 sa izuzetkom vrste Nannospalax leucodon (slijepo kuče). Za slijepo kuče se navodi da je to potencijalno prisutna vrsta jer ekologija terena i samih vrsta ukazuje na njegovo potencijalno prisustvo.

1. PREGLED BIODIVERZITETA

c) Na području Jaza registrovano je 29 predstavnika mamofaune i to: 9 vrsta glodara (Rodentia); 5 predstavnika rovčica (Soricomorpha); 9 vrste slijepih miševa (Chiroptera); 4 vrsta zvijeri (Carnivora); 1 predstavnika preživara (Artiodactyla) i 1 predstavnik kitova (Cetacea)). Od navedenih vrsta na listi zaštićenih nacionalnom legislativom nalazi se dobri delfin (Tursiops truncates) kao i predstavnici Chiroptera (9 vrsta). Navedene vrste nalaze se i na spisku Natura 2000.

d) Na području Kotorsko-Risanskog zaliva evidentirana su 23 predstavnika mamofaune i to: 7 vrsta glodara (Rodentia); 2 predstavnika rovčica (Soricomorpha); 8 vrste slijepih miševa (Chiroptera); 4 vrsta zvijeri (Carnivora); 1 predstavnika preživara (Artiodactyla) i 1 predstavnik kitova (Cetacea)). Od navedenih vrsta na listi zaštićenih nacionalnom legislativom nalazi se dobri delfin (Tursiops truncates) kao i predstavnici Chiroptera (8 vrsta). Navedene vrste nalaze se i na spisku Natura 2000.

e) Na Tivatskim Solilima detektovano je 12 vrsta sisara i to: 5 vrsta glodara (Rodentia); 2 predstavnika rovčica (Soricomorpha) i 5 vrsta slijepih miševa (Chiroptera). Od registrovanih vrsta na listi zaštićenih nacionalnom legislativom kao i na spisku Natura 2000 nalaze se predstavnici Chiroptera (5 vrsta).

Na području Savinske Dubrave detektovano je 10 vrsta sisara i to: 5 predstavnika glodara (Rodentia) i 5 predstavnika slijepih miševa (Chiroptera). Registrovani predstavnici Chiroptera nalaze zaštićene su nacionalnom legislativom i nalaze se na spisku Natura 2000 (Myotis capaccinii, Myotis nattereri, Nyctalus leisleri, Rhinolophus blasii i Rhinolophus euryale).

1.2 BIODIVERZITET MORA

1.2.1 Morske alge

Na osnovu dostupnih literaturnih podataka na području crnogorskog primorja zabilježeno je 532 morske alge. Zbog malog broja predstavnika koji se nalaze na listama zaštićenih vrsta prikaz diverziteta morskih algi dat je u vidu spiska (Prilog II, Tabela 1). Među navedenim

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE vrstama nalaze se članovi životnih zajednica planktona (fitoplankton) i bentosa (fitobentos). Među registrovanim predstavnicima vrste iz roda Cystoseira (izuzev vrste Cystoseira compressa), i vrsta Fucus virsoides nalaze se na Annex-u II Barselonske konvencije. Vrsta Cystoseira amentacea var. stricta zaštićena je i Nacionalnom legislativom.

Fitoplankton se odlikuje velikom brojnošću vrsta. Značaj fitoplanktonskih algi ogleda se prvenstveno u tome da predstavljaju glavne primarne organske producente i početnu kariku u lancima ishrane. Taksonomski sastav pokazuje sezonsko variranje i uslovljen je različitim fizičko-hemijskim (svjetlost, temperature, salinitet, količina nutrijenata i dr.) kao i biološkim (aktivnost herbivore i ekskrecija organske supstance) faktorima. Diverzitet vrsta zavisi od stanja sistema ili pojedinih područja. Neke grupe algi kao npr. dijatomeje (Bacillariophyta) i dinoflagelate (Dinophlagellata) su veoma dobri indikatori stanja ekosistema budući da se javljaju u ekosistemima sa povećanim intenzitetom eutrofikacije. Kao posledica intenzivne eutrofikacije dolazi do "cvjetanja" fitoplantonskih organizama tj. do povećavanja brojnosti onih grupa koje su bolje prilagođene novonastalim uslovima (povećana koncentracija organskih materija, smanjena količina kiseonika i dr.). U tim uslovima kada najčešće dominira jedna ili nekoliko vrsta diverzitet fitoplanktona je veoma nizak. Tako su u Bokokotorskom zalivu Vuksanović et al., 2002. godine zabilježili dominaciju vrsta roda Skeletonema, dok su Vuksanović et al., 2003. godine registrovali dominaciju vrste Leptocylindrus minimus. Poslednjih godina dominantna je Thalassionema nitzschioides (Drakulović & Vuksanović, 2010; Drakulović et al., 2012), vrsta koja je veoma česta u Jadranskom moru, a naročito u vodama bogatim nutrijentima. Maksimum diverziteta fitoplanktona javlja se u periodima manje ukupne brojnosti fitoplanktona.

Većina dostupnih literaturnih podataka novijeg datuma odnosi na područje Bokokotorskog zaliva. Tako npr istraživanjem Drakulović et al., 2012 registrovano je 109 taksona. U fitoplanktonskoj zajednici dominirali su predstavnici dijatomeja (Bacillaryophita) i to: Thalassionema nitzschioides (69, 61%), Pseudonitzschia spp., (41,67%), Chaetoceros affinis (11,8%), Skeletonema spp., (11,76%), Coscinodiscus spp., (11,33%), Navicula spp., (34,31%) i Diploneis spp., (10,84%). Od predstavnika dinoflagelata zabilježene su sledeće vrste: Prorocentrum micans kao najabudantnija vrsta (65,69%), Protoperidinium crassipes (29,41%), Protoperidinium diabolum i Neoceratium furca (obje sa po 26,96%) i Dynophisis fortii (25,49%). Među evidentiranim vrstama dinoflagelata registrovano je šest vrsta koje produkuju

1. PREGLED BIODIVERZITETA toksine: Dinophysis acuminate, Dinophysis acuta, Dinophysis caudata, Dinophysis fortii, Phalacroma rotundatum, Prorocentrum minimum. Veoma važan podataka ovog istraživanja je da su zabilježene visoke vrijednosti abudance toksične vrste Dinophysis fortii. Takođe, značajno je i prisustvo vrste Pseudo-nitzschia spp. budući da ona produkuje toksičnu domoičnu kiselinu. Prisustvo Prisustvo potencijano toksičnih i toksičnih fitoplanktonskih vrsta kao što su vrste iz roda Pseudo-nitzschia spp. i Dinophysis ukazuje na značaj monitoringa ovog područja na kome je prisutan intenzivan uzgoj školjki.

Istraživanja fitoplanktona sprovedena u Tivatskom zalivu31 na pet lokaliteta: Sv. Neđelja, centralni dio zaliva, obala Đuraševića, Kalardovo i Ostrvo cvjeća pokazala su da zabilježene vrijednosti fitoplanktona na svim pozicijama su u pojedinim periodima dostizale vrijednosti koje su karakteristične ua eutrofna područja (105 ćelija/litru). Kao dominantne vrste karakteristične za područja bogata nutrijentima zabilježene su vrste iz grupe dijatomeja (Bacillariophyta): Chaetoceros affinis, Cerataulina pelagica, Navicula spp., Pseudonitzschia spp., Thalassionema nitzschioides. Tokom toplijih mjeseci brojni su predstavnici dinoflagelata (Dinophlagellata): Prorocentrum micans, Prorocentrum minimum, Gymnodinium spp., Gonyaulax spp. Neke od registrovanih vrsta dinoflagelata su i toksične (npr. Prorocentrum minimum), međutim njihova brojnost nije bila velika. Čvrstu podlogu medio i infra litorala naseljavaju alge Padina pavonia, Cystoseira barbata, ali se vrlo često mogu naći i Chaetomorpha sp., Ulva sp., Dyctiota linearis i Cladophora sp.

1.2.2 Morski beskičmenjaci

Kako se navodi u Nacionalnoj strategiji biodiverziteta sa Akcionim planom za period 2010-2015. godine postojeći podaci o morskim beskičmenjacima ukazuju na relativno visok diverzitet ali i nizak stepen endemizma vrsta. Tako na primjer od svih predstavnika Echinodermata registrovanih u Jadranskom moru, u Crnoj Gori je zabilježeno oko 50% (50/101). Od 250-300 vrsta školjki koliko je procijenjeno za crnogorske vode, 127 vrsta je zabilježeno u Kotorsko-Risanskom zalivu. Na osnovu raspoloživih literaturnih izvora korištenih za potrebe ove studije prikupljeni su podaci o vrstama iz sledećih grupa morskih beskičmenjaka: Anelida, Arachnida, Bryozoa, Cnidaria, Crustacea, Echinodermata, Echiuroidea, Mollusca i Porifera.

31 Lokalni akcioni plan za biodiverzitet 2013-2018. Opština Tivat. Decembar 2012. godine

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Popis vrsta navedenih grupa dat je u Prilogu II, Tabela 2. Među navedenim vrstama 19 vrsta je zaštićeno nacionalnom legislativom, dok se 18 vrsta nalazi na Annexi-ma Barselonske konvencije. Vrste Lithophaga lithophaga i Pinna nobilis nalaze se i na Natura 2000 spisku. Na IUCN spisku nalazi se 9 vrsta i to: dvije sa statusom LC (Nephrops norvegicus i Sepia officinalis) i sedam vrsta sa DD (Cladocora caespitosa, Scyllarides latus, Rossia macrosoma, Sepia elegans, Sepia orbignyana, Sepiola oweniana, Sepiola petersii) statusom. Komercijalno eksploatisane vrste uključuju lignje (Loligo vulgaris) i sipe (Sepia officinalis), koje čine većinu ulova glavonožaca u crnogorskim vodama, kao i neke vrste rakova i morskih račića (Crustacea), npr. kozice Parapenaeus longirostris, i nekoliko vrsta školjki.

Među evidentiranim vrstama nalaze se članovi životnih zajednica planktona (zooplankton) i bentosa (zoobentos).

Dominantnu grupu u zooplanktonskoj zajednici južnog Jadrana predstavljaju Copepoda (Crustacea), koja čini 80% ukupne mase zooplanktona. Promjene u kvalitativnom i kvantitativnom sastavu zooplanktona imaju sezonski karakter. Tako je brojnost zooplanktona najniža tokom zime, dok se maksimalne vrijednosti javljaju sa proljeća. Najbrojnija vrsta u okviru grupe Copepoda je Ctenocalanus vanus, koja se javlja sa oko 10% ukupnog broja kopepoda. Ona je ujedno i najzastupljenija jadranska vrsta, a zatim slijede Centropages typicus i Temora stylifera sa 7%, kao i posebno brojne vrste roda Oithona.

Fauna kopepoda Bokokotorskog zaliva odlikuje se velikim brojem uglavnom eurihalinih i euritermnih vrsta. Istraživanjima sprovedenim tokom 2004. godine na području Bokokotorskog zaliva registrovane su 42 vrste (Vukanić et al., 2010). U ukupnoj zooplanktonskoj zajednici dominiraju sledeće vrste iz grupe Copepoda: Paracalanus parvus, Centropages kroyeri, Euterpina acutifrons, Oithona nana i Oncaea subtilis. Ovim istraživanjem registrovana su dva maksimuma brojnosti zooplanktonske zajednice i to jedan registrovan u martu, a drugi u avgustu mjesecu. Pri prvom maksimumu brojnosti dominantna grupa je Copepoda, dok je u avgustu mjesecu kao posledica velike abudance vrste Penilia avirostris, dominantna grupa Cladocera. Krajem zime i početkom proljeća zapaža se značajan porast nauplius larvi i različiti larveni stadijumi juvenilnih oblika ovih vrsta.

Na području Bokokotorskog zaliva prisutno je 32 vrste Echinodermata od kojih su šest endema Mediterana (Antedon mediterranea, Astropecten irregularis pentacanthus, Astropecten

1. PREGLED BIODIVERZITETA spinulosus, Lentopenctata tergestina. Ocnus syracusanus, Holothuria mammata) i dva mediteranska subendema (Echinocardium fenauxi i Schiazaster canaliferus) (Petović, 2011). Od registrovanih vrsta na listi vrsta zaštićenih nacionalnom legislativom nalaze se sledeće: Paracentrotus lividus, Holothuria forskali, Holothuria impatiens, Holothuria poli, Holothuria tubulosa i Ophidiaster ophidianus. Vrste Paracentrotus lividus (Annex III) i Ophidiaster ophidianus (Annex II) se nalaze na listi Barselonske konvencije. Paracentrotus lividus se smatra vrstom koja je indikator kvaliteta životne sredine i registrovana je u spoljašnjim djelovima Bokokotorskog zaliva gdje su jaki uticaji otvorenog mora. Navedenim istraživanjem registrovane su tri nove vrste za faunu Bokokotorskog zaliva (Holothuria mammata, Holothuria sanctori i Mesothuria intestinalis). Za vrste Holothuria mammata i Mesothuria intestinalis ovo predstavlja prvi nalaz za Crnu Goru.

Istraživanja diverziteta zooplanktona Tivatskog32 zaliva rađena su na dva lokaliteta i to: centralna tačka Tivatskog zaliva (radna dubina 30 m) kao i na lokalitetu Sv. Neđelja (radna dubina 15 m). Zbog velike dinamike promjena ekoloških faktora na području Tivatskog zaliva, uglavnom su zastupljene euritermne i eurihaline vrste obalnog i estuarskog tipa dok se povremeno i u malom broju javljaju i vrste otvorenog mora. Na istraživanim lokalitetima registrovano je uukupno 60 vrsta (32 vrste na centralnoj poziciji i 28 vrsta na lokalitetu Sv. Neđelja). Od navedenog ukupnog broja vrsta 4 vrste čine 90% ukupne brojnosti i to: Oithona nana (37.97%), Oncae sp. (34,09%), Paracalanus parvus (10.49%) i Acartia clause (7.29%). Maksimalne vrijednosti najbrojnijih vrsta zabilježene su u decembru mjesecu, dok su visoke vrijednosti utvrđene u novembru i martu mjesecu, takođe. Za vrijeme ljetnjih mjeseci u zooplanktonskoj zajednici dominiraju predstavnici kladocera (Cladocera) čija je najbrojnija vrsta Penilia avirostris. Maksimalna brojnost ove vrste zabilježena je u junu, dok su visoke vrijednosti registrovane i u avgustu mjesecu. Kao posledica jakih ulaznih struja u Zalivu se može registrovati ne mali broj vrsta otvorenog mora kao što su: Pareuchaeta hebes, Diaxis pigmea, Labidocera wollostoni, Candacia giesbrechti i dr. Analize bentoskih organizama su pokazale da dno Tivatskog zaliva naseljavaju predstavnici različitih grupa životinja kao što su Porifera, Cnidaria, Mollusca, Echinodermata i druge. Među predstavnicima ovih grupa ističu se Sepia officinalis, Loligo vulgaris, Nucula nucleus, Mytilus galloprovincialis, Lithophaga litophaga, Luria lurida, Venus verrucosa, Tonna galea, Pecten jacobeaus, Ostrea edulis i druge. Na

32 Lokalni akcioni plan za biodiverzitet 2013-2018. Opština Tivat. Decembar 2012. godine

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE teritoriji zaliva Trašte registrovane su populacije starih primjeraka školjke Pinna nobilis, vrste koja je pod nacionalnom domaćom i medjunarodnom zaštitom. Kako se navodi u „Development of a network of marine and coastal protected areas (MPAS) in Montenegro, 2012” na lokalitetu zaliva Trašte zabilježena je najgušća populacija ove zaštićene vrste. Zbog izmijenjene obalne linije područja bivšeg remontnog zavoda Arsenal promijenjen je sastav vrsta u toj zoni. Pad kvaliteta morske voda na ovom području smanjio je naseobine i podstakao rast oportunih vrsta. Bentoski organizmi u ovom dijelu akvatorijuma pod velikim su uticajem grita nataloženog na dnu lučkog dijela Arsenala, kao i otpadnih voda iz gradske kanalizacije. Istraživanja sprovedena 2007. godine pokazala su da je na zidovima dokova prisutno 38 vrsta beskičmenjaka. Dominantne vrste faune bile su Mytilus galloprovincialis, Pomatoceros triqueter, Phallusia mamilata, Schizobrachella sanguinea, Sabella spallanzani, Balanus eburneus i Protula tubularia.

1.2.3 Morske ribe

U Jadranskom moru do sada je zabilježeno 407 vrsta i podvrsta riba (bez predstavnika Cyclostomata): 353 vrste i podvrste iz grupe Osteichtyes i 54 vrste iz grupe Chondrichtyes, što iznosi 70% poznatih vrsta i podvrsta riba u Mediteranu (oko 579 vrsta i podvrsta). Navedeni broj vrsta i podvrsta riba u Jadranskom moru svrstan je u 2 razreda, 22 reda i 117 porodica, kao i veći broj taksonomskih međukategorija (podrazred, podred, potporodica itd.). Od ukupnog broja porodica, njih 21 pripada hrskavičavim ribama, a ostali veći dio košljoribama (Jardas, 1996). Ovi podaci navedeni su i u Nacionalnoj strategiji biodeverziteta sa Akcionim planom sa period 2010- 2015. godinu. Međutim, navedeni broj od 407 vrsta i podvrsta do danas zablježenih u Jadranu ne može se uzeti kao potpun i konačan. Za to postoji nekoliko razloga: 1) još uvijek se ne može definitivno odgovoriti na pitanje da li neke vrsta riba koje su u Jadranu ulovljene u njemu i stvarno žive ili samo povremeno zalaze; 2) najveći dio južnojadranskog bazena, čija dubina seže do 1 330 m, u ihtiofaunističkom pogledu nije detaljno istražena. Ovo se naročito odnosi na dubine preko 500 m, pa je za očekivati da će se budućim istraživanjima broj poznatih mezopelagičnih, batipelagičnih i batibentoskih riba u Jadranu povećati. Na tu mogućnost upućuju nalazi novih vrsta riba za Jadran. Tako je u poslednjih 50 godina na području Jadrana opisan značajan broj novih vrsta od kojih treba pomenuti Pomatoschistus tortonesei opisanu na

1. PREGLED BIODIVERZITETA našoj teritoriji (u Bokokotorskom zalivu) 1974. godine; 3) nepoznavanja tačnog broja vrsta riba u Jadranu može se objasniti još uvek neriješenim sistematsko-taksonomskim pitanjima pojedinih vrsta riba (Joksimović, 2007). Veoma je mali broj jadranskih endema. Da sada su poznate samo neke vrste i podvrste iz porodica Gobiidae, Syngnathidae i Acipenseridae. Popis morskih predstavnika ihtiofaune dat je u Prilogu II, Tabela 2. Od navedenih 156 vrsta na spisku vrsta zaštićenih nacionalnom legislativom nalaze se Hippocampus hippocampus, Hippocampus ramulosus, Pomatoschistus tortonesi i Mobula mobular. Na Annex-ima Barselonske konvencije nalaze se vrste Aphanius fasciatus, Hippocampus hippocampus, Pomatoschistus tortonesi, Mobula mobular, Oxynotus centrina (Annex II) i Alopias vulpinus, Epinephelus marginatus, Mustelus asterias, Mustelus mustelus, Prionace glauca, Squalus acanthias, Thunnus thunus, Umbrina cirrosa, Xiphias gladius (Annex III). Vrsta Aphanius fasciatus nalazi se i na Natura 2000 spisku. Na IUCN listi nalazi se 58 vrsta i to: 37 sa LC, 9 sa DD, 5 sa NT, 4 sa EN i 3 sa VU statusom. Važno je napomenuti i to da se u crnogorskim vodama i dalje mogu susresti u to u visokom procentu predstavnici demerzalnih ajkula kao npr. Squalius spp. i različite vrste raža, koje su u ostalim područjima Mediterana na rubu nestanka. Ovi podaci ukazuju na dobro stanje zajednice riba u crnogorskim vodama kao i na visok nivo biodiverziteta (Pešić et al., 2011). Istraživanjem sprovedenim na područjima Platamuna, Buljarice, Petrovca, Uljcinja, Mamule i Orahovca registrovano je 47 predstavnika košljoriba i 6 predstavnika hrskavičavih riba33, dok Mrdak et al., 2006 za područje južnog Jadrana navode 51 vrstu iz 20 familija. Sardina (Sardina pilchardus) i inćun (Engraulis encrasicolus) predstavljaju najvažnije komercijalne vrste riba u Bokokotorskom zalivu, dok su oslić (Merluccius merluccius) i barbun (Mullus barbatus) kvantitativno veoma zastupljene vrste pri izlovu kočama.

Dulčić & Lipej (2004) navode 24 nove vrste jadranskih riba koje su registrovane poslednje decenije. Autori ovaj fenomen objašnjavaju globalnim promjenom klimatskih i okeanografskih faktora, koje se očigledno dešavaju u basenu Jadranskog mora, a i invazijom vrsta iz Crvenog mora preko Sueckog kanala. Tim vrstama je trebalo preko 100 godina da savladaju temperaturne i druge barijere i pojave se u Jadranu. Od evidentiranih tropskih vrsta riba za područje Jadrana na obalama crnogorskog primorja registrovane su tri vrste i to: četvorozupka (Spheroides cutaneus), truba (Fistularia commersonii) i carska iglica (Tylosurus acus imperialis). Među registrovanim

33 Fishery activities in the Montenegro, case study of five selected parts of Montenegrin coast. United Nations environment programme. Mediteranean action plan. Regional Activity Centre for Specially Protected Areas. September 2012.

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE vrstama četvorozupka je opasna za čovjeka budući da produkuje jak otrov tetrodoksin. Ulovljena je marta 2006. godine ispred Budve i to primjerak dužine 40,5 cm što je skoro njena maksimalna dužina po literaturnim podacima. Fistularia commersonii dužine 70 cm pronađena je na obali, na Velikom pijesku između Bara i Ulcinja. Ova vrsta je autohtoni stanovnik Indijskog i Tihog okeana. U plitkom pojasu ispred Budve jula 2007. godine registrovana je carska iglica (Tylosurus acus imperialis) što predstavlja prvi nalaz ove vrste za istočni dio Jadranske obale.

Zona infralitorala predstavlja morski segment sa najvećim diverzitetom ribljih vrsta. Veliki diverzitet vrsta na relativno malom području (infralitoral obuhvata tek nekih 2 % ukupnog prostora sa morskim ekosistemom) posledica je različitih stanja ekoloških faktora, prisustva svjetlosti i najraznovrsnijih podloga. Naročito čvrstu vezu sa sedimentima dna i zavisnost od njih pokazuju bentoski i bentopelagični organizmi, a slabu ili nikakvu pelagični organizmi. U biocenozi obalnih terigenih muljeva naročito su zastupljene vrste Spicara flexuosa i Serranus hepatus, zatim Mullus barbatus, Pagellus erythrinus i neke druge uglavnom bentopelagične vrste. Za biocenozu muljevitog dna otvorenog mora, koja obuhvata uglavnom otvoreno područje srednjeg i južnog Jadrana, sa tipično ilovastim i glinastim sedimentima, karakteristična je porodica Gadidae, a dominantne vrste su Merluccius merluccius, Trisopterus minutus capelanus, Trachurus trachurus kao i druge bentopelagične vrste. Vrste iz porodica Labridae, Seranidae, Sparidae, Gobidae i Scorpaenidae dominiraju u biocenozi livada Posidonia. Ova područja su veoma značajna i kao mrestilišta riba. U biocenozi detritičnih više ili manje zamuljenih djelova dna otvorenog mora od predstavnika ihtiofaune mogu se susresti na primjer Solea solea, Solea vulgaris, Mullus barbatus i druge.

1. PREGLED BIODIVERZITETA

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

2. PREGLED KOPNENIH I MARINSKIH STANIŠTA

Tabela 1: Pregled tipova staništa obalne zone Crne Gore značajnih za Evropsku Uniju i lokaliteta na kojima se javljaju1. Tip staništa Rasprostranjenje u obalnoj zoni Napomena Veliki broj plaža na otvorenom dijelu crnogorskog primorja, 1110 Plitka stalno potopljena pješčana morska kao što su npr. ulcinjska Velika plaža, plaže u Sutomoru, dna Čanju, Buljarici, Petrovcu, Slovenska plaža (Budva) i druge. Na otvorenom moru duž čitavog crnogorskog primorja su konstatovana brojna naselja posidonije, koja se prostiru od 1-2 m do oko 30 m dubine. Među najbolje očuvanim zajednicama ovog tipa su one na lokacijama ispred Petrovca i Buljarice, te u uvali Trašte Ova staništa su česta i u Bokokotorskom zalivu, ali 1120 *Podvodne morske livade posidonije su tu, zbog samnjene prozirnosti vode, rasprostranjena na manjim dubinama. Na nekim mjestima u Kotorskom i Risanskom zaliivu su podvodne livade posidonije u regresiji ili su potpuno nestale. Vjerovatno i na pojedinim mjestima na otvorenom moru ima regresije ali nema dovoljno podataka za poredjenje i evidentiranje tih promjena. 1130 Estuari ušća rijeka: Bojana, riječica na Jazu, Sutorinska rijeka 1140 Muljevita i pješčana dna koja za vrijeme Solila, Igalo, Velika plaža, dio uvale Maljevik, uvale Pržno i Veoma ih je malo i nedovoljno oseke nisu pokrivena morskom vodom Trsteno su istražena staništa Solila (kod Tivta), Buljarica, Solana (kod Ulcinja), Velika 1150*Morske lagune Rijetka staništa u Crnoj Gori ulcinjska plaža Bokokotorski zaliv, kao i manji zalivi i uvale na otvorenom 1160 Velike plitke uvale i zalivi moru kao što su uvale Trašte i Valdanos Veoma česta i obimna staništa na otvorenom moru. Prisutna su i u Boki Kotorskoj, gde su veoma značajne i specifične neke mjestimične zajednice koraligena u unutrašnjem dijelu zaliva 1170 Podvodni morski grebeni (Kotorsko-Risanski zaliv). Na otvorenom moru najveće zajednice su na potezu Luštica-Donji Grbalj, rt Voluica i rt Mendra

1 Kodovi i nazivi habitata dati su u skladu sa NATURA 2000 Manuelom. Habitati koji su označeni zvjezdicom (*) su u skladu sa ovim manuelom prioritetni za zaštitu.

2. PREGLED KOPNENIH I MARINSKIH STANIŠTA

Na Buljarici ima nešto veći Šjunkovite plaže duž crnogorskog primorja. Staništa ovog tipa 1210 Jednogodišnja vegetacija na kontinuitet pružanja, na ostalim su registrovana registrovane u okolini Ulcinja, Buljarica, nitrifikovanim šljunkovitim obalama lokalitetima se javlja u Žanjica, Mirišta i u Boko-Kotorskom zalivu fragmentima 1240 Vegetacija mediteranskih morskih U širem ili užem pojasu rasprostranjena je duž cijelog klifova obraslih endemičnim vrstama roda crnogorskog primorija Limonium 1310 Jednogodišnja vegetacija caklenjača Ulcinjska solana, Tivatska solila (Salicornia) na mulju i pijesku Najranovrsnije i najbogatije zajednice ovog tipa se javljaju na Tivatskim solilama (uglavnom područje gornje solane), donjem dijelu Grbaljskog polja pored kanala, oko aerodroma "Tivat" 1410 Mediteranske slane močvarne livade gdje zauzima velike površine, Velike ulcinjske plaže, Adi (Juncetalia mritimi) Bojani, ulcinsjkoj solani, Buljaričkoj plaži. U manjim ali značajnim fragmentima ova staništa su prisutna još i na plaži Jaz, kao i malim plažama između Bara i Ulcinja. 1420 Mediteranske i termo-atlanske halofitne zajednice žbunaste caklenjače Tivatski zaliv, Ulcinjska solana (Salicornietea fruticosi) Generalno, na crnogorskom primoriju se ističu dva kompleksa gdje je ovaj tip staništa dobro razvijen: Budva-Bečići i Velika 2110 Začeci pokretnih dina ulcinjska plaža. U području Budva-Bečići sada su prisutni veoma mali fragmenti, dok su zajednice još uvijek dobro razvijene na Velikoj ulcinjskoj plaži i Adi Bojani. 2120 Pokretne obalne dine sa Ammophila Velika plaža u Ulcinju, Ada Bojana arenaria (bijele dine) 2130* Učvršćene obalne dine sa zeljastom Zaleđe Velike plaže u Ulcinju vegetacijom 2190 Vlažne pokretne dine Velika plaža u Ulcinju, Ada Bojana 2240 Dinski pašnjaci sa jednogodišnjim Velika plaža u Ulcinju vrstama (Brachypodietalia) 2270* Borove šume na obalnim dinama Velika plaža u Ulcinju 3170* Mediteranske povremene lokve Velika plaža u Ulcinju

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

3250 Šljunkovite obale stalnih mediteranskih Dolina Bojane rijeka sa morskim makom (Glaucium flavum) 3280 Nitrifikovane muljevite obale stalnih mediteranskih rijeka obrasle vegetacijom sveze Dolina Bojane Paspalo-Agrostidion 5210 Makija sa mediteranskim klekama Primorije, fragmenti ove makije definitivno registrovani na

(Juniperus sp.) Luštici 5230 Visoki žbunjaci lovora (Laurus nobilis) Boka Kotorska (Kostanjica, Luštica), Skadarsko jezero Crnogorsko primorje: Buljarice, Petrovac, Budva, Sveti Stefan, 5330 Termomediteranski prepustinjski žbunjaci Jaz, Luštica, Donja Gora, Platamuni, Dubovica, ostrvo Sveti Nikola, Brdo Spas 6220* Eumediteranski kserofilni travnjaci Crnogorsko primorje između Budve i Tivta; Luštica, Donja

(Thero-Brachypodietea) Gora, Rumija, iznad Starog Bara, okolina Ulcinja 62A0 Istočno submediteranski suvi travnjaci Crnogorsko primorje: Stari Bar, Ulcinj, Luštica, Donja Gora,

(Scorzoneretalia villose) okolina Skadarskog jezera, 6420 Mediteranske visoke hidrofilne livade Zaleđe Velike plaže u Ulcinju (Molinio-Holoschoenion) 8120 Krečnjački planinski i alpijski sipari Orjen, Lovćen, Rumija (Thlaspietea rotundifolii 8210 Krečnjačke stijene sa hazmofitskom Orjen, Lovćen, Rumija vegetacijom 8330 Morske špilje Pećin, morske špilje na potezu Luštica-Donji Grbalj 91M0 Panonsko-Balkanske šume cera i Okolina Ulcinja (Zoganj, Kolonza, Vladimir, Donja Klezna,

kitnjaka Pistula) Crnogorsko primorje od Budve do Bara: Buljarica, Lapčići, 91AA *Istočne šume medunca Rafailovići, Kamenovo, uz cestu Bar-Virpazar, Miločer Tuđemili 9250 Šume makedonskog hrasta Okolina Bara i Ulcinja Boka Kotorska (Stoliv, Lepetane, predio iznad Tivta, 9260 Šume pitomog kestena Kostanjica između Morinja i Kamenara, Savina), manje grupe u okolini Bara i Ulcinja. 9280 Mediteranske sladunove šume Okolina Ulcinja

2. PREGLED KOPNENIH I MARINSKIH STANIŠTA

Veoma stare stabilozovane sastojine u kojima se čempres 9290 Šume čempresa (Acero-Cupression) spontano obnavljana su registrovane u okolini Sutorine kod Herceg Novog. 92A0 Galerije bijele vrbe i bijele topole Okolina Ulcinja, Bojana Ne postoje konkreti podaci o lokalitetima na kojima se javljaju 92C0 Šume orjentalnog platana (Platanus platanove šume, ali postoje navodi da su prisutne u južnom orientalis) dijelu crnogorskog primorja. 92 D0 Južne obalske galerije i šibljaci Okolina Bara i Ulcinja, ušće Bojane, Platamuni, Luštica, Risan,

(Nerio-Tamaricetea) Solila. Postoji literaturni podatak za samo jedan lokalitet u Crnoj Gori na kome je razvijen ovaj tip vegetacije – zaliv Valdanos blizu 9320 Šume masline i rogača Ulcinja. Na osnovu terenskog iskustva možemo ga očekivati u još nekim područjima npr. Boko-Kotorski zaliv Podnožije Rumije i Lisinja izmedju Bara i Ulcinja: Utjeha, Paljuška pijesak, Bušat. Liman, Bažbuljak, Bijela Gora, Pinješ, 9340 Šume crnike (Quercus ilex) Možura, Sintin, Veliki pijesak, Ademov kamen, Kruta, Ujtin potok, Pečurice,), Boka Kotorska (Rose), Dobra voda, Čanj., između Budve i Tivta; Luštica, Boka Kotorska (Stoliv, Lepetane, predio iznad Tivta, 9260 Šume pitomog kestena Kostanjica između Morinja i Kamenara, Savina), manje grupe u okolini Bara i Ulcinja. 9280 Mediteranske sladunove šume Okolina Ulcinja

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Analizom priložene tabele utvrđeno je da su područija na kojima se javlja najveći broj staništa od međunarodnog značaja: okolina Ulcinja sa posebnim naglaskom na Veliku plažu i Adu Bojanu, Buljarica, pojedini dijelovi Boko-Kotorskog zaliva, gdje se posebno izdvaja Luštica. Tivatska solila i Ulcinjska solana su veoma značajni lokaliteti sa aspekta zaštite halofitne vegetacije koja naseljava muljevito-glinovitu podlogu – ova staništa su u Crnoj Gori prisutna samo na navedenim lokalitetima, a gotovo su sasvim izčezla na istočnoj obali Jadrana. Treba imati u vidu da je za ovakav tip staništa vezana i specifična fauna, uz posebno izraženo bogatstvo ornitofaune.

2.1 PREGLED OSNOVNIH TIPOVA VEGETACIJE KOPNENOG DIJELA OBALNE ZONE I KARAKTERISTIČNIH ELEMENATA FAUNE

Vegetacijska slika obalne zone veoma je kompleksna, što se može objasniti raznovrsnim prirodnim činiocima (geološkim, pedološkim, raznovrsnim reljefom, raznolikim klimatskim uticajima), kao i dugotrajnim antropogenim pritiskom. U nastavku će biti predstavljeni osnovni tipovi vegetacije, trendovi u smislu povećanja ili smanjenja površina koje ovi tipovi vegetacije zauzimaju, kao i trendovi kada je u pitanju struktura pojedinih tipova vegetacijskih jedinica. Ukoliko navedeni tip vegetacije pripada staništima od međunarodnog značaja biće naveden odgovarajući naziv u sklaud sa NATURA 2000 nomenklaturom.

Šumska vegetacija najčešće je predstavljena degradacionim stadijumima, dok su dobro očuvane sastojine šumske vegetacije rijetke.

Klimatogena vegetacija prvog pojas, od obale mora do oko 300 mnv (350 mnv), u mediteranskom području predstavljena je vječnozelenim tvrdolisnim šumama. U Mediteranu je veoma malo lokaliteta sa ovakvim tipom vegetacije, koji je danas zamjenjen degradacionim stadijumima – prvim degradacionim stadijumom makijom, ili narednim u vidu garige ili pašnjačkih kamenjara. Takva je situacija i u Crnoj Gori, pa se male sastojine očuvanih tvrdolisnih šuma mogu samo mjestimično pronaći u podnožiju južnih padina Rumije (između Bara i Ulcinja). U ovoj zoni su još prije 30tak godina postojale dobro očuvane sastojine šuma crnike, o kojima sad samo svjedoče pojedinačna krupna stabla crnike (Quercus ilex), koja se rijetko mogu pronaći. U fitocenološkom smislu ove zajednice u podnožiju Rumije pripadaju trima subasocijacijama. Subasocijacija Orno-Quercetum ilicis H-ić 1963 subas. typicum zauzima

2. PREGLED KOPNENIH I MARINSKIH STANIŠTA

najveći dio površine, prostire se od obale mora do oko 150mnv, na padinama svih ekspozicija, a zemljište koje naseljava pripada tipu crvenice. Zbog stalnog antropogenog uticaja i različitih uslova mikrostaništa ova subasocijacija je floristički nehomogena, naročito u spratu žbunja. Orno-Quercetum ilicis H-ić 1963 subas. myrtetosum obično se javlja na južnim ekspozicijama većih nagiba, sa plitkim degradiranim zemljištima tipa crvenice. Orno-Quercetum ilicis H-ić 1963 subas. quercetosum nalazi se na staništima koja su manje izložena uticaju mora u poređenju sa staništima predhodne dvije subasocijacije: zaklonjene padine, duboke uvale ili platoi grebena na nešto većim nadmorskim visinama. U skladu sa ovim, u subasocijaciji je zabilježen znatan broj submediteranskih vrsta, jer se u njoj osjeća veči uticaj klime kontinenta koji potiskuje osjetljive mediteranske vrste. Spratovnost je je jasno izražena, a sprat drveća je dobro očuvan.

U najvećem dijelu crnogorskog primorija makija je predstavljena subasocijacijom Orno- Quercetum illicis myrtetosum. Ova subasocijacija se smatra degradacionim stadijumom osnovne asocijacije. U subasocijaciji je mirta (Myrtus communis) dominantna vrsta, koja djelimično ili potpuno zamjenjuje hrast crniku iz osnovne subasocijacije. Još uvijek dobro očuvane sastojine makije na crnogorskom primoriju bilježe se na Luštici, južnim padinama Vrmca, južnim padinama Možure. Tipično razvijenih sastojina makije ima i na Platamunima okolnoj zoni, ali su njihove površine poslednjih godina znatno smanjene usled urbanizacije. Na Luštici su zabilježene i specifične sastojine makije sa dominacijom mediteranskih kleka (Juniperus ssp.) koje pripadaju NATURA 2000 staništima (5210 Makija sa mediteranskim klekama).

Slika 9: Na Luštici se bilježe reprezentativne sastojine makije. (foto: D. Stešević)

Interesantna zajednica makije, veoma rijetka u jadranskom primoriju Balkanskog poluostrva, nalazi se u okolini Ulcinja. Njeni edifikatori su hrast prnar (Quercus coccifera) i

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

jasen (Fraxinus ornus). Iako zajednica u okolini Ulcinja (najbolje sastojine su razvijene na Bijeloj Gori i Pinješu) nema veliko rasprostranjenje, ove sastojine spadaju među bolje razvijene sastojine prnara u jadranskom primoriju. Ova vegetacija je razvijena u obliku niske makije sa najbolje izraženim spratom žbunja, a osim karakteristične vrste (Quercus coccifera) najveću stalnost u asocijaciji imaju: Pistacia lentiscus, Rubia peregrine, Asparagus acutifolius, Smilax aspera, Lonicara implexa, Rosa sempervirens…

U zoni vječnozelene tvrdolisne vegetacije, uz samu obalu moru, na samo jednom lokalitetu u Crnoj Gori razvijena je termomediteranska zajednica u kojoj dominiraju divlja maslina (Olea europea ssp. sylvestris) i rogač (Ceratonia siliqua). Na ovim staništima dominiraju vrste koje su karakteristične za zimzelenu šumsku vegetaciju. Klimatski preduslovi za razvoj ovog tipa vegetacije je semihumidna klima, ali se može razvijati i u područjima gdje je klima humidna i u tom slučaju razvija se na strmim padinama južne ekspozicije. Prema literaturnim podacima ovaj tip vegetacije (NATURA 2000: 9320 Šume masline i rogača) razvijen je samo u uvali Valdanos; na osnovu terenskog iskustva možemo ga očekivati na još nekim lokalitetima npr. Boka Kotorska.

Šume crnike su NATURA 2000 habitat (9340), dok se makija kao degradacioni stadijum vegetacije ne nalazi na ovoj listi. Ipak, makija ima višestruki značaj. Ovaj tip vegetacije ima i estetsko značenje i daje karakterističnu pejsažnu arhitekturu Mediteranu. Mnoge vrste su aromatične, cijelom području daju specifičan miris i upotrebljavaju se u tradicionalnoj mediteranskoj kuhinji. Zbog toga u mnogim Mediteranskim zemljama postoji inicijativa za očuvanje makije.

Nakon krčenja listopadnih šuma, makije predstavljaju preostalo utočište za mnoge vrste mediteranskih beskičmenjaka kao i pojedinih kičmenjaka (sitni glodari, šakal...). Tako npr. na području poluostrva Ponta gdje je makija još uvijek sačuvana mogu se naći zaštićene vrste Oryctes nasicornis (nacionalna legislativa), Osmoderma eremita (Natura 2000), Buprestis splendens (Natura 2000) i Iphiclides podalirius (nacionalna legislativa). Najkarakterističnije životinje koje naseljavaju mediteransku makiju su gmizavci i ptice. Od sitnijih sisara u makiji su stalno prisutni jež (Erinaceus concolor) i neke vrste miševa iz reda Apodemus, dok se tokom ljetnjih mjeseci iznad makije, u preletu, se mogu vidjeti i slijepi miševi (Chiroptera).

2. PREGLED KOPNENIH I MARINSKIH STANIŠTA

Na sjevernim ekspozicijama se termofilne listopadne šume i šikare spuštaju sve do obale mora, dok se na južnim ekspozicijama nalaze iznad vječnozelene tvrdolisne vegetacije. Termofilne listopadne šume predstavljene su velikim brojem biljnih zajednica, pri čemu najširu distribuciju imaju one u kojima je bjelograbić (Carpinus orientalis) edifikator ili važan konstituent. Široku distribuciju ima asocijacija Rusco-Carpinetum orientalis i njeni degradacioni stadijumi. U tipičnom obliku ove asocijacije spratovnost je dobro izražena, pri čemu su u spratu drveća dominantne vrste: bjelograbić (Carpinus orientalis), hrast medunac (Quercus pubescens), crni jasen (Fraxinus ornus). Najčešće vrste u spratu žbunja su: bjelograbić (Carpinus orientalis), zelenika (Phyllirea media), mirta (Myrtus communis), glog (Crataegus monogyna), javori (Acer monspessulanum, Acer campestre). U spratu zeljstih biljaka javljaju se: tetivka (Smilax aspera), bršljen (Hedera helix), gavez (Symphytum tuberosum), pavit (Clematis vitalba), Vincetoxicum huteri...

Iznad pojasa bjelograbića, na južnim padinama primorskih Dinarida (Orjen, Lovćen, Rumij), nastavlja se pojas crnog graba (Ostrya carpinifolia), u kome se javljaju i šume cera (Quercus cerris) i hrasta badnjaka (Quercus trojana).

Među zajednicama listopadnih šuma, za mediteransko i submediteransko područje Crne Gore, specifične prirodne šume skadarskog hrasta lužnjaka koje se javljaju se u plavnom području mediteranskih i submediteranskih rijeka na jugu Crne Gore. Skadarski hrast (Quercus robur subsp. scutariensis) je termofilna mediteranska podvrsta hrasta lužnjaka. U Crnoj Gori se može naći u sjevernoj obali Skadarskog jezera (selo Gostilj) gdje raste u zajednici sa lučkim jasenom (Fraxinus angustifolia), i grčkom lustrikom (Periploca graeca). Region rasprostranjenjenosti ove podvrste je i Velika plaža kod Ulcinja. Prirodne vlažne šume skadarskog hrasta sa bjelograbićem (Robureto-Carpinetum orientalis) nalaze se uz rijeku Bojanu na udaljenosti od 200-300 m od mora. Ove autothone šume zbog uticaja mediteranske klime i sezonskog plavljenja, sadrže i zimzelene i listopadne vrste. Pripadaju NATURA 2000 staništu 92A0 Galerije bijele vrbe i bijele topole. Bogatu i složenu faunu listopadnih šuma karakteriše prisustvo ptica pjevačica, povremeno i prisustvo krupnijih sisara i veoma složen svijet šumskih insekata. Značajno je prisustvo kolonija nekih močvarnih ptica (kormorani na Adi i uz obalu Bojane). Značaj ove zone naročito dolazi do izražaja tokom zimskih mjeseci kada postaje zimovalište mnogih migratornih ptica, od kojih neke predstavljaju lovnu divljač (patke, liske, golubovi, šumske šljuke).

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Interesantan azonalni tip šumske vegetacije na Crnogorskom primoriju su koštanjeve šume (9260 Šume pitomog kestena), koje su razvijene u Boki Kotorskoj (Stoliv, Lepetane, predio iznad Tivta, Kostanjica između Morinja i Kamenara, Savina). pripadaju zajednici Lauro- Castanetum sativae i njihove sastojine se nalaze na maloj nadmorskoj visini, od svega desetak metara iznad nivoa mora, pa do najviše 200m. Razvijaju se na vlažnijim i od direktnog sunca zaklonjenim padinama eksponiranim prema sjveru. Nagib terena je prilično veliki (od 10° do 45°) što doprinosi smanjenju insolacije i ublažaljetnje suše. Kiselost zemljišta varira od pH 4 do 7. Navedena asocijasija odlikuje se relativno velikim florističkim bogatstvom, u spratu drveća i žbunova konstatovano je 25 vrsta, a u spratu prizemnih biljaka preko 80. Posebna fitocenološka karakteristika ove zajednice je njen mješoviti karakter, pored listopadnih elemenata značajno je i učešće zimzelenih vrsta. U prorijeđenim zajednicama pitomog kestena i lovora značajnu ekološku i fitocenološku ulogu ima Erica arborea. Sastojine kestenovih šuma u Donjem Stolivu su guste i dobro očuvane. U florističkom sastavu dominiraju: Castanea sativa, Laurus nobilis, Erica arbores, Rubia peregrina, Smyrnium perfoliatum, Pteridium aquilinum, Smilax aspera. S obzirom da su kestenove šume rijetke i pokrivaju relativno male površine u mediteranskom području Crne Gore, još prije 5 decenija je predloženo da se ove šume zaštite.

Slika 10: Šume sladuna i cera na Možuri (foto: D. Petrović)

2. PREGLED KOPNENIH I MARINSKIH STANIŠTA

U interesantan tip azonalnih listopadnih šuma mediteranskog i submediteranskog područja spadaju i šume sladuna (Quercus conferta) iz okoline Ulcinja (Zoganj, Kolonza, Donja i Gornja Klezna, Možura), koje pripadaju asocijaciji Rusco aculeati – Quercetum frainetto – cerris. Važni konstituenti ovih šuma su: Quercus cerris, Q. frainetto, Ruscus aculeatus, Asparagus acutifolius, Carpinus orientalis, Pistacia terebrinthus, Cornus sanguineus, Acer monspesulanum. Osim toga što predstavljaju NATURA 2000 stanište (9280 Mediteranske sladunove šume), okolina Ulcinja je važno područje globalnog areala ovih šuma, zato što je to dio areala koji se nalazi pod najjačim uticajem Mediterana. Šume sladuna i cera su u pomenutoj zoni nekad imale širu distribuciju, ali su krčene radi urbanizacije (koja ih i dalje ozbiljno ugrožava, posebno na sasvim malim nadmorskim visinama, do oko 100mnv) i dobijanja obradivih površina i pašnjaka. U skladu sa navedenim postoji trend smanjenja površina koje obrastaju ove šume.

Na Crnogorskom primoriju prisutan je veliki broj tipova vegetacije koji su nastali degradacion šume i daljom degradacijom makije. To su garige različite fitocenološke pripadnosti, livade (nastale krčenjem šume), pašnjački kamenjari predstavljeni velikim brojem biljnih zajednica. U garigi dominira žbunje (obično do 1 m visine), koje je razbacano i nema veliku pokrovnost. Bez obzira na surove uslove života (ljetnja suša, siromašno zemljište), ovaj tip staništa odlikuje se velikim florističkim bogatstvom. Dominiraju jednogodišnje biljke koje cvjetaju u proljeće, kada je vlažnost staništa nešto veća, ili biljke koje imaju podzemne organe (lukovice, krtole) u kojima su nagomilane hranljive materije. Poslednjoj grupi biljaka pripadaju vrste familije orhideja (Orchidaceae) koje su zaštićene u Crnoj Gori. Erico-Cystetum cretici je asocijacija garage koja ima široku distribuciju na Crnogorskom primoriju. U njoj dominiraju žbunovi: Erica arborea, Cistus creticus ssp. eriocephalus, Frangula rupestris, Myrtus communis, Paliurus spina christi, Punica granatum, Juniperus phenicea. Ostale karakteristične vrste su: Teucrium capitatum, Smilax aspera, Sideritis purpurea, Blackstonia perfoliata, Brychypodium sylvaticum, Cerastium glomeratum, Gladiolus illyricus... Široku distribuciju u obalnoj zoni ima i asocijacija garige Paliuretum adriaticum preko koje se zajednica bjelograbića i kostrike (Rusco-Carpinetum orientalis) posredno nadovezuje na zonu šuma crnike. Zajednica drače, fragmentarno i u raskidanim sastojinama, rasprostranjena je u obliku različitih subasocijacija: u graničnom području zimzelenog vegetacijskog pojasa zastupljena je subasocijacijom Paliuretum adriaticum typicum, a u zoni termofilne submediteranske listopadne

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

vegetacije ( pojas zajednice Rusco-Carpinetum orientalis), zastupljena je subasocijacijom Paliuretum adriaticum Carpinetosum orientalis. U zajednici drače sprat drveća izostaje, može se naći samo razbacano, pojedinačno drveće, na nekim lokalitetima. Sprat žbunja je najbolje razvijen, na nekim mjestima ima pokrovnost i do 90 %. U spratu žbunja su dominantne vrste: drača (Paliurus spina christi), žukva (Spartium junceum), glog (Crataegus monogyna)... Na nekim lokalitetima (iznad Budve, južne padine Lisinja – iznad puta Bar-Ulcinj) apsolutnu dominaciju u spratu žbunja ima žukva (Spartium junceum). Mjestimično ova vrsta obrazuje veoma guste i neprohodne sklopove koji imaju veliki kontinuitet pružanja (posebno izraženo na južnim padinama Lisinja). Ukoliko je sprat žbunja gust, sprat zeljastih biljaka je slabo razvijen; dok sastojine sa malom pokrovnošću u spratu žbunja, imaju dobro razvijen sprat zeljstih biljaka. U spratu zeljastih biljaka često se javljaju: Teucrium capitatum, Teucrium chamaedrys, Dorycnium herbaceum, Trifolium sp., Asparagus acutifolius... Životinjsko naselje kamenjara i šibljaka je veoma složeno i predstavlja pravi rezervoar endemičnih mediteranskih vrsta, naročito insekata, gmizavaca (Dalmatolacerta oxycephala, Pseudopus apodus, Zamenis situla, Elaphe quatrolineata) mnoštva termofilnih vrsta ptica pjevačica (Hippolais olivetorum, Hippolais pallida, Sylvia borin, Sitta neumayer i dr.).

Slika 11: Šikare sa žukvom pokrivaju znatne površini u okolini Bara (foto: D. Petrović)

Krajnji stepen degradacije termofilnih mediteranskih i submediteranskih šuma su zajednice suvih travnjaka i kamenjarskih pašnjaka. Ovaj tip vegetacije obuhvata različite travnate biotope, ali sve ih odlikuje mala količina vodenog taloga i nutritijenata. Ali, ovi habitati imaju bogat

2. PREGLED KOPNENIH I MARINSKIH STANIŠTA

floristički sastav. Neki od njih su uključeni u NATURA 2000 habitate (6220 *Eumediteranski kserofilni travnjaci Thero-Brachypodietea), kao saništa važna za vrste familije orhideja. Najbolje sastojine ovog tipa habitata u obalnoj zoni razvijene su između Budve i Tivta, na Luštici i Vrmcu, iznad Starog Bara i u okolini Ulcinja. U poslednje vrijeme postoji trend smanjenja površina pod ovim tipom staništa, zato što je osnovni razlog njegovog nastanka i održavanja ispaša, a stočni fond u mediteranskom dijelu Crne Gore poslednjih godina opada. Karakteristične vrste ovog tipa staništa su: Brachypodium distachyum, Brachypodium ramosum, Hyparrhenia hirtae (= Cymbopogon hirtus), Chrysopogon gryllus, Stipa tortilis, Stipa bromoides, Avena barbata, Helichrysum italicum, Helianthemum guttatum (= Tuberaria guttata), Poa bulbosa, Festuca pseudovina, Aira capillaries, Holoschenus vulgare, Scabiosa albae, Lagurus ovatus, Corynephoretus divaricatus, Medicago rigidula, Aegilops geniculata, Vulpia ligustica, Vulpia ciliate, Dasypirum villosum...

Slika 12: Pašnjački kamenjari, čest tip vegetacije u mediteranskom području (foto: D. Petrović)

Vegetacija primorskih pašnjaka predstavljena je i zajednicama Helichrysum italicum- Brachypodium ramosum i Helichrysum italicum-Stipa tortilis. Prva zajednica je opisana u oklini Bečića, a dobro razvijene sastojine ima i na južnim padinama Rumije, iznad Starog Bara. Razvijena je na crvenici, nekad je bila izložena intezivnoj ispaši, ali ovaj uticaj je poslednjih godina značajno smanjen. Česte vrste ove zajednice su: Brachypodium ramosum, Phleum pratense, Hyparrhenia hirta, Lotus corniculatus, Trifolium campestre, Teucrium capitatum... Ovo je floristički bogata zajednica, u kojoj je evidentirano preko 70 taksona. Druga zajednica je

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

floristički siromašnija, što se objašnjava činjanicom da se prva zajednica razvija na krečnjaku, a druga na dijabaznoj podlozi. Pokrovnost vegetacije u ovoj zajednici je mala, zemljište je znatno erodirano, a tipične vrste su: Micromeria julijana, Petrorhagia saxifraga, Catapodium rigidum, Stipa tortilis, Helychrisum italicum...

Interesantan azonalni tip vegetacije na Primorskim Dinaridima je vegetacija u pukotinama krečnjačkih stijena. Predstavljena je većim brojem asocijacija, od kojih najširu distribuciju ima asocijacija Campanulo-Moltkeetum petraeae, koja se spušta gotovo do obale mora. Na južnim padinama Rumije, iznad Starog Bara ima veoma dobro razvijene sastojine. Ova asocijacija nema veliku pokrovnost, jer se razvija u pukotinama stijena u surovim uslovima (malo zemljišta, mala količina padavina i velika temperaturna kolebanja), ali je značajna sa aspekta biodiverziteta, jer sadrži znataan broj endemičnih vrsta. Kao endemične vrste u pukotinama stijena javljaju se: Moltkea petraea, Asperula baldacci, Ramonda serbica, Portenschlagia ramosissima, Dianthus nikolai, Seseli globiferum... Iako su zbog nepristupačnosti terena ovakva staništa obično zaštićena od antropogenog uticaja, na nekim lokalitetima ugrožena su izgradnjom kamenoloma i puteva.

Slika 13: Moltkea petraea – balkanski endem, tipičan element vegetacije stijena (foto: D. Petrović)

Vegetacija uz more je znatno degradirana usled urbanizacije koja je povezana sa turizmom. Proces degradacije ovog tipa vegetacije traje već decenijama, ali je poslednjih godina veoma intezivan. Antropogeni pritisci (i trend smanjenja površina pod ovim tipom vegetacije) manje se osjećaju na zajednicama koje naseljavaju pukotine stijena i klifove, zbog nepristupačnog terena, dok je vegetacija pješčanih plaža znatno više pogođena. Vegetacija u

2. PREGLED KOPNENIH I MARINSKIH STANIŠTA

pukotinama stijena uz more predstavljena je svezom Chritmo-Staticion i pripada NATURA 2000 staništu (1240 Vegetacija mediteranskih morskih klifova obraslih endemičnim vrstama roda Limonium). U širem ili užem pojasu rasprostranjena je duž cijelog Crnogorskog primorija. Na stijenama koje su niže (bliže moru) intezivniji je uticaj slane vode i tu se razvija tipična hazmofitsko-halofitska vegetacija, dok su na većoj visini u vegetaciji stijena halofite manje zastupljene. Ekstremni ekološki faktori, prije sveka visoka koncentracija soli i udari talasi, uslovljavaju da se u zoni hazmofitsko-halofitske vegetacije razvojaju floristički siromašne zajednice sa malom pokrovnošću. Na stijenama koje su najbliže moru i na podzidu izgrađenom uz put pored mora (u Boko-Kotorskom zalivu), dominira vrsta Crithmum maritimum; mjestimično se javlja i Limonium sp. Na udaljenijim stijenama floristički sastav je nešto bogatiji (Cynodon dactylon, Ephedra fragilis ssp. campylopoda, Scorpiurium circinatum, Lotus corniculatus, Inula viscosa, Helichrysum italicum, Euphorbia dendroides, Catapodium marinum). Stalno životinjsko naselje zone mlata morskih talasa predstavljeno je puževima i školjkama (priljepci, srčanka, nojeva lađica), kao i morskim krabama koje izlaze na kopno. Od kopnene faune prisutne su ptice koje nalaze hranu u ovoj zoni (npr. galebovi, vrane) ili se tu odmaraju (galebovi, kormorani, vodomar).

Slika 14: Crithmum maritimum, važan element vegetacije stijena koje se nalaze u mlatnoj zoni (foto: D. Petrović)

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Slika 15: Vegetacija mediteranskih klifova obraslih endemičnim vrstama roda Limonium – NATURA 2000 habitat (foto: D. Petrović)

Vegetacija pješčanih plaža razvijena je u većem kontinuitetu samo na Velikoj plaži i Ulcinju i na Adi Bojani, dok se na ostalim pješčanim plažama javljaju samo pojedinačni, razbacani primjerci psamofitnih biljaka. Na ovim plažama vegetacija psamofita (biljaka pjeska) predstavljena je sa nekoliko zajednica i diferencirana u nekoliko pojaseva koji se smjenjuju idući od mora prema unutrašnjosti kopna. Prvi pojas se nalazi u zoni intezivnih fizičko-hemijskih uticaja morske vode, i u njemu dominiraju pretežno jednogodišnje biljke Xanthium italicum, Cakile maritima, Euphorbia peplis i dr. (as. Xanthio-Cakiletum maritimae). Udaljavajući se od mora, uticaj morske vode slabi, postepeno se smanjuje salinitet i vlaga podloge, a na predhodni vegetacijski pojas se nadovezuje vegetacija inicijalnih dina u kojoj dominiraju višegodišnje vrste Elymus farctus (Agropyron junceum), Cyperus capitatus, Echinophora spinosa, Eryngium maritimum. Habitus ovih višegodišnjih biljaka štiti površinske slojeve pjeska i nanošenjem pjeska na ovakve prostore dolazi do postepenog izdizanja dina. Visina ovih inicijalnih dina na Ulcinjskoj plaži ne prelazi pola metra, a između dina (posebno bliže obali) su često "razbacani" predstavnici zajednice Xanthio-Cakiletum maritimae. Vegetacija ovih dina odlikuje se većom pokrovnošću (oko 35%) i bogatijim florističkim sastavom u odnosu na prvi pojas biljaka koji se razvija u zoni intezivnih fizičko-hemijskih uticaja morske vode. Ipak, to su i dalje floristički siromašne zajednice, što je i karakteristično za psamo-halofitni tip vegetacije. Navedeni tip

2. PREGLED KOPNENIH I MARINSKIH STANIŠTA

vegetacije pripada NATURA 2000 habitatu (2110 Začeci pokretnih obalnih dina). U sledećem pojasu razvijene su 2120 Pokretne obalne dine sa Ammophila arenaria (bijele dine). Pomijeranje pjeska, stalna pokretljivost podloge, uslov su razvoja ovog tipa staništa. Bijele dine karakteriše dominacija višegodišnje robustne busenaste trave Ammophila arenaria, koja je dobar indikator smanjenja koncentracije hlorida u podlozi. Ove dine dostižu visinu do 2 m i nisu plavljene morskom vodom, što se povremeno događa na staništu inicijalnih pokretnih dina. Pokrovnost vegetacije u ovom tipu habitata obično ne prelazi 40%, a floristički sastav je prilično siromašan. U poslednjoj deceniji vidno su smanjene površine pod ovim tipom vegetacije, a promjenila se i struktura zajednica. Ove fragilne biljne zajednice, kao i cijeli ekosistemi pješčanih dina, osjetljive su na prodor invazivnih vrsta koji je neminovan s obzirom na veliki antropogeni pritisak u ovoj zoni. Na golim pjeskovima prvog pojasa dina redovno se hrane mnoge ptice, od galebova i čigri, do vrana i morskih žalara. Životinjske zajednice na zatravnjenim pjeskovima karakteriše se prisustvom rijetkih ptica gnjezdarica (oštrigar, noćni potrk, zijavac ogrličar), sitnih sisara (rovke i voluharice), kao i endemičnom faunom gmizavaca i insekata. Za zonu psamofita i vegetaciju kserofilnih pašnjaka u zaleđu Ade Bojane karakteristična je vrsta pustinjskog mrava Cataglyphis nodus2. Tipična pješčarska vrsta je u Acrotylus patruelis (Orthoptera).

Slika 16: Pješčane dine – tip staništa prisutan samo na Velikoj plaži (foto: D. Stešević)

2 Izvještaj stanja životne sredine-Monitoring biodiverziteta za 2011. godinu. Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Na Velikoj plaži u Ulcinju (i Adi Bojani, kao svojevrsnom „nastavku“ Velike plaže) javlja se još nekoliko specifičnih vegetacijskih jedinica, koje se ne sretaju na drugim lokalitetima Crnogorskog primorija, a biće predstavljene u nastavku.3

U okviru ove vegetacije (uz more) treba pomenuti i specifične zajednice halofita koje se razvijaju na vlažnim, muljevitim podlogama, a prisutne su samo na Tivatskim solilima4 i Ulcinjskoj solani. U fitocenološkom smislu pripadaju svezama Thero-Salicornion i Salicornion fruticosae. Vegetacija prve sveze prema NATURA 2000 klasifikaciji pripada staništu 1310 Jednogodišnja vegetacija caklenjača (Salicornia) na mulju i pijesku. Naseljava muljevito- glinovite supstrate bogate natrijum hloridom i sumpor-vodonikom. Razvija se na jako slanim i stalno plavljenim mjestima i predstavlja prvi pojas kopnenih biljaka, idući iz mora prema kopnu. Pojedine sastojine ove zajednice su tokom cijele vegetacijske sezone djelimično potopljene u vodi, tako da imaju emerzni karakter. Zbog ekstremnih ekoloških uslova zajednica je floristički veoma siromašna. Salicornia herbacea je karakteristična i dominantna vrsta i ima veliku pokrovnost. Ovo se naročito lijepo može zapaziti u jesenjim mjesecima kad zeljasta caklenjača dobija crvenkastu boju i daje specifičan aspekt zajednici. Sueda maritima, vrsta koja u srednjem Jadranu dominira u euhalofitnoj vegetaciji jednogodišnjih biljaka, u Crnoj Gori nije tako brojna kao zeljasta caklenjača. Vegetacija sveze Salicornion fruticosae prema NATURA 2000 klasifikaciji pripada staništu 1420 Mediteranske i termo-atlanske halofitne zajednice žbunaste caklenjače (Salicornietea fruticosi). Ekološki faktori na ovim staništima su slični kao na staništu zajednice zeljaste caklenjače, tako da se ovi tipovi vegetacije (asocijacije zeljaste i žbunaste caklenjače) nadovezuju jedna na drugu, ili se mozaično smjenjuju. Zajednice sa žbunastom caklenjačom su u zavisnosti od ekoloških karakteristika staništa (plavljenje, udaljenost od mora, zaslanjenost) izdiferencirane na vlažnu i suvlju varijantu. Suvlja varijanta se razvija na izdignutijim mjestima izvan domašaja plime, dok se vlažna varijanta javlja u ekstremnim uslovima plavljenja i velike zaslanjenosti podloge. Žbunasta caklenjača je dominantna u obje varijante zajednice, ali je u vlažnijoj varijanti zastupljena sa većom brojnošću i pokrovnošću. Suva varijanta ove zajednice je opisana kao posebna subasocijacija Arthrocnemetum fruticosi Br.-Bl subas. aeluropetosum litoralis M. Jank et V. Stev. Ova subasocijacija se razvija na terenu koji je plavljena samo za vrijeme kišnog perioda u proljeće i

3 Tekstualni dio o pomenutim staništima nalazi se u 3.5, a detaljno kartirana staništa kao mapa Poglavlju 7 4 Detaljno kartirana staništa ovog lokaliteta data su na mapi u Poglavlju 7

2. PREGLED KOPNENIH I MARINSKIH STANIŠTA

jesen, dok je za vrijeme ljeta sasvim suv i sa ispucalom podlogom. Podloga je muljevita, kao i kod tipične asocijacije, ali daleko manje bogata natrijum-hloridom, jer stanište nema direktnu vezu sa morem, a atmosferska voda se dosta dugo zadržava. Ovakvi uslovi, u pogledu podloge i zaslanjenosti, pogodni su za razvoj vegetacije pa je ova varijanta u florističkom pogledu mnogo bogatija od hidrofilne varijante. Karakteristična i najznačajnija diferencijalna vrsta ove subasocijacije je Aeluropus litoralis, koja je na crnogorskom primoriju zabilježena samo na području Tivatskih solila. Ako govorimo o trendovima, kada su u pitanju površine koje zauzimaju ovi tipovi vegetacije, godinama unazad te površine se ne smanjuju. Ne postoje negativni trendovi ni kada su u pitanju sastav-struktura ovih tipova vegetacije. Preporuka je da se ova dva lokaliteta (Tivatska solila i Ulcinjska solana), zbog specifičnosti habitatnog i specijskog diverziteta izuzmu iz projekata za urbanizaciju.

Solila, koja predstavljaju ostatke nekadašnje solane, odlikuju se postepenim prelaskom kopnenih u vodene biocenoze. Kao takva, poznata su kao značajno zimovalište ptica iz porodice barskih koka (Rallus aquaticus, Porzana porzana). Najveći faunistički značaj imaju močvare i bare u zaleđu Velike plaže, koje se nalaze u udubljenjima između dina. Ovu složenu životnu zajednicu sačinjavaju: fauna vodozemaca (Hyla arborea, Pelophylax ridibundus), močvarni predstavnici gmizavaca (Natrix natrix, Natrix tesellata), "vodeni insekti", i vodene ptice kao gnjezdarice. Fauna beskičmenjaka Tivatskih solila je značajna kao izvor hrane pticama koje nastanjuju kako vlažne obode kanala tako i slatku i bočatnu vodu plitkih bazena i kanala. Ovo područje naseljavaju i endemične vrste Gastropoda koje se nalaze na listi zaštićenih vrsta Crne Gore: Tandonia reuleauxi i Limax wohlberedti.

2.2 PREGLED MARINSKIH HABITATA

Morska životna sredina može se podijelit u dva velika područja: pelagičko i bentosko. Bentosko područje obuvata morsko dno, a pelagičko sve vode koje se nalazi iznad morskog dna. Bentosko područje obuhvata sva dna od obalne linije pa sve do najvećih dubina. Substrat igra veoma važnu ulogu u bentosu tako da njegov tip (čvrsta ili pomična priroda supstrata) u znatnoj mjeri uslovljavaju sama naselja bentosa. Prije izdvajanja sistema stratifikacije bentosa kojeg su predložili J. M. Pérès & J. Picard (1959) potrebno je navesti dva osnovna faktora na osnovu kojih je razgraničen:

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

a) Vlaženje, za dvije gornje stepenice litorala. Ovaj izraz ima širi smisao, tj. može se raditi o vlaženju u pravom smislu te riječi, prskanjem, ili o privremenoj, dužoj ili kraćoj imerziji.

b) Osvijetljenost, za ostale stepenice; Osvijetljenost koja uslovljava biljni život, prvi izvor organske materije (uz izuzetak autotrofnih hemo-sintetičkih bakterija). Naselja se mogu podijeliti na fotofilna (koja podnose ili zahtijevaju jaku osvijetljenost) i sciafilna (koja podnose ili traže umjerenu osvijetljenost). Izmedju ove dvije kategorije postoji čitav niz prelaza.

Što se tiče vertikalne stratifikacije bentosa, osnovni pojam je pojam stepenice. On se može definisati na sledeći način: »Stepenica je vertikalni prostor morskog bentoskog područja gdje su ekološki uslovi, funkcija situacije u odnosu na nivo mora, prilično konstantni, ili uvijek variraju izmedju dva kritična nivoa koja označavaju granice stepenice« (Pérès & Gamulin, 1973). Stepenice imaju svaka svoja karakteristična naselja i njihove se granice vide kao promjne (izmjene) tih naselja u blizini kritičnih nivoa.

a) Supralitoralna stepenica je ona u kojoj se nalaze organizmi koji podnose ili zahtijevaju stalnu emerziju (izronjavanje). To je stepenica vlaženja morskom vodom koja doživljava pravo uronjavanje samo ponekada. Za Mediteran pa i za Jadran to se desava za vrijeme velikih talasa.

b) Mediolitoralnu stepenicu karakterišu organizmi koji podnose i traže donekle duže emerzije kao prirodnu pojavu, a ne podnose stalnu ili gotovo stalnu imerziju. Može se smatrati da mediolitoralna stepenica obuhvata dio naselja plimskog pojasa, tačnije ona naselja prostora plimskog pojasa koja su u neku ruku specifična jer je njihov nivo takav da su nečešće podvrgnuta smjeni emerzije i imerzije. Logično je smatrati zonu plime i osjeke samo vertikalnim prostorom koji je ako ne stalno, ono barem kroz veći dio vremena, pod alternacijama emerzije i imerzije. Tako možemo ograničiti medilitoralnu stepenicu od nivoa najvše plime do nivoa najniže osjeke (ovi maksimumi i minimumi se javljaju u vrijeme sizigijuma)

c) Infralitoralna stepenica. Njena gornja granica je nivo počevši od kojeg su naselja stalno uronjena (u kontinentalnim morima gdje su varijacije morskih doba praktično neznatne) ili su veoma rijetko izronjena. Njena donja granica je ona koja dopušta život morskim cvjetnicama i fotofilnim algama.

Ova donja granica nalazi se oko 15 – 20 m za Mediteran, a može se ponekad spustiti i do 80 m za neke podvodne livade u nekim tropskim predjelima gdje su vode izuzetno prozirne

2. PREGLED KOPNENIH I MARINSKIH STANIŠTA

d) Cirkalitoralna stepenica pruža se od krajnje granice života morskih cvjetnica (ili fotofilnih algi) do krajnje dubine koja je kompatibilna sa vegetacijom algi koje su najtolerantnije prema slaboj osvijetljanosti (najscijafilnije).

Skup sve četiri prethodno definisane stepenice čine litoralni ili obalni sistem, ili fitalni sistem jer ga karakteriše prisustvo bentosnih autotrofnih hlorofilnih algi i biljaka. Vertikalna amplituda dvaju bitnih faktora: vlaženje za dvije gornje stepenice (supralitoralne i mediolitoralne), i osvijetljenost za dvije donje stepenice (infralitoralne i cirkalitoralne) može u znatnoj mjeri varirati i usloviti veće razlike u vertikalnom pružanju naselja, a da granice jedne stepenice ne bude izmijenjena jer se ona temelji na samoj prisutnosti tih naselja. Npr. na tvrdom substratu supralitoralana stepenica moći će imati vertikalnu amplitudu 50 cm na zaštićenoj obali,a 3 ili 4 m na obali izloženoj talasima, a da se naselje ne izmijeni.

Osnovna karakteristika fitalnog (litoralnog) sistema je njegovo bogatstvo vrstama, kako kvalitativno tako i kvantitativno. Sve bentosne autotrofne alge i biljke su smještene u zoni litorala. Sto se tiče životinjskog svijeta, skoro 99% poznatih morskih bentosnih životinja naseljava ovaj sistem.

Navedene činjenice, predominacija u broju vrsta i njihovoj pojedinačnoj brojnosti u litoralu, su posledica sledećih stanja:

a) U litoralnom (fitalnom) sistemu, u svjetskim razmjerama (svjetsko more) postoje najrazličitiji temperaturni uslovi. Tu mogu biti zadovoljeni najrazličitiji termički zahtjevi. Npr. neka stenotermna vrsta, u pogledu visoke temperature, naći će svoje stanište u litoralu tropskih mora; stenotermna vrsta, u pogledu niskih temperatura, naći će svoje stanište u polarnim morima; izmedju ova dva ekstrema ima mjesta za sve moguće ekološke zahtjeve u pogledu temperature.

b) U fitalnom (litoralnom) sistemu uslovi supstrata su najraznovrsniji. Tu se nalaze stijene, obluci, pijesak, kamenjari, muljevi, i zavisno od dijela svjetskog mora ove podloge naseljavaju nejednake vrste.

U ovom sistemu ima najviše organske materije. Uz prisusutvo svjetlosti omogućena je intezivna primarna a samim tim i sekundarna, organska produkcija.

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Bentos

Po svom osnovnom sastavu naselja dna (bentoske biocenoze) Jadranskog mora pripadaju Mediteranskom području. Ipak, odlikuju se i nekim individualnim osobinama koje su se razvijale tokom geološkog formiranja Jadrana, ali ti procesi i dalje traju pod uticajem različitih faktora, prije svega, relativne izolovanosti i specifičnih bioekoloških uslova. Najveći dio živog svijeta Jadranskog mora pripada litoralnom ili obalnom sistemu. U obalnom dijelu mora (infralitoralna stepenica) postoji mnoštvo tipova substrata koji predominantno diktiraju tipove zajednica koje grade razni organizmi. Zbog ove činjenice većina morskih habitata u svom nazivu nose i informaciju o tipu supstrata.

Prema istraživanju koje je obvaljeno kroz realizaciju projekta "Development of a network of MPAs in Montenegro"5 na istaraživanim lokalitetima detektovane su sledeće 23 bentosne zajednice:

1. Barren (gola stjenovita podloga) obrasla coraligenim algama na kojoj su prisutni morski ježevi Arbacia lixula and Paracentrotus lividus 2. Boulders barren (gola stjenovita podloga sa šljuknom) 3. Zajednica Caulerpa racemosa-e 4. Grbeni Cladocora caespitosa- Zajednica Cladocora caespitosa-e 5. Koraligene zajednice – Veliki oblutci i vertikalni zidovi sa dominacijom Halimeda tuna, Parazoanthus axinellae i sunđera 6. Infralitoralne zajednice tepiha algi 7. Infralitoralne zajednice šljunka 8. Infralitoralne zajednice mulja 9. Infralitoralne zajednice mulja i šljunka 10. Infralitoralne zajednice oblutaka 11. Infralitoralne zajednice pijeska 12. Zajednice krupnih sunđera sa vrstama iz rodova Geodia, Aplysina i Petrosia 13. Zajednica mušulja (Mytilus galloprovincialis)

5 Development of a network of Marine and Coastal Protected Areas (MPAs) in Montenegro (2012). Regional Activity Centre for Specially Protected Areas, Tunis.

2. PREGLED KOPNENIH I MARINSKIH STANIŠTA

14. Zajednice fotofilnih algi Cystoseira spp. i Halopteris spp. 15. Zajednice fotofilnih algi sa Cystoseira spp. 16. Zajednice fotofilnih algi sa Padina pavonica 17. Livade Posidonia oceanica 18. Zajednice tepiha algi sa Codium sp. 19. Zajednice sciafilnih algi na čvrstom substratu sa dominantnim vrstama Codium bursa i Flabellia petiolata 20. Zajednica sciafilnih algi na čvrstim vertikalnim i subvertikalnim podlogama sa vrstama Flabellia petiolata i Halimeda tuna 21. Zajednica sciafilnih algi na čvrstom substratu sa vrstama Flabellia petiolata i Peyssonnelia spp. 22. Podvodni kanjoni 23. Podvodne pećine (morske špilje)

Među nabrojanim staništima posebno su značajna ona koja se nalaze na Habitat Direktivi, pa u skladu sa tim imaju međunarodni značaj zaštite. Tu spadaju: livade posidonije, koje su na Habitat Direktivi prepoznate kao staništa sa prioritetom za zaštitu (1120*Podvodne morske livade posidonije (Posidonia oceanica) - 1120*Posidonia beds), koraligena staništa i zajednice Cystoseira (1170 Podvodni morski grebeni – 1170 Reefs), podvodne pećine ili morske špilje (8330 Morske špilje – 8330 Submerged or partially submerged sea caves).

Livade posidonije (Posidonia oceanica) - Posidonia oceanica je endemična vrsta Mediterana i predstavlja dominantnu cvjetnicu u mediteranskoj obalnoj zoni, gdje obrazuje monodominantne podvodne livade. Ova cvjetnica većinom obrasta pomična dna infralitorala (pješčano-muljevita dna), do dubine od oko 40 m (u veoma čistoj vodi). Livade posidonije predstavljaju veom značajan i produktivan ekosistem. Imaju višestruku ulogu u ekološkom balansu priobalnih voda: stabilizuju pjeskovitu obalnu zonu, štite pješčane plaže od erozije, značajne su sa aspekta obogaćivanja vode kiseonikom koji proizvode u procesu fotosinteze, predstavljaju stanište i mrijestilište za mnoge marinske organizme (ribe, glavonošce, školjke, puževe, bodljokožce, tunikate), predstavljaju značajan izvor hrane za obalne i pelagične organizme, odlična su podloga za brojne epifitske alge koje žive na njihovim listovima...

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Livade posidonije javljaju se u obalnoj zoni, koja je često pod intezivnim antropogenim uticajem. Antropogeni uticaj se nekad odnosi na direktno uništavanje livada, a nekad je to indirektan uticaj koji se manifestuje kroz smanjenje kvaliteta vode i sedimenata. Diverzitet ribljih zajednice koje naseljavaju ove podvodne livade je veoma veliki i sa više od 70 vrsta koje su zabilježene u Mediteranskoj oblasti (Francour, 1990; Miniconi et al., 1990). U ovom području može se susresti i najveća školjka Jadranskog mora (Pinna nobilis) koja je zaštićena nacionalnom legislativom i nalazi se na Annex-u II Barselonske konvencije.

Livade posidonije su na Crnogorskom primoriju evidentirane na većem broju lokaliteta. Istraživanja sprovedena u okviru projekta ”Start up of Katič Marine Protected Area in Montenegro and Assesment of Marine and Coastal Ecosystems along the coast – Analysis of Coastal Features to Assess Natural Values„ pokazala su da se gornja granica6 livada nalazi na oko 6-7 metara dubine. Samo se na lokalitetu u blizini podvodne špilje Mikovica gornja granica nalazi na dubini od 12 m. U obalnoj zoni rta Ademov kamen (blizu Ulcinja) gornja granica livada je već na 5 metara dubine. Često se livade posidonije javljaju uz ivice stijena koje su razorene zbog eksploatacije dagnji.

Donja granica livada7 na našem primoriju se nalazi na oko 20 m dubine (prosječno), ali su na nekim lokalitetima zabilježene i na većoj dubini, od 27 m (Seka Albaneze) i čak 32,5 m (Mirište). Idući od juga prema sjeveru naše obale donja granica se povećava, što se može dovesti u vezu sa povećavanjem providnosti vode.

Samo prisustvo livada posidonije je indikator stepena očuvanosti prirodnih staništa, a gustina i pokrovnost livada daje dodatne informacije o stanju staništa konkretne zone. Treba imati u vidu i činjanicu da na gustinu i pokrovnost livada utiču i drugi faktori, a ne samo stepen očuvanosti staništa, a to su: supstrat koji naseljava, zajednice algi i sl. Livade velike pokrovnosti zabilježene su na lokalitetima: Seka Albaneze (80 % na dubini 15-20 m), Ademov kamen (80 % na dubini 15-20 m), Stari Ulcinj (90 % na dubini 10 do 20m), rt Meret (90 % na dubini 10 do 20m).

Na otvorenom moru duž čitavog crnogorskog primorja su konstatovana brojna naselja posidonije. Među najbolje očuvanim zajednicama ovog tipa su one na lokacijama ispred

6 Najmanja dubina na kojoj se javljaju livade 7 Najveća dubina na kojoj se javljaju

2. PREGLED KOPNENIH I MARINSKIH STANIŠTA

Petrovca i Buljarice, te u uvali Trašte Ova staništa su česta i u Bokokotorskom zalivu, ali su tu, zbog samnjene prozirnosti vode, rasprostranjena na manjim dubinama. Na nekim mjestima u Kotorskom i Risanskom zaliivu su podvodne livade posidonije u regresiji ili su potpuno nestale. Vjerovatno i na pojedinim mjestima na otvorenom moru ima regresije ali nema dovoljno podataka za poredjenje i evidentiranje tih promjena.

Koraligena staništa (1170 Podvodni morski grebeni – 1170 Reefs) – Koraligene formacije su jedinstvene krečnjačke formacije biogenog porijekla u bentoskoj zoni Mediterana, koje nastaju akumulacijom algi koje rastu u uslovima slabe osvijetljenosti. Alge i beskičmenjaci koji žive u uslovima slabe osvijetljenosti se zovu skiofilne, nasuprot fotofilnim koji rastu u uslovima dobre osvijetljenosti. Na koraligenim staništima žive skiofilne biljke i životinje. Iako su češće prisutni u cirkalitoralnoj zoni, ovi tipovi habitat mogu se razviti i u infralitoralnoj zoni. Pri čemu se u infralitoralnoj zoni razvijaju na gotovo vertikalnim grebenima i u dubokim kanalima. Ovaj tip staništa evidentiran je na većem broju lokaliteta našeg primorija.

Slika 17: Barbun i alga Cystoseira corniculata (foto: V. Mačić)

Zajednice Cystoseira se takođe ubrajaju u međunarodno značajna staništa i pripadaju istom NATURA 2000 kodu kao predhodno stanište (1170 Podvodni morski grebeni – 1170 Reefs). Karakteristične vrste ove asocijacije su nekoliko predstavnika smeđih algi roda Cystoseira. U gornjoj infralitoralnoj zoni (dubina 0-1 m) Mediteranske obale vrste ovog roda su dominantne u bentoskoj vegetaciji, na nezagađenoj, čvrstoj podlozi i predstavljaju klimaks zajednicu u sukcesijama fitofilnih algi. Zbog toga se, po preporuci Evropske komisije, prisustvo

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

vrsta roda Cystoseira koristi kao indikator za određivanje kvaliteta vode. Takođe, prema Habitat Direktivi, različite vrste roda Cystoseira se mogu koristiti za bolje definisanje NATURA 2000 habitata sa kodom 1170. Prema sprovedenim istraživanjima, zajednice Cystoseira na crnogorskoj obali su dobro razvijene.

Podvodne pećine ili morske špilje (8330 Morske špilje – 8330 Submerged or partially submerged sea caves) – Pod podvodnim špiljama se podrazumjevaju one pećine koje se nalaze ispod mora, ili im se otvor nalazi ispod morske površine, makar za vrijeme plime. Podvodne špilje su poznate po jedinstvenoj kompoziciji biocenoza i predstavljaju tipičnu karakteristiku Mediteranskog područja. Ovi specifični ekosistemi se smatraju »vrućim tačkama« biodiverziteta. Na njihovom dnu i zidovima često su razvijene specifične zajednice morskih beskičmenjaka i algi. U Crnoj Gori postoji znatan broj podvodnih pećina. Tokom istraživanja u okviru peojekta ”Start up of Katič Marine Protected Area in Montenegro and Assesment of Marine and Coastal Ecosystems along the coast – Analysis of Coastal Features to Assess Natural Values„ ispitivane su biocenoze u tri pećine: Mala krekavica, Mikovićeva pećina i Plava špilja.

Pećina Mala krekavica se sastoji od velike pukotine u zidu stijene koja počinje na oko 30 m dubine i pruža se do površine. Pećina je u osnovi šira, a idući prema površini proctor se smanjuje. S obzirom da se u ovu pećinu lako ulazi, ronioci je često posjećuju. Tokom pomenutih istraživanja u pećini su zabilježene 24 vrste: Anellida – 2, Bryozoa – 3; Cnidaria – 2; Crustacea – 3; Echinodermata – 2; Pisces – 9; Porifera – 3.

Mikovićeva pećina je duboka oko 7 m, a na ulazu se nalazi jedna velika sala. Duga je oko 150 metara, pri čemu se nakon velike „sale“ pruža suženje koje se dijeli u dva horizonta. Često je posjećuju ronioci, posebno prvu sobu. Tokom pomenutih istraživanja u pećini su zabilježene 26 vrste: Anellida – 2, Ascidiacea – 1, Cnidaria – 2; Crustacea – 5; Echinodermata – 3; Pisces – 7; Porifera – 6.

Plava špilja ima dva velika ulaza, tako da mali čamci mogu da prođu kroz nju. Popularna je kako kod ronioca, tako i kao turistička destinacija. Dubina vode u pećini je između 6 i 12 m. Tokom pomenutih istraživanja u pećini je zabilježeno 15 vrsta: Anellida – 3, Cnidaria – 1, Crustacea – 2; Echinodermata – 1; Pisces – 6; Porifera – 3.

2. PREGLED KOPNENIH I MARINSKIH STANIŠTA

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

3. PREGLED ZAŠTIĆENIH PODRUČJA – POSTOJEĆIH I POTENCIJALNIH

U ovom poglavlju biće dat pregled područija koja su:

- zaštićena nacionalnom legislativom

- prepoznata kao važna za zaštitu prilikom realizacije međunarodnih projekata (IPA, IBA, EMERALD) čiji je cilj prepoznavanje i zaštita područja sa bogatim biodiverzitetom (kompletnim biodiverzitetom, ili nekim njegovim komponentama)

- prepoznata kao važna za zaštitu prilikom istraživanja realizovanih na nacionalnom nivou (Protected area GAP assessment with comprehensive plan for a representative PAS (2012); Development of a network of Marine and Coastal Protected Areas (MPAs) in Montenegro (2012); Start up of Katič Marine Protected Area in Montenegro and Assesment of Marine and Coastal Ecosystems along the coast; CAMP projekat)

3.1 PODRUČJA PRIRODE OBALNE ZONE ZAŠTIĆENA NACIONALNOM LEGISLATIVOM

Na području Crnogorskog primorija nalazi se 29 zaštićenih područja (Tabela 2) prirode, koja su stavljena pod zaštitu Riješenjem o zaštiti objekata prirode iz 1968.godine, dok su Tivatska solila zaštićena Rješenjem o stavljanju pod zaštitu Tivatskih solila kao posebnog (specijalnog) rezervata prirode iz 2008. godine. Riješenjem o zaštiti objekata prirode iz 1968.godine stavljeno je pod zaštitu i više dendroloških objekata koji se nalaze na teritorijama pet primorskih opština (tabela 3).

Prostornim planom područja posebne namjene za morsko dobro (Sl List RCG 30/07) za zaštićena područja u zoni morskog dobra predložena je revizija statusa zaštite zbog promjene njihovih ekoloških vrijednosti (izvornost, raritet, reprezentativnost), kao i dat predlog za stavljanje pod zaštitu novih područja na kopnu i u moru. Revizija je inicirana 2009. godine, u smislu definisanja granica, kategorije zaštite i imenovanja upravljača. Takođe, u Nacionalnoj strategiji biodiverziteta1 Crnogorsko primorije je prepoznato kao

1 Nacionalna strategija biodiverziteta sa akcionim planom za period 2010. – 2015. godina

3. PREGLED ZAŠTIĆENIH PODRUČJA - POSTOJEĆIH I POTENCIJALNIH

prioritetna zona za sprovođenje revizije zaštićenih područja, zbog već uočenih promjena u zaštićenim područijima te zone. Tokom 2011. godine urađene su Studije zaštite zaštićenih područja2 za 6 lokacija: Ratac sa Žukotrlicom, Bečićka plaza, plaže Sutomore, Petrovac, Jaz i Slovenska. Prema zaključcima ovih studija:

- Poluostrvo Ratac sa Žukotrlicom treba da zadrži status zaštićenog prirodnog dobra, pri čemu je potrebno kategoriju zaštite promjeniti u „Spomenik prirode“. Ključne prirodne vrijednosti za zaštitu su reprezentativna staništa zaštićene biljne vrste Posidonia oceanica u moru i zajednice vrste Chritmum maritimum i Statice cosyrensis u kopnenoj obalnoj zoni. Odgovarajući stepen zaštite je III – održivo korištenje - Bečićka plaža, Plaža Sutomore, Petrovačka plaža treba da zadrže status zaštićenog prirodnog dobra, pri čemu je potrebno kategoriju zaštite promjeniti u „Predio izuzetnih odlika“, pri čemu je ključna prirodna vrijednost za zaštitu pješčani dio plaža. Odgovarajući stepen zaštite je III – održivo korištenje. - Plaža Jaz treba da zadrži status zaštićenog prirodnog dobra, pri čemu je potrebno kategoriju zaštite promjeniti u „Predio izuzetnih odlika“. Ključna prirodna vrijednost za zaštitu je pješčani dio plaže, na istočnom i sjevero-istočnom dijelu uvale Jaz, podjeljen na dvije podzone A1 i A2. Odgovarajući stepen zaštite je III – održivo korištenje. - Za Slovensku plažu predloženo je donošenje Akta o prestanku zaštite za zaštićeno prirodno dobro i potom brisanje iz Registra zaštićenih prirodnih dobara, u postupku koji je utvrđen u članu 59 Zakona o zaštit prirode. Ovakav predlog je iznijet zato što je tokom izrade studije utvrđeno da su prirodne vrijednosti značajno izmjenjene u odnosu na stanje kada je to prirodno dobro stavljeno pod zaštitu (1968.godina). Kao osnovni problemi na ovom prostoru navedeni su: devastacija mediteranske vegetacije, devastacija prirodnih plaža i zauzimanje (izgradnja) obalnog pojasa, halofitna vegetacija je potpuno izčezla.

U Studijama je predloženo da Opštine na čijim teritorijama se nalaze plaže (Bar, Budva) sa definisanim statusima zaštite za upravljača istim imenuju Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom. Još uvijek nije urađena revizija zaštite prema preporukama ovih studija.

2 Izvodioc studija je Zavod za zaštitu prirode Crne Gore

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Tabela 2: Zaštićena područja u obalnoj zoni. Naziv i nacionalna kategorija Površina (ha) IPA3 IBA EMERALD Rezervat prirode Tivatska solila 150 + + Spomenici prirode Velika Ulcinjska plaža 600 + + + Mala Ulcinjska plaža 1,5 Plaža Valdanos 3 Plaža Velji pjesak 0,5 Plaža Topolica, Bar 2 Plaža Sutomore 4 Plaža Lučica, Petrova 0,9 Plaža Čanj 3,5 Plaža Pećin 1,5 + Buljarica 4 + + + Petrovačka plaža 1,5 Plaža Drobni pjesak 1 Plaža Svati Stefan 4 Plaža Miločer 1 Bečićka plaža 5 Slovenska plaža Budva 4 Plaža Mogren 2 Jaz 4 Plaža Pržno 2 Savinska Dubrava, Herceg Novi 35,46 Botanički rezervat lovora i oleandera, 40 iznad vrela Sopot, Risan Park kod hotela Boka, Herceg Novi 1,2 Gradski park, Tivat 5,897 Park dvorca na Topolici, Bar 2 Predjeli posebnih prirodnih odlika Brdo Spas, Budva 131 Poluostrvo Ratac sa Žukotrlicom 30 Ostrvo Stari Ulcinj 2,5 Područja zaštićena opštinskim odlukama Kotorsko-Risanski zaliv4 15 000

3 Detaljni opisi IPA, IBA i EMERALD područja dati su u odjeljcima 3.3, 3.4 i 3.5 4 Ovo područje se nalazi i pod UNESCO zaštitom, kao Svjetska kulturna baština

3. PREGLED ZAŠTIĆENIH PODRUČJA - POSTOJEĆIH I POTENCIJALNIH

Tabela 3. Zaštićeni dendrološki objekti u obalnoj zoni.5 Opština Zaštićeni dendrološki objekti Hrast česmina (Quercus ilex) u Limanu kod Ulcinja, ispod sela Komina pored mora sjeverno od ostrva Stari Ulcinj, Stabla hrasta medunca Ulcinj (Quercus pubescens) u Zoganju i Krutima kod Ulcinja, Hrast prnara (Quercus coccifera) u Meterizima i 1 primjerak ispod hotela Jadran Stara maslina na Mirovici u Starom Baru, Hrast česmina (Quercus ilex) na Bar Crnom rtu kod Sutomora, jedan primjerak kod željezničke stanice u Sutomoru Budva Maslina u selu Ivanovići iznad Bečića Kotor Stablo hrasta medunca (Quercus pubescens) u Orahovcu Grupacije stabala zaštićene opštinskom Odlukom o komunalnom redu na sledećim lokacijama: palme duž rive u Donjoj Lastvi i na Pinama; grupacija borova na Župi i ispred stare škole u Tivtu; veliki park, park na Trgu ratne mornarice, park „Ivovića” u Donjoj Lastvi i park ispred hotela „Mimoza”; Tivat park pored ljetnje pozornice; park na uglu Ulice II dalmatinske i 21. novembra; rogač na rivi u Donjoj Lastvi i rogač na raskrsnici puta Radovići-Krašići; skupina eukaliptusa kod stare ciglane – obala Đuraševića, Stablo hrasta medunca (Quercus pubescens) kod crkve Svete Petke Herceg Novi Hrast česmina (Quercus ilex) na Savini i brdu Ilinjici kod Herceg Novog)

3.2 PODRUČJA PRIRODE PREDLOŽENA ZA ZAŠTITU

NACIONALNIM ZAKONODAVSTVOM

U više navrata je predloženo proširenje mreže zaštićenih područja u Crnoj Gori, pri čemu se neki predlozi odnose na lokalitetu u obalnoj zoni.

U Nacionalnoj strategiji biodiverziteta, a u skladu sa prostornim planom Crne Gore do 2020.godine, predloženo je da se mreža zaštićenih područja proširi dodavanjem sledećih zona6: Rumija i Vrmac kao regionalni park/park prirode; Morinjski zaliv i Ulcinjska solana sa knetama i Ada Bojana, kao Spomenici prirode; uz sugestije da se sagledaju mogućnosti za zaštitu Platmuna, ostrva Stari Ulcinj, ostrva Katiči, Topljanski zaliv. Ovom strategijom su, kao prioritetna za zaštitu, prepoznata sledeća područja: Ulcinjska solana, Knete i Ada Bojana, zone kod Platamuna, ostrva Stari Ulcinj i Katići.

5 Stabla zaštićena Rješenjem o zaštiti objekata prirode (Sl list SRCG 30/68 iz 1968.godine) 6 Navedene su samo one koje se nalaze u obalnoj zoni.

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

U prostornim planom područja posebne namjene za morsko dobro (Sl List RCG 30/07) predložena je zaštita većeg broja lokaliteta, sa aspekta zaštite staništa i faune. U smislu unaprijeđenja zaštite flore navedene su pojedinačne biljne vrste7, a ne lokaliteti.

Sa aspekta zaštite staništa8:

- Ulcinjsko polje (Štoj – Zaleđe velike plaže), kao rezervat halofitne flore na čijem prostoru raste veći broj rijetkih biljnih vrsta i zajednica - Ulcinjska solana, ušće rijeke Bojane, Grbaljsko polje, napuštena tivatska solana – kao lokalitete na kojima su prisutna veoma specifična staništa muljevitih, zaslanjenih obala - Morski klifovi na kemanitim obalama u okolini Petrovca i Budve, koje naseljava veoma interesantna zajednica drvenaste mlječike i drvenastog pelena (Euphorbia dendroides i Artemisia arborescens). - Poluostrvo Luštica i ostrvo Sveti Nikola kao lokaliteti sa dobro razvijenim sastojinama makije. Na poluostrvu Luštica nalaze se i dobro razvijene sastojine lovora (Laurus nobilis)

Sa aspekta zaštite faune:

- Zaleđe Velike plaže (Donji Štoj), koje se smatra za kapitalni faunistički objekat na Primoriju - Proširenje morskog kompleksa Ostrvo Stari Ulcinj sa Vučijom uvalom, u kopnenom dijelu na područje obnovljenje šume česvine i dijelom na makiju u njenoj kontaktnoj zoni prema naselju. - Morski kompleks ostrva Katići, Donkova i Velja seka sa hridima i klifom Resovog brda kod Petrovca

Za razmatranje statusa zaštite predloženo je i područje Buljarice.

3.3 IPA PODRUČIJA – VAŽNA STANIŠTA ZA BILJKE

Od 2000. godine, u mnogim evropskim zemljama se realizuje IPA projekat (Imortant Plant Areas – Područja važna za biljke), čiji je cilj identifikacija botanički najvrijednijih lokaliteta upotrebom konzistentnih kriterijuma, kao i njihova zaštita. IPA područje je lokalitet

7 Pregled ovih vrsta je dat u okviru tabele vaskularne flore Crnogorskog primorija (Prilog I, tabela 1) 8 Kao predlog za zaštitu, sa aspekta zaštite staništa i faune, navedena su i Tivatska solila koja su zaštićena 2008. godine

3. PREGLED ZAŠTIĆENIH PODRUČJA - POSTOJEĆIH I POTENCIJALNIH

izuzetne botaničke vrijednosti na kome žive ugrožene biljne vrste i/ili sadrži ugrožena staništa i/ili se odlikuje izuzetnim florističkim diverzitetom. Do sada je, u 17 Evropskih zemalja, identifikovano oko 1500 IPA sajtova.

Crna Gora ima 27 IPA područja, koja ukupno zauzimaju površinu od 708,606 hektara, od kojih se pet nalazi u priobalnom dijelu. Osim ovih pet koji su smješteni u užoj priobalnoj zoni, kao IPA lokaliteti prepoznate su i primorske planine - Orjen, Lovćen, Rumija. S obzirom da predloženi IPA sajtovi obuhvataju veliki dio planinskih masiva, koji ne ulaze u obalnu zonu, ova područija neće biti posebno razmatrana u nastavku.

Podaci koji slijede su navedeni iz nacionalne IPA publikacije [Petrović (ed.), 2008.], koja je štampana 2008.godine, pa su neke procjene koje se odnose na % urbanizacije manje u odnosu na trenutno stanje (2013.godina). Takođe, neka područja su u međuvremenu detaljnije istražena, ali su ovdje navedeni podaci kojima smo raspolagali 2008.godine i koji su bili osnovna za predlaganje navedenih područja za IPA sajtove.

BRDO SPAS

Površina predloženog IPA područja: 242 ha; Centralne koordinate: N 42° 28' E 19° 21'; Nadmorska visina: 50 – 385 mnv; Nacionalni status zaštite: Od 1968.godine brdo Spas je zaštićeno kao područje sa izuzetnim prirodnim vrijednostima.

Brdo Spas se nalazi u blizini Budve i sve do nedavno ovo područje je predstavljalo ,,pluća grada,,. Usled intezivne urbanizacije, koja je zahvatila brdo poslednjih godina, prirodna staništa su krajnje degradirana i na velikim površinama vegetacija je potpuno uništena. Najveću botaničku vrijednost brda predstavlja subpopulacija drvenaste mlječike. I ako je na brdu Spas uništen veliki dio prirodnih staništa, ovo područje i dalje sadrži najbolje stanište (najveću subpopulaciju) drvenaste mlječike u Crnoj Gori (32.229 Tree spurge formations; NATURA 2000 5330 Thermo-Mediterranean and pre-desert scrub), što je i bio kriterijum za proglašavanje ovog područja za IPA sajt (C kriterijum). Ostatak vegetacije je predstavljen degradiranom makijom i sađenom borovom šumom.

9 U ovom poglavlju kodovi staništa su dati prema Habitat direktivi, a ne prema NATURA 2000 koja se koristi u poslednje vrijeme, zato što u periodu kada je štampana IPA publikacija nije postojao Katalog staništa Crne Gore sa NATURA 2000 kodovima. Gdje je postojala mogućnost NATURA 2000 kodovi su dati u zagradama, ali ne postoji direktna korespodencija između svih kodova Habitat Direktive i Natura 2000.

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Područje se ne odlikuje bogatom faunom, posebno poslednjih godina od kad je postlo “veliko gradilište”. Najbogatija je ornitofauna; registrovano je 14 vrsta ptica sa Ptičije direktive.

Korištenje zemljišta: urbanizacija/saobraćaj/industrija, turizam/rekreacija, zaštita prirode i naučna istraživanja.

Ugroženost staništa i smjernice: Urbanizacija i razvoj infrastrukture zauzimaju 30% površine, a vezani su za razvoj turizma. I ako je brdo Spas zaštićeno kao područje sa izuzetnim prirodnim vrijednostima, nastavak urbanizacije je izvjestan. U daljem planiranju urbanizacije, bilo bi značajno ostaviti jednu kompaktnu površinu koju obrasta vrsta Euphorbia dendroides, koja će biti izuzeta iz urbanizacije. Opasnost od požara je velika!!!

BULJARICA

Površina predloženog IPA područja: 156 ha; Centralne koordinate: N 42° 18' E 19° 37'; Nadmorska visina: 0 – 108 mnv; Nacionalni status zaštite: Od 1968.godine plaža Buljarica je zaštićena kao Spomenik prirode. Zaštitom je obuhvaćen uzak pojas uz more, površine 4 ha.

Flora Buljarice10 nije dovoljno istražena, ali je do sad registrovano nekoliko vrsta koje su zakonom zaštićene u Crnoj Gori (Eryngium maritimum, Hermodactylus tuberosus, Polygonum salicifolim, Polygonum maritimum, Ophris sp....). Vegetacija dina i zaslanjenih livada (16.2 Dunes, 15.5 Mediterranean and thermo-Atlantic salt meadows) se na buljaričkoj plaži nalaze u fragmentima. Najveću botaničku vrijednost područja predstavljaju vlažne šume koje se nalaze u zaleđu plaže. Vrijednost ovih staništa je u toliko veća, ako se uzme u obzir da se Buljarica nalazi u “srcu” područja koje je poslednjih godina doživjelo “urbanistički haos”; što za rezultat ima degradaciju, a često i potpuno uništavanja, većine prirodnih habitata.

Raznovrsna, još uvijek dobro očuvana vegetacija Buljarice predstavlja idealno stanište mnogih insekata, vodozemaca, gmizavaca, ptica. Do sada su na ovom prostoru registrovane 54 vrste ptica sa ptičije direktive i 2007. godine proglašen je za područje od međunarodnog značaja za boravak ptica.

10 Detaljna kartiranja habitata plaže Buljarica rađena su u oktobru 2012.godine i sažetak ovih istraživanja dat je u odjeljku 3.5

3. PREGLED ZAŠTIĆENIH PODRUČJA - POSTOJEĆIH I POTENCIJALNIH

Buljarica je predložena za IPA sajt na osnovu kriterijuma C – habitati. Sadrži 5 tipova međunarodno značajnih staništa: 15.5 Mediteranske slane livade (NATURA 2000: 1410 Mediteranske slane močvarne livade (Juncetalia maritimi) (1410 Mediterranean salt meadows (Juncetalia maritimi)), 16.2 Dine (1210 Jednogodišnja vegetacija na nitrifikovanim šljunkovitim obalama (1210 Annual vegetation of drift lines), 41.7 Termofilne i supramediteranske šume hrasta (NATURA 2000: 91 AA *Istočne šume medunca (91AA *Eastern white oak woods)), 41.8 Mješovite termofilne šume), 44.1 Obalne vrbove formacije (NATURA 2000: 92A0 Galerije bijele vrbe i bijele topole (92A0 Salix alba and Populus alba galleries))

Korištenje zemljišta: poljoprivreda, urbanizacija/saobraćaj/industrija, turizam/rekreacija, zaštita prirode i naučna istraživanja.

Ugroženost staništa i smjernice: Po urbanističkom planu je predviđeno da se na područiju Buljarice grade hotelski kompleksi. Prilikom realizacije ovog projekta neophodno je zaštititi dio prirodnih habitata. Smatramo da bi bilo veoma korisno odustati od pravljenja golf terena, koji u su u pogledu biodiverziteta “tabula rasa”. Takođe, neophodno je strogo voditi računa o tome koje će se vrste koristiti kao parkovsko drveće u okviru hotelskih kompleksa.

Slika 18: Buljarica (foto: D. Stešević)

KATIĆI – SV. NEĐELJA, DONKOVA I VELJA SEKA

Površina predloženog IPA područja: 439 ha; Centralne koordinate: N 42° 19' E 19° 33'; Nadmorska visina: - 60 – 0; Nacionalni status zaštite: trenutno ne postoji nacionalni status zaštite, ali postoji inicijativa da ovaj lokalitet bude zaštićen (predviđen je za zaštitu u Fizičkom planu obalne zone JP „Morsko dobro“)

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Sajt se nalazi u blizini Petrovca, nekolikostotina metara ispred glavne plaže. Biljni svijet kopna predstavljen je degradiranom žbunastom mediteranskom vegetacijom (uz sađene borove i čemprese). Specifičnost ovog lokaliteta je da se radi o ostrvima kojih je inače na crnogorskom primorju malo. Upravo zbog odvojenosti od obale i manjeg direktnog uticaja čovjeka, te zbog specifičnosti podvodnih struja na ovom području se razvila bogata flora i fauna. Stjenovita podloga omogućava razvoj koraligenih biocenoza, ali kako u okolini ostrva preovladava pješčana podloga velike površine su pokrivene podvodnim livadama morske trave Posidonia oceanica. Detaljnijih istraživanja flore i faune za ovo područje nema, ali kako su u toku projekti za zaštitu pojedinih morskih staništa, vjerovatno će to doprinijeti i skorom detaljnijem istraživanju ovog područja. Veoma su dobro razvijena nekoliko tipova međunarodno značajnih marinskih podvodnih staništa. Posebno ističemo kompakt nu, veliku površinu podvodne livade morske trave Posidonia oceanica.

Zbog kulturne vrijednosti ovog mjesta i sakralnog objekta (pravoslavne crkve) izgrađenog na ostrvu, Katići postaju sve vise interesantni za turističke ekskurzije. Zato postoji opasnost da se, pod uticajem čovjeka naruše djelovi ovog dobro očuvanog staništa.

Marinska fauna je pod negativnim uticajem zbog prekomjernog izlova ribe, pri čemu se po nekad upotrebljavaju i zakonski nedozvoljeni načini izlova dinamitom. Poslednjih godina ovaj teren privlači sve veću pažnju ronioca.

Osnovni motiv za proglašavanje područja za IPA sajt je prisustvo nekoliko tipova veoma dobro razvijenih, međunarodno značajnih marinskih podvodnih staništa (kriterijum C – habitati): 11.22 Sublitoralno meko morsko dno (NATURA 2000: 1110 Plitka stalno potopljena pješčana morska dna (1110 Sandbanks which are slightly covered by sea water all the time)), 11.24 Sublitoralna kamenita podloga sa zajednicama morskih trava, 11.25 Sublitoralne organogene konkrecije (NATURA 2000: 1170 Podvodni morski grebeni (1170 Reefs)), 11.3 Livade morske trave (NATURA 2000: 1120* Podvodne morske livade posidonije (Posidonia oceanica) (1120 Posidonija beds)). Osim toga, lokalitet sadrži i 2 biljne vrste od međunarodnog značaja: Cystoseira spinosa Sauvageau i Posidonia oceanica (L.) Delile.

Korištenje zemljišta: ribolov/akvakultura, turizam/rekreacija

Ugroženost staništa i smjernice: Morski habitati su pod negativnim uticajem pretjeranog, često i nelegalnog izlova ribe nedozvoljenim sredstvima. Upotreba dinamita je, po posledicama, najgori oblik izlova jer uništava sav živi svijet, bez selekcije. Tako se

3. PREGLED ZAŠTIĆENIH PODRUČJA - POSTOJEĆIH I POTENCIJALNIH

bespotrebno uništava i mlađ, kako riba, tako i rakova, školjki, puževa, morskih sasa i drugih oblika života. Nelegalni ribolovci nemaju ekonomske koristi od uništene mlađi. Upravo suprotno, ostavljajući pustoš iza sebe, za dugi niz godina ribolov na uništenom području je neisplativ. Takođe zbog sve veće posjećenosti od strane turista, posebno ronioca, može doći do degradacije pojedinih staništa ukoliko se ne sprovede odgovarajući plan upravljanja ovom zonom. Generalno gledano radi se o maloj zoni koju je relativno lako kontrolisati i za koju bi bilo relativno lako napraviti plan upravljanja.

Napomena: Tokom 2012.godine rađena su detaljna istraživanja marinskih vrsta i habitata ove zone. Dio rezultata ovih istraživanja predstavljen je u poglavlju 3.8.

PLATAMUNI

Površina predloženog IPA područja: 1698 ha; Centralne koordinate: N 42° 28' E 19° 15'; Nadmorska visina: - 100 – 0; Nacionalni status zaštite: postoji predlog za zaštitu u prostornom planu Morskog dobra (2006).

Rt Platamuni nalazi se u jugoistočnom dijelu Donjeg Grblja i predstavlja najistureniji dio obale u ovoj zoni. Ima visoke morske klifove koji dostižu visinu i preko 100 m i predstavljaju najveće klifove jugoistočnog Jadrana. Strmi nagibi ispresjecani su uvalama (Komin, Krekavica, Nerin) i priobalnim pećinama. Platamuni su važan lokalitet za obalne endemične biljke. Od endemičnih vrsta, ovdje su zabilježene: Centaurea adriatica, Iris dalmatica, Seseli globiferum... U flori područja registrovano je i 15 rijetkih biljaka, od kojih je nekima ovo jedino nalazište u Crnoj Gori. Takve su: Allium commutatum, Avena aterantha, Cephalaria mediterranea, Filago eriocephala...U zajednicama bentosa evidentirana je 261 vrsta algi. Ovdje se nalazi najbolje razvijena vegetacija morskih klifova u Crnoj Gori. Na širem području evidentirane su 33 terestrične mediteranske biljne zajednice i 21 bentosna zajednica. Ali, Platamuni su izabrani za IPA sajt prvenstveno zbog morskih (podvodnih) habitata. Evidentirano je 5 podvodnih habitata sa Bernske konvencije, koji se u ovoj zoni odlikuju bogatim diverzitetom. To su: 11.22 Sublitoralno meko morsko dno (NATURA 2000: 1110 Plitka stalno potopljena pješčana morska dna (1110 Sandbanks which are slightly covered by sea water all the time), 11.24 Sublitoralna kamenita podloga sa zajednicama morskih trava, 11.25 Sublitoralne organogene konkrecije (NATURA 2000: 1170 Podvodni morski grebeni (1170 Reefs)), 11.3 livade morskih trava (NATURA 2000: 1120* Podvodne morske livade posidonije (Posidonia oceanica) (1120 Posidonija beds) i 12.7

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Morske pećine. Na pojedinim dijelovima sajta su dobro očuvani, dok se na pojedinim dijelovima bilježi pad kvaliteta zbog antropogenog uticaja.11

Ovo područje važno je za gniježdenje većeg broja ptica. Evidentirano je 8 vrsta ptica koje se nalaze na Bernskoj konvenciji.

Korištenje zemljišta: ribolov/akvakultura, turizam/rekreacija

Ugroženost staništa i smjernice: Zbog velike udaljenosti od najbližih gradova, Budve i Tivta, sa malim brojem sela u zaleđu, zagađenost od strane čovjeka gotovo da ne postoji. Sa planom upravljanja, uz prihvatanje sajta za zaštitu u Prostornom planu Morskog dobra, može se očekivati da se visok kvalitet marinskih habitata sačuva. Na ovom lokalitetu još uvijek je evidentno vađenje prstaca (Lithophaga lithophaga) iako je to zabranjeno prema Zakonu o morskom ribarstvu. Zbog toga dolazi do, ne samo prelove ove vrste već i do uništenja habitata. Takođe je konstatovan i ribolov nedozvoljenim sredstvima (od kojih je najdestruktivnije korištenje dinamita) pa je neophodna bolja kontrola ove oblasti.

Napomena: Tokom 2012.godine rađena su detaljna istraživanja marinskih vrsta i habitata ove zone. Dio rezultata ovih istraživanja predstavljen je u poglavlju 3.8.

VELIKA ULCINJSKA PLAŽA I ADA BOJANA

Površina predloženog IPA područja: 1014 ha; Centralne koordinate: N 42° 27' E 19° 34'; Nadmorska visina: - 100 – 0; Nacionalni status zaštite: Velika plaža je nacionalnim zakonodavstvom (S.l. SRCG 36/1968) označena kao područje sa značajnim prirodnim vrednostima i zaštićeno je kao Spomenik prirode.

Velika Ulcinjska plaža je zajedno sa Adom Bojanom, najjužnija tačka crnogorskog primorja. Sama plaža je na sjeveru ograničena ušćem Port Milene, a na jugu desnim ušćem rijeke Bojane. Duga je 12km, a širina varira od 200 do 1000 metara. Najduža je pješčana plaža na istočnoj obali Jadranskog mora i sa zaleđem formira kompleks pješčanih dina kao jedinstvenog takvog staništa u Crnoj Gori. Velika Plaža je najbolje očuvano stanište psamofitne vegetacije na crnogorskoj obali, takođe i na cijeloj istočnoj obali Jadranskog mora. Poslednje je stanište većeg broja psamofitnih biljaka (Calystegia soldanela, Pancratium maritimum...) u Crnoj Gori, koje su sa ostalih lokaliteta našeg primorija iščezle

11 Nakon 2008.godine vršena su istraživanja Platamuna u vise navrata, pa su podaci o prirodnim vrijednostima prošireni. Rezultati ovih istraživanja prikazani su u odjeljku 3.5

3. PREGLED ZAŠTIĆENIH PODRUČJA - POSTOJEĆIH I POTENCIJALNIH

usled intezivne urbanizacije. Plaža je veoma raznovrsno i dinamično obalno stanište nastalo akumulacionim procesima. Tipovi staništa variraju od litoralne zone, same plaže, dina u zaleđu, depresija sa kiselim i slatkovodnim habitatima, sve do ostataka ugroženih šuma skadarskog hrasta. Dok je istočni dio plaže još uvijek sačuvao prvobitni izgled i predstavlja centar biodiverziteta ovog sajta, zapadni dio je pod velikim uticajem aktivnosti čovjeka.

Ostrvo Ada Bojana predstavlja prirodni mozaik staništa nastalih dinamičnim širenjem delte rijeke Bojane. Ovaj proces još uvijek traje. Samo ostrvo je nastalo polovinom 18. vijeka da bi danas imalo oko 440ha površine. Aluvijalne šume su jedno od najmarkantnijih staništa na ostrvu i praktično od svog postanka razvijaju se bez uticaja čovjeka.

Ovaj lokalitet izabran je za IPA sajt na osnovu dva kriterijuma: B – bogatstvo biodiverziteta i C – staništa. Kriterijum B se odnosi na stanište B1 Obalne dine i pješčana staništa (klasifikacija staništa data prema EUNIS klasifikaciji, 2. nivo). Pješčane dine Velike plaže i Ade Bojane sadrže sve biljne vrste karakteristične za ovaj tip staništa u Crnoj Gori. Najveći broj biljaka ovog habitata je u Crnoj Gori zakonom zaštićen. Staništa12: 15.5 Mediteranske slane livade, 15.8 Mediteranske slane stepe, 16.2 Dine, 22.341 Mediteranske amfibijske busenaste zajednice, 34.5 Mediteranske kserotermne livade, 44.1 Obalne vrbove formacije, 44.4325 Crnogorske šume jasena, hrasta i jove, 44.8 Južne obalne galerije i šikare, 91F0 Miješane šume sa hrastom, brijestom, jasenom duž velikih rijeka Quercus robur, Ulmus laevis, Ulmus minor, Fraxinus excelsior ili Fraxinus angustifolia.

Ugroženost staništa i smjernice: Lov na ptice, neplanska i nezakonita eksploatacija pijeska, neplanski razvoj turizma narušavaju ekosistem Velike plaže. Izgradnja velikog broja obalnih objekata usporava maticu rijeke Bojane, što dovodi do nagomilavanja pijeska na desnom ušću i postoji opasnost od njegovog zatvaranja. Ekosistem Bojane je ugrožen i zagađenjem otpadnim vodama kako grada Skadra koje se izlivaju u Bojanu, tako i od obalnih objekata.. Neophodno je preduzeti najstrožije mjere zaštite područja od nelegalne urbanizacije, neplanske eksloatacije pijeska i riješiti problem odlaganja otpada i otpadnih voda.

12 U jesen 2012. godine vršena su detaljna kartiranja habitata Velike plaže. Rezime ovih istraživanja, sa NATURA 2000 kodovima dat je u poglavlju 3.5

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

3.4 IBA PODRUČJA – PODRUČJA OD MEĐUNARODNOG ZNAČAJA

ZA BORAVAK PTICA U CRNOJ GORI

Podaci o IBA područijima dati su na osnovu publikacije Područja od međunarodnog značaja za boravak ptica u Crnoj Gori (Saveljić et al., 2007).

Program IBA (područja od međunarodnog značaja za boravak ptica) je inicijativa svjetskog nivoa koja teži prepoznavanju i stvaranju mreže sačinjene od ključnih područija za zaštitu ptica cijelog svijeta. Tokom devedesetih godina prošlog vijeka IBA područja su bila kamen temeljac zaštiti evropskog biodiverziteta. BirdLife International je 2000. Godine proširio evropski IBA inventar i on danas sadrži preko 4000 IBA staništa, što pokriva oko 7 % Evrope.

U Crnoj Gori je prepoznato 13 IBA područja, dok je 7 lokaliteta definisano kao potencijalna IBA područja. Sledeći lokaliteti obalne zone su prepoznati kao IBA: Delta Bojane, Buljarica, Tivatska solila.

DELTA BOJANE

Delta Bojane obuhvata nekoliko lokaliteta koji predstavlju važna područja za ptice: Ada Bojana, Velika plaža sa Brijegom od mora, knete uz Bojanu, Ulcinjska solana, Šasko jezero, ostrvo Paratuk, Ulcinjsko i Zoganjsko polje. U ovoj zoni postoje veoma raznovrsna staništa koja ptice koriste za ishranu, gniježđenje i odmor: otvoreno more, bočatne vode, bazeni solane, rijeka Bojana, kanali, plavne šume, tršćaci, poljoprivredno zemljište, pašnjaci, voćnjaci mandarina... U delti je do sada registrovano 240 vrsta ptica. U nastavku će biti dat pregled najznačajnih lokaliteta za ptice na crnogorskom dijelu delte.

ADA BOJANA

Površina: 494 ha; Nadmorska visina: 0-3 m; Centralne koordinate: 41°51'07''N, 19°21'39.82''E

Ornitološki značaj Ade Bojane ogleda se prije svega u značajnim kolonijama gnjezdarica. U poplavnim šumama Ade i tršćacima mogu se naći sledeće gnjezdarice: fendak (Phalacrocorax pygmeus), čaplja kašikara (Platalea leucorodia), mala bijela čaplja (Egretta gazetta), siva čaplja (Ardea cinerea), gakovi (Nycticorax nuctycorax), žuta čapljica (Ardeola

3. PREGLED ZAŠTIĆENIH PODRUČJA - POSTOJEĆIH I POTENCIJALNIH

ralloides), vranac (Phalacrocorax carbo), bukavac (Botaurus stellaris). Iza dina gnijezdi noćni potrk (Burchinus oedicnemus), leganj (Caprimulgus europeus), više vrsta barskih kokica, zijavci (Glaerola pratincola), ostrigari (Haematopus ostralegus). Veliki broj drugih vrsta vodenih ptica nalazi svoje idealno hranilište na ušćima Bojane: Sterna sp. Gavia sp., Larus sp., Mergus sp., Melanita sp. Adu posjećuju i pelikani (Pelecanus crispus).

Ada zadovoljava standarde za upis na Ramsar listu močvara od međunarodnog značaja.

Mjere zaštite – ugroženost vrsta i staništa: Ada je lovni rezervat lokalnog lovačkog društva. Takođe je jedno od najpopularnijih nudističkih destinacija na Jadranu. Pritisak tuista je veliki, a kontrola njihovog kretanja zanemarena. Obzirom da se kolonije ptica nalaze na samoj Bojani, vožnja rijekom takođe predstavlja uznemiravajući faktor za gnjezdarice. Vožnju brodom treba ograničiti na središnji dio rijeke. Sezona gniježdenja se potpuno poklapa sa sezonom dolaska turista.

Ubrzani turistički razvoj regiona uzrokuje i gradnju na obalama Bojane, mahom ilegalnu. Na desnom kraku je sagrađeno oko 300 ilegalnih objekata. Objekti su značajno ugrozili devičanski izgled ostrva, a značajno utiču i na kvalitet vode rijeke, obzirom da nemaju kanalizacionog sistema. Gradnja novih hotelskih kompleksa van granica postojećeg, te njihova neusklađena spratovnost, može značajno da ugrozi ambijetalne vrijednosti Ade, ali i njen biodiverzitet.

OSTRVO PARATUK

Površina: 0,2 ha; Nadmorska visina: 3 m; Centralne koordinate: 41°54'35,94''N, 19°20'29.24''E

Ostrvo Paratuk se nalazi na rijeci Bojani, uz državnu granicu sa Albanijom. Udaljeno je 1 km vazdušne linije od Solane i 7 km od ušća Bojane. Osušena ili živa stabla smokve, brijesta, vrbe, te trska i ostaci makije pokrivaju ovo ostrvo. Iz godine u godinu ono se izdužuje zahvaljujući nanosu pijeska po južnom kraju koji obrasta trskom

Ornitološki značaj: Ostrvo je najznačajnije gnjezdilište čaplji i kormorana u delti. Više od 200 parova malih bijelih čaplji (Egretta garzetta) 220 parova fendaka (Phalacrocorax pygmeus) i isto toliko vranaca (Phalacrocorax carbo), te više od 30 parova čaplji kašikara (Platalea leucorodia) toliko noćnih čaplji (Nycticorax nycticorax) i žutih čapljica (Ardeola ralloides) nekoliko parova sive čaplje gnijezde na malom ostrvu.

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Mjere zaštite – ugroženost vrsta i staništa: Život na Paratuku buja zahvaljujući njegovom položaju, nepristupačnosti sa kopna i nekada dobro čuvanoj gvozdenoj zavjesi između dvije države. Uspostavljanje plovnosti na rijeci Bojani otjeralo bi ptice sa ostrva. Njihovo odsustvo bi se registrovalo u cijeloj delti tokom sezone gniježđenja, obzirom da se pomenute gnjezdarice hrane na ulcinjskim knetama i solani.

VELIKA PLAZA I BRIJEG OD MORA

Dimenzije: dužina 12 km + pojas u zaleđu do 1000 m; Nadmorska visina: 0-3 m; Centralne koordinate: 41°53'36,69''N, 19°17'47.47''E

Ornitološki značaj Velike plaže ranije se ogledao u značajnom gnjezdilištu, prije svega zijavaca, noćnih potrka i ostrigara. Danas je stanište fragmentisano, te se može naći samo pokoje gnijezdo šljukarica (žalara i blatarića) a u ostacima poplavne šume gnijezda smrdivrane (Coracias garrulous) i kobca (Accipiter brevipes). Plaža je naročito značajna tokom migracije: ona je “odskočna daska” za put preko Italije, Sicilije i Malte ka Africi i prihvatilište ptica poslije zimovanja. Pored Solane, Ade i Paratuka, ona je jedno od ključnih primorskih mjesta na seobenom putu preko Jadrana. Plaža zadovoljava standarde za upis na Ramsar listu močvara od međunarodnog značaja jer se u njenom zaleđu, u močvari preko koje je izgrađen ilegalni put, gnijezdi gotovo 1% evropske populacije barske kokice (Porzana pusilla). Brijeg od mora je značajno gnjezdilište ševa, noćnih potrka, pčelarica i značajno hranilište za većinu vrsta u delti. Tu se u zadivljujućem broju registruje i planinska ševa (Lullula arborea).

Mjere zaštite – ugroženost vrsta i staništa: Velika plaža i Brijeg od mora su lovišta lokalnog lovačkog društva. Tokom zimskih i proljećnih mjeseci ona su front za odstrjel umornih selica iz Afrike i brojnih poljskih ptica. Tokom ljeta i jeseni, idealna su mjesta za odstrjel grlica i ostalih vrsta koje sele preko Ulcinja. Velika plaža jedno od najpopularnijih kupališnih destinacija u Crnoj Gori. Pritisak turista je veliki a kontrola njihovog kretanja zanemarena. Dine se pretvaraju u parkinge, a zaleđe plaže ravna za leteće motorne zmajeve. Ubrzani turistički razvoj regiona uzrokuje i ilegalnu gradnju turističke infrastrukture. Izgradnja novih hotelskih kompleksa duž plaže značajno će ugroziti staništa ne samo ptica, već i drugih grupa životinja koje Veliku plažu biraju za svoje stanište. Ipak, ohrabruje činjenica da se u ključnim prostornim planovima (Master plan za turizam DEG, PP za Morsko dobro) dio Velike plaže nalazi kao zaštićeno dobro (posljednjih 4 km sa zaleđem).

3. PREGLED ZAŠTIĆENIH PODRUČJA - POSTOJEĆIH I POTENCIJALNIH

Na žalost, Velika palža nije u brojnim strateškim dokumentima prepoznata kao zaštićena 1968. godine.

ULCINJSKA SOLANA

Površina: 1492 ha; Nadmorska visina: 0-3 m; Centralne koordinate: 41°55'25,14''N, 19°18,5'71''E

Ornitološki značaj: Solana je danas najznačajnije stanište za seobe, zimovanja, gniježđenja i za ishranu ptica na cijeloj istočnoj obali Jadrana. Do danas, na Solani je registrovano 240 vrsta ptica od čega 55 gnjezdarica: Tadorna tadorna, Botaurus stellaris, Accipiter brevipes (uz solanski kanal), Falco tinnunculus, Phasianus colchicus, Rallus aquaticus, Gallinula chloriopus, Himantupus himantopus, Haematopus ostralegus, Recurvirostra avosetta, Burhinus oedicnemus, Charadrius dubius, C. alexandrinus, Glareola pratincola, Tringa totanus, Sterna hirundo, S. albifrons, Larus cachinnans, L. genei, Streptopelia turtur, Clamator glandarius, Athene noctua, Merops apiaster, Coracias garrulous, Upupa epops, Galerida cristata, Calandrella brachydactyla, Hirundo rustica, H. daurica, Delichon urbica, Motacilla alba, M. flava, Luscinia megarhynchos, Phoenicurus ochruros, Oenanthe oeananthe, O. hispanica, Turdus merula, Acrocephalus arundinaceus, A. scirpaceus, Hippolais pallida, Sylvia atricapilla, S. communis, Muscicapa striata, Lanius senator, L. minor, Sturnus vulgaris, Oriolus oriolus, Pica pica, Corvus corone cornix, Passer montanus, P. domesticus, P. hispaniolensis, Carduelis canabina, Emberiza calandra, E. melanocephala. Na Solani se registruju i mnoge druge vrste čiji cenzus premašuje 1% evropske populacije: Phalacrocorax pygmeus, Pelecanus crispus 3%, Egretta garzetta 1.5%, Ardea alba, Platalea leucorodia, Charadrius alexandrinus, Pluvialis squatarola, Calidris alpina, Tadorna tadorna, Himantopus himantopus, Limosa limosa 3%, Numenius tenuirostris, Tringa erythropus 1.5%, Tringa stagnatilis 1.5% Gotovo 3% od ukupne sjeverozapadne populacije ugroženog pelikana (Pelecanus crispus) u postgnijezdećem periodu, u periodu avgust-novembar posjećuje Solanu zbog niskog intenziteta uznemiravanja, veličine staništa i dobrog hranilišta. Brojke su impresivne i u proljeće: registruju se na stotine i hiljade vodenih ptica koje se zaustavljaju na solani radi odmora i prehrane (npr.martovka ili mala patka (Anas querquedula) dolazi u frekvenciji od 1200 jedinki/čas). Brojne vrste tokom proljećne seobe kao što u Saxicola rubetra, Muscicapa striata, M. flava, Ficedula sp. itd. okupljaju se na Solani u velikom broju a jata dostižu hijade i hiljade na dan.

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Mjere zaštite – ugroženost staništa i vrsta13: Ilegalni lov imao je negativne posljedice na gnježđenje i boravak ptica ranijih godina. Od 2003. Uprava je zabranila lov, što se odmah reflektovalo na prisustvo ptica. Od maksimalnih 56 pelikana tokom zimovanja, broj se penje na 96 u 2004. godini. Lov i ubrzani turistički razvoj na obali (Velika plaza, Štoj) može imati udar na opšte vrjednovanje kvaliteta prirode u cijeloj delti Bojane. Zagađenja od naselja (otpadne vode, industrija) mogu uticati na kvalitet morske vode koja se pumpa iz mora u Solanu, te izmijeniti prehrambeni sastav za ptice u solanskim bazenima. Solana je od 1989. godine Područje od međunarodnog značaja za boravak ptica (IBA). Ulcinjska solana je predložena da bude dio prekograničnog rezervata biosfere “Skadarsko jezero i delta Bojane” (na Albanskoj strani je već ustanovljen). Pored Centra za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore, značajnu ulogu u očuvanju ptica ovog područja ima Evropska prirodna baština – Euronatur, te Zavod za zaštitu prirode Crne Gore. Solana je danas zonirana sa kompletnom infrastrukturom za posjetioce koji žele posmatrati ptice ili se upoznati sa proizvodnjom soli na tradicionalni – ekološki prihvatljiv način.

BULJARICA

Površina: 300 ha; Nadmorska visina: 0-2 m; Centralne koordinate: 42°11'26,62''N, 18°58'19,77''E

Ornitološki značaj: Buljarica je jedan od najvećih ekoloških kompleksa na jadranskoj obali, jedinstven zbog relativno netaknute prirode i autohtonih vrsta. Obalske močvare, u kojima dolazi do miješanja slatke vode sa morskom, su jedno od najrjeđih staništa na čitavom Mediteranu. IBA standardi preporučuju za zaštitu ovaj prostor zbog njegove vrijednosti kao staništa ili mjesta boravka velikog broja ugroženih vodenih ptica: fendaka (Phalacrocorax pygmeus), kratkoprstog kobca – gnjezdarica (Accipiter brevipes), morskog sokola (Falco eleonorae), krškog sokola (Falco biarmicus), vjetruške (Falco tinunculus), kao i zbog pjevačica: trstenjaka (Acrocephalus arundinaceus), vodomara (Alcedo atthis), srednjeg djetlića (Dendrocopus medius), brgljeza lončara (Sitta neumayer), sjenice (Parus lugubris). Buljarica je značajna tačka na seobenom koridoru, što potvrđuje i ekstremno jak lovni pritisak tokom zime: više vrsta plovki i šljukarica koriste plažu za odmor tokom seobe, u

13 Podaci iz ovog pasusa datiraju iz 2007. godine, kada je štampana publikacija Područja od međunarodnog značaja za boravak ptica u Crnoj Gori (Saveljić et al., 2007). Od tog perioda do danas je došlo do značajnih promjena u Solani, koja je trenutno pod stečajem, a stečajna komisija je nedavno četvrti put raspisala oglas za prodaju cjelokupne imovine kompanije. NVO „Centar za proučavanje i zaštitu ptica“ je pokrenuo inicijativu za zaštitu Solane

3. PREGLED ZAŠTIĆENIH PODRUČJA - POSTOJEĆIH I POTENCIJALNIH

prvom redu patke (Anas Penelope, Anas acuta, Anas crecca, Anas querquedula) te šljukarice (Calidris feruginea, Numenius phaeopus) i druge.

Mjere zaštite – ugroženost staništa i vrsta: S obzirom da je ovo jedna od najatraktivnijih lokacija na našem primorju, očigledna opasnost po ovo područje leži u ekonomski nevalorizovanom prostoru. Svi drugi problemi u ovoj uvali, pa i intenzivan lov zimi, neznatni su u odnosu na trajno izgubljen prostor urbanizacijom. Buljarica zadovoljava tri od devet kriterijuma Ramsarske konvencije o močvarnim staništima, kao jedinstvena, rijetka i reprezentativna močvara na Istočnoj obali Jadrana, stanište brojnih ugroženih vrsta, ne samo ptica već i vodozemaca i gmizavaca i ključno mjesto u migraciji ptica.

TIVATSKA SOLILA

Površina: 150 ha; Nadmorska visina: 0-1 m; Centralne koordinate: 41°23'36,59''N, 18°42'54,56''E

Tivatska solila predstavljaju jedinstvene plitke bazene i kanale sa vegetacijom koja nastanjuje zaslanjena staništa, isčezla u Crnoj Gori svud osim na Ulcinjskoj solani. Plitka, slana voda, bogata ribom i muljevito dno sa bogatim bentosom su dobra prehrambena baza za ptice. Sistem kanala u istočnom dijelu drenira okolna područja i prima vodu od rijeke Široke koja dolazi sa padina Vrmca i rijeke Kolžun koja drenira Gornji Grbalj. Voda u kanalima je slatka i opterećena otpadnim vodama industrije u Grblju. Iako zagađena, slatka voda je stanište za ostale grupe životinja u prvom redu insekti, vodozemci i gmizavci, značajni za ishranu ptica.Tokom ljeta, istočna polovina solila ostaje bez vode zbog presušivanja obje dotoke. I zapadni dio, punjen plimom, znatno isušuje.

Ornitološki značaj: Na Tivatskim solilima dosad je zabilježeno 47 vrsta ptica vodenih staništa, od čega su 4 vrste stalno prisutne, oko 35 zimuju na solilima, a 6 vrsta vjerovatno gnijezde. Vodene ptice registrovane na solilima su: Gavia stellata, Tachybaptus ruficollis, Podiceps cristatus, P. nigricollis, Phalacrocorax carbo, P. pygmeus, Egretta garzetta, E. alba, Ardea cinerea, Plegadis falcinelu,s Grus grus, Phoenicopterus ruber, Pandion haliaetus, Anas penelope, A. strepera, A.platyrhynchos, A. acuta, Melanita fusca, Ralus aquaticus, Gallinula chloropus,Fulica atra, Himantopus himantopus, Charadrius alexandrinus, C. dubius, Actitis hypoleuctos, Pluvialis squatarola, P. apricaria, Vanellus vanellus, Calidris alpina, Philomachus pugnax, Gallinago gallinago, Limosa limosa, Numenius arquata, Tringa totanus, T. nebularia, T. ochropus, Larus ridibundus, L.

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

cachinnans, Alcedo atthis. Sa ostalim grupama ptica, pjevačicama, grabljivicama i dr., na Solilima je do sada registrovano 111 vrsta. Ako se uzme u obzir da se istraživanja ne provode kontinuirano, za očekivati je znatno veći broj vrsta.

Mjere zaštite – ugroženost staništa i vrsta: Prije pedesetak godina je na ovom prostoru predviđeno ponovno aktiviranje ove srednjovjekovne solane. Kristalizacioni bazeni, sistemi kanala i nasipa su već izgrađeni, ali proizvodnja soli nije uslijedila. Intenzivno prisustvo lovaca tokom duge lovne sezone od 15. avgusta do 15. marta, čine da solila ne prihvataju u dužem periodu većinu vrsta koje su registrovane za ovaj prostor. Predviđene mjere zaštite koje isključuju lov, zabranjuju bilo kakve aktivnosti na solilima, te ograničavaju razvoj farmi školjki i gambora na morski zaliv ispred zaštićenog područja, doprinijele bi povećanju brojnosti zimujućih i migratornih jata ptica na ovom prostoru.

3.5 EMERALD SAJTOVI U OBALNOM PODRUČJU

“EMERALD NETWORK” je ekološka mreža koju čine područja od posebnog interesa za zštitu. Svi potpisnici Bernske Konvencije obavezni su da uspostave ovu mrežu. Osnovni kriterijum za izbor EMERALD područja je distribucija vrsta i tipova staništa, koji su na osnovu Bernske Konvencije definisane kao ugrožene. Osnivanje mreže pokrenuto je od strane Savjeta Evrope, kao dio njihovih aktivnosti u okviru Bernske konvencije. Rad na uspostavljanju EMERALD mreže predstavlja pripremu za definisanje NATURA 2000 mreže zaštićenih područja, što je obaveza svake zemlje članice EU.

Uspostavljanje EMERALD mreže u Crnoj Gori je započelo 2005 godine, u okviru saradnje sa Savjetom Evrope, i predložena su 32 sajta, kao područja od posebnog interesa za zaštitu na evropskom nivou (mapa 1). U priobalnom zoni se nalazi 7 sajtova: Kotorsko- Risanski zaliv, Platamuni, Ostrvo Katići sa Donkova i Velja seka, Plaža Pećin, Buljarica, Tivatska solila, Brdo Spas, Velika plaza sa solanom. Početna 4 lokaliteta izabrana su prvenstveno zbog marinskih vrsta i habitata, a ostali lokaliteti zbog kopnenih. U nastavku će biti dat pregled staništa i vrsta od međunarodnog značaja zaštite na osnovu kojih su pomenuti lokaliteti odabrani, kao i procjene stanja staništa i populacija14.

14 Podaci preuzeti iz EMERALD baze koja je popunjavana 2007.godine, tako da se može očekivati da su se do sada desile neke promjene

3. PREGLED ZAŠTIĆENIH PODRUČJA - POSTOJEĆIH I POTENCIJALNIH

Mapa 1: Mreža Emerald područja u Crnoj Gori. Preuzeto iz: Start up of Katič MPA in Montenegro, 2012.

KOTORSKO-RISANSKI ZALIV

Površina: 2778 ha; Nadmorska visina: -60 – 0 m; Centralne koordinate: 42°28'32''N, 18°44'40''E

Staništa: 11.22 Sublitoralno meko morsko dno - reprezentativnost B15; 11.24 Sublitoralna kamenita podloga sa zajednicama morskih trava – reprezentativnost C, 11.25 Sublitoralne organogene konkrecije - reprezentativnost B; 11.27 Muljevite i pjeskovite zaravni koje pri niskoj plimi nisu pokrivene morskom vodom - reprezentativnost C; 11.3 livade morskih trava - reprezentativnost B; 11.4 Brakična morska vaskularna vegetacija – reprezentativnost C; 12.7 Morske pećine - reprezentativnost C; 13.2 Estuari – reprezentativnost C

Ptice: 3 vrste sa Direktive. Sisari: Tursiops truncates. Gmizavci i vodozemci: Elaphe quatuorlineata, Elaphe situla, Bombina variegate, Carreta carreta, Chelonia mydas.

15 Za ocjenu reprezentativnosti korištena sledeća skala: A – excellent, B – good, C – significant, D – non significant

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Antropogeni pritisci: zagađenje vazduha – negativan uticaj (C16); nasipi, vještačke plaže - negativan uticaj (B); erozija - negativan uticaj (C)

PLATAMUNI

Površina: 1698 ha; Nadmorska visina: -45 – 0 m; Centralne koordinate: 42°45'0''N, 18°20'0''E

Staništa: 11.22 Sublitoralno meko morsko dno - reprezentativnost C; 11.24 Sublitoralna kamenita podloga sa zajednicama morskih trava – reprezentativnost B, 11.25 Sublitoralne organogene konkrecije - reprezentativnost B; 11.3 livade morskih trava - reprezentativnost B; 12.7 Morske pećine - reprezentativnost B

Ptice: 7 vrsta sa Direktive. Sisari: Tursiops truncates, Phocoena phocoena. Gmizavci i vodozemci: Carreta carreta, Chelonia mydas. Ribe: Petromyzon marinus.

Antropogeni pritisci: nautički sport - negativan uticaj (B); ostali načini eksploatacije faune - negativan uticaj (A)

PLAŽA PEĆI

Površina: 15 ha17

Staništa: 32.22 Formacije drvenaste mlječike – reprezentativnost B; 12.7 Morske pećine - reprezentativnost A

Ptice: 3 vrsta sa Direktive.

Antropogeni pritisci: urbanizacija - negativan uticaj (C); turizam - negativan uticaj (B)

OSTRVO KATIĆI SA DONKOVA I VELJA SEKA

Površina: 439 ha; Nadmorska visina: - 60 – 0 m; Centralne koordinate: 42°12'0''N, 18°56'50''E

16 Za ocjenu antropogenih uticaja korištena skala: A – high influence, B – Medium influence, C – low influence 17 Ostali podaci nisu navedeni u bazi

3. PREGLED ZAŠTIĆENIH PODRUČJA - POSTOJEĆIH I POTENCIJALNIH

Staništa: 11.22 Sublitoralno meko morsko dno - reprezentativnost B; 11.24 Sublitoralna kamenita podloga sa zajednicama morskih trava – reprezentativnost B, 11.25 Sublitoralne organogene konkrecije - reprezentativnost B; 11.3 livade morskih trava - reprezentativnost A

Ptice: 5 vrsta sa Direktive. Sisari: Tursiops truncates, Phocoena phocoena. Gmizavci i vodozemci: Carreta carreta, Chelonia mydas. Ribe: Petromyzon marinus.

Antropogeni pritisci: Ovo područije i njegova okolina su poznati po bogatom marinskom biodiverzitetu, kao i izlovu ekonomski značajnih vrsta. nautički sportovi - negativan uticaj (C); zagađenje vode - negativan uticaj (B)

BULJARICA

Površina: 302 ha; Nadmorska visina: 0 – 108 m; Centralne koordinate: 42°11'30''N, 18°57'30''E

Staništa: 15.5 Mediteranske slane livade – reprezentativnost D; 16.2 Dine – reprezentativnost D; 41.7 Termofilne i supramediteranske šume hrasta – reprezentativnost B; 41.8 Mješovite termofilne šume – reprezentativnost B; 44.1 Obalne vrbove formacije – reprezentativnost B; 44.5 – Južne galerijske šume breze i jove – reprezentativnost A

Ptice: 54 vrste ptica sa Direktive. Gmizavci: Testudo hermanni. Invertebrata: Lucanus cervus, Cerambyx cerdo, Lycaena dispar. Biljke: Nema biljaka sa Bernske Konvencije, ali su navedene 2 vrste koje su značajne sa nacionalnog aspekta: Hermodactylus tuberosus, Polygonum salicifolium.

Antropogeni pritisci: putevi – negativan uticaj (B), kampovanje – negativan uticaj (C), razvoj turizma – negativan uticaj (B)

TIVATSKA SOLILA

Površina: 240 ha; Nadmorska visina: 0-9 m; Centralne koordinate: 42°23'50''N, 18°43'10''E

Staništa: 15.5 Mediteranske slane livade – reprezentativnost A; 15.6 Mediteranski halofitni žbunjaci - reprezentativnost B; 15.8 Mediteranske slane stepe18 - reprezentativnost B

18 Kasnija istraživanja su pokaza da ovaj tip habitata nije zastupljen u Crnoj Gori

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Ptice: 32 vrsta sa Direktive. Sisari: Tursiops truncates, Phocoena phocoena. Gmizavci i vodozemci: Elaphe quatuorlineata, Elaphe situla, Emys orbicularis, Testudo hermanni, Triturus carnifex. Biljke: Nisu prisutne vrste sa Habitat Direktive, ali je navedemo mekoliko vrsta koje su značajne sa nacionalnog aspekta: Salicornia europaea, Arthrocnemum fruticosum, Limonium vulgare, Suaeda maritime, Salsola soda, Juncus maritimus, Juncus acutus, Artemisia caerulescens.

Antropogeni pritisci: aerodrom – negativan uticaj (B), ispaša – negativan uticaj (B), nautički sportovi – negativan uticaj (C)

BRDO SPAS

Površina: 352 ha

Staništa: 32.22 Formacije drvenaste mlječike – reprezentativnost B

Ptice: 6 vrsta sa Direktive. Gmizavci: Elaphe quatuorlineata, Elaphe situla

Antropogeni pritisci: urbanizacija, naselja – negativan uticaj (B), razvoj turizma – negativan uticaj (C)

VELIKA PLAŽA SA SOLANOM

Površina: 2839,46 ha; Nadmorska visina: 0-5 m; Centralne koordinate: 41°91'4''N, 19°18'10''E

Staništa: 15.51 Mediteranske visoke slane močvare – reprezentativnost A; 15.55 Mediteranske obalne slane močvare sa dominacijom busenastih biljaka – reprezentativnost B; 15.8 Mediteranske slane stepe - reprezentativnost A, 16.2 Dine – reprezentativnost A; 22.341 Mediteranske amfibijske busenaste zajednice - reprezentativnost B, 34.5 Mediteranske kserotermne livade - reprezentativnost B; 44.1 Obalne vrbove formacije - reprezentativnost B, 44.4325 Crnogorske šume jasena, hrasta i jove - reprezentativnost A.

Ptice: 75 vrsta sa Direktive + migratorne vrste. Sisari: Miniopterus schreibersi, Myotis beschsteini, Myotis blythii, Myotis capaccinii, Rhinolophus euryale. Gmizavci i vodozemci: Testudo hermanni, Emys orbicularis, Mauremys caspica. Invertebrata: Lycaena dispar.

Antropogeni pritisci: urbanizacija, naselja – negativan uticaj (A), razvoj turizma – negativan uticaj (A)

3. PREGLED ZAŠTIĆENIH PODRUČJA - POSTOJEĆIH I POTENCIJALNIH

3.6 OBALNA PODRUČJA KOJA SU PREPOZNATA KAO ZNAČAJNA SA ASPEKTA BIODIVERZITETSKOG BOGATSTVA I OČUVANJA SPECIJSKOG I HABITATNOG DIVERZITETA (PA GAP ASSESSMENT)19

Tokom realizacije ovog projekta izvršena je analiza prisutnosti različitih komponenti biodiverziteta kao i različitih tipova habitata koji su najznačjaniji iz ugla nacionalnog zakonodavstva, ali i iz ugla internacionalne legislative i konvencija koje je država Crna Gora zvanično ratifikovala i time preuzela obaveze očuvanja navedenih komponenti bidioverziteta i tipova habitata koji su od značaja za EU.

U okviru projekta vršeno je kartiranje odabranih taksona i tipova habitata (ukupno njih 394) i definisanje najznačajnijih zona na osnovu njihovog kvantitativnog ali i kvalitativonog prisustva. Odabir taksona i tipova habitata uradili su nacionalni eksperti, uzimajući u obzir sledeće kriterijume: zaštita na nacionalnom i međunarodnom nivou (Crvene liste, Habitat Direktiva, Bernska Konvencija), stepen endemizma, veličine populacija, antropogeni pritisci...

Prepoznato je 13 kopnenih i 3 morska regiona sa izuzetnim specijskim i habitatnim diverzitetom. Od detektovanih 16 Ključnih Diverzitetskih Područja (Key Biodiversity Areas, KBAs) njih 5 se nalaze u zoni na koju se odnosi ova studija. U sledećim pasusima daćemo pregled i osnovne karakteristike ovih područja.

Ada Bojana/Velika Plaža/Šasko jezero – ovo područje ima ukupnu ocjenu 23; u ovoj zoni su detektovani centri diverziteta za sledeće grupe: kopneni habitati, beskičmenjaci, vodozemci, gmizavci, ptice i sisari. Na ovom području, od izabrnih vrsta i habitat od značaja, detektovane su sleđeći habitati:1210 Jednogodišnja vegetacija na nitrifikovanim šljunkovitim obalama, 1310 Jednogodišnja vegetacija caklenjača (Salicornia) na mulju i pijesku, 1410 Mediteranske slane močvarne livade (Juncetalia mritimi), 1420 Mediteranske i termo- atlanske halofitne zajednice žbunaste caklenjače (Salicornietea fruticosi), 2110 Začeci pokretnih dina, 2120 Pokretne obalne dine sa Ammophila arenaria (bijele dine), 2190 Vlažne pokretne dine, 2220 Dine sa vrstom Euphorbia terracina, 2240 Dinski pašnjaci sa jednogodišnjim vrstama (Brachypodietalia), 2270* Borove šume na obalnim dinama, 3170* Mediteranske povremene lokve, 92A0 Galerije bijele vrbe i bijele topole. Vrste: Crematogaster montenigrinus, Rana shqiperic; Podarcis melisellensis; Natrix tessellata;

19 Protected area GAP assessment with comprehensive plan for a representative PAS (2012). Univerzitet Crne Gore, Prirodno-matematički fakultet.

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Mauremys caspica; Emys orbicularis; Platyceps najadum; Elaphe situla; Phalacrocorax pygmeus; Pelecanus crispus; Platalea leucorodia; Anas penelope; Crex crex; Recurvirostra avosetta; Numenius arquata; Limosa limosa; Philomachus pugnax; Larus minutus; Larus ridibundus; Larus michahellis; Aythya fuligula; Delphinus delphis; Lutra lutra; Miniopterus schreibersii; Mus spicilegus adriaticus; Myotis blythii; Rhinolophus blasii; Tadarida teniotis; Tursiops turcatus

Kotor/Tivat/Lovćen – ovo područje ima ukupnu ocjenu 30; sadrži i Kotorski zaliv kao značajan prostor za morski bidiverzitet i morska staništa a detektovani su centri diverziteta za sledeće grupe: vaskularne biljke, kopneni habitati, beskičmenjaci, vodozemci, gmizavci, sisari, morski organizmi, morski habitati. Na pomenutom lokalitetu evidentirani su sledeći tipovi kopnenih habitata: 6170 Alpijske i subalpijske krečnjačke travne zajednice, 6220* Eumediteranski kserofilni travnjaci (Thero-Brachypodietea), 62A0 Istočno submediteranski suvi travnjaci (Scorzoneretalia villose), 8120 Krečnjački planinski i alpijski sipari (Thlaspietea rotundifolii); 8130 Zapadnomediteranski termofilni sipari, 8210 Krečnjačke stijene sa hazmofitskom vegetacijom, 95A0 Visoke oromediteranske šume munike i molike. Izabrane vrste prisutne na pomenutom lokalitetu: Centaurea incompta; Centaurea glaberrima; Edraianthus wettsteinii ssp. lovcenicus; Narcissus angustifolius; Scilla litardierei; Tulipa grisebachiana; Berteroa gintlii; Gladiolus palustris;Leucanthemum chloroticum; Ophrys bertolonii; Pulsatilla grandis; Rhamnus intermedius; Saxifraga federici-augustii; Scrophularia bosniaca; Taxus baccata; Lissotriton vulgaris; Triturus macedonicus; Hyla arborea; Rana shqiperica Podarcis melisellensis; Algiroides nigropunctatus; Adriolacerta oxycephala; Mauremys caspica; Emys orbicularis; Oryctes nasicornis; Luciola novaki; Iphiclides podalirius; Crematogaster auberti savinae; Plagiolepis xene; Crematogaster gordani; Crematogaster montenigrinus; Riponnensia morini; Chrysogaster mediteraneus; Cyphophthalmus martensi; Tandonia reuleaxi; Limax wohlberedti; Delphinus delphis; Stenella coeruleoalba; Tadarida teniotis; Tursiops turcatus; Posidonia oceanica; Cymodocea nodosa; Zostera noltii; Zostera marina; Cystoseira spinosa (uključujući C. adriatica); Axinella cannabina; Geodia cydonium; Tethya sp. plur.; Lithophaga lithophaga; Luria lurida (= Cypraea lurida); Pinna nobilis; Hippocampus ramulosus; Caretta caretta; Holothuria impatiens; Holothuria polii; Holothuria tubulosa; Savalia savalia; Leptogorgia sarmentosa.

Orjen – ima ukupnu ocjenu 16 i detektovana su područja od značja za sledeće biodiverzitetske grupe: vaskularne biljke, mahovine, gljive i beskičmenjaci.Od izabranih

3. PREGLED ZAŠTIĆENIH PODRUČJA - POSTOJEĆIH I POTENCIJALNIH

vrsta na Orjenu su zabilježene: Aquilegia dinarica; Centaurea incompta; Dianthus knapii; Gentiana lutea; Salvia brachyodon; Scilla litardierei;Leucanthemum chloroticum; Rhamnus intermedius; Athalamia hyalina; Leiocolea collaris; Leiocolea turbinata; Lophozia ascendens; Scapania aequiloba; Campyliadelphus chrysophyllus; Ephemerum recurvifolium; Ephemerum sessile; Orthotrichum patens; Philonotis arnellii; Pseudoleskea saviana; Trematodon ambiguus; Trichostomum triumphans; Albatrellus pes-caprae; Amanita caesarea; Amanita vittadinii;Formica polyctena; Sintula roeweri; Cyphophthalmus martensi.

Rt Žukovica/Trsteno – Ovo je uz Kotorski zaliv jedno od tri područja koja su prepoznata kao značjana za morski diverzitet i morska staništa. Na ovom području od značjanih vrsta i stnaišta detektovne u sledeće: Posidonia oceanica; Cystoseira amentacea (uključujući var. stricta i var. spicata); Cystoseira spinosa (uključujući C. adriatica); Axinella damicornis; Centrostephanus longispinus; Ophidiaster ophidianus; Lithophaga lithophaga; Luria lurida (= Cypraea lurida); Mitra zonata; Pinna nobilis; Caretta caretta; Holothuria forskali; Holothuria polii; Holothuria tubulosa.

Petrovac/Buljarica/Čanj/Maljevik- ovo je treća zona od značaja za morski diverzitet i staništa. Na ovom području od značjanih vrsta detektovane su: Posidonia oceanica; Cymodocea nodosa; Cystoseira amentacea (including var. stricta and var. spicata); Cystoseira spinosa (including C. adriatica); Axinella damicornis; Ophidiaster ophidianus; Lithophaga lithophaga; Pinna nobilis; Tonna galea; Hippocampus ramulosus; Caretta caretta; Holothuria polii; Holothuria tubulosa.

3.7 PODRUČJA U MORU KOJA SU PREPOZNATA KAO POSEBNO ZNAČAJNA SA ASPEKTA OČUVANJA SPECIJSKOG I HABITATNOG DIVERZITETA (DEVELOPMENT OF A NETWORK OF MPAS IN MONTENEGRO)20

Realizacijom ovog projekta izvršeno je detaljno terensko istraživanje više lokaliteta koji su bili potencijalno interesantni da postanu dio mreže zaštićenih morskih područja (MPAs). Ukupno je istraženo 37 lokaliteta (mapa 2).

20 Development of a network of Marine and Coastal Protected Areas (MPAs) in Montenegro (2012). Regional Activity Centre for Specially Protected Areas, Tunis.

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Mapa 2: Mapa istraživanih lokaliteta na crnogorskom primorju: 1 Mamula, 2 Posejdonov Grad, 3 Rt Platamuni, 4 Sveti Nikola, 5 Katič islets, 6 Dokova seka, 7 Formica islets, 8 Dubovac Cliff, 9 Seka Albaneze, 10 Rt Kostovica, 11 Mala Krekavica, 12 Velika Krekavica, 13 Dražin Vrt, 14 Opaljike, 15 rt Mendra, 16 rt Rep, 17 Valdanos, 18 o. Stari Ulcinj, 19 Rt Kruče, 20 obala Stari Ulcinj, 21Seka Albaneze, 22 Dražin Vrt, 23 Dražin Vrt, 24 O. Sv. Đorđe, 25 iza Perasta, 26 O. Sv. Đorđe, 27 Strp, 28 O. Mamula, 29 u. Ploča, 30 O. Sv. Nikola (west), 31 O. Sv. Nikola (east), 32 hrid Galiola (O. Sv. Nikola west), 33 školj (O. Sv. Nikola west), 34 Seka Kočište, 35 Kamenolom Oblatno, 36 Maslinada, 37 Rt Mogren. Preuzeto iz: Development of a network of MPAs in Montenegro, 2012.

Na osnovu analiza preložena su tri lokaliteta pogodna za zaštićne zone u moru i dva lokaliteta kao zaštićne mikrolokacije. Za zaštićne zone u moru predloženi su:

3. PREGLED ZAŠTIĆENIH PODRUČJA - POSTOJEĆIH I POTENCIJALNIH

Petrovac/Katič- zona od ostrva Katič pa sve do Crnog Rta. Predloženo je da ostrva Katič i Sveta Neđelja kao i hridi Mravinjak i Dubravica budu pod strogom zaštitom (core protected area) a predlaže se nešto blaži vid zaštite i za Crni Rt i Rt Pečin. Kompletna zaštićena zona bi trebala da se proteže od obale do 50 m dubine u moru.

Platamuni i susjedni grebeni - za zaštitu je predložena zona od Seke Albaneze to Rta Platamuni, od obale pa do dubine od 50m u moru. Autori navode da najveći stepen zaštite u ovom području treba da ima Seka Albaneze sa okolinom. Takođe je predloženo da se ova zona porširi do Rta Kostovica ka jugu i makar jedan km od Seke Albaneze prema sjeveru. Visok stepen zaštite predložen je i za Seku Kočište kao i za obalno područje Ostrva Sveti Nikola.

Ulcinj – za zaštitu je predložena zona u okolini Starog Ulcinja, od obale do dubina od 35-40 m gdje bi najveći stepen zaštite trebalo da ima zona od Kruča do Repa.

Za zaštićne mikrolokacije predložni su:

Dražin vrt i Strp (Kotorsko-Risanski zaliv) - gdje su za strogu zaštitu predložene male zone od po 600 m u prečniku sa 300m okolne tampon zone, od obale pa do 30 m dubine u moru. Ova dva lokaliteta su predložena za zaštitu zbog koraligenih zajednica koje su tu pronađene.

Zaliv Trašte – ovdje su za zaštitu predložena dva lokaliteta, Kamenolom Oblatno i Maslinada sa tim što bi zaštita lokaliteta Oblatno mogla biti kombinovana sa zaštitom Seke Kočište. Oba lokaliteta su predložena za zaštitu usled prisustva izuzetne populacije školjke Palasture. Predloženo ja da se zaštiti makar jedan od ovih lokaliteta u površini ne manjoj od 100 000 m2 u sa centrom na ovim lokalitetima.

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

3.8 PRIJEDLOZI PODRUČJA ZA ZAŠTITU KAO REZULTAT ISTRAŽIVANJA SPROVEDENIH U OKVIRU PROJEKTA “START UP OF KATIČ MARINE PROTECTED AREA IN MONTENEGRO AND ASSESMENT OF MARINE AND COASTAL ECOSYSTEMS ALONG THE COAST”21

U okviru navedenog projekta realizovana su istraživanja čiji je cilj bio identifikacija područja na kojima treba sprovesti mjere zaštite, kao i one zone u kojima planirani razvoj može ugroziti integritet prirodnih ekosistema.

U cilju skeniranja morskog dna obalnog područja Crne Gore i mapiranja podvodene vegetacije kroz projekat ”Start up of Katič marine protected area in Montenegro and assesment of marine and coastal ecosystems along the coast” korišteni su satelitski snimci. Rezultati ovog projekta predstavljaju značajan doprinos poznavanju podvodnih staništa crnogorskog primorja. Metodologija primijenjena kroz ovaj projekat predstavlja značajan iskorak od dosadašnjih načina istraživanja. Međutim, treba naglasiti da su upotrijebljeni satelitni senzori, teoretski, u mogućnosti da vrše snimanja samo do dubine od 25 m.

Finalni produkti nastali su povezivanjem prethodno obrađenih pojedinačnih snimaka. Obrada pojedinačnih satelitnih snimaka podrazumijevala je nekoliko koraka:

1. Ortogonalno ispravljanje slika (geokodiranje)

2. Radiometrijske i atmosferske korekcije

3. Uklanjanje efekta vodenog stuba

4. Klasifikacija

5. Naknadna (finalna) obrada

Prva dva koraka predstavljaju primarnu obradu snimaka i omogućavaju korekciju distorzija snimaka dobijenih pomoću satelitnog senzora. Radiometrijske i geometrijske distorzije su posledice samog procesa akvizicije kao i atmosferskih uticaja na elektromagnetno zračenje na putu između satelitnog senzora i objekta koji se snima. Treći korak je neophodan iz razloga jer odsjaj vodenog stuba može da utiče na spektralni odgovor ispitivanog supstrata. Upotrijebljene korekcije su imale za cilj da eliminišu efekte prouzokovane karakteristikama senzora kao i uticaja atmosferskog sloja između senzora i

21 Start up of Katič Marine Protected Area in Montenegro and Assesment of Marine and Coastal Ecosystems along the coast – Analysis of Coastal Features to Assess Natural Values, DFS.

3. PREGLED ZAŠTIĆENIH PODRUČJA - POSTOJEĆIH I POTENCIJALNIH

područja na kome se pravi snimak. Oduzimanje uticaja odsjaja vodenog stuba od izmjerenog signala ima za cilj da procijeni samo refleksiju morskog dna zavisnu od različitih tipova substrata. U četvrtom koraku, slika se dijeli u klase: svaka klasa predstavlja različite tipove dna sa različitim spektralnim odgovorom. U ovom koraku ključnu ulogu imala je preliminarna identifikacija ”klasa” tj. područja gdje je tip dna već unaprijed bio poznat. Poslednji korak je imao za cilj da poboljša kvalitet finalnog proizvoda i da ga usaglasi sa zadatom specifikacijom.

Nakon realizacije prethodno navedenih koraka, na svakom satelitnom snimku ponaosob, uslijedila su dva koraka i to: pravljenje mozaika geokodiranih slika i povezivanje mapa nastalih kao proizvod klasifikacije.

Finalni rezultat je dobijanje mozaika WorldView-2 snimaka duž proučavanog područja kao i nekoliko pojedinačnih mapa morskog dna istraživanog područja.

Data je zajednička procjena značajnih kopnenih i marinskih prirodnih vrijednosti.

Luštica – na Luštici je sa spekta zaštite zanimljiva oblast koja se pruža od jugo- zapadne obale, od rta Đurov kam do zaliva Trašte. U ovoj oblasti se mogu predložiti dvije glavne zone na kojima treba sprovesti mjere zaštite. Prva se pruža od zaliva Mamula do rta Mačka. Bez obzira na razvoj turizma u ovoj zoni, zabilježene su vrijedne sastojine livada posidonije, kao i kopneni ugroženi habitati i brojne zaštićene morske vrste (posebno na lokalitetetima Mirište Arza i Plava špilja). Na Mirištu je zabilježen i znatan broj riba. Južno od zaliva Trašte zabilježene su veoma guste livade posidonije. U ovoj zoni, južno od zaliva do rta Trašta, je pogodna lokacija za zaštitu.

Područje od Bigova do Budve – na ovom potezu je planirana gradnja infrastrukturnih objekata. Iz tog razloga bilo bi bitno uspostaviti manje zone zaštite. Područje od rta Trašte do Platamuna bi trebalo da ima neki vid zaštite. U ovoj zoni su prisutni ugroženi terestrični habitati, a postoje mikrolokaliteti interesantni zbog prisustva velikog broja riba, kao i znatnog broja zaštićenih vrsta (Seka Albaneze, rt Žukovac).

Budva – Petrovac – U sjevernom dijelu ovog područja, posebno u zalivu Budva, treba sprovesti mjere zaštite livada posidonije, dok je u južnom dijelu za zaštitu predložena zona od rta Skočiđevojka do Crnog rta.

Petrovac – Sutomore – U ovoj zoni se nalazi Katič, za koga je rađen pilot projekat – MPA (Marine Protected Area) menadžment plan. Vršena su detaljna istraživanja obalne zone

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

i mora i dat je predlog različitih kategorija zaštite u različitim zonama. Predloženo je sledeće zoniranje: A zona (crvena zona) koja je područje stroge zaštite biodiverziteta. Pruža se maksimalno do 25 m dubine i obuhvata ostrvca Katič, Sveta Neđelja i Donkova Seka, sjeverni dio zaliva Pećin, područje ispred klifova Dubovica, područje ispred Perazića klifova; B zona (zelena zona) zaštita biodiverziteta uz kontrolisano korištenje resursa mora, proteže se od Katiča do crne pećine, do maksimalne dubine od 30 m; C zona (plava zona) sa generalnom zaštitom životne sredine i održivim korištenjem resursa mora.

Rt Volujica – Vučja jama – Sjeverni dio ove zone, idući od Volujice do Dobrih voda, nije urbanizovan i nema ni planova za njegovu urbanizaciju. Obalno područje oko rta Skočivuk sadrži ugrožene terestrične tipove habitat. Uzimajući u obzir marinski biodiverzitet posebno je interesantna zona Bigovica, zbog dobro razvijenih livada posidonije i brojnih zaštićenih vrsta koje su pronađene u Milovića pećini. Uzimajući u obzir gore navedeno, područje između rta Volujica i naselja Dobre Vode može biti predloženo za zaštitu. Sa druge strane, interesantna je i zona između Rta Ademov i Starog Ulcinja, gdje postoji konflikt između razvoja turizma i očuvanja kopnenih i morskih ekosistema.

Vučja jama – port Milena – zona između Valdanosa i Velike plaže u Ulcinju procjenjena je kao pogodna za uspostavljanje zaštićenog područja. Na kopnu su prisutni ugroženi tipovi habitat, razvoj turizma je planiran na relativno malom području uvale Valdanos, a u moru su zabilježene livade posidonije.

Velika plaža – duž velike plaže planirana je gradnja novih infrastrukturnih objekata – hotela sa znatnim brojem ležaja i pratećim objektima. Prilikom planiranja ove gradnje neophodno je pažljivo uzeti u obzir potencijalni negativni uticaj koji će navedene aktivnosti imati na kopnene i morske ekosisteme. U ovom području morsko dno je pjeskovito, a Bojana znatno utiče na marinske biocenoze. Predloženo je da južni dio Velike plaže (zona od Seke Đeran (u moru) do ušća Bojane) bude zaštićeno područje, koje će se pružati što je moguće dalje prema zaleđu.

Kao zaključak istraživanja sprovedenih u okviru projekta “Start up of Katič Marine Protected Area in Montenegro and Assesment of Marine and Coastal Ecosystems along the coast” dat je predlog zona koje su pogodne za buduća MAP (Marine Protected Area) na Crnogorskom primoriju. Predlog obuhvata sledeće zone (mapa 3): Zona 1 – Zaliv Mamula do rta Mačka, Zona 2 – rt Trašte do Platamuna, Katič – predstavljeni plavom bojom na mapi,

3. PREGLED ZAŠTIĆENIH PODRUČJA - POSTOJEĆIH I POTENCIJALNIH

Zona 3 – rt Volujica do naselja Dobre Vode, Zona 4 – rt Komina do rta Stari Ulcinj, Zona 5 – zaliv Valdanos, Zona 6 – od seke Đeran južno do ušća Bojane.

Mapa 3: Predlog zona koje su pogodne za buduća MAP područja na crnogorskom primorju. Zona 1 – Zaliv Mamula do rta Mačka, Zona 2 – rt Trašte do Platamuna, Katič – plava boja, Zona 3 – rt Volujica do naselja Dobre Vode, Zona 4 – rt Komina do rta Stari Ulcinj, Zona 5 – zaliv Valdanos, Zona 6 – od seke Đeran južno do ušća Bojane Preuzeto iz: Start up of Katič MPA in Montenegro, 2012.

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

3.9 OBALNA PODRUČJA KOJA SU PREPOZNATA KAO POSEBNO ZNAČAJNA SA ASPEKTA OČUVANJA SPECIJSKOG I HABITATNOG DIVERZITETA (PRILIKOM REALIZACIJE CAMP PROJEKTA)

Program integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore (CAMP CG) zajednički realizuju Mediteranski akcioni plan (MAP) i Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore (MORT), uz podrsku UNDPa, a uključene su i lokalne samouprave iz područja obuhvaćenih projektom, kao i ostale nadležne institucije. Projekat CAMP CG koji podržava MAP promoviše integralno upravljanje obalnim područjem (IUOP) kao instrument kojim se omogućava da se raznovrsno ljudsko djelovanje u obalnom području koordinira i sa obalnim područjem upravlja u kontekstu dostizanja ciljeva održivosti.

U okviru CAPMa CG u decembru 2012. g. završena je izrada Analize opšte ranjivosti u okviru Analize ranjivosti i pogodnosti obalnog područja CG , odnosno u martu mjesecu Analiza ranjivosti uskog obalnog područja CG, koja predstavlja jednu od osnova za pripremu Prostornog plana posebne namjene obalnog područja Crne Gore (PPPNOP CG) i Strategije i Plana integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore u okviru CAMP-a CG.

Ranjivost prostora se definiše kao stanje životne sredine, prostora, zemljišta ili pojava koje mogu biti uzrok za nastanak negativnog uticaja u slučaju realizacije određenog zahvata. Analiza ranjivosti, odnosno, utvrđivanje osjetljivosti, tj. povredljivosti prostora, je metoda kojom se za posmatrani (planirani) zahvat ili djelatnost utvrđuju više ranjivi (dakle, nepogodni) dijelovi prostora. Međutim, kako bi se ipak odredili dijelovi prostora koji su pogodni za pojedinačne djelatnosti, osim analize ranjivosti, potrebno je izvršiti i vrednovanje prostora u odnosu na razvojne ciljeve, u okviru analize atraktivnosti. Nakon toga, potrebno je izvršiti poređenje i usklađivanje zaštitnih i razvojnih ciljeva u okviru analize pogodnosti.

Analiza opšte ranjivosti nije nezavisna analiza sama za sebe, već predstavlja osnovu za pripremu Prostornog plana posebne namjene obalnog područja Crne Gore (PPPNOP CG) te Strategije i Plana integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore. Analizom se određuju najvrjednije prostorne cjeline koje treba sačuvati od buduće degradacije, odnosno, oni dijelovi prostora na kojima je nepogodno (ili manje pogodno) planirati određenu djelatnost ili određeni zahvat.

Jedan od segmenata životne sredine koji je obrađen u Analizi opšte ranjivosti obalnog područja CG je ranjivost Flora i fauna – biodiverzitet koji je obuhvatio analizu

3. PREGLED ZAŠTIĆENIH PODRUČJA - POSTOJEĆIH I POTENCIJALNIH

ranjivosti flore i faune, zaštićenih područja prirode i morskog biodiverziteat. Ukupna analiza ranjivosti flore i faune je pripremljen na više načina, pri čemu svaki od njih sadrži specifičnu informaciju i odgovara različitim scenarijima zaštite životne sredine.

Model analize ranjivosti uskog obalnog područja zasniva se na direktnom ocjenjivanju samo najznačajnih elemenata životne sredine, izdvojenih i analiziranih u skladu sa članom 10 Protokola o integralnom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja kojim je utvrđena zaštita sljedećih specifičnih obalnih ekosistema: močvare i ušča rijeka, morski habitati, obalne šume i dine. Navedeni ekosistemi se smatraju područjima veoma visoke ranjivosti. U kontekstu analize ranjivosti uskog obalnog područja izvršeno je kartiranje habitata izabranih lokaliteta (Velika plaža, Buljarica, Platamuni, Tivatska solila) i ocjena njihove ranjivosti.

U analizi ranjivosti, ranjivost područja je ocjenjivana na skali od 1 do 5: 1 – veoma niska ranjivost, 2 – niska ranjivost, 3 – srednja ranjivost, 4 – visoka ranjivost, 5 – veoma visoka ranjivost. U tabelama koje slijede dat je pregled lokaliteta koji su analizom ranjivosti kopnenog i morskog biodiverziteta identifikovani kao visoko i veoma ranjivi, odnosno kojim su dodijeljene ocjene 4 i 5. Polazeći od ocjene ranjivosti posmatranog lokaliteta u tabelama koje slijede data je ocjena vrijednosti lokaliteta sa aspekta zaštite u odnosu na njegovu ranjivost. Pri tom su odvojeno posmatrani kopneni i morski biodiverzitet i staništa. Shodno rezultatima analize vrijednosti lokaliteta za zaštitu, područja su vrednovana sa aspekta prioritetnosti za zaštitu (tabela 6, str. 114).

Tabela 4: Kopneni biodiverzitet i staništa Ocjena ranjivosti područja Ocjena ranjivosti - udruženi model opšte područja – mapiranje Vrijednost za zaštitu Lokalitet ranjivosti biodiverziteta i staništa u uskom obalnom sa aspekta ranjivosti zaštićenih područja području Tivatska solila 5 4 5 Velika plaza u 4 5 5 Ulcinju Buljarica 3 4 4 Platamuni 3 4 4 Skadarsko jezero 4 - -22 Lovćen 4 - - Orjen 5 - - Vrmac 4 - 4 Rumija 4 - -

22 Za lokalitete Skadarsko jezero, Lovćen, Orjen i Rumija nisu date procjene vrijednosti za zaštitu sa aspekta ranjivosti zato što se navedena područja ne nalaze u granicama zone koju tretira ova studija. Dio pomenutih planinskih masiva nalazi se u zoni koja je obuhvaćena studijom, ali se ocjene ranjivosti odnose na cijele planine, pa ih ne možemo parcijalno uzimati u obzir.

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Tabela 5: Morski biodiverzitet i staništa. Udruženi model ranjivosti Vrijedno za zaštitu sa Lokalitet morskog biodiverziteta aspekta ranjivosti Luštica: Zaliv Mamula do rta Mačka 5 5 Rt Trašte do Platamuna 5 5 Katič 5 5 Rt Volujica do naselja Dobra Voda 5 5 Rt Komina do rta Stari Ulcinj 5 5 Zaliv Vadanos 5 5 Od seke Đeran, južno do ušća Bojane 5 5

Tokom analize ranjivosti uskog obalnog područja vršena su detaljna kartiranja kopnenih habitata, uz poseban naglasak na one koji su značajni sa međunarodnog aspekta zaštite (NATURA 2000 habitati), na 4 lokaliteta: Velika plaža u Ulcinju, Tivatska solila, Buljarica i Platamuni. U nastavku su dati osnovni zaključci ovih istraživanja i smjernice koje treba imati u vidu pri daljem planiranju razvoja obalne zone.

- Velika plaža u Ulcinju predstavlja jednu od poslednjih zona u regionu Mediterana sa očuvanom vegetacijom psamofita i ostalih tipova mediteranskih habitata koji se javljaju u zaleđu. Tokom terenskih istraživanja oktobar-novembar 2012. godine, uzimajući u obzir i ranije terensko iskustvo, na ovom prostoru je evidentirano 10 tipova NATURA 2000 habitata. Postoje pretpostavke da se na ovom terenu javljaju još neki tipovi NATURA 2000 habitata, ali je potrebno realizovati još nekoliko terenskih dana (tokom zime i proljeća) da bi se potvrdilo njihovo prisustvo. Svakako, to je područije sa najvećim brojem NATURA 2000 habitata na Crnogorskom primoriju. Pet, od navedenih deset, tipova habitata su do sada u Crnoj Gori registrovani samo na Velikoj plaži i njenom zaleđu: 2130 *Učvršćene obalne dine sa zeljastom vegetacijom (sive dine), 2240 Dinski pašnjaci sa jednogodišnjim vrstama, 2270 *Borove šume na obalnim dinama, 3170 *Mediteranske povremene lokve, 6420 Mediteranske visoke hidrofilne livade (Molinio-Holoschoenion). Dva tipa habitata su prisutni samo na Velikoj plaži i na Adi Bojani: 2120 Pokretne obalne dine sa Ammophila arenaria (bijele dine) i 2190 Vlažne pokretne dine.

Do sada je naglašavano da je istočni dio Velike plaže najvrijedniji u smislu očuvanja biodiverziteta i staništa. Terenska istraživanja sprovedena tokom projekta „Biodiversity (habitats/vegetation) maping selected locations in the Coastal area of Montenegro“ potvrdila

3. PREGLED ZAŠTIĆENIH PODRUČJA - POSTOJEĆIH I POTENCIJALNIH

su da su u ovom dijelu prisutne dobro očuvane sastojine većine habitata. Pomenuto područje zauzima oko 3,5 km plaže, od postojeće plaže Copakabana do ušća Bojane. Treba ga izuzeti od planova za izgradnju turističkih objekata, a predlažem da se taj dio plaže izuzme i od davanja pod zakup. Napominjemo da u toj zoni nije prisutan tip habitata 2270 *Borove šume na obalnim dinama, koji je prema NATURA 2000 Manuelu prioritetan za zaštitu, a kao što je već istaknuto u Crnoj Gori se javlja samo na Velikoj plaži. Ovo je neophodno uzeti u obzir tokom planiranja ubanističkoj razvoja na Velikoj plaži.

S obzirom da je zabilježeno da se na dijelovima plaže koji su urbanizovani od strane zakupaca sade biljne vrste koje su potencijalno invazivne, predlažemo da se u buduće strogo propiše način urbanizacije koji je dozvoljen na plaži. Ovo se prije svega odnosi na strogu kontrolu biljaka koje se sade.

Tivatska solila su izuzetno značajno područje u kontekstu zaštite halofitne vegetacije koja naseljava muljevito-glinovitu podlogu. Činjenica da su ovakvi tipovi staništa gotovo izčezli na istočnoj obali Jadrana ukazuje da značaj ovog područja prevazilazi lokalne okvire. U Crnoj Gori su ovakvi tipovi staništa prisutni samo na Tivatskim solilima i Ulcinjskoj solani, što je neophodno uzeti u obzir prilikom planiranja urbanizacije. Predlažem da se ovaj lokalitet izuzme iz planova urbanizacije. Na Tivatskim solilima su zabilježena 3 tipa NATURA 2000 staništa: 1410 Mediteranske slane močvarne livade, 1310 Jednogodišnja vegetacija caklenjača na mulju i pijesku (Salicornia), 1420 Mediteranske i termo-Atlanske halofitne zajednice žbunaste caklenjače (Salicornetea fruticosi). Tip 1410 razvija se na više lokaliteta u Crnoj Gori, ali su sastojine na Tivatskim solilima, uz one na Velikoj plaži i Adi Bojani, najreprezentativnije. Ističem i činjenicu da su Tivatska solila izuzetno značajno područje sa aspekta diverziteta ptica.

Buljarica – Na područiju plaže Buljarica i njenom zaleđu zabilježeno je 5 tipova NATURA 2000 habitata, od kojih se jedan odnosi na more (1120 *Podvodne morske livade posidonije (Posidonia oceanica)) pa nije detaljnije obrađivan u našem izvještaju. Habitat „1240 Vegetacija mediteranskih morskih klifova obraslih endemičnim vrstama roda Limonium” je široko rasprostranjen na Crnogorskom primoriju, razvija se na nepristupačnim stijenama i klifovima, te smatramo da ima nisku ocjenu ranjivosti. Značajem se ističe habitat 1210 Jednogodišnja vegetacija na nitrifikovanim šljunkovitim obalama. Iako je njihova reprezentativnost na ovom lokalitetu označena ocjenom B, Buljarica je veoma bitno područje

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

sa aspekta zaštite navedenog habitata, jer je on veoma rijedak u Crnoj Gori i javlja se samo u fragmentima. Na Buljaričkoj plaži prisutan je najveći kontinuitet pružanja.

Platamuni – na kopnenom dijelu rta su zabilježena 3 tipa NATURA 2000 staništa, kao i reprezentativne sastojine makije. Jedan od NATURA 2000 staništa zauzima zanemarljivo male površine, dok druga dva tipa nisu značajnije ugrožena, zato što su u pitanju teško pristupačni obalni klifovi. Na ovom lokalitetu zabilježeno je i više interesantnih morskih tipova habitata (navedeni su prema EUNIS klasifikaciji, 3. Nivo): A1.1 Stijenoviti litoral izložen jakom talasanju (A1.1 High energy littoral rock), A3.1. Atlanski i Mediteranski stijenoviti infralitoral izložen jakom talasanju (A3.1. Atlantic and Mediterranean high energy infralittoral rock), A5.1. Sublittoral coarse sediment (A5.1. Sublitoralni pijesci), A5.535 Posidonia beds (A5.535 Livade posidonije).

3. PREGLED ZAŠTIĆENIH PODRUČJA - POSTOJEĆIH I POTENCIJALNIH

100

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

4. FAKTORI KOJI UGROŽAVAJU BIODIVERZITET

Do sada u Crnoj Gori nisu rađene sveobuhvatne studije koje bi za glavnu temu imale detaljne analize faktora koji ugrožavaju biodiverzitet, tako da ne raspolažemo preciznim podacima koji bi bili veoma značajni sa aspekta procjene trendova i očuvanja biodiverziteta. Ipak, vršena su sporadična istraživanja, pa se u stručnoj literature i zvaničnim dokumentima mogu naći podaci koji govore o glavnim faktorima ugroženosti biodiverziteta.

Jedan od važnih ciljava IPA (Important Plant Areas – Područja važna za biljke) projekta u Crnoj Gori bila je i identifikacija faktora koji ugrožavaju ova područja. Analize su pokazale da se na prvom mjestu antropogenih faktora koji predstavljaju prijetnju za IPA područja nalazi urbanizacija i čak 78 % ukupne površine ovih područja u Crnoj Gori pogođena su pomenutim uticajem. Pri čemu, po negativnom uticaju prednjači urbanizacija koja se odnosi na razvoj turističkih kapaciteta (56 % ukupne površine). Ovaj faktor ima najveći intezitet u priobalnom području. Interesantno je da je u ostalim zemljama Balkanskom poluostrva u kojima je realizovan IPA projekat, urbanizacija ima znatno manji negativni uticaj: Makedonija 52 %, Bugarska 50 %, Hrvatska 44 %.

Grafik 1: Osnovni faktori ugroženosti IPA faktora u Crnoj Gori

Loše upravljanje šumama nalazi se na drugom mjestu negativnih antropogenih faktora i evidentirano je na 44 % ukupne površine IPA sajtova. Ovo se, prije svega, odnosi na nelegalnu i prekomjernu sječu, koje su zabilježene na 37 % površine; dok je pošumljavanje 101

4. FAKTORI KOJI UGROŽAVAJU BIODIVERZITET

neadekvatnim vrstama prijetnja za 7 %. Usled lošeg upravljanja šumama, česti su i šumski požari koji predstavljaju prijetnju za 30 % površine IPA sajtova. Loš menadžment u vodoprivredi (pravljenje brana, dreniranje, prekomjerna eksploatacija) prepoznat je kao prijeteće faktor za 22 % ukupne površine. Interesantno je da je negativni uticaj poljoprivrede na biodiverzitet i staništa pomenutih područja u Crnoj Gori znatno manji nego u zemljama u okruženju. Tako smo prekomjernu ispašu kao negativni antropogeni faktor evidentirali na 7 %, a intezivnu zemljoradnju na 4 % površine. Invazivne vrste, kao prijetnja za autohtonu floru, zabilježene su na 15 % područja.

S obzirom da su IPA područja prepoznata kao važna za zaštitu i sa drugih aspekata, ne samo sa aspekta biljnog i habitatnog diverziteta1, gore navedena analiza može se smatrati validnom za područja obalne zone koja se odlikuju bogatim diverzitetom.

Prema Nacionalnoj strategiji biodiverziteta, flora i fauna Crnogorskog primorija je najugroženija u Crnoj Gori. Obalna staništa su ugrožena nedovoljno kontrolisanim turističkim i urbanim razvojom koji zbog povećanog ispuštanja zagađenih i neprečišćenih otpadnih voda u more ugrožava i morski eko-sistem, posebno oko turističkih zona kao što je Bokokotorski zaliv. Najugroženija obalna staništa su (i) pješčane dine na Velikoj Ulcinjskoj plaži koja je jedno od posljednjih utočišta jedinstvene i rijetke halofitne vegetacije) i (ii) preostali fragmenti šume skadarskog duba Quercus robur scutariensis u Štoju, u zaleđu Velike plaže. Fauna ptica koja je vezana za ova staništa ugrožena je lovom.

U Nacionalnoj strategiji biodiverziteta izdvojeno je 6 glavnih grupa faktora koji ugrožavaju biodiverzitet:

1. Nekontrolisani urbani i turistički razvoj, posebno na Primorju i u Podgorici sa kojom je povezana izgradnja saobraćajne i hidrotehničke infrastrukture dovodi do gubitka, degradaciji i fragmentaciji preostalih prirodnih staništa, posebno obalnih i močvarnih staništa

2. Promjena namjene zemljišta koja je vezana za urbani i turistički razvoj i uvođenje novih praksi u poljoprivrednu proizvodnju dovodi ne samo do gubitka prirodnih i poluprirodnih staništa već i gubljenju agrobiodiverziteta t.j. domaćih sorti i pashmina

1 Svako IPA područje u obalnoj zoni istovremeno je i EMERALD, dva su IBA, jedno spada u mrežu nacionalno zaštićenih područja, dok za ostala 4 postoje predlozi za zaštitu u zvaničnim nacionalnim dokumentima 102

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

3. Neodrživo i nekontrolisano korišćenje prirodnih resursa zbog: (i) sječe prirodnih šuma, (ii) sakupljanja jestivog i ljekovitog bilja, gljiva i beskičmenjaka (iii) lov divljači i (iv) ribolov

4. Zagađenje prvenstveno slatkovodnih i morskih ekosistema, otpadnim vodama i čvrstim otpadom koje pored intoksikacije organizama dovodi do pojave eutrofikacije u tim ekosistemima

5. Unošenje novih invazivnih vrsta, uglavnom iz komercijalnih razloga, predstavlja prijetnju biodiverzitetu koja još uvijek nije dovoljno istražena ali se u skoroj budućnosti očekuje njeno aktuelizovanje.

6. Klimatske promjene predstavljaju nadolazeću prijetnju biološkom diverzitetu koji ima usku amplitudu variranja posebno u temperaturnom i vodnom režimu pa se analizi posljedica od klimatskih promjena mora posvetiti više pažnje.

Ipak, najznačajniji kumulativni efekat gore navedenih prijetnji biološkom diverzitetu predstavlja gubitak rijetkih ili ugroženih staništa i sa njima povezanih rijetkih, endemičnih i ugroženih vrsta posebno na Crnogorskom primorju, kao i smanjenje funkcionalnosti i stabilnosti posebno šumskih i vodenih ekosistema.

U studiji se navode i osnovni uzroci, gore navedenih faktora: 1. Nizak politički prioritet koji ima zaštita životne sredine; 2. Promovisanje politika koje nijesu kompatibilne sa održivom upotrebom prirodnih resursa; 3. Nizak nivo zabrana, ograničenja i podsticaja vezanih za zaštitu biološkog diverziteta / zaštitu prirodnih resursa; 4. Demografske, društvene i ekonomske promjene koje utiču na biodiverzitet; 5. Minimalno učešće interesnih grupa.

Prema prostornom planu područja posebne namjene za morsko dobro kao najintezivniji faktor ugroženosti priobalnog područja je urbanizacija vezana za turizam: izgradnja hotela, kampova, gradnja puteva, proširivanje naselja...Važno je istaći da je pomenuti plan usvojen 2007.godine (bazna istraživanja su rađen i ranije) i da je od tog perioda do danas urbanizacija u obalnoj zoni dodatno intenzivirana. Kao faktori ugroženosti faune navode se i:

- Direktno uništavanje (lov), koje je najviše izraženo na Solilima, Luštici, Štoju (uključujući Ulcinjsku solanu). Najveći negativni uticaj trpi populacija šljuke na zimovanju.

103

4. FAKTORI KOJI UGROŽAVAJU BIODIVERZITET

- Zagađivanje prostora morskog dobra iz zaleđa, izraženo u gradskim sredinama, mjestima za značajnom infrastrukturom, agrarnim zaleđem. Naročito su ugroženi Bokokotorski zaliv i okolina ušća Bojane, kojom zagađenja dospijevaju u more. Specifičan problem je odvođenje fekalnih i industrijskih vode preko obalne zone i njihovo ispuštanje u more. - Saobraćaj, negativni uticaj zbog zagađenja i uznemiravanja - Uznemiravanje, posebno izraženo tokom sezone. Najugroženije je zaleđe Velike Plaže, gdje su ugrožene populacije rijetkih ptica gnijezdarica.

Slika 19: Antropogeni zahvati u neposrednoj blizini klasičnog nalazišta lokalnog endema Asperulla baldacii (foto: D. Petrović)

Na osnovu iznijetih podataka, nekontrolisana urbanizacija i razvoj turizma su neosporno najvažniji antropogeni faktori, kada je u pitanju ugroženost biodiverziteta obalne zone – po intezitetu, veličini područja na kome je prisutna, kao i posljedicama koje ima. Nažalost, ne postoje precizni podaci o negativnim posljedicama po biodiverzitet koje je do sada ostavila urbanizacija. Ali, postoje neki jasni pokazatelji, koji su ozbiljna opomena da se moraju preduzeti hitne mjere u smjeru smanjenja pritiska od strane urbanizacije. Tome u prilog govori podatak da je biljka Ephedra maior, koja se i dalje nalazi na spisku zaštićenih vrsta Crne Gore, najvjerovatnije nestala iz naše flore usled intezivne urbanizacije na jedinom lokalitetu u Crnogorskom primoriju na kome je ova vrsta bila evidentirana (Topolica kod Bara). Nezakonita gradnja narušila je i prirodni izgled klasičnog nalazišta stenoendemične biljne vrste Asperulla baldacci. Areal ove vrste ograničen je na svega nekoliko desetina kvadratnih metara, na jednoj stijeni iznad Starog Bara. U neposrednoj blizini stijene, betoniranjem, izlivanjem stepenica i postavljanjem barskog inventara (stolovi, stolice),

104

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

degredarina je neposredna blizina staništa vrste. Dalje intervencije mogle bi da dovedu do potpunog uništenja staništa, što bi za posljedicu imalo nestanak pomenute vrste iz genofonda svjetske flore.

Pored toga što se urbanizacijom nepovratno uništavaju staništa biljaka i životinja i uznemiravaju populacije životinja tog i okolnih terena, postoje i posredni negativni uticaji koji je prate. Povećan broj stanovnika uslovljava: povećanu količinu otpada, veću opasnost od požaara izazvanu ljudskim faktorom, intezivnije sabiranje ljekovitog i dekorativnog bilja, veća mogućnost unošenja alohtonih vrsta (slučajno ili namjerno)...

Slika 20: Neprijatna slika na ulazu u Stari Bar (foto: D. Petrović)

Neadekvatne pripremne aktivnosti koje se realizuju na plažama prije sezone od strane zakupaca, takođe ugrožavaju biodiverzitet. Često se pjesak poravnava mašinama, ili ručno, na širem području oko zakupljenog dijela, te tako narušava struktura staništa i samim tim dolazi do promjena u sastavu i brojnosti prisutnih vrsta. O tome svjedoče i sprovedena istraživanja na nekim od takvih lokaliteta. Istraživanjem iz 2005. godine na području pješčane plaže (nalazi se na ušću rijeke Sutorine u Jadransko more) igalskog područja registrovane su tipične pješčarske vrste Orthoptera (pravokrilci-zrikavci i skakavci) među kojima i najbrojnija i najinteresantnija pješčarska vrsta skakavac Acrotylus patruelis. U zaleđu pomenute plaže konstatovano je prisustvo značajnih endemičnih i rijetkih vrsta pravokrilaca iz reda Ensifera (zrikavci): Conocephalus conocephalus, Conocephalus dilatatus (endemična vrsta Mediterana), Homorocoryphus nitidulus. Tokom 2006.godine registrovani su naknadni antropogeni zahvati: nasipanje novog pijeska donesenog sa drugog tipa staništa koji je prekrio prirodni pješčarski sloj, uklanjanje prirodne vegetacije zbog širenja plaže u turističke svrhe, postavljanje turističkih objekata…Nakon ovih antropogenih zahvata izmijenjeno je

105

4. FAKTORI KOJI UGROŽAVAJU BIODIVERZITET

autohtono stanište što je dovelo i do bitnih izmjena u sastavu i brojnosti Orthoptera. Tako su tokom 2006. godine registrovane vrste koje do tada nisu naseljavale ovo područje (Caliptamus italicus, Dociostaurus genei, Dociostaurus marrocanus), dok mali broj sakupljenih zrelih jedinki Acrotylus patruelis (dvije zrele jedinke u junu i nijedna u septembru mjesecu) govori da se ova vrsta može smatrati krajnje ugroženom (CR-critically endangered) i predložena je za zaštitu. Takođe, ovim istraživanjem, nisu registrovane ni vrste iz roda Conocephalus koje su zabilježene istraživanjima iz 2005. godine. (Nikcević, 2006)2. Istraživanje sprovedeno tokom 2007. godine je pokazalo da je izmjena površine pješčane plaže sa neautohtonim pješčanim materijalom rezultiralo nestankom roda Conocephalus sa tih površina. Vrste ovog roda su se zadržale u malom broju na izmijenjenom močvarnom području iza plaže i stoga su i samo stanište i vrste predloženi za zaštitu Nikcević, J. 2006)3.

Ozbiljna opasnost su i dekorativne biljne vrste koje se sade oko plažnih barova, jer su neke od njih potencijalno invazivne. Najagresivnija invazivna vrsta u moru je Caulerpa racemosa. Ova alga se veoma brzo šiti, jer u Mediteranu nema prirodnih neprijatelja. U Crnoj Gori je prvi put zabilježena 2004.godine, u blizini ostrva Sveti Nikola kod Budve. Prema mapiranju iz 2006.godine je zahvatala 3,8 hektara I oko 560 m obale. Do 2010.godine proširila se na vise od 10 km.

U ljetnjim mjesecima požari predstavljaju ozbiljnu prijetnju za floru i vegetaciju cijele Crne Gore, posebno njen mediteranski dio. Za vrijeme ovog sušnog perioda i mala nepažnja čovjeka može da izazove požar koji se zbog nepristupačnog terena teško gasi. Požari su napravili ogromne štete na pojedinim lokalitetima na primoriju (Vrmac, Grbalj, južne padine Rumija), pri čemu najviše strada makija i borove šume.

Sakupljanje ljekovitih, aromatičnih i dekorativnih biljaka, kao faktor ugroženosti biodiverziteta na Crnogorskom primoriju, nema veliki intezitet. Najviše se sakuplja lovor, koga ima u izobilju i pravilno sakupljanje ne bi narušilo populacije ove vrste ni staništa. Nažalost, često se prilikom sakupljanja lovora sijeku cijela stabla i krči okolna makija, što dovodi do degradacije cijelog prostora.

2 Nikčević, J. (2006). Ugroženost I problem zaštite faune Orthoptera (Ensifera I Caelifera) – pravokrilci (zrikavci I skakavci) peščarskih I močvarnih staništa Igalskog područja – Crna Gora, Boka br. 26., Zbornik radova iz kulture, nauke i umjetnosti, Herceg Novi. 345-354 3 Nikčević, J. (2007). Ugroženost faune Orthoptera (pravokrilci) kopnenog dela Igalskog zaliva – Crna Gora. Zbornik radova iz kulture, nauke i umjetnosti, Herceg Novi. 82-96

106

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Ribolov i razvoj turizma su prepoznati kao najvažniji antropogeni faktori koji ugrožavaju morske ekosisteme.4 Legalni ribolov ne predstavlja veliki problem, ali ribolov dinamitom i ostalim ilegalnim alatima predstavljaju ozbiljan faktor za ugrožavanje biodiverziteta. Prema istom izvoru može se očekivati da nepostojanje kanalizacione mreže sa postrojenjem za preradu komunalnih otpadnih voda može biti ozbiljan problem u budućnosti, ako se uzme u obzir intezivan razvoj turizma i sve veći antropogeni pritisci na obalno područje. Veliki problem za morski ekosistem predstavljaće i odlaganje čvrstog otpada i zemljišta, ukoliko se podcjeni ozbiljnost negativnog uticaja ovih aktivnosti.

U nastavku je dat pregled antropogenih faktora koji ugrožavaju biodiverzitet pojedinih područja obalne zone za koje raspolažemo podacima, što se uglavnom odnosi na lokalitete koji su u obalnoj zoni prepoznati kao mjesta sa najbogatijim biodiverzitetom.

Barska rivijera: Ovo područje potencijalno je ugroženo lučkim objektima, naftnim rezervoarima i pretakalištima u Baru.

Brdo Spas: Urbanizacija; požar.

Buljarica: Urbanizacija u zaleđu; Ilegalni lov (ptice); invazivne vrste biljaka – zabilježeno je prisustvo invazivne vrste Carpobrotus sp. u vegetaciji stijena iznad mora; krčenje šuma u zaleđu (najviše povezano sa urbanizacijom, manje sa poljoprivredom).

Slika 21: Carpobrotus edulis – invazivna vrsta, sadi se kao dekorativna (foto: D. Petrović)

4 Development of a network of Marine and Coastal Protected Areas (MPAs) in Montenegro (2012). Regional Activity Centre for Specially Protected Areas, Tunis. 107

4. FAKTORI KOJI UGROŽAVAJU BIODIVERZITET

Boko-Kotorski zaliv: Kotorski zaliv je najuvučeniji u kopno (tzv.džep) i najnaseljeniji dio Boko-Kotorskog zaliva i sve otpadne vode se direktno ili indirektno izlivaju u more, pa je ovaj dio najugroženiji u zoni Boke Kotorske sa aspekta zagađenja morske vode. Analize već pokazuju uticaj eutrofikacije na živi svijet u ovom akvatorijumu. Ovo izaziva povlačenje livada Posidonia oceanica I promjenu prirpdne kompozicijebentoske zajednice.

Luštica: Urbanizacija; požar; sakupljanje lovora.

Tivatska solila: Lov (ptice), poljoprivreda (ispaša).

Velika plaža u Ulcinju i Ulcinjska solana5:

Izgradnja i opšti razvoj:

Prirodne šume koje se nalaze u zaleđu plaže su pod raznovrsnim antropogenim uticajima: izgradnja turističkih naselja, privatnih kuća, kampova, razvoj poljoprivrede, ilegalna sječa… Postoji opasnost da će navedeni uticaji dovesti do konačnog uništenja ovih šuma.

Slika 22: Degradacija šuma sladuna i cera u blizini Ulcinja (foto: D. Petrović)

Populacije vodozemaca i gmizavaca opadaju, a neke vrste nestaju zbog negativnog uticaja čovjeka. Ozbiljan problem je što zbog izgradnje dolazi do smanjenja površine vlažnih staništa kao što su močvare, zajednice šaševa, mala jezera. Broj gmizavaca se smanjuje usled fragmentacije staništa putevima, zato što često stradaju prelazeći put slijedeći prirodne migracije prilikom parenja i hibernacije, tokom proljeća i jeseni.

5 Osnovni izvor podataka “Nacrt temeljne studije za uspostavljanje zaštićenog područja Delte Bojane“. Korišteni i podaci iz studija i baza projekata navedenih u odjeljku 3, rezultati Monitoringa biodiverziteta za 2012.godinu i podaci prikupljeni prilikom terenskim istraživanja autora 108

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Na Velikoj plaži se izražena nelegalna gradanja Ne postoje građevinske dozvole za većinu objekata, ali u nekim slučajevima obezbjeđene su građevinske dozvole zbog neefikasnog pravnoadministrativnog sistema. Ilegalna gradnja je glavni faktor uništenja staništa, degradacije i urbanizacije prirodnog predjela i zagađenja koje se javlja kao propratni efekat. Važna područija za odmaranje i hranjenje nekih ptica, na primjer fendaka (Phalacrocorax pygmaeus), kao što je manje ušće Bojane, nedavno je smanjeno zbog nove izgradnje.

Slika 23: Privremeni objekti u zaleđu Velike plaže negativno utiču na fragilne ekosisteme (foto: D. Petrović)

Razvoj turizma:

Negativan uticaj na plaže uključuje i kretanje automobila van puteva duž plaže, izgradnju novih prilaznih puteva i parking mjesta.

Nekoliko studija (Pusovic 1994, Saveljic 2002, Schneider-Jacoby 2002) pokazalo je da od 1980 turizam predstavlja sve veći faktor uznemiravanja populacija ptica na Velikoj Plaži i Adi Bojani. Na ovim lokalitetima se u sezoni parenja ometa veći broj vrsta ptica, kao što su: Glareola pratincola, mala lasta (Sterna albifrons), mali galeb (Larus minutes), plojka (Actitis hypoleucus), mala bijela čaplja (Egretta garzetta).Populacija pijukavca (Charadrius alexandrines) je u opadanju; stanište za gnijezdenje ove vrste je pjeskovita plaža.

Povećan broj turista dovodi i do povećanja količine otpadnih voda koje se ispuštaju u priobalnom području, što povećava zagađenje i ima negativan uticaj na biodiverzitet.

109

4. FAKTORI KOJI UGROŽAVAJU BIODIVERZITET

Lov i ribolov

Ilegalan lov, posebno van sezone, predstavlja veliku opasnost po biodiverzitet ušća Bojane. Relativno duga lovna sezona u Crnoj Gori je neodrživa, jer počinje već na početku sezone gniježđenja. To nije u skladu sa principima zaštite biodiverziteta i direktivama EU.

Lovci se voze putevima uz plažu koristeći male autobuse i džipove oštecujući pri tom veoma osjetljivu vegetaciju, što doprinosi degradaciji i eroziji pješčanih sprudova i močvarnih staništa. Kao rezultat, mocvarna podrucja brzo gube svoju ulogu područja važnog za gniježdenja ptica i odmaranje migratornih vrsta. Turistička vrijednost oblasti se smanjuje jer atraktivne vrste, kao što su pelikani flamingosi, se sve rijeđe mogu vidjeti. Mješovita kolonija velike čaplje, kašikare i fendaka na Adi uništena je 2003. godine. Patke su takođe skoro izumrle i nemaju sigurno mjesto za razmnožavanje. Zabilježeno je i totalno nastajanje nekih vrsta kao što je Haematopus ostralegus. Ilegalni lov na ptice se najviše bilježi na području Ulcinjske solane.

Za ribolov se nekad koristi dinamit; porast broja restorana i turista stvara tržište za ilegalni ribolov.

Nelegalna eksploatacija pijeska na Velikoj plaži, čime se narušavaju prirodna staništa i pejzaž, uznemiravaju životinje.

Slika 24: Otpad na plaži Ade Bojane (foto: D. Petrović)

Čvrsti otpad predstavlja ozbiljan problem zaleđa Velike plaže i Ade Bojane, čak i tokom sezone, a posebno u periodu između sezona. Čvrsti otpad ostavljaju turisti, a u navedenim zonama se često nalaze i nelegalne deponije koje obrazuje lokalno stanovništvo. Ovaj otpad ima višestruko negativne efekte: narušava izgled predjela, zauzima prirodna 110

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

staništa i izaziva njihovu nitrifikaciju, što konačno vodi promjeni strukture životnih zajednica, ometa gniježdenje kornjača, privlači neke agresivne ptice (npr.vrane) koje mogu otjerati neke rijetke vrste ovih staništa ili ubiti njihove mlade…

Otpadne vode – nedostatak adekvatnih uređaja za prečišćavanje pravilno upravljanje otpadnim vodama dovodi do povećanja zagađenosti vode. U Port Mileni i u zoni ušća Bojane je zabilježene eutrofikacija, posebno tokom ljetnje sezone. Evidentirana su i zagađenja toksičnim materijama (neorganski zagađivači). Ranije su bile poznate migracije marinske vrste hama (Argyrosomus regius) uz rijeku Bojanu. Početkom ljeta su se mogla vidjeti ogromna jata ove vrste koja je posle cipola bila najvažnija riba u ulcinjskoj regiji. U kasnu jesen, vraćala bi se niz Bojanu u more. Poslednjih godina, zbog antropogenog uticaja i zagađenja tog dijela obale, ova vrsta je jako rijetka (Joksimović, 2007).

Invazivne vrste biljaka

Kao neminovna posljedica intezivne antropogenizacije prostora, javljaju se i adventivne vrste, od kojih su mnoge prepoznate kao invazivne. Praćenjem adventivne flore na Velikoj plaži zapazili smo povećanje broja invazivnih vrsta, kao i povećanje populacija vrsta koje su ranije bilježene. Ove vrste predstavljaju ozbiljnu prijetnju floristički siromašnim habitatima pješčanih dina. Tokom terenskih istraživanja 2012.godine najčešće su bilježene sledeće vrste: Oenothera sp. (veoma brojna populacija), Xanthium italicum, Conyza albida, Amorpha fruticosa, Robinia pseudoacacia, Paspalum paspalodes, Eleusine indica, Datura stramonium.

Slika 25: Alcea rosea – invazivna vrsta Slika 26: Oenothera biennis – invazivna vrsta, (foto: D. Petrović) koja na Velikoj plaži ima veoma brojnu populaciju (foto: D. Stešević)

111

4. FAKTORI KOJI UGROŽAVAJU BIODIVERZITET

Poljoprivreda

Negativan uticaj poljoprivrede prvenstveno se odnosi na zeljaste ekosisteme, dok u zoni obalnih dina i šumskih habitata nije izražen. Ogleda se u nitrifikaciji koja se javlja kao posledica ispaše i utiče na promjenu florističkog sastava prirodnih zeljastih ekosistema, kao i u gubljenju prirodnih staništa usled obrađivanja zemljište.

Kroz analizu održivosti prepoznatih Ključnih Biodiverzitetskih Područja (PA GAP assessment) detektovani su sledeći pritisci:

Kotor / Tivat / Lovćen – neplanska/ilegalna gradnja, intezivni turizam, nedostatak kvalitetne kanalizacione mreže sa postrojenjem za prečišćavanjem, Luka Kotor (otpadne i balastne vode brodova), planovi za intezivan razvoj poljoprivrde u Tivatskom polju, neplanska sječa, požari, ilegalno korišćenje demerzalnih resursa mora, divlje deponije čvrstog otpada.

Velika plaža /Ada Bojana / Šasko jezero – neplanska/ilegalna gradnja, intezivni turizam, nedostatak kvalitetne kanalizacione mreže sa postrojenjem za prečišćavanjem, inteziviranje poljoprivredne djelatnosti, neregulisan lov i ribolov, divlje deponije čvrstog otpada.

Slika 27: Kako Velika plaža izgleda u oktobru? (foto: D. Stešević)

Orijen – ilegalna sječa, požari, divlje deponije čvrstog otpada.

Rt Žukovica/Trsteno – ilegalni i nekontrolisani ribolov i ilegalno i nekontrolisano korišćenje demerzalnih resursa mora, požari.

Petrovac/Buljarica/Čanj/Maljevik – neplanska/ilegalna gradnja, intezivni turizam, nedostatak kvalitetne kanalizacione mreže sa postrojenjem za prečišćavanjem, požari, divlje deponije čvrstog otpada, ilegalno korišćenje demerzalnih resursa mora, neregulisane i nedovljno kontrolisane ribarstvene aktivnosti. 112

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

5. PODRUČJA PRIORITETNA ZA ZAŠTITU

U ovom poglavlju su analizirani podaci iz poglavlja 2 i na osnovu toga su definisana područja obalne zone prioritetna za zaštitu staništa, biljnih i životinjskih vrsta. Razmatrana su područja koja su u nekom od sledećih dokumenata/projekata prepoznata kao značajno za zaštitu:

- Nacionalna legislativa – područja koja već imaju neki vid zaštite - “Nacionalna strategija biodiverziteta sa akcionim planom za period 2010. – 2015. godina“ i „Prostorni plan područja posebne namjene za morsko dobro” – područja predložena za zaštitu - Uspostavljanje EMERALD mreže u Crnoj Gori - IPA (Important Plants Areas – Područja značajna za biljke ) - IBA (Important Birds Area – Područja značajna za ptice) - CAMP projekat - Protected area GAP assessment with comprehensive plan for a representative PAS - Development of a network of Marine and Coastal Protected Areas (MPAs) in Montenegro - Start up of Katič Marine Protected Area in Montenegro and Assesment of Marine and Coastal Ecosystems along the coast

Ističemo da nisu razmatrani zaštićni dendrološki objekti, jer se radi o prostorima koji usled male površine nemaju poseban značaj za biodiverzitet konkretnog područja (tačkaste lokacije).

Iz pregledne tabele (tabela 6) se može zapaziti da se neka područja javljaju u većini navedenih dokumenata, što znači da su različiti autori, koristeći različite metodologije, prepoznali slične zone kao značajne sa aspekta zaštite staništa i biodiverziteta. Pri definisanju najvažnijih vodili smo se principom da je neko područje značajnije za očuvanje, ukoliko se nalazi u većem broju pomenutih dokumenata.

Važno je naglasiti da ne postoje područja mora koja su zaštićena nacionalnom legislativom.

113

5. PODRUČJA PRIORITETNA ZA ZAŠTITU

Tabela 6: Uporedni pregled lokaliteta i dokumenta koji ih prepoznaju kao značajne (crvena boja – zone od izuzetnog značaja, narandžasta boja – veoma značajne zone, zelena boja – srednje značajne zone, žuta boja – zone umjerneog značaja, bijela boja – zone od manjeg značaja) MPA P.Z. PA Zona/područje Z.N.Z.1 IPA3 IBA4 E.N.5 RAC/ MPAK8 CAMP9 N.Z.2 GAP6 SPA7 Tivatska solila /Tivat/Kotorski + + + + + + + zaliv Brdo Spas + + + Poluostrvo Ratac sa + Žukotrlicom Ostrvo Stari Ulcinj + + + + + Ulcinjsko polje (Štoj – Zaleđe + + + + + + + velike plaže) Ulcinjska solana + + + + Delta Bojane + + + + Grbaljsko polje + Morski klifovi u okolini + + + Petrovca Morski klifovi u okolini Budve + + + Poluostrvo Luštica (jedan dio) + + + Ostrvo Sveti Nikola + + + Zaliv Trašte + + + Ostrvo Katić, Donkova i Velja seka sa hridima i klifom + + + + + + + Resovog brda kod Petrovca, plaza Pećin Buljarica + + + + + Platamuni-Žukovica + + + + + + Vrmac + + Ostrvo Paratuk + Šasko jezero + Čanj-Crni Rt +

1 Zaštićeno nacionalnom legislativom 2 Planirano za zaštitu nacionalnom legislativom 3 Important Plant Areas (važna staništa za biljke) 4 Important Bird Areas (važna staništa zap ptice) 5 Emerald network (Emerald mreža zaštićenih područja) 6 Protected area GAP assessment with comprehensive plan for a representative PAS 7 Development of a network of Marine and Coastal Protected Areas (MPAs) in Montenegro – Regional Activity Centre for Specially Protected Areas, Tunis (RAC/SPA) 8 Start up of Katič Marine Protected Area in Montenegro and Assesment of Marine and Coastal Ecosystems along the coast – MPA Katič 9 CAMP projekat

114

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Zone koje su se pokazale kao izuzetno značajne sa aspekta očuvanja biodiverziteta i staništa su:

Tivatska solila/Tivat/Kotorski zaliv – ovaj prostor je veoma kompleksan i obuhvata veliku teritoriju. U njemu se nalazeTivatska solila,koja imaju status rezervata prirode, zatim kompletan Kotorski zaliv koji je dio UNESCO-ove kulturne bastine, ali koji se pokazao i kao izuzetno bitan (naročito lokaliteti u blizini Dražinog vrta) za morski diverzitet. Čitava ova zona se naslanja na NP Lovćen što samo dodatno potkrepljuje njegov biodiverzitetski značaj.

Ulcinjsko polje/ Štoj/ Zlađe Velike plaže – u svim navedenim dokumentima i studijama ovo područje je prepoznato kao veoma važno, sa aspekta zaštite biodiverziteta i staništa. U ovoj zoni su prisutni veoma heterogeni ekosistemi. Od pješčane morske obale, preko sastojina halofitne vegetacije i galerijskih šuma, zatim otvorenih antropogenih staništa, do privremenih bara i jezeraca, privremenih ili stalnih malih vodotokova i slatkovodnog Šaskog jezera. Samo ovo grubo nabrajanje ukazuje na značajnu habitatsku raznolikost, koja je i uslov velike raznolikosti biodiverzitetskih komponenti.

Slika 28: Mediteranske slane močvarne Slika 29: Pokretne obalne dine sa livade (Juncetalia mritimi) u zaleđu Velike Ammophila arenaria (bijele dine), NATURA plaže (foto: D. Petrović) 2000 stanište u zaleđu Velike plaže (foto: D. Stešević)

Ostrvo Katić/Dokova i Velja seka/Mravinjak – jedino u IBA studiji nije prepoznat značaj ove zone, ali ako se zna da se pomenuta studija ekskluzivno odnosi na ptice onda je jasno i zašto. Medjutim, sva druga dokumenta, pa čak i planovi za buduću zaštitu, prepozanju i preporučuju ovo područje za marinski prak prirode. Napominjemo da se radi o širokoj regiji (od Petrovca pa skoro do Čanja) i da je jedino u studiji „Development of a network of Marine and Coastal Protected Areas (MPAs) in Montenegro” jasnije i konkretnije ukazano na mikrolokacije koje trebaju biti “srce”ove zaštićenog morskog prostora.

115

5. PODRUČJA PRIORITETNA ZA ZAŠTITU

Slika 30: Ostrvo Katić kod Petrovca (foto: V. Mačić)

Zone koje su se pokazale kao veoma značajne sa aspekta očuvanja biodiverziteta i staništa su:

Platamuni / Rt Žukovica – ova zona je u većini dokumenata prepoznata kao izuzeteno značajna, kada je u pitanju očuvanje marinskih staništa i očuvanje marinskog diverziteta. U studiji „Development of a network of Marine and Coastal Protected Areas (MPAs) in Montenegro” preciznije su definisani lokaliteti koji su od centralnog značaja za zaštitu (Seka Albaneze, Seka Kočište). Kao značajan za zaštitu je prepoznat i obalni (kopneni) dio ovog područja, ali naglasak dajemo na zaštitu marinskih staništa.

Slika 31: Rt Platamuni (foto: V. Mačić) Slika 32: Platamuni – Posidonia oceanica (foto: V. Mačić)

Buljarica – je kompleksno i mozaično područje, koje usled nepovoljnosti terena za gradnju (uglavnom močvarni teren osim po obodima buljaričkog polja), predstavlja jednu od poslednjih uvala na Crnogorskom primoriju sa originalnim ekosistemima. Buljarica je

116

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

značajna kao IBA i IPA zona, kao Emerald sajt i kao područje od značaja za staništa primorske regije (CAMP projekat).

Slika 33: Prirodna vegetacija u zaleđu Buljarice (foto: D. Stešević)

Zone koje su se pokazale kao srednje značajne za očuvanje biodiverziteta i staništa:

Ostrvo Stari Ulcinj – je već prepoznato kao značjano i zaštićeno kao Predjeo posebnih prirodnih odlika, ali ovaj vid zaštite se prvenstveno odnosi na kopnena staništa i ekosisteme. Ali, ova lokacaija se pominje i kao veoma značajna sa aspekta zaštite morskog biodiverziteta, te je to svrstava u kategoriju izuzeteno značajnih područja. Ova zona je i prije obavljanja detaljnijih podmorskih istraživanja prepoznata kao značajna i navodi se potreba njenog proširenja na Vučiju uvalu i okolni akvatorij10

Slika 34: Ostrvo Stari Ulcinj (foto: V. Mačić)

Ulcinjska solana – prije svega predstavlja ornitološki važan prostor od izuztenog značja za Crnu Goru, ali i za Evropski podkontinent. Ovdje sa radi o laguni koja je antropogenim putem izmijenjena za potrebe sabiranja soli iz morske vode. Međutim i pored

10 Prostorni plan područja posebne namjene za morsko dobro (Sl List RCG 30/07)

117

5. PODRUČJA PRIORITETNA ZA ZAŠTITU

anropogenih zahvata prostor Ulcinjske solane je i dalje „atraktivan“ za brojne vrste ptica koje tu stalno žive, ili dolijeću na zimovanje, ili im ovaj objekat služi kao odmorište i hranilište tokom migracija.

Delta Bojane – je dio estuarskog sitema koji čine rijeke Bojana i Jadransko more. Ovo je jedini kompleks ekosistema ovakvog tipa u Crnoj Gori, pa već sama ova činjenica govori o njegovom značaju. Njen značaj se ogleda u značaju za ornitofaunu ali i za biljne vrste i habitate koje one grade.

Zone koje su se pokazale kao umjereno značajne za očuvanje biodiverziteta i staništa:

Brdo Spas – je već zaštićeno nacionalnom legislativom kao Predio posebnih prirodnih odlika usled tada dobro očuvanih sastojina drvenaste mlječike i drvenastog pelina (Euphorbia dendroides i Arthemisia arborenses). Ova zaštita nije urodila plodom i područje brda Spas je poslednje 4 godine bilo pod izuzetno negativnim antropogenim uticajem, što je uzrokovalo da se osim u Emerald mreži i mreži važnih staništa za biljke (IPA) – projektima koji su realizovani prije 5 godina, ovo područje ne pominje kao značajno u kasnijim studijama.

Poluostrvo Luštica – pojedine zone ovog poluostrva su predložene za zaštitu sa aspekta očuvanja kopnenih staništa (prije svega lovorove šume i dobro očuvane sastojine makije) i marinskog diverziteta (brojne zaštićene morske vrste, dobro očuvane livade posidonije)

Morski klifovi u okolini Petrovca i Morski klifovi u okolini Budve

Zaliv Trašte – je u studijama koje se odnose na uspostavljanje mreže zaštićenih područja u moru prepoznat kao značajan lokalitet za zaštitu marinskog ekosistema; jedan od važnih razloga je veoma dobro očuvane populacije školjke peliske (Pinna nobilis).

Zone koje su se pokazale kao zone od manjeg značaja za očuvanje biodiverziteta i staništa (nalaze se samo u jednom od navedenih dokumenata)

Ostrvo Sveti Nikola predloženo je za zaštitu nacionalnom legislativom, a prepoznato je kao pogodno za zaštitu i u jednom projektu koji se odnosio na istraživanje morskih ekosistema

118

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Zone koje su se pokazale kao područja od manjeg značaja za očuvanje biodiverziteta i staništa:

Vrmac

Poluostrvo Ratac za Žukotrlicom

Grbaljsko polje

Ostrvo Paratuk

Šasko jezero

Zona Čanj-Crni Rt

Medjutim, sama činjenica da se ove zone pominju u gore navedenim dokumentima/projektima, govori u prilog postojanja neke specifičnosti ili značja pa bi u budućim terenskim istraživanjim trebalo pokloniti pažnju baš ovim zonama.

119

5. PODRUČJA PRIORITETNA ZA ZAŠTITU

120

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

6. ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE

Da bi se osigurao održivi razvoj jednog društva, čemu Crna Gora teži, neophodno je pažljivo balansiranje socijalnih, ekonomskih i ciljeva vezanih za očuvanje životne sredine i prirodnih resursi. U ovom procesu je ključno angažovanje svih društvenih aktera i stalan dijalog kako bi se izbjegli (prevazišli) problemi neodrživog rasta i razvoja i obezbijedili rezultati koji će donijeti najveću korist društvu u cjelini. Neophodno je: pažljivo upravljanje i očuvanje neobnovljivih resursa, racionalna i održiva upotreba energije i prirodnih resursa i minimiziranje otpada, efikasno sprečavanje i kontrola zagađenja. Ovo trebaju da budu osnovni principi zaštite životne sredine obalnog područja.

6.1 KONCEPT ZAŠTITE PRIRODE I BIODIVERZITETA

Kao osnovni ciljevi zaštite prirode i biodiverziteta obalnog područja, a u skladu sa zahtjevima CBD-a (Convention on Biological Diversity), mogu se navesti: 1. Zaštita i unaprijeđenje svih komponenti biološkog diverziteta i 2. Održivo korištenje prirodnih resursa. Da bi se postigli navedeni ciljevi neophodno je uložiti napore u pravcu razvijanja odgovarajućih aktivnosti i mjera za: 1. Identifikaciju, zaštitu i unaprijeđivanje svih komponenti biološkog diverziteta, 2. Eliminisanje i/ili ublaživanje negativnih uticaja na biodiverzit, 3. Obezbjeđivanje odgovarajućih finansijskih sredstava, 4. Obezbjeđivanje sprovođenja direktiva i propisa Evropske Unije, koji se odnose na prirodna staništa i vrste koje žive u divljini, 5. Podsticanje unaprijeđenja formalnih i neformalnih vidova obrazovanja o biološkom diverzitetu i značaju zaštite životne sredine

Kako bi se postigli gore navedeni ciljevi, predložen je koncept zaštite koji se sastoji u sledećem:

- Jasno definisanje nadležnosti, definisanje institucije koja će gazdovati pojedinačnim prostorima pod zaštitom. Dosadašnji način kooupravljanja zaštićenim prostorima (JP Morsko Dobro ukoliko se prostor nalazi u zoni kojom oni gazduju i Opština na čijoj teritoriji je zaštićeni prostor) pokazao se kao neefikasan. Podjela nadlažnosti često je uzrokovala prebacivanje nadležnosti sa jedne institucije na drugu, posebno u momentima koji su ključni za zaštitu prirode i biodiverziteta (npr. prilkom konfliktnih situacija izmedju zaštite i korišćenja prostora u nekoj zašitćenoj zoni). Smatramo da bi najefikasniji način zaštite bio

121

6. ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE

realizovan ukoliko bi opštine bile nadležne za upravljanje zaštićenim područjem na svojoj teritoriji. Da bi se zaštita unaprijedila, svaka opština treba da ima odjeljenje za zaštitu biodiverziteta i staništa. Opštinske inspekcijske službe (komunalne inspekcije) bi bile nadležne za kontrolu sporvođenja same zaštite, dok bi Agencija za zaštitu životne sredine zadržala nadležnost za poslove monitoringa stanja životne sredine u zaštićenim područjima. Krovna institucija za sve ove poslove je Ministarstvo održivog razvoja i turizma.

- Primjena principa održivog razvoja, što podrazumjeva usagalašavanje razvojnih potreba i potreba zaštite, uz uvažavanje stavova i predloga lokalnih zajednica. Princip održivosti treba da bude osnovno polazište prilikom određivanja stepena zaštite nekog područja. Previsok nivo zaštite (ukoliko područje nije od izuzetne važnosti za očuvanje biodiverziteta i staništa) ili suviše nizak nivo zaštite (ukoliko područje jeste od izuzetne važnosti za očuvanje biodiverziteta i staništa) vodi sigurnom neispunjenu opšteg i unaprijed određenog cilja.

Prostore pod zaštitom treba valorizovati i održivo koristiti, jer se samo tako može ispuniti krajnji cilj zbog koga su ti prostori i stavljeni pod poseban režim gazdovanja. Sama zaštita, bez nekog vida valorizacije tog prostora, obično vodi ka nefunkcionalosti zaštićene zone. Ekoturizam i turističko ronjenje uz naplaćivanje takse za obilazak zaštićenih zona najbolji su načini njihove valorizacije.

Princip održivosti mora se poštovati i prilikom usvajanja planova za razvoj turizma. U kontekstu nacionalne ekonomije, turizam se posmatra kao jedan od najvažnijih izvora prihoda u Crnoj Gori. Važno je naglasiti da je Strategijom razvoja turizma Crne Gore do 2020. godine utvrđen cilj kreiranja održivog, visokokvalitetnog i raznolikog turističkog proizvoda Akcenat je stavljen na održivost, jer turistička ponuda u Crnoj Gori treba da bude bazirana na ekskluzivitetu prirodnih i kulturnih atrakcija i različitih turističkih aktivnosti koje podrazumijevaju prirodni ambijent. Da bi se ostvario cilj razvoja održivog turizma neophodno je precizno utvrditi kapacitete pojedinih lokaliteta, kada je u pitanju broj turista koje mogu da prime, čime će se izbjeći pretjeran pritisak na životnu sredinu.

- Jačanje kadrovskih kapaciteta, se prije svega odnosi na opštine, koje bi trebale da imaju više kadra odgovarajuće struke (biologija, zaštita životne sredine) koji bi bio sposoban da daje adekvatne smjernice za uspješno gazdovanje zaštićenim područijima. Ukoliko bi se donosioci odluka odlučili da ovaj posao povjere JP Morskom Dobru, ili da zadrže trenutno

122

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

rješenje koje se sastoji u koupravljanju, potreba jačanja kadrovskih kapaciteta se odnosi i na JP Morsko Dobro.

- Promocija politike zaštite prirode, većina građana Crne Gore ima u svojoj svijesti izgrađen pozitivan stav o značaju zaštite prirode. Medjutim, ne tako mali broj ljudi vođen kratkoročnom ekonomskom logikom, ali i ličnim ekonomskim interesom vidi ovu oblast kao smetnju. Promocija zaštite životne sredine u primorskoj regiji, zaštite koja je višestruko i dugoročno značajna za Crnu Goru, bitno bi izmijenila situaciju. Građanima treba na jednostavan način prezentovati potrebu zaštite, u čemu se ona ogleda i koji je njen značaj. Centralnu ulogu u ovoj promociji bi trebala da ima Televizija Crne Gore kao javni servis sa nacionalnom pokrivenošću i kao oblik medija sa najvećim uticajem na javno mnjenje.

- Veća budžetska izdvajanja za ovu oblast, su veoma bitna za uspješno funkcionisanje cijelog sitema koji se sastoji od nekoliko segmenata: istraživači/eksperti biološke struke, insitiucija/e koja je/su upravljač područja, inspekcijske službe, agencija za zaštitu životne sredine, resorno ministarstvo. Ovo je već duži period prepoznato u EU, a sa uspostavljanjem Natura 2000 mreže postaće i naša obaveza.

- Pravilno zoniranje i određivanje granica zaštićenih područja, adekvatna veličine odnosno granice samog područja kao i zona unutar njega (centralna zona i zaštitna zona) moraju biti u skladu sa realnim stanjem na terenu. Centralan zona (core zone) mora sadržati dio ili cijeli ekosistem u kojem se nalaze ciljna staništa a koja su naseljana vrstama od interesa za zaštitu. Zaštitna zona (buffer zone) mora biti tolika da ostvari svoju funkciju ali ne i preširoka što bi vodilo konfliktu izmedju zaštite i korišćenja prostora.

- Izrada i formiranje baze koja se odnos na sistem zaštićenih zona u primorskom dijelu Crne Gore, podrazumijeva potpunu i preciznu bazu koja sadrži sledeće informacije: imena svih značjanih vrsta zbog kojiha se područje stavlja pod zaštitu, podaci o njihovoj bronosti i poziciji populacije ukoliko se radi o nepokretnim, slabo pokretnim ili o vrstama koje grade društva, popis staništa, stanje staništa i njihovo precizno kartiranje u GIS-u). Ovakva baza je neophodna zbog preciznijeg administrativnog vođenja i gazdovanja područjem, a treba je dopunjavati ili mijenjati nakon svakoga ciklusa monitoringa.

- Aktivna zaštita morskih zaštićenih zona, podrazumijeva zabranu bilo kakvih podvodnih aktivnosti osim onih koja se odnose na turističko razgledanje ili naučno istraživački rad. Ova područja su prepozanta zbog bogatstva i izuzetnog stanja morskih staništa, a ukoliko se realizuje njihova zaštita u administrativnom smislu, to je tek mali dio

123

6. ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE

posla koji se odnosi na njihovo očuvanje. Najveća prijetnja za ove zone su nedozvoljene aktivnosti (podvodni ribilov, ribolov iz čamaca, kočarenje, sakupljanje korala i drugih morskih organizama) čije sprečavanje i kontrola predstavljaju pravi izazov za upravitelje ovim područjima.

- Područja koja budu izabrana za NATURA 2000 sajtove pripadaće panevropskoj mreži zaštićenih područja, te će stoga i njihova zaštita ali i obaveze očuvanja i/ili obaveze u smislu konzervacionih aktivnosti biti podignute na veći nivo. Sa tim u vezi mora se razmišljati unaprijed i napraviti dugoročan plan gazdovanja, ali i valorizacije ovih zona. Uspostavljanje Natura 2000 mreže zaštićenih područja u Crnoj Gori značiće i veća budžetska izdvajanja za zaštitu prirode, ali i mogućost apliciranja za EU fondove koji su namijenjeni ovoj mreži.

- Konzervacione aktivnosti, in situ i ex situ konzervacione aktivnosti sa ciljem sprečavanja dalje degradacije staništa i opadanja populacija vrsta, ili revitalizacije ekosistema. Ovim aktivnostima moguće je značajno popraviti stanje prirode na nekom prostoru, a ove mjere gazdovanju moraju biti sastavni dio akata o upravljanju svakim pojedinačnim zaštićenim područjem. Konzervacione aktivnosti se ne odnose samo na trenutno stanje, već i na potencijalna dešavanja u okviru ovih zona i na sanaciju posledica (požari, erozija, krčenje, nelegalno branje, lov i ribolov, itd.)

- Planovi upravljanja, za svako zaštićeno područje mora postojati jasan i precizan plan upravljanja, kao osnovni dokument koji se odnosi na svako pojedinačno zaštićeno područje. Oni moraju sadržati sve ono što je predviđeno zakonom o zaštiti prirode1.

- Lokalne zajednice su veoma važne u predloženom konceptu zaštite. Bez njihove saglasnosti, ali i prethodnog uključivanja u cijeli proces planiranja i proglašenja nekog područja u zaštićenu zonu sama zaštita će biti osuđena na neuspjeh.

- NVO sektor, naoročito NVO koje se bave zaštitom životne sredine su prirodni saveznici ali i kontrolori zaaštite životne sredine u obalnoj zoni. Aktivnim uključivanjem njihovih predstvnika u cijeli proces on će biti kvalitetniji i održiv na duže staze. NVO sektor bi trebao da igra važnu kontrolnu ulogu u gazdovanju sistemom zaštićenih područja. Očekivano je da ove organizacije doprinesu i promociji područja, kao i predstavljanje motiva i potreba za njihovu zaštitu, članovima lokalnih zajednica. Trebalo bi da pomenute NVO budu „most“ izmedju državnog i opštinskog aparata sa jedne strane i ljudi iz lokalnih zajednica sa druge strane.

1 Zakon o zaštiti prirode ("Sl. list Crne Gore", br. 51/08)

124

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

6.2 MJERE ZAŠTITE I AKTIVNOSTI NA SPROVOĐENJU PREDLOŽENOG KONCEPTA ZAŠTITE

6.2.1 Mjere zaštite biodiverziteta i staništa

Mjere zaštite su precizno defnisane Zakonom o zaštiti prirode2 i kao takve su obavezujuće za sva zaštićena područja (član 7 do člana 29 Zakon o zaštiti prirode). Dozvoljene aktivnosti i upotreba prostora zavise od stepena zaštite. Naglašavamo da su mjere i aktivnosti koje se u Crnoj Gori preduzimaju na zaštiti biološkog diverziteta (zaštićene biljne i životinjske vrste, zaštićena prirodna dobra i dr) tradicionalno vezane za djelatnost zaštite prirode – zaštićena područja. Za sada ne postoje sveobuhvatni ciljani programi, planovi i projekti koje crnogorske institucije u oblasti zaštite biodiverziteta sprovode za direktnu zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta, posebne grupe staništa ili ekosistema.

U nastavku su dati prijedlozi za mjere zaštite prirode:

Tokom urbanizacije voditi računa da se ostavi “minimum areala” prirodnih habitata. Ovim će se, makar djelimično, očuvati i elementi faune. Prilikom planiranja urbanizcije strogo voditi računa da neki rijetki tip habitat, posebno ako se radi o onima koji imaju međunarodni status zaštite, ne bude sasvim uništen i izgubljen sa prostora Crne Gore. Kako je već navedeno u Prostornom planu područja posebne namjene za morsko dobro, izgradnju turističkih sadržaja u zoni morskog dobra ograničiti na već izgrađene dijelove, ili u manjoj mjeri predvidjeti na neizgrađenim zonama. Tokom definisanja novih zona urbanizacije neophodno je uzeti u obzir rezultate studije “Analiza opšte ranjivosti obalnog područja Crne Gore, Flora i fauna-biodiverzitet.”

Definisati dugoročno riješenje divljih deponija čvrstog otpada i adekvatnog prečišćavanja otpadnih voda. Problem divljih deponija čvrstog otpada posebno je izražen u zaleđu Velike plaže, a nelegalno odlaganje čvrstog otpada i u akvatorijumu Boko-Kotorskog zaliva.

Isključiti eksploataciju pijeska u zoni morskog dobra, čime se direktno devastira prirodno stanište, kao i „prihranjivanje plaža“

Uvesti strogu kontrolu ribolova/lova kako bi se spriječila neodrživa eksploatacija.

Potrebno je definisanje programa i mjera u cilju zaštite pojedinih biljnih i životinjskih vrsta koje naseljavaju priobalno područje. Prednost treba dati vrstama koje su zaštićene

2 Zakon o zaštiti prirode, "Sl. list Crne Gore", br. 51/08.

125

6. ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE

nacionalnom legislativom i imaju malobrojne populacije, ograničena na jednom ili nekoliko lokaliteta, uzimajući u obzir i endemizam i međunarodne statuse zaštite. U ovu grupu spadaju sledeći elementi flore: Asperulla baldacci, Calystegia soldanella, Euphorbia paralias, Ophrys tenthredinifera...

Uraditi reviziju spiskova zaštićenih vrsta koje naseljavaju obalno područje, prvenstveno sa ciljem dodavanja taksona koji nemaju nacionalni status zaštite, a veoma su rijetki ili imaju malobrojne populacije. U ovu grupu spadaju: biljke Lysimachia artropurpurea, Andrachne telephioides, Anthemis rutenica, Bellardia trixago, Crypsis aculeata, Euphorbia terracina, Hydrocotile vulgaris, Succisella inflexa, Steptorhamphus tuberosus; životinje: Crematogaster gordani, Talpa stankovici i Mus spicilegus adriaticus Takođe, listi taksona koji su zaštićeni nacionalnim zakonodavstvom treba dodati lišajeve. Poslednjih godina su vršena značajna istraživanja u okviru ove grupe i sakupljeni su važni podaci koji mogu poslužiti kao baza za zaštitu nekih taksona. Npr. lišaj Fuscopannaria mediterranea je u Crnoj Gori pronađen samo na brdu Spas, a predstavlja rijetku vrstu Balkanskog poluostrva. U skladu sa tim, treba ga uključiti na nacionalnu listu zaštićenih vrsta.

Definisanje programa i mjera u cilju zaštite pojedinih tipova staništa. Prednost treba dati staništima koja se nalaze na Habitat Direktivi i kao takva imaju međunarodni status zaštite, a u obalnoj zoni zauzimaju male površine, kao što su: 1150*Morske lagune (Solila (kod Tivta), Buljarica, Solana (kod Ulcinja), Velika ulcinjska plaža), 1210 Jednogodišnja vegetacija na nitrifikovanim šljunkovitim obalama (na Buljarici ima nešto veći kontinuitet pružanja, na ostalim lokalitetima se javlja u fragmentima), 1310 Jednogodišnja vegetacija caklenjača (Salicornia) na mulju i pijesku (Tivatska solila, Ulcinjska solana), 2120 Pokretne obalne dine sa Ammophila arenaria (bijele dine), 2130* Učvršćene obalne dine sa zeljastom vegetacijom, 2240 Dinski pašnjaci sa jednogodišnjim vrstama (Brachypodietalia) (zaleđe Velike plaže), 3170* Mediteranske povremene lokve (Velika plaža u Ulcinju).

Osim gore pomenutih staništa treba zaštititi i reprezentativne sastojine makije (Luštica, Platamuni), koja predstavlja karakterističan mediteranski tip vegetacije, a površine koje pokriva se rapidno smanjuju.

Uspostavljanje mreže zaštićenih područja u moru imajući u vidu rezultate predstavljene u poglavlju 5 ove Studije.

126

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Uvođenje stroge kontrole sađenja dekorativnih vrsta, u okolini plažnih barova i na zelenim površinama oko hotelskih kompleksa. Ovo u cilju sprečavanja sađenja invazivnih vrsta, koje su veoma opasne za fragilne obalne ekosisteme. Osim toga, treba favorizovati sađenje autohtonih vrsta, koje daju karakteristično obilježje našem primoriju.

Unaprijeđenje ex situ konzervacije. Ovaj vid zaštite je veoma značajan za područje Crnogorskog primorija, a u cilju njegove implementacije trebalo bi preduzeti sledeće mjere:

- Proširiti kapacitete zbirke Instituta za suptropsko voće u Baru i banke gena Biotehničkog institute, u cilju očuvanja genetičkih resursa, kako domestifikovanih biljaka, tako i elemenata divlje flore primorskog regiona - Raditi na proširivanju kapaciteta/poboljšavanju uslova, dopunjavanju postojećih zbirki biljaka i životinja primorskog područja (zbirka Prirodnjačkog muzeja i Studijskog programa Biologija u Podgorici, Instituta za biologiju mora u Kotoru) - Osnovati botaničku baštu u primorskom području, kao i rasadnik autohtonih biljaka, koji bi bili značajni sa aspekta proširivanja turističkih ponuda, ali bi imali i veliki praktični značaj. Materijal iz rasadnika bi se mogao koristiti prilikom pošumljavanja područja čija je prirodna vegetacija uništena požarom, kao i prilikom planiranja zelenih površina u okviru hotelskih kompleksa i gradskih zelenih površina. Važno je naglasiti da se često koriste neadekvatne vrste za pošumljavanje, zato što ne postoji rasadnik sa autohtonim vrstama. Tako se često upotrebljava bor, koji odlično gori i predstavlja veliku opasnost od potencijalnih požara, ili bagrem koji je invazivna vrsta i predstavlja ozbiljnu opasnot za prirodne ekosisteme. Takođe, kao dekorativne se upotrebljavaju alohtone vrste, koje narušavaju autentičnost mediteranskog pejzaža i predstavljaju potencijalno invazivne taksone.

6.2.2 Aktivnosti u cilju sprovođenja predloženog koncepta zaštite

Predlažu se sledeće aktisnosti u cilju sprovođenja predloženog koncepta zaštite:

- Aktivnosti u cilju uspostavljanja jasno definisanih nadležnosti. Ukoliko je potrebno, amandmansko djelovanje u pravcu izmjena pojedinih članova ili dopuna zakonskih i podzakonskih akata koja se odnose na zaštitu životne sredine, zakona o zaštiti prirode i drugih zakona i akata koja opisuju djaltnosti i nadležnosti JP Morskog Dobra i Opština

Indikator primjene – nepostojanje preklapanja nadležnosti.

127

6. ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE

- Aktivnosti u cilju primjene principa održivog razvoja. Ove aktivnosti uključuju: izrade studije o korišćenju prostora od strane lokalnog stanovništva, izrada studija i analiza opštinskih razvojnih planova i urbanističkih planova kroz prizmu buduće zaštite dijela njihove teritorije, prijedlog nivoa zaštite na osnovu preklapanja prethodna dva dokumenta i detaljnih terenskih istraživanja biodiverziteta i staništa

Indikator primjene – smanjenje ili potpuno odsustvo konflikta između potreba zaštite i razvojnih planova

- Aktivnosti u cilju sprovođenja sistematskih i kontinuirana istraživanja biodiverziteta, uz formiranje adekvatne baze podataka. Istraživanja biodiverziteta u priobalnom području se sprovode još od kraja XIX vijeka, a njihovi rezultati potvrđuju izuzetno bogatstvo živog svijeta i terestričnih i morskih ekosistema. Ali, tokom izrade ove studije zapažen je nedostatak preciznih podataka o biodiverzitetu primorskog područja Crne Gore, u smislu: distribucije taksona duž obale, procjene stanja populacija, procjene trendova populacija...Ovo se posebno odnosi na neke grupe organizama. Podaci o nekim grupama su veoma stari i nisu potvrđeni u novije vrijeme, što ih čini neupotrbljivim ako se ima u vidu kolike je promjene pretrpjelo primorsko područje usled intezivne urbanizacije i turističkog razvoja. Poslednjih godina su vršena detaljna terenska istraživanja na nekim lokalitetima, ali nisu obuhvaćene sve grupe organizama i sve sezone tokom godine. Važno je naglasiti da se kvalitetna biološka istraživanja ne mogu obaviti brzo, te da se za ove aktivnosti kontinuirano moraju planirati određena sredstva. Sistematskim i kontinuiranim istraživanjima biodiverziteta bi se spriječilo nepotrebno ulaganje sredstava za „ad hock istraživanja“, čiji rezultati su neprecizni i površni, a često služe kao baza za prostorno planiranje u obalnoj zoni.

Sredstva za ova istraživanja treba izdvajati iz državnog budžeta, ali bitno je da i lokalne samouprave obezbjede dio finansiskih sredstava, kako bi godišnji Izvještaji o stanju prirode3 na području te opštine bili zasnovani na svježim naučnim podacima.

Indikator primjene – baza podataka o diverzitetu obalnog područja

3 Prema članu 102 Zakona o zaštiti prirode „Nadležni organ jedinice lokalne samouprave izrađuje izvještaj o stanju prirode i dostavlja organu uprave do 31.marta tekuće godine za predhodnu godinu

128

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Aktivnosti u cilju kartiranja staništa, uz poseban osvrt na međunarodno značajna staništa. Treba nastaviti kartiranje staništa obalne zone, koje je urađeno za područja koja su prepoznata kao posebno značajna sa aspekta očuvanja.4

Indikator primjene – precizne mape staništa

Aktivnosti u cilju inventarizacije invazivnih vrsta, koje su prepoznate kao ozbiljna prijetnja prirodnoj kompoziciji terestričnih i morskih ekosistema. Ovim treba obuhvatiti biljne i životinjske vrste, na kopnu i u moru. Potrebno je napraviti njihove listi, a one koje su procijenjene kao najopasnije karirati i predložiti mjere borbe. Među morskim invazivnim vrstama prednost treba dati Ceulerpa-i, dok su na kopnu najagresivnije: bagrem (Robinia pseudaccacija), pajasen (Ailanthus altissima), Amorpha fruticosa... Poslednjih godina je zapaženo i širenje taksona Carpobrotus sp. Borba protiv invazivnih vrsta treba da uključi i informisanje šire javnosti o ozbiljnosti ovog problema, jer se invazivne vrste često (iz neznanja) sade kao ukrasne.

Indikator primjene – liste invazivnih vrsta; mape njihove distribucije

Aktivnosti u cilju unaprijeđenja programa monitoringa biodiverziteta. Monitoring biodiverziteta se sprovodi od 2000.godine, ali ovim procesom nisu obuhvaćena sva područja na Crnogorskom primoriju. Monitoring treba da obuhvati kopnene i morske ekosisteme, uz jasno definisanu metodologiju koja je prilagođena međunarodnim standardima. Potrebno je i definisati taksone koji su indikatori stanja vodenih i terestričnih ekosistema i pratiti brojnost, gustinu i dinamiku njihovih populacija (npr. podvodne livade posidonije i zajednice algi Cystoseira). Tokom realizacije monitoringa posebnu pažnju treba obratiti na rijetke, ugrožene, zaštićene (nacionalnim i međunarodnim zakonodavstvom) i endemične vrste, kao i rijetke tipove staništa koji su na međunarodnom nivou prepoznati kao značajni za zaštitu. Rezultati monitoringa moraju se uzimati u obzir prilikom prostornog planiranja, kako bi se izbjegle do sadašnje greške koje su dovele do nestajanja nekih vrsta iz biodiverziteta Crne Gore.

Jedan od rezultata sistematskih istraživanja biodiverziteta trebaju da budu i Crvene knjige za obalno područje, koje će sadržati: liste ugroženih taksona, procjene stanja

4 Rezultati ovih kartiranja dati su u poglavlju 3, a kartografski prilozi u poglavlju 7

129

6. ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE

populacija i njihovih trendova, status ugroženosti prema IUCN kategorizaciji, faktore koji ugrožavaju navedene taksone i mjere zaštite.

Indikator primjene – postojanje preciznih podataka o stanju populacija biljnih i životinjskih vrsta i tipova staništa; crvene knjige taksona priobalne zone

Aktivnosti u cilju otpočinjanja sa konzervacionim mjerama. Ovo podrazumjeva izradu studija/analiza potreba za konzervacionim aktivnostima na pojedinačnim zaštićenim prostorima a usmjerenim ka populacijama ciljnih vrsta i ka stanišitima. Takođe, treba uraditi i studije hazarda po staništa i populacije ciljnih vrsta, kao i osmišljavanje mjera zaštite od hazarda, ali i sanacije nakon hazardnih događaja. Otpočinjanje sa konzervacionim aktivnostima na područjima gdje se za to pokaže potreba.

Indikator primjene – Izrada studija/analiza za svako područje.

Aktivnosti u cilju preciznog definisanja granica mreže zaštićenih područja u moru i pravilnog zoniranja. U Nacionalnoj stretegiji biodiverziteta nema prijedloga za zaštitu morskih područja. Ali, poslednjih godina su urađena značajna istraživanju u smjeru identifikacije područija značajnih za zaštitu sa aspekta očuvanja morskih staništa i biodiverziteta, a njihovi rezultati su predstavljeni u poglavlju 3 (3.6 i 3.7).

Detaljna terenska istraživanja (gdje to još uvijek nije obavljeno, ali i sa ciljem istraživanja neke od komponenti biodiverziteta koja još uvijek nije obrađena). Izrada detaljnih mapa biodiverziteta i staništa u okviru zaštićenog područja ili područja koje je u planu za zaštitu. Izrada studije i mape koja precizno određuje granice samog područja ali i granice zona unutar njega a koja se oslanja na prethodne dvije aktivnosti

Indikator primjene – Mape sa ucrtanim granicama područja i granicama zona unutar njega.

Aktivnost u cilju uspostavljanja aktivne zaštite morskih zaštićenih zona. Ove aktivnosti treba realizovati kroz uspostavljanje saradnje sa Insitutom za Biologiju Mora- Kotor, lokalnim ronilačkim klubovima, udruženjima ribara, turističkim udruženjima i NVO sektorom. Osmišljavanje sistema nadzora i saradnje sa inspekcijskim službama i plovnim jedninicama MUP-a. Izrada bazičnih studija o biološkoj raznolikosti na odabranim lokacijama

130

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Indikator primjene – isto ili bolje stanje staništa i ista ili povećna brojnost ciljnih vrsta potvrđeno prvim monitoringom nakon stavljanja pod zaštitu

Aktivnosti u cilju proširivanja mreže zaštićenih područja u priobalnoj zoni (kopno). Prema Nacionalnoj strategiji biodiverziteta i dalje nema dovoljno stručnih informacija na osnovu kojih se pouzdano mogu utvrditi granice, kategorija i režim zaštite novih zaštićenih područja prirode. U poglavlju 3 ove studije prikazani su podaci koji predstavljaju važan doprinos za prevazilaženje ovog problema, dok poglavlje 7. sadrži važne kartografske prezentacije. Veoma je značajno da se prezentovani rezultati uzmu u obzir prilikom izmjene i dopune prostorno-planske dokumentacije koja tretira ovo područje.

Pored proširivanja mreže zaštićenih zona, značajno je definisanje upravljača za sve kategorije zaštićenih područja prirode, te definisanje optimalnih modela upravljanja (zasnovanih na participativnom pristupu). Samo ovakav pristup može obezbijediti efikasnu zaštitu biodiverziteta i uopšte zaštitu prirode.

Indikator primjene – povećavanje površine u obalnoj zoni koja ima nacionalni status zaštite.

Aktivnosti u cilju izrade Planova upravljanja, što podrazumjeva formiranje multidisciplinarnih timova za izradu studija, odnosno Planova upravljanja za svako od pojedinačnih zaštićenih zona. Za ova područja treba definisati planove upravljanja u skladu sa IUCN-om.

Indikator primjene – Usvajanje Planova upravljanja od srane državnih i opštinskih organa uprave.

Aktivnosti u cilju uspostavljanja Natura 2000 mreže zaštićenih područja u obalnoj zoni. Ovu uključuje primjenu Natura 2000 standarda i parametara za zaštitu prilikom bazičnih bioloških istraživanja i izrada studija zaštite za područja od značaja

Indikator primjene – proglašavanje jednog broja zaštićenih područja u primorskoj regiji za Natura 2000 područja.

131

6. ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE

Aktivnosi u cilju formiranja baze podataka koja se odnosi na sistem zaštićenih zona u primorskom dijelu Crne Gore. Potrebno je izradtiti bazu koja treba da sadrži sve gore navedene informacije o zašzićenih područjima. Bazu redovno treba ažurirati podacima dobijenim sa terenskih istraživanja

Indikator primjene – Baza podataka koja bi trebala biti on-line dostupna svim građanima.

Aktivnosti u cilju valorizovanja i uspostavljanja održivog korišćenja prostora pod zaštitom. Treba uraditi studije zaštite koje sadrže preporuke o načinima korišćenja zaštićenih prostora. Sistem zaštićenih područja treba da bude uključen u zvaničnu ponudu Turističke Organizacije Crne Gore i opštinskih turističkih organizacija. Važna je promocija ovih vidova turizma na sajmovima turističke ponude

Indikator primjene – izdavanje dozovola za obavljanje specifičnih turističkih aktivnosti u područjima pod zaštitom

Aktivnosti u cilju promocije turizma zasnovanog na prirodi, što podrazumjeva proširenje gore navedenih aktivnosti i na područja koja nemaju neki vid zaštite. Ovaj vid turizma se posebno promoviše u sjevernom dijelu Crne Gore, dok su postojeći potencijali primorskog područja zanemareni. Turstička ponuda usmjerena na prirodu u ovom regionu može da uključi: posmatranje ptica, vožnja bicikla i pješačenje, ronjenje, „foto“ i „filmski turizam“. Za posmatranje ptica su posebno pogodni Tivatska solila, Ulcinjska solana, Ada Bojana, Velika plaža. Za pješačke ture su najatraktivnija područja u zaleđu: Rumija, Lovćen, Orjen. Treba imati u vidu da je turizam zasnovan na prirodi moguće organizovati samo u područijima sa dobro očuvanim biodiverzitetom i staništima, ne i u zonama gdje su izgrađeni veliki turistički kompleksi. U skladu sa tim, bilo bi veoma značajno što prije identifikovati potencijalna područja za razvoj ekoturizma i imati to u vidu prilikom izmjene i dopune prostorno-planske dokumentacije koja tretira ovo područje.

Indikator primjene – povećan broj turista u ovom vidu turizma

Aktivnosti u cilju stručnog usavršavanja kadrova u postojećem sistemu institucija angažovanih na zaštiti biodiverziteta. Nedovoljni institucionalni i kadrovski kapaciteti

132

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

prepoznati su kao problem u više oblasti rada na zaštiti biološkog diverziteta pri izradi Nacionalne strategije biodiverziteta. Ovaj problem treba prevazilaziti kontinuiranim stručnim usavršavanjem kadrova koji trenutno rade u navedenim institucijama (specijalističke ili master studije iz oblasti zaštite životne sredine, pohađanje adekvatnih kurseva-radionica), kao i povećavanjem broja zaposlenih sa adekvatnim obrazovanjem.

Indikator primjene – uvećanje broja zaposlenih sa adekvatnim obrazovanjem i uvećanje školske spreme zaposlenih u pomenutim institucijama.

Aktivnosti u cilju jačanje uključivanja javnosti u procese donošenja odluka vezanih za zaštitu biodiverziteta, održivo korišćenje njegovih komponenti i pravednu raspodjelu dobiti od korišćenja genetičkih resursa. Važan preduslov za ovu aktivnost je poboljšanje dostupnosti informacija o životnoj sredini, o čemu je već bilo riječ, kao i sprovođenje aktivnosti u cilju promocije politike zaštite prirode. Ovo može da uključi: pravljenje serijala o zaštiti prirode u primorskoj regiji, a koji bi se emitovao na TVCG, kampanje nadležnog ministarstva i/ili opština u cilju promovisanja potrebe zaštite prirode. Na konkursima za dodjelu sredstava za NVO sektor jedna od prioritetnih oblasti bi trebala biti promocija zaštite prirode.

Indikator primjene - Istraživanje javnog mnjenja po pitanju potrebe i opravdanosti uspostavljanja sistema zaštićenih područja u primorskoj regiji.

Aktivnosti u cilju uključivanja lokalnih zajednica. Ovo se može postići realizacijom sledećih aktivnosti: organizacijom tribina/sastanaka sa predstavnicima lokalnih zajednica na kojima bi im se pobliže objasnio čitav koncept zaštite, uključivanjem predstavnika lokalnih zajednica u proces zoniranja i izrade Studija Zaštite, sagledavanjem tradicije i potreba lokalnih zajednica u smislu korištenja prostora koji je predložen za zaštitu.

Indikator primjene – Proglašenje područja u zaštićeno područje bez otpora lokalnog stanovništva.

Aktivnosti u cilju povećanja budžetskih izdvajanja za oblast zaštite prirode. Prilikom formiranja predloga budžeta za narednu godinu (državnog ili opštinskog) treba povećati potražnju za oblast zaštite prirode

133

6. ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE

Indikator primjene – uvećanje budžetskih stavki (državnih i opštinskih) koje se odnose na oblast zaštite prirode.

Aktivnosti u cilju uspostavljanja partnerstva sa NVO sektorom obuhvataju: uključivanje predstvanika NVO sektora, naročito onih koji djeluju u konkretnoj regiji, u radne grupe i tim za izradu studija zaštite i promociju zaštićenih područja; omogućavanje predstavnicima NVO sektora uvid u sva dokumenta koja se odnose na potencijalno zaštićene zone i tražiti od njih mišljenje o svakom od njih; omogućiti NVO sektoru da izvrši anketiranje lokalnog stanovništva; oformiti komisju/radno tijelo, gdje bi članovi bili i predstavnisi NVO sektora, koje bi se sastajalo jednom u pola godine i koje bi razmatralo primjenu i funkcionisanje sistema zaštićenih područja u primorskoj regiji

Aktivnosti u cilju sprovođenje istraživanja u smjeru utvrđivanja vrijednosti „usluga ekosistema“ Nesposobnost društva da uoči vrijednost prirode vodi degradaciji ekosistema, smanjenju „usluga ekosistema“ i doprinosi značajnom opadanju biodiverziteta. Usluge ekosistema mogu se ekonomski valorizovati (npr. procjena mogućnosti za obezbijeđenje dobiti od turizma baziranog na prirodi na izabranim lokalitetima – posmatranje ptica, ronjenje...; održiva eksploatacija ljekovitog i aromatičnog bilja), ali se ne smije zaboraviti i njihov veliki ekološki značaj. Treba imati u vidu da su usled urbanizacije i razvoja turizma u ovom regionu već izgubljene neke „usluge“ koje su ekosistemi pružali, kao što je zaštita od erozije, klizišta i poplava, koje je pružala primorska vegetacija.

Idikator primjene – konkretni podaci o ekonomskoj valorizaciji usluga ekosistema

134

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Tabela 7: Osnovni koncept zaštite životne sredine, mjere, aktivnosti i indikatori. Osnovi koncepta i mjera Aktivnost Indikatori zaštite - ukoliko je potrebno, amandmansko djelovanje u pravcu izmjena pojedinih Jasno definisanje nadležnosti članova ili dopuna zakonskih i – institucija koje će podzakonskih akata koja se odnose na Nepostojanje preklapanja gazdovati pojedinačnim zaštitu životne sredine, zakona o zaštiti nadležnosti prostorima pod zaštitom prirode i drugih zakona i akata koja opisuju djaltnosti i nadležnosti JP Morskog Dobra i Opština - izrada studije o korišćenju prostora od strane lokalnog stanovništva - izrada studija i analiza opštinskih razvojnih planova i urbanističkih planova Smanjenje ili potpuno Primjena principa održivog kroz prizmu buduće zaštite dijela njihove odsustvo konflikta između razvoja teritorije potreba zaštite i razvojnih - prijedlog nivoa zaštite na osnovu planova preklapanja prethodna dva dokumenta i detaljnih terenskih istraživanja biodiverziteta i staništa - kontinuirano stručno usavršavanje Uvećanje broja zaposlenih sa kadrova koji trenutno rade u postojećem adekvatnim obrazovanjem i Jačanje kadrovskih sistemu institucija angažovanih na zaštiti uvećanje školske spreme kapaciteta biodiverziteta zaposlenih u pomenutim - povećanje broja zaposlenih sa institucijama adekvatnim obrazovanjem - pravljenje serijala o zaštiti prirode u primorskoj regiji, koji bi bio emitovan na Izraženija svijest građana po TVCG pitanju potrebe i opravdanosti Promocija politike zaštite - kampanje nadležnog ministarstva i/ili uspostavljanja sistema prirode opština u cilju promocije zaštite prirode zaštićenih područja u - na konkursima za dodjelu sredstava za primorskoj regiji (utvrditi NVO sektor jedna od prioritetnih oblasti ispitivanjem javnog mnjenja) treba da bude promocija zaštite prirode - prilikom formiranja predloga budzeta za Uvećanje budžeta (državnog i Veća budžetska izdvajanja narednu godinu (državnog ili opštinskog) opštinskog) koji se odnose na za oblast zaštite prirode povećati potražnju za oblast zaštite oblast zaštite prirode prirode - detaljna terenska istraživanja (gdje to još uvijek nije obavljeno, ali i sa ciljem istraživanja neke od komponenti biodiverzieta koja još uvijek nije Površine područja u moru Uspostavljanje mreže obrađena) koja imaju nacionalni status zaštićenih područja u moru - izrada detaljnih mapa rasprostranjenja zaštite. Pravilno zoniranje i vrsta i staništa u okviru zaštićenog Mape sa ucrtanim granicama određivanje granica područja ili područja koje je u planu za područja i granicama zona zaštićenih područja zaštitu unutar njega. - Izrada studije i mape koja precizno određuje granice samog područja, ali i granice zone unutar njega, a koja se oslanja na prethodne dvije aktivnosti

135

6. ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE

Osnovi koncepta i mjera Aktivnost Indikatori zaštite - detaljna terenska istraživanja čiji će Proširivanje mreže Povećanje površine u obalnoj rezultati poslužiti kao osnova za zaštićenih područja u zoni koja ima nacionalni pouzdano utvrđivanje granica, kategorija priobalnoj zoni (kopno) status zaštite i režima zaštite novih zaštićenih područja - detaljna istraživanja potencijalnih Uspostavljanje NATURA NATURA 2000 područja uz primjenu 2000 zaštićenih područja u Definisana NATURA 2000 međunarodno definisanih standarda obalnoj zoni područja -primjena međunarodnih standarda pri

definisanju zaštite - sistematska i kontinuirana istraživanja Izrada i formiranje baze koja biodiverziteta Baza podataka o diverzitetu se odnosi na sistem - kartiranje staništa uz poseban osvrt na obalnog područja, koja zaštićenih zona u obalnom međunarodno značajna uključuje i precizne mape području - izrada baze staništa - redovno ažuriranje podataka, koji su dobijeni novim terenskim istraživanjima - ove aktivnosti treba realizovati kroz uspostavljanje saradnje sa Insitutom za Biologiju Mora-Kotor, lokalnim ronilačkim klubovima, udruženjima Isto ili bolje stanje staništa i ribara, turističkim udruženjima i NVO ista ili povećna brojnost Aktivna zaštita morskih sektorom ciljnih vrsta potvrđeno prvim zaštićenih zona - osmišljavanje sistema nadzora i monitoringom nakon saradnje sa inspekcijskim službama i stavljanja pod zaštitu plovnim jedninicama MUP-a - izrada bazičnih studija o biološkoj raznolikosti na odabranim lokacijama - uraditi reviziju zaštićenih vrsta koje naseljavaju obalno područje Revidovane liste zaštićenih - definisati programe i mjere u cilju vrsta obalnog područja. zaštite pojedinih biljnih i životinjskih Stanje populacija zaštićenih vrsta obalnog područja vrsta. - definisati programe i mjere u cilju Površine prirodnih staništa u zaštite pojedinih tipova staništa obalnoj zoni, prvensveno - tokom urbanizacije ostaviti “minimum onih koja imaju međunarodni areala” prirodnih habitata status zaštite. Unaprijeđenje in situ - uvesti strogu kotrolu ribolova/lova, Površine područja na kojima konzervacije kako bi se spriječila neodrživa se eksploatiše pijesak (ako ih eksploatacija ima) i površine plaza koje se - isključiti eksploataciju pjeska u zoni prihranjuju. morskog dobra, kao i prihranjivanje plaza Broj saniranih divljih - definisati dugoročno riješenje divljih deponija. deponija čvrstog otpada i adekvatnog Liste invazivnih vrsta. prečišćavanja otpadnih voda Broj invazivnih vrsta protiv - inventarizacija invazivnih vrsta (biljne i kojih su realizovane mjere životinjske vrste more i kopna) borbe. - predlog mjera borbe protiv najopasnijih invazivnih vrsta - proširiti kapacitete zbirke Instituta za Zbirke sa većim brojem Unaprijeđenje ex situ suptropsko voće u Baru i banke gena eksikata konzervacije Biotehničkog institute Botanička bašta i/ili rasadnik

136

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Osnovi koncepta i mjera Aktivnost Indikatori zaštite - proširiti kapacitete/poboljšati uslove, u mediteranskom području dopuniti postojeće zbirke biljaka i životinja primorskog područja (zbirka Prirodnjačkog muzeja i Studijskog programa Biologija u Podgorici, Instituta za biologiju mora u Kotoru) - osnovati botaničku baštu u primorskom području, kao i rasadnik autohtonih biljaka - povećati broj lokaliteta na kojima se vrši monitoring - posebnu pažnju obratiti na rijetke, ugrožene, zaštićene i endemične vrste, Postojanje preciznih podataka kao i rijetke tipove staništa Unaprijeđenje programa o stanju populacija biljnih i - raditi detaljan monitoring invazivnih monitoringa biodiverziteta životinjskih vrsta I tipova vrsta staništa - definisati taksone koji su indikatori stanja vodenih i terestričnih ekosistema i pratiti brojnost, gustinu i dinamiku njihovih populacija - formiranje multidisciplinarnih timova za izradu studija, odnosno Planova Usvajanje Planova Donošenje planova upravljanja za svaku pojedinačnu upravljanja od strane upravljanja za svako zaštićenu zonu državnih i opštinskih organa zaštićeno područje - definisanje planova upravljanja u skladu uprave. sa IUCN-om - uraditi studije zaštite koje sadrže preporuke o načinima korištenja zaštićenih prostora Izdavanje dozvola za - uključiti sistem zaštićenih područja u obavljanje specifičnih zvaničnu ponudu Turističke organizacije turističkih aktivnosti u Valorizovanje i održivo Crne Gore i opštinskih turističkih područjima pod zaštitom. korištenje prostora pod organizacija Broj turista u ekoturizmu. zaštitom - promocija ekoturizma (posmatranje Konkretni podaci o ptica, vožnja bicikla i pješačenje, ekonomskoj valorizaciji ronjenje, “foto” i “filmski” turizam usluga ekosistema. - istraživanja u smjeru utvrđivanja vrijednosti “usluga ekosistema” - organizacija tribina/sastanaka sa predstavnicima lokalnih zajednica na Uključivanje lokalnih kojima bi se objasnio cijeli koncept Proglašenje zaštićenih zajednica u zaštitu životne zaštite područja bez otpora lokalnog sredine - uključivanje predstavnika lokalnih stanovništva. zajednicau proces zoniranja i izrade Studije zaštite - uključivanje predstvanika NVO sektora, naročito onih koji djeluju u konkretnoj Uspostavljanje/unaprijeđenje regiji, u radne grupe i tim za izradu

saradnje sa NVO sektorom studija zaštite i promociju zaštićenih područja - omogućiti predstavnicima NVO sektora

137

6. ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE

Osnovi koncepta i mjera Aktivnost Indikatori zaštite uvid u sva dokumenta koja se odnose na potencijalno zaštićene zone i tražiti od njih mišljenje o svakom od njih - oformiti komisju/radno tijelo, gdje bi članovi bili i predstavnisi NVO sektora, koje bi se sastajalo jednom u pola godine i koje bi razmatralo primjenu i funkcionisanje sistema zaštićenih područja u primorskoj regiji

138

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

7. KARTOGRAFSKA PREZENTACIJA

U ovom poglavlju su date mape distribucije odabranih taksona (mape 4 – 11) i kopnenih staništa (mapa 12) u primorskom području, koje su od strane eksperata prepoznati kao najvažnije sa aspekta zaštite1. Mapama je obuhvaćeno šire područje u odnosu na ono koje je tretirano u ovoj studiji. Prilikom odabira taksone nacionalni eksperti su uzimali u obzir: status zaštite vrsta na nacionalnom i međunarodnom nivou, stepen endemizma, veličinu populacija i populacione trendove. U okviru vaskularne flore nisu kartirane vrste zaštićene nacionalnom legislativom, a edifikatori su nekog od habitata koji je kartiran. Ovo se prvenstveno odnosi na halofitne i psamofitne vrste, edifikatore vegetacije uz morku obalu. Ističemo da mape nisu rezultat sistematskih terenskih istraživanja, već su kartiranja vršena na osnovu literaturnih podataka i ličnog terenskog iskustva eksperata. Preklapanjem mapa identifikovani su centri diverziteta (mapa 13) – posebno značajna područja sa aspekta zaštite biljnih i životinjskih vrsta.2

Mape habitata Velike plaže u Ulcinju, Buljarice, Tivatskih solila i Platamuna (mape 14 – 17) rezultat su detaljnih terenskih mapiranja3. Važno je naglastiti da je mapiranje vršeno samo tokom jedne sezone – jesen 2012. godine.

1 Mape su rezultat projekta Protected area GAP assessment with comprehensive plan for a representative PAS (2012). Univerzitet Crne Gore, Prirodno-matematički fakultet. Odabir taksona u okviru pojedinih grupa su uradili sledeći eksperi: dr Danilo Mrdak – ribe, dr Danka Caković – vaskularne biljke i staništa, mr Snežana Vuksanović – vaskularne biljke i staništa, dr Marko Karaman – beskičmenjaci, dr Ruža Ćirović – herpetofauna, dr Nela Vešović – Dubak – herpetofauna, dr Vesna Mačić – morski biodiverzitet, dr Snežana Dragićević – mahovine, mr Marina Đurović – sisari, mr Gordana Kasom - gljive 2 U poglavlju 1.3.5 navedena su ova područja i važni taksoni koji su elementi njihovog biodiverziteta 3 Sprovedenih u okviru projekta „Biodiversity (habitats/vegetation) mapping selected locations in the Coastal area of Montenegro“, UNDP 139

7. KARTOGRAFSKA PREZENTACIJA

Mapa 4: Distribucija odabranih taksona vaskularnih biljaka

140

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Mapa 5: Distribucija odabranih taksona mahovina

141

7. KARTOGRAFSKA PREZENTACIJA

Mapa 6: Distribucija odabranih taksona gljiva

142

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Mapa 7: Distribucija odabranih taksona beskičmenjaka

143

7. KARTOGRAFSKA PREZENTACIJA

Mapa 8: Distribucija odabranih taksona vodozemaca i gmizavaca

144

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Mapa 9: Distribucija odabranih taksona ptica

145

7. KARTOGRAFSKA PREZENTACIJA

Mapa 10: Distribucija odabranih taksona sisara

146

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Mapa 11: Distribucija odabranih morskih vrsta

147

7. KARTOGRAFSKA PREZENTACIJA

Mapa 12: Distribucija odabranih tipova staništa

148

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Mapa 13: Centri diverziteta identifikovani u području koje je obuhvaćeno studijom

149

7. KARTOGRAFSKA PREZENTACIJA

Mapa 14: Detaljno mapirani habitati Velike plaže

150

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Mapa 15: Detaljno mapirani habitati Buljarice

151

7. KARTOGRAFSKA PREZENTACIJA

Mapa 16: Detaljno mapirani habitati Tivatskih solila

152

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Mapa 17: Detaljno mapirani habitati Platamuna

153

7. KARTOGRAFSKA PREZENTACIJA

154

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

8. LITERATURA

NAUČNE REFERENCE:

Aalto, M., Hamet-Ahti, L., Rauuhijarvi, R., Suominen, J., Taarna, K., Uotila, M., Uotila, P. & Vitikainen, O. (1972): Jugoslavian retki 11.-25- VI 1971. (Botanical excursion to western Yugoslavia in 11.-25-VI 1971, including a list of the collected vascular plants), Helsingin yliopiston kasvimuseon monisteita, 5: 46 pp. Adam, P., Birks, H. J. B. & Walters, S. M. (1971): A Contribution to the study of the Flora and Vegetation of the Budva area, Montenegro, Glasnik Zavoda za zaštitu Prirode- Prirodnjačkog Muzeja, 4: 41-72, Titograd. Adamović, L. (1913b): Građa za floru Kraljevine Crne Gore, Rad JAZU, 195: 1 – 96, Zagreb. Bilovitz, P. O., Knežević, B., Stešević, D., Dragićević, S. & Mayrhofer, H. (2008): New or otherwise interesting lichenized fungi from montenegro. – Fritschiana (graz) 62: 1–44.) Bosak, S., Šilović, T., Ljubešić, Z, Kušpilić, Pestorić, B., Krivokapić,S. & Viličić, D. (2012): Phytoplankton size structure and species composition as an indicator of trophic status in transitional ecosystems: the case study of a Mediterranean fjord-like karstic bay. Oceanologia, 54 (2): 255-286 Dragićević, S. & Veljić, M. (2006): Pregled mahovina Crne Gore. Prirodnjački muzej Crne Gore. Podgorica, 1-99. Drakulović, D. & Vuksanović, N., (2010): Phytoplankton assemblages and density in the Montenegrin coastal sea. Rapp. Comm. Int. Mer Medit (CIESM), 10-14 May, Venice, Italy 39: 351 p. Drakulović, D., (2012): Značaj fitoplanktona kao indikatora eutrofikacije u akvatorijumu Bokokotorskog zaliva. Doktorska disertacija. Univerzitet u Beogradu, Biološki fakultet. Beograd 2012. godine. Drakulović, D., Pestorić, B., Cvijan, M., Krivokapić, S. & Vuksanović, N., (2012): Distribution of phytoplankton community in Kotor Bay (south-eastern Adriatic Sea). Central European Journal of Biology. 7(3): 470-486. Drecun, Đ. (1985): Smanjenje populacije ukljeve (Alburnus albidus alborella) u Skadarskom jezeru. Agrosaznanje, 2: 15-28 Dulčić, J. & Lipej, L. (2004) The curent status of Adriatic fish biodiversity. Balkan Biodiversity. Kluwer Academic Publishers-Dordrecht-Boston-London. 291-306. Francour P., (1990): Dinamique de l'écosystèmme à Posidonia oceanica dans le parc national de Port Cross. Analyse de s compartiments matte, litière, fauna vagile, échinodermes et poissons. Doct. Univ. P.M. Curie, Paris: 1-373.

155

8. LITERATURA

Gvoždik, V., Jandzik, D., Lymberakis, P., Jablonski, D. & Moravec, J. (2010): Slow worm, Anguis fragilis (Reptilia:Anguidae) as a species complex: Genetic structure reveals deep divergences. Molecular phylogenetics and Evolution 55: 460-472 Hussenot E. & Robineau D. (1994): Tursiops truncatus (Montagu, 1821) – Großer Tümmler. In: Robineau D., Duguy R. Klima M. (Hrsg.): Handbuch der Säugetiere Europas. Band 6: Meeressauger, Teil I: Wale und Delphine – Cetacea, 362 – 394. Aula- Verlag, Wiesbaden. Ing, B. (1993): Towards a Red List of Endangered European Macrofungi. - In: Pegler, D. (ed.): Fun Europe, Investigation, Recording and Conservation. The Royal Botanic Gardens, Kew. Janković, M. (1966): Lauro-Castanetum sativae M. Jank., nova termofilna i eumediteranska zajednica pitomog kestena i lovora u Boki Kotorskoj i njena subasocijacija ericetosum M. Jank. Kao degradacioni stupanj, Arhiv Bioloških Nauka, 18 (1): 9p-10p. Janković, M. M., Stevanović, V. (1983): Prilog poznavanju slatinske vegetacije Boke Kotorske, Zbornik Roberta Visianija Šibenčanina, Muzej grada Šibenika 10: 377-396, Šibenik. Jardas I. (1996): Jadranska ihtiofauna. Školska knjiga. Zagreb, 538 str. Joksimović, A. (2007): Najpoznatije ribe Crnogorskog primorja. Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, Posebna izdanja (Monografije i studije), Knjiga 58, Odjeljenje prirodnih nauka, knjiga 30., str. 140. Jovanović, M. (2009): Amphibia and Reptilia of Štoj Plain (Ulcinj, Montenegro). Bulletin of the Natural History Museum 2: 137-152. Karaman, M. (2008): Two new species of the Crematogaster scutellaris group, Crematogaster gordani, sp. nov. and C. montenigrinus sp. nov. (Insecta: Hymenoptera: Formicidae) from Crna Gora (Montenegro) with the key of this group from southern Europe. Natura Montenegrina, Podgorica, 7 (1): 5-24. Karaman, M. (2011): New data of the genus Crematogaster Lund, 1831 (Hymenoptera: Formicidae) in Crna Gora (Montenegro), Part II: Description of male of Crematogaster auberti savinae Zimmermann, 1934. Turkish journal of Entomology, 35 (1): 3-18 Karaman, M., (2011a): Katalog faune mrava (Hymenoptera, Formicidae) Crne Gore. Crnogorska akademija nauka i umjetnosti. Katalozi 3. Knjiga 2. 139 pp. Karaman, V. (1997): Flora istočnog dela Bokokotorskog zaliva, Magistarski rad, Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu, manuscript, Beograd. Knežević, B. (1984): Ribe Šaskog jezera. Glasnik odjeljenja prirodnih nauka. Crnogorska akademija nauka i umjetnosti. 4: 113-125 Krystufek B. (1994): The taxonomy of blind moles (Talpa caeca and T. stankovici, Insectivora, Mammalia) from south-east Europe. Bonn. Zool. Beitr. Bd. 45 (1): 1 – 16. Krystufek, B. & M Macholan (1998): Morphological differentiation in Mus spilegus and the taxonomic status of mound-building mice from the Adriatic coast of Yugoslavia. J. Zool., Lond. 245: 185 – 196.

156

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Lakušić, D. (1993-94): Erico-Quercetum pubescentis ass. nova, nova šumska zajednica sa područja Crnogorskog primorja, Ekologija 28(1-2)-29(1-2): 9-17, Beograd. Lakušić, D, Stevanović, V., Bulić, Z., Jovanović, S., Tomović, G. & Vukojičić, S. (2004): Floristical and chorological contribution to the vascular flora of Montenegro. Glas. Republ. Zavoda Zašt. Prirode, 27-28: 33-42, 2004. Lovrić, A.-Ž., Rac, M. (2006): Algal and hylophytic vegetation in Platamuni sea-cliffs and related Montenegro coast, southeastern Adriatic. Periodicum Biologorum, 108 (2): 189-202, Zagreb. Mačić, V. (2012): Characteristics of Posidonia oceanica (L.) Delile (Posidoniaceae) seagrass meadows in the Southeast Adriatic Sea of Montenegro. Biologia Serbica, 34: 103 – 106. Marić, D. & Krivokapić, M. (1997): Stanje faune riba u slivu Skadarskog jezera. Glasnik odjeljenja prirodnih nauka. CANU, 44: 215-223 Marić, D. & Milošević, D. (2011): Katalog slatkovodnih riba (Osteichthyes) Crne Gore. Crnogorska akademija nauka i umjetnosti. Knjiga 4, 114 p. Mijović, A. (1994): Kserohalofitne psamofitske zajednice Velike Ulcinjske plaže. Glasnik institute za botaniku I Botaničke Bašta u Beogradu, XXVIII: 147 – 157. Milošević, D., Winkler, A.K., Marić, D. & Weiss, S. (2011): Genotypic and phenotypic evaluation of Rutilus sp. from Skadar, Ohrid and Prespa lakes supports revision of endemic as well as taxonomic status of several taxa. Journal of Fish Biology 79: 1094-1110 Miniconi R., Francour P. & Bianconi C.H. (1990): Inventaire de la faune ichtyologique de la réserve naturalle de Scandola (Corse, Méditerranée nord-occidentale). Cybium, 14(1): 77-89. Mrdak D., Simonović P. & Tomovic Lj. (2006): Ecological characterization of the fish assemblage of south Adriatic inshore; The natural potential of the Montenegrin rivers and Sea and their protection, Zabljak, 20 – 23. 09. Nikčević, J. (2005): Prilog poznavanju faune Orthoptera (Ensifera i Caelifera) – pravokrilci (zrikavci i skakavci) Hercegnovskog područja. Zbornik radova iz nauke, kulture i umjetnosti, Boka br 25, Herceg Novi. 405-420 Nikčević, J. (2006): Ugroženost i problemi zaštite faune Orthoptera (Ensifera i Caelifera) – pravokrilci (zrikavci i skakavci) peščarskih i močvarnih staništa igalskog područja-Crna Gora. Zbornik radova iz nauke, kulture i umjetnosti, Boka br 26, Herceg Novi. 345-354 Nikčević, J. (2007): Ugroženost faune Orthoptera (pravokrilci) kopnenog dela Igalskog zaliva-Crna Gora. Zbornik radova iz nauke, kulture i umjetnosti, Herceg Novi, 81-96 Nikčević, J. (2007a): Zaštita faune Orthoptera Tivatskih Solila. 9thSymposium on Flora of Southeastern Serbia and Neighbourning Region. Proceeding, 215-223, Niš, September 01- 03.2007. Nikčević, J. (2010): The Insects species in Montenegro protected on the national level and the species from the Emerald list. Natura Montenegrina 9 (3): 983-985 Papp, B.& Erzberger, P. (2007): Contributions to the bryophyte flora of Montenegro. Studia

157

8. LITERATURA

Botanica Hungarica 38, 79-94. Parolly, G (1992): Die Orchideenflora Montenegros. Mitt. Bl. Arbeitskr. Heim. Orch. Baden – Württ., 24 (2): 141 – 402, 1992. Pérès J. M. & Picard J., (1964): Nouveau manuel de Bionomie Benthique de la Mditerranée, Recl. Trav. Stn. Mar. Endoume, 31, (47), 1 – 137. Pérès J. M. & Gamulin – Brida H., (1973): Biološka Oceanografija, Školska knjiga, Zagreb. Perić, B. & Perić, O. (1995): Prilog pročavanju gljiva Crne Gore. Poljoprivreda i šumarstvo. Podgorica, 41 (1-4): 61-69. Perić, B. & Perić, O. (1996): Makromicete Crne Gore (8.prilog proučavanju makromiceta Crne Gore) Poljoprivreda i šumarstvo. Podgorica, 42 (1-4): 1-140. Perić, B. & Perić, O. (1997): Diverzitet Makromiceta u Crnoj Gori. Poseban otisak iz Glasnika Odjeljenja prirodnih nauka, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti. 11: 142 p. Perić, B. & Perić, O. (1998): Les Macromycetes du Montenegro. Mycologia montenegrina. Vol I (1): 37-47. Perić, B. & Perić, O. (1999): Prilog proučavanju makromiceta Crne Gore. Mycologia montenegrina II: 83-98. Perić, B. & Perić, O. (2006): Boletus comptus Simonini, primo ritrovanmento nel Montenegro e ulteriore delomitazione della variabilità cromatica. Rivista de Micologia. Bolletino dell associazione micologica bresadola, 3: 235-244. Perić, B. & Perić, O. (2007): Amanita gioiosa una nuova entità per la flora fungina del Montenegro. Bolletino del Circolo Micologico G. Carini. 33-38. Perić, B. & Perić, O. (2005): Makromicete Crne Gore. 46° prilog proučavanju. Mycologia montenegrina. VIII 85-102. Perić, B. & Perić, O. (2004): Preliminarna crvena lista makromiceta Crne Gore-2°. Mycologia montenegrina. VII: 7-33. Perić, B., Perić, O. & Perić, I. (2005): Prilog proučavanju makromiceta Crne Gore. Mycologia montenegrina. III (1): 149-165. Perić, B. & Perić, O. (2002): Makromicete Crne Gore (Prilog proučavanju 36°). Mycologia montenegrina V: 131-146 Perić, B. & Perić, O. (2002a): Makromicete Crne Gore. 30. Prilog. 5 zanimljivih vrsta iz roda Amanita. Crnogorska akademija nauka i umjetnosti. Poseban otisak iz Glasnika odjeljenja prirodnih nauka, broj 14: 151-176 Petović, S., (2011): Contribution to knowledge of Echinodermata of Boka Kotorska Bay. Studia Marina 25 (1): 137-158 Petrović, D. (2004): Floristička studija planine Sutorman, Magistarski rad, 1-153, Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu, manuskript, Beograd.

158

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Petrović D. & Vuksanović S. (2004): A contribution to the Knowledge of District of Ulcinj Flora, 1st Symposium of Montenegrin Ecologists, Tivat. Petrović, D. (2005): IPAs in Montenegro. In: Anderson, S., Kušik, T., Radford, E. (Eds) Important Plant Areas in Central and Eastern Europe – Priority Sites for Plant Conservation, 74 – 75. Plantlife International, UK. Petrović, D., Stešević, D. & Vuksanović, S. (2008) : Material for the Red Book of the flora of Montenegro, Natura Montenegrina, 7 (2): 605-631, Podgorica Petrović, D. & Stešević, D. (2010a): Materials for the red book of vascular flora of Montenegro (second contribution), Biologica Nyssana 1 (1-2): 27-34, Niš Petrović, D. (2011): Floristička i vegetacijska studija planinskog masiva Rumije, Doktorka disertacija, PMF, Univerzitet Crne Gore, manuskript, Podgorica. Petrović, D., Hadžiablahović, S., Vuksanović, S., Mačić, V. & Lakušić, D. (2012): Katalog tipova staništa Crne Gore značajnih za Evropsku Uniju, Podgorica-Beograd, 2012. Pešić, A. Mandić, M., Kasalica, O., Đurović, M., Ikica, Z. & Joksimović, A. (2011). Marine fisheries in Montenegro in the last decade (2000-2010). Agriculture & Forestry. Vol. 51 (05) (1-4): 51-59 Podnar, M., Mayer W., & Tvrtković, N. (2005): Phylogeography of the Italian wall lizard, Podarcis sicula, as revealed by mitochondrial DNA sequences. Molecular Ecology 14, 575-588. Pulević, V, (1982): Zaštita flore i vegetacije u Crnoj Gori. MANU – Odeljenje Bioloških i Medicinskih Nauka, Prilozi 3(1): 109-124, Skopje. Pulević, V. (2005): Građa za vaskularnu floru Crne Gore. Dopuna "Conspectus Florae Montenegrinae", Posebno izdanje Republikog zavoda za zaštitu prirode Crne Gore, 218 pp, Podgorica. Rohlena, J, (1942): Conspectus florae Montenegrinae, Preslia, XX-XXI: 1-506, Prag. Sabovljević, M., Cvetić, M. & Stevanović, V. (2004): Bryophyte Red List of Serbia and Montenegro. Biodiversity and Conservation. 13: 1781-1790. Saveljić, D., Vizi, A., Dubak Vešović, N., & Jovićević, M. (2007): Područja od međunarodnog značaja za boravak ptica u Crnoj Gori. Centar za proučavanje ptica Crne Gore. Stešević, D. & Petrović, . (2010): Preliminary list of plant invaders in Montenegro, Biologica Nyssana 1 (1-2): 35-42, Niš. Stevanović, V. & Vasić, V. (1995): Biodiverzitet Jugoslavije sa pregledom vrsta od međunarodnog značaja, Ecolibri, Beograd Stewart, N. (1995): Red Data Book of European bryophytes. European Committee for the Conservation of Bryophytes. Stijepčević, J. & Parenzan, P. (1980): Golfo della Bocche di Cattaro-condizioni generali e biocenosi bentoche con carta ecologica della sue baie interne: di Kotor (Cattaro) e de Risan (Risano). Studia Marina 9-10: 3-149.

159

8. LITERATURA

Šmarda, J. (1968): Výsledky biogeografických cest do Jugoslávie v letech 1964-1967, (II Výsledky botanických cest), Československá akademie vêd,. Geograficky Ústav, 9: 1-128, Brno. Tortić, M. (1988): Macromycetes of Crna Gora (Montenegro). Glasnik of the Section of Natural Science, Montenegrin Academy of Sciences and Art. 6: 113-138. Vukanić, V., Zivic, N., & Danilović, J., (2010): Horizontal distribution and abundance of Copepoda in Bay of Kotor-coastal waters of Southern Adriatic. BAWLOIS 2010. – Ohrid, Republic of Macedonia – 25, 29 May 2010. Vuksanović, N., (2002): Phytoplankton as indicator of eutroohication in coastal water of Montenegro in summer, 2001. 31th Conference "Water 2002" Vrnjačka Banja, 11-14 June, Conference Proceedings, 315-318. Vuksanović, N., (2003): Estimation of the phytoplankton quantity in the area of Montenegrin coastal sea as a consequence of eutrophication. 32th Conference Water 2003" Zlatibor, 11-14 June, Conference Proceedings, 415-418. Vuksanović S. & Petrović D.(2004): In spite of Prevailing Opinion to the Contrary - Kickxia cirrhosa (L.) Fritisch Grows on the Balkan Peninsula, XI OPTIMA Meeting, Belgrade. Vuksanović, S. & Petrović, D. (2007): The flora and vegetation of Salt works in Ulcinj, Natura Montenegrina 6 : 53-61, Podgorica. Vukov, D. T., Džukić, G., Lelo, S., Borkin, J.L, Litvinchuk, N.S. & Kalezić, M. (2006): Morphometrics of the Yelow-bellied Toad (Bombina variegata) in the Central Balkans: Implications for Taxonomy and Zoogeography. Zoological Studies 45 (2): 213-222 Župančić, P., Marić, D., Naseka, M.A. & Bogutskaya, G. N. (2010): Squalius platyceps, a new species of fish (Actinopterygii: Cyprinidae) from the Skadar Lake basin. Zoosistematika Rossica, 19 (1): 154-167.

DOKUMENTA KORIŠTENA PRI IZRADI STUDIJE: ‐ Council of Europe Group of Experts for the setting up of the Emerald Network of areas of special conservation interest, Doc. T-PVS/Emerald(2007)11, “Progress of the CARDS Southeast - Europe programme by the end of 2007 – Final Project Report – Montenegro” - Development of a network of Marine and Coastal Protected Areas (MPAs) in Montenegro (2012). Regional Activity Centre for Specially Protected Areas, Tunis. - European Council for the Conservation of Fungi (ECCF): Project “Mapping and monitoring of threaten fungi in Europe” (50 threatened fungal species, including all 33 species candidates for listing in Appendix 1 of the Bern Convention – 2001) - Fishery activities in the Montenegro, case study of five selected parts of Montenegrin coast. United Nations environment programme. Mediteranean action plan. Regional Activity Centre for Specially Protected Areas. September 2012.

160

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

- Izvještaj stanja životne sredine-monitoring biodiverziteta za 2011. godinu. Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore. - IUCN 2012. IUCN Red List of Threatened Species. Online Version 2012.2. www.iucnredlist.org - Lokalni akcioni plan za biodiverzitet 2013-2018. Opština Tivat. Decembar 2012. godine - Nacrt temeljne studije za uspostavljanjem zaštićenog područja Delte Bojane. 2008. Godina - Nacionalna strategija biodiverziteta sa Akcionim planom za period 2010-2015. Ministarstvo uređenja prostora i zaštite životne sredine. Jul 2010. godine. - Nacionalna strategija održivog razvoja, 2007 - Prirodne karakteristike prostora morskog dobra, Bazna studija, 1999.godina. Ministarstvo uređenja prostora Republike Crne Gore, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore - Prostorni plan područja posebne namjene za morsko dobro. Ministarstvo za ekonomski razvoj Republike Crne Gore, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore. Kotor- Podgorica. 2007 - Protocol concerning specially protected areas and biological diversity in the Mediterranean. Annex II – List of endangered or threatened species. United Nations Environment programme Mediterranean Action Plan, Regional Centre for Specially Protected Areas - Protocol concerning specially protected areas and biological diversity in the Mediterranean. Annex III – List of species whose exploitation is regulated. United Nations Environment programme Mediterranean Action Plan, Regional Centre for Specially Protected Areas - Riješenje o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta (Riješenje objavljeno u Službenom listu RCG br. 76/06, od 12.decembra 2006. godine). Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore. - Start up of Katič Marine Protected Area in Montenegro and assesment of marine and coastal ecosystems along the coast. Ministry of Susteinable Development and Tourism, 2012. – Republic of Montenegro, Ministero dell'Ambiente e della tutela del territorio e del mare, Italy - Status, problems and conservation of coastal and marine biodiversity in Montenegro – national report, Regional Activity Centre for Specially Protected Areas, Tunis, Ministry of Environmental protection and physical pllaning, Montenegro, 2004 (autori Bušković, V., Mačić, V., Ivanović, A.) - Studija zaštite prirode zaštićenog prirodnog dobra "Brdo Spas (Topliš)", Opština Budva, 2009. godina, Zavod za zaštitu prirode Crne Gore - Studija zaštite prirode zaštićenog prirodnog dobra "Bečićka plaža" Opština Budva, 2011. godina, Zavod za zaštitu prirode Crne Gore; - Studija zaštite prirode zaštićenog prirodnog dobra "Slovenska plaža" Opština Budva, 2011. godina, Zavod za zaštitu prirode Crne Gore

161

8. LITERATURA

- Studija zaštite prirode zaštićenog prirodnog dobra "Sutomorska plaža" Opština Bar, 2011. godina, Zavod za zaštitu prirode Crne Gore - Studija zaštite prirode zaštićenog prirodnog dobra "Petrovačka plaža" Opština Budva, 2011. godina, Zavod za zaštitu prirode Crne Gore - Studija zaštite prirode zaštićenog prirodnog dobra "Jaz" Opština Budva, 2012. godina, Zavod za zaštitu prirode Crne Gore - Studija zaštite prirode zaštićenog prirodnog dobra "Ratac sa Žukotrlicom" Opština Bar, 2011. godina, Zavod za zaštitu prirode Crne Gore - Stručni nalaz za stavljanje pod zaštitu Tivatskih solila. Opština Tivat, 2007. Republički zavod za zaštitu prirode. - Vodič za implementaciju konvencije o međunarodnom prometu ugroženih vrsta divlje faune i flore (CITES). NVO Centar za planiranje i prirodne resurse

162

PRILOG 1

BIODIVERZITET OBALNOG PODRUČJA CRNOGORSKOG PRIMORJA

Tabela 1. Vaskularne biljke obalnog područja Crnogorskog primorja

Tabela 2. Mahovine obalnog područja Crnogorskog primorja

Tabela 3. Lišajevi obalnog područja Crnogorskog primorja

Tabela 4. Gljive obalnog područja Crnogorskog primorja

Tabela 5. Beskičmenjaci obalnog područja Crnogorskog primorja

Tabela 6. Ribe obalnog područja Crnogorskog primorja

Tabela 7. Vodozemci obalnog područja Crnogorskog primorja

Tabela 8. Gmizavci obalnog područja Crnogorskog primorja

Tabela 9. Ptice obalnog područja Crnogorskog primorja Tabela 10. Sisari obalnog područja Crnogorskog primorja

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Tabela 1: Vaskularne biljke obalnog područja Crnogorskog primorja

Status ugroženosti i Status zaštite na Ime vrste zaštite na Napomena nacionalnom nivou međunarodnom nivou 1 Acanthus hungaricus Endem Balkanskog poluostrva Prema mišljenju Pulevića (Pulević, 2005) podaci navedenu za 2 Acanthus mollis ovu vrstu se odnose na Acanthus balcanicus 3 Acanthus spinosus 4 Acer campestre 5 Acer monspessulanum 6 Aceras anthropophorum + CITES konvencija Zabilježena samo na jednom lokalitetu kod Petrovca 7 Achillea millefolium Acinos alpinus ssp. 8 Endem Balkanskog poluostrva majoranifolius 9 Acinos arvensis 10 Acinos suaveolens 11 Adiantum capillus-veneris 12 Adonis annua U primorskom regionu zabilježena samo na jednom lokalitetu – 13 Adonis flamea Dobre Vode kod Bara 14 Aegilops geniculata 15 Aegilops neglecta 16 Aegilops ovata 17 Aegilops triuncialis LC 18 Aegilops uniaristata LC Zabilježena samo na dva lokaliteta: brdo S. Đovani iznad Kotora 19 Aeluropus littoralis i Tivatska solila 20 Aetheorhiza bulbosa 21 Aethionema saxatile 22 Agava americana 23 Agrimonia eupatoria

165

PRILOG 1

24 Agropyrum litorale 25 Agrostis castellana 26 Agrostis stolonifera LC 27 Agrostis verticillata 28 Ailanthus altissima Invazivna vrsta Navodi se samo za jedan lokalitet u Crnoj Gori (Boka Kotorska, 29 Aira caryophyllea Vrmac) 30 Aira elegantissima Ajuga chamaepytis ssp. 31 chamaepytis Ajuga chamaepytis ssp. 32 chia Zabilježena samo na dva lokaliteta: put Krtole-Luštica i uvala 33 Ajuga iva Mirišta na Luštici 34 Ajuga reptans 35 Aklanna tinctoria 36 Alcea biennis 37 Alcaea rosea Invazivna vrsta 38 Alisma gramineum LC 39 Alisma plantago-aquatica LC 40 Allliaria petiolata 41 Allium ampeloprasum LC Zabilježena je samo na jednom lokalitetu – iznad Ulcinja; postoji 42 Allium chamaemoly DD samo jedan stari podatak o prisustvo ove vrste na pomenutom lokalitetu, novija istraživanja ga nisu potvrdila 43 Allium flavum LC Allium gutatum ssp. 44 Endem Balkanskog poluostrva dalmaticum Allium gutatum ssp. 45 sardoum Allium margaritaceum ssp. 46 rubellum

166

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

47 Allium moschatum 48 Allium oleraceum LC 49 Allium pallens DD Allium paniculatum ssp. 50 LC paniculatum Allium paniculatum ssp. 51 fuscum 52 Allium roseum LC Allium sphaerocephalon 53 LC ssp. sphaerocephalon Allium sphaerocephalon 54 ssp.arvense 55 Allium subhirsutum 56 Allium vineale LC 57 Alnus glutinosa 58 Alopecurus creticus 59 Alopecurus myosuroides 60 Alopecurus rendlei 61 Alopecurus utriculatus 62 Althaea hirsuta 63 Althaea officinalis 64 Alysma plantago-aquatica 65 Alyssum alyssoides 66 Alyssum minus 67 Alyssum simplex 68 Alyssoides utriculata 69 Amaranthus chlorostachys 70 Amaranthus deflexus 71 Amaranthus retroflexus Invazivna vrsta 72 Ambrosia coronopifolia Zabilježena samo na Velikoj plaži 73 Ambrosia maritima

167

PRILOG 1

74 Ammoides pusilla Samo se na Velikoj plaži brojnija populacija vrste, na ostalim 75 Ammophila arenaria + lokalitetima u Crnoj Gori zabilježena pojedinačno; nacionalna kategorija ugroženosti EN1 76 Amorpha fruticosa Invazivna vrsta2 LC; CITES Konvencija na aneksima II i IV 77 Anacamptis pyramidalis + Habitat Direktive pod imenom Anacamptis urvilleana 78 Anagallis arvensis 79 Anagalis foeminea 80 Anagalis minima 81 Anagramma leptophylla 82 Anchusa arvensis 83 Anchusa cretica 84 Anchusa italica 85 Anchusa officinalis 86 Anchusa variegata Ova vrsta je veoma rijetka na Jadranskoj obali, zabilježena samo 87 Andrachne telephioides na par lokaliteta u Dalmaciji; u Crnoj Gori zabilježena samo na jednom lokalitetu – Luštica, duž puta za Stare Krašiće 88 Andropogon ishaemum 89 Andropogon distachyus 90 Anemone apenina 91 Anemone hortensis 92 Anethum graveolens Postoji samo stari podatak (1890 godina), koji ukazuje na 93 Anogramma leptophylla prisustvo ove vrste u Boki Kotorskoj (Rose, Sutorina, Vrmac)

1 Prema literaturnom izvoru: Petrović, D., Stešević, D (2010): Materials for the red book of vaskular flora of Montenegro (second contribution) 2 Invazivne vrste navedene su u skladu sa Stešević, D., Petrović, D. (2010): Preliminary list of plant invaders in Montenegro, Biologyca Nissana, 1 (1-2): 35-42.

168

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

94 Anthemis altissima Anthemis arvensis ssp. 95 arvensis Anthemis arvensis ssp. 96 incrassata 97 Anthemis cotula Zabilježena samo na jednom lokalitetu u Crnoj Gori (Lastva kod 98 Anthemis rutenica Tivta) 99 Anthemis triumfetti 100 Anthoxanthum odoratum Anthyllis vulneraria ssp. 101 rubriflora Antirrhinum majus ssp. 102 majus Antirrhinum majus ssp. Zabilježena je samo u okolini Harceg Novog (podatak iz 103 tortuosum 1922.godine, koji nije potvrđen novijim istraživanjima) 104 Aphanes arvensis 105 Apium nodiflorum 106 Apium graveolens LC 107 Arabidopsis thaliana 108 Arabis collina 109 Arabis hirsuta 110 Arabis sagittata 111 Arabis turitta 112 Arabis verna 113 Arbutus unedo 114 Arctium minus 115 Aremonia agrimonioides 116 Arenaria leptoclados 117 Arenaria serpyllifolia 118 Argyrolobium zanoni

169

PRILOG 1

119 Arisarum vulgare 120 Aristolochia clematitis 121 Aristolochia rotunda 122 Arrhenatherum elatius 123 Artemisia arborescens 124 Artemisia campestris 125 Artemisia coerulescens 126 Arum italicum 127 Arum maculatum 128 Arum petteri Enedem Balkanskog poluostrva 129 Arundo donax LC 130 Arundo plinii LC 131 Asclepias fruticosa 132 Asparagus acutifolius LC 133 Asparagus tenuifolius Asperula aristata ssp. 134 scabra 135 Asperula arvensis Lokalni endem Crne Gore. Zabilježena samo na jednom 136 Asperula baldacci + R lokalitetu iznad Starog Bara. Nacionalna IUCN kategorija vrste je CR (kritično ugrožena)3 137 Asperula longiflora 138 Asperula scutellaris Enedem Balkanskog poluostrva 139 Asphodeline lutea 140 Asphodelus albus 141 Asphodelus fistulosus 142 Asphodelus microcarpus Asplenium adiantum- 143 nigrum

3 Prema literaturnom izvoru: Petrović, D., Stešević, D., Vuksanović, S. (2009): Materials for the Red book of Montenegro

170

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

144 Asplenium ceterach 145 Asplenium onopteris Postoji samo jedan stari podatak (1913) koji govori o prisustvu 146 Asplenium petrarchae ove vrste u Kotoru 147 Asplenium ruta-muraria 148 Asplenium trichomanes 149 Aster tripolium + 150 Aster squamatus Invazivna vrsta 151 Asteriscus aquaticus Asterolinon linum- 152 stellatum 153 Astragalus glycyphyllos 154 Astragalus sesameus 155 Asyneuma limonifolium 156 Atriplex hamosus 157 Atriplex littoralis 158 Atriplex patula 159 Atriplex portulacoides 160 Atriplex prostrata 161 Avena barbata LC 162 Avena fatua LC 163 Avena sterilis LC 164 Baldellia ranunculoides NT 165 Ballota hispanica 166 Ballota nigra 167 Bituminaria bituminosa Zabilježena samo na jednom lokalitetu u Crnoj Gori (Tivatska 168 Bellardia trixago solila) 169 Bellevalia romana 170 Bellis perenis 171 Bellis sylvestris

171

PRILOG 1

172 Berteroa mutabilis Balkansko-apeninski subendem 173 Berteroa obliqua 174 Berula erecta LC 175 Beta vulgaris ssp. maritima 176 Bidens bipinnata 177 Bidens subalternans Invazivna vrsta 178 Bidens tripartitus LC 179 Bifora radians 180 Bifora testiculata 181 Biscutella cichoriifolia 182 Blackstonia perfoliata 183 Blackstonia serotina 184 Bolboschoenus maritimus LC 185 Bombycilaena erecta Zabilježena samo na par lokaliteta oko Bara i Ulcinja; stari 186 Borago officinalis podatak, nije potvrđen u novijim istraživanjima 187 Brachypodium distachyon 188 Brachypodium pinnatum 189 Brachypodium ramosum 190 Brachypodium retusum Brachypodium sylvaticum 191 ssp. sylvaticum Brachypodium sylvaticum 192 ssp. glaucovirens 193 Brassica fruticulosa LC 194 Brassica nigra LC 195 Briza maxima 196 Briza minor 197 Bromus arvensis 198 Bromus commutatus 199 Bromus erectus ssp. erectus

172

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Bromus erectus ssp. 200 transsilvanicus 201 Bromus diandrus U Crnoj Gori zabilježena samo na Đurđevom brdu kod Tivta Bromus hordaceus ssp. 202 hordaceus Bromus hordaceus ssp. 203 molliformis 204 Bromus intermedius 205 Bromus madritensis 206 Bromus squarrosus 207 Bromus sterilis 208 Bromus rigidus U Crnoj Gori zabilježena samo na dva lokaliteta: solana u Tivtu i 209 Bromus rubens brdo San Đovani iznad Kotora 210 Bromus scoparius 211 Bryonia alba 212 Bryonia cretica ssp. dioica 213 Bunias erucago 214 Bunium ferulaceum Bupleurum baldense ssp. 215 gussonei 216 Bupleurum glumaceum Postoji samo jedan stari podatak (1866) koji govori o prisustvu 217 Bupleurum longepetiolatum ove vrste na lokalitetu Radoštak iznad Herceg Novog 218 Bupleurum praealtum 219 Bupleurum subovatum 220 Bupleurum tenuissimum Zabilježena samo na Tivatskim solilima 221 Butomus umbelatus LC 222 Cachrys ferulaceae 223 Cakile maritima + 224 Calepina irregularis

173

PRILOG 1

225 Calamintha nepeta 226 Calamintha sylvatica 227 Calendula arvensis 228 Calendula officinalis 229 Calicotome infesta 230 Callitriche cophocarpa LC 231 Callitriche hamulata 232 Callitriche stagnalis LC 233 Calycotome infesta 234 Calystegia soldanella + Zabilježena samo na Velikoj plaži 235 Calystegia sepium 236 Calystegia sylvatica 237 Campanula bononiensis 238 Campanula cervicaria 239 Campanula erinus 240 Campanula glomerata 241 Campanula lingulata Campanula lingulata ssp. 242 capitata 243 Campanula persicifolia Postoje samo dva stara podatka za jedan lokalitet u Crnoj Gori Campanula 244 R (Kotor). Postoji sumnja da sabrani materijal odnosi na biljke koje portenschlagiana su gajene u kulturi, a zatim podivljale 245 Campanula pyramidalis Balkansko-Apeninski subendem 246 Campanula ramosissima Balkansko-Apeninski subendem 247 Campanula rapunculus 248 Campanula trachelium 249 Camphorosma monspeliaca Zabilježena samo u području između Bara i Ulcinja 250 Capparis orrientalis 251 Capsella bursa pastoris 252 Capsella rubella

174

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

253 Cardamine amara LC 254 Cardamine graeca 255 Cardamine hirsuta 256 Cardamine maritima 257 Cardaria draba 258 Carex acutiformis LC Zabilježena samo na dva lokaliteta: Jaz i okolina Žabljaka 259 Carex caryophyllea 260 Carex distachya LC 261 Carex distans 262 Carex divisa 263 Carex divulsa 264 Carex extensa Zabilježena samo na Tivatskim solilima i okolini Kotora 265 Carex flacca ssp. flacca 266 Carex flacca ssp. serrulata 267 Carex halleriana 268 Carex hosteana 269 Carex liparocarpos Zabilježena samo u okolini Kotora i iznad Starog Bara (Spilica) 270 Carex otrubae 271 Carex panicea 272 Carex pendula 273 Carex remota 274 Carex riparia LC 275 Carex silvatica 276 Carex tomentosa 277 Carex vulpina 278 Carduus acanthoides 279 Carduus colinus Carduus macrocephalus x 280 nutans 281 Carduus nutans ssp. nutans 282 Carduus nutans ssp. Balkansko-Apeninski subendem

175

PRILOG 1

micropterus 283 Carduus pycnocephalus 284 Carlina corymbosa Postoji samo jedan stari podatak (1847) koji govori o prisustvu 285 Carlina lanata vrste u okolini Budve 286 Carlina vulgaris 287 Carpinus betulus 288 Carpinus orientalis 289 Carpobrotus sp. Invazivna vrsta 290 Carthamus lanatus 291 Carum carvi 292 Castanea sativa 293 Catapodium marinum 294 Catapodium rigidum 295 Caucalis platycarpos 296 Celtis australis 297 Centaurea alba ssp. alba 298 Centaurea alba ssp. deusta 299 Centaurea calcitrapa 300 Centaurea divergens 301 Centaurea glaberrima + R Endem Balkanskog poluostrva 302 Centaurea iberica 303 Centaurea jacea 304 Centaurea melitensis 305 Centaurea nicolae R Endem Balkanskog poluostrva 306 Centaurea pannonica 307 Centaurea solstitialis Centaurea spinosociliata 308 ssp. cristata 309 Centaurium erythraea 310 Centaurium pulchellum

176

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

311 Centaurium spicatum 312 Centaurium tenuiflorum Centaurium umbellatum 313 ssp. transiens 314 Centranthus ruber 315 Cephalaria leucantha Cephalanthera 316 + CITES Konvencija; LC damasonium 317 Cephalanthera longifolia + CITES Konvencija; LC 318 Cephalanthera rubra + CITES Konvencija; LC Cerastium brachypetalum 319 ssp. brachypetalum Cerastium brachypetalum Poznata na dva lokaliteta: Ostrvo Sveti Nikola kod Budve i 320 ssp. tenoreanum poluostrvo Vrmac 321 Cerastium glomeratum 322 Cerastium glutinosum 323 Cerastium grandiflorum Endem Balkanskog poluostrva 324 Cerastium ligusticum 325 Cerastium trichogynum Endem Balkanskog poluostrva 326 Ceratonia siliqua 327 Chaenorhinum minus 328 Chaerophyllum coloratum + R Endem Balkanskog poluostrva 329 Chamaecytisus tommasini Endem Balkanskog poluostrva 330 Chamaecytisus triflorus 331 Chamomilla recutita 331 Chamomilla suaveolens Invazivna vrsta 332 Chelianthes pteridioides 333 Chelidonium majus 334 Chenopodium album 335 Chenopodium ambrosioides 336 Chenopodium multifidum Invazivna vrsta

177

PRILOG 1

337 Chenopodium murale 338 Chenopodium vulvaria Samo jedan stari podatak (1890) govori o prisustvu ove vrste u 339 Cicer arietinum primorskom području (Škaljari iznad Kotora) 340 Cicendia filiformis 341 Cichorium intibus LC 342 Cichorium pumilum LC 343 Cionura erecta 344 Circea lutetiana 345 Cirsium arvense 346 Cirsium candelabrum Balkansko-Rumunski subendem 347 Cirsium vulgare 348 Cistus creticus ssp.creticus Cistus creticus ssp. 349 eriocephalus 350 Cistus monspeliensis Navodi se samo za Jaz kod Budve 351 Cistus salviefolius 352 Citrullus lanatus 353 Chaenorrhinum minus 354 Cheilanthes acrostica 355 Cheilanthes persica 356 Cheilanthes pteridioides 357 Cheiranthus cheiri 358 Chondrila juncea 359 Chrosophora tinctoria 360 Chrysopogon gryllus 361 Cladium mariscus LC 362 Cleistogenes serotina 363 Clematis flammula 364 Clematis vitalba 365 Clematis viticella

178

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

366 Clinopodium vulgare 367 Clypeola johnthlaspi Zabilježena samo na Velikoj plaži i Kamenovu 368 Cnidium silaifolium 369 Colchicum autumnale 370 Colchicum bivonae Balkansko-Apeninski subendem 371 Colchicum hungaricum + 372 Coleostephus myconis 373 Colutea arborescens 374 Commelina comunis Invazivna vrsta 375 Convolvulvus arvensis 376 Convolvulus cantabrica Convolvulvus 377 elegantissimus 378 Conyza albida Invazivna vrsta 379 Conyza canadenzis Invazivna vrsta 389 Consolida aiacis Postoji samo stari podatak (1866 godina), koji ukazuje na 381 Cosolida incana prisustvo ove vrste u Boki Kotorskoj (između Umca i Zelenike) 382 Cosmos bipinatus 383 Consolida regalis 384 Cornus mas 385 Cornus sanguineus 386 Coronila cretica 387 Coronila emeroides 388 Coronila scorpioides 389 Coronila valentina 390 Coronopus squamatus 391 Corylus avellana 392 Cosmos bipinnatua 393 Cota segetalis Balkansko-Apeninski subendem 394 Cotinus coggygria

179

PRILOG 1

395 Crataegus monogyna 396 Crepis capillaris 397 Crepis foetida 398 Crepis neglecta 399 Crepis nicaensis 400 Crepis rubra 401 Crepis sancta ssp. sancta 402 Crepis sancta ssp. bifida 403 Crepis setosa Crepis vesicaria ssp. 404 vesicaria Crepis vesicaria ssp. 405 taraxacifolia 406 Crepis zacintha 407 Crithmum maritimum 408 Crocus dalmaticus Endem Balkanskog poluostrva 409 Crocus tommasinianus Subendem Balkanskog poluostrva Crucianella angustifolia 410 Zabilježena samo na Jazu u okolini Budve ssp. oxyloba 411 Crucianella latifolia 412 Cruciata laevipes 413 Crupina crupinastrum 414 Crupina vulgaris 415 Crypsis aculeata Zabilježena samo na Velikoj plaži, blizu ušća Bojane 416 Crypsis schoenoides 417 Cupressus sempervirens 418 Cuscuta campestris Invazivna vrsta 419 Cuscuta epithymum 420 Cuscuta planiflora 421 Cyclamen hederifolium + CITES konvencija Ima brojne populacije u Crnoj Gori 422 Cyclamen repandum + CITES konvencija

180

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

423 Cymbelaria muralis Cymbelaria mycrocalix ssp. 424 + Endem Balkanskog poluostrva ebelii 425 Cymbopogon hirtus 426 Cymodocea nodosa + 427 Cynanchum acutum 428 Cynodon dactylon 429 Cynoglossum columnae Balkansko-Apeninski subendem 430 Cynoglossum creticum 431 Cynosurus cristatus 432 Cynosurus echinatus 433 Cyperus capitatus 434 Cyperus eragrostis 435 Cyperus flavescens 436 Cyperus longus LC 437 Cyperus rotundus LC 438 Cyperus schoenoides 439 Cyperus serotinus 440 Cystopteris fragilis 441 Cytinus hypocistis 442 Cytisus nigricans 443 Dactylorhiza romana + CITES Konvencija; LC 444 Dactylorhiza saccifera + CITES Konvencija; LC Dactylus glomerata ssp. 445 glomerata Dactylis glomerata ssp. 446 hispanica Postoji samo jedan stari podatak (1842) o nalazu ove vrste u 447 Daphne gnidium okolini Kotora 448 Dasypirum villosum 449 Datura inoxxia

181

PRILOG 1

450 Datura stramonium Invazivna 451 Daucus carota ssp. carota 452 Daucus carota ssp. major Daucus carota ssp. 453 maximus 454 Daucus guttatus DD 455 Delphinium peregrinum Prema jednom starom podatku (1890) ova vrsta raste na dva 456 Delphinium staphisagria lokaliteta u primorskoj zoni: kod Grče crkve na Toploj u Herceg Novom 457 Desmazeria marina 458 Desmazeria rigida 459 Dichantium ischaemum 460 Dianthus armeria 461 Dianthus barbatus 462 Dianthus carthusianorum Dianthus cilliatus ssp. 463 Endem Balkanskog poluostrva dalmaticus 464 Dianthus liburnicus 465 Dichantium ischaemum 466 Dictamnus albus 467 Digitalis laevigata 468 Digitaria ciliaris Zabilježena samo u okolini Prčnja 469 Digitaria ishaemum 470 Digitaria sanguinalis 471 Diplotaxis muralis LC 472 Diplotaxis tenuifolia LC 473 Diplachne serotina 474 Dipsacus laciniatus 475 Dittrichia graveolens 476 Dittrichia viscosa

182

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

477 Dorycnium herbaceum 478 Dorycnium hirsutum 479 Dorycnium pentaphyllum 480 Draba muralis 481 Dryopteris carthusiana 482 Dryopteris pallida 483 Ecbalium elaterium 484 Echinochloa crus-galli 485 Echinophora spinosa + 486 Echium italicum 487 Echium plantagineum Echium vulgare ssp. 488 vulgare Echium vulgare ssp. 489 pustulatum 490 Edraianthus tenuifolius Endem Balkanskog poluostrva 491 Eleusine indica Invazivna vrsta 492 Elymus elongatus Zabilježena samo na Tivatskim solilima 493 Elymus farctus 494 Elymus pycnanthus 495 Elymus repens 496 Ephedra campilopoda 497 Ephedra distachya Postoje osnovane sumnje da je ova vrsta, usljed urbanizacije, 498 Ephedra major + nestala iy flore Crne Gore 499 Epilobium hirsutum 500 Epipactis microphylla + CITES Konvencija 501 Equisetum arvense LC 502 Equisetum ramosissimum 503 Equisetum telmateia 504 Eragrostis minor

183

PRILOG 1

505 Eragrostis pilosa 506 Erianthus ravenae 507 Erica arborea 508 Erica manipuliflora 509 Erigeron bonariensis 510 Erodium botrys Zabilježena samo na jednom lokalitetu iznad Ulcinja 511 Erodium cicutarium 512 Erodium malacoides 513 Erodium moschatum Zabilježena samo na jednom lokalitetu iznad Ulcinja 514 Erophila praecox 515 Erophila verna 516 Eryngium amethistinum Postoji samo jedan stari podatak (1890) o nalazu ove vrste u Boki 517 Eryngium creticum Kotorskoj (Muo) Ima brojnu populaciju na Velikoj plaži; populacija na Buljarici 518 Eryngium maritimum + procjenjena na oko 450 jedinki 519 Erysimum cheiri 520 Erysimum lineariifolium Endem Balkanskog poluostrva Postoji samo stari podatak koji ukazuje na prisustvo ove vrste na 521 Erysimum repandum brdu Sanđovani (strane prema gradu) i to je jedini navod za primorsko područje; navodi se za još jedan lokalitet u Crnoj Gori 522 Erythronium dens-canis 523 Eupatorium canabinum 524 Euphorbia amygdaloides 525 Euphorbia chamaesyce Euphorbia characias ssp. 526 characias 527 Euphorbia dendroides + 528 Euphorbia exigua 529 Euphorbia falcata 530 Euphorbia glabriflora Enedem Balkanskog poluostrva

184

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

531 Euphorbia helioscopia 532 Euphorbia hirsuta Zabilježena samo na Velikoj plaži u Ulcinju 533 Euphorbia maculata Invazivna vrsta 534 Euphorbia marginata Invazivna vrsta Populacija na Velikoj plaži nije brojna; na Buljarici svega 535 Euphorbia paralias + nekoliko jedinki 536 Euphorbia peplis 537 Euphorbia peplus 538 Euphorbia pinea 539 Euphorbia platyphyllos 540 Euphorbia prostrata Invazivna vrsta 541 Euphorbia rigida 542 Euphorbia seguieriana 543 Euphorbia spinosa 544 Euphorbia terracina Zabilježena samo u zaleđu Velike plaže i na Adi Bojani 545 Euphorbia taurinensis 546 Euphorbia veneta 547 Evonymus vulgaris 548 Falopia convolvulvus 549 Ferula glauca 550 Ferulago campestris 551 Ferulago sylvatica 552 Festuca arundinacea 553 Festuca heterophylla LC 554 Festuca ovina LC 555 Festuca pratensis 556 Festuca pumila 557 Festuca stricta 558 Festuca valesiaca 559 Ficus carica 560 Filago gallica

185

PRILOG 1

561 Filago vulgaris 562 Filago pygmaea 563 Filago pyramidata 564 Filipendula vulgaris 565 Foeniculum vulgare 566 Fragaria vesca LC 567 Frangula alnus 568 Frangula rupestris 569 Fraxinus angustifolius 570 Fraxinus ornus Fritilaria messanensis ssp. 571 Endem Balkanskog poluostrva gracilis Zabilježena samo za 2 lokaliteta: Trojica kod Kotora i uvala 572 Fumana arabica Trašte, između Luštice i Donjeg Grblja 573 Fumana ericoides 574 Fumana procumbens 575 Fumana thymifolia 576 Fumaria capreolata 577 Fumaria flabellata 578 Fumaria officinalis Fumaria officinalis ssp. Zabilježena samo na dva lokalitera u Boki Kotorskoj (Lastva i 579 wirtgenii Lepetani) 580 Gagea arvensis 581 Galactites tomentosa Annex V Habitat 582 Galanthus nivalis + Direktive; CITES Ima veoma brojne populacije u Crnoj Gori Konvencija; NT 583 Galega officinalis 584 Galinsoga ciliata 585 Galium album 586 Galium aparine

186

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

587 Galium corrudifolium 588 Galium divaricatum 589 Galium elongatum 590 Galium firmum Enedem Balkanskog poluostrva 591 Galium lucidum 592 Galium molugo 593 Galium murale 594 Galium palustre 595 Galium parisiense 596 Galium pedemontanum Endem Crne Gore i Bugarske; u Crnoj Gori registrovan samo na 597 Galium procurrens Vrmcu 598 Galium sylvaticum Postoji samo jedan stari podatak o nalazu ove vrste u okolini 599 Galium uliginosum Budve (na močvarnim mjestima) 600 Galium verum 601 Gastridium ventricosum Navodi se samo za jedan lokalitet u Crnoj Gori (Budva, Sveti 602 Gastridium phleoides Stefan) 603 Genista monspessulana Genista sylvestris ssp. 604 dalmatica 605 Geranium brutium 606 Geranium columbinum 607 Geranium dissectum 608 Geranium lucidum 609 Geranium macrorrhizum 610 Geranium molle ssp. molle Geranium molle ssp. 611 brutium 612 Geranium robertianum ssp.

187

PRILOG 1

robertianum Geranium robertianum ssp. 613 purpureum 614 Geranium rotundifolium 615 Geranium villosum 616 Geum urbanum 617 Gladiolus illyricus 618 Gladiolus italicus 619 Glaucium flavum 620 Glechoma hederacea 621 Gratiola officinalis LC 622 Gymnadenia conopsea + CITES Konvencija; LC 623 Hainadria cylindrica 624 Haynaldia vilosa 625 Hibiscus syriacus 626 Hippocrepis biflora 627 Hippocrepis ciliata 628 Hippocrepis comosa Hippocrepis emerus 629 ssp.emeroides 630 Hedera helix 631 Hedypnois cretica Helianthemum 632 nummularium ssp. obscurum Helianthemum 633 nummularium ssp. nummularium Helianthemum ovatum ssp. 634 litorale 635 Helianthemum salicifolium

188

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

636 Helianthus x laetiflorus 637 Helianthus tuberosus Invazivna vrsta 638 Helichrysum italicum 639 Hermodactylus tuberosus + 640 Herniaria glabra 641 Hesperis matronalis 642 Hieracium florentoides 643 Hieracium heterogynum 644 Hieracium murorum 645 Hieracium pilloselloides 646 Hieracium praealtum Hieracium praealtum ssp. 647 bauhini Annex II i IV Habitat 648 Himantoglossum caprinum + Direktive; CITES Konvencija; DD Hippocrepis emerus ssp. 649 emeroides 650 Holcus lanatus 651 Holoschoenus vulgaris 652 Hordeum bulbosum LC 653 Hordeum marinum LC Hordeum maritimum ssp. 654 hystrix Hordeum murinum ssp. 655 LC murinum Hordeum murinum ssp. 656 leporinum 657 Hordeum secalinum LC U Crnoj Gori zabilježena samo na brdu S. Đovani iznad Kotora 658 Hordeum vulgare LC 659 Hornungia petraea

189

PRILOG 1

660 Humulus lupulus 661 Hyacinthus orientalis 662 Hydrocotile vulgaris LC Nacionalna kategorija ugroženosti EN4 663 Hymenocarpos circinatus 664 Hyoscyamus albus 665 Hyoseris scabra 666 Hyparrhenia hirta Hyparrhenia hirta ssp. 667 villosus 668 Hypericum perforatum Hypericum perforatum ssp. 669 angustifolium 670 Hypochoeris cretensis 671 Hypochoeris radicata Iberis umbellate var. 672 tenuifolia Postoji jedan stari podatak (1835) koji govori o prisustvu ove 673 Iberis linifolia vrste u primorskom području (Škaljari kod Kotora); navodi se za još jedan lokalitet u Crnoj Gori 674 Imperata cylindrica 675 Inula britanica 676 Inula candida 677 Inula conyza 678 Inula crithmoides 679 Inula graveolens 680 Inula hirta 681 Inula oculus-christi 682 Inula spiraeifoli Navodi se samo za jedan lokalitet u Crnoj Gori (Budva, 683 Inula verbascufolia Radanovići)

4 Prema literaturnom izvoru: Petrović, D., Stešević, D (2010): Materials for the red book of vaskular flora of Montenegro (second contribution)

190

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

684 Inula viscosa 685 Iris florentina 686 Iris pallida 687 Iris pseudacorus LC 688 Iris pseudopalida Endem Balkanskog poluostrva Isatis tinctoria ssp. 689 tinctoria Isatis tinctoria ssp. 690 canescens 691 Juncus acutus LC 692 Juncus anceps 693 Juncus articulatus 694 Juncus bufonius LC 695 Juncus capitatus 696 Juncus effusus 697 Juncus gerardi 698 Juncus inflexus 699 Juncus littoralis 700 Juncus maritimus 701 Juniperus macrocarpa 702 Juniperus oxycedrus 703 Juniperus phoenicea Zabilježena samo na jednom lokalitetum u zaleđu Velike plaže 704 Kickxia cirrhosa (2005); monitoringom poslednje dvije godine vrsta nije pronađena na pomenutom lokalitetu 705 Kickxia commutata 706 Kickxia elatine 707 Kickxia spuria 708 Knautia arvensis 709 Knautia integrifolia 710 Knautia purpurea

191

PRILOG 1

Endem jugoistočnih Dinarida; zabilježena samo na 2 lokaliteta u 711 Knautia visianii Crnoj Gori: Trešnja na Lovćenu i Brajkovići (naselje iznad Donje Lastve) 712 Koeleria macrantha 713 Koeleria phleoides 714 Koeleria pyramidata 715 Koeleria splendens 716 Lactuca viminea 717 Lagurus ovatus 718 Lamium amplexicaule 719 Lamium bifidum 720 Lamium hybridum 721 Lamium maculatum 722 Lamium purpureum 723 Lappula squarosa 724 Lapsana communis 725 Laurus nobilis 726 Lathyrus aphaca 727 Lathyrus cicera LC 728 Lathyrus climenum 729 Lathyrus hirsutus LC 730 Lathyrus incospicus 731 Lathyrus latifolius LC 732 Lathyrus setifolius 733 Lathyrus sphaericus 734 Lathyrus tuberosus LC 735 Lathyrus venetus 736 Lathyrus vernus 737 Lavandula officinalis Navodi se samo za dva lokaliteta u Crnoj Gori: Lastva (kod 738 Lavatera arborea Tivta) i Lepetane

192

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Postoji samo jedan stari podatak (1894) o nalazu ove vrste u 739 Lavatera punctata Crnoj Gori (Vrmac) 740 Legousia falcata 741 Legousia speculum-veneris Lembotropis nigricans ssp. Navodi se (Sagorski, 1914) za samo jedan lokalitet u Boki 742 austrlis Kotorskoj (Zelenika) 743 Lens ervoides LC 744 Leontodon crispus 745 Leontodon hispidus Zabilježena samo na jednom lokalitetu iznad Bečića, na 746 Leontodon incanus krečnjačkim stijenama 747 Leontodon saxatilis 748 Leontodon taraxacoides 749 Leontodon tuberosum 750 Lepidium campestre 751 Lepidium graminifolium LC 752 Lepidium ruderale LC 753 Lepidium virginicum Invazivna vrsta 754 Lepturus cylindricus 755 Leucanthemum vulgare 756 Leucojum aestivum 757 Ligustrum vulgare 758 Limodorum abortivum + CITES Konvencija; LC Ima brojne populacije u primorskom dijelu Crne Gore (stijene uz 759 Limonium angustifolium + more) 760 Limonium dyctiophorum 761 Limonium sp. 762 Linaria angustissima Postoji samo jedan stari podatak (1890) o nalazu ove vrste u 763 Linaria chalepensis Crnoj Gori (Boka Kotorska) 764 Linaria genistifolia ssp.

193

PRILOG 1

dalmatica 765 Linaria laxiflora 766 Linaria pelisseriana 767 Linaria vulgaris 768 Linum bienne 769 Linum corymbulosum 770 Linum gallicum 771 Linum liburnicum 772 Linum nodiflorum 773 Linum strictum 774 Linum tenuifolium 775 Linum tryginum U primorskom regionu zabilježena samo u zaleđu Velike plaže u 776 Lippia nodiflora Ulcinju; rijetka biljka u Crnoj Gori, zabilježena samo na još 2 lokaliteta 777 Lithospermum officinale Lithospermum 778 purpurocaeruleum 779 Lolium loliaceum 780 Lolium multiflorum LC 781 Lolium perenne LC Postoji samo jedan stari podatak (1872) o nalazu ove vrste u 782 Lolium rigidum LC Crnoj Gori (Boka Kotorska, Prčanj) 783 Lolium temulentum LC 784 Lonicera caprifolium 785 Lonicera implexa 786 Lonicera xylosteum 787 Lopochloa cristata 788 Loranthus europaeus 789 Lotus angustissimus 790 Lotus corniculatus LC

194

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Samo jedan stari podatak (1890) govori o prisustvu ove vrste u 791 Lotus cytisoides primorskom području (ostrvo Mamula, okolina Kotora) 792 Lotus glaber 793 Lotus ornithopodioides 794 Lotus parviflorus 795 Ludwigia palustris LC Lunaria annua ssp. 796 pachyrhiza 797 Lunaria rediviva 798 Lupinus albus ssp. graecus 799 Lupinus micranthus LC 800 Luzula campestris 801 Luzula forsteri 802 Luzula multiflora 803 Lycium europaeum Navodi se samo za područje Ulcinja 804 Lycopus europeus LC Zabilježena samo u zaleđu Velike plaže. Prvobitno (2005) evidentirana na 3 bliska lokaliteta i veličina populacije 805 Lysimachia atropurpurea procijenjena na oko 30 jedinki; monitoringom je utvrđeno da je sa jednog lokaliteta nestala. Vrsta je Balkanski subendem. Status ugroženosti na nacionalnom nivou procijenjen kao CR5 806 Lysimachia nummularia LC 807 Lysimachia punctata 808 Lythrum hyssopifolia LC 809 Lythrum salicaria LC 810 Malva sylvestris 811 Marrubium incanum 812 Marrubium vulgare Matthiola sinuate ssp. 813 glandulosa

5 Prema literaturnom izvoru: Petrović, D., Stešević, D., Vuksanović, S. (2009): Materials for the Red book of Montenegro

195

PRILOG 1

814 Matthiola incana 815 Malus sp. 816 Medicago arabica LC Samo jedan stari podatak (1835) govori o prisustvu ove vrste u primorskom području (poluostrvo Vrmac); iako su rađena 817 Medicago coronata detaljna floristička istraživanja ovog područja (Karaman, 1996) ovaj stari podatak nije potvrđen Samo jedan stari podatak (1890) govori o prisustvu ove vrste u 818 Medicago disciformis primorskom području (Boka Kotorska) 819 Medicago falcata 820 Medicago litoralis LC 821 Medicago lupulina LC 822 Medicago marina LC 823 Medicago minima 824 Medicago monspeliaca 825 Medicago orbicularis 826 Medicago polymorpha LC 827 Medicago rigidula LC 828 Medicago sativa LC Invazivna vrsta 829 Medicago scutellata LC Samo jedan stari podatak (1890) govori o prisustvu ove vrste u 830 Medicago tuberculata primorskom području (Boka Kotorska) 831 Melia azedarach 832 Melica ciliata 833 Melica ciliata var. bourgeii 834 Melica minuta 835 Melica transsilvanica 836 Melica uniflora 837 Melilotus albus LC 838 Melilotus altissimus 839 Melilotus indicus

196

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

840 Melilotus italica 841 Melilotus neapolitana 842 Melilotus officinalis LC 843 Melissa officinalis 844 Mentha aquatica LC 845 Mentha longifolia 846 Mentha pulegium LC 847 Mentha spicata 848 Mercurialis annua 849 Micromeria dalmatica Enedem Balkanskog poluostrva 850 Micromeria graeca 851 Micromeria juliana 852 Micromeria parviflora R Endem Balkanskog poluostrva 853 Microrrhinum janchenii Microrrhinum 854 praetermissum 855 Minuartia hibrida 856 Minuartia mediteranea 857 Minuartia viscosa 858 Misopates oronitum 859 Moenchia mantica 860 Moltkia petraea Endemit Dinarida sa manjom disjunkcijom u Grčkoj 861 Morus alba 862 Muscari comosum 863 Muscari neglectum 864 Mycelis muralis 865 Myosotis arvensis 866 Myosotis discolor 867 Myosotis sylvatica 868 Myrrhoides nodosa 869 Myrtus communis

197

PRILOG 1

870 Narcissus jonquilla LC Gornja Lastva je jedini lokalitet na kome je vrsta zabilježena u 871 Narcissus papyraceus Crnoj Gori 872 Narcissus serotinus 873 Narcissus tazetta 874 Nasturtium officinale 875 Neatostema apulum Zabilježena samo u Boki Kotorskoj: Spilica kod Kotora (podatak iz 1923) i brdo Činovica u podnožiju Vrmca. Ovo je jedna od 876 Neotinea maculata dvije vrste, do sada poznatih predstavnika familije Orchidaceae u Crnoj Gori, koja nije zaštićena nacionalnim zakonodavstvom! 877 Nerium oleander 878 Nigella arvensis 879 Nigella damascena 880 Odontites lutea 881 Odontites verna ssp. verna Odontites verna ssp. 882 serotina 883 Oenanthe pimpinelloides 884 Oenanthe silaifolia 885 Oenothera biennis Invazivna vrsta; veoma brojna populacija na Velikoj plaži 886 Oenothera fallax Invazivna vrsta; zabilježena na Velikoj plaži 887 Oenothera glazioviana Invazivna vrsta; zabilježena na Velikoj plaži 888 Olea europea DD 889 Olea europea ssp. oleaster Onobrichis alba ssp. 890 laconica 891 Onobrichis aequidentata Onobrychis arenaria ssp. 892 tommasinii 893 Onobrychis caput-gali

198

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

894 Onobrichis oxyodonta Samo jedan stari podatak (1890) govori o prisustvu ove vrste u 895 Ononis natrix primorskom području (Herceg Novi) 896 Ononis pusilla 897 Ononis reclinata 898 Ononis spinoa ssp. spinosa Ononis spinosa ssp. 899 antiquorum Ononis spinosa ssp. Samo jedan stari podatak govori o prisustvu ove vrste u 900 maritima primorskom području (na putu Kotor-Budva-Stanjevići) Ononis viscosa ssp. 901 breviflora 902 Onopordum illyricum 903 Onosma javorkae 904 Onosma stellulata 905 Onosma visianii 906 Ophioglossum vulgatum 907 Ophrys apifera + CITES Konvencija; LC 908 Ophrys araneola + CITES Konvencija Zabilježena je samo na putu Krstac-Kotor i u Krtolama 909 Ophrys bertolonii + CITES Konvencija; LC 910 Ophrys bertoloniiformis + CITES Konvencija Zabilježena samo u Kruševicama iznad Petrovca Jedini lokalitet na kome je vrsta zabilježena nalazi se iznad 911 Ophrys bombyliliflora + CITES Konvencija Kotora Zabilježena samo na jednom lokalitetu u Ulcinjskom polju; 912 Ophrys fusca + CITES Konvencija; LC postoji samo jedan stari podatak koji nije potvrđen skorijim istraživanjima 913 Ophrys holosericea + CITES Konvencija Ophrys holosericea x O. 914 + CITES Konvencija Zabilježena samo na dva lokaliteta u blizini Petrovca scolopax 915 Ophrys reinholdii + CITES Konvencija; LC Zabilježena samo na lokalitetu Mrkovi u Boki Kotorskoj Ophrys scolopax 916 + CITES Konvencija; LC Zabilježena samo na dva lokaliteta: Paštrovačka gora i brdo Spas ssp.scolopax

199

PRILOG 1

Ophrys scolopax 917 + CITES Konvencija ssp.cornuta Ophrys sphegodes ssp. 918 + CITES Konvencija; LC sphegodes Ophrys sphegodes ssp. 919 + CITES Konvencija montenegrina 920 Ophrys tenthredinifera + CITES Konvencija; LC Zabilježena samo na jednom lokalitetu u okolini Kotora 921 Opoponax chironium 922 Opuntia vulgaris Invazivna vrsta 923 Orchis coriophora + CITES Konvencija 924 Orchis laxiflora + CITES Konvencija 925 Orchis laxiflora x picta + CITES Konvencija Zabilježena samo na jednom lokalitetu u okolini Kotora 926 Orchis morio ssp. morio + CITES Konvencija Široko rasprostranjena u Crnj Gori 927 Orchis morio ssp. albanica + CITES Konvencija Endem Balkanskog poluostrva 928 Orchis papilionaceae + CITES Konvencija 929 Orchis pauciflora + CITES Konvencija; LC 930 Orchis provincialis + CITES Konvencija; LC 931 Orchis quadripunctata + CITES Konvencija; LC 932 Orchis simia + CITES Konvencija; LC 933 Orchis spitzelii + CITES Konvencija; NT 934 Orchis tridentata + CITES Konvencija 935 Origanum heracleoticum Postoji samo jedan stari podatak (Tomasini, 1835) o nalazu ove 936 Origanum onites vrste (Boka Kotorska), potrebno ga je provjeriti na terenu Origanum vulgare ssp. 937 vulgare Origanum vulgare ssp. 938 hirtum Origanum vulgare ssp. 939 viridulum 940 Orlaya grandiflora

200

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

941 Ornithopus compressus 942 Ornithogalum comosum 943 Ornithogalum excapum Ornithogalum 944 sphaerocarpum 945 Orobanche crenata Zabilježena samo na jednom lokalitetu - Lepetane, Boka 946 Orobanche hederae Kotorska Postoji samo jedan stari podatak (Studniczka, 1890) o nalazu ove 947 Orobanche lavandulaceae vrste u okolini tvrđave San Đovani iznad Kotora 948 Orobanche gracilis 949 Orobanche picridis Orobanche ramosa ssp. Postoji samo jedan stari podatak (Studniczka, 1890) o nalazu ove 950 ramosa vrste u okolini tvrđave San Đovani iznad Kotora Orobanche ramosa ssp. 951 nana Orobanche ramosa ssp. 952 mutelii Postoji samo jedan stari podatak (Studniczka, 1890) o nalazu ove 953 Orobanche sanguinea vrste u okolini Kotora 954 Oryzopsis miliaceum 955 Ostrya carpinifolia 956 Osyris alba 957 Otanthus maritimus 958 Oxalis articulata 959 Oxalis corniculata Postoji samo jedan stari podatak (1835) o nalazu ove vrste u Boki 960 Oxalis dilenii Kotorskoj (Muo) 961 Oxalis purpurata 962 Paliurus spina-christi 963 Pallenis spinosa 964 Pancratium maritimum + Zabilježena samo na Velikoj plaži, ali populacija je veoma brojna

201

PRILOG 1

965 Papaver dubium 966 Papaver rhoeas 967 Parapholis incurva 968 Parapholis filiformis U Crnoj Gori zabilježena samo na Tivatskim solilima 969 Perietaria judaica 970 Perietaria fficinalis 971 Parentucellia latifolia 972 Parentucellia viscosa Zabilježena samo u zaleđu Velike plaže u Ulcinju 973 Parietaria judaica 974 Parietaria lusitanica 975 Paspalum dilatatum Invazivna vrsta 976 Paspalum paspalodes Invazivna vrsta; zapaženo širenje u zaleđu Buljarice 977 Passiflora caerulea 978 Pastinaca sativa 979 Paulownia tomentosa 980 Peltaria alliacea 981 Periploca graeca 982 Persicaria lapathifolia 983 Persicaria maculosa 984 Petasites hybridus 985 Petrorhagia glumacea Subenedem Balkanskog poluostrva 986 Petrorhagia obcordata Endem Balkanskog poluostrva 987 Petrorhagia prolifera 988 Petrorhagia saxifraga 989 Petrorhagia velutina Endem Dinarida; prva biljna vrsta opisana na materijalu iz Crne 990 Petteria ramentacea Gore 991 Peucedanum oreoselinum 992 Phillyrea latifolia Zabilježena samo na jednom lokalitetu – tvrđava Mogren, na 993 Phagnalon rupestris + poluostrvu između Budve i Jaza, na stijenama i starim zidovima

202

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

994 Phleum arenarium 995 Phleum paniculatum Phleum pratense ssp. 996 LC pratense Phleum pratense ssp. 997 bertolonii 998 Phleum subulatum 999 Phlomis fruticosa 1000 Phragmites australis LC 1001 Phyllirea media 1002 Physospermum cornubiense 1003 Phytollaca americana Invazivna vrsta 1004 Physalis alkekengi 1005 Picnomon acarna 1006 Picris echioides Picris hieracioides ssp. 1007 hieracioides Picris hieracioides ssp. 1008 spinulosa 1009 Picris hispidissima Balkansko-Apeninski subendem 1010 Picris picroides 1011 Pimpinela peregrina 1012 Pimpinela saxifraga 1013 Pinus brutia 1014 Pinus halepensis 1015 Pinus nigra 1016 Pinus pinaster 1017 Pinus pinea 1018 Piptatherum holciforme 1019 Piptatherum miliaceum 1020 Pistacia lentiscus

203

PRILOG 1

1021 Pistacia terebrinthus 1022 Pisum sativum ssp. elatius 1023 Plantago alltisima 1024 Plantago arenaria 1025 Plantago bellardi 1026 Plantago coronopus 1027 Plantago holosteum 1028 Plantago intermedia 1029 Plantago lagopus 1030 Plantago lanceolata 1031 Plantago major 1032 Plantago maritima U Crnoj Gori registrovana samo na Tivatskim solilima 1033 Platanthera bifolia + CITES Konvencija; LC 1034 Platanthera chlorantha + CITES Konvencija; LC Navodi se samo za jedan lokalitet u Crnoj Gori – Tivat, ostrvo 1035 Plumbago auriculata cvijeća 1036 Plumbago europaea 1037 Poa annua 1038 Poa angustifolia 1039 Poa bulbosa 1040 Poa nemoralis 1041 Poa sylvicola 1042 Poa trivialis 1043 Polycarpon alsinefolium 1044 Polycarpon tetraphyllum 1045 Polycnemum majus 1046 Polygala monspeliaca Polygala nicaeensis ssp. 1047 nicaensis Polygala nicaeensis ssp. 1048 mediterranea

204

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

1049 Polygonum amphibium 1050 Polygonum bellardi 1051 Polygonum arenastrum 1052 Polygonum lapathifolia LC 1053 Polygonum maculosa Na Buljarici malobrojna populacija, 5 jedinki; na Velikoj plaži je 1054 Polygonum maritimum + veća, ali nije široko distribuiran; nacionalna kategorija ugroženosti VU6 U primorskoj regiji zabilježena samo na Buljarici; u Crnoj Gori 1055 Polygonum salicifolium + LC se navode još samo dva lokalitetauz Skadarsko jezero 1056 Polypodium cambricum 1057 Polypodium vulgare 1058 Polypogon monspeliensis 1059 Polypogon viridis 1060 Polystichum aculeatum 1061 Polystichum setiferum 1062 Populus alba 1063 Populus nigra 1064 Populus tremula Portenschlagiella 1065 Subendem Balkanskog poluostrva, sa eksklavom u južnoj Italiji ramosissima 1066 Portulaca oleracea 1067 Posidonia oceanica + Barselonska Konvencija 1068 Potentilla hirta 1069 Potentilla micrantha 1070 Potentilla recta 1071 Potentilla reptans Navodi se samo za Boku Kotorsku: Stoliv i Prčanj (Visiani, 1072 Potentilla sterilis 1852) i Meljine i Vrmac (Studniczka, 1890) 1073 Prasium majus

6 Prema literaturnom izvoru: Petrović, D., Stešević, D (2010): Materials for the red book of vaskular flora of Montenegro (second contribution).

205

PRILOG 1

1074 Primula acaulis Primula veris ssp. 1075 suaveolens 1076 Prunella laciniata 1077 Prunella vulgaris 1078 Prunus avium LC 1079 Prunus cerasifera DD 1080 Prunus mahaleb LC 1081 Prunus spinosa 1082 Prunus webbii DD 1083 Pseudorlaya pumilla 1084 Psilurus incurvus 1085 Pteridium aquilinum 1086 Ptilostemon stellatus 1087 Puccinelia distans 1088 Puccinelia festuciformis U Crnoj Gori zabilježena samo na Tivatskim solilima 1089 Pulicaria disenterica 1090 Pulicaria odora 1091 Punica granatum 1092 Putoria calabrica 1093 Pyracantha coccinea 1094 Pyrus amygdaliformis 1095 Quercus cerris 1096 Quercus coccifera 1097 Quercus frainetto 1098 Quercus ilex 1099 Quercus pubescens Quercus robur ssp. 1100 + scutariensis 1101 Quercus trojana 1102 Radiola linoides Zabilježena samo za Veliku plažu

206

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Annex V Habitat Endem Balkanskog poluostrva; na Rumiji se nalazi zapadna 1103 Ramonda serbica + Direktive; LC granica areala ove vrste R 1104 Ranunculus bulbosus 1105 Ranunculus chaerophyllos Zabilježena samo na Jazu kod Budve Zabilježena samo na Buljarici (jarkovi, vlažne livade, obalne 1106 Ranunculus circinatus barice) Ranunculus ficaria ssp. 1107 ficaria Ranunculus ficaria ssp. 1108 calthifolius 1109 Ranunculus flammula LC 1110 Ranunculus garganicus Ranunculus 1111 ophioglossifolius 1112 Ranunculus marginatus 1113 Ranunculus milefoliatus 1114 Ranunculus muricatus 1115 Ranunculus paludosus 1116 Ranunculus polyanthemus 1117 Ranunculus sardous 1118 Ranunculus trichophyllus 1119 Ranunculus velutinus 1120 Raphanus landra Raphanus raphanistrum 1121 LC ssp. raphanistrum Raphanus raphanistrum 1122 ssp. landra 1123 Rapistrum rugosum 1124 Reichardia picroides 1125 Reseda alba Zabilježena samo u uvali Jaz kod Budve 1126 Reseda inodora

207

PRILOG 1

1127 Reseda lutea 1128 Reseda phyteuma 1129 Rhagadiolus stellatus 1130 Rhamnus orbiculata Endem južnog dijela primorskih Dinarida 1131 Rhamnus intermedia R Enedem Balkanskog poluostrva 1132 Rhus cottinus 1133 Robinia pseudoacacia Invazivna vrsta 1134 Romulea bulbocodium 1135 Rorippa sylvestris LC 1136 Rosa arvensis 1137 Rosa canina 1138 Rosa pimpinelifolia 1139 Rosa rubiginosa 1140 Rosa sempervirens 1141 Rosmarinus oficinalis 1142 Rubia peregrina 1143 Rubia tinctoria 1144 Rubus discolor 1145 Rubus ulmifolius Rumex acetosella ssp. 1146 acetosella Rumex acetosella ssp. 1147 multifidus 1148 Rumex confertus Zabilježen samo na jednom lokalitetu u Boki Kotorskoj 1149 Rumex conglomeratus 1150 Rumex crispus 1151 Rumex pulcher 1152 Rumex obtusifolius 1153 Rumex tuberosus 1154 Ruppia cirrhosa LC U Crnoj Gori zabilježena samo na Tivatskim solilima 1155 Ruscus aculeatus Anex V Habitat U Crnoj Gori ima veoma brojne populacije

208

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Direktive LC 1156 Ruta chalepensis 1157 Ruta graveolens 1158 Saccharum ravennae LC 1159 Sagina apetala 1160 Salicornia herbacea + Populacija na Tivatskim solilima veoma brojna 1161 Salicornia fruticosa + 1162 Salix alba ssp. alba 1163 Salix alba ssp. vitellina 1164 Salix elaeagnos 1165 Salix purpurea 1166 Salsola kali + 1167 Salsola soda + 1168 Salvia officinalis 1169 Salvia pratensis 1170 Salvia sclarea 1171 Salvia verbenaca 1172 Salvia verticillata 1173 Sambucus ebulus 1174 Sambucus nigra 1175 Samolus valerandi LC 1176 Sanguisorba minor Santolina Postoji samo jedan stari podatak (1890) o nalazu ove vrste u Boki 1177 chamaecyparissus Kotorskoj (između Škaljara i Kotora) 1178 Sapponaria officinalis 1179 Satureja calamintha 1180 Satureja cuneifolia 1181 Satureja dalmatica Endem jugoistočnih Dinarida 1182 Satureja graeca 1183 Satureja hortensis

209

PRILOG 1

1184 Satureja horvatii + 1185 Satureja inodora + 1186 Satureja kerneri + 1187 Satureja majoranifolia Endem jugoistočnih Dinarida 1188 Satureja menthifolia Satureja montana ssp. 1189 montana Satureja montana ssp. 1190 Enedem Balkanskog poluostrva illyrica Satureja vulgaris ssp. 1191 arundana Satureja vulgaris ssp. 1192 orentalis 1193 Saxifraga tridactylites 1194 Saxifraga rotundifolia Postoji samo jedan stari podatak (Weiss, 1867) o nalazu ove vrste 1195 Scandix australis u okolini Kotora 1196 Scandix pecten-veneris 1197 Schoenus nigricens 1198 Scilla automnalis 1199 Scilla bifolia 1200 Scirpus holoschoenus 1201 Scirpus litoralis LC Zabilježena samo na Tivatskim solilima 1202 Scirpus maritimus 1203 Scleranthus polycarpos 1204 Scolymus hispanicus 1205 Scorpiorus muricatus Scrophularia canina ssp. 1206 canina Scrophularia canina ssp. Navodi se samo za jedan lokalitet u Crnoj Gori – Lepetane u 1207 bicolor Boki Kotorskoj

210

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

1208 Scrophularia nodosa 1209 Scrophularia peregrina 1210 Scutellaria columnae 1211 Securigera cretica 1212 Securigera securidaca 1213 Sedum anopetalum 1214 Sedum acre 1215 Sedum cepae 1216 Sedum grisebachii 1217 Sedum hispanicum 1218 Sedum litoreum 1219 Sedum ochroleucum Postoji samo jedan stari podatak (1866) za Crnu Goru – Boka 1220 Sedum rubens Kotorska (Zelenika) Navodi se samo za jedan lokalitet u Crnoj Gori – Kostanjica u 1221 Sedum stellatum Morinjskom zalivu (na sjeverno eksponiranim vlažnim zidovima) 1222 Sedum sexangulare 1223 Selaginella helvetica 1224 Selaginella denticulata 1225 Serapias cordigera + CITES Konvencija; LC 1226 Serapias lingua + CITES Konvencija; LC Serapias lingua x Serapias 1227 + CITES Konvencija Hibrid registrovan samo na Svetom Stefanu cordigera Serapias vomeracea ssp. 1228 + CITES Konvencija; LC vomeracea Serapias vomeracea ssp. 1229 + CITES Konvencija laxiflora 1230 Seseli elatum ssp. gouanii 1231 Seseli globiferum Enedem Balkanskog poluostrva Seseli montanum ssp. 1232 tommasinii

211

PRILOG 1

1233 Setaria viridis 1234 Sideritis purpurea Endem Dinarida 1235 Sideritis romana 1236 Silene bupleuroides Zabilježena samo na jednom lokalitetu: Škaljari u Boki Kotorskoj 1237 Silene conica 1238 Silene dichotoma Zabilježena (1913.godine) samo o okolini Bara 1239 Silene flavescens 1240 Silene flos-cuculi 1241 Silene gallica 1242 Silene gallinyi 1243 Silene italica 1244 Silene latifolia ssp. alba Postoji samo jedan stari podatak (1869) koji govori o prisustvu 1245 Silene latifolia ssp. latifolia vrste u okolini Kotora 1246 Silene nocturna 1247 Silene paradoxa 1248 Silene vulgaris 1249 Sinapis alba LC Sixalis atropurpurea ssp. 1250 maritima Senecio aquaticus ssp. 1251 barbareifolius 1252 Senecio inaequidens Postoji samo jedan stari podatak (1847) koji govori o prisustvu 1253 Senecio leucanthemifolius vrste u okolini Kotora 1254 Senecio rupestris 1255 Senecio vulgaris 1256 Seseli elatum ssp. gouanii Zabilježena samo na Svetom Stefanu Sesleria albicans ssp. 1257 Endem Balkanskog poluostrva angustifolia 1258 Sesleria automnalis Balkansko-Apeninski subendem

212

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

1259 Sesleria coerulans 1260 Sesleria latifolia Endem Balkanskog poluostrva 1261 Sesleria robusta Endem Balkanskog poluostrva 1262 Sesleria tenuifolia Balkansko-Apeninski subendem 1263 Setaria viridis 1264 Sherardia arvensis 1265 Sisymbrium officinale 1266 Sisymbrium polyceratium 1267 Smylax aspera 1268 Smyrnium olusatrum 1269 Smyrnium perfoliatum 1270 Solanum dulcamara 1271 Solanum eleagnifolium Invazivna vrsta Solanum luteum ssp. 1272 luteum Solanum luteum ssp. 1273 alatum 1274 Solanum nigrum 1275 Sonchus asper ssp. asper Sonchus asper ssp. 1276 gaucescens 1277 Sonchus oleraceus 1278 Sonchus maritimus 1279 Sorbus domestica 1280 Sorghum halepense Invazivna vrsta 1281 Spartium junceum 1282 Spergularia media Postoji samo jedan stari podatak o nalazu vrste u okolini Kotora 1283 Spergularia rubra Zabilježena na Tivatskim solilima; postoji stari podatak o nalazu 1284 Spergularia salina + vrstu na obali Novog Bara, ali ovaj nalaz nije potvrđen skorijim istraživanjima

213

PRILOG 1

1285 Spiranthes spiralis + CITES Konvencija; LC Populacija u Crnoj Gori brojna 1286 Sporobulus indicus 1287 Sporobulus poiretii Invazivna vrsta 1288 Sporobolus pungens 1289 Stachys annua Postoji samo jedan stari podatak (1890) o nalazu vrste u okolini 1290 Stachys arvensis Herceg Novog Stachys cretica ssp. 1291 salviifolia 1292 Stachys germanica 1293 Stachys menthifolia Endem Dinarida sa manjom eksklavom na grčkim planinama Stachys officinalis ssp. 1294 serotina 1295 Stachys recta ssp. recta 1296 Stachys recta ssp. labiosa Stachys recta ssp. 1297 subcrenata 1298 Stachys spinulosa Endem Balkanskog poluostrva 1299 Stellaria media 1300 Stellaria pallida Zabilježena samo na dva lokaliteta u Crnoj Gori od kojih se jedan 1301 Steptorhamphus tuberosus LC nalazi u primorskom području – iznad Starog Bara. IUCN kategorija na nacionalnom nivou je CR (kritično ugrožena)7 Zabilježena samo na jednom lokalitetu u primorskom regionu 1302 Sternbergia lutea + CITES Konvencija; LC (Herceg Novi); stari podatak (1890) koji skorija istraživanja nisu potvrdila 1303 Stipa bromoides Zabilježena samo na jednom lokalitetu, u zaleđu Bečića na slabo 1304 Stipa capensis zatravljenim vulkanskim stijenama

7 Prema literaturnom izvoru: Petrović, D., Stešević, D. (2011): Shift of the western boundary of the distribution area of Micromeria cristata (Hampe) Griseb. And Steptorhamphus tuberosus (Jacq.) Grossh.

214

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

1305 Stipa capillata Zabilježena samo na jednom lokalitetu, Lastva kod Tivta 1306 Suaeda maritima 1307 Suaeda vera Zabilježena oko Ulcinja i u zoni između Ulcinja i Bara Vrsta nije zaštićena, ali je veoma rijetka i malobrojna joj je populacija. Zabilježena je samo na dva lokaliteta u Crnoj Gori: 1308 Succisella inflexa Sutorina kod Herceg Novog (Studniczka, 1890) i u zaleđu Velike plaže u Ulcinju (tokom terenskih istraživanja sprovedenih u okviru CAMP projekta) 1309 Symphytum bulbosum 1310 Symphytum tuberosum 1311 Sysimbrium officinale 1312 Tagetes minuta 1313 Tamarix dalmatica Invazivna vrsta 1314 Tamus communis 1315 Tanacetum cinerariifolium Endem Balkanskom poluostrva 1316 Tanacetum parthenium Taraxacum laevigatum ssp. 1317 glaucescens 1318 Taraxacum officinale 1319 Taraxacum palustre 1320 Teucrium capitatum 1321 Teucrium chamaedrys 1322 Teucrium flavum 1323 Teucrium montanum 1324 Teucrium scordium LC 1325 Thalictrum flavum 1326 Thalictrum lucidum Thalictrum minus ssp. Zabilježena samo U Boki Kotorskoj, na lokalitetima: Gornji 1327 saxatile Stoliv i Markov rt 1328 Theligonum cynocramble 1329 Thesium arvense

215

PRILOG 1

1330 Thlaspi arvense 1331 Thlaspi perfoliatum 1332 Thlaspi praecox 1333 Thymus sp. 1334 Thymus longicaulis Thymus praecox ssp. 1335 polytrichus 1336 Thymus rohlenae 1337 Tilia tomentosa 1338 Tordylium apulum 1339 Tordylium maximum 140 Tordylium officinale Torilis arvensis ssp. 1401 arvensis Torilis arvensis ssp. 1402 elongata Torilis arvensis ssp. 1403 neglecta Torilis arvensis ssp. 1404 purpurea 1405 Torilis japonica 1406 Torilis nodosa 1407 Tradescantia fluminensis 1408 Tragopogon balcanicus Balkansko-Rumunski subendem 1409 Tragopogon dubius Tragopogon porrifolius 1410 ssp. porrifolius Tragopogon porrifolius 1411 ssp. australis 1412 Tragus racemosus 1413 Tribulus terrestris

216

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

1414 Trifolium angustifolium LC 1415 Trifolium arvense 1416 Trifolium bocconei 1417 Trifolium campestre 1418 Trifolium cherleri 1419 Trifolium dalmaticum Endem Balkanskog poluostrva Samo jedan stari podatak (Studnicska, 1890) govori o prisustvu 1420 Trifolium diffusum ove vrste u primorskom području (kod Herceg Novog) 1421 Trifolium filiforme 1422 Trifolium fragiferum 1423 Trifolium glomeratum 1424 Trifolium incarnatum LC 1425 Trifolium filiforme 1426 Trifolium lappaceum 1427 Trifolium nigrescens LC 1428 Trifolium ochroleucon 1429 Trifolium pallidum LC 1430 Trifolium patens 1431 Trifolium patulum 1432 Trifolium physodes 1433 Trifolium pignatii 1434 Trifolium pratense 1435 Trifolium repens LC 1436 Trifolium resupinatum 1437 Trifolium scabrum 1438 Trifolium stellatum 1439 Trifolium strictum 1440 Trifolium subterraneum LC 1441 Trifolium suffocatum 1442 Trifolium tenuifolium 1443 Triglochin maritima U Crnoj Gori zabilježena samo na Tivatskim solilima

217

PRILOG 1

1444 Trigonella corniculata 1445 Trigonella gladiata 1446 Trigonella esculenta Tripleurospermum 1447 inodorum 1448 Trisetum aureum 1449 Tuberaria gutata 1450 Tunica saxifrage 1451 Tussilago farfara 1452 Typha angustifolia LC 1453 Typha domingensis 1454 Typha latifolia 1455 Tyrimnus leucographus 1456 Ulmus canescens 1457 Ulmus campestris 1458 Ulmus minor 1459 Umbilicus chloranthus 1460 Umbilicus horizontalis 1461 Umbilicus rupestris 1462 Urginea maritima Zabilježena samo na jednom lokalitetu u okolini Budve 1463 Urospermum dalechampii 1464 Urospermum picroides 1465 Urtica dioica LC 1466 Urtica pilulifera 1467 Urtica urens U Primorskom regionu se navodi samo za stajaće vode zaleđa 1468 Utricularia vulgaris + LC Velike plaže u Ulcinju; u Crnoj Gori zabilježena na još dva lokaliteta 1469 Valantia muralis Endem Balkanskog poluostrva. Zabilježena je samo iznad Dobrih 1470 Valeriana dioscoridis + Voda u Baru; postoji samo jedan stari podatak o prisustvo ove

218

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

vrste na pomenutom lokalitetu, novija istraživanja ga nisu potvrdila. 1471 Valeriana tuberosa 1472 Valerianella carinata 1473 Valerianella coronata 1474 Valerianella dentata 1475 Valerianella discoidea 1476 Valerianella eriocarpa 1477 Valerianella locusta 1478 Valerianella muricata 1479 Verbascum x ambigens Navodi se samo za jedan lokalitet u Crnoj Gori (Ulcinj: Pinješ) Verbascum glabratum ssp. 1480 glabratum Verbascum glabratum ssp. 1481 brandzae 1482 Verbascum phoeniceum 1483 Verbascum pulverulentum 1484 Verbascum sinuatum 1485 Verbena officinalis 1486 Veronica acinifolia 1487 Veronica agrestis 1488 Veronica anagalis aquatica LC 1489 Veronica arvensis 1490 Veronica austriaca Veronica austriaca ssp. 1491 jaquinii Veronica chamaedrys ssp. 1492 chamaedrys Veronica chamaedrys ssp. 1493 vindobonensis 1494 Veronica cymbalaria

219

PRILOG 1

1495 Veronica hederifolia 1496 Veronica polita 1497 Veronica persica Invazivna vrsta 1498 Veronica serpyllifolia 1499 Viburnum lantana 1500 Viburnum maculatum + 1501 Viburnum tinus Samo jedan stari podatak (1838) govori o prisustvu ove vrste u 1502 Vicia articulata primorskom području (Muo, Prčanj) 1503 Vicia bithynica LC 1504 Vicia cracca 1505 Vicia grandiflora LC 1506 Vicia hirsuta 1507 Vicia hybrida 1508 Vicia lathyroides LC 1509 Vicia lutea LC 1510 Vicia melanops LC 1511 Vicia nigra 1512 Vicia ochroleuca 1513 Vicia parviflora 1514 Vicia peregrina 1515 Vicia pubescens 1516 Vicia sativa ssp.sativa LC 1517 Vicia sativa ssp.cordata 1518 Vicia sativa ssp.nigra 1519 Vicia villosa ssp. varia 1520 Vinca major 1521 Vincetoxicum hirundinaria Endem Balkanskog poluostrva 1522 Vincetoxicum huteri + Endem Balkanskog poluostrva 1523 Viola arvensis 1524 Viola hirta U primorskom područiju evidentirana je samo u Lastvi (kod

220

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Tivta) 1525 Viola odorata 1526 Viola reichenbachiana 1527 Vitex agnus-castus 1528 Vitis vinifera LC 1529 Vulpia bromoides 1530 Vulpia ciliata 1531 Vulpia fasciculata 1532 Vulpia myuros 1533 Yucca sp. 1534 Xanthium italicum Invazivna vrsta 1535 Xanthium spinosum 1536 Xanthium strumarium 1537 Xeranthemum annum Xeranthemum 1538 cylindraceum 1539 Zostera marina + Barselonska Konvencija 1540 Zostera noltii + Barselonska Konvencija

221

PRILOG 1

222

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Tabela 2: Mahovine obalnog područja Crnogorskog primorja. Vrste Status zaštite na Status zaštite na IUCN Napomena Mahovine nacionalnom nivou međunarodnom nivou Crvena lista Acaulon muticum CR Herceg Novi: iza Španske tvrđave Aloina aloides Budva; Herceg Novi: između Kumbora i Đenovića Aloina ambigua Budva; Herceg Novi Aloina rigida Herceg Novi: kod Savine; Baošići Amblystegium serpens Kotor: Dobrota; Sutomore Amblystegium tenax LR Herceg Novi Amblystegium varium Herceg Novi Amblystegium riparium Herceg Novi: u bari iznad Mogilice iznad Baošića Aneura pinguis Sutomore Anomodon viticulosus Herceg Novi: Savina, dolina Kuti. Herceg Novi: Begovina, Savina; Reževića Rijeka u Anomobryum julaceum LR Paštrovićima Archidium alternifolium Herceg Novi: Savina Herceg Novi: Meljine; kod Budve; područje fliša iznad Boke Atrichum angustatum Kotorske Atrichum tenellum Herceg Novi: Savina Atrichum undulatum Herceg Novi: Savina, Begovina Barbula convolute Herceg Novi: Jošica Donja, Kuti, Zelenika Barbula unguiculata Kotor; Herceg Novi; Reževići Herceg Novi: Meljine, Savina, dolina Kuti; Budva: kod Bartamia stricta Bečića; Čanj Brachythecium salebrosum Herceg Novi: Zelenika; Igalo: selo Žvinje; Budva Brachythecium velutinum Vrmac; Herceg Novi Brachythecium populeum Igalo Herceg Novi: na napuštenom teniskom igralištu iza Španske Bryum atrovirens tvrđave, kod Savine, dolina Kuti

223

9. PRILOG 1

Bryum turbinatum Herceg Novi: Sasovica u dolini Kuti Bryum algovicum Mamula Bryum intermedium Bar: Dobre vode Bryum capillare Kotor: Škaljari; Herceg Novi; Sutomore; Budva Bryum donianum Budva; Herceg Novi Bryum elegans Budva: južno od Rafailovića Bryum canariense LR Herceg Novi: Meljine, Savina; Kotor Bryum torquescens Herceg Novi: Meljine, Kotor: Škaljari Bryum creberrium DD Herceg Novi: Meljine Bryum pallescens Herceg Novi Bryum pseudotriquetrum Herceg Novi: Savina Bryum caespiticum Herceg Novi: Begovina, savina, Zelenika; Reževići; Čanj Bryum argentums Mamula, Herceg Novi: Savina, Zelenika, Meljine, Kumbor Bryum dichotomum Budva Kotor: Škaljari; Herceg Novi: na napuštenom teniskom Bryum radiculosum igralištu iza Španske tvrđave Bryum alpinum Herceg Novi: Meljine Bryum gemmiparum Herceg Novi: Topla, Baošići, Savina, Kuti Bryoerythrophyllum Herceg Novi: Savina recurvirostrum Callirgonela cuspidate Herceg Novi: Savina, Meljine Calypogeia fissa Herceg Novi Campylium calcareum Herceg Novi: Savina; Sutomore: potok Brca Herceg Novi: Savina, tvrđava Španjola; Sutomore: dolina Campylium chrysophyllum potoka Brca Campylium stellatum Herceg Novi Campylopus fragilis VU Herceg Novi: Savina Cephaloziella calyculata + Od Herceg Novog prema Savini

224

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Cephaloziella turneri VU Boko Kotorska, Begovina kod Herceg Novog Cephaloziella bicuspidata Herceg Novi: dolina Zelenike Prvi put registrovana; Kotor (blizu Trojice), Vladimir u Cephaloziella divaricata blizini Šaskog jezera (Papp & Erzberger, 2007) Ceratodon conicus Herceg Novi: pjeskoviti klanac ispod Jošice Donje Cinclidotus aquaticus Herceg Novi; Sutomore; Budva; Cinclidotus fontinaloides Herceg Novi; Sutomore Cinclidotus mucronatus Kotor: Škaljari; Herceg Novi; Budva Cinclidotus riparius Herceg Novi; Budva; Sutomore Cirriphyllum crassinervium Cirriphyllum tommasinii Herceg Novi Cololejeunea minutissima Cololejeunea rosettiana Conocephallum conicum Herceg Novi Corsinia coriandrina Herceg Novi, iznad Meljina Cratoneuron filicinum Herceg Novi: Meljine, Zelenika, Tola, Begovina, Savina

Cryphaea heteromalla LR Herceg Novi: Savina, dolina Kuti

Ctenidium molluscum Herceg Novi: Meljine; Budva; Kotor; Herceg Novi

Herceg Novi: između Sasovića i Zelenike, Savina, iznad Dicranum scoparium Kumbora Dicranella varia Kotor: Škaljari; Herceg Novi: Begovina Dicranella howei Kotor: Škaljari; Herceg Novi: Begovina Didymodon sicculus Mamula Didymodon acutus Budva; Kotor; Herceg Novi; Mamula Kotor: Škaljari i Dobrota; Herceg Novi: Savina, Topla, Didymodon luridus Meljine; Sutomore

225

9. PRILOG 1

Didymodon cordatus Herceg Novi Didymodon rigidulus Kotor: Dobrota i Škaljari; Herceg Novi Didymodon insulanus Herceg Novi: Kumbor, Jošica Donja Didymodon sinuosus Herceg Novi Kotor: Brdo Vrmac, Škaljari, Dobrota; Herceg Novi:između Didymodon vinealis Kumbora i Zelenike Kotor: Škaljari i Donja Sutvara; Herceg Novi; Sutomore; Didymodon tophaceus Dobre vode Didymodon fallax Budva; Herceg Novi: Savina, Kuti, Jošica Donja Didymodon ferrugineus DD Herceg Novi: Savina, Đenovići Didymodon spadiceus Herceg Novi: Topla, Savina, Meljine, Zelenika, Jošica Donja Diphyscium follosum LR Herceg Novi Ditrichum cylindricum Herceg Novi: na obali vode od Zabrdi u dolini Kuti Ditrichum pusillum LR Herceg Novi: kod Jošice Donje Ditrichum flexicaule Brdo Vrmac, česta na crnogorskom primorju Ditrichum subulatum Herceg Novi: Savina; iznad Meljina Encalypta streptocarpa Kotor, Herceg Novi, Encalypta vulgaris Herceg Novi: kod Kuta Herceg Novi: Savina, Meljine, Kuti, iznad Bijele, iznad Entosthodon attenuates Kamenara Entosthodon obtusus LR Herceg Novi: Savina, Kuti, Zelenika Epipterygium tozeri DD Herceg Novi:Savina, Kuti Ephemerum recurvifolium + VU Herceg Novi: Meljine Ephemerum serratum VU Herceg Novi: ispod manastira Savina, Meljine Ephemerum sessile + VU Herceg Novi: između Tople i Čele Eucladium verticillatum Budva; Herceg Novi Eurthynchium Kotor: Škaljari; Herceg Novi: Savina; Budva crassinervium Eurthynchium hians Herceg Novi: dolina Kuti, Savina, Zelenika

226

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Eurthynchium praelongum Budva; Kotor: Škaljari; Herceg Novi

Eurthynchium pulchellum Kotor: Škaljari

Eurthynchium pumilum Budva Eurthynchium schleicheri Herceg Novi Eurthynchium speciosum Herceg Novi; Reževići Eurthynchium striatulum Kotor: Dobrota, Škaljari; Igalo: selo Žvinje Eurthynchium striatum Herceg Novi: Meljine; Budva Fabronia pusilla DD Mamula Fissidens algarvicus DD Herceg Novi: Savina, iznad Kumbora i Bijele Herceg Novi: Savina, od Herceg Novog do Jošice Donje, Fissidens bryoides Kuta iznad Bijele Fissidens crassipes Herceg Novi: Topla; Baošići; Sveti Stefan Fissidens exilis DD Herceg Novi: Savina Fissidens incurvus Budva; od Herceg Novog do Jošice Donje Fissidens limbatus Herceg Novi: Topla, Savina i Kuta kod Kumbora, Meljine Fissidens dubius Brdo Vrmac, Herceg Novi: Meljine Fissidens serrulatus Herceg Novi: u stjenovitom grmlju iznad Meljina Budva; flišno područje Boke Kotorske; Herceg Novi: Fissidens taxifolius Meljine, Savina, Jošica Donja Fissidens viridulus Fontinalis antypiretica LR Herceg Novi: potok Nemila u dolini Savina Fontinalis hypnoides VU Herceg Novi Fossombronia husnotii Funaria hygrometrica Kotor Funaria muhlenbergii LR Herceg Novi; Budva; Kotor Funariella curviseta + VU Kotor; Herceg Novi: kod Sasavića Frullania dilatata Herceg Novi: Meljine, Zelenika

227

9. PRILOG 1

Prvi put registrovana; Kotor , duž puta od Virpazara do Bara Frullania inflatata Gottsche (Papp&Erzberger, 2007), na evropskoj Crvenoj listi ima var. illyrica status R Frullania tamarisci Herceg Novi: Zelenika Grimmia tergestina Lastva; Herceg Novi; Budva Grimmia laevigata Herceg Novi: Sutorina Grimmia orbicularis Kotor: Škaljari Grimmia trichophylla Kotor; Herceg Novi; Budva Grimmia pulvinata Herceg Novi: Meljine, Zelenika; Dobre Vode; Sutomore Gymnostomum calcareum Kotor; Herceg Novi; Budva; selo Žvinje iznad Igala Gyroweisia tenuis Habrodon perpusillus Herceg Novi Homalia lusitanica LR Herceg Novi: Savina Homalothecium lutescens Herceg Novi: dolina Kuti Homalothecium Kotor: Škaljari; Herceg Novi: Savina philippeanum Herceg Novi: Između Kotora i tvrđave Trojice, okolina Homalothecium sericeum Zelenike, Savina Hylocomium splendens Herceg Novi: Savina Kotor: Vrmac; Herceg Novi: Zelenika, dolina Kuti, Hypnum cupressiforme Zelenika, Savina; Igalo: selo Žvinje Hypnum lindbergii DD Kotor: Škaljari Isothecium alopecuroides Herceg Novi: Savina Isothecium myosuroides Herceg Novi: Savina, dolina Kuti Kindbergia praelonga Leiocolea turbinate Begovina kod Herceg Novog Lejeunea cavifolia Herceg Novi: Begovina, Zelenika Leskea polycarpa Paštrovići: selo Reževići Leptodon smithii Herceg Novi: na hrastovi stablima kod Lastve, na drveću

228

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

iznad Meljina, Sasovići Herceg Novi: Zelenika, na stijena i drveću u parku hotela Leucodon sciuroides Zelenika, Savina, dolina Kuti Lophocolea heterophylla Herceg Novi: Zelenika Lunularia cruciata Herceg Novi, Boka Kotorska Mannia androgyna CR Kotor, Herceg Novi Marchantia polymorpha Herceg Novi Herceg Novi: na podnožju starog drveća kod Žljebova blizu Metaneckera menziesii Zelenike Metzgeria furcata Herceg Novi: Savina, Zelenika Micromitrium tenerum Herceg Novi Neckera besseri Herceg Novi: u parku manastira Savina, dolina Kuti, na Neckera complanata stijenama iznad Baošića Neckera crispa Herceg Novi: Savina, Kuti; Vrmac Orthotrichum lyelli Herceg Novi Orthotrichum affine Herceg Novi Orthotrichum anomalum Herceg Novi: Meljine, Žlijebi; Kotor Orthotrichum cupulatum Herceg Novi: Meljine, Žlijebi; Kotor: Škaljari Orthotrichum diaphanum Herceg Novi: Meljine, na vrbi, na drveću u dolini Zelenika Orthotrichum rupestre Orthotrichum pallens Orthotrichum striatum Oxymitra incrassate Herceg Novi; kod Zelenike Oxyrrbynchium bias Oxyrrbynchium pumilum Oxyrrbynchium schleicheri Oxystegus tenuirostris Herceg Novi: dolina Kuti Palustriella communata Budva, Sutomore, Herceg Novi

229

9. PRILOG 1

Phascum cuspidatum Herceg Novi: iza Španske tvrđace, ispod manastira Savina Philonotis rigida VU Herceg Novi Herceg Novi: Begovina, savina, dolina Kuti, padina iznad Philonotis arnellii DD Bijele Philonotis caespitosa DD Herceg Novi; Budva; Sveti Stefan Herceg Novi: na kamenju u potoku između Tople i Philonotis calcarea Matkovića, dolina Kuti Philonotis fontana Herceg Novi: Topla, dolina Kuti Philonotis marchica Herceg Novi: Topla Herceg Novi: na napuštenom teniskom igralištu iza Španske Physcomitrium pyriforme LR tvrđave Plagiochasma rupestre Škaljari (Kotor) Plagiochilla asplenioides Herceg Novi: iznad Žljebova Plagiomnium affine Herceg Novi: Zelenika, Savina, Đenovići; Budva; Sutomore Plagiomnium cuspidatum Kotor: Dobrota; Herceg Novi: Zelenika, Savina Plagiomnium elatum Herceg Novi: Zelenika, Savina Plagiomnium medium Herceg Novi: rubovi potoka u dolini Kuti Plagiomnium rostratum Herceg Novi: Savina; Budva: Rafailovići Plagiomnium undulatum Kotor; Herceg Novi: okolina Zelenike, Savina, dolina Kuti Plasteurhynchium

striatulum Platyhypnidium riparioides Herceg Novi: oko Savine; Meljine; Zelenika; Kuti iznad Pleuridium subulatum Kumbora; kod Bijele, Jošica Donja Pleurochaete squarrosa Kotor: Vrmac, Dobrota, Škajlari; Herceg Novi Pogonatum aloides Okolina Boke Kotorske, Herceg Novi Pohlia wahlenbergii Kotor: Škaljari; Herceg Novi: Begovina, Savina, Kuti Kotor: Škaljari; Herceg Novi: Begovina, Savina, Kuti; Pohlia melanodon Budva

230

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Porella cardaena Porella platyphylla Herceg Novi: Meljine Pottia crinite Herceg Novi: Savina, dolina Kuti, Kumbor Pottia lanceolata Herceg Novi: Zelenika, Baošići, Meljine; Budva Pottia starckeana Herceg Novi: Kuti, Kumbor Pottia truncate Herceg Novi: iza Španske trvrđave, ispod manastira Savina Preissia quadrata Kotor, Herceg Novi Pseudocrossidium Kotor: brdo Vrmac hornschuchianum Pseudocrossidium Herceg Novi: Baošići, Zelenika; Kotor revolutum Pseudoscleropodium purum Pterigynandrum filiforme Pterogonium gracile Kotor; Herceg Novi; Budva; Sutomore Racomitrium canescens Herceg Novi: Savina, Meljine, u dolini Kuti Reboulia hemisphaerica Herceg Novi, Boka Kotorska, Zelenika Rhizomnium punctatum Igalo: selo Žvinje; Herceg Novi Rhynchostegium confertum Herceg Novi: Meljine Rhynchostegium murale Rhynchostegium Kotor megapolitanum Rhynchostegium Herceg Novi: Meljine, dolina Kuti riparioides Rhynchostegiella curviseta Budva; Kotor: Dobrota, Škaljari; Herceg Novi: Topla Rhynchostegiella teesdalei LR Herceg Novi: Meljine Rhynchostegiella tenella Kotor: Škaljari; Herceg Novi: Savina Riccia ciliate Prvi put registrovana; Kotor (blizu Trojice) Riccia glauca (Papp&Erzberger, 2007)

231

9. PRILOG 1

Prvi put registrovana; Kotor (blizu Trojice) Riccia macrocarpa (Papp&Erzberger, 2007) Riccia michelli Herceg Novi; kod Zelenike Riccia nigrella Herceg Novi; kod Zelenike Riccia papillosa Riccia sorocarpa Herceg Novi: Zelenika Prvi put registrovana; Kotor (blizu Trojice) Riccia trabutiana (Papp&Erzberger, 2007), na Evropskoj Crvenoj listi ima status R Scapania asprera Okolina Kotora Scapania compacta Begovina između Herceg Novog i Savine Herceg Novi; Kotor: Škaljari, Vrmac; selo Pečurice (Dobre Schistidium apocarum Vode) Schistidium crassipilum Schistidium confertum Herceg Novi: Žljebovo Schistidium trichodon Boka Kotorska; Herceg Novi: Savina, Begovina Sciuro-hypnum populeum Scleropodium touretii LR Herceg Novi Scleropodium purum Herceg Novi: Savina Herceg Novi: Meljine, Savina, Zelenika; Kotor: Dobrota, Scorpiurium circinatum Škaljari Prvi put registrovana; duž puta od Kotora prema Perastu Scorpiurium deflexifolium (lokalitet Stari mlini) (Papp&Erzberger, 2007) Scorpiurium sendtneri Seligeria recurvata LR Herceg Novi: između Kamenara i Jošice Donje Sematophyllum Herceg Novi: Savina, dolina Kuti substrumulosum Southbya nigrella Southbya tophacea Herceg Novi: Spruce, Begovina, Zelenika; okolina Kotora

232

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Syntrichia laevipila Syntrichia montana Syntrichia papillosa Syntrichia ruralis Targionia lorbeeriana Targionia hypophyla Boka Kotorska, na zemljanom tlu između krečnjačkih stijena Thamnobryum alopecurum Herceg Novi: Savina, Kuti Thuidium recognitum Herceg Novi: Savina, dolina Kuti, Meljine Thuidium tamariscinum Herceg Novi: na južnom rubu doline Kuti Tortella flavovirens Herceg Novi: Topla, Savina; selo Reževići; Čanj Tortella humilis Herceg Novi: Meljine, Zelenika; Dobre Vode Tortella inclinata Herceg Novi Tortella inflexa Herceg Novi: iznad Meljina Tortella nitida Kotor; Herceg Novi Tortella tortuosa Kotor; Herceg Novi Tortula intermedia Kotor: Škaljari i Dobrota; Herceg Novi; Žlijebi i Kuti Tortula laevipila Herceg Novi: Savina i Kuti Tortula latifolia Herceg Novi Tortula subulata Herceg Novi: Savina, Meljine, Kumbor, Baošići Tortula inermis Budva; Kotor; Herceg Novi Tortula marginata DD Herceg Novi: Spruce Tortula canescens Brdo Vrmac; Herceg Novi; Budva Herceg Novi: Savina, Kumbor, Bijela i Donja Jošica; Budva: Tortula cuneifolia Rafailovići Tortula muralis Herceg Novi; Bar: Dobre vode; Sutomore; Reževići Flišno područje Boko Kotorske; Herceg Novi: Savina, iznad Tortula atrovirens Kumbora i Baošića Tortula pagorum Mamula

233

9. PRILOG 1

Herceg Novi: iznad Meljina i Zelenike; kod Lastve i Trojica; Tortula ruralis Bar: Dobre vode; Sutomore Trichostomopsis trivialis Mamula Kotor: brdo Vrmac, Škaljari; Herceg Novi: Savina, Trichostomum Kamenari, Zelenika, Meljine, Kumbor; Budva: na česti brachydontium južno od Rafailovića Trichostomum crispulum

Bruch var.angustifolium Trichostomum crispulum Herceg Novi: Meljine, Savina, Kuti, Zelenika; Kotor Thudium recognitum Kotor: brdo Vrmac, Škaljari, Dobrota; Herceg Novi: Savina, Weissia controversa Zelenika, Podi; Budva; Sutomore; Dobre Vode Weissia triumphans VU Herceg Novi: Meljine, Žlijeb; Kotor; Čanj: selo Mišići Weissia wimmeriana Herceg Novi: Savina Weissia brachycarpa Herceg Novi: Savina, Meljine Weissia condensa Weissia controversa Weissia rutilans Herceg Novi: Savina, Meljine Weissia levieri + LR Herceg Novi: Savina, Meljine Weissia longifolia LR Sutvara Donja kod Kotora; Herceg Novi: Zelenika, Savina Weissia longifolia Mitt var Prvi put registrovana; Kotor (blizu Trojice)

angustifolia (Papp&Erzberger, 2007) Zygodon baumgartneri Mamula Zygodon rupestris Herceg Novi Zygodon viridissimus LR Herceg Novi: Meljine, Begovina, Savina

234

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Tabela 3: Lišajevi obalnog područja Crnogorskog primorja Vrste Status zaštite na Status zaštite na IUCN Napomena Lišajevi nacionalnom nivou međunarodnom nivou Crvena lista Arthonia radiata Rumija Aspicilia calcarea Rumija Aspicilia contorta Iznad Sv. Stefana, duž glavnog puta prema Budvi Bacidia laurocerasi Brdo Spas Lovćen; 250 m Caloplaca alnetorum Ovo je prvi potvrđeni (i za sada jedini zvanični) nalaz ove vrste za Crnu Goru Caloplaca cf. chalybeia Rumija Caloplaca citrina Iznad Sv. Stefana, duž glavnog puta ka Budvi Brdo Spas, sjeverozapadno od Budve; Boljevići zapadno od Caloplaca crenularia Virpazara, duž puta prema Baru Iznad Sv. Stefana, duž glavnog puta ka Budvi (jedini lokalitet Caloplaca crenulatella na kome je ova vrsta do sada registrovana) Caloplaca flavescens Rumija Iznad Sv. Stefana, duž glavnog puta ka Budvi (jedini lokalitet Caloplaca flavocitrina na kome je ova vrsta do sada registrovana) Caloplaca flavovirescens Iznad Sv. Stefana, duž glavnog puta ka Budvi Caloplaca pyracea Brdo Spas Caloplaca xantholyta Brdo Spas Candelaria concolor Brdo Spas Candelariella vitellina Lovćen, 250 m Catillaria chalybeia Boljevići zapadno od Virpazara, duž puta prema Baru Brdo Spas (jedini lokalitet na kome je ova vrsta do sada Cladonia cervicornis registrovana) Cladonia coniocraea Rumija Cladonia convoluta Brdo Spas Cladonia furcata Brdo Spas

235

1. PRILOG 1

Cladonia pyxidata Brdo Spa; Put od Virpazara prema Baru; Rumija

Boljevići zapadno od Virpazara (jedini lokalitet na kome je ova Cladonia rei vrsta do sada registrovana) Clauzadea metzleri Rumija Clauzadea monticola Brdo Spas Collema callopismum Put od Virpazara prema Baru Iznad Sv. Stefana, duž glavnog puta ka Budvi; Put od Collema crispum Virpazara prema Baru Collema callopismum Put od Virpazara prema Baru Iznad Sv. Stefana, duž glavnog puta ka Budvi; Put od Collema crispum Virpazara prema Baru Collema cristatum Brdo Spas, sjeverozapadno od Budve; Rumija Collema flaccidum Rumija Collema furfuraceum Brdo Spas, sjeverozapadno od Budve Collema tenax Iznad Sv. Stefana, duž glavnog puta ka Budvi Degelia atlantica Kotor, Tivat, Lastva Degelia plumbea Rumija Diploschistes scruposus Boljevići zapadno od Virpazara Flavoparmelia caperata Brdo Spas; Rumija Rumija (jedini lokalitet na kome je ova vrsta do sada Fulgensia fulgida registrovana) Brdo Spas; Predstavlja vrstu koja je veoma rijetka na Balkanskom poluostrvu. Postoji samo jedan nalaz zabilježen za Hrvatsku, Fuscopannaria jedan za Crnu Goru, jedan za Sloveniju i četiri za Grčku. mediterranea Takođe je rijetka i u Italiji. Za navedena područja ne postoje konačne crvene liste lišajeva, ali se sa velikom sigurnošću može tvrditi da bi se ovaj takson našao na njima. Fuscopannaria olivacea Kotor, Tivat, Lastva

236

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Brdo Spas (jedini lokalitet na kome je ova vrsta do sada Hyperphyscia adglutinata registrovana) Hypocenomyce scalaris Rumija Hypogymnia tubulosa Lovćen, Ivanova Korita; Rumija Iznad Sv. Stefana, duž glavnog puta ka Budvi (jedini lokalitet Lecania inundata na kome je ova vrsta do sada registrovana) Lecanora campestris Boljevići zapadno od Virpazara, duž puta prema Baru Lecanora chlarotera Brdo Spas; Rumija Rumija (jedini lokalitet na kome je ova vrsta do sada Lecanora leuckertiana registrovana) Lecidella achristotera Brdo Spas; Jaz Lecidella carpathica Boljevići zapadno od Virpazara, duž puta prema Baru Lecidella elaeochroma Brdo Spas Lepraria eburnea Brdo Spas; Put od Virpazara prema Baru, Iznad Sv. Stefana, duž glavnog puta ka Budvi (jedini lokalitet Lepraria nivalis na kome je ova vrsta do sada registrovana) Lepraria vouauxii Rumija Boljevići zapadno od Virpazara, duž puta prema Baru (jedini Leprocaulon microscopicum lokalitet na kome je ova vrsta do sada registrovana) Leptogium brebissonii Brdo Spas Leptogium lichenoides Lovćen, Ivanova Korita; Rumija Boljevići zapadno od Virpazara, duž puta prema Baru (jedini Leptogium magnussonii lokalitet na kome je ova vrsta do sada registrovana) Leptogium massiliense Put od Virpazara prema Baru Leptogium teretiusculum Brdo Spas, sjeverozapadno od Budve Rumija Lobaria pulmonaria Lovćen, Ivanova Korita; Rumija Melanelixia fuliginosa Rumija Melanohalea exasperata Lovćen, Ivanova Korita; Rumija Micarea prasina Rumija Mycobilimbia sanguineoatra Put od Virpazara prema Baru

237

1. PRILOG 1

Nephroma laevigatum Rumija Normandina pulchella Brdo Spas, sjeverozapadno od Budve Ochrolechia androgyna Rumija Opegrapha atra Brdo Spas Pachyphiale carneola Rumija Parmelia saxatilis Rumija Parmelia sulcata Lovćen, Ivanova Korita; Rumija Parmelina carporrhizans Kotor, Tivat, Lastva Parmelina quercina Rumija Parmelina tiliacea Rumija Parmotrema perlatum Brdo Spas, sjeverozapadno od Budve Peltigera praetextata Rumija Pertusaria albescens var. Lovćen, Ivanova Korita; Rumija albescens Pertusaria albescens var. Rumija coralline Pertusaria coccodes Lovćen, Ivanova Korita; Rumija, Livari, Pertusaria flavida Lovćen, Ivanova Korita; Rumija Pertusaria leioplaca Rumija Pertusaria pertusa Rumija Phaeophyscia chloantha Put od Virpazara prema Baru; Rumija Phaeophyscia orbicularis Rumija Lovćen, Ivanova Korita; Phlyctis argena Brdo Spas, sjeverozapadno od Budve; Rumija Physcia adscendens Boljevići zapadno od Virpazara, duž puta prema Baru Physcia biziana Jaz zapadno od Budve Physcia clementei Kotor, Tivat, Lastva Physcia leptalea Rumija Physconia perisidiosa Rumija Physconia venusta Rumija 238

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Placynthium nigrum Rumija Brdo Spas; Boljevići zapadno od Virpazara, duž puta prema Porpidia crustulata Baru Protoblastenia rupestris Brdo Spas Brdo Spas; Boljevići zapadno od Virpazara, duž puta prema Protoparmeliopsis muralis Baru Pseudosagedia aenea Brdo Spas Punctelia subrudecta Kotor, Tivat, Lastva Ramalina farinacea Lovćen, Ivanova Korita; Rumija Rinodina sophodes Rumija Rinodinella dubyanoides Rumija Solenopsora candicans Brdo Spas Solenopsora olivacea Brdo Spas Squamarina cartilaginea Brdo Spas Strigula affinis Rumija Boljevići zapadno od Virpazara, duž puta prema Baru (jedini Trapelia placodioides lokalitet na kome je ova vrsta do sada registrovana) Rumija (jedini lokalitet na kome je ova vrsta do sada Trapeliopsis flexuosa registrovana) Vahliella saubinetii Put od Virpazara prema Baru Verrucaria cf. muralis Boljevići zapadno od Virpazara, duž puta prema Baru sjeverozapadno od Budve; Boljevići zapadno od Virpazara, duž Xanthoparmelia conspersa puta prema Baru Xanthoparmelia delisei Boljevići zapadno od Virpazara, duž puta prema Baru Brdo Spas (jedini lokalitet na kome je ova vrsta do sada Xanthoparmelia pulla registrovana) Kotor, Tivat, Lastva Xanthoparmelia stenophylla

Xanthoria parietina Jaz; Boljevići zapadno od Virpazara, duž puta prema Baru

239

1. PRILOG 1

240

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Tabela 4: Gljive obalnog područja Crnogorskog primorja Evropska Vrste Status zaštite na Status zaštite na crvena lista Napomena Gljive nacionalnom nivou međunarodnom nivou gljiva Paštrovačka gora, u hrastovo grabovoj šumi Abortiporus biennis (Perić et al., 2005) Agaricus augustus Brdo Spas Agaricus campestris Staništa na obodima Petrovačke plaže Agaricus langei Herceg Novi, Kotobilj (Perić et al., 2005) Agaricus xanthoderma var. Herceg Novi, Borići, u šumi Pinus nigra

meleagris (Perić & Perić, 1999) Herceg Novi, između sela Bakoči i Bunovići, na prorijeđenom tlu uz Albatrellus cristatus hrastovu šumu (Perić & Perić, 2002) Herceg Novi, između sela Bakoči i Bunovići, na prorijeđenom tlu uz Albatrellus pes-caprae + D hrastovu šumu (Perić & Perić, 2002) Herceg novi, na panju Quercus pubescens Aleurodiscus disciformis + B (Perić & Perić, 1997) Na listi je ECCF Brdo Spas (zajednica Erico-Arbutetum), Savinska Dubrava (šuma (“Evropski savjet za Quercus pubescens i Castanea sativa na zemlji) registrovano oko Amanita caesarea + D konzervaciju gljiva”) 160 plodonosnih tijela (2011.godine); Morinj, Bakoči (Perić & Perić, projekta. 2005) Paštrovačka gora, u hrastovoj šumi Amanita citrina (Perić et al., 2005) Paštrovačka gora, u hrastovoj šumi Amania citrina var. alba (Perić & Perić, 2002) Herceg Novi, Savinska dubrava (Perić & Perić, 2002a) Morinj, Amanita dicipiens Bakoči Amanita excelsa Brdo Spas Amanita franchetii + C Paštrovačka gora, u hrastovoj šumi

241

9. PRILOG 1

(Perić & Perić, 2004) Morinj, registrovana kao nova vrsta za floru gljiva (Perić & Perić, Amanita gioiosa 2007) Herceg Novi, u blizini naselja Topla Amanita lividopallescens (Perić et al., 2005) Amanita pantherina Brdo Spas, Jaz Amanita phalloides Brdo Spas Brdo Spas; Herceg Novi, ispod Castanea sativa (Perić & Perić, Amanita rubescens 1997) Amanita ovoidea Herceg Novi (Perić & Perić, 1999) Amanita solitaria + Reževići, Drobni pijesak (Perić & Perić, 2002) Amanita strobiliformis Miločer (park ispod Quercus sp.)(Perić & Perić, 1997) Paštrovačka gora, u hrastovoj šumi Amanita vaginata (Perić et al., 2005) Amanita vittadinii + Herceg Novi, Bakoči, na livadi (Perić & Perić, 2002) Brdo Spas, Jaz; Herceg Novi, Savinska dubrava, na hrastu i kestenu Armillaria mellea (Perić & Perić, 1999) Paštrovačka gora, u hrastovoj šumi Armillaria tabescens (Perić et al., 2005) Astraeus hygrometricus C Pržno kod Tivta (makija), Petrovačka gora (Perić & Perić, 1997) Radovići na mrtvom satblu Morus alba, Sutomore na mrtvom stablu Auricularia auricula-judae Quercus sp., (Perić & Perić, 1997) Auricularia mesenterica Petrovac (Perić & Perić, 1997) Bjerkandera adusta Kotor, Petrovac (Perić & Perić, 1997) Paštrovačka gora, u asocijaciji sa Quecus cerris (Perić & Perić, Boletus comptus 2006) Boletus erythropus Herceg Novi, u hrastovoj šumi (Perić & Perić, 1996) Boletus impolitus + B Paštrovačka gora, hrastovo grabova šuma (Perić & Perić, 2005) Boletus luridus Staništa na obodima Petrovačke plaže; Miločer (Tortić, 1988)

242

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Boletus luridus f. lupinus Staništa na obodima Petrovačke plaže Na listi je ECCF Makija u Radovićima blizu Tivta (Perić & Perić, 1997); Brdo Spas ( (“Evropski savjet za zajednica Erico-Arbutetum), Savinska Dubrava (šuma Quercus Boletus queletii + B konzervaciju gljiva”) pubescens i Castanea sativa na zemlji) 50 plodonosnih tijela projekta. (2011.godine); na Evropskoj crvenoj listi nalazi se u grupi B Bovista plumbea Brdo Spas, Tivatska Solila, Jaz Kotor, na mrtvoj grani Nerium oleander, Petrovac na mrtvom stablu Byssomerulius corium Myrtus communis i grani Spartium junceum Calvatia excipuliformis Brdo Spas, Jaz Petrovac, Lučice, borova šuma pored plaže Calodon niger (Perić & Perić, 2002) Cantharellus cibarius Herceg Novi, Savina, Vrmac (Perić & Perić, 2002) Herceg Novi, Sušćepan, u hrastovo grabovoj šumi (Perić & Perić, Cantharellus cinereus + C 1999) Cantharellus Paštrovačka gora, grabovo hrastova šuma (Perić & Perić, 2005) lilacinopruinatus Herceg Novi, Sušćepan, u šumi Pinus nigra Cantharellus lutescens (Perić & Perić, 1999) Cantharellus lutescens f. Herecg Novi, Sušćepan (Perić & Perić, 2005) luteocornus Cerrena unicolor Bijela, Petrovac (Tortić, 1988) Herceg Novi, na Phlomis fruticosa, Salvia officinalis, Smilax aspera, Coronilla emeroides, Rubus sp.; Kotor; Pržno; Đuraševići pored Chaetocalathus craterellus Tivta; Petrovac pored puta na mrtvim granama Myrtis communis (Perić & Perić, 1997) Kotor, Buljarica kod Petovca na mrtvom stablu Pupulus nigra (Perić Chondrostereum purpureum & Perić, 1997) Chroogomphus rutilus Kotor, Vrmac, u borovoj šumi (Perić et al., 2005) Brdo Spas, Jaz; Petrovac, Lučice, hrastova šuma (Perić & Perić, Clathrus ruber 2005) Clavaria amethyshtina Kotor, Vrmac, u borovoj šumi (Perić & Perić, 2002)

243

9. PRILOG 1

Clavaria vermicularis Paštrovačka gora, u hrastovoj šumi (Perić et al., 2005) Clavulina cristata Kotor, Vrmac, u hrastovoj šumi (Perić et al., 2005) Paštrovačka gora, u hrastovo grabovoj šumi Clavulinopsis corniculata (Perić et al., 2005) Petrovac, Lučice, pored puta prema Buljarici Clitocybe costata (Perić & Perić, 2005) Clitocybe gibba Brdo Spas, Jaz Clitocybe olearia Herceg Novi, Savinska dubrava, na hrastu (Perić & Perić, 2002) Clitocybe vermicularis Paštrovačka gora, u hrastovo grabovoj šumi (Perić & Perić, 1999) Clathrus cancellatus Kotor, Pržno kraj Tivta (Perić & Perić, 1997) Collybia erythropus Brdo Spas Collybia marasmoides Paštrovačka gora (Perić et al., 2005) Collybia peronata Petrovačka gora, uz grab (Carpinus sp.) (Perić & Perić, 1995) Savinska Dubrava (šuma Quercus pubescens i Castanea sativa na Coltricia cinnamomea + C zemlji) (Perić & Perić, 1999) Herceg Novi, Savinska dubrava (Perić & Perić, 1999); Paštrovačka Craterellus cornucopioides gora, hrastovo grabova šuma (Perić & Perić, 2005) Crinipellis stipitaria Paštrovačka gora, na travi (Perić et al., 2005) Crucibulum crucibuliforme Staništa na obodima Petrovačke plaže Coprinus comatus Reževići, Drobni pijesak (Perić & Perić, 2002) Paštrovačka gora, u šumi hrasta Quercus cerris Cortinarius bulliardi + B (Perić & Perić, 2004) Paštrovačka gora, u hrastovoj šumi Cortinarius trivialis (Perić et al., 2005) Brdo Spas, Staništa na obodima Petrovačke plaže; Pržno kraj Tivta Cyathus olla na šišarkama Pinus halepensis (Perić & Perić, 1997) Cyphella villosa Kotor, na suvim stabljikama Sambucus ebulus (Tortić, 1988) Daedalea quercina Kotor, na Quercus pubescens (Perić & Perić, 1997) Dichromitus campestris C Miločer, na Quercus pubescens (Perić & Perić, 1997)

244

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Entoloma chalybaeum var. Paštrovačka gora, (Perić & Perić, 2002) lazulinum Entoloma Paštrovačka gora, hrastovo grabova šuma (Perić et al., 2005) occultopigmentatum Paštrovačka gora, na zemlji među mahovinom i travom pored Entoloma sericeoides hrastove šume (Perić et al., 2005) Exsidia truncata Kotor, Vrmac, u hrastovoj šumi (Perić et al., 2005) Fistulina hepatica Morinj, Bakoči, hrastova šuma (Perić & Perić, 2005) Flavoscypha phlebophora Perovačka gora (Perić & Perić, 1995) Fomes fomentarius Budva, na Morus sp. ili Tilia sp. (Tortić, 1988) Fomitopsis cytisina Kotor, na panju Celtis australis Funalia gallica Buljarica, Petrovac (Perić & Perić, 1997) Fuscoporia punctata Tivatska Solila Ganoderma applanatum Herceg Novi (Tortić, 1988) Kotor, na panju Celtis australis i u živom stablu Morus alba (Perić & Ganoderma adspersum Perić, 1997) Tivatska Solila; Sutomore, u osnovi mrtvog Quercus sp. (Perić & Ganoderma resinaceum + C Perić, 1997) Geastrum triplex D Staništa na obodima Petrovačke plaže Geoglossum umbratile + C Kotor, Vrmac, u hrastovoj šumi (Perić & Perić, 2004) Tivatska Solila; Đuraševići pored Tivta, na panju Cupressus Gloeophyllum abietinum sempervirens; Sutomore, na Pinus halepensis (Perić & Perić, 1997) Petrovac pored Budve, u sađenoj šumi; Sutomore na panju Gloeophyllum trabetum Cupressus (Perić & Perić, 1997) Gomphidius glutinosus Herceg Novi, Borići (Perić & Perić, 1999) Lučice, Petrovac, masovna, na granama i iglicama Pinus halepensis Gymnopilus penetrans (Perić & Perić, 2005) Gyromitra infula Herceg Novi, Borići, u šumi Pinus nigra (Perić & Perić, 1999) Herceg Novi, Savinska dubrava, u miješanoj šumi Quercus Gyroporus castaneus pubescens i Castanea sativa (Perić & Perić, 1999)

245

9. PRILOG 1

Petrovac, na ležećem trupcu Pinus halepensis; Sutomore, na ležećem Hirschioporus trupcu Pinus halepensis fuscoviolaceus (Perić & Perić, 1997) Hirschioporus Petrovac, Sutomore (Tortić, 1988) fuscoviolaceus Miločer, na panju Pinus halepensis Hirschioporus pargamenus (Perić & Perić, 1997) Herceg Novi, Sutorina, u miješanoj šumi Pinus halepensis i Hohenbuehelia geogenia Cupressus sempervirens (Perić et al., 2005) Herceg Novi, Savinska dubrava, u miješanoj šumi Quercus Humaria hemisphaerica pubescens i Castanea sativa (Perić & Perić, 1999) Hydnum rufescens Brdo Spas Herceg Novi, Sutorina, u miješanoj šumi Pinus halepensis i Hydnum scabrosum Cupressus sempervirens (Perić et al., 2005) Hydnocystis piligera Kotor, Vrmac (Perić & Perić, 1998) Hygrocybe conica Brdo Spas var.conica Hygrocybe psittacina Paštrovačka gora, u hrastovoj šumi (Perić et al., 2005) Hygrocybe pseudoconica Paštrovačka gora, na livadi (Perić & Perić, 2002) Paštrovačka gora, na proplanku, u hrastovo grabovoj šumi, Vrmac, u Hygrocybe tristis hrastovoj šumi (Perić et al., 2005) Hygrocybe virginea Brdo Spas Reževići, Drobni pijesak, u grmu na pjeskovitoj zemlji (Perić & Hygrophorus euroflavescens Perić, 2002) Hygrophorus persoonii Paštrovačka gora, u hrastovoj šumi (Perić et al., 2005) Hymenochaete cinnamomea Herceg Novi, na Rubus sp. (Tortić, 1988) Hyphodermella corrugata Pržno (Perić & Perić, 1997) Hyphodontia sambuci Herceg Novi, na trulim stabljikama Clematis vitalba, Phlomis

246

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

fruticosa (Perić & Perić, 1997) Herceg Novi, između sela Bakoči i Bunovići, na hrastovom panju Hypholoma sublateritium (Perić & Perić, 2005) Hypoxylon mediterraneum Petrovac, na živom stablu Quercus sp. (Perić & Perić, 1997) Inocybe geophylla var. Petrovac, Lučice, ispod graba (Perić & Perić,2005) lilacina Morinj, Boka Kotorska, Trojica iznad Kotora, Petrovac, Herceg Novi Inonotus hispidus C (Perić & Perić, 1997) Kotor, na živim granama Tamarix gallica; Petrovac i Buljarica, Inonotus tamaricis Sutomore (Perić & Perić, 1997) Irpex lacteus Đuraševići u blizini Tivta, Kotor (Tortić, 1988) Laccaria laccata Vrmac, Kotor, u borovoj šumi (Perić et al., 2005) Lactarius deliciosus Staništa na obodima Petrovačke plaže

Lactarius mairei + Paštrovačka gora, u hrastovo grabovoj šumi (Perić et al., 2005) B Herceg Novi, Savinska dubrava, u miješanoj šumi Castanea sativa i Lactarius piperatus Quercus pubescens (Perić & Perić, 1999) Lactarius semisanguifluus Petrovac, Lučice, ispod Pinus halepensis (Perić & Perić, 2005) Herceg Novi, Savinska dubrava, u miješanoj šumi Castanea sativa i Lactarius vellereus Quercus pubescens (Perić & Perić, 1999); Herceg Novi, hrastova šuma (Perić & Perić, 2005) Lentinus conhatus Paštrovačka gora (Perić & Perić, 1999) Leotia lubrica Paštrovačka gora, u hrastovoj šumi (Perić et al., 2005) Lepiota cristata Paštrovačka gora, u hrastovoj šumi (Perić et al., 2005) Lučice, Petrovac, pojedinačno, tri primjeraka u travi u šumi Pinus Lepiota xanthophylla halepensis (Perić & Perić, 1995) Lepiota ventriosospora Paštrovačka gora (Perić & Perić, 1995) Lepista inversa Kotor, Vrmac, u borovoj šumi (Perić et al., 2005) Staništa na obodima Petrovačke plaže; Kotor Vrmac ispod hrasta Lepista sordida (Perić et al., 2005)

247

9. PRILOG 1

Paštrovačka gora, u hrastovoj šumi na zemlji gdje je gorjelo (Perić & Leptopodia atra Perić, 2002) Leucopaxillus amarus Herceg Novi (Perić & Perić, 1999) Leucopaxillus compactus Herceg Novi, Sušćepan, u šumi Pinus nigra (Perić & Perić, 2005) Limacella glioderma + Pržno kod Tivta, makija (Perić & Perić, 1997) Limacella guttata + Herceg Novi, Žlijebi, bukovo hrastova šuma (Perić & Perić, 1995) Lycoperdon echinatum Morinj, Bakoči, (Perić & Perić, 2005) Paštrovačka gora, na proplanku u hrastovoj šumi (Perić & Perić, Lycoperdon excipuliforme 2002) Lycoperdon mammaeforme + C Lučice, na prevoju prema Buljarici (Perić & Perić, 2004) Brdo Spas, Jaz, Staništa na obodima Petrovačke plaže; Paštrovačka Lycoperdon perlatum gora (Perić et al., 2005) Lycoperdon umbrinum Brdo Spas Macrocystidia cucumis Paštrovačka gora, hrastova šuma (Perić & Perić, 2002) Macrolepiota mastoidea Brdo Spas, Staništa na obodima Petrovačke plaže Macrolepiota procera Brdo Spas, Jaz, Staništa na obodima Petrovačke plaže Marasmius oreades Brdo Spas, Jaz, Staništa na obodima Petrovačke plaže Marasmiellus candidus Brdo Spas Brdo Spas; Herceg Novi, Sušćepan hrastova šuma (Perić & Perić, Marasmiellus ramealis 2005) Melastiza chateri Paštrovačka gora (Perić et al., 2005) Morchella esculenta Brdo Spas Morchella rotunda + Ulcinj (Tortić, 1988) Mutinus caninus + C Brdo Spas (zajednica Erico-Arbutetum); Mycena epipterygia Brdo Spas Mycena haematopus Brdo Spas Mycena pura Budva, alepski bor, čempres (Perić & Perić, 2002) Oligoporus caesius Petrovac, Lučice, na Erica arborea (Perić & Perić, 2005) Omphalotus olearius + C Tivatska Solila, Savinska Dubrava (šuma Quercus pubescens i

248

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Castanea sativa na zemlji) 10 plodonosnih tijela (2011.godine); Tivatska Solila (na panju Olea europea) Petrovac, Lučice, u šumi Pinus halepensis; Reževići, Drobni pijesak Otidea bufonia (Perić & Perić, 2002) Otidea cantharella Petrovac, Lučice, u šumi Pinus halepensis (Perić & Perić, 2005) Oudemasiella radicata Petrovac, Lučice, uz korijenje graba (Perić & Perić, 2005) Panellus serotinus Kotor, Vrmac, u hrastovoj šumi (Perić et al., 2005) Panellus stypticus Paštrovačka gora na natrulom panju hrasta (Perić & Perić, 2002) Paneollus papilionaceus Kotor, Vrmac, borova šuma (Perić et al., 2005) Paxillus atrotomentosus Vrmac, u borovoj šumi (Perić & Perić, 1996) Paxillus involutus Brdo Spas Sutomore (u četinarskoj šumi na panju Pinus maritima) (Perić & Paxillus panuoides Perić, 1997) Peniophora incarnata Herceg Novi, na Pyrus malus (Perić & Perić, 1997) Herceg Novi, na suvim granama Juniperus oxycedrus, Rubus sp., Peniophora lycii Coronilla emeroides…(Perić & Perić, 1997) Pržno kod Tivta, na mrtvoj grani Pistacia lentiscus (Perić & Perić, Peniophora meridionalis 1997) Peniophora quercina Herceg Novi, na suvim granama Quercus pubescens (Tortić, 1988) Peniophora ex.aff. Pržno kod Kotora, na osušenim stablima Quercus pubescens (Tortić,

versicolor 1988) Perenniporia ochroleuca Petrovac, Lučice, u šumi Pinus halepensis (Perić & Perić, 2005) Paštrovačka gora, hrastova šuma pored magistrale (Perić & Perić, Peziza domiciliana 2002) Peziza varia Paštrovačka gora, na zemlji i hrastovoj šumi (Perić & Perić, 2002) Phallus impudicus Brdo Spas Phlebia radiata Pržno kod Kotora, na stablu Pinus halepensis (Perić & Perić, 1997) Phellinus rimosus Budva, mrtvo stablo Robinia pseudoacacia (Perić & Perić, 1997) Phellinus robustus Kotor, na trulim stablima Gleditschia triacanthos (Tortić, 1988)

249

9. PRILOG 1

Phellinus pini Ulcinj i Petrovac, na Pinus halepensis (Perić & Perić, 1997) Đuraševići kod Tivta, na mrtvom drvetu Morus alba i živom Olea Phellinus punctatus europea; Kotor, mrtvo stablo Robinia pseudoacacia, Trojiva iznad Kotora, Petrovac, Sutomore (Perić & Perić, 1997) Tivatska Solila; Herceg Novi, na panejvima i korijenju Quercus Phellinus torulosus pubescens; Radovići kod Tivta, Trojica iznad Kotora, Tivat, Petrovac, Sutomore (Perić & Perić, 1997) Phellinus tuberculosus Radovići, Kotor, Petrovac, Budva (Tortić, 1988) Phellodon niger + B Petrovac, Lučice, borova šuma (Perić & Perić, 2004) Na listi je ECCF (“Evropski savjet za Savinska Dubrava (šuma Quercus pubescens i Castanea sativa na Pisolithus arrhizus + C konzervaciju gljiva”) zemlji) projekta. Herceg Novi, u parku hotela Topla na oleanderu (Perić & Perić, Pleurotus ostreatus 2005) Paštrovačka gora, na grančicama graba i Quercus pubescens (Perić Polyporus arcularius & Perić, 1999) Veoma rijetka vrsta u Crnoj Gori. Za sada je registrovana samo na Polyporus tuberaster dva lokaliteta: Brdo Spas i nacionalni park "Biogradska gora" i predstavlja vrstu potencijalne zaštite na nacionalnom nivou Poria lindbladii Sutomore (Perić & Perić, 1997) Psathyrella candolleana Brdo Spas Pulchericium caeruleum C Herceg Novi, na trulim granama Rubus sp.(Perić & Perić, 1997) Brdo Spas; Herceg Novi na natrulim granama divlje trešnje Pycnoporus cinnabarinus (Cerasum avium)(Perić & Perić, 1997) Rhodopaxillus nudus Budva, (Perić & Perić, 2002) Rusulla cyanoxantha Herceg Novi, u hrastovoj šumi (Perić & Perić, 2002) Russula emetica Herceg Novi, Sušćepan, hrastova šuma (Perić & Perić, 2005) Russula foetans Brdo Spas Russula lepida Herceg Novi, Sušćepan, hrastova šuma (Perić & Perić, 2005)

250

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Russula virescens Herceg Novi, Savinska dubrava (Perić & Perić, 1997, 1999) Herceg Novi, Sutorina, u miješanoj šumi Pinus halepensis i Sarcodon scabrosus + B Cupressus sempervirens (Perić & Perić, 2004) Schizophyllum commune Kotor, Pržno u Radovićima (Perić & Perić, 1997) Scleroderma citrinum Paštrovačka gora, pored puta u zemlji (Perić et al., 2005) Herceg Novi, na Aoinidia lauri na Laurus nobilis, Zelenika na Olea Septobasidium orbiculare europea (Perić & Perić, 1997) Septobasidium quercinum Herceg Novi, na Quercus pubescens (Perić & Perić, 1997) Petrovac, na oborenim stablima Pinus halepensis (Perić & Perić, Skeletocutis amorpha 1997) Kotor i Herceg Novi na Quercus pubescens, Petrovac i Sutomore na Stereum hirsutum stablu Quercus sp. (Perić & Perić, 1997) Stereum reflexulum Igalo, na Juniperus oxycedrus (Perić & Perić, 1997) Stereum sanguinolentum Petrovac, na mrtvim granama Pinus halepensis (Perić & Perić, 1997) Suillus bellinii Jaz, Staništa na obodima Petrovačke plaže Suillus collinitus Staništa na obodima Petrovačke plaže Staništa na obodima Petrovačke plaže; Herceg Novi, Borići (Perić & Suillus granulatus Perić, 1999) Suillus mediterraneensis + Staništa na obodima Petrovačke plaže Tarzetta giarladina Paštrovačka gora, u hrastovoj šumi (Perić & Perić, 2002) Tarzetta catinus Kotor, Vrmac, u hrastovoj šumi (Perić et al., 2005) Trametes rubescens Kotor, na deblu Salix-a (Perić & Perić, 1997) Trametes trogii Kotor (Tortić, 1988) Brdo Spas; Herceg Novi, na panju Quercus pubescens; Pržno, Tivar, Trametes versicolor Sutomore (Perić & Perić, 1997) Bečići, u travi pored čempresa Cupressus sempervirens (Perić & Trichoglossum hirsutum + C Perić, 1997) Tricholoma acerbum + B Brdo Spas Tricholoma caligatum Herceg Novi, Sutorina, u miješanoj šumi Pinus halepensis i

251

9. PRILOG 1

Cupressus sempervirens (Perić et al., 2005) Tricholoma fracticum Petrovac, Lučice, šuma Pinus halepensis (Perić & Perić, 2002) Tricholoma sejunctum + C Paštrovačka gora, u hrastovoj šumi (Perić et al., 2005) Budva, iznad magistrale, u šumi Pinus halepensis, sa po nekim Tricholoma vaccinum čempresom i mirtom (Perić & Perić, 2004) Tricholoma terreum Staništa na obodima Petrovačke plaže Tricholoma ustaloides Brdo Spas Truncospora ochroleuca Budva, Petrovac, Sutomore (Perić & Perić, 1997) Vascellum depressum Sutomore: Zagrađe, u travi na pjeskovitom tlu (Perić & Perić, 1997) Vascellum pratense Sutomore (Perić & Perić, 1998) Brdo Spas (zajednica Erico-Arbutetum); Na Adi Bojani u zajednici Verpa conica + C sa Alnus sp., Quercus pubescens, Myrtus communis, Carpinus orientalis Volvariella gloiocephala Brdo Spas, Jaz Herceg Novi, na suvim granama Quecus pubescens (Perić & Perić, Vuilleminia comedens 1997) Xerocomus badius Paštrovačka gora, u hrastovoj šumi (Perić et al., 2005) Herceg Novi, Savinska dubrava, u miješanoj šumi Quercus Xerocomus chrysenteron pubescens i Castanea sativa (Perić & Perić, 1999) Xerocomus subtomentosus Brdo Spas Xerula radicata Staništa na obodima Petrovačke plaže

252

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Tabela 5: Beskičmenjaci obalnog područja Crnogorskog primorja Vrste Status zaštite na Status zaštite na IUCN Crvena Napomena Beskičmenjaci nacionalnom nivou međunarodnom nivou lista GASTROPODA Cochlodina laminata

laminata Brojna populacija na Tivatskim solilima (Stručni nalaz za Deroceras reticulatum stavljanje pod zaštitu Tivatskih solila, 2007) Deroceras turcicum Registrovana na brdu Spas. Mediteranska vrsta, karakteristična Eobania vermiculata za ovo područje, naročito na kamenjarima i na putevima. Haliotis tuberculata Registrovana na brdu Spas. Ima je u blizini staništa Euphorbia Helix cincta LC dendroides. Brojna populacija na Tivatskim solilima (Stručni nalaz za Limax maximus stavljanje pod zaštitu Tivatskih solila, 2007) Rijetka populacija na Tivatskim solilima (Stručni nalaz za Limax flavus stavljanje pod zaštitu Tivatskih solila, 2007) Endem Crne Gore, locus tipicus Budva; Rijetka populacija na Limax wohlberedti + Tivatskim solilima (Izvještaj monitoring 2011.godine) Monacha cartusiana LC Monodonta turbinata Bečićka plaža Patella vulgata Bečićka plaža Poiretia cornea Pomatias elegans Pupilla muscorum LC Tandonia albanica Balkanski endem Endem Balkana; U CG je nalažena na svega nekoliko lokaliteta Tandonia reuleaxi + VU kao npr Savinska Dubrava; rijedak na lokalitetu Tivatskih Solila (Izvještaj monitoring 2011.godine) Brojna populacija na Tivatskim solilima (Stručni nalaz za Tandonia sowerbyi stavljanje pod zaštitu Tivatskih solila, 2007) Xerolenta obvia INSECTA Acrida turita Acrida ungarica Registrovana u Hercegnovskom zalivu, stanište vezano za 253

9. PRILOG 1

ssp.mediteranea područje rijeke Sutorine (Nikčević, 2006) Zabilježena na Tivatskim Solilima. Sekundarna štetočina Agrilus ater šumskih ekosistema Štetočina. Biljke hraniteljke su Ceratonia siliqua, Crataegus Agrilus cfr. roscidus oxyacantha, Ulmus sp., Salix sp., itd Acherontia atropos Acrometopa servillea Acrotylus longipes Registrovana u Hercegnovskom zalivu, stanište vezano za područje rijeke Sutorine; vrsta sa mediteranskim Acrotylus patruelis rasprostranjenjem; Kritično ugrožena vrsta pješčarskog staništa igalske plaže (Nikčević, 2005,2006,2007) Aeshna afinis Aeshna mixta LC Registrovana u Hercegnovskom zalivu, stanište vezano za Aiolopus strepens područje rijeke Sutorine; vrsta sa mediteranskim rasprostranjenjem (Nikčević, 2005) Registrovana u Hercegnovskom zalivu, stanište vezano za područje rijeke Sutorine; vrsta koja ima široko rasprostranjenje Ailopus thalassinus u Srednjoj i Južnoj Evropi, a često i u zapadnoj Aziji i Sjevernoj Africi (Nikčević, 2005) Amblyteles armatorius Ameles decolor Ammophila sabulosa Amporia crataegi Registrovana u Hercegnovskom zalivu, stanište vezano za Anacridium aegyptium područje rijeke Sutorine; vrsta sa mediteranskim rasprostranjenjem (Nikčević, 2005) Anax imperator LC Endem crnogorskog i albanskog primorja. Stanište ove vrste je Anomala matzenaueri Velika plaža (Izvještaj monitoring 2011.godine) Zabilježena na Tivatskim Solilima. Rasprostranjenje: srednja i Anthaxia nitidula južna Evropa Zabilježena na Tivatskim Solilima. Rasprostranjenje: srednja i Anthaxia viminalis južna Evropa (Nikčević, 2007a) Anthaxia praeclara Zabilježena na Tivatskim Solilima. Rasprostranjenje: južna 254

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Evropa, sjeverna Afrika, Kanarska ostrva (Nikčević, 2007a) Anthaxia funerula Antrocharis cardamine Lepetani, Tivat, Donji Stoliv, ulcinj, Stari Bar, Sutomore Aphaenogaster epirotes (Karaman, 2011a) Sutomore, mješovita listopadna šuma graba i hrasta (Karaman, Aphaenogaster funzii 2011a) Aphaenogaster lesbica Herceg Novi, Manastir Savina, Budva (Karaman, 2011a) Aphaenogaster sangiorgii Budva. Nova vrsta za faunu Crne Gore (Karaman, 2011a) Morinj, Gornji Stolim u kestenovoj šumi, Donji Stoliv, Trojica Aphaenogaster u miješanoj šumi, Budva u grabovoj šumi, Ulcinj u borovoj subterranean šumi (Karaman, 2011a) Registrovana na Tivatskim Solilima. Kosmopolitska vrsta. U Aphodius granarius Evropu introdukovana iz sjeverne Amerike. Može se naći u gnjilim vegetabilnim otpacima i kompostu (Nikčević, 2007a) Štetočina. Živi na drvenastim biljkama. Karakteristična je vrsta Apodiphus amygdali za Amygdalus communis. Aporia crataegy Apis mellifera Balclutha rosea Kosmopolitsa vrsta, zabilježena na Tivatskim Solilima Registrovana u Hercegnovskom zalivu, stanište vezano za Barbitistes ocskayi područje rijeke Sutorine; vrsta sa mediteranskim rasprostranjenjem (Nikčević, 2005) Baris analis Blaps mortisaga

Blatta orientalis

Bombus locorum Bombus terrestris Bombus sylvarum Bombus lapidaries Kamenari; Uljcinjska solana, gnijezdo na nasipu između Bothriomyrmex adriacus bazena (Karaman, 2011a) Buprestis cupressi Štetočina. Primarno napada čempres, tuju i bor Bupestris splendens Natura 2000 255

9. PRILOG 1

Caliaeshna microstigma Registrovana u Hercegnovskom zalivu, stanište vezano za područje rijeke Sutorine; vrsta koja ima široko rasprostranjenje Caliptamus italicus u Srednjoj i Južnoj Evropi, a često i u zapadnoj Aziji i Sjevernoj Africi (Nikčević, 2005) Calomera littoralis Calomera fischeri Calopterix virgo Kamenari; Lepetani; Krašići; Trsteno, makija; Sveti Stefan; Camponotus aethiops Trojica, borova šuma…(Karaman, 2011a) Kamenari, na hrastu; Lepetani; Trsteno; Brajići; Budva Camponotus dalmaticus (Karaman, 2011a) Kamenari; Donji Stoliv; Sevti Stefan; Ulcinjsko polje Camponotus lateralis (Karaman, 2011a) Kamenari; Opatovo; Gornji Stoliv; Tivatsko polje; Gornji Camponotus piceus Stoliv (Karaman, 2011a) Lepetani; Ulcinjsko polje; zapadno ušće Bojane (Karaman, Camponotus truncatus 2011a) Jaz; Gornji Stoliv; Gornji Štoj; zapadno ušće Bojane; Šasko Camponotus vagus jezero (Karaman, 2011a) Ulcinj, Port Milena, Gornji Štoj, Donji Štoj, gnijezdo u Cardiocandyla elegans pijesku, na pješčanoj livadi (Karaman, 2011a) Carabus coriaceus Carcharodon alceae Vrsta karakteristična za zonu psamofita i vegetaciju kserofilnih Cataglyphis nodus pašnjaka u zaleđu Ade Bojane (Izvještaj monitoring 2011. godine) Celastrina argiolus Celerio euphorbiae Cephalota chiloleuca Cephalota chiloleuca Stabilna populacija na Možuri (Izvještaj monitoring 2011. Cerambyx cerdo Natura 2000 VU godine) Cerura sp. Cetonia aureate

256

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Invanzivna vrsta. Registrovana na području Savinske Dubrave Chalybion californicum (Izvještaj monitoring 2011. godine) Charaxes jasius Chazara briseis Registrovana u Hercegnovskom zalivu, stanište vezano za područje rijeke Sutorine; vrsta koja ima široko rasprostranjenje Chorthippus dorsatus u Srednjoj i Južnoj Evropi, a često i u zapadnoj Aziji i Sjevernoj Africi (Nikčević, 2005) Registrovana u Hercegnovskom zalivu, stanište vezano za područje rijeke Sutorine; vrsta koja ima široko rasprostranjenje Chorthippus bruneus u Srednjoj i Južnoj Evropi, a često i u zapadnoj Aziji i Sjevernoj Africi (Nikčević, 2005) Calopterix splendens Calopterix virgo Štetočina. Biljke hraniteljke su Pinus silvestris, P. montana, P. Carphoborus minimus brutia, P. pinea, Cedrus libani Chalybion californicum Registrovana na Tivatskim solilima. Rasprostranjenje: Chlorophorus trifasciatus Austrija, Bugarska, Korzika, Rusija, Slovenija, Sardinija, Švajcarska, Bliski Istok (Nikčević, 2007a) Chrysogaster

mediterraneus Cicindela monticola Balkanski endem. Velika plaža je stanište ove vrste (Izvještaj

albanica monitoring 2011. godine) Cicindela sylvicola Cicindela campestris Štetočina. Vrsta je polifagna i biljke hraniteljke su listopadne vrste (Quercus, Fagus, Carpinus, Castanea, Corylus, Juglans, Clytus arietis Crataegus, Sarothamnus, Robinia, Rosa, Ficus, Ostrya, Salix, Morus, Amlanchier, Vitis, Fraxinus, Prunus, Ulmus, Ilex). Veoma rijetko se javlja na četinarima (Juniperus sp.) Cocinella septempuncatata Registrovana u Hercegnovskom zalivu, stanište vezano za Conocephalus + (vidjeti područje rijeke Sutorine; Rješenjem Republičkog zavoda za conocephalus napomenu) zaštitu prirode ova vrsta je zaštićena (Nikčevič, 2006, 2007) 257

9. PRILOG 1

Registrovana u Hercegnovskom zalivu, stanište vezano za Conocephalus dilatatus područje rijeke Sutorine (Nikčevič, 2006, 2007) Cordulegaster picta Štetočina. Susrijeće se na listovima platana gdje se larve hrane Corytucha ciliate isisavanjem sadržaja asimilacionih ćelija lista Cradetta montana Crematogaster auberti Mužjak ove vrste opisan je prvi put 2011. godine (Karaman,

savinae 2011) Vrsta je opisaana 2008. godine (Karaman, 2008). Zaleđe Crematogaster gordani Ulcinjske plaže je stanište ove rijetke i endemične vrste Trojica, gnijezdo u mješovitoj šumi, ispod kamenja u zemlji Crematogaster ioinia (Karaman, 2011a) Crematogaster jehovae Kamenari (Karaman, 2011a) Endem Crne Gore. Vrsta je opisaana 2008. godine (Karaman, Crematogaster M., 2008) sa materijala sakupljenog sa lokaliteta Opatovo montenigrinus (Boka Kotorska) i Velika plaža, Ulcinj. Veoma rijetka vrsta Kamenari, Opatovo, Lepetani, Tivatska Solila, Donji Stoliv, Crematogaster schmidti Pržno, Oblatna, kamenita obala (Karaman, 2011a) Gornji Morinj, Trsteno, Tivat, Reževići, Stari Bar…(Karaman, Crematogaster sordidula 2011a) Dasipoda hirtipes Zabilježena na Tivatskim Solilima. Rasprostranjenje: Dasytiscus rufitarsis Balkansko poluostrvo Registrovana u Hercegnovskom zalivu, stanište vezano za Decticus albifrons područje rijeke Sutorine; vrsta sa mediteranskim rasprostranjenjem (Nikčević, 2005) Registrovana u Hercegnovskom zalivu, stanište vezano za Decticus verrucivorius područje rijeke Sutorine (Nikčević, 2005) Registrovana u Hercegnovskom zalivu, stanište vezano za Dociostaurus genei područje rijeke Sutorine; vrsta sa mediteranskim rasprostranjenjem (Nikčević, 2005) Registrovana u Hercegnovskom zalivu, stanište vezano za Dociostaurus marrocanus područje rijeke Sutorine; vrsta sa mediteranskim rasprostranjenjem (Nikčević, 2005) Dolichoderus Lepetani; Ulcinj, borova šuma uz obalu; Gornji Stoliv; Vrmac;

quadripunctatus zapadno ušće Bojane, mješovita šuma, na drveću (Karaman,

258

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

2011a) Dytiscus sp. Registrovana u Hercegnovskom zalivu, stanište vezano za Empusa fasciata područje rijeke Sutorine; vrsta sa mediteranskim rasprostranjenjem (Nikčević, 2005) Epicometis hirta Endem istočne obale Jadranskog mora. Tivatska Solila; Registrovana u Hercegnovskom zalivu, stanište vezano za Ephippiger discoidalis područje rijeke Sutorine; vrsta sa mediteranskim rasprostranjenjem (Nikčević, 2005) Gomphus vulgatisimus Forficula auricularia Formica gagates Lepetani; Opatovo; Tivat (Karaman, 2011a) Geotrupes sp. Gerris lacustris Gerris costae Gomepteryx rhmani Gomphus vulgatisimus Gryllus campestis Rijetka, ugrožena vrsta. Zabilježena na Tivatskim Solilima. Harpalus pygmaeus Rasprostranjenje: Istočni Palearktik, Bliski Istok (Nikčević, 2007a) Hipparchia statilinus LC Registrovana u Hercegnovskom zalivu, stanište vezano ra Homorocoryphus nitidulus područje rijeke Sutorine; vrsta sa mediteranskim rasprostranjenjem (Nikčević, 2006) Hyphantria cunea Gusjenice ove vrste se hrane lišćem gotovo svih lišćara Šasko jezero, Jaz, zaleđe velike plaže, Ulcinj, Valdanos, Uvala Hypoponera eduardi Utjeha (Karaman, 2011a) Napada različite vrste familije Cupresaceae (Juniperus, Cupressus, Thuja, Callitrix, Tetraclinis itd.). Vrsta pripada Icosium tomentosum grupi tercijernih štetočina i napada grane većeg prečnika i deblo uginulog stabla čije larve najprije žive i hrane se pod korom drveta, zatim ulaze u drvo Stabilna populacija na Adi Bojani, Možuri; u opadanju na Iphiclides podalirius + Buljarici

259

9. PRILOG 1

Vrsta se ne nalazi na spisku zaštićenih vrsta Cg, niti na Natura Inachis io 2000 spisku, ali je česta meta kolekcionarima zbog karakterističnih šara na krilima Ishnura elegans Isophya pyrenea Labidura riparia Zabilježena na Tivatskim Solilima. Rasprostranjenje: Laena kaufmanni Balkansko poluostrvo (Nikčević, 2007a) Lampides boeticus Lasius alienus Kamenari; Gornji Stoliv; Trojica (Karaman, 2011a) Budva, Spas, livada; Ulcinjsko polje; Bar; Ulcinj (Karaman, Lasius distinguendus 2011a) Tivat; Kamenari; Lepetani; Donji Stoliv; Donja Lastva; Lasius emarginatus Trojica; Trsteno; Ulcinjsko polje; zapadno ušće Bojane (Karaman, 2011a) Lasius fuliginosus Gornji Štoj; Kotor (Karaman, 2011a) Kamenari; Gornji Stoliv; Ulcinj, borova šuma (Karaman, Lasius lasioides 2011a) Lasius myops Donji Stoliv (Karaman, 2011a) Kamenari; Rt sv, Neđelja; zapadno ušće Bojane (Karaman, Lasius niger 2011a) Lasius paralienus Kamenari; Lepetani; Gornja Lastva (Karaman, 2011a) Gornji Štoj; Šasko jezero; zapadno ušće Bojane (Karaman, Lasius platythorax 2011a) Kamenari, Jeremijino brdo; Luštica, Oblatno, makija; Trojica Lepisiota nigra (Karaman, 2011a) Registrovana u Hercegnovskom zalivu, stanište vezano za Leptophyes laticauda područje rijeke Sutorine (Nikčević, 2007) Lestes barbarous Libelulla depressa Libellula quadrimaculata LC Limenitis reducta Liometopum Sutomore (Karaman, 2011a) microcephalum Endemična vrsta istočne obale Jadrana. Na Buljarici populacija Luciola novaki + u opadanju; registrovan na području Savinske Dubrave 260

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Savinska Dubrava (Izvještaj monitoring, 2011) Lucanus cervus + Natura 2000 Rasprostranjenje: Srednja i južna Evropa, Mala Azija, živi u hrastovim trulim stablima i panjevima, aktivan u sumraku Lycaena arion Lycaena argus Lycaena phlaeas Lymantria dispar Jedna od najvećih štetočina voćnjaka i listopadnih šuma Nepa cinarea Notonecta glauca Notonecta maculate Nymphalis sp. Macnothylacia sp. Macroglossum stellatarum Maniola jurtisa Registrovana u Hercegnovskom zalivu, stanište vezano za područje rijeke Sutorine; vrsta koja ima široko rasprostranjenje Mantis religiosa u Srednjoj i Južnoj Evropi, a često i u zapadnoj Aziji i Sjevernoj Africi (Nikčević, 2005) Mecinus circulates Štetočina. Registrovana je na Cupressus sempervirens-u Melontha melontha Malobrojna populacija u Morinjskom zalivu (Izvještaj Merodon natans monitoringa 2011. godine) Messor aralocaspius Sutomore, livada ispod kamena (Karaman, 2011a) Bijela; Lepetani; Kamenari, Donji Stoli, Verige…(Karaman, Messor structor 2011a) Miločer, gnijezdo između kamenih ploča na livadi; Stari Bar; Messor wasmanni Ulcinjsko Polje; ušće Port Milena, u šljunku, Ada Bojana; Gornji Štoj; Donji Štoj (Karaman, 2011a) Mimas tiliae Monomorium Bečići; Šasko jezero; Ulcinj (Karaman, 2011a) monomorium Monomorium pharaonis Lepetani (Karaman, 2011a) Donji Stoliv;Trojica, mješovita listopadna šuma; Utjeha; Ulcinj Myrmecina graminicola (Karaman, 2011a) Gornji Štoj; zapadno ušće Bojane, mješovita listopadna šuma Myrmica hellenica (Karaman, 2011a) 261

9. PRILOG 1

Myrmica rubra Bar (Karaman, 2011a) Lepetani u zemlji; Tivat; Donji Stoliv, u zemlji (Karaman, Myrmica scabrinodis 2011a) Myrmoxenus gordiagini Manastir Savina (Karaman, 2011a) Myumeleon sp. Ochlodes venatus Ochthebius impressicollis Rasprostranjenje: kosmopolit, srednja i južna Evropa Registrovana u Hercegnovskom zalivu, stanište vezano za područje rijeke Sutorine; vrsta koja ima široko rasprostranjenje Oecanthus pellucens u Srednjoj i Južnoj Evropi, a često i u zapadnoj Aziji i Sjevernoj Africi (Nikčević, 2005) Oedaleus decorus Oedipoda germanica Registrovana u Hercegnovskom zalivu, stanište vezano za područje rijeke Sutorine; vrsta koja ima široko rasprostranjenje Omocestus ventralis u Srednjoj i Južnoj Evropi, a često i u zapadnoj Aziji i Sjevernoj Africi (Nikčević, 2005) Onthophagus taurus Onthophagus fracticornis Zabilježena na Tivatskim Solilima. Rasprostranjenje: poznata Onthophagus iz cijelog primorja, kontinentalne Hrvatske, Bosne i grossepunctatus Hercegovine, Makedonije, Srema (Nikčević, 2007a) Zabilježena na Tivatskim Solilima. Rasprostranjenje: Evropa, Onthophagus vacca istočnomediteransko područje, područje Irana, ksenotermna staništa (Nikčević, 2007a) Zabilježena na Tivatskim Solilima. Rasprostranjenje: Onthophagus taurus palearktička vrsta, srednja i istočna Evropa, mediteransko područje, Mala Azija (Nikčević, 2007a) Zabilježena na Tivatskim Solilima. Rasprostranjenje: veliki dio Onthophagus fracticornis Evrope, sjeverna Afrika, ksenoterma staništa (Nikčević, 2007a) Onychogomphus LC forcipatus Zabilježena na Tivatskim Solilima. Rasprostranjenje: Opatrum luciphugum Apeninsko i Balkansko poluostrvo (Nikčević, 2007a) Orthetrum bruneum Orthetrum cancelatum

262

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Rijetka, ugrožena vrsta. Stabilna populacija na Adi Bojani; u Oryctes nasicornis + opadanju na Buljarici. Živi u trulom drveću posebno hrastovim šumama (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Osmia rufa Saproksilofagna vrsta, relikt prvobitnih šumskih ekosistema- prašuma. Krajnje ugrožen usled devastacije i uništavanja starih Osmoderma eremite Natura 2000 NT prašumskih sistema sa starim vrstama drveća. Ada Bojana, Ulcinjska plaža, poluostrvo Ponta (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Pachytrachis striolatus Papilio alexanor + Natura 2000 Papilio machaon + Pissodes castaneus Štetočina. Napada stabla bora u stadijumu larve i imaga Registrovana u Hercegnovskom zalivu, stanište vezano za Phaneroptera nana područje rijeke Sutorine; vrsta sa mediteranskim rasprostranjenjem (Nikčević, 2005) Gornji Stoliv, kestenova šuma; Vrmac; Tivat; Stari Bar; Pheidole pallidula Kamenari; Lepetani…(Karaman, 2011a) Štetočina. Biljke hraniteljke Juniperus communis, J.sabina, J, Phloeosinus thujae excels, Thuja spp, Picea excelsa Štetočina. Biljke hraniteljke Juniperus communis, J.sabina, J, Phloeosinus aubei excels. Napada oslabjela stable i njihove grane Registrovana u Hercegnovskom zalivu, stanište vezano ra Pholidoptera femorata područje rijeke Sutorine; vrsta sa mediteranskim rasprostranjenjem (Nikčević, 2005) Phytocoris parvulus Štetočina. Biljka hraniteljka Cupressus sempervirens Pieris brasicae Pieris rapae Kamenari; Gornji Stoliv; Lepetani; Opatovo plaža; Trsteno, Plagiolepis pygmaea makija (Karaman, 2011a) Plagiolepis taurica Tivatsko polje; Gornji Štoj (Karaman, 2011a) Plagiolepis xene Gornji Stoliv (Karaman, 2011a) Registrovana u Hercegnovskom zalivu, stanište vezano za Poecilimon elegans područje rijeke Sutorine; vrsta sa mediteranskim rasprostranjenjem (Nikčević, 2005) Polirtes galicea

263

9. PRILOG 1

Polygonia egea Polyommatus icarus Ponera coarctata Ulcinj (Karaman, 2011a) Vrmac, Trojica, Valdanos, Ulcinj (sađena borova šuma) Ponera testacea (Karaman, 2011a) Donji Stoliv; Budva, Spas, u makiji; Ostros; Ulcinj; uvala Prenolepis nitens Utjeha (Karaman, 2011a) Pseudococcyx tessulatana Štetočina. Biljka hraniteljka Cupressus sempervirens Registrovana na području Tivatskih Solila. Rijetka vrsta Purpuricenus kaehleri (Nikčević, 2007a) Pyramica baundueri Između sv. Ane i Kamenova (Karaman, 2011a) Pyronia tithonus Malobrojna populacija u Morinjskom zalivu (Izvještaj Riponnensia morini monitoring 2011. godine) Registrovana u Hercegnovskom zalivu, stanište vezano ra Rhacocleis germanica područje rijeke Sutorine; vrsta sa mediteranskim rasprostranjenjem (Nikčević, 2005) Tivatska Solila. Vrsta je osjetljiva na uništavanje močvarnih Ruspolia nitidula staništa i u nekim zemljama je uvrštena u spisak kritično ugroženih vrsta (Izvještaj monitoring 2011. godine) Najveći evropski grabljivi insekt, veoma atraktivan za kolekcionare; Savinska Dubrava; rezervat lovora na lokalitetu Saga natoliae + Lipci u Risanskom zalivu i padine Orijena prema Crkvicama i Krivošijama su pogodno stanište za ovu vrstu (Izvještaj monitoring 2011.godine) Saga pedo + Natura 2000 VU Sceliphnom destillationium Invanzivna vrsta. Registrovana na području Savinske Dubrave. Sceliphron caementarium Iz Sjeverne Amerike je introdukovana u Zapadnu Evropu 1940 (Izvještaj monitoring 2011.godine) Registrovana na Tivatskim solilima. Rasprostranjenje: Sciaphobus barbatulus a. Albanija, Bosna i Hercegovina, Italija, Rumunija, Slovenija, smaragdinus Srbija, Crna Gora (Nikčević, 2007a) Registrovana u Hercegnovskom zalivu, stanište vezano za Sepiana sepium područje rijeke Sutorine (Nikčević, 2005) Solenopsis fugax Žanjice, maslinjak; Trojica, u trulom lišću; Budva; Spas;

264

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Trojica, makija, ispod kamena Sutomore; Ulcinjsko polje (Karaman, 2011a) Solia maculate Somatochlora meridionalis Staphylinus sp. Stenamma debile Ulcinj (Karaman, 2011a) Symetrum sanguineum Symperum striolatum Tabanus bovines Luštica; Pržno; Kotor; Valdanos, maslinjak…(Karaman, Tapinoma erraticum 2011a) Tapinoma nigerrium Opatovo; Budva; Jaz (Karaman, 2011a) Donji Stoliv; Ulcinjska Solana, gnijezdo na nasipu između Tapinoma simrothi bazena (Karaman, 2011a) Opatovo, hrastova šuma; Trojica, makija; Sveti Stefan, Temnothorax crassispinus mješovita šuma hrasta, bora i masline (Karaman, 2011a) Temnothorax exilis Budva (Karaman, 2011a) Temnothorax flavicornis Tivat (Karaman, 2011a) Temnothorax Herceg Novi, Manastir Savina (Karaman, 2011a) melanocephalus Boka Kotorska; Kamenari; Sveti Stefan, mješovita šuma graba Temnothorax parvulus hrasta i masline (Karaman, 2011a) Temnothorax racovitzai Zapadno ušće Bojane (Karaman, 2011a) Temnothorax recedens Savina (Karaman, 2011a) Temnothorax rottenbergii Staza Velji Zalazi-Kotor (Karaman, 2011a) Lepetani, na hrastu; Trojica, makija, ispod kamena (Karaman, Temnotorax sordidulus 2011a) Nova vrsta za faunu Crne Gore. Zapadno ušće rijeke Bojane, Temnotorax tuberum proplanak u mješovito listopadnoj šumi (Karaman, 2011a) Temnotorax unifasciatus Lepetani; Verige, Boka Kotorska (Karaman, 2011a) Tetramorium biskrense Zelenika (Karaman, 2011a) Lepetani; Vrmac, Trojica; Ulcinjska Solana; Trsteno; Budva, Tetramorium caespitum Jaz….(Karaman, 2011a) Kamenari; Rt Sv Neđelja; Kamenari; Trsteno, makija, ispod Tetramorium diomedeum kamena (Karaman, 2011a) Tetramorium ferox Tivat (Karaman, 2011a) 265

9. PRILOG 1

Tetramorium forte Morinj, u opalom lišću; Bijela; Budva; Jaz (Karaman, 2011a) Tetramorium impurum Jaz (Karaman, 2011a) Biejla; Verige; Kamenari; Luštica; Vrmac; Sveti Stefan; Tetramorium semilaeve Savina; Zelenika… (Karaman, 2011a) Registrovana u Hercegnovskom zalivu, stanište vezano za područje rijeke Sutorine; vrsta koja ima široko rasprostranjenje Tetrix sp. u Srednjoj i Južnoj Evropi, a često i u zapadnoj Aziji i Sjevernoj Africi (Nikčević, 2005) Registrovana u Hercegnovskom zalivu, stanište vezano za područje rijeke Sutorine; vrsta koja ima široko rasprostranjenje Tettigonia viridisima u Srednjoj i Južnoj Evropi, a često i u zapadnoj Aziji i Sjevernoj Africi (Nikčević, 2005) Tischeria ekebladella Štetočina. Napada Quercus pubescens Trigonidium cicindelloides Malobrojna populacija na području Morinjskog zaliva Triglyphus escalerai (Izvještaj monitoring 2011. godine) Registrovana u Hercegnovskom zalivu, stanište vezano za Tylopsis liliifolia područje rijeke Sutorine; vrsta sa mediteranskim rasprostranjenjem (Nikčević, 2005) Vanessa atalanta Vanessa antiopa Vanessa cardui Vanessa io Vespa crabro Vespula germanica Xylocopa violaceale Zygaena filipendulale

266

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Tabela 6: Ribe obalnog područja Crnogorskog primorja Vrste Status zaštite na Status zaštite na IUCN Crvena Napomena Ribe nacionalnom nivou međunarodnom nivou lista Ova vrsta nije registrovana u poslednjih 15 godina. Živi u Natura 2000, Annex II Acipenser naccarii + CR Jadranskom moru iz koga zalazi u bočatne i slatke vode. Šasko Barselonske konvencije jezero (Knežević, 1984) Ova vrsta nije registrovana u poslednjih 15 godina. Registrovana u Natura 2000, Annex II Acipenser sturio + CR rijeci Bojani kojom zalazi u Skadarsko (Vuković&Ivanović, 1971) i Barselonske konvencije Šasko jezero (Knežević, 1984) Alburnus scoranza LC Šasko jezero (Knežević, 1984) Alburnoides ohridanus VU Bojana (Drecun, 1985) Natura 2000, Annex Marinska vrsta koja na mrijest ide u Skadarsko jezero nakon čega se Alosa fallax III Barselonske LC vraća u more. Šasko jezero (Knežević, 19849 konvencije U rijeci Bojani registrovana je izuzetno brojna populacija svih uzrasta (izuzev najmanjih koji ulaze u slatku vodu). Na području Annex III Barselonske Anguilla anguilla CR Buljarice zabilježena je populacija koju čine manje uzrasne klase što konvencije ukazuje na intenzivan izlov na ovom području. Šasko jezero (Knežević, 1984) Atherina boyeri LC Šasko jezero (Knežević, 1984), Bojana (Marić & Milošević, 2011) Carassius gibelio Introdukovana vrsta. Šasko jezero (Knežević, 1984) i Bojanu. Chelon labrosus LC Bojana, Sutorina i rijeka u Mrčevom polju Šasko jezero (Knežević, 1984) i Rijeka Bojana (Marić&Krivokapić, Chondrostoma ohridanum 1997) Cyprinus carpio VU Bojana i Šasko jezero (Marić & Krivokapić, 1997; Knežević, 1984) Dicentrarchus labrax LC Bojana Gambusia halbrooki Introdukovana vrsta Gasterosteus gymnurus LC Bojana Knipowitchia montenegrina Natura 2000 Endemična vrsta Crne Gore. Bojana syn. Padogobius panizzae Liza ramada LC Šasko jezero (Knežević, 1984), Bojana, Sutorina, Opačica (Herceg 267

9. PRILOG 1

Novi), Drenovštica (Jaz) Liza aurata LC Ušće Sutorine i rijeke u Mrčevom polju Liza saliens LC Ušće Sutorine i rijeke u Mrčevom polju Šasko jezero (Knežević, 1984), Sutorina, Opačica (Herceg Novi), Mugil cephalus LC Drenovštica (Jaz) Introdukovana vrsta. U vodene tokove može dospjeti iz ribnjaka ili Oncorhynchus mykiss poribljavanjem. Registrovana u Drenovštici (Jaz) i Mrčevom polju. Pachychilon pictum LC Bojana i Šasko jezero (Marić & Krivokapić, 1997; Knežević, 1984) Na području Jaza registrovana je izuzetna populacija ove vrste koja iako je endem Crne Gore, Albanije i Makedonije nije zakonom Pelasgus minutus DD zaštićena niti se nalazi na spisku Natura 2000 (Izvjestaj monitoringa biodiverziteta 2011. godine) Perca fluviatilis LC Introdukovana vrsta. Bojana, Šasko jezero (Knežević, 1984) Platichthys flesus LC Marinska vrsta. Šasko jezero (Knežević, 1984), Bojana Introdukovana vrsta. Bojana i Šasko jezero Marić & Krivokapić, Pseudorasbora parva LC 1997; (Knežević, 1984) Rhodeus amarus Natura 2000 LC Šasko jezero (Knežević, 1984), Bojana Ova vrsta nije endem Prespanskog jezera kako je ranije navođena Rutilus prespensis VU već je široko rasprostranjena i u Ohrid-Drim-Skadar-Sistemu (Milošević et al., 2011). Šasko jezero i Bojana. Salaria fluviatilis LC Bojana Endem Ohrid-Drim-Skadar sistema. Šasko jezero (Knežević, 1984), Scardinius knezevici LC Bojana (Marić & Milošević, 2011) Squalius platyceps Endem Ohrid-Drim-Skadar sistema (Župančić, et al., 2010). Bojana Marinska vrsta. Evidentirana na ušću Bojane (Marić & Milošević, Syngnathus abaster LC 2011)

268

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Tabela 7: Vodozemci obalnog područja Crnogorskog primorja Status zaštite na Vrste Status zaštite na IUCN međunarodnom Napomena Vodozemci nacionalnom nivou Crvena lista nivou Bombina scabra Natura 2000 LC Balkanski endem; Livari - Bar Bufo bufo + LC Bufo viridis + Natura 2000 LC Brojna populacija na Možuri, Buljarici, Jazu; Hyla arborea + Natura 2000 LC malorojna na Tivatskim solilima (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Brojna populacija na Buljarici, Jazu; malobrojna na Lissotriton vulgaris + LC Tivatskim solilima (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Pelophylax Subendem bivše SR Jugoslavije. Malobrojna + EN shqipericus populacija na Tivatskim solilima Pelophylax Brojna populacija na Buljarici, Jazu (Izvještaj ridibundus + LC monitoringa 2011.godine) syn. Rana ridibunda Rana dalmatina Natura 2000 LC Štoj - Ulcinj Rana graeca + Natura 2000 LC Balkanski endem Malobrojna populacija na Jazu (Izvještaj monitoringa Rana temporaria LC 2011.godine) Triturus macedonicus Rijetka populacija na Tivatskim solilima (male lokve, + Natura 2000 LC močvarni dio)

269

9. PRILOG 1

270

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Tabela 8: Gmizavci obalnog područja Crnogorskog primorja Vrste Status zaštite na Status zaštite na IUCN Crvena lista Napomena Gmizavci nacionalnom nivou međunarodnom nivou Balkanski endem. Malobrojna populacija na Možuri, Buljarici, Jazu; Algyroides nigropunctatus + Natura 2000 LC brojna na Tivatskim solilima (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Anguis fragilis + Ada Natura 2000, Annex II Caretta caretta + Barselonske EN A1 Rijetka populacija konvencije, CITES Natura 2000, Annex II Chelonia mydas + Barselonske EN A2 konvencije, CITES Coronella austriaca + Natura 2000 Dalmatolacerta oxycephala + LC Subendem bivše SRJ Dermochelys coriacea CR Dinarolacerta mosorensis + VU Brdo Spas; Subendem bivše SRJ Dolichophis caspius Ada syn. Coluber caspius Balkanski subendem. Malobrojna populacija u Buljarici, na Jazu, brojna Elaphe quatuorlineata + Natura 2000 NT na Tivatskim solilima (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Malobrojna populacija na Tivatskim Emys orbicularis + Natura 2000 LR/NT solilima (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Rijetka populacija u Buljarici, brojna na Hemidactylus turcicus LC Jazu (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Hierophis gemonensis Balkanski endem. Brojna populacija u + Natura 2000 LC (Coluber laurenti) Buljarici, na Jazu (Izvještaj monitoringa 271

9. PRILOG 1

2011.godine) Lacerta viridis + Natura 2000 LC Lokalni endem bivše SRJ. Malobrojna populacija na Možuri, rijetka u Lacerta trilineata + Natura 2000 LC Buljarici, Jazu (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Malpolon monspessulanus + LC Brojna populacija u Buljarici, Jazu, Mauremys caspica + Natura 2000 Tivatskim solilima (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Natrix natrix + LR/LC Natrix tessellate + Natura 2000 LC Balkanski endem. Rijetka populacija na Platyceps najadum + Natura 2000 LC Buljarici (Izvještaj monitoringa syn. Coluber najadum 2011.godine) Balkanski endem. Brojna populacija na Podarcis muralis + Natura 2000 LC Možuri, Buljarici, Jazu (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Subendem bivše SRJ. Veoma brojna populacija na Možuri, Tivatskim Podarcis melisellensis + Natura 2000 LC solilima (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Široko rasprostranjen u Mediteranu; Podarcis sicula + LC Kotor (Podnar et al., 2005) Balkanski endem. Brojna populacija na Pseudopus apodus + Natura 2000 Tivatskim solilima, Buljarici i Jazu (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Telescopus fallax Natura 2000 LC Balkanski endem Brojna populacija na Možuri, Buljarici, Testudo hermanni + Natura 2000, CITES NT Jazu, Tivatskim solilima (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Typhlops vermicularis Ada

272

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Balkanski endem. Brojna populacija u Vipera ammodytes Natura 2000 LC Buljarici, rijetka na Jazu (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Balkanski subendem. Malobrojna populacija na Možuri, Tivatskim Zamenis situla (syn.Elaphe situla) + Natura 2000 LC solilima (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Brojna populacija u Buljarici, na Jazu, Zamenis longissimus + Natura 2000 LC Ada (Izvještaj monitoringa

2011.godine)

273

9. PRILOG 1

274

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Tabela 9: Ptice obalnog područja Crnogorskog primorja Vrste Status zaštite na Status zaštite na IUCN/ Evropska IUCN Napomena Ptice nacionalnom nivou međunarodnom nivou Crvena lista Po RCG zaštita jastreba i kobaca se ne primjenjuje u fazanerijama i neposrednoj okolini Trend u Evropi: Umjereno opada; 1 (Ada Bojana); Accipiter brevipes + SPEC 2, CITES LC/VU 1 (Možura); 2 (Kotorsko-Risanski zaliv); 2 (Savinska Dubrava) (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Po RCG zaštita jastreba i kobaca se ne primjenjuje u fazanerijama i neposrednoj okolini Accipiter gentilis + Non SPEC, CITES LC/S Trend u Evropi: Umjereno opada (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Po RCG zaštita jastreba i kobaca se ne primjenjuje Accipiter nisus + Non Spec, CITES LC/S u fazanerijama i neposrednoj okolini Trend u Evropi: Malo opada: 6 (Ada Bojana) Acrocephalus arundinaceus + Non Spec LC/S (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Acrocephalus palustris + Non Spec LC/S Trend u Evropi: Stabilna; 6 (Ada Bojana) (Izvještaj Acrocephalus schoenobaenus + Non SPEC LC/S monitoringa 2011.godine) Acrocephalus scirpaceus + Non SPEC LC/S Actitis hypoleucos + SPEC 3 LC/D Aegithalos caudatus + Non SPEC LC/S Alauda arvensis + SPEC 3 LC/DE Alcedo atthis + SPEC 3 LC/DE Trend u Evropi: Umjereno opada (Izvještaj Anas acuta SPEC 3 LC/D monitoringa 2011.godine) Trend u Evropi: Nepoznat; 6 (Velika plaža-Ulcinj) Anas clypeata SPEC 3 LC/D (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Anas crecca Non SPEC LC/S Anas querquedula SPEC 3 LC/D Anas penelope Non SPEC LC/S Anas platyrhynchos Non SPEC LC/S 30 p (Tivatska solila) (Izvještaj monitoringa

275 9. PRILOG 1

2011.godine) Anas strepera SPEC 3 LC/DE Anser anser Non SPEC LC/S Anthus campestris + SPEC 3 LC/D Anthus cervinus + Non SPEC LC/S Anthus pratensis + Non SPEC LC/S Anthus spinoletta + Non SPEC LC/S Anthus trivialis + Non SPEC LC/S Apus apus + Non SPEC LC/S Apus melba + Apus pallidus + Non SPEC LC/S Aquila chrysaetos + SPEC 3 R Aquila clanga + SPEC 1 VU/EN Trend u Evropi: Umjereno raste; 14 (Ada Bojana); Ardea cinerea + Non SPEC LC/S 5 (Velika plaža-Ulcinj); 2 (Jaz); 4 i (Tivatska solila) (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Trend u Evropi: Umjereno opada; 3 (Ada Bojana) Ardea purpurea + SPEC 3 LC/D (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Trend u Evropi: umjereno opada; 16 (Ada Bojana) Ardeola ralloides SPEC 3 LC/D (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Arenaria interpres + Non SPEC LC/S Asio ﬂammeus + Asio otus + Non SPEC, CITES LC/S Athene noctua + SPEC 3, CITES LC/D Aythya ferina SPEC 2 LC/D Aythya fuligula SPEC 3 LC/D Aythya nyroca + SPEC 1 NT/VU Botaurus stellaris + SPEC 3 LC/DE Bubo bubo + SPEC 3 LC/DE Bucephala clangula Non SPEC LC/S Burhinus oedicnemus + SPEC 3 LC/VU Trend u Evropi: Jako opada; 5 (Ada Bojana)

276 Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

(Izvještaj monitoringa 2011.godine) 1 i (Tivatska solila) (Izvještaj monitoringa Buteo buteo + Non SPEC, CITES LC/S 2011.godine) Buteo ruﬁnus + Calandrella brachydactyla + SPEC 3 LC/D Calidris alba Non SPEC LC/S Trend u Evropi: Malo opada; 70 (Velika plaža- Calidris alpina + SPEC 3 LC/DE Ulcinj); 10 (Jaz) (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Calidris canutus + SPEC 3 LC/D Calidris ferruginea + Non SPEC LC/Not evaluated Calidris minuta + Non SPEC LC/S Calidris temminckii Non SPEC LC/S Caprimulgus europaeus + SPEC 2 LC/DE Carduelis cannabina + SPEC 2 LC/D 4 p (Tivatska solila) (Izvještaj monitoringa Carduelis carduelis + Non SPEC LC/S 2011.godine) Carduelis chloris + Non SPEC LC/S Carduelis spinus + Non SPEC LC/S 3 i (Tivatska solila) (Izvještaj monitoringa Casmerodius albus Non SPEC LC/S 2011.godine) Trend u Evropi: Malo raste; 15 (Ada Bojana) Cettia cetti Non SPEC LC/S (Izvještaj monitoringa 2011.godine) SPEC 3, Annex II Trend u Evropi: umjereno opada; 9 (Ada Bojana) Charadrius alexandrinus + Barselonske konvencije LC/D (Izvještaj monitoringa 2011.godine)

Charadrius dubius + Non SPEC LC/S Chlidonias hybridus + Chlidonias leucopterus + Non SPEC LC/S Chlidonias niger + SPEC 3 LC/DE Ciconia nigra + SPEC 2, CITES LC/R Circaetus gallicus + CITES

277 9. PRILOG 1

Trend u Evropi: Umjereno raste;9 (Ada Bojana); 5 Circus aeruginosus + Non SPEC, CITES LC/S (Velika plaža-Ulcinj); 2 (Jaz) (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Circus cyaneus + SPEC 3, CITES LC/DE Circus macrourus + SPEC 1 , CITES NT/EN Circus pygargus + Non SPEC, CITES LC/S Cisticola juncidis Non SPEC LC/S Clamator glandarius + Non SPEC LC/S Coccothraustes coccothra + Non SPEC LC/S Columba livia f. domestica Non SPEC LC/S Columba palumbus Non SPEC LC/S Trend u Evropi: Jako opada; 2 (Ada Bojana) Coracias garrulus + SPEC 2 NT/VU (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Corvus corax + Non SPEC LC/S Corvus corone cornix Corvus monedula Non SPEC LC/S Coturnix coturnix SPEC 3 LC/DE Cuculus canorus + Non SPEC LC/S Cygnus olor + Non SPEC LC/S Delichon urbicum + SPEC 3 LC/D Dendrocopos major + Non SPEC LC/S Dendrocopos minor + Non SPEC LC/S Trend u Evropi: Malo opada; 4 (Ada Bojana); 1 Dendrocopos syriacus + Non SPEC LC/S (Buljarica); 1 (Kotorsko-risanski zaliv) (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Trend u Evropi: Malo raste; 9 (Ada Bojana); 3 Egretta garzetta + Non SPEC (Velika plaža-Ulcinj); 1 (Jaz); 5 i (Tivatska solila) (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Trend u Evropi: Stabilan; 14 + (Možura); 1+ (Buljarica); 1+ (Kotorsko-Risanski zaliv); 1+ Emberiza cia + SPEC 3 LC/DE (Savinska Dubrava) (Izvještaj monitoringa 2011.godine)

278 Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Emberiza cirlus + Non SPEC LC/S Trend u Evropi: Malo opada; 9 (Možura); 7 (Buljarica); 7 (Kotorsko-risanski zaliv); 7 Emberiza citrinella + Non SPEC LC/S (Savinska Dubrava) (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Emberiza hortulana + SPEC 2 LC/DE 10 p (Tivatska solila) (Izvještaj monitoringa Emberiza melanocephala + SPEC 2 LC/DE 2011.godine) Emberiza schoeniclus + Non SPEC LC/S Erithacus rubecula + Non SPEC LC/S Eudromias morinellus + Non SPEC LC/S Falco biarmicus + SPEC 3, CITES LC/VU Falco columbarius + Non SPEC, CITES LC/S SPEC 2, Annex II Falco eleonorae + Barselonske konvencije, LC/D CITES Falco peregrinus + Non SPEC LC/S Falco subbuteo + Non SPEC, CITES LC/S Falco tinnunculus + SPEC 3, CITES LC/D Falco vespertinus + SPEC 3, CITES NT/VU Ficedula albicollis + Non SPEC LC/S Ficedula hypoleuca + Non SPEC LC/S Trend u Evropi: Stabilan; 5+ (Možura); 19 (Buljarica); 19 (Kotorsko-risanski zaliv); 19 Fringilla coelebs + Non SPEC LC/S (Savinska Dubrava) (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Fringilla montifringilla + Non SPEC LC/S 30 p (Tivatska solila) (Izvještaj monitoringa Fulica atra Non SPEC LC/S 2011.godine) Trend u Evropi: Stabilna; 15 (Ada Bojana); 15 p Galerida cristata + SPEC 3 LC/DE (Tivatska solila) (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Gallinago gallinago SPEC 3 LC/D

279 9. PRILOG 1

Gallinago media SPEC 1 NT/D Gallinula chloropus + Non SPEC LC/S Garrulus glandarius Non SPEC LC/S Gavia arctica + SPEC 3 LC/VU Gavia stellata + SPEC 3 LC/DE SPEC 3 Trend u Evropi: Umjereno opada; 12 (Ada Bojana) Gelochelidon nilotica + (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Glareola pratincola + SPEC 3 LC/D Gyps fulvus + Non SPEC, CITES LC/S Trend u Evropi: Umjereno opada; 6 (Ada Bojana); Haematopus ostralegus + Non SPEC LC/S 3 (Velika plaža-Ulcinj) (Izvještaj monitoringa 2011.godine) 4 p (Tivatska solila) (Izvještaj monitoringa Himantopus himantopus + Non SPEC LC/S 2011.godine) Hippolais icterina + Non SPEC LC/S Trend u Evropi: Stabilan; 12+ (Možura); 8+ (Buljarica); 8+ (Kotorsko-Risanski zaliv); 8+ Hippolais olivetorum + Non SPEC LC/S (Savinska Dubrava) (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Hippolais pallida + LC Hirundo daurica + LC Hirundo rustica + SPEC 3 LC/DE Ixobrychus minutus SPEC 3 LC/DE Jynx torquilla + SPEC 3 LC/D Trend u Evropi: Malo opada; 1 (Možura); 1 (Buljarica); 1 (Kotorsko-risanski zaliv); 1 Lanius collurio + SPEC 3 LC/DE (Savinska Dubrava) (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Trend u Evropi: Umjereno opada; 2+ (Buljarica); Lanius excubitor + SPEC 3 LC/DE 2+ (Kotorsko-risanski zaliv); 2+ (Savinska Dubrava) (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Lanius minor + SPEC 2 LC/D Lanius senator + SPEC 2 LC/D

280 Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Trend u Evropi: Jako raste; 20 (Velika plaža- Larus cachinnans + Non SPEC LC/S Ulcinj); 124 (Jaz) (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Larus canus Spec 2 LC/DE Larus fuscus + Non SPEC LC/S SPEC 3, Annex II Larus genei + LC/L Barselonske konvencije Larus marinus Non SPEC LC/S Trend u Evropi: Jako raste; 5 (Buljarica); 5 Larus michahellis LC (Kotorsko-risanski zaliv); 20 p (Tivatska solila) (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Non SPEC, Annex II Larus melanocephalus + LC/S Barselonske konvencije Larus minutes + SPEC 3 LC/DE Trend u Evropi: Jako raste; 5 (Možura) (Izvještaj Larus ridibundus + Non SPEC LC/S monitoringa 2011.godine) Limosa lapponica + Non SPEC LC/S Trend u Evropi: Jako opada; 240 (Velika plaža- Limosa limosa + SPEC 2 NT/VU Ulcinj); 24 (Jaz) (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Locustella luscinioides Non SPEC LC/S Lullula arborea + SPEC 2 LC/DE Luscinia megarhynchos + Non SPEC LC/S Melanitta fusca + EN Mergus serrator + Non SPEC LC/S Merops apiaster + SPEC 3 LC/DE Miliaria calandra + SPEC 2 LC/D Milvus migrans CITES LC Monticola solitarius + SPEC 3 LC/DE Motacilla alba + Non SPEC LC/S Motacilla cinerea + Non SPEC LC/S Motacilla ﬂava +

281 9. PRILOG 1

Motacilla flava cinereocapilla + Motacilla flava feldegg + Motacilla flava flava + Motacilla flava thunbergi + Muscicapa striata + SPEC 3 LC/DE Netta rufina + Trend u Evropi: Umjereno opada; 70 (Velika Numenius arquata + SPEC 2 NT/D plaža-Ulcinj) (Izvještaj monitoringa 2011.godine) SPEC 1, Annex II Trend u Evropi: N/A: 8 (Ada Bojana) (Izvještaj Numenius tenuirostris + Barselonske konvencije, CR/Not evaluated monitoringa 2011.godine) CITES Non SPEC Trend u Evropi: Umjereno opada; 14 (Ada Bojana) Numenius phaeopus + LC/S (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Numida meleagris LC Trend u Evropi: Stabilna; 14 (Ada Bojana) Nycticorax nycticorax + SPEC 3 LC/DE (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Oenanthe hispanica + SPEC 2 LC/DE Oenanthe isabellina Non SPEC LC/S Trend u Evropi: Umjereno opada; 3 (Buljarica); 3 Oenanthe oenanthe + SPEC 3 LC/D (Kotorsko-risanski zaliv); 3 (Savinska Dubrava) (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Trend u Evropi: Malo opada; 5 (Ada Bojana) Oriolus oriolus + Non SPEC LC/S (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Otis tarda + SPEC 1, CITES VU Trend u Evropi: Opada; 1 (Ada Bojana) (Izvještaj Otus scops + SPEC 2, CITES LC monitoringa 2011.godine) Parus caeruleus + Non SPEC LC/S Parus major + Non SPEC LC/S Trend u Evropi: Stabilan; 8+ (Možura); 8+(Buljarica); 8+ (Kotorsko-risanski zaliv); 8+ Parus lugubris + Non SPEC LC/S (Savinska Dubrava) (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Passer domesticus + SPEC 3 LC/D

282 Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Passer hispaniolensis + Non SPEC LC/S Passer montanus + SPEC 3 LC/D SPEC 1, Annex II Trend u Evropi: Umjereno raste; 6 (Velika plaža- Pelecanus crispus + Barselonske konvencije, VU/R Ulcinj) (Izvještaj monitoringa 2011.godine) CITES Trend u Evropi: Jako opada; 2 (Ada Bojana) Perdix perdix SPEC 3 LC/VU (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Trend u Evropi: Stabilan; 2 (Ada Bojana) (Izvještaj Pernis apivorus + Non SPEC, CITES LC/S monitoringa 2011.godine) Non SPEC, Annex II Phalacrocorax aristotelis + LC/S Barselonske konvencije Phalacrocorax carbo + Non SPEC LC/S Trend u Evropi: Umjereno raste; 58 (Ada Bojana); SPEC 1, Annex II 30 (Velika plaža-Ulcinj; 35+ (Buljarica); 15 (Jaz): Phalacrocorax pygmeus + LC/S Barselonske konvencije 35+ (Kotorsko-Risanski zaliv) (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Trend u Evropi: Nepoznat; 1 (Ada Bojana) Phasianus colchicus Non Spec LC/S (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Trend u Evropi: Malo opada; 150 (Velika plaža- Philomachus pugnax SPEC 2 LC/D Ulcinj) (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Annex II Barselonske Phoenicopterus roseus + LC konvencije, CITES Phoenicurus ochruros + Non Spec LC/S Phoenicurus ochruros + gibraltariensis Phylloscopus collybita + Non Spec LC/S Phylloscopus collybita + abietinus Phylloscopus sibilatrix + SPEC 2 LC/D Phylloscopus trochilus + Non Spec LC/S Pica pica Non Spec LC/S Trend u Evropi: Stabilna; 18 (Velika plaža-Ulcinj) Platalea leucorodia + SPEC 2, CITES LC/R (Izvještaj monitoringa 2011.godine)

283 9. PRILOG 1

Trend u Evropi: Umjereno opada; 6 (Ada Bojana) Plegadis falcinellus + SPEC 3 LC/D (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Pluvialis apricaria + Non Spec LC/S Pluvialis squatarola + Non Spec LC/S Podiceps auritus + SPEC 3 LC/D 25 p (Tivatska solila) (Izvještaj monitoringa Podiceps cristatus + Non Spec LC/S 2011.godine) Podiceps griseigena + 12 p (Tivatska solila) (Izvještaj monitoringa Podiceps nigricollis + Non Spec LC/S 2011.godine) Porzana porzana + Non Spec LC/S Porzana parva + Non Spec LC/S Porzana pusilla + SPEC 3 LC/R Prunella modularis + Non Spec LC/S Ptyonoprogne rupestris + Rallus aquaticus + Non Spec LC/S Trend u Evropi: Stabilna; 2 (Velika plaža-Ulcinj) Recurvirostra avosetta + Non Spec LC/S (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Regulus ignicapillus + Regulus regulus + Non Spec LC/S Remiz pendulinus + Non Spec LC/S Riparia riparia + SPEC 3 LC/DE Saxicola rubetra + Non Spec LC/S Saxicola torquatus + Non Spec LC/S Scolopax rusticola SPEC 3 LC/D Serinus serinus + Non Spec LC/S Trend u Evropi: Stabilna 4 (Buljarica); 4 Sitta neumayer + Non Spec LC/S (Kotorsko-risanski zaliv); 4 (Savinska Dubrava) (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Somateria mollissima + Non Spec LC/S Stercorarius pomarinus Non Spec LC/S Sterna albifrons + SPEC 3, Annex II LC/D Trend u Evropi: Umjereno opada; 47 (Ada

284 Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Barselonske konvencije Bojana); 47 (Velika plaža-Ulcinj); 24 (Jaz) (Izvještaj monitoringa 2011.godine) SPEC 3, Annex II Sterna caspia + LC/R Barselonske konvencije Trend u Evropi: Stabilna; 50 (Ada Bojana); 50 Sterna hirundo + Non SPEC LC/S (Velika plaža-Ulcinj); 30 (Jaz) (Izvještaj monitoringa 2011.godine) SPEC 2, Annex II Trend u Evropi: Nepoznat; 2 (Ada Bojana) Sterna sandvicensis + LC/DE Barselonske konvencije (Izvještaj monitoringa 2011.godine) 3 p (Tivatska solila) (Izvještaj monitoringa Streptopelia decaocto Non Spec LC/S 2011.godine) Streptopelia turtur SPEC 3 LC/D Strix aluco + Non Spec, CITES LC/S Sturnus vulgaris + SPEC 3 LC/D Sylvia atricapilla + Non Spec LC/S Sylvia borin + Non Spec LC/S Sylvia cantillans + Non SPEC LC/S Trend u Evropi: malo raste; 6+ (Možura); 16+ (Buljarica); 16+ (Kotorsko-risanski zaliv); 16+ Sylvia communis + Non SPEC LC/S (Savinska Dubrava) (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Sylvia curruca + Non SPEC LC/S Sylvia melanocephala + Non SPEC LC/S 15 p (Tivatska solila) (Izvještaj monitoringa Tachybaptus ruﬁcollis + 2011.godine) Tadorna tadorna + Non SPEC LC/S Trend u Evropi: Malo opada; 120 (Velika plaža- Tringa erythropus + SPEC 3 LC/D Ulcinj); 15 (Jaz) (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Tringa glareola + SPEC 3 LC/DE Tringa nebularia + Non SPEC LC/S Trend u Evropi: Stabilna; 200 (Velika plaža- Tringa ochropus + Non SPEC LC/S Ulcinj) (Izvještaj monitoringa 2011.godine)

285 9. PRILOG 1

Trend u Evropi: Umjereno opada; 200 (Velika Tringa stagnatilis + Non SPEC LC/S plaža-Ulcinj) (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Trend u Evropi: Malo opada; 8 (Velika plaža- Tringa tetanus + SPEC 2 LC/D Ulcinj); 2 (Jaz) (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Troglodytes troglodytes + Non SPEC LC/S Turdus iliacus + Non SPEC LC/S Trend u Evropi: Malo raste; 8+ (Možura); 8+ (Buljarica); 8+ (Kotorsko-risanski zaliv); 6 p Turdus merula + Non SPEC LC/S (Tivatska solila); 8+ (Savinska Dubrava) (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Turdus philomelos + Non SPEC LC/S Turdus viscivorus + Non SPEC LC/S Turnix sylvaticus + SPEC 3 LC/CE Tyto alba + SPEC 3, CITES LC/D Upupa epops + SPEC 3 LC/D Vanellus vanellus + SPEC 2 LC/VU

286 Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Tabela 10: Sisari obalnog područja Crnogorskog primorja Vrste Status zaštite na Status zaštite na IUCN Napomena Sisari nacionalnom nivou međunarodnom nivou Crvena lista Apodemus agrarius LC Apodemus flavicollis LC Potencijalno prisutna vrsta na području Ulcinjske plaže, Ade Bojane Apodemus mystacinus Ā LC i Možure (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Apodemus sylvaticus LC Sve vodene površine i močvarna područja u blizini Velike Ulcinjske Arvicola amphibious syn. LC plaže su od velikog značaja za ovu vrstu (vodena voluharica) Arvicola terrestris (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Canis lupus Natura 2000, CITES LC Canis aureus Natura 2000 LC Potencijalno prisutna vrsta na području Ulcinjske plaže, Ade Bojane Capreolus capreolus LC i Možure (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Potencijalno prisutna vrsta na području Ulcinjske plaže, Ade Bojane Cricetus cricetus LC i Možure (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Crocidura suaveolens LC Crocidura leucodon LC Natura 2000, Annex II Delphinus delphis + Baselonske konvencije, LC CITES Eptesicus serotinus + Natura 2000 LC Ada Bojana , područje Velike plaže i Možure predstavljaju mu Erinaceus concolor LC veoma pogodno stanište, hranilište i sklonište (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Felis silvestris CITES LC Glis glis LC Po literaturnim podacima za područje Crne Gore navodi se ova vrsta zeca. U knjizi Sisari Evrope napominje se da Lepus europeus ne Lepus europeus LC podnosi tako dobro mediteransku klimu stoga bi ovu vrstu trebalo detaljnije ispitati (Izvještaj monitoringa 2011.godine)

287 9. PRILOG 1

Područje Velike plaže i Ade Bojane predstavljaju značajno stanište vidre. Sobzirom da se njene jazbine nalaze u blizini riječnih sistema Lutra lutra + Natura 2000, CITES NT najveću opasnost za nju predstavlja zapetljavanje ženki u mreže prilikom lovljenja, naročito na mjestima gdje ima jegulje (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Martes foina LC Meles meles LC Ova vrsta predstavlja najmanjeg evropskog glodara. Dio Ulcinjske Micromys minutes LC plaže gdje je vegetacija najbolje očuvana i Ada Bojana predstavljaju tipična staništa ove vrste (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Potencijalno prisutna vrsta na području Ulcinjske plaže, Ade Bojane Microtus arvalis LC i Možure (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Potencijalno prisutna vrsta na području Ulcinjske plaže, Ade Bojane Microtus guentheri LC i Možure (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Sve vodene površine i močvarna područja u blizini Velike ulcinjske Microtus oeconomus LC plaže su od velikog značaja za ovu vrstu (močvarna voluharica) (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Microtus rossiaemeriodinalis LC Jošova i Sumporna pećina (područje Ulcinja) predstavljaju važno Miniopterus schreibersii + Natura 2000 NT sklonište za ovu vrstu (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Mus domesticus LC Potencijalno prisutna vrsta na području Ulcinjske plaže, Ade Bojane Mus macedonicus i Možure (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Mus musculus LC Na području Velike Ulcinjske plaže nalazi se izolovana populacija ove vrste. Sobzirom na izolovanost ova vrsta se definiše i kao Mus spicilegus LC podvrsta Mus spicilegus adriaticus. Najbliže poznate vrste nalaze se u Srbiji (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Mustela eversmannii LC Potencijalno prisutna vrsta na području Ulcinjske plaže, Ade Bojane Mustela lutreola CR i Možure (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Mustela nivalis LC

288 Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Mustela putorius Natura 2000 LC Myotis bechsteini + Natura 2000 NT Jošova i Sumporna pećina (područje Ulcinja) predstavljaju važno Myotis blythii Natura 2000 LC sklonište za ovu vrstu (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Potencijalno prisutna vrsta na području Ulcinjske plaže, Ade Bojane Myotis dasycneme NT i Možure (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Jošova i Sumporna pećina (područje Ulcinja) predstavljaju važno Myotis capaccinii + Natura 2000 VU sklonište za ovu vrstu (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Myotis emarginatus + Natura 2000 LC Myotis mystacinus + Natura 2000 LC Jošova i Sumporna pećina (područje Ulcinja) predstavljaju važno Myotis myotis + Natura 2000 LC sklonište za ovu vrstu (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Myotis nattereri + Natura 2000 LC Potencijalno prisutna vrsta na području Ulcinjske plaže, Ade Bojane Nanospalax leucodon + DD i Možure (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Neomys anomalus LC Neomys fodiens LC Nyctalus leisleri + Natura 2000 LC Nyctalus noctula + Natura 2000 LC Pipistrellus kuhlii + Natura 2000 LC Pipistrellus nathusii + Natura 2000 LC Pipistrellus pipistrellus + Natura 2000 LC Pipistellus savii (Hypsugo + Natura 2000 LC savii) Plecotus austriacus + Natura 2000 LC Rattus norvegicus LC Rattus rattus LC Potencijalno prisutna vrsta na području Ulcinjske plaže, Ade Bojane Rhinolophus blasii Natura 2000 LC i Možure (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Jošova i Sumporna pećina (područje Ulcinja) predstavljaju važno Rhinolophus euryale + Natura 2000 NT sklonište za ovu vrstu (Izvještaj monitoringa 2011.godine)

289 9. PRILOG 1

Jošova i Sumporna pećina (područje Ulcinja) predstavljaju važno Rhinolophus ferrumequinum + Natura 2000 LC sklonište za ovu vrstu (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Rhinolophus hipposideros + Natura 2000 LC Sciurus vulgaris LC Sorex araneus LC Natura 2000, Annex II Stenella coeruleoalba Barselonske konvencije, LC CITES Sus scrofa LC Potencijalno prisutna vrsta na području Ulcinjske plaže, Ade Bojane Tadarida teniotis + LC i Možure (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Talpa caeca LC Potencijalno prisutna vrsta na području Ulcinjske plaže, Ade Bojane Talpa europaea LC i Možure(Izvještaj monitoringa 2011.godine) Na području Velike plaže i Ade Bojane (pretpostavlja se) nastanjena je endemična krtica Talpa stankovici montenegrinus koja naseljava Talpa stankovici LC iste habitate kao i evropska krtica Talpa stankovici (Izvještaj monitoringa 2011.godine) Natura 2000, Annex II Tursiops truncatus + Barselonske konvencije, LC CITES Vespertilio murinus + Natura 2000 LC Vulpes vulpes LC

290

PRILOG 2

MARINSKI BIODIVERZITET

Tabela 1. Spisak morskih algi

Tabela 2: Marinske vrste (fauna)

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Tabela 1: Spisak morskih algi

Acanthoica quattrospina Amphora ostrearia Asteromphalus flabellatus Calyptosphaera oblonga

Acetabularia acetabulum Amphora grevilleana Asterocystis ornata Calosiphonia dalmatica

Achnanthes brevipes Amphidinium acutissimus Bacillaria paxillifera Castagnea mediterranea

Achnanthes longipes Amphidinium lanceolatum Bacteriastrum hyalinum Catanella repens

Acrochaetium daviesii Amphiprora sulcata Bangia atropurpurea Caulerpa racemosa

Acrochaetium virgatulum Anadyomene stellata Botryocladia botryoides Caulacanthus ustulatus

Acrodiscus vidovichii Antithamnion cruciatum Botryocladia chiajeana Centroceras cinnabarinum

Acrosorium uncinatum Antithamnion heterocladum Botryocladia microphysa Ceramium tenuissimum

Acrosorium venulosum Antithamnion plumula Brongniartella byssoides Ceramium bertholdi

Acrosymphyton purpuriferum Antithamnion tennissimum Bryopsis corymbosa Ceramium ciliatum

Acinetospora vidovichii Apoglossum ruscifolium Bryopsis duplex Ceramium circinatum

Aglaothamnion caudatum Arachnophyllum confervaceum Bryopsis hypnoides Ceramium codii

Aglaothamnion furcellariae Arthrocladia villosa Bryopsis plumosa Ceramium computum

Aglaothamnion neglectum Ascocylus orbicularis Bulbocoleon piliferum Ceramium diaphanum

Aglaothamnion tenuissimum Asperococcus bullosus Calciosolenia brasiliens Ceramium echinotum

Aglaothamnion tripinnatum Asterionellopsis glacialis Calciosolenia granii Ceramium gracillimum

Aglaozonia chillosa Asterolampra grevillei Calciosolenia murrayi Ceramium rubrum Ceramium tenerrimum Amphiora cryptarthrodia Asterolampra marylandica Callithamnion corymbosum Amphiroa rigida Callithamnion granulatum Cerataulina pelagica

293 10. PRILOG 2

Champia parvula Chaetoceros wighamii Cladophora prolifera Coscinodiscus thorii

Chaetoceros affinis Chaetomorha linum Cladophora socialis Crouania attenuata

Chaetoceros breve Chaetomorpha aerea Cladophora vagabunda Cruoria pellita

Chaetoceros compressus Chaetomorpha capillaris Cladostephus hirsutus Cryptonemia lomation Cladostephus verticillatus Chaetoceros contortus Chaetomorpha gracilis Cryptonemia tunaeformis Chondria dasyphylla Coccolithus walichii Cutleria multifida Chaetoceros costatus Chondria tenuissima Cocconeis scutellum Cyclotella striata Chaetoceros curvisetus Chondrymenia lobata Codium bursa Cylindrotheca closterium Chaetoceros danicus Chroodactylon ornatum Codium dichotomum Cystoseira adriatica*1 Chaetoceros decipiens Chrysimenia uvaria Codium effusum Cystoseira amentacea var. stricta**2 Chaetoceros densus Chrysimenia ventricosa Codium tomentosum Cystoseira barbata* Chaetoceros diversus Chylocladia reflexa Codium vermilara Cystoseira compressa Chaetoceros peruvianus Chylocladia verticillata Colpomenia sinuosa Cystoseira corniculata*

Chaetoceros protuberans Cladophora albida Compsothamnion thuyoids Cystoseira crinita*

Chaetoceros simplex Cladophora coelothrix Corallina granifera Cystoseira ercegovicii*

Chaetoceros throndsenii Cladophora dalmatica Corallina officinalis Cystoseira ericamarina*

Chaetoceros tenuissimus Cladophora echinus Corythodinium constrictum Cystoseira schiffneri*

Cladophora glomerata Corythodinium tesselatum 1 Chaetoceros tortissimus * vrsta se nalazi na Annex-u II Cladophora lehmaniana Coscinodiscus janischii Barselonske konvencije Chaetoceros vixvisibilis 2 **vrsta se nalazi na Annex-II Cladophora pellucida Coscinodiscus perforatus Barselonske konvencije i zaštićena je Nacionalnom legislativom

294 Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Cystoseira selaginoides* Detonula plumila Dipterosiphonia rigens Entocladia viridis

Cystoseira spinosa* Dictyopteris membranacea Discosphaera tomsonii Erythrocystis montagnei

Cystoseira stricta* Dictyocha fibula Dissodinium elegans Erythrotrichia carneae

Dactyliosolen blavyanus Dictyocha polyactis Ditylum brightwelli Erythrotrichia investiens

Dactyliosolen fragilissimus Dictyocha septenaria Dudresnaia verticillata Erythrotrichia reflexa

Dasycladus vermicularis Dictyocha speculum Ebria tripartita Eucampia cornuta

Dasya arbuscula Dictyota dichotoma Ectocarpus confervoides Eutreptia lanowii

Dasya baillouviana Dictyota linearis Ectocarpus siliculosus Falkenbergia rufolanosa

Dasya corymbifera Dilophus fasciola Ectochaete leptochaete Feldmannia caespitula

Dasya hutchinsiae Dilophus spiralis Elachista fucicola Feldmannia irregularis

Dasya ocellata Dinophysis acuminata Elachista neglecta Flabellia petiolata

Dasya pedicillata Dinophysis acuta Elachista stellaris Fragillaria spp.

Dasya punicea Dinophysis caudata Elashista intermedia Fosliella farinosa

Dasyopsis plana Dinophysis fortii Emiliania huxleyi Fosliella lejolisii

Dasyopsis spinella Dinophysis hastate Endoderma endolithicum Fucus virsoides*

Derbesia tenuissima Dinophysis sphaerica Endoderma viride Galaxaura oblongata

Dermatholithon cystoseirae Dinophysis sacculus Enteromorpha compressa Gastroclonium clavatum

Dermatholithon pustulatum Diploneis bombus Enteromorpha intestinalis Gelidiella lubrica

Dermatolithon confinis Diploneis crabro Enteromorpha linza Gelidiella pannosa

Dermatolithon hapalidioides Diplopsalis lenticula Enteromorpha multiramosa Gelidiella ramellosa

295 10. PRILOG 2

Gelidiella tenuissima Gonyaulax spinifera Halimeda tuna Hildenbrandia rubra

Gelidium crinale Gonyaulax verior Halopitys incurvus Hypnea musciformis

Gelidium latifolium Gracilaria armata Halopitys pinastroides Hypoglossum woodwardii

Gelidium melanoideum Gracilaria bursa-pastoris Halopteris filicina Jania corniculata

Gelidium pectinatum Gracilaria compressa Halopteris scoparia Jania rubens

Gelidium pulchellum Gracilaria dura Halycystis stadio-ovalis Kallymenia microphylla

Gelidium pussillum Gracilaria verrucosa Halycistis parvula Kallymenia reniformis

Gelidium spathulatum Grammatophora oceanica Halydictyon mirabile Lampriscus kittonii

Geniodoma polyedricum Griffithsia barbata Halymenia dichotoma Laurencia obtusa

Gigartina acicularis Griffithsia opuntioides Halymenia fastigiata Laurencia paniculata

Gigartina tedii Griffithsia phyllamphora Halymenia floresia Laurencia papillosa

Giffordia dalmatica Griffithsia schousboei Halymenia pluriloba Laurencia pinnatifida

Giraudia sphacelarioides Guinardia flaccida Halymenia trigona Lejolisia mediterranea

Glenodium spp. Guinardia striata Helicosphaera carteri Leptocylindrus danicus

Goniodoma polyedricum Gulsonia nodulosa Hemialus hauckii Leptocylindrus mediterraneus

Goniotrychum alsidii Gymnodinium cucumis Hemiaulus sinensis Leptocylindrus minimus Gonolithon notarisii Gymnothamnion elegans Herposiphonia secunda Liagora distenta Gonyaulax digitale Gyrodinium fusiforme Herposiphonia tenella Liagora viscid Gonyaulax hyalina Gyrosigma balticum Heterodinium milneri Licmophora flabellata Gonyaulax polygramma Haslea wawrikae Heterosiphonia wurdemanni

296 Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Licmophora paradoxa Melosira moniliformis Neoceratium furca Nitzschia habirshawii

Licmophora reichardtii Melosira nummuloides Neoceratium fusus Nitzschia longissima

Lioloma pacificum Melobesia membranacea Neoceratium gravidum Nitzschia incerta Neoceratium gibberum Lithodesmium undulatum Meringosphaera mediterranea Nitzschia sicula Mesoporus perforatus Neoceratium horridium Lithophyllum expansum Nitzschia sigma Myriactula elongata Neoceratium hexacantum Lithophyllum incrustans Noctiluca scintillans Myriactula microscopica Neoceratium kofoidii Lithophyllum racemus Octactis octonaria Myriactula rigida Neoceratium lineatum Lithophyllum tortuosum Odontella aurita Myriactula rivulariae Neoceratium macroceros Lithothamnion calcareum Odontella moiliensis Myriactula stellulata Neoceratium massiliense Lithothamnium coralloides Ophiaster formosum Myrionema orbiculare Neoceratium pentagonum Lithothamnium fruticulosum Ophiaster hydroideus Myriotrichia claveformis Neoceratium setaceum Lioloma pacificum Ornithocercus heteroporus Monosporus pedicellatus Neoceratium trichoceros Lithodesmium undulatum Oxytoxum adriaticum Navicula spp. Neoceratium tripos Lomentaria chylocladiella Neogoniolithon notarisii Oxytoxum aceptrum Lomentaria clavellosa Nemalion helminthoides Neogoniolithon mamillosum Oxytoxum caudatum Lomentaria linearis Nemastoma dichotoma Neomonospora pedicellata Oxytoxum laticeps Lophocladia lallemandii Nereia filiformis Neurocaulon foliosum Oxytoxum sceptrum Lophosiphonia cristata Neocalyptrella robusta Nitophyllum punctatum Melosira dubia Neoceratium carriense Oxytoxum scolopax Nitzschia closterium Melosira lineata Neoceratium contortum Oxytoxum tesselatum

297 10. PRILOG 2

Oxytoxum variabile Plocamium cartilagineum Protoperidinium diabolum Pterocladia capillacea

Padina pavonica Podolampas elegans Protoperidinium divergens Pterosiphonia parasitica

Palmophyllum crassum Polysiphonia elongata Protoperidinium globulum Pterosiphonia pennata Polysiphonia fruticulosa Pyrocystis lunula Paralia sulcata Protoperidinium leonis Polysiphonia opaca Pyrophacus horologium Peyssonelia squamaria Protoperidinium oceanicum Peyssonnelia dubyi Polysiphonia sertularioides Pyrophacus steinii Protoperidinium pallidum Peyssonnelia polymorpha Polysiphonia thuyoides Ptilothamnion pluma Protoperidinium paulsenii Peyssonnelia rosa marina Pontosphaera nigra Radicilingua reptans Protoperidinium pellucidum Peyssonnelia rubra Pringsheimiella scutata Radicilingua thysanorhizans Protoperidinium steinii Phaeophila dendroides Proboscia alata Ralfsia verrucosa Protoperidinium tuba Phalacroma rotundatum Proboscia indica Rhabdosphaera stylifera Psammodictyon panduriforme Phyllophora nervosa Prorocentrum compressum Rhabdosphaera tignifera Pseliodinum vaubanii Rhizoclonium kochianum Phymatolithon calcareum Prorocentrum micans Pseudochlorodesmis furcellata Rhizosolenia calcar-avis Phymatolithon lenormandii Prorocentrum minimum Platoma cyclocolpa Pseudolithophyllum expansum Rhizosolenia decipiens Prorocentrum scutellum Platythamnion plumula Pseudo-nitzschia Rhizosolenia imbricata Prorocentrum triestinum pseudodelicatissima Pleonosporium borreri Rhizosolenia imbricata Protoperidinium crassipes Pseudo-nitzschia seriata Pleurosigma angulatum Rhodochorton haucki Protoperidinium conicum Pseudoscourfieldia marina Pleurosigma elongatum Rhodophyllis divaricata Protoperidinium depressum Pseudosolenia calcar-avis Pleurosigma formosum Rhodymenia ardissonei

298 Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Rhodymenia palmetta Seirospora sphaerospora Stilophora rizoides Torodinium robustum

Rhytiphloea tinctoria Sermothamnion repens Striaria attenuata Trichosolen myura

Ricardia montagnei Siphonocladus pusillus Striatella unipunctata Udotea desfo ntainei

Rodriguezella pinnata Skeletonema marinoi Stypocaulon scoparium Udotea petiolata

Rodriguezella strafforellii Spermothamnion johanis Surirella gemma Ulothrix subflaccida

Rodymenia ligulata Spermothamnion repens Synedra crystalina Ulva lactuca

Rytiphlaea tinctoria Spermatochnus paradoxus Synedra fulgens Ulva rigida

Sargassum vulgare Sphaerococcus coronopifolius Syracosphaera pulchra Ulvella lens Schottera nicaensis Sphacelaria cirrosa Valonia macrophysa Tabellaria spp. Scinaia furcellata Sphacelaria furcigena Valonia utricularis Taenioma macrourum Scytosiphon adriaticus Sphacelaria fusca Vidalia volubilis Taonia atomaria Scytosiphon lomentaria Sphacelaria plumula Wrangelia penicillata Thalassionema fraunfeldi Sebdenia feldmannii Sphacelaria tribuloides Wurdemannia miniata Thalassionema nitzschioides Sebdenia riodrigueziana Sphondylothamnion multifidum Zanardinia prototypus Thalassionema rotula Seirospora apiculata Sporochnus pedunculatus Thalassiosira decipiens Seirospora giraudyi Spyridia filamentosa Thalassiosira eccentrica Seirospora interrupta Stelarima stellaris Thuretella schousboei

299 10. PRILOG 2

300 Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Tabela 2: Marinske vrste faune

Status zaštite na Status zaštite na IUCN Crvena Marinske vrste Napomena nacionalnom nivou međunarodnom nivou lista AGNATHA Natura 2000, Annex III Lampetra fluviatilis LC Barselonske konvencije Natura 2000, Annex III Petromizon marinus Barselonske konvencije ANELLIDA Bispira sp. Hermodice carunculata Filograna implexa Myxicola infundibulum Pomatoceros triqueter Protula tubelaria Sabella penicillus Sabella spallanzani Serpula vermicularis ARACHNIDA Araneus diadematicus Misumena vatia Tarentula fasciiventris ASCIDIACEA Halocynthia papillosa Microcosmus vulgaris Phallusia mamilata Sydnium sp. BRYOZOA

301 10. PRILOG 2

Myriapora truncate Porella cervicornis Schizobranchella sanguinea CNIDARIA Aglaophenia sp. Anemonia sulcata Anemonia viridis Balanophyllia sp. Annex III Barselonske Corallium rubrum + konvencije Caryophyllia sp. Cerianthus sp. Cladocora caespitosa + DD Leptosammia pruvoti Lophogorgia cfr sarmentosa Parazoanthus axinellae Phymanthus pulcher Polyciathus sp. Annex II Barselonske Savalia savaglia konvencije CRUSTACEA Acartia clausi Aetideus armatus Balanus eburneus Calanus helgolandicus Calanus tenuicornus Calocalanus pavo Calocalanus styliremis

302 Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Candacia armata Candacia giesbrecht Vrsta otvorenog mora Candacia longimana Cancer pagurus Carcinus maenas Centropages typicus Veoma brojna vrsta Copepoda u Jadranu Centropages kröyerii Clausocalanus arcuicornis Clausocalanus jobei Clausocalanus furcatus Clausocalanus paululus Clytemnestra rostrata Corycaeus brehmi Corycaeus clausi Corycaeus ovalis Corycaeus typicus Corycaeus rostratus Najzastupljenija jadranska vrsta Ctenocalanus vanus Copepoda Diaixis pygmaea Vrsta otvorenog mora Dromia vulgaris Euchaeta hebes Euchaeta marina Euterpina acutifrons Ischnocalanus plumulosus Labidocera wollastoni Vrsta otvorenog mora Lucicutia flavicornis Macrosetella gracilis

303 10. PRILOG 2

Maia verrucosa Mecynocera clausi Microsetella norvegica Nanocalanus minor Nephrops norvegicus LC Neocalanus gracilis Oithona helgolandica Veoma brojna vrsta Copepoda u Jadranu Oithona nana Veoma brojna vrsta Copepoda u Jadranu Oithona plumifera Veoma brojna vrsta Copepoda u Jadranu Oncea dentipes Oncea media Oncea mediterranea Oncea subtilis Pagurus berhnardus Palemon serratus Palemon serratus Annex III Barselonske Palinurus elephas konvencije Paracalanus parvus Paraeuchaeta hebes Vrsta otvorenog mora Parapenaeus longirostris Penilia avirostris Komercijalno eksploatisana vrsta Pontella mediterranea Sapphirina lactens Annex III Barselonske Scyllarides latus DD konvencije Temora stylifera Veoma brojna vrsta Copepoda u Jadranu Upogebia pusilla

304 Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

ECHINODERMATA Amphipholis squamata Amphiura chiajei Amphiura filiformis Amphiura mediterranea Endem Mediterana. Endem Mediterana. Sesilna vrsta. Česta Antedon mediterranea na livadama Posidonia i na stijenama (Petović, 2011) Pripada zajednici fotofilnih algi. Česta je Anseropoda placenta na kamenju i stijenama (Petović, 2011) Pripada biocenozi fotofilnih algi. Česta Arbacia lixula na stijenama, stijenama i šljunku. (Petović, 2011) Astropecten aranciacus Mediteranski endem. Jedna od najčešćih Astropecten irregularis vrsta Asteroidea u Mediteranu (Petović, pentacanthus 2011) Asteropecten jonstoni Endem Mediterana. Astropecten platyacanthus Endem Mediterana. Mediteranski endem. Naseljava Astropecten spinulosus muljevita i pješčana dna kao i livade Posidonia (Petović, 2011) Veoma česta vrsta na pjeskovito Brissopsis lyrifera muljevitom dnu Bokokotorskog zaliva (Petović, 2011) Naseljava pjeskovito i pjeskovito Brissus unicolor muljevito dno. Široko rasprostranjena u Atlantiku i Mediteranu (Petović, 2011) Annex III Barselonske Centrostephanus longispinus + konvencije Cidaris cidaris Rasprostranjena u Atlantiku i

305 10. PRILOG 2

Medietranu. Vrsta karakteristična za stijene, kamenje i šljunak (Petović, 2011) Rasprostranjena u Atlantiku i Mediteranu. Vrsta karakteristična za Coscinasteria tenuispina stijene, kamenito i šljunkovito dno (Petović, 2011) Rasprostranjena u Atlantiku i Mediteranu. Vrsta karakteristična za Echinaster sepositus stijene, livade Posidonia, muljevitom, pjeskovitom i detritusnom dnu (Petović, 2011) Echinocardium cordatum Kosmopolitska vrsta. (Petović, 2011) Echinocardium fenauxi Subendem Mediterana (Petović, 2011) Echinocyamus pusillus Rasprostranjena u Atlantiku i Mediteranu. U Jadranskom moru Hacelia attenuata registrovana je u sjevernom dijelu. Tipični predstavnik koralinigenih sprudova (Petović, 2011) Naseljava pjeskovito muljevita dna Holothuria forskali + pomiješana sa šljunkom kao i livade Posidonia (Petović, 2011) Holothuria impatiens + Endem Mediterana. Rijetka vrsta. Holothuria mammata Materijal sakupljen na pjeskovito muljevitom dnu (Petović, 2011) Naseljava različite vrste podloga- muljevite, pjeskovite, livade Posidonia i Holothuria polii + Caulerpa. Česta vrsta u zajednici sa Holothuria tubulosa (Petović, 2011) Holothuria sanctori Holothuria tubulosa + Naseljava sve tipove pjeskovitog dna,

306 Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

kao i livade Posidonia (Petović, 2011) Labidoplax digitata Naseljava muljevito pjeskovita dna Leptopenctata elongata (Petović, 2011) Naseljava muljevito pjeskovita dna Leptopenctata tegrestina (Petović, 2011) Luidia ciliaris Endem Mediterana. Rasprostranjena u Atlantiku i Mediteranu. Vrsta je česta na Marthasterias glacialis pjeskovitom i detritusom prekrivenim dnom (Petović, 2011) Vrsta pripada biocenozi muljevitog dna Mesothuria intestinalis (Petović, 2011) Naseljava pjeskovita, muljevita i Ocnus planci muljevito pjeskovita dna, kao i livade Posidonia (Petović, 2011) Endem Mediterana. Preferira muljevito Ocnus syracusanus pjeskovita dna kao i dna prekrivena detritusom (Petović, 2011) Rasprostranjena Mediteranu dok je u Jadranu prisutna samo u južnom i Annex II Barselonske Ophidiaster ophidianus + centralnom dijelu. Vrsta je česta na konvencije pjeskovitom i detritusom prekrivenim dnom (Petović, 2011) Široko rasprostranjena u Mediteranu i Jadranskom moru. Vrsta karakteristična Ophioderma longicauda za stijene, livade Posidonia i Caulerpa (Petović, 2011) Ophiomyxa pentagona Česta u kolonijama korala (Cladocora Ophiotrix fragilis caespitosa) (Petović, 2011) Ophiura albida Vrsta otporna na variranja saliniteta.

307 10. PRILOG 2

Primjerci registrovani u unutrašnjem dijelu Bokokotorskog zaliva. Naseljava pjeskovito i muljevito dno. (Petović, 2011) Ophiura ophiura Široko rasprostranjena vrsta u Annex III Barselonske Medietranu. Tipična vrsta infralitorala. Paracentrotus lividus konvencije Javlja se na stijenama, šljunkovitom dnu i livadama Posidonia. (Petović, 2011) Nasejava uglavnom pjeskovite i Parastichopus regalis muljevite supstrate (Petović, 2011) Psammechinus microtuberculatus Subendem Mediterana. Naseljava Schiazaster canaliferus pjeskovita, muljevita i muljevito pjeskovita dna (Petović, 2011) Spatangus purpureus Naseljava pjeskovita, muljevita i Sphaerechinus granularis muljevito pjeskovita dna (Petović, 2011) Thyone fusus mediterranea Endem Mediterana. ECHIUROIDEA Bonellia viridis MOLLUSCA Aloidis gibba Allotheuthis media Anomia ephippium Aplysia depilans Apporhais pes-pelecani Arca barbata Arca diluvia Arca lacteal

308 Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Arca noe Arca tetragona Astraea rugosa Avicula tarentina Bittium latreilli Brachyodontes minimus Buccinulum corneum Calliostoma conulus Calliostoma laugieri Calliostoma zizyphinum Calyptraea chinensis Cantharidus striatus Capulus hungaricus Cardium edule Cardium echinatum Cardium exiguum Cardium paucicostatum Cardium tuberculatum Cassidaria echinophora Cerithium rupestre Cerithium vulgatum Chama gryphina Chama lamellose Chiton olivaceus Chlamys glabra Chlamys opercularis Chlamys varia Clanculus corallines

309 10. PRILOG 2

Chromodoris krohni Columbella rustica Conus mediterraneus Crepidula moulinsii Cuspidaria cuspidate Cyprea lurida Cyprea pyrum Cyprea spurca Dentalium dentale Dentalium vulgare Discodoris atromaculata Diodora gibberula Diodora graeca Divaricella divaricata Dolium galea Donacilla cornea Dosinia lupine Eledone cirros Eledone moschata Emarginula fissure Fasciolaria lignaria Flabellina affinis Flabellina cfr babai Fusinus rostratus Fusinus syracusanus Fusus pulchellus Gastrochaena dubbia Gibbula divaricata

310 Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Gibbula magus Gibbula obliquata Gibbula umbilicaris Glycymeris glycymers Glycymeris pilosa Glycymeris violacescens Haliotis lamellose Hexaplex trunculus Hiatella arctica Hiatella rugosa Hypserodoris picta Illex coindetti Irus irus Isocardia cor Janolus sp. Laevicardium oblongum Leda fragilis Leda pella Leptothyra sanguine Lima lima Lima hians Natura 2000, Annex II Lithophaga lithophaga + Barselonske konvencije Littorina neritoides Loligo vulgaris Komercijalno eksploatisana vrsta Loripes lacteus Luria lurida + Annex II Barselonske

311 10. PRILOG 2

konvencije Mactra corralina Mitra ebenina Annex II Barselonske Mitra zonata + konvencije Modiolus barbatus Monodonta turbinate Murex trunculus Murex brandaris Mytilus galloprovincialis Nassa costulata Nassa neritea Nassarius mutabilis Nassarius pygmaeus Nassarius reticulates Natica hebraea Natica josephinia Natica millepunctata Nucula nucleus Ostrea edulis Octopus vulgaris Octopus salutti Patella coeruela Patella lusitanica Patella vulgate Pecten jacobeaus Pharus legumen Philine aperta

312 Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Phyllidia flava Najgušća populacija ove vrtse zabilježena je u zalivu Trašte Natura 2000, Annex II Pinna nobilis + (Development of a network of marine Barselonske konvencije and coastal protected areas (MPAS) in Montenegro, 2012) Pinna pectinata Pisania maculosa Pitar rudis Polynices alderi Primovula adriatica Psammobia depressa Pteria hirundo Pteroctopus tetracirrhus Rossia macrosoma DD Ruditapes decusssatus Scala communis Scaeurgus uncirrhus Scrobicularia plana Sepia elegans DD Sepia officinalis LC Komercijalno eksploatisana vrsta Sepia orbignyana DD Sepiola oweniana DD Sepiola petersii DD Sepiola rondeletti Solen vagina Solenocurtus pellucidus Spondylus gaederopus

313 10. PRILOG 2

Stramonita haemastoma Strombiformis subulata Tellina distorta Tellina pulchela Teredo navalis Thracia combulordea Todarodes sagitatus Annex II Barselonske Tonna galea + konvencije Tritonalia erinacea Trivia adriatica Venus gallina Venus fasciata Venus verrucosa Venerupis aureus Venerupis decussate Vermetus arenarius Vermetus subcancellatus PORIFERA Agelas oroides Anchinoe sp. Annex II Barselonske Aplysina aerophoba konvencije Annex II Barselonske Axinella cannabina + konvencije Axinella damicornis + Annex II Barselonske Axinella polypoides + konvencije Axinella verrucosa +

314 Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Cacospongia scalaris Chondrila nucula Chondrosia sp. Clatrina clathrus Clathrina coriacea Crambre crambre Haliclona cratera Annex II Barselonske Geodia cydonium konvencije Discodoris astromaculata Dysidea avara Ircinia variabilis Mycale massa Oscarella lobularis Risanski zaliv i Kotorski zaliv Raspailia viminalis (Stijepčević & Parenzan, 1980) Petrosia ficiformis Spirastrella cunctatix Annex III Barselonske Spongia officinalis ssp. adriatica + konvencije Suberites carnosus Suberites domuncula Terpios cerulea Annex II Barselonske Tethya sp. plur + konvencije Verongia aerophoba PISCES Annex III Barselonske Morska lisica je rasprostranjena u Alopias vulpinus VU konvencije čitavom Mediteranu, često se lovi i u

315 10. PRILOG 2

Jadranu. Smatra se da nije opasna za čovjeka. U Boki Kotorskoj lovljena je u nekoliko navrata (Joksimović, 2007) Anthias anthias Apogon imberius Natura 2000, Annex II Aphanius fasciatus LC Ulcinjska Solana, more Barselonske konvencije Argentina sphyraena Hama je rasprostranjena u Mediteranu i Jadranu. Naseljava obalna područja, ušća Rijeka, a zalazi i u njih. Voli mutne i pjeskovite vode. Poznate su migracije Argyrosomus regius ove vrste početkom ljeta uz Bojanu. U kasnu jesen, vraćala bi se niz Bojanu. Poslednjih godina, zbog uticaja čovjeka i zagađenja tog dijela obale, jako je rijetka (Joksimović, 2007) Arnoglossus laterna Atherina mocho Gavun je ppriobalna i pelagična vrsta, rasprostranjena na svim tipovima dna. Atherina hepsetus Voli estuare i lagune. Kod nas ga prilično ima u Boki Kotorskoj (Joksimović, 2007) Auxis rochei LC Kostorožac je pelagična vrsta, veoma Balistes carolinensis česta na našoj obali. Nema privrednu važnost (Joksimović, 2007) Igla je epipelagična, priobalna vrsta. Kreće se u jatima, ne zavisi od tipa dna. Belone belone Vrlo je okretna riba, dešava se da iskače iz vode (Joksimović, 2007)

316 Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Mačkulja je veoma brojna, naseljava pjeskovita dna na dubinama od 50-150 Blennius ocellaris metara. U Jadranu nema privrednu važnost (Joksimović, 2007) Bukva živi na morskom dnu do 200 metara dubine, ali se penje i u više slojeve slobodne vode, tako da spade u Boops boops semieplagične vrste. Godišnje se ulovi oko 500 tona uz istočnu obalu Jadrana (Joksimović, 2007) Bothus podas Cepola rubescens Morski pacov je batifilna vrsta, zadržava se iznad dna, na dubinama od 300-500m. Chimaera monstrosa NT Privredne važnosti nema (Joksimović, 2007) Chromis chromis Bentoska vrsta, naseljava muljevito, pjeskovita dna između 10 i 400 metara. Citharus linguatula Više je ima u zatvorenim, kanalskim vodama. U Jadranu se ulovi oko 5 tona (Joksimović, 2007) Ugor je rasprostranjen u cijelom Jadranu, i naseljava uglavnom tvrda morska dna Conger conger obrasla algama. Vrsta od značaja sa aspekta rekreativnog ronjenja i ribolova Coris julis LC Lampuga je pelagična vrsta. Ulazi u Coryphaena hippurus LC kanalske vode. Ulov u Mediteranu je oko 800 tona (Joksimović, 2007) Kostelj dubinski živi na muljevitom dnu Dalatias licha NT ili u mezopelagijalu na dubinama od

317 10. PRILOG 2

300-500 metara. Bentoska i priobalna vrsta. Ne smeta joj zaslađena voda, tako da je česta na ušću Dasyatis pastinaca DD Bojane na dubinama i do 15 m.U Jadranu se ulovi oko 20 tona. Bodlje su otrovne i opasne (Joksimović. 2007) Deltentosteus quadrimaculatus Zubatac živi u jatima ali i pojedinačno u priobalnom kamenitom podričju cijelog Jadrana, uglavnom oko podvodnih Dentex dentex grebena. Uz istočnu obalu Jadrana godišnje se ulovi oko 50-60 tona, dok u cijelom Mediteranu oko 6000 tona (Joksimović, 2007) Ama se javlja u priobalnom području uz hridinastu obalu, pjeskovito dno i Dentex gibbosus podvodno grebenje. U Jadranu se ulovi nekoliko tona godišnje (Joksimović, 2007) Brancin je rasprostranjen duž cijele obale Jadrana, najčešće na ušćima rijeka u more. Kod nas ga posebno ima na ušću Dicentrarhus labrax Bojane. U Ljutoj se vještački uzgaja sa godišnjom proizvodnjom od 10 tona (Joksimović, 2007). Priobalna je vrsta, živi na pjeskovitim i muljevitim dnima, u livadama morskih trava, od same obale pa do najviše 90 Dicentrarhus labrax metara (Joksimović, 2007). Ulcinjska Solana, more, vrsta od značaja sa aspekta rekreativnog ronjenja i ribolova, ali nema veću privrednu vrijednost Diplodus puntazzo Picje rasprostranjen u čitavom Jadranu,

318 Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

obično uz podvodne grebene i nije naročito čest. Ima ga često u livadama Posidonie i u bočatnim vodama (Joksimović, 2007); Vrsta od značaja sa aspekta rekreativnog ronjenja i ribolova Šarag je rasprostranjen u čitavom Jadranu, obično uz stijene, odvaljeno Diplodus sargus kamenje i rupe u njima. Ulcinjska Solana, more, vrsta od značaja sa aspekta rekreativnog ronjenja i ribolova Fratar je rasprostranjen u čitavom Jadranu i veoma je brojan. Ulcinjska Diplodus vulgaris Solana, more, vrsta od značaja sa aspekta rekreativnog ronjenja i ribolova Inćun je tipična pelagičnih riba i jedan je od najvažnijih morskih resursa. U zatvorenim vodama i kanalima, kao što Engraulis encrasicolus je Bokokotorski zaliv zadržavaju se samo nedorasli primjerci. Na Crnogorskom primorju se još uvijek ne lovi komercijalno (Joksimović, 2007) Epinephelus alexandrinus Vrsta od značaja sa aspekta zaštite, vrsta Epinephelus costae DD od značaja sa aspekta rekreativnog ronjenja i ribolova Kirnja je bentoska vrsta i zadržava se uz pjeskovita i hridinasta dna. Obično se zavlači u pukotine i rupe u stijenama ili Annex III Barselonske Epinephelus marginatus EN pod veliko kamenje na dnu. Poznata su konvencije njena lovišta na dijelu obale Platamuni. U Jadranu se ulovi oko 130 tona (Joksimović, 2007) Fistularia commersonii Riba tropskih voda.

319 10. PRILOG 2

Gobius auratus LC Gobius bucchichi LC Gobius cobitis Glavoč je veoma česta riba uz obalu gdje ima kamenja, pijeska, livada morske Gobius cruentatus trave. Nema privrednu važnost (Joksimović, 2007) Gobius geniporus LC Gobius niger Gobius vittatus LC Gobius xanthocephalus LC Morski konjić je priobalna vrsta koja živi Annex II Barselonske u plitkom moru. Ima ga u livadama algi i Hippocampus hippocampus + DD konvencije morskih trava. Nema privrednu važnost (Joksimović, 2007) Hippocampus ramulosus + DD Vrsta od značaja sa aspekta rekreativnog Labrus bimaculatus ronjenja i ribolova Vrsta od značaja sa aspekta rekreativnog Labrus merula LC ronjenja i ribolova Labrus mixtus LC Riba kaiš pripada bentopelagičnim vrstama. Javlja se iznad muljevitog i pjeskovitog dna. Kod nas nema Lepidopus caudatus ekonomsku važnost, za razliku od drugih djelova Mediterana, gdje je česta na pijacama (Joksimović, 2007) Lepidotrigla cavillone Lichia amia Lipophys canevae Lipophys nigiceps

320 Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Rasprostranjena je uzduž cijelog Jadrana, blizu obalnog pojasa, obično na Lithognathus mormyrus pješčanom dnu. Lovi se oko 5 tona godišnje uz istočnu obalu Jadrana (Joksimović, 2007) Liza aurata LC Liza ramada LC Rasprostranjen je u cijelom Jadranu na muljevitom dnu i često se ukopava u Lophius budegassa supstrat. U Jadranu se ulovi oko 600 tona godišnje (Joksimović, 2007) Ređe zastupljena vrsta od Lophius Lophius piscatorius budegassa Šljuka je rasprostranjena u cijelom Jadranu iznad muljevitog dna do dubine Macroramphosus scolopax LC od 500 m. Nema privredne važnosti (Joksimović, 2007) Oslić je sigurno najrasprostranjenija riba u Jadranskom moru. Živi u plićacima, ali zalazi i u sve uvale, zaliev, kanale. U Merluccius merluccius kočarskim ulovima na našoj obali zauzima prvo mjesto i po procentualnom i težinskom učešću (Joksimović, 2007) Microchirus variegatus Manta je veoma rijetka vrsta u Jadranu. Annex II Barselonske Na pučini, ispred obala Herceg Novog Mobula mobular + EN konvencije ulovljen je 2005. godine (Joksimović, 2007) Cipol je rasprostranjen uz cijeli obalni pojas, a najviše ga ima na ušćima Rijeka, Mugil cephalus LC u lagunama i jezercima koje imaju veze sa morem. Najviše ga ima u Bojani kao i u srednjem Jadranu gdje je brojan oko

321 10. PRILOG 2

ušća Rijeka u estuarima. U Jadranu se ulovi oko 200 tona (Joksimović, 2007).Vrsta od značaja sa aspekta rekreativnog ronjenja i ribolova Komercijalno važna vrsta; Rasprostranjena je po cijelom Jadranu, od najplićih voda do dubine od 200 m. Živi na pjeskovitom i muljevitom dnu Mullus barbatus prekriveno Posidoniom. Na crnogorskom primorju je veoma zastupljena u ulovu kočara i po srednjem ulovu po jedinici napora (CPUE) je na drugom mjestu (Joksimović, 2007). Vrsta od značaja sa aspekta rekreativnog Mullus surmuletus ronjenja i ribolova; Javlja se na strmom i kamenitom dnu Murina je rasprostranjena uzduž kamenitih i stjenovitih obala Jadrana Muraena helena gdje živi u šupljinama odakle vreba plijen. Vrsta od značaja sa aspekta rekreativnog ronjenja i ribolova Annex III Barselonske Mustelus asterias LC konvencije Pešikan je rasprostranjen u čitavom Jadranu, više u obalnom području, nego Annex III Barselonske Mustelus mustelus VU na otvorenom moru. Ima privrednu konvencije važnost, ulov je oko 10 tona (Joksimović, 207) Golub je bentopelagična riba. Zadržava se iznad različitih dna, muljevitih, Myliobatis aquila DD pjeskovitih. Lovi se kočama, parangalima, mrežama stajaćicama. Ulovi se oko 10 tona (Joksimović 2007)

322 Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Fanfan je pelagična, pučinska riba. Mlađi primjerci se zadržavaju u livadama Naucrates ductor morskih trava. Nema privrednu važnost (Joksimović, 2007) Ukljata spade u priobalne semipelagične vrste. Ima je uz kamenuta dna i u livadama Posidonia. Uz istočnu obalu Jadrana lovi se oko 200 tona godišnje. Oblada melanura Ubraja se u lukave ribe tako da je nije lako uloviti (Joksimović, 2007). Vrsta od značaja sa aspekta rekreativnog ronjenja i ribolova Morsko prase naseljava fina pjeskovita Annex II Barselonske dna, ali se najviše javlja na muljevitim. Oxynotus centrina VU konvencije Nema privrednu važnost (Joksimović, 2007) Arbun živi na pjeskovito-muljevitom dnu. Svrstava se u najljepše ribe Jadrana. Pagellus erythrinus Lovi se tokom čitave godine (Joksimović, 2007) Pagellus acarne Pagar živi u priobalnom području sa kamenitim i tvrdim dnom, najčešće oko Pagrus pagrus EN podvodnih grebena. U istočnom Jadranu ulovi se oko 5 tona godišnje (Joksimović, 2007) Annex II Barselonske Pomatoschistus tortonesi + konvencije Parablennius gattorugine LC Parablennius incognitus Parablennius rouxi LC Parablennius sanguinoilentus

323 10. PRILOG 2

Parablennius zvonimiri DD Vrsta od značaja sa aspekta rekreativnog Phycis phycis ronjenja i ribolova Rasprostranjena je u čitavom Jadranu I Mediteranu. Pelagična je vrsta i živi od Pomatomus saltatrix površine do 200 metara dubine. Izrazito je brza i proždrljiva zbog čega se u narodu naziva strijela (Joksimović, 2007) Jedan od najčešćih predstavnika morskih pasa u Jadranu. Rijetko se približava Annex III Barselonske obali. Vrsta je opasna za čovjeka. Na Prionace glauca NT konvencije Crnogorskom primorju bilo je sporadičnih slučajeva ulova ove vrste (Joksimović, 2007) Bentoska je vrsta i naseljava muljevito pjeskovita dna do 100 metara, obično 10- Psseta maxima 15 metara. Naselja ove ribe su jako razrijeđena i osiromašena (Joksimović, 2007) Raja asterias LC Raža kamenica živi na dnu, od 20-400 m, jednolično je raspoređena u čitavom Raja clavata NT Jadranu. Obično se izvozi. Godišnji ulov u Jadranu ne prelazi 200 tona (Joksimović, 2007) Raža živi na morskom dnu od 20-200m, obično do 100. Obično se javlja na čvrstim, muljevitim, pjeskovito- Raja miraletus LC muljevitim, ali čistim dnima. Obično se izvozi, a godišnji ulov u Jadranu ne prelazi 10 tona (Joksimović, 2007) Sardela pripada grupi pelagičnih riba i Sardina pilchardus jedan je od najvažnijih morskih resursa.

324 Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Rasprostranjena je u čitavom Jadranu, uglavnom bliže obali. Podnosi i vodu manjeg saliniteta, pa su centri njene distribucije obično u dijelu mora gdje se osjeća uticaj velikih rijeka. Na Crnogorskom primorju nedorasla sardela (gavica) zadržava se u zalivu Boke, dok odrasli primjerci naseljavaju priobalno otvoreno more (Joksimović, 2007) Palamida je rasprostranjena u cijelom Jadranu. Zalazi u najzatvorenije kanale i uvale, voli zaslađenu vodu. S jeseni i u Sarda sarda LC toku zime, ulazi u Bokokotorski zaliv. Lovi se tokom cijele godine (Joksimović, 2007) Renga je pelagična vrsta. Obali se Sardinella aurita približava noću. Nema privredni značaj (Joksimović, 2007) Salpa je rasprostranjena uz obalu cijelog Jadrana, iznad kamenitog i algama Sarpa salpa obraslog dna kao i u livadama Posidonia. U Jadranu se lovi oko 200 tona godišnje (Joksimović, 2007) Kavala je rasprostranjena uz cijelu obalu Jadrana, uz hridinasta, pjeskovita dna, Sciaena umbra obično uz podvodne grebene ali i u livadama morskih trava. Lokarda je epipelagična vrsta. Formira ogromna jata i obično prati manje pelagične ribe. Krajem jeseni i tokom Scomber japonicus LC zime, ulazi u Bokokotorski zaliv, i tada se dosta lovi (Orahovac, Ljuta) (Joksimović, 2007)

325 10. PRILOG 2

Skuša spade u pučinske vrste. Ne smetaju joj ni zaslađene vode, tako da često zalazi u kanale i zalive Scomber scombrus LC (Bokokotorski zaliv). Atraktivna je za lov udičarskim alatom (Joksimović, 2007) Scophtalmus rhombus Vrsta od značaja sa aspekta rekreativnog Scorapaena madereinsis ronjenja i ribolova Vrsta od značaja sa aspekta rekreativnog Scorpaena notata ronjenja i ribolova Naseljava priobalni dio pa sve do dubine od 400 metara. Najviše se zadržava na tvrdim, hridinastim i obraslim dnima. Scorpaena scrofa Nema privrednu vrijednost ali je značajna vrsta sa aspekta rekreativnog ronjenja i ribolova Vrsta od značaja sa aspekta rekreativnog Scorpaena porcus ronjenja i ribolova Morska mačka je bentoska vrsta koja se zadržava na svim vrstama dna, ali najviše na pjeskovitom. U Jadranu se Scyliorhinus canicula LC ulovi oko 80 tona, što je čini najbrojnijom hrskavičavom ribom u kočarskim ulovima (Joksimović, 2007) Gofa ima u cijelom Jadranu. Pelagična, veoma brza riba. Nedorasli primjerci su Seriola dumerili blizi obal, u kanalima oko ostrva, na ušćima Rijeka. U Mediteranu se vještački gaji (Joksimović, 2007) Rasprostranjena je uzduž cijelog Jadrana Serranus cabrilla do 200 m. Bentoska vrsta, živi iznad muljevitog, pjeskovitog i hridinastog

326 Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

dna, kao i u livadama morskih trava. Serranus hepatus Serranus scriba Smaris alcedo Smaris smaris Živi na pjeskovito-muljevitomdnu od 5 do 500 metara u cijelom Jadranu. Dobro Solea impar podnosi zaslađene vode (Joksimović, 2007) Solea kleini Solea solea Solea vulgaris Orada je rasprostranjena u čitavom Mediteranu, Jadranu. Uglavnom bliže obali, na ušću Rijeka u uvalama i lukama. Najviše voli pjeskovita i Sparus aurata ljušturasta dna. Ne smeta joj voda nižeg saliniteta. U Jadranu se ulovi oko 400 t godišnje. U Ljutoj se vkeštački uzgaja (Joksimović, 2007). Vrsta od značaja sa aspekta rekreativnog ronjenja i ribolova Sparisoma cretense LC Spicara flexuosa Spicara maena Gira spada u polubentosku, odnosno polupelagičnu ribu. Živi iznad samog morskog dna, ali zna plivati i na samoj površini mora. Voli tvrda dna, obrasla Spicara smaris algama i morskim travama. Privredno je veoma važna riba u Jadranu i posle sardine zauzima drugo mjesto u ukupnom Jadranskom ulovu (6%)

327 10. PRILOG 2

(Joksimović, 2007) Riba tropskih mora. Registrovana kod Spheroides cutaneus Budve marta 2006. godine. Produkuje jak otrov tetroksin Barakuda je pelagična vrsta, zadržava se bliže obali, iznad kamenitog i pjeskovitog dna. Voli brakične vode tako Sphyraena sphyraena da je česta na ušćima rijeka i u zalivima. Kod nas je česta u zalivu i oko ušća Bojane (Joksimović, 2007) Rasprostranjena je uz čitavu obalu Jadrana, obično uz hridinaste obale ili grebene. Takođe ga ima iznad pjeskovito Spondylosoma cantharus ljušturnog dna, tamo gdje su naselja korala i u livadama Posidonia. U Jadranu na istočnoj obali oko 50 tona se ulovi godišnje (Joksimović, 2007) Pelagična vrsta iznad kamenitog ili muljevito-pjeskovitog dna. Nema Stromateus fiatola ekonomsku vrijednost (Joksimović, 2007) Pešikan (pena, kostelj) rasprostranjen je u čitavom Jadranu. Više ga ima u Annex III Barselonske obalnom području, nego na otvorenom Squalus acantias konvencije moru. Ima privrednu važnost, godišnje se u Jadranu ulovi oko 10 tona (Joksimović, 2007) Squalus blainvillei DD Šilo je priobalna vrsta. Naseljava livade Posidonia-e i Zoostera-e. Voli bočatne Syngnathus acus vode. Nema privrednu važnost (Joksimović, 2007) Symphodus cinereus LC

328 Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Symphodus melops LC Symphodus ocellatus LC Symphodus roissali LC Symphodus rostratus LC Symphodus tinca LC Thalassoma pavo LC Thorogobius macrolepis LC Thunus albacares NT Na crnogorskom primorju tunj se ne lovi Annex III Barselonske Thunnus thynnus EN i ne uzgaja. Pored naših obala prolazi za konvencije vrijeme migracija (Joksimović, 2007) Rasprostranjena je u čitavom Jadranu, na pjeskovito-muljevitom dnu do 300 metara. Zbog jakog otrova u žbicama Trachinus draco prve leđne peraje i bodljama na operkulumu spade u najotrovnije ribe Jadrana. (Joksimović, 2007) Trachinus radiatus Lica je pelagična riba. Može se naći na Trachinotus ovatus ušćima rijeka, lukama, voli mutne vode (Joksimović, 2007) Trachurus mediterraneus Šnjur je pelagična vrsta i rasprostranjena je u čitavom Jadranu. Živi i uz pjeskovita Trachurus trachurus i ljušturasta dna ali je ima i u slojevima vode blizu površine. U Jadranu se ulovi oko 400 tona (Joksimović, 2007) Vrsta od značaja sa aspekta rekreativnog Trigla cuculus ronjenja i ribolova Bentoska vrsta. Zadržava se na Trigla lucerna muljevitom, pjeskovitom i šljunkovitim

329 10. PRILOG 2

dnima. U Jadranu je veoma česta (Joksimović, 2007) Pridnena je vrsta i uglavnom se zadržava na muljevitom dnu od 10-500 metara. Trigla lyra Neznatni su ulovi u Jadranu (Joksimović, 2007) Trigloporus lastoviza Tripterygion delaisi Tripterygion melanurus LC Tripterygion triptreronotus Živi do 300 m dubine i bentopelagična je vrsta, uglavnom od 30-100 m, na Trisopterus minutus capelanus LC muljevitom i pjeskovitom dnu. Godišnji ulov u istočnom Jadranu ne prelazi 30 tona (Joksimović, 2007) Drhtulja živi na dnu i to na različitim vrstama dna. U Jadranu je svuda Torpedo marmorata DD podejdnako rasprostranjena. Kod nas nema privrednu važnost (Joksimović, 2007) Torpedo torpedo DD Tylosurus acus imperialis Riba tropskih voda Annex III Barselonske Umbrina cirrosa konvencije Rasprostarnjen je po čitavom Jadranu na dubinama od 10-200 metara. Naseljava Uranoscopus scaber muljevita i pjeskovita dna. Često se ukopava u supstrat do očiju. Nema privrednu važnost (Joksimović, 2007) Sabljarka je pelagična riba, veoma Annex III Barselonske Xiphias gladius LC agresivna i opasna. Na Crnogorskom konvencije primorju se ne lovi komercijalno.

330 Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Ponekada je ulove sportski ribolovci I parangalaši, na pučini ispred Bara ili Herceg Novog. U Mediteranu se godišnje ulovi 14 000 tona (Joksimović, 2007) Živi u priobalju uglavnom iznad pjeskovitog i muljevitog dna, u koje se Xyrichthys novacula LC obično ukopava. Nema privrednu važnost (Joksimović, 2007) Bentoska je vrsta, rasprostranjena duž Zeus faber cijelog Jadrana. Naseljava muljevita i pjeskovita dna.

331 10. PRILOG 2

332

PRILOG 3

FOTOGRAFIJE

Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

FLORA

Slika 35: Anacamptis pyramidalis Slika 36: Castanea sativa (foto: D. Petrović) (foto: D. Petrović)

Slika 37: Calystegia soldanella Slika 38: Cistus salviifolius (foto: D. Petrović) (foto: D. Petrović)

335 11. PRILOG 3

Slika 39: Himantoglossm caprinum Slika 40: Salvia officinalis (foto: D. Petrović) (foto: D. Petrović)

Slika 41: Ophrys sphegodes Slika 42: Ophrys bertolonii (foto: D. Petrović) (foto: D. Petrović)

336 Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Slika 43: Orchis simia Slika 44: Vincetoxicum huteri (foto: D. Petrović) (foto: D. Petrović)

Slika 45: Orchis coriophora (foto: D. Petrović)

337 11. PRILOG 3

Slika 46: Cystoseira discors (foto: V. Mačić)

Slika 47: Cystoseira spinosa ispred posidonije (foto: V. Mačić)

FAUNA

Slika 48: Pinna nobilis (foto: V. Mačić)

338 Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Slika 49: Morski jež Cidaris cidaris (zaštićen domaćim zakonodavstvom) na posejdoniji. (foto: V. Mačić)

Slika 50: Cataglyphis nodus, pustinjski mrav je čest u zaleđu Velike plaže. (foto: M. Karaman)

Slika 51: oklop morske kornjače nađen na Velikoj plaži, Ulcinj. (foto: D. Petrović)

339 11. PRILOG 3

Slika 52: Actitis hypoleucos polojka Slika 53: Lanius collurio - rusi svracak (foto: A. Vizi) (foto: A. Vizi)

Slika 54: Buteo buteo - misar Slika 55: Accipiter nisus - kobac (foto: A. Vizi) (foto: O. Vizi)

340 Caković, Milošević: STUDIJA BIODIVERZITETA I ZAŠTITE PRIRODE OBALNOG PODRUČJA CRNE GORE

Slika 56: Falco peregrines Sivi soko Slika 57: Aquila chrysaetos - Suri orao (foto: Guy Poisson, IBC) (foto: O. Vizi)

Slika 58: Emberiza cia strnadica kamenjarka (foto: A. Vizi)

Slika 59: Passer montanus poljski vrabac (foto: O. Vizi)

341 11. PRILOG 3

Slika 60: Erinaceus concolor (foto: V. Krgović)

Slika 61: Pipistrelus pipstrelus Slika 62: Vespertilio murinus (foto: B. Karapandža) (foto: B. Karapandža)

342