STANOVNIŠTVO, 2019, 57(1), 53-69 https://doi.org/10.2298/STNV190206001L © by the Demographic Research Centre of the UDK 314.87(497.6) Institute of Social Sciences & the Association Short communication of Demographers of Submitted: 06 Feb 2019 | First Online: 03 Jul 2019

Promena broja stanovnika Grada Istočno u međupopisnom periodu 1991-2013

MARIANA L T 1 | DRAŠKO M 2 | ALEKSANDAR M 2

UKIĆ ANOVIĆ ARINKOVIĆ AJIĆ SAŽETAK nika za 1991. godinu, jer je dezintegracija naselja na teritoriji Grada Istočno Sarajevo Prostor Grada Istočno Sarajevo je po stvorila ogromne probleme uporedivosti mnogo čemu specifičan, a između ostalog statističkih podataka o stanovništvu. Na- po tome što su ratni sukobi (1992-1995) kon toga analizirana je međupopisna di- doveli do značajnih promena, prvenstveno namika stanovništva u periodu 1991-2013. u pogledu teritorije i državnih granica, a godine. Istraživanje je pokazalo da Grad izazvali su i velika pomeranja stanovniš- Istočno Sarajevo u međupopisnom perio- tva što sa sobom nosi niz demografskih du ima pozitivnu populacionu dinamiku, promena i posledica. Predmet istraživanja koja je karakteristika isključivo urbanog rada je međupopisna promena broja sta- prostora, dok ruralni prostor ima obeležje novnika 1991-2013. godine, po čemu je ukupne depopulacije. uočljivo da je Bosna i Hercegovina bila bez popisa stanovništva 22 godine. Cilj KLJUČNE REČI istraživanja je bio da se utvrdi da li je međupopisna dinamika stanovništva pozi- međupopisna promena broja stanovnika | tivna ili negativna, odnosno da li je prisu- populaciona dinamika | depopulacija | tan proces depopulacije i koliko je on Grad Istočno Sarajevo | Bosna i Hercego- istovetan za celokupan istraživani prostor. vina Da bi se ostvario cilj istraživanja bilo je neophodno izvesti procenu broja stanov-

1 Univerzitet u Istočnom Sarajevu, Filozofski fakultet Pale, Katedra za geografiju |  maria- [email protected] 2 Univerzitet u Banjaluci, Prirodno-matematički fakultet

54 M. Lukić Tanović, D. Marinković, A. Majić

UVOD kapacitet, s obzirom na to da je 30% naselja iz ove kategorije veličine ispod Grad Istočno Sarajevo nalazi se u 50 stanovnika. Podela naselja među istočnom delu Bosne i Hercegovine entitetima stvorila je probleme dezin- (BiH), odnosno u istočnom delu Re- tegrisanosti pejzažne strukture, funk- publike Srpske (RS). Teritoriju Grada cionalne povezanosti prirodnih resursa čini šest opština: Istočno Novo Saraje- i prerađivačkih kapaciteta centara vo, Istočna Ilidža, Pale, , privrednog razvoja. Dezintegracija Trnovo i Istočni Stari Grad. Ukupna naselja na teritoriji Grada stvorila je površina ovog prostora iznosi 1.449,2 ogromne probleme uporedivosti stati- km2. Jedna od specifičnosti prostornog stičkih podataka o stanovništvu. De- razvoja Grada je administrativno- mografske analize veoma su otežane, teritorijalna nekompaktnost, s obzirom jer se ne može odrediti egzaktan broj da se sastoji od dva dela: većeg sever- stanovnika podeljenih naselja prema nog (1.405,3 km2) i znatno manjeg Popisu iz 1991. godine (Lukić Tano- južnog dela (svega 43,9 km2), koji su vić i Marinković 2017). međusobno odvojeni teritorijom opšti- Naseobinski sistem istraživanog ne Trnovo, odnosno Kantonom Sara- prostora specifičan je po tome što nosi jevo u Federaciji Bosne i Hercegovine epitet grada, iako većina prostora ima (Lukić Tanović 2018). izrazito ruralna obeležja. Čak 97% Prema Popisu stanovništva 2013. teritorije Grada čini ruralni prostor gde godine istraživani prostor ima 59.916 je smešteno svega 35% stanovništva. stanovnika u 216 naseljenih mesta. U Od ukupno 216 naseljenih mesta, 211 naseobinskom smislu, Grad karakteri- spada u kategoriju ruralnih. Karakteri- še gusta usitnjena mreža naselja, a više stika ruralnog prostora je stalno odse- od polovine naselja (65,3%) pripada ljavanje stanovništva, negativan pri- kategoriji do 100 stanovnika. rodni priraštaj, ukupna depopulacija i Granica koja je podelila teritoriju starenje stanovništva (Lukić Tanović i Bosne i Hercegovine na dva entiteta sa Marinković 2018b). sobom nosi niz negativnih posledica. Predmet istraživanja je međupopi- Prilikom razgraničenja nije se pošto- sna promena broja stanovnika na pro- vao naseobinski sistem i administra- storu Grada Istočno Sarajevo, a tivne granice naselja, što je dovelo do osnovni cilj je da se utvrdi da li je dezintegracije, odnosno podele naselja međupopisna dinamika stanovništva između entiteta, stvaranja „dvojnih“ pozitivna ili negativna, odnosno da li naselja, funkcionalno nerentabilne je na istraživanom prostoru prisutan podele urbanih celina, gde granica proces depopulacije i da li je on isto- seče ulice i stambenu infrastrukturu. vetan za celokupan istraživani prostor. Na prostoru nekadašnjeg Grada Sara- jeva entitetskom granicom podeljeno je 43 naseljena mesta. Većinu pode- ljenih naselja karakteriše ukupna de- populacija i oslabljen demografski

https://doi.org/10.2298/STNV190206001L Promena broja stanovnika Grada Istočno Sarajevo u međupopisnom periodu 1991-2013 55

METOD Marinković i Vranješ (2013). „Usljed određenih metodoloških razlika, a Teorijsko-metodološki okvir posebno s obzirom na velike adminis- istraživanja trativno-teritorijalne promjene, upore- Osnovna hipoteza u radu pretpostavlja divost podataka popisa iz 1991. i da je na prostoru Grada Istočno Sara- 2013. godine, za nivo Republike Srp- jevo u međupopisnom periodu (1991- ske, je skoro nemoguća bez ulaska u 2013) došlo do porasta broja stanovni- popisne krugove i razdvajanje naselja ka, i to usled rasta broja stanovnika u koja su podijeljena međuentitetskom urbanim sredinama, dok je u ruralnim linijom razgraničenja“ (Marinković i sredinama izražena ukupna depopula- Vranješ 2013: 40). cija. Popis stanovništva, domaćinstava i Metodologija se bazira na analizi stanova 2013. godine na prostoru podataka Popisa stanovništva 1991. i Bosne i Hercegovine sproveden je u 2013. godine (FBiH 2018), uz neop- periodu od 1. do 15. oktobra 2013. hodno modifikovanje i podešavanje, godine. Preliminarni rezultati Popisa radi uporedivosti podataka, kako je objavljeni su u decembru iste godine. dalje u tekstu objašnjeno. Ovi rezultati sadržavali su samo po- Jedna od metodoloških razlika dva datke o ukupnom broju popisanih lica. analizirana popisa odnosi se na popi- Agencija za statistiku Bosne i Herce- sane radnike i članove njihovih doma- govine konačne rezultate Popisa 2013. ćinstva koji u inostranstvu borave godine objavila je tek u julu 2016. godinu dana ili duže. U Popisu 2013. godine. Zbog neusaglašenosti metodo- godine, u stalno stanovništvo uključe- logije obrade podataka Popisa stanov- na su samo lica koja na radu ili borav- ništva 2013. godine, Republički zavod ku u inostranstvu borave kraće od za statistiku Republike Srpske u de- jedne godine, a za odsutna lica podat- cembru 2016. godine objavio je ko- ke su mogli dati samo članovi doma- načne rezultate Popisa stanovništva za ćinstva. U Popisu iz 1991. godine, pod nivo Republike Srpske.1 stalnim stanovništvom podrazumevalo U radu su korišćeni podaci Repu- se da su stalni stanovnici jednog mesta bličkog zavoda za statistiku RS s obzi- sva lica koja u tom mestu stanuju, tj. rom na to da se istraživani prostor imaju mesto prebivališta bez obzira da nalazi na teritoriji Republike Srpske. li su se u momentu popisa nalazila u tom mestu ili su bila odsutna iz nekog 1 Razlika između konačnih rezultata Agencije razloga, bilo u zemlji ili inostranstvu za statistiku BiH (ASBiH 2016) i Republičkog (Marinković i Vranješ 2013). zavoda za statistiku RS na nivou Republike Najveći problem egzaktne kompa- Srpske iznosi 58.081 stanovnika, odnosno po rezultatima zvanične racije demografskih pokazatelja iz statističke institucije u RS ima 4,7% stanovni- Popisa 1991. i 2013. godine za Grad ka manje nego po rezultatima zvanične stati- Istočno Sarajevo predstavlja koncep- stičke institucije u BiH. Kada je reč o Gradu tualna razlika ova dva popisa. Problem Istočno Sarajevo, razlika iznosi 1.600 stanov- uporedivosti podataka naglašavaju nika, odnosno prema statistici Republike Srp- ske za 2,6% manje u odnosu na statistiku BiH.

2019, 57(1), 53-69 56 M. Lukić Tanović, D. Marinković, A. Majić

Istraživanje je zahtevalo korišćenje Svaka administrativno-teritorijalna različitih metoda, kao što su metod promena neposredno utiče na uporedi- geografske analize i sinteze, matema- vost statističkih podataka, koji su sko- tičko-statistički metod, te metod klasi- ro uvek prikazani prema važećoj pode- fikacije i generalizacije. Komparativ- li, što u velikoj meri otežava praćenje nom analizom utvrđene su promene do demografskih promena u dužim vre- kojih je došlo u međupopisnom perio- menskim intervalima i zahteva veliki du sa posebnim osvrtom na depopula- posao pri pregrupisavanju i usaglaša- ciju ruralnih prostora. Osnovna tehni- vanju podataka (Knežević 2014). ka koja se koristila za izradu karata Metodologija za procenu broja sta- demogeografskih pokazatelja je GIS novnika 1991. godine na nivou nase- aplikacija, programski paket ArcGis ljenih mesta Grada Istočno Sarajevo 10.3.1. bila je sledeća: za naselja koja nisu promenila svoje teritorijalno- Metodologija procene broja administrativne granice, koristili su se stanovnika za 1991. godinu podaci o broju stanovnika prema re- Administrativno-teritorijalne granice zultatima Popisa iz 1991. godine, a za opština i naseljenih mesta na istraži- 43 naseljena mesta koja su podeljena vanom prostoru značajno su se pro- entitetskom granicom urađena je pro- menile formiranjem Grada Istočno cena broja stanovnika. Procena je Sarajevo, koji u vreme Popisa 1991. izvršena na osnovu baze podataka o godine nije postojao. U komparativnoj broju stanovnika 1991. godine, koju je analizi demografskih pokazatelja, posedovala organizacija Office of the veliki problem predstavljaju podeljena High Representative (OHR) i podra- naselja, tj. predratna naselja koja su zumevala je broj stanovnika po ulica- podeljena između entiteta Republike ma naseljenog mesta. Pomoću starih Srpske i Federacije Bosne i Hercego- karata/planova mesnih zajednica Gra- vine (FBiH). Stoga se moralo pristupi- da Sarajeva sa nekadašnjim nazivima ti izradi procene broja stanovnika ulica (Konforti 1987), unesena je enti- prema Popisu iz 1991. godine za pro- tetska granica i na osnovu toga proce- stor Grada Istočno Sarajevo, s obzi- njeno koji je udeo stanovništva pripao rom na to da podaci zvaničnih stati- FBiH, a koji RS. Kod procene broja stičkih institucija u Bosni i Hercego- stanovnika opština Grada Istočno Sa- vini i Republici Srpskoj nisu bili rajevo, treba navesti da je jedan deo dostupni.2 predratnih naselja u celosti pripao drugom entitetu, odnosno FBiH. Takva naselja su u potpunosti isklju- 2 Republički zavod za statistiku RS, kao i čena iz procene. Konačan broj stanov- Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine ne nika po opštinama dobijen je kao zbir poseduju bazu podataka Popisa stanovništva iz 1991. godine. Federalni zavod za statistiku poseduje bazu podataka, ali nije bilo mogućno- da Istočno Sarajevo prema Popisu 1991. godi- sti da se „uđe” u statističke popisne krugove. ne, ali samo za nivo opština. Međutim, za ovo Federalni zavod za statistiku BiH dostavio je istraživanje bilo je potrebno imati podatke na nezvanične procene za prostor današnjeg Gra- nivou naseljenih mesta. https://doi.org/10.2298/STNV190206001L Promena broja stanovnika Grada Istočno Sarajevo u međupopisnom periodu 1991-2013 57 broja stanovnika naselja koja su u (ako je bilo takvih naselja) i dodat broj celosti pripala određenoj opštini, zatim stanovnika naselja koja su podeljena je oduzet broj stanovnika naselja koja između entiteta za koje je urađena su u celosti pripala drugom entitetu procena (tabela 1).

Tabela 1 Procena broja stanovnika po opštinama Grada Istočno Sarajevo za 1991. Teritorija Procena broja stanovnika Udeo (%) u predratnoj za 1991. godinu opštini Istočna Ilidža 8.083 3,96 Istočno 4.112 4,32 Pale 14.452 88,36 Istočni Stari Grad 1.393 2,73 Trnovo 3.949 57,14 Sokolac 15.566 - Ukupno 47.540 - Izvor: Lukić Tanović (2018).

REZULTATI I DISKUSIJA demografsku redistribuciju, što je posebno uočljivo na prostoru Grada Popis stanovništva je osnovni izvor Istočno Sarajevo. podataka o veličini, rasporedu i sasta- U međupopisnom periodu (1991- vu stanovništva, ali nije uvek i dovo- 2013) u Republici Srpskoj, samo je ljan za razumevanje demografskih šest opština registrovalo pozitivan rast promena i procesa. Zbog toga je neop- stanovništva: Grad , te opštine hodno i sagledavanje podataka tekuće Istočna Ilidža, Istočni , Istočno statistike vitalnih i migracionih doga- Novo Sarajevo, Laktaši i Pale (tabela đaja. Registar stanovništva doprineo bi 2, karta 1). boljem praćenju demografskih procesa Grad Istočno Sarajevo, u međupo- i promena (Đurđev i Arsenović 2015). pisnom periodu, ostvario je porast U odnosu na 1991. godinu, Popis broja stanovnika za 12.376, odnosno stanovništva 2013. godine na prostoru broj stanovnika se povećao za 26%. Bosne i Hercegovine pokazao je izra- Prosečna godišnja promena iznosi žen proces depopulacije u kome ukup- 562,5 stanovnika, sa godišnjom sto- ni demografski gubici iznose oko pom rasta od 1,05%. Pozitivan demo- 850.000 stanovnika, odnosno oko grafski rast u periodu 1991-2013. 20%. Ukupna depopulacija u Republi- Grad je zabeležio zahvaljujući pozi- ci Srpskoj znatno je veća i iznosi pre- tivnoj promeni u tri opštine, koja je ko 25%. Ovakvi demografski gubici nastala kao posledica migracione posledica su geopolitičkih dešavanja komponente – procesa izbeglištva i tokom devedesetih godina prošlog pozitivnog salda unutrašnjih migraci- veka, izražene emigracije i negativne ja. No, sa aspekta biodinamike sta- stope prirodnog priraštaja. Politička i novništva, sve opštine imaju negativan ratna dešavanja primorala su stanov- prirodni priraštaj. ništvo na prerazmeštaj i prostorno-

2019, 57(1), 53-69 58 M. Lukić Tanović, D. Marinković, A. Majić

Tabela 2 Međupopisna promena (1991-2013) po opštinama Grada Istočno Sarajevo

Razlika 2013- Pr. god. Stopa Popis Popis Teritorija 1991 prome- rasta 1991. 2013. Apsolut. % na (%) Istočna Ilidža 8.083 14.437 6.354 78,6 288,8 2,64 Istočni Stari Grad 1.378 1.116 -262 -19,0 -11,9 -0,96 Istočno Novo Sarajevo 4.112 10.401 6.289 152,9 285,9 4,22 Pale 14.452 20.359 5.907 40,9 268,5 1,56 Sokolac 15.566 11.620 -3.946 -25,4 -179,4 -1,33 Trnovo 3.949 1.983 -1.966 -49,8 -89,4 -3,13 Grad Istočno Sarajevo 47.540 59.916 12.376 26,0 562,5 1,05 Izvor: Posebna obrada podataka prema: Lukić Tanović (2018); Republički zavod za statistiku RS (2017).

Karta 1 Međupopisna promena broja stanovnika (1991-2013) po opštinama Grada Istočno Sarajevo na osnovu obrade podataka iz popisa stanovništva

Među tri opštine sa pozitivnom porast beleži opština Istočno Novo promenom, najveći apsolutni porast Sarajevo, čak 152,9%. U ovoj lokalnoj ostvarila je opština Istočna Ilidža, zajednici apsolutni porast stanovništva 6.354 stanovnika. Najveći relativni iznosi 6.289 lica, tako da je međupo-

https://doi.org/10.2298/STNV190206001L Promena broja stanovnika Grada Istočno Sarajevo u međupopisnom periodu 1991-2013 59 pisna stopa rasta 4,22%. Opština Pale Posmatrano po naseljenim mestima ostvarila je apsolutni porast broja sta- Grada, od ukupno 216 naselja, depo- novnika od 5.907, odnosno 40,9%. pulacija se beleži u 177, odnosno Ostale tri opštine Grada Istočno Sa- 81,9% naselja, dok je porast broja rajevo imaju obeležje ukupne depopu- stanovnika registrovan u 39 naseljenih lacije. Najveći demografski gubici mesta, odnosno 18,1% (tabela 3, karta registrovani su u opštini Sokolac, u 2). Među naseljima sa pozitivnom kojoj je 3.946 stanovnika manje nego populacionom dinamikom izdvajaju se 1991. godine. Slede opštine Trnovo sa četiri naseljena mesta koja spadaju u smanjenjem od 1.966 i Istočni Stari kategoriju urbanih. Ova naselja beleže Grad sa 262. Relativno najveću depo- apsolutno povećanje od 17.866 sta- pulaciju ima opština Trnovo, u kojoj novnika. U preostalih 35 ruralnih na- se broj stanovnika u odnosu na 1991. seljenih mesta, beleži se porast od godinu smanjio za 49,8%. Sledi opšti- 5.304 stanovnika. na Sokolac sa smanjenjem od 25,4% i opština Istočni Stari Grad sa depopu- lacijom od 19,9%.

Tabela 3 Broj naselja Grada Istočno Sarajevo sa pozitivnom međupopisnom promenom (1991-2013) prema veličini naselja

Naselja sa povećanjem Veličina naselja broja stanovnika Broj naselja % 0 0 0,0 0-50 11 28,2 50-100 1 2,6 100-250 14 35,9 250-500 7 17,9 500-1.000 2 5,1 1.000-2.000 2 5,1 2.000-3.000 0 0,0 3.000-5.000 0 0,0 5.000-10.000 2 5,1 10.000-20.000 0 0,0 Ukupno 39 100,0 Izvor: Posebna obrada podataka – Republički zavod za statistiku RS (2017).

Navedeni podaci i njihova analiza lutno povećanje broja stanovnika od potvrđuju jednu od postavljenih hipo- 5.824, odnosno 328,5% više nego teza da broj stanovnika u urbanim 1991. godine. Naselje Sarajevo dio naseljima raste. Među urbanim nase- Novi Grad, u opštini Istočna Ilidža, ljima posebno se ističe Lukavica u ima porast od 2.161 stanovnika, odno- opštini Istočno Novo Sarajevo, koja u sno 193,5%. Sarajevo dio Ilidža, u međupopisnom periodu beleži apso- opštini Istočna Ilidža, uvećalo se u

2019, 57(1), 53-69 60 M. Lukić Tanović, D. Marinković, A. Majić apsolutnim iznosu za 4.696 stanovni- broja stanovnika, pripadaju kategoriji ka, odnosno 84,7%, a naselje Pale, u do 500 stanovnika. U kategoriji od opštini Pale, za 5.185 lica, odnosno 100 do 250 stanovnika je 35,9% nase- 70,2%. lja, dok patuljasta naselja do 50 sta- Kada je reč o demografskoj veličini novnika zauzimaju 28,2%. Porast naselja koja imaju pozitivnu međupo- broja stanovnika u međupopisnom pisnu promenu, izdvajaju se naselja do periodu imaju četiri naselja preko 500 stanovnika. Trideset i tri naselja, 1.000 stanovnika. ili 84,5% naselja koja beleže porast

Karta 2 Međupopisna promena broja stanovnika (1991-2013) po naseljenim mestima Grada Istočno Sarajevo na osnovu obrade podataka iz popisa stanovništva

Proces depopulacije na području stanovnika iznosi −10.794 stanovnika. Grada Istočno Sarajevo Smanjenje broja stanovnika beleži samo jedno gradsko naselje, opštinski Analiza Popisa stanovništva 2013. centar Sokolac, i to −1,1%. Ostalih godine, na nivou naseljenih mesta, 167 naselja su u kategoriji ruralnih, što pokazala je da je proces depopulacije potvrđuje postavljenu hipotezu da je zahvatio 177 naseljenih mesta, odno- proces depopulacije naročito prisutan i sno 81,9% od ukupnog broja naselja izražen u ruralnim područjima. (tabela 4). Apsolutno smanjenje broja

https://doi.org/10.2298/STNV190206001L Promena broja stanovnika Grada Istočno Sarajevo u međupopisnom periodu 1991-2013 61

Tabela 4 Kategorizacija naselja sa smanjenjem broja stanovnika u Gradu Istočno Sara- jevo u međupopisnom periodu (1991-2013) od −20% od −40% od −60 od −80% preko Kategorija do −20% do −40% do −60% do −80% do −100% −100% Br. naselja 14 34 30 42 37 20 Smanjenje -177 -1.151 -3.190 -2.627 -3.335 -314 Izvori: Posebna obrada podataka: Lukić Tanović (2018); Republički zavod za statistiku RS (2017).

Analizom Tabele 4 uočava se da je Prema Popisu 1991. godine, na pro- u 99 naseljenih mesta, odnosno u storu Grada Istočno Sarajevo, četiri 55,3%, stepen depopulacije viši od naseljena mesta bila su bez stanovni- 60%. Najbrojnija su naselja u kojima ka, dok je 2013. godine registrovano je stepen depopulacije od 60% do 80% 24 takva naselja, ili 11,1% od ukup- (42 naseljena mesta). U kategoriji od nog broja naselja. Posebno je uočljivo 80% do 100% je 37 naselja sa apso- gašenje 17 naselja podeljenih entitet- lutnim smanjenjem od –3.335. Naj- skom granicom, što nedvosmisleno manje je naselja koja imaju smanjenje ukazuje na to da se pri razgraničenju broja stanovnika do 20%, ukupno ih je nije vodilo računa o osnovnim princi- 14. pima geografske regionalizacije (karta Ukupna depopulacija najizraženija 3). Međutim, ako pogledamo ista na- je u opštini Sokolac, u kojoj 91,6% selja koja su pripala Federaciji BiH, naseljenih mesta beleži međupopisno dva od 17 podeljenih naselja nemaju smanjenje broja stanovnika. U 88 od stanovnika, a pet ih ima manje od 10 96 naselja, broj stanovnika smanjio se stanovnika. Može se zaključiti da je u za 5.855. U opštini Trnovo, depopula- potpunosti ugašeno pet naselja u od- cija se javlja u 84% naselja. U odnosu nosu na predratnu teritoriju. na 1991. godinu broj stanovnika 2013. Najviše naselja koja su ostala bez i godine smanjio se za 1.971. Specifična jednog stanovnika, prema Popisu je opština Pale, sa pozitivnim među- 2013. godine, ima opština Trnovo – 13 popisnim rastom, ali ukupnom depo- ovakvih naselja od ukupno 25 naselje- pulacijom u 45 od 63 naselja, odnosno nih mesta u opštini. U opštini Pale u 71,4% naseljenih mesta. U opštini popisom je utvrđeno pet naselja bez Istočni Stari Grad, depopulacija je stanovnika, u opštini Istočni Stari prisutna u 73,7% naselja. U opštini Grad četiri, a u opštini Sokolac dva. Istočno Novo Sarajevo u 60% naselja Opštine Istočna Ilidža i Istočno Novo beleži se depopulacija, dok stepen Sarajevo, kao najurbanizovanije opšti- depopulacije u opštini Istočna Ilidža ne, nemaju naselja ovakvog tipa. iznosi 37,5%.

2019, 57(1), 53-69 62 M. Lukić Tanović, D. Marinković, A. Majić

Karta 3 Kategorizacija naselja Grada Istočno Sarajevo prema promeni broja stanovnika (1991-2013) na osnovu obrade podataka iz popisa stanovništva

Kada se posmatra demografska ve- Grada sa negativnom međupopisnom ličina naselja, depopulacija je najviše promenom. zahvatila naselja veličine do 500 sta- Svemu navedenom treba dodati da novnika. Na prostoru Grada Istočno se Grad Istočno Sarajevo susreće sa Sarajevo, među depopulacionim nase- ozbiljnim problemom prirodne depo- ljima je 97,7% u kategoriji do 500 pulacije. Još od 1996. godine, sa odre- stanovnika (grafikon 1). Pritom, pro- đenim oscilacijama, prirodni priraštaj cesom ukupne depopulacije najviše su je negativan u svim opštinama Grada. zahvaćena patuljasta naselja – do 100 Karakteristike prirodnog kretanja sta- stanovnika, sa 63,8% učešća. Na nase- novništva ovog prostora su i pomera- lja do 50 stanovnika otpada 36,7% nje starosne granice rađanja, smanje- učešća, a na naselja od 50 do 100 sta- nje udela trećerođene dece, povećanje novnika 27,1%. Četiri naselja su u opšte stope mortaliteta uzrokovanog kategoriji preko 1.000 stanovnika, starenjem stanovništva, te povećanje među kojima je opštinski centar Soko- mortaliteta starijih od 70 godina (Lu- lac, jedino urbano naselje na prostoru kić Tanović i Danilović 2014).

https://doi.org/10.2298/STNV190206001L Promena broja stanovnika Grada Istočno Sarajevo u međupopisnom periodu 1991-2013 63

Grafikon 1 Naselja Grada Istočno Sarajevo sa smanjenjem broja stanovnika u međupo- pisnom periodu (1991-2013) prema demografskoj veličini. Izvori: Lukić Tanović (2018) i Republički zavod za statistiku RS (2017).

Zatim, stopa ukupnog fertiliteta od storu Grada Istočno Sarajevo došlo je 1,17 nedovoljna je za prostu repro- do porasta indeksa starenja, pa u godi- dukciju stanovništva, pa se u budućem ni poslednjeg popisa (2013) na 100 periodu može očekivati smanjenje mladih dolazi 124,6 starih. Problem broja stanovnika. Iako su ratni sukobi i starenja stanovništva javlja se i u prisilne migracije stanovništva doveli urbanim i u ruralnim sredinama, s tim do povećanja ukupnog broja stanovni- da je on izraženiji na prostoru sa ru- ka u međupopisnom periodu, jedan su ralnim obeležjima. od osnovnih faktora koji su uticali na Integralni i održivi razvoj seoskih negativan trend reprodukcije i sma- naselja i ruralnih prostora nameće se njenje prirodnog priraštaja u poslerat- kao prioritetno pitanje na početku 21. nim godinama. Tome se dodaje i emi- veka, kada je čovečanstvo i dalje suo- gracija, odnosno masovno iseljavanje čeno sa velikim egzistencijalnim pro- stanovništva u inostranstvo. Specifi- blemima (Martinović 2014). čan društveni sistem, veoma loša struktura privrednog sistema u kojem ZAKLJUČAK su prisutne velike stope nezaposlenosti stanovništva, dodatno utiču na sma- Depopulacioni procesi mogu se oka- njenje nataliteta i pogoršanje fertilnih rakterisati kao glavni demografski karakteristika populacije (Lukić Tano- problem koji utiče na ekonomski i vić i Marinković 2018a). socijalni razvoj na prostoru Grada Depopulacione procese prati demo- Istočno Sarajevo. grafsko starenje stanovništva što je i Istraživanje je pokazalo da je na odlika istraživanog prostora. U među- prostoru Grada Istočno Sarajevo u popisnom periodu 1991-2013, na pro- međupopisnom periodu 1991-2013.

2019, 57(1), 53-69 64 M. Lukić Tanović, D. Marinković, A. Majić godine došlo do povećanja broja sta- LITERATURA novnika, pa je Grad ostvario ukupan porast od 26%. Pozitivna međupopi- ASBiH (2016). Popis stanovništva, doma- sna dinamika stanovništva posledica je ćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini, 2013. Sarajevo: Agencija za statistiku BiH pozitivne međupopisne promene u tri (ASBiH). opštine Grada (Istočna Ilidža, Istočno Đurđev, B., & Arsenović, D. (2015). Populaci- Novo Sarajevo i Pale), što je rezultat ona dinamika u međupopisnom periodu. U V. migracione komponente, tj. procesa Nikitović (ur.), Populacija Srbije početkom izbeglištva i pozitivnog salda unutraš- 21. veka (str. 42-60). Beograd: Republički njih migracija. Navedene opštine su zavod za statistiku. ujedno i najurbanizovanije i najrazvi- FBiH (1998). Popis stanovništva, domaćinsta- jenije opštine Grada Istočno Sarajevo, va/kućanstava, stanova i poljoprivrednih gazdinstava 1991. Sarajevo: Federalni zavod a u opštinskim centrima tri navedene za statistiku BiH (FBiH). opštine živi 50,8% ukupnog stanovniš- Knežević, A. (2014). Metodološki problemi tva Grada. demografske analize: usaglašavanje podataka Pozitivna međupopisna dinamika popisne i vitalne statistike sa administrativ- stanovništva obeležje je urbane sredi- no-teritorijalnim promenama (primer Istočne ne, dok ruralnu sredinu karakteriše Srbije). Demografija, 11, 53-77. ukupna depopulacija. Zapravo, od 216 https://scindeks.ceon.rs/article.aspx?artid=18 20-42441411053K naseljenih mesta na prostoru Grada Konforti, S. (1987). Šta, ko, gdje u Sarajevu – Istočno Sarajevo, ukupna depopulacija podaci i informacije o gradu Sarajevu. Sara- je zabeležena u 177 naselja. Među jevo: Svijetlost, OOUR Zavod za udžbenike i depopulacionim naseljima, 55,3% nastavna sredstva. naselja su iz kategorije gde je stepen Lukić Tanović, M., & Danilović, D. (2014). depopulacije viši od 60%. Takođe, The changes in natural movement of popula- procesom ukupne depopulacije najviše tion in the city of East Sarajevo. Zbornik Matice Srpske za društvene nauke, 148, 793- su zahvaćena patuljasta naselja, veli- 802. čine do 100 stanovnika (63,8%). Još https://doi.org/10.2298/ZMSDN1448793L jedna od karakteristika na istraživa- Lukić Tanović, M., & Marinković, D. (2017). nom prostoru je i gašenje naselja, pa je The disintegration of settlements in Bosnia u 2013. godini registrovano 24 nase- and Herzegovina – the example of Saraje- ljena mesta bez i jednog stanovnika, vo/East Sarajevo. In I. Radevski (Ed.), dok je takvih naselja u 1991. godini International Scientific Conference GEOBALCANICA 2017 (pp. 183-189). bilo svega četiri. Skopje: Geobalcanica Society. Za Grad Istočno Sarajevo veoma je http://dx.doi.org/10.18509/GBP.2017.25 bitna revitalizacija ruralnog prostora, Lukić Tanović, M. (2018). Demogeografski koji je posebno zahvaćen procesom procesi na prostoru Grada Istočno Sarajevo ukupne depopulacije i starenjem sta- (Doktorska disertacija). Banjaluka: Univerzi- novništva. Akcenat treba staviti na tet u Banjaluci, Prirodno-matematički fakul- tet. ruralnu revitalizaciju, s obzirom na to https://doi.org/10.13140/RG.2.2.20525.3376 da ruralni prostor čini 97% ukupne 3 površine Grada.

https://doi.org/10.2298/STNV190206001L Promena broja stanovnika Grada Istočno Sarajevo u međupopisnom periodu 1991-2013 65

Lukić Tanović, M., & Marinković, D. (2018a). fija, 11, 35-46. http://www.gef.bg.ac.rs/wp- Fertilne karakteristike stanovništva Grada content/uploads/Demografija-101.pdf Istočno Sarajevo. Zbornik Matce srpske za Martinović, M. (2014). Aktuelni problemi drutvene nauke, 167(3), 369-379. revitalizacije ruralnog prostora Srbije. U M. https://doi.org/10.2298/ZMSDN1867369L Grčić (ur.), Geografsko obrazovanje, nauka i Lukić Tanović, M., & Marinković, D. (2018b). praksa: razvoj, stanje i perspektive (str. 57- Urban and rural settlements in the area of the 62). Beograd: Univerzitet u Beogradu, Geo- City of East Sarajevo. Herald, 22, 49-60. grafski fakultet. http://dx.doi.org/10.7251/HER2218049L Republički zavod za statistiku Republike Srp- Marinković, D., & Vranješ, R. (2013). Prelimi- ske (2017). Popis stanovništva, domaćinstava narni rezultati popisa stanovništva Republike i stanova u Republici Srpskoj 2013. godine. Srpske 2013. i njegova uporedivost sa pret- Banjaluka: Republički zavod za statistiku hodnim popisom iz 1991. godine. Demogra- Republike Srpske.

2019, 57(1), 53-69 66 M. Lukić Tanović, D. Marinković, A. Majić

Population changes in the City of East Sarajevo in the intercensal period from 1991 to 2013

MARIANA L T 1 | DRAŠKO M 2 | ALEKSANDAR M 2

UKIĆ ANOVIĆ ARINKOVIĆ AJIĆ SUMMARY migration, the refugee process, and posi- tive internal migration within the munici- Between 1992 and 1995, the war in Bos- palities of Istočna Ilidža, Istočno Novo nia and Herzegovina led to territorial Sarajevo, and Pale. However, a decline in changes and caused the reshaping of na- total population was recorded in 177 of tional borders. These events also caused a 216 settlements in the City. large population movement with signifi- cant demographic consequences. It is The extinction of certain settlements is important to note that Bosnia and Herze- one of the crucial characteristics of the govina went 22 years without a population explored area. In 2013, 11.1% of the set- census after 1991, with the most recent tlements surveyed no longer had any in- census conducted in 2013. According to habitants. Total depopulation is a feature the census of 2013, there were 59,916 of rural environments, while urban envi- inhabitants in 216 settlements across the ronments recorded positive population City of East Sarajevo. The main goal of dynamics during the intercensal period. In this research is to determine whether the addition to the total depopulation of rural intercensal dynamics of the population are areas, the City of East Sarajevo also faced positive or negative, whether depopulation the problem of natural population decline. is still occurring, and whether it is identi- A negative rate of natural increase, shift- cal and uniform throughout the area. It ing of the maternal age limit, an increased should also be noted that due to the disin- mortality rate, and the aging of the popu- tegration of the settlement system and the lation are some of the most distinctive territorial division between the entities in demographic problems. Therefore, it is , the number of necessary to work on the design and im- inhabitants in the shared settlements of the plementation of measures for the revitali- City of East Sarajevo was estimated ac- zation of rural areas and the pro-natalist cording to the 1991 census, after which population policy measures in the future. the results of the two censuses (1991 and 2013) were com-piled. In the intercensal KEY WORDS period from 1991 to 2013, the number of intercensal population change | population inhabitants in the City of East Sarajevo dynamics | depopulation | City of East increased by 26%. This positive intercen- Sarajevo | Bosnia and Herzegovina sal dynamic is the result of international

1 University of East Sarajevo, Faculty of Philosophy |  [email protected] 2 University of Banjaluka, Faculty of Science

https://doi.org/10.2298/STNV190206001L Promena broja stanovnika Grada Istočno Sarajevo u međupopisnom periodu 1991-2013 67

Table 1 Estimation of the number of inhabitants in the City of East Sarajevo by municipalities, 1991 Territory Estimation of the number Share (%) in the prewar of inhabitants in 1991 municipality Istocna Ilidza 8,083 3.96 Istocno Novo Sarajevo 4,112 4.32 Pale 14,452 88.36 Istocni Stari Grad 1,393 2.73 Trnovo 3,949 57.14 Sokolac 15,566 - City of East Sarajevo 47,540 - Source: Lukić Tanović (2018).

Table 2 Intercensal population change (1991-2013) in the City of East Sarajevo by municipalities Territory 1991 2013 Difference 2013- Aver. Growth Census Census 1991 annual rate % Absolute % change Istocna Ilidza 8,083 14,437 6,354 78.6 288.8 2.64 Istocni Stari Grad 1,378 1,116 -262 -19.0 -11.9 -0.96 Istocno Novo Sarajevo 4,112 10,401 6,289 152.9 285.9 4.22 Pale 14,452 20,359 5,907 40.9 268.5 1.56 Sokolac 15,566 11,620 -3,946 -25.4 -179.4 -1.33 Trnovo 3,949 1,983 -1,966 -49.8 -89.4 -3.13 City of East Sarajevo 47,540 59,916 12,376 26.0 562.5 1.05 Source: Additional data processing from: Lukić Tanović (2018); the Institute of statistics of the Republic of Srpska (2017). Table 3 Number of settlements with positive intercensal change (1991-2013) in the City of East Sarajevo by the size of the settlement

Settlements with positive The size of the intercensal change settlement Number of % settlements 0 0 0.0 0-50 11 28.2 50-100 1 2.6 100-250 14 35.9 250-500 7 17.9 500-1,000 2 5.1 1,000-2,000 2 5.1 2,000-3,000 0 0.0 3,000-5,000 0 0.0 5,000-10,000 2 5.1 10,000-20,000 0 0.0 Total 39 100.0 Source: Additional data processing by the Institute of statistics of Republic of Srpska (2017).

2019, 57(1), 53-69 68 M. Lukić Tanović, D. Marinković, A. Majić

Table 4 Categorization of settlements with negative population change from 1991 to 2013 in the City of East Sarajevo up to from −20% from −40% from −60% from −80% below Category −20% to −40% to −60% to −80% to −100% −100% Number of 14 34 30 42 37 20 settlements Decrease -177 -1,151 -3,190 -2,627 -3,335 -314 Source: Additional data processing from: Lukić Tanović (2018), the Institute of statistics of Republic of Srpska (2017).

Figure 1 Settlements with negative population change from 1991 to 2013in the City of East Sarajevo distributed by population size Source: Authors’ calculation based on data from Lukić Tanović (2018) and the Institute of statistics of Repub- lic of Srpska (2017).

Map 1 Intercensal population change (1991-2013) in the City of East Sarajevo by municipalities based on census data

https://doi.org/10.2298/STNV190206001L Promena broja stanovnika Grada Istočno Sarajevo u međupopisnom periodu 1991-2013 69

Map 2 Intercensal population change (1991-2013) in the City of East Sarajevo by settlements based on census data

Map 3 Categorization of settlements with negative population change from 1991 to 2013 in the City of East Sarajevo based on census data

2019, 57(1), 53-69