I. Istraživanja
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
Load more
Recommended publications
-
Language, Ideology and Politics in Croatia
Language, Ideology and Politics in Croatia M at e k a p o v i ć University of Zagreb, Department of Linguistics, Faculty of Humanities and Social Sciences, Ivana Lučića 3, HR – 10 000 Zagreb, [email protected] SCN IV/2 [2011], 45–56 Izhajajoč deloma iz osnovnih tez svoje pred kratkim izšle knjige Čiji je jezik (Čigav je jezik?) avtor podaja pregled zapletenega odnosa med jezikom, ideologijo in politiko na Hrvaškem v preteklih dveh desetletjih, vključno z novimi primeri in razčlembami. Razprava se osredotoča na vprašanja, povezana s Hrvaško, ki so lahko zanimiva za tuje slaviste in jezikoslovce, medtem ko se knjiga (v hrvaščini) ukvarja s problemi jezika, politike, ideologije in družbenega jeziko- slovja na splošno. Based in part on his recent book Čiji je jezik? (Who does Language Belong to?), the author reviews the intricate relation of language, ideology, and politics in Croatia in the last 20 years, including new examples and analyses. The article emphasizes problems related to Croatia specifically, which might be of interest to foreign Slavists and linguists, while the monograph (in Croatian) deals with the prob- lems of language, society, politics, ideology, and sociolinguistics in general. Ključne besede: jezikovna politika, jezikovno načrtovanje, purizem, hrvaški jezik, jezik v nekdanji Jugoslaviji Key words: language politics, language planning, purism, Croatian language, language in former Yugoslavia Introduction1 The aim of this article is to provide a general and brief overview of some problems concerning the intricate relation of language, ideology, and politics in Croatia in the last 20 years. The bulk of the article consists of some of the 1 I would like to thank Marko Kapović for reading the first draft of the article carefully. -
Prigodom Sakramenata Sv. Pričesti I Sv. Potvrde
2010. Poštovani! Obraćamo Vam se s posebnom po nu dom za pri gode pod jele sakra me nata sv. pričesti i sv. potvrdekrizme kako biste se što bolje, brže i pot punije za njih pripravili. Narudžbe možete izvršiti u VELEPRODAJI Verbum na brojeve telefona i faxa: 021/260-480 021/260-481 Email narudžbe: [email protected] POSEBNA PONUDA Prigodom sakramenata sv. pričesti i sv. potvrde 2 HIT! moj mali molitvenik Zadovoljstvo nam je što Vam i ove godine možemo ponuditi , kojeg je i prethodne godine veliki MOJ MALI MOLITVENIK broj župnih ureda nabavio za svoje prvopričesnike. Želja nam je bila format: 9,5 x 14 cm • uvez: tvrdi + pokazna vrpca na praviti molitvenik za sva kog pr vo pričesnika, a sudeći broj stranica: 136 + 8 • papir: 100 g prema zanimanju žup nika i kateheta u tome smo potpuno uspjeli. broj ilustracija: 40 • broj stranica u dvobojnoj tehnici: 136 U njemu smo ob je di nili sve ono što ste očekivali: na jpo volj niju cije broj stranica u full color tehnici: 8 • cijena s popustom: 18 kn nu, kvalite tan tvrdi uvez, poka znu vrpcu, ve liki broj il us tracija u pogodnost: besplatna uspomena boji, vi sokokvalitetan ti sak u dvobojnoj te h nici na naj boljem off set nom 100g pa piru. najviše pozornosti smo posvetili onom na jbit nijem - sadržaju. Vodili smo računa i o svim primjed bama i sug esti jama, tako da ovo izdanje sadrži sve na dopune koje ste zatražili uklju čujući i “OTA J STVA SV JETLA”. HIT! IZBORI IZDANJAOVE GODINE CIJENA S POPUSTOM Molitvenik sadrži i “OTAJSTVA SVJETLA” = 18kn + BESPLATNA USPOMENA SADRŽAJ DNEVNE MOLITVE . -
11Th INTERNATIONAL CHOIR COMPETITION ZADAR
11th INTERNATIONAL CHOIR COMPETITION ZADAR May 24 – 27, 2018 11th INTERNATIONAL CHOIR COMPETITION ZADAR May 24 – 27, 2018 CONTENTS 4 MAYOR’S ADDRESS 5 ORGANISATIONAL STRUCTURE 6 COMPETITION SCHEDULE 8 OPENING CEREMONY 10 RULES OF COMPETITION 10 SCORING PROCEDURES 11 AWARDS 12 ABBESS ČIKA’S CROSS 12 MEDAL 13 INTERNATIONAL JURY 16 PARTICIPANTS 36 FORMER LAUREATES OF THE INTERNATIONAL CHOIR COMPETITION IN ZADAR 41 REALISATION OF THE COMPETITION MAYOR’S ADDRESS Ladies and gentlemen, Dear musicians and friends of music, The City of Zadar is the proud host of the International Choir Competition for the eleventh time. As in all previous competitions, this cultural manifestation is going to tone our town with a rich spectre of colourful human voices for four days. Singing, being one of the most natural forms of artistic expression, has been an inevitable part of cultural heritage of Zadar and its citizens. I am deeply convinced that the joy of singing is being increasingly meliorated through this biennial manifestation and that singing and music are more successfully promoted through all the activities around the Competition. I particularly hope that these efforts will reach the youth! The international character of the Competition exceptionally pleases me. Our singers have the opportunity to meet with singers from all around the world and exchange invaluable experiences, which create genuine, not just momentarily trendy virtual connections. The City of Zadar and Zadar Concert Office, the organiser of the manifestation, are delighted to raise those numerous possibilities of connecting, whose common denominator is music – an art that is woven into the fabric of this town. -
Registro Topografico Analitico
SebinaOpenLibrary 3.1 04-04-2017 16:23:14 BI BIB. STATALE ISONTINA - GORIZIA Pag. 1 di 223 Patrizia Birri Registro topografico analitico Numero inventario da: 1 a: 999999999 Sezione da SLAVICA a SLAVICA Inventari: Collocati Disponibilità: Tutti Ordinamento: Topografico Sezione SLAVICA Opere in lingue slave, formato e n. di catena 78379 SLAVICA I.00 00374 Tipo circolazione: INTERNA 1 v. 1650281 TSA1385093 *Čitalnica : podučilni list za slovenski narod. 1. zvezek. - V Gradcu : Ivan Gršak, 1865. - 368 p. ; 23 cm. 78909 SLAVICA I.00 00375 Tipo circolazione: INTERNA 1 op. 798958 CUB0381640 *Med Scilo in Karibdo : Povest v zgodbah / Joža Lovrenčič. - V Gorici : Izd. Goriška Mohorjeva družba, 1954 (Tisk. Budin). - 69 p. ; 21 cm. 97700 SLAVICA I.00 00376 Tipo circolazione: LIBERA 1 op. 1642688 TSA1383938 *O knjižničarstvu v občini Kranj : za 900-letnico mesta Kranja, 10-letnico Študijske knjižnice in počastitev občinskega praznika ob tednu knjige / [uredil Stanko Bunc]. - Kranj : Osrednja knjižnica občine, 1960. - [16] p. : ill. ; 24 cm. 78776 SLAVICA I.00 00377 Tipo circolazione: LIBERA v. 1 2106582 TSA1425565 1. - V Gorici : Goriška Mohorjeva družba, 1954. - 223 p. ; 21 cm. FA PARTE DI Libro moderno 2106581 TSA1425564 *Ben-Hur : roman iz Kristusovih časov / Lewis Wallace. - V Gorici : Goriška Mohorjeva družba, 1954-1955. - 2 v. ; 21 cm. 62403 SLAVICA I.00 00378 Tipo circolazione: INTERNA 1 op. 1642637 TSA1383921 *Mati uči otroka moliti / spisal Filip Terčelj ; [risbe izvršil Josip Srebrnič]. - V Gorici : Goriška Mohorjeva družba, 1930. - 77 p. : ill. ; 21 cm. 78917 SLAVICA I.00 00379 Tipo circolazione: INTERNA 1 v. 1642635 TSA1383920 *Vrtnica : novele / Luigi Pirandello ; prevedel Silvester Škerl. -
UNIVERZA V LJUBLJANI FAKULTETA ZA DRUŽBENE VEDE Klemen Domjo Sprejemanje Hrvaške Popularne Glasbe V Sloveniji in Slovenske Po
UNIVERZA V LJUBLJANI FAKULTETA ZA DRUŽBENE VEDE Klemen Domjo Sprejemanje hrvaške popularne glasbe v Sloveniji in slovenske popularne glasbe na Hrvaškem Diplomsko delo Ljubljana, 2009 UNIVERZA V LJUBLJANI FAKULTETA ZA DRUŽBENE VEDE Klemen Domjo Mentor: izr. prof. dr. Gregor Tomc Sprejemanje hrvaške popularne glasbe v Sloveniji in slovenske popularne glasbe na Hrvaškem Diplomsko delo Ljubljana, 2009 Sprejemanje hrvaške popularne glasbe v Sloveniji in slovenske popularne glasbe na Hrvaškem Slovenija ima dolgo in pestro zgodovino odnosov s Hrvaško, ki se razteza več stoletij in je preživela razne vojne, nacionalne tvorbe, menjave oblasti,…V vsem tem času ostaja nekakšna specifična kulturna povezanost, ki hkrati enoti in razdvaja. Že od časov Jugoslavije je obstajalo poletno, dopustniško »romanje« Slovencev na Hrvaško, ki pa je vojnam navkljub ostalo, ne glede na morebitne nenaklonjene politične, socialne ali kakršnekoli razmere. Podobno je tudi s hrvaško zabavno glasbo, ki je bila zelo priljubljena že v bivši državi, in še danes se množično prirejajo nastopi hrvaških izvajalcev v Sloveniji. Toda ali je na Hrvaškem slovenska glasba ravno tako priljubljena, kot je hrvaška glasba v Sloveniji? Slovenska glasba je še v lastni državi precej nespoštovana, da pa bi slovenski glasbeni izvajalci bili uspešni na Hrvaškem, je izjemna redkost. Vzporedno z dogajanjem v zabavni glasbi pa se odvija tudi obmejni spor med državama, ki je v zadnjem letu prišel do stopnje vrelišča. Mediji obeh držav so se obsežno razpisali o krajah, lastninah, pravicah, zločinih, dokumentih, …Ali bo to stanje prineslo kakšne spremembe, poleg na gospodarskem, političnem, socialnem, morda tudi na glasbenem področju ? Ali ta politični spor lahko dejansko vpliva tudi na glasbene odnose med državama? Ključne besede: Nacionalni stereotipi, mediji, jugonostalgija, domača in tuja glasba. -
Celotna Številka
ACTA HISTORIAE ARTIS SLOVENICA 25|2 2020 UMETNOSTNOZGODOVINSKI INŠTITUT FRANCETA STELETA ZRC SAZU 2020 Vsebina • Contents 2 Franci Lazarini, Likovna umetnost v habsburških deželah med cenzuro in propagando. Predgovor • Visual Arts | in the Habsburg Lands between Censorship and Propaganda. Preface 25 Martin Bele, Did he Really Do it? Frederick V of Ptuj – Coward or Victim? • Je res to storil? Friderik V. Ptujski – strahopetec ali žrtev? Miha Kosi, Representative Buildings of the Counts of Cilli – an Expression of Dynastic Propaganda • Reprezentativne zgradbe grofov Celjskih – izraz dinastične propagande Mija Oter Gorenčič, Die Kartäuserpolitik der Grafen von Cilli – ein Vorbild für die Habsburger? • Kartuzijanska politika grofov Celjskih – zgled za Habsburžane? Susanne König-Lein, Das Habsburger Mausoleum in der Stiftskirche Seckau • Habsburški mavzolej v sekovski samostanski cerkvi Edgar Lein, Graz und Rom – der Petersdom als Vorbild für die Katharinenkirche und das Mausoleum • Gradec in Rim – bazilika sv. Petra kot vzor za cerkev sv. Katarine in mavzolej Ivan Vavpotič: Desetnik Max Woitischek, izrez, Friedrich Polleroß, Porträt und Propaganda am Beispiel Kaiser Karls VI. • Portret in propaganda na primeru cesarja © Vojnozgodovinski muzej, Dunaj / Karla VI. Corporal Max Woitischek, detail, © Museum of Military History, Vienna Tina Košak, Between Uniformity and Uniqueness. Depictions of Benefactors of Stična Cistercian Abbey • Med uniformnim in edinstvenim. Upodobitve dobrotnikov cistercijanskega samostana Stična Polona Vidmar, Porträts als visualisierte Erinnerung an verdienstvolle Leistungen der Bürger von Maribor (Marburg) • Portreti kot vizualizirani spomin na dosežke zaslužnih mariborskih meščanov Jan Galeta, National Houses in Moravia and Austrian Silesia before 1914. Architecture and Fine Arts as an Opportunity for the Manifestation of National Allegiance • Narodni domovi na Moravskem in v avstrijski Šleziji pred letom 1914. -
L. Ruck, Skladatelj I Melograf I. Mateti∆ Ronjgov, Armud6 42/2 (2011) 175-208 175
L. RUCK, SKLADATELJ I MELOGRAF I. MATETI∆ RONJGOV, ARMUD6 42/2 (2011) 175-208 175 flZA ME JE VREDNO, »A NAROD ZMISLI«1 SKLADATELJ I MELOGRAF IVAN MATETI∆ RONJGOV2 LOVORKA RUCK UDK/UDC: 78.071.1 MatetiÊ Ronjgov Izvorni znanstveni rad/ Glazbena πkola Ivana MatetiÊa Ronjgova Original Scientific Paper Primljeno/Received: 24. 5. 2011. Laginjina 1 PrihvaÊeno/Accepted: 13. 10. 2011. 51000 RIJEKA Nacrtak Melograf i skladatelj Ivan MatetiÊ Ronj- ili skladajuÊi u ozraËju istarsko-primorske gov (Ronjgi, Viπkovo, 1880. — Lovran, 1960.) glazbe, MatetiÊ u harmonizaciji tzv. istarske jedan je od najznaËajnijih rijeËkih glazbenika. ljestvice Ëesto koristi smanjeni kvintakord, Svoje je djelovanje posvetio oËuvanju tradi- smanjeni septakord, dok je obavezni zavrπetak cijske glazbe svojega zaviËaja te skladanju na dijela skladbe ili Ëitave skladbe u unisonu. temelju njezinih znaËajki. Njegov skladateljski Melodijski praelement je interval male terce. opus moæemo podijeliti na dvije osnovne gru- Bard istarsko-primorske glazbe svojim je pe: skladbe nastale na temelju istarsko-primor- skladbama dokazao vrijednost glazbenog skoga glazbenog idioma te rane i prigodne idioma svojega zaviËaja te pokazao onima koji radove skladane u okviru dursko-molskog su ga æeljeli slijediti kako se na temelju narod- tonalitetnog sustava. Gotovo cjelokupan opus noga glazbenog blaga moæe krenuti novim pripada vokalnom odnosno vokalno-instru- glazbenim putevima. mentalnom stvaralaπtvu. NajznaËajnija djela su zborske a cappella skladbe ∆aÊe moj, Roæenice, KljuËne rijeËi: Ivan MatetiÊ Ronjgov, Malo mantinjade v Rike na palade, Mantinjada hrvatski melograf, hrvatski skladatelj, istarska domaÊemu kraju, Naπ kanat je lip te Na mamin ljestvica grobak. ObraujuÊi izvorno dvoglasne napjeve, 1 Citat iz MatetiÊevog pisma Slavku ZlatiÊu s nadnevkom 7. -
Ljubav I ^Isto]A Ljubav I ^Isto]A
Ivan Merz LJUBAV I ^ISTO]A Ivan Merz LJUBAV I ^ISTO]A Biblioteka RADOST I NADA – 34 Izdava~: Filozofsko-teolo{ki institut Dru`be Isusove Zagreb, Jordanovac 110 i Postulatura za beatifikaciju Ivana Merza Tekstove Ivana Merza odabrao i komentirao: Bo`idar Nagy Za izdava~a Ivan Cindori, Zagreb, Palmoti}eva 33 Lektura Ivan Jur~evi} Kompjutorska priprema Medijski centar "Glas Slavonije", d.d., Osijek Tisak "Gradska tiskara", Osijek CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica - Zagreb UDK 242 MERZ, Ivan Ljubav i ~isto}a : tekstovi Ivana Merza o ljubavi, `eni, braku, ~isto}i i Bo`joj ljubavi / tekstove Ivana Merza odabrao i komentirao Bo`idar Nagy. – Zagreb : Filozofsko-teolo{ki institut Dru`be Isusove : Postulatura za beatifikaciju Ivana Merza, 2002. – (Biblioteka Radost i nada ; 34) Bibliografija ISBN 953-6257-89-0 411219020 ISBN 953-6257-89-0 Ivan Merz LJUBAV I ^ISTO]A Tekstovi o ljubavi, `eni, braku, ~isto}i i Bo`joj ljubavi Zagreb, 2002. PREDGOVOR [to ova knjiga nije, a {to jest Na po~etku predgovora `elimo najprije upozo- riti ~itatelja {to ova knjiga nije: ovo nije biografija Ivana Merza, ni cjelovit prikaz njegova `ivota i dje- lovanja, niti opis njegove duhovnosti. Nije tako|er ni potpuno izdanje njegova dnevnika. Sam naslov knjige "Ljubav i ~isto}a" sugerira odgovor. Na temelju brojnih tekstova Ivana Merza koji su skupljeni iz raznih njegovih spisa, a najvi{e iz njegova dnevnika, u ovoj je knjizi prikazan samo jedan vid njegove psiholo{ke i duhovne fizionomi- je. Taj vid uklju~uje njegov do`ivljaj ljudske ljuba- vi, njegove stavove prema djevojci i `eni, njegova razmi{ljanja o tjelesnom vidu ljudske ljubavi, o spolnosti, njegove nutarnje borbe koje je u sebi pro`ivljavao u svome nastojanju oko moralne ~isto}e; tu je nadalje njegovo izgra|ivanje svoje osobnosti do potpunog predanja jednoj ve}oj, univerzalnoj, vje~noj ljubavi koju je na{ao u osobi Isusa Krista. -
Veliki Jubilej Bokeljskih Hrvata ISSN 1330-2140 ISSN
MJESEČNA REVIJA HRVATSKE MATICE ISELJENIKA BROJ/NO. 2 MONTHLY MAGAZINE OF THE CROATIAN HERITAGE FOUNDATION VELJAČA/FEBRUARY 2009. Veliki jubilej bokeljskih Hrvata ISSN 1330-2140 ISSN Crikvenica: održana Zimska Razgovor s Krunoslavom Mohačke buše: pokladni škola folklora HMI-a Kićom Slabincem običaji Hrvata u Mađarskoj Uvodnik EDITOR’S FOREWORD Posjetite stranice web portala Dragi čitatelji Matice, Hrvatske matice iseljenika! u uvodniku prošloga broja Matice Nenad Zakarija najavio je svoj odlazak s mje- sta glavnog urednika. To se i dogodilo početkom ovoga mjeseca, kad je vodstvo kuće odlučilo da on prijeđe na mjesto voditelja Infocentra HMI-a, a da ja s do- sadašnje funkcije izvršnog urednika prijeđem na mjesto glavnog. Iako me mnogi prijatelji i suradnici Matice poznaju, red je da se ukratko predstavim. Rođen sam u Zagrebu 1960. godine. Djetinjstvo i mladenačke go- dine proveo sam u Austriji. Moj dugogodišnji boravak izvan voljene Hrvat- ske odredio je i moj kasniji život. Osobno iseljeničko-gastarbajtersko iskustvo obogaćeno je u Austriji i upoznavanjem s tamošnjom hrvatskom manjinom – gradišćanskim Hrvatima. Sve je to snažno utjecalo na želju da se, unatoč tomu što sam po struci ekonomist, društveno i poslovno bavim hrvatskom dijaspo- rom. Tako sam od 1993. djelatnik Hrvatske matice iseljenika, gdje vodim Odjel za hrvatske manjine sve do prelaska u redakciju našega mjesečnika, prije dvi- je i pol godine. I evo, dragi čitatelji, odnedavno sam na čelu časopisa duge i burne povijesti koji neprekidno izlazi još od 1951. godine. Nadam se da će naš mali uređivački tim uspješno, iz mjeseca u mjesec, proizvoditi časopis koji ćete i dalje rado čitati. Vjerujem da će Matica kao klasičan magazin distribuiran putem pošte, unatoč sve bržim promjenama na globalnoj medijskoj sceni, i dalje imati važno mjesto u životu hrvatskog iseljeništva i manjina. -
Dějiny Lublaně Jak Dokazují Četné Archeologické Nálezy, Oblast Dnešního Města Byla Osídlena Už Na Konci Neolitu
Dějiny Lublan ě Jak dokazují četné archeologické nálezy, oblast dnešního m ěsta byla osídlena už na konci neolitu. Osadníci si vybrali bažinaté místo v kotlin ě p ři řece Ljublanici, které mezi Rožnikem a Gradem vytvá řelo p řirozený „pr ůsmyk“ (n ěkdy se hovo ří o brán ě) mezi Panonií a severní Itálií či Balkánem a severní Evropou obecn ě. P ůvodní obyvatelstvo bylo neznámého p ůvodu a krom ě zem ědělství a chování dobytka se zabývalo řemeslem či obchodem. Od doby bronzové se v povodí usazují Ilyrové a v dob ě železn ě i Kelti. V 1. st. n. l. zde Římané založili vojenský tábor, který se pozd ěji p řem ěnil v klasickou římskou osadu s 5-6 tisíci obyvateli. V pramenech se ozna čuje názvem Emona (pozd ěji Iulia Emona), což podle soudu mnohých historik ů mohl být název p ůvodní osady n ěkdy z doby železné. Římané zde vybudovali charakteristickou pravoúhlou sít ulic, vodovod, kanalizaci a zd ěné domy vybavené „úst ředním topením“ a také m ěsto obehnali mohutnou (6-8 metrovou) kamennou zdí, jejíž drobné poz ůstatky jsou dodnes patrné v jižní část m ěsta („mirje“). Postupný úpadek západo římské říše znamenal i úpadek Emony, která byla několikrát vypálena a vyplen ěna nájezdy barbar ů, nap ř. Vizigót ů, definitivn ě však až hunským ná čelníkem Attilou r. 452. Obyvatelé m ěsta bu ď prchli p řed nájezdníky na Istrii nebo našli strategická úto čišt ě na okolních kopcích. Následuje temné období raného st ředov ěku, které nám poskytuje jen n ěkolik zmínek. Nejspíše v 2. -
Hrvatski Knjiševni Časopisi 19. Stoljeća Œ Bibliografija, Knj. I., Sv. 4 36. PROSVJETA
Hrvatski književni časopisi 19. stoljeća – Bibliografija, knj. I., sv. 4 36. PROSVJETA (1893 – 1913) I. OPĆA BIBLIOGRAFIJA PROSVJETA. List za zabavu, znanost i umjetnost, (1912:) Časopis za pouku i zabavu. – Vlastnik Fran Folnegović, (1912:) Na svoj trošak izdao Dr. Rudolf Horvat. – Odgovorni urednik Josip Zoček, (1894:) Vjekoslav Fleišer, (br. 8, 1900:) Uredjuje: Emil Laszowski, (1898:) Dr. Velimir Dezelić; (br. 13, 1908:) [Oton Szlavnik], (1909:) Emilij Laszowski. – Tisak i naklada Antuna Scholza u Zagrebu; (br. 13, 1908) [“Pijeva društva”]; (1909:) Antuna Scholza; (1912:) Tisak Antuna Scholza i Kr. zem. tiskare, (1912:) Tisak Antuna Scholza, (1913:) Tisak Kr. zem. tiskare. – Izlazi svakog petka na dva arka, (1894:) početkom i polovicom svakoga mjeseca na četiri arka, (1912:) početkom i sredinom svakoga mjeseca. – Godišnja ciena poštom ili dostavom u kuću 7 for., inače samo 6 for. (1894:) Predplatu prima: Uprava “Prosvjete”, Zagreb, Margaretska ulica br. 6; (br. 8, 1900:) Godišnja cijena poštom ili dostavom u kuću 14 kruna, inače samo 12 kruna. Za inozemstvo 20 kruna. Pretplatu prima: Uprava “Prosvjete”, Zagreb, Kačićeva ulica broj 20. Format: 32x22 cm; [1912:] 26x18 cm Signatura u NSK Zagreb: 86.256 II. BIBLIOGRAFIJA GODIŠTA I(1893) PROSVJETA. List za zabavu, znanost i umjetnost. – Vlastnik Fran Folnegović. – Odgovorni urednik Josip Zoček. – Uredjuje: Emil Laszowski. – Tisak i naklada Antuna Scholza u Zagrebu. – Izlazi svakog petka na dva arka. – Godišnja ciena poštom ili dostavom u kuću 7 for., inače samo 6 for, Za inozemstvo 20 kruna. Pretplatu prima: Uprava “Prosvjete”, Zagreb, Kačićeva ulica broj 20. Br. 1. God. I. U Zagrebu, dne 3. veljače 1893. Str. 1–24 Br. 2. God. -
Slovenia Storymap Copyright Information CC-BY-2.0 License Link
Slovenia StoryMap Copyright Information CC-BY-2.0 License Link: https://creativecommons.org/licenses/by/2.0/deed.en Caption: A possible flute carved from bear bone. Author: dalbera Image Link: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/7c/Fl%C3%BBte_pal%C3%A9olithique_%28 mus%C3%A9e_national_de_Slov%C3%A9nie%2C_Ljubljana%29_%289420310527%29.jpg/400px- Fl%C3%BBte_pal%C3%A9olithique_%28mus%C3%A9e_national_de_Slov%C3%A9nie%2C_Ljubljana%29_ %289420310527%29.jpg Caption: Andrej Šporn downhill (alpine) skiing at the 2010 Winter Olympics. Author: Jon Wick Image Link: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/7b/Andrej_%C5%A0porn_at_the_2010_Winter_Olympi c_downhill.jpg/640px-Andrej_%C5%A0porn_at_the_2010_Winter_Olympic_downhill.jpg Caption: Big Mountain Hall in Postojna Cave, Slovenia. Author: Shadowgate Image Link: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/fb/Postojna_Cave_%2818264483725%29.jpg/ 640px-Postojna_Cave_%2818264483725%29.jpg Caption: Christmas in Ljubljana, Slovenia. Author: Jure Cuhalev Image Link: https://c7.staticflickr.com/3/2535/4166370966_9a33ff08b0_b.jpg Caption: Cyclist Janez Brajkovič at 2012 Summer Olympics. Author: Chris Barber from Dartford, Kent, UK Image Link: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/6e/Janez_Brajkovi%C4%8D_at_2012_Summ er_Olympics_%E2%80%93_Mens_road_race.jpg/640px- Janez_Brajkovi%C4%8D_at_2012_Summer_Olympics_%E2%80%93_Mens_road_race.jpg Caption: Ljubljana Museum of Modern Art Author: Michael R Perry Image Link: https://c8.staticflickr.com/4/3737/9491659399_9a1c8df781_b.jpg Caption: Market in Ljubljana, Slovenia. Author: Mark Doliner Image Link: https://c5.staticflickr.com/8/7316/9167571868_be420d8c2a_b.jpg Caption: People dressed as Kurents making noise to “chase away winter.” Author: Ekke Image Link: https://c3.staticflickr.com/4/3587/3313545786_b302f25dfb_b.jpg CC-BY-SA-2.0 License link: https://creativecommons.org/licenses/by-sa/2.0/legalcode Caption: Bled Castle.