URBANISTIČKI ZAVOD GRADA ZAGREBA d.o.o.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

Zagreb, listopad 2005.

Županija: LIČKO-SENJSKA Općina: Vrhovine Naziv prostornog plana: PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE TEKSTUALNI DIO PLANA Program mjera za unapređenje stanja u prostoru: Odluka Općinskog vijeća o donošenju Plana: Županijski glasnik Ličko-senjske županije, broj 6/02 i 19/03 Županijski glasnik Ličko-senjske županije, broj 19/05 Javna rasprava objavljena: Javni uvid održan: Lički list broj 7/04 od 4. srpnja 2004. od 15. srpnja 2004. do 16. kolovoza 2004.

Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave: Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave:

RATKO KORDIĆ

Suglasnosti na Plan prema čl. 24. i 26b. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine br. 30/94, 68/98, 61/00, 32/02, 100/04):

Ministarstvo obrane, Uprava za materijalne resurse, Služba za nekretnine, graditeljstvo i zaštitu okoliša Klasa: 350-02/05-01/84, Urbroj: 512M3-020202-05-02 od 13.6.2005.

Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode, Klasa: 612-07/05-49/220, Urbroj: 532-08-02-1/1-05-2 od 24.6.2005.

Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Karlovcu Klasa: 612-08/05-10/318, Urbroj: 532-04-09/1-05-02 od 27.6.2005.

Ličko-senjska županija, Zavod za prostorno planiranje, razvoj i zaštitu okoliša Klasa: 350-02/05-01/12, Urbroj: 2125/1-08-05-02 od 25.7.2005.

Ured državne uprave u Ličko-senjskoj županiji, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove; Klasa: 350-02/05-01/03, Urbroj: 2125-05-05-06 od 28.9.2005.

Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Gospiću Klasa: 402-01/04-01/07, Urbroj: 532-04-10/3-05-8 od 11.10.2005.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Klasa: 350-02/05-01/87, Urbroj: 525-05-A.B.P./05-02 od 10.11.2005.

Pravna osoba koja je izradila Plan: URBANISTIČKI ZAVOD GRADA ZAGREBA d.o.o. ZAGREB, Britanski trg 12 Pečat pravne osobe koja je izradila Plan: Odgovorna osoba:

LUKA ŠULENTIĆ, dipl.ing.arh.

Koordinator / izrađivač Plana: DUNJA KOS PLETEŠ, dipl.ing.arh.

Stručni tim u izradi Plana: 1. DUNJA KOS PLETEŠ, dipl.ing.arh. 3. DUJE DVORNIK, dipl.ing.arh. 2. BRANIMIR HRGOVAN, dipl.ing.građ. 4. MAJA VIDEK, dipl.ing.arh. Pečat Općinskog vijeća Općine Vrhovine: Predsjednik Općinskog vijeća:

JOSIP BUTKOVIĆ, prof.

Istovjetnost ovog Prostornog Plana s izvornikom ovjerava: Pečat nadležnog tijela:

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

ELABORAT: PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

NARUČITELJ: OPĆINA VRHOVINE

IZVRŠITELJ: URBANISTIČKI ZAVOD GRADA ZAGREBA d.o.o. Zagreb, Britanski trg 12

KOORDINATOR PLANA: DUNJA KOS PLETEŠ, dipl.ing.arh.

STRUČNI TIM: DUNJA KOS PLETEŠ, dipl.arh. BRANIMIR HRGOVAN, dipl.ing.građ. DUJE DVORNIK, dipl.ing.arh. MAJA VIDEK, dipl.ing.arh. ANA RAJČEVIĆ, dipl.ing.mat.

RUKOVODITELJ ORGANIZACIJSKE JEDINICE: ZORAN HEBAR, dipl.ing.arh.

D I R E K T O R

LUKA ŠULENTIĆ, dipl.ing.arh.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

S A D R Ž A J :

A) TEKSTUALNI DIO PLANA

I OBRAZLOŽENJE ...... 1

UVOD...... 1

1. POLAZIŠTA...... 2 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Općine Vrhovine u odnosu na prostor i sustave Županije i Države...... 3 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru...... 4 1.1.1.a. Površina, stanovnici, naselja ...... 4 1.1.1.b. Hidrogeološka obilježja...... 5 1.1.1.c. Reljef...... 5 1.1.1.d. Klima ...... 5 1.1.1.e. Vode...... 6 1.1.1.f. Tlo ...... 6 1.1.1.g. Gospodarstvo ...... 9 1.1.1.h. Promet ...... 9 1.1.1.i. Komunalna infrastruktura ...... 10 1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke ...... 11 1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova ...... 12 1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje ...... 20 1.1.4.1. Osnovna obilježja naseljenosti ...... 21

2. CILJEVI PROSTORNOG PLANA RAZVITKA I UREĐENJA...... 22 2.1. Ciljevi prostornog razvitka županijskog značaja ...... 22 2.1.1. Razvoj naselja, posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava ...... 22 2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora ...... 23 2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša...... 24 2.2. Ciljevi prostornog razvitka općinskog značaja ...... 24 2.2.1. Demografski razvitak ...... 25 2.2.2. Odabir prostorno-razvojne strukture ...... 25 2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture...... 26 2.2.3.1. Naselja ...... 26 2.2.3.2. Društvena infrastruktura ...... 26 2.2.3.3. Razvoj prometa...... 26 2.2.3.4. Razvoj komunalne infrastrukture...... 27 2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina...... 27 2.2.4.1. Krajobrazne i prirodne vrijednosti i posebnosti ...... 27 2.2.4.2. Kulturno - povijesne cjeline ...... 28 2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na prostoru Općine Vrhovine...... 31 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora ...... 32 2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina ...... 32 2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture ...... 33 2.3.3.1. Unapređenje uređenja naselja ...... 33 2.3.3.2. Unapređenje prometne infrastrukture ...... 34 2.3.3.3. Unapređenje komunalne infrastrukture ...... 34

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA...... 35 3.1. Prikaz prostornog razvitka na području Općine u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Županije ...... 35 3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina ...... 35 3.2.1. Prostorna organizacija...... 35 3.2.2. Principi planirane namjene površina ...... 36 3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti ...... 39 3.3.1. Sustav naselja ...... 39 3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora ...... 40 3.4.1. Zone gospodarskih djelatnosti...... 41 3.4.2. Poljoprivredne površine...... 41 3.4.3. Prirodne cjeline i šume ...... 42

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

3.4.4. Sustav mjera zaštite i očuvanja kulturnih dobara...... 43 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava ...... 60 3.5.1. Promet ...... 60 3.5.2. Komunalna infrastruktura ...... 61 3.5.2.1. Odvodnja...... 61 3.5.2.2. Vodoopskrba...... 61 3.5.2.3. Elektroenergetika...... 62 3.5.2.4. Telekomunikacije...... 63 3.5.2.5. Plinofikacija...... 63 3.6. Postupanje s otpadom...... 63 3.7. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš...... 63 3.7.1. Zaštita voda ...... 63 3.7.2. Zaštita od buke ...... 64 3.7.3. Zaštita od požara ...... 64 3.7.4. Zaštita tla ...... 64 3.7.5. Zaštita zraka ...... 64 3.7.6. Zaštita životinja ...... 64 3.8. Groblja ...... 64 A) TEKSTUALNI DIO ...... 65

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE...... 69

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA ...... 71 1.1. Građevinska područja...... 71 1.1.1. Građevinska područja naselja ...... 71 1.1.2. Građevinska područja za izdvojene namjene izvan građevinskih područja naselja ...... 72 1.2. Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene ...... 74 1.3. Šume isključivo osnovne namjene ...... 75 1.4. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište ...... 76 1.5. Površine infrastrukturnih sustava ...... 76

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA...... 77 2.1. Građevine i zahvati od važnosti za Državu i Županiju ...... 77 2.1.1. Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku ...... 77 2.1.2. Građevine od važnosti za Ličko-senjsku županiju ...... 77 2.2. Građevinska područja naselja ...... 78 2.2.1. Opće odredbe ...... 78 2.2.2. Stambene građevine ...... 79 2.2.3. Društvene (ili javne) građevine...... 85 2.2.4. Gospodarske građevine ...... 86 2.2.5. Sportsko-rekreacijske građevine...... 90 2.2.6. Infrastrukturne građevine...... 91 2.2.7. Građevine za garaže i parkirališta...... 91 2.2.8. Ostale građevine (kiosci, nadstrešnice, reklamni panoi) ...... 92 2.3. Građevinska područja za izdvojene namjene izvan naselja ...... 92 2.3.1. Gospodarska namjena ...... 93 2.3.2. Sportsko-rekreacijska namjena ...... 95 2.4.1. Infrastrukturne građevine (prometne, energetske, komunalne i dr.) ...... 96 2.4.2. Rekreacijske građevine ...... 97 2.4.3. Planinarski i lovački domovi, znanstveno-istraživačke stanice, arboretumi, farme, divljaci, skloništa i sl. . 97 2.4.4. Građevine za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina...... 98 2.4.5. Gospodarske i stambene građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti ...... 99 2.4.6. Groblja ...... 102 2.4.7. Ostala izgradnja izvan građevinskog područja ...... 103 2.5. Postojeća izgradnja izvan građevinskog područja...... 103

3. UVJETI ZA SMJEŠTAJ GOSPODARSKIH DJELATNOSTI...... 104

4. UVJETI ZA SMJEŠTAJ DRUŠTVENIH DJELATNOSTI ...... 106

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA ...... 107 5.1. Prometna infrastruktura ...... 108 5.2. Energetska infrastruktura ...... 113 5.3. Vodno-gospodarska infrastruktura ...... 113

6. MJERE ZAŠTITE POSEBNIH VRIJEDNOSTI PROSTORA ...... 114 6.1. Zaštita prirodnih resursa...... 114 6.2. Zaštita krajobraznih vrijednosti...... 115 6.3. Zaštita prirodne baštine...... 117 6.4. Mjere zaštite kulturnih dobara ...... 118

7. POSTUPANJE SA OTPADOM...... 120

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ ...... 121 8.1. ZAŠTITA TLA ...... 121 8.1.1. Šumsko tlo ...... 121 8.1.2. Poljoprivredno tlo ...... 122 8.2. Zaštita voda ...... 123 8.2.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda ...... 123 8.2.2. Zaštita od štetnog djelovanja voda, vjetra i erozije ...... 124 8.3. Zaštita zraka ...... 124 8.4. Zaštita od prekomjerne buke...... 125 8.5. Mjere posebne zaštite ...... 125 8.5.1. Sklanjanje ljudi...... 125 8.5.2. Zaštita od rušenja ...... 125 8.5.3. Zaštita od potresa...... 126 8.5.4. Zaštita od požara ...... 126

9. MJERE PROVEDBE PLANA ...... 127 9.1. Obveze izrade prostornih planova...... 127 9.2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni ...... 127

POPIS KORIŠTENE DOKUMENTACIJE...... 129

B) POPIS KARTOGRAFSKIH PRIKAZA

0.1. SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA I RAZVOJNIH SREDIŠTA ...... 1:25000

1.1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA ...... 1:25000

1.2. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA – PROMET ...... 1:25000

2.1. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE – ENERGETSKI SUSTAV + POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE ...... 1:25000

2.2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE – VODNOGOSPODARSKI SUSTAV + OBRADA, SKLADIŠTENJE I ODLAGANJE OTPADA ...... 1:25000

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA – UVJETI KORIŠTENJA + PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA UREĐENJA I ZAŠTITE ...... 1:25000

4.1. GRANICE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA – GORNJE VRHOVINE ...... 1:5000 4.2. GRANICE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA – RUDOPOLJE ...... 1:5000 4.3. GRANICE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA – TURJANSKI ...... 1:5000 4.4. GRANICE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA – VRHOVINE ...... 1:5000 4.5. GRANICE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA – ZALUŽNICA ...... 1:5000

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

I OBRAZLOŽENJE

UVOD

Elaborat je izrađen na osnovi ugovora broj 2/37-2002. sklopljenog 22.7.2002. g. između Općine Vrhovine i Urbanističkog zavoda grada Zagreba d.o.o.

Metodologija izrade i sadržaj Plana usklađeni su s Pravilnikom o sadržajima, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova1.

Zakonom o prostornom uređenju2 je određena obaveza donošenja Prostornih planova uređenja Općina i Gradova.

Zbog činjenice da je Prostorni plan Ličko - senjske županije usvojen (Županijski glasnik Ličko- senjske županije br. 16/02, 17/02, 19/02, 24/02 i 3/05), stekli su se uvjeti za izradu ovog plana.

Izrada Plana predviđena je u Programu mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Vrhovine (Županijski glasnik Ličko-senjske županije, br. 6/02 i 19/03).

U radu su bili korišteni podaci Prostornog plana županije i njegovih separatnih studija. Tijekom rada se surađivalo s predstavnicima komunalnih poduzeća u pogledu razvoja komunalne infrastrukture te s predstavnicima drugih službi od značaja za prostorni razvoj Općine.

Svrha izrade Plana je oblikovanje stručne podloge na osnovi koje će se lakše donositi odluke o mogućnostima i načinu povratka prognanika te ponovnoj izgradnji prostora Općine. Plan se radi na podlogama mjerila 1:25.000, ali i detaljnog mjerila 1:5.000 kako bi se što detaljnije uočila obilježja postojećeg prostora i ispitale mogućnosti budućeg prostornog razvoja. Posebno se to odnosi na definiranje prometnih koridora, građevinskih područja naselja i zona gospodarskih djelatnosti, turističkih i rekreacijskih površina. Cilj je da se najvrednije prirodne prostore sačuva od izgradnje.

U radu se koriste svi dostupni podaci iz dosadašnjih istraživanja i planova koji se odnose na ovaj prostor.

Da bi se omogućilo obnovu naselja, povratak stanovnika te naseljavanje novih, nužno je bilo ispitati mogućnosti gradnje na prostorima korištenim do rata, ali i predložiti način korištenja drugih prostora i širenje naselja (poljoprivreda, zone gospodarskih djelatnosti, prometni objekti, turizam, sport i rekreacija itd.) uzimajući u obzir činjenicu da prostor ima sada novi položaj i značaj kao samostalna Općina.

Uz prirodne ljepote Općine značaj se povećao nakon otvaranja autoceste Zagreb-Split, na kojoj je izveden čvor Otočac, a koji preko državne ceste Otočac-Gospić i dalje povezuje i Općinu Vrhovine. To će značiti novi razvojni impuls, iako cesta ne prolazi područjem same Općine.

1 NN 106/98, 39/04, 45/04, 163/04 2 NN 30/94, 68/98, 35/99, 61/00, 32/02, 100/04

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 1 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

1. POLAZIŠTA

Cilj izrade Plana je sagledavanje cjelovitog prostornog razvitka područja Općine Vrhovine te valorizacija prostora uz omogućavanje daljnjeg razvitka u prostoru.

Temeljem Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj3 iz 1992. godine područje Vrhovina je formirano kao Općina koja je ušla u sastav Ličko-senjske županije. Tada je u sastav Općine Vrhovine ušlo 7 naselja: Donji Babin Potok, Gornji Babin Potok, Gornje Vrhovine, Rudopolje, Turjanski, Vrhovine i Zalužnica. Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj iz 1997. god. (NN RH 10/97) naselja Donji Babin Potok i Gornji Babin Potok se izuzimaju iz sastava Općine i pripajaju se Općini Plitvička Jezera. Do 1992. god. je područje Općine Vrhovine bilo u sastavu nekadašnje Općine Otočac.

Područje Općine Vrhovine je sa sjevera i sjeveroistoka omeđeno obroncima Male Kapele. Znatan dio Općine je u Vrhovinskom polju, Turjanskom polju, a najzapadniji dio Općine (Zalužnica) se nalazi dijelom u Gackom polju.

Najmanja apsolutna visina je na koti 489 m n.m. u jugozapadnom dijelu Zalužnice, te se prema istoku visinska kota u dolini kreće prema 788 m n.m u Rudopolju.

Veći dio naselja i poljoprivrednih površina je u ravničastom dijelu Općine Vrhovine.

Površina Općine je 154,95 km2. Graniči s Gradom Otočcem te Općinama Plitvička Jezera i Saborsko.

Prostorno gledajući područje Općine je pretežno šumsko na brdovitom terenu, a ruralno u dolinama. Plan ima za cilj unapređenje stanja u prostoru kroz vrijeme vodeći računa o gospodarskim i zakonskim okvirima u Županiji i Državi. Sve specifične elemente kvalitete prostora, a među najvažnijim su prirodni resursi: šume i poljoprivredna područja, Planom će se očuvati, a istovremeno omogućiti racionalno širenje naselja te njihov razvitak.

Prostorni plan treba biti poticajan i usmjeravajući, te dovoljno fleksibilan da omogući raznovrsne scenarije prostornog razvitka.

Pregled važnijih dokumenata prostornog uređenja za područje Općine Vrhovine (iz Prostornog plana Ličko-senjske županije): • Prostorni plan bivše Općine Otočac (uključuje područje nove Općine Vrhovine)...... 1979. • Elaborat o određivanju građevinskih područja naselja za bivšu Općinu Otočac, što uključuje i 5 naselja nove Općine Vrhovine ...... 1983. • Prostorni plan Nacionalnog parka Plitvička jezera (za dio područja Vrhovine oko naselja Gornjeg i Donjeg Babinog Potoka) ...... 1985. • Plan uređenja manjeg naselja Vrhovine ...... 1984.

Izvješće o stanju u prostoru i Program mjera za unapređenje stanja u prostoru su relativno detaljno obradili problematiku stanja i ciljeva razvoja Općine.

Prema popisu stanovništva iz 1991. na području Općine živjelo je 2.453 stanovnika, a prema popisu iz 2001. godine taj broj je bio 905 stanovnika. Planom se želi svakom od 5 naselja: Gornje Vrhovine, Rudopolje, Turjanski, Vrhovine i Zalužnica omogućiti kvalitetan daljnji prostorni razvitak. Pri tom se koriste iskustva u gradnji na dosadašnjim dijelovima naselja, a posebno u pogledu očuvanja tradicionalnog načina života. Preispitane su potrebne površine građevinskih područja ali i osiguranja neizgrađenih građevnih čestica u svakom od naselja.

3 N.N. 2/92.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 2 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Općine Vrhovine u odnosu na prostor i sustave Županije i Države

Položaj Općine u Ličko - senjskoj županiji može se ocijeniti relativno povoljnim. Općina je u blizini grada Otočca i Nacionalnog parka Plitvička jezera. U prometnom je smislu dobro povezana s tim područjima. Položaj na plodnom Vrhovinskom polju, te na rubovima reljefno zanimljive Male Kapele daje Općini posebnost i mogućnost korištenja poljoprivrednog zemljišta, kao i šuma i livada na brdovitom dijelu. Najzapadniji dio Općine – naselje Zalužnica nalazi se u najistočnijem dijelu Gackog polja. Područje Općine je ujedno i značajni infrastrukturni i prometni koridor od Senja prema Plitvičkim jezerima, koji bi mogao postati turistički vrlo značajan. Otvaranje autoceste Zagreb- Split s čvorom Otočac vrlo je značajno za približavanje Općine prometnim tokovima. Državni značaj u Općini ima željeznička pruga Zagreb-Split koja prolazi središnjim dijelom Općine.

Mreža naselja svojim položajem i oblikom dio je specifičnosti ovog dijela Županije. Najveće naselje, ujedno i sjedište Općine, Vrhovine smješteno je uz cestu Plitvička jezera – Otočac. Uz tu cestu je i naselje Zalužnica. Preostala naselja su manje povezana u kontinuirani slijed i pripadaju tipologiji pojedinačnih izdvojenih naselja karakterističnih za ovaj dio Županije (Rudopolje, Turjanski i Gornje Vrhovine). Općina je vrlo dobro povezana sa susjednima u Županiji. To su Općina Plitvička Jezera (sa sjedištem u Korenici) i Grad Otočac. U susjednoj Karlovačkoj županiji Općina Vrhovine graniči s Općinom Saborsko s kojom je povezana lokalnim cestama.

Tablica 1. daje prikaz osnovnih podataka o Općini u odnosu na Županiju.

TABLICA 1. PODACI O OPĆINI VRHOVINE U ODNOSU NA LIČKO - SENJSKU ŽUPANIJU

Stanovnici Stanovi Kućanstva Gustoća Površina stanovanja 1981. 1991. 2001. 1981. 1991. 2001. 1981. 1991. 2001. st/km2 km2 broj broj broj broj Broj broj broj broj broj 1991. 2001. Ličko-senjska županija 5.350,50 90.846 85.135 53.677 28.095 29.431 27.694 27.557 28.594 19.900 15,9 10,0 Općina Vrhovine 154,95 2783 2453 905 774 881 754 810 760 399 15,8 5,8 % 2,9 3,1 2,9 1,7 2,8 3,0 2,7 2,9 2,7 2,0 - -

Izvor: Popisi stanovništva, stanova i kućanstava.

Općina Vrhovine jedna je od 8 općina i 4 grada koji formiraju Ličko - senjsku županiju. Godine 2001. je u Općini živjelo 905 stanovnika, što je 1,7% broja stanovnika Županije. U 754 stana (2,7% u odnosu na Županiju) živjelo je 399 domaćinstva (2,0% u odnosu na Županiju). Zadnji podatak pokazuje da ima mnogo napuštenih kuća.

TABLICA 2. PODACI PO NASELJIMA U OPĆINI VRHOVINE

Stanovi za Stanovi za stalno Gustoća Stanovnici povremeno Kućanstva Površina stanovanje naseljenosti Naselje stanovanje 1981. 1991. 2001. 1981 1991 2001 1991. 2001. 1981 1991. 2001 1991 2001. 2 2 km % broj % broj % broj % broj broj broj broj broj broj uk.br. ppg* broj st / km 1 Gornje Vrhovine 32,56 21,0 608 21,8 544 22,2 213 23,5 172 170 200 22 5 169 152 145 90 16,7 6,5 2 Rudopolje 29,77 19,2 311 11,2 249 10,2 61 6,7 58 119 98 11 4 100 90 78 30 8,4 2,0 3 Turjanski 45,85 29,6 342 12,3 269 11,0 82 9,1 95 101 99 5 1 95 92 88 50 5,9 1,8 4 Vrhovine 30,16 19,5 951 34,2 873 35,6 451 49,8 287 314 250 18 6 283 276 156 183 28,9 15,0 5 Zalužnica 16,61 10,7 571 20,5 518 21,1 98 10,8 162 177 107 2 3 163 150 132 46 31,2 5,9 Općina Vrhovine 154,95 100 2783 100 2453 100 905 100 774 881 754 58 19 810 760 599 399 15,8 5,8

* kućanstva koja posjeduju poljoprivredno gospodarstvo

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 3 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

Prema podacima iz popisa stanovništva 2001. godine prosječni broj članova domaćinstva je u Općini 2,27, dok je u Županiji nešto veći i iznosi 2,70. Prosječan je broj domaćinstava po jednom stanu 0,53 (1991. godine 0,86) što znači da je 2001. godine u Općini bio veliki višak stanova (355), a 1991. g. je višak iznosio 121 stan. Istovremeno je i u Županiji u 1 stanu živjelo manje od 1 domaćinstva (0,72, a 1991. godine 0,97), jer je bio zabilježen višak od 7794 stana (1991. g. 837 stanova) u odnosu na broj domaćinstava.

Svojom površinom od 154,95 km2 Općina čini nešto manje od 3% (28,96) površine Županije. Gustoća stanovanja od 5,8 st/km2 2001. g. je bitno manja no u Županiji (10), dok je prosjek za Republiku Hrvatsku 78,5 st/km2.

S prosječnim brojem od 181 stanovnik po naselju, prosjek Općine je manji od županijskog (213 st/naselju) i bitno manji od državnog (657 st/naselju).

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru 1.1.1.a. Površina, stanovnici, naselja

Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj4, Općina Vrhovine je definirana kao područje koje obuhvaća sljedećih 5 naselja: Gornje Vrhovine, Rudopolje, Turjanski, Vrhovine i Zalužnica.

Po broju stanovnika najveće naselje su Vrhovine, a po površini Turjanski.

1991. g. tri su naselja imala od 500 do 1000 stanovnika: Gornje Vrhovine 544, Vrhovine 873 i Zalužnica 518 stanovnika, dok 2001. godine ni u jednom naselju nije bilo više od 500 stanovnika. Između 200 i 500 stanovnika su 1991. g. imala 2 naselja: Rudopolje 249 i Turjanski 269 stanovnika, a 2001. godine također dva naselja: Gornje Vrhovine 213 i Vrhovine 451 stanovnik. 1991. godine nijedno naselje nije imalo manje od 200 stanovnika, dok je 2001. bilo 3 naselja s manje od 100 stanovnika: Rudopolje 61, Turjanski 82 te Zalužnica 98 stanovnika.

TABLICA 3. BROJ STANOVNIKA PO NASELJIMA U ODNOSU NA VELIČINU

Naselja s Naselja s Naselja s Ukupno 500 do 1000 st 200 do 500 st manje od 100 st. 1991. 2001. 1991. 2001. 1991. 2001. 1991. 2001. Broj naselja 3 - 2 2 - 3 5 5 Broj stanovnika 1935 - 518 664 - 241 2453 905 % 78,9 - 21,1 73,4 - 26,6 100 100

Izvor podataka: Popisi stanovništva, stanova i kućanstava

Iz tablice 3. vidljivo je da je većina stanovnika (gotovo 4/5) Općine 1991. g. živjelo u naseljima s 500-1000 stanovnika (56,7%), dok takvih naselja 2001. g. nije niti bilo. Petina stanovnika je 1991. g. živjela u onima s 200-500 stanovnika (21,1%), a 2001. g. gotovo 3/4 stanovnika. Više od četvrtine stanovnika je 2001. g. živjelo u naseljima s manje od 100 stanovnika.

Ovi podaci o kretanju broja stanovnika Općine Vrhovine govore o izrazitom padu njihova broja.

Popisi stanovništva od 1857. god. do 1931. god pokazuju uglavnom stalan broj stanovnika na području današnje Općine Vrhovine (od najmanje 4.965 do najviše 5.745). Od 1948. god. do 1991. god. stalni je pad broja stanovnika, a u zadnjem međupopisnom razdoblju broj stanovnika se smanjio 2,5 puta.

Usporedni podaci po naseljima i godinama popisa najbolje ilustriraju kretanje broja stanovnika kroz vrijeme.

4 NN RH 10/97, 124/97, 50/98, 68/98, 22/99, 42/99, 117/99, 128/99, 44/00, 129/00, 92/01, 79/02, 83/02, 25/03, 107/03, 175/03

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 4 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

1.1.1.b. Hidrogeološka obilježja

Morfologija i hidrografija područja Općine odraz je geoloških zbivanja u prošlosti koja su mu odredila današnji izgled.

Prostori cijele Like pa tako i Vrhovina pripadaju području krša. Zamršena i složena fenomenologija krških pojava i zakonitosti još usložuju ionako komplicirani geološki sklop tih prostora. Krškim fenomenima zbog pogodnijeg litološkog sastava bogatije je područje Ričičkog sliva. Krški oblikovni fenomeni obilježavaju kako površinu tako i podzemlje spomenutih prostora. Površinska su krška obilježja uočljiva kao stijenske pukotine (suhe ili izvorišne), kao estavele, jame, ponori, pećine, veće i manje vrtače, krška polja (Vrhovinsko, Gacko polje).

Podzemlje krša karakterizira općenito sekundarna stijenska poroznost. Uslijed tektonskih zbivanja i ostalih geoloških u tom smislu pogodujućih faktora stvorene su značajnije okršene zone karakterizirane šupljinama i većih dimenzija međusobno spojenih kanalnom mrežom, kojom često permanentno ili sezonski cirkuliraju podzemne krške vode. Svi pobrojani fenomeni uključujući i speleološke u velikom su broju uočeni, ali nisu dovoljno istraženi.

Zbog tankog i nedovoljno efikasnog površinskog zaštitnog sloja, spajanje površinskih i podzemnih voda odvija se veoma brzo kao i njihovo podzemno horizontalno prostorno premještanje.

Po zakonu spojenih posuda koji vlada hidrografijom krša onečišćenja s površine na taj način brzo stižu u podzemlje prenoseći se gotovo bez otpora velikim prostorima na svom putu prema sve nižim erozijskim bazama. Prostor Općine Vrhovine, zbog svoje pripadnosti područja krša nije dakako nikakva iznimka u pogledu ekološke ranjivosti.

Prostori Općine ostali su ekološki gotovo nedirnuti i čisti pa ih takvima treba sačuvati.

Podzemne su vode po količini značajnije od izvorišnih, no za sada su osim generalnih smjerova njihovih kretanja, slabo istražene.

Na osnovi geoloških obilježja područje Općine je s obzirom na potencijalnu seizmičku aktivnost svrstano u VI zonu MCS prema mogućem intenzitetu potresa.

1.1.1.c. Reljef

Osnovna obilježja reljefu daju Mala Kapela na sjeveroistoku (s najvišom točkom Seliški vrh 1.279 m n.m.) i ravničasti dio (Vrhovinsko polje).

Padine Male Kapele se spuštaju prema Vrhovinskom polju te su na području Općine Vrhovine najviši vrhovi Krivi javor (1204 m n.m.), Ciljak (1018 m n.m.), Cigelj (1164 m n.m.) i Brda (1006 m n.m.). Između tih vrhova je teren vrlo razveden s bujnim zasebnim vrhovima, prevojima, dolinama i dragama. Na dijelu Vrhovinskog polja iznad naselja Vrhovine posebno se ističe brežuljak Panos (974 m n.m.).

1.1.1.d. Klima

Za područje Općine Vrhovine karakteristične su opće klimatološke prilike Like. Spada u tipično planinsku klimu s nekim obilježjima kontinentalne klime u nizinskom dijelu. Ljeta su umjereno topla, a zime hladne. Srednja godišnja temperatura je nešto veća od 8°C, a u planinskim predjelima 4 - 6°C. Najviši apsolutni maksimumi su u srpnju i kolovozu (do 36,5°, 1971. g.), a minimumi su u siječnju

(do - 21,1°C 1980. g.). ° Godišnje razlike maksimalne i minimalne temperature su 29 - 45 C što predstavlja velika ograničenja i zahtjeve u pogledu gradnje naselja.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 5 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

Snijeg se u višim predjelima duže zadržava (20 - 70 dana godišnje), a u ravničastom nižem dijelu kraće (desetak dana u debljini 30 cm i više).

Prosječno je broj snježnih dana s više od 1 cm snijega u Vrhovinama bio 30 - 80 dana godišnje. Zna padati i u travnju, a u pravilu već u studenom.

Maksimalna visina snijega kreće se od 80-150 cm, a u planinskim dijelovima je bilo 1980. zabilježeno i 286 cm.

Najveća učestalost vjetra je u Vrhovinama iz pravca sjeverozapada (30%) i sjevera (16%). Najmanje pušu zapadni (5%) i istočni vjetrovi (4%).

Oko 15% dana je s tišinom, a 60% dana s vjetrom do 2 bofora.

1.1.1.e. Vode

Opskrba vodom važna je za održavanje životnog standarda čovjeka, razvoja industrije, poljoprivrede i stočnog fonda. Za to je potrebna odgovarajuća količina i kvaliteta vode. Opskrba vodom Općine Vrhovine ne zadovoljava ni količinom ni kvalitetom, osobito u ljetnom razdoblju. U svrhu opskrbe vodom postoje cisterne, kopani bunari, prirodni izvori, lokalni vodovod, a mogu se koristiti i povremeni površinski vodotoci. Opskrbne norme za današnje i buduće stanje može se planirati s: h • seoska naselja ...... 100 -150 l/st/24 (min 80) h • lokalna središta .....120 -170 l/st/24 (min 110). Razvoj turizma, industrije i stočarstva zahtijeva dodatno povećanje opskrbne norme.

1.1.1.f. Tlo

Za potrebe izrade Prostornog plana uređenja Ličko-senjske županije izvršena je valorizacija zemljišta. Osnova za valorizaciju bile su postojeće pedološke karte u mjerilu 1:50.000 i pripadajući tumači (Vidaček 1985. i Adam 1985). Na temelju tih podataka izrađena je kompilacijska pedološka karta i bonitetna razdioba u mjerilu 1:50.000 koja prikazuje prostorni raspored tala izdvojenih prema klasifikaciji tala (Škorić i dr. 1985.). Izdvojene jedinice tala na pedološkim kartama prema Pravilniku o bonitiranju zemljišta (NN br. 47/82) razvrstane su prema broju poena u bonitetne klase, koje su bile temelj za određivanje klase, a potom i kategorija zaštite prostora s preporukama za buduće korištenje.

Poznato je da se prema bonitaciji sva zemljišta razvrstavaju u osam klasa. Klase se označavaju arapskim brojevima od 1 - 8, a svaka klasa ima dvije podklase (1 i 2). S obzirom na to da na ovom terenu nema prve dvije klase, utvrđeni zemljišni prostori izdvojeni su u klase 3 - 8 s pripadajućim podklasama.

Vrlo stjenovita i kamenita tla na nagibima svrstana su u 7. klasu. Osma klasa su najlošija tla s preko 90% stijena, a tlo se nalazi u vrlo visokoj disperznosti, ekstremno su plitka, suha i vrlo niske plodnosti.

Bonitet zemljišta određen je na temelju boniteta tla, klime, reljefa te ostalih korektivnih čimbenika (stjenovitost, kamenitost, zasjena, poplave i dr.).

Bonitetne klase zemljišta su prikazane u tablici 4. U prvoj koloni tablice je bonitetna klasa i podklasa (prvi broj označava klasu, a drugi podklasu). U drugoj koloni je broj poena redoslijedom od najplodnijih do neplodnih tala. U trećoj koloni daje se naziv i struktura kartirane jedinice i obilježja stjenovitosti te postotno učešće pojedinih sistematskih jedinica tla. U četvrtoj koloni donosi se interpretacija zemljišta po kategorijama zaštite i korištenja. Zemljište Općine Vrhovine prema budućoj namjeni svrstano je u četiri kategorije.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 6 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

Kategorije zaštite poljoprivrednog i drugog prostora predstavljaju raznovrstan zemljišni prostor sa strogo definiranim preporukama za buduće korištenje u tom kraju. Tu se predmnijeva uzgoj ratarskih kultura te sitne i krupne stoke (ovčarstvo, govedarstvo ili konjogojstvo). S aspekta korištenja zemljišta u poljoprivredi uzimaju se kriteriji tako da zadovolje razgraničenje zemljišnog prostora u svrhu te proizvodnje.

Za racionalno korištenje zemljišta na području Općine a radi izbjegavanja grešaka i šteta pri gospodarenju krajobrazom, određene su kategorije zemljišta i njihovo razgraničenje. Predložene četiri kategorije zaštite od nenamjenskog korištenja su:

I. kategorija zaštite predstavlja ona tla koja su namijenjena strogo primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i taj prostor se ne bi smio koristiti za druge svrhe. Prema katastarskom bonitetu to su prve četiri bonitetne klase sa svojim podklasama od kojih ovdje dolazi treća i četvrta bonitetna klasa u kartografskoj jedinici br. 1, 2, 3 i 4. Ova tla su duboka, povoljna za obradu, adekvatnih veličina parcela, optimalnih pedofizikalnih i pedokemijskih svojstva. Manja ograničenja ova tla imaju u kiselosti i nedostatku vapna i eventualnoj stjenovitosti.

TABLICA 4. BONITETNE KLASE, SASTAV I STRUKTURA KARTOGRAFSKIH JEDINICA I KATEGORIJE ZAŠTITE

Oznaka Kategorija boniteta Broj Broj, naziv i struktura kartografske jedinice i zaštite Klasa boniteta poena opis vanjskih obilježja zemljišta 1. Antropogena tla njiva - smeđe na vapnencu i dolomitu - koluvijalno tlo s 32 66 I prevagom zemljišnog materijala (60:25:15; stjenovitost 0-6%) 2. Antropogena tla njiva na koluviju smeđem tlu -koluvijalno eutrično i distrično 32 65 I - smeđe na vapnencu i dolomitu (50:25:25; stjenovitost 0-10%) 3. Distrično smeđe tipično i lesivirano – smeđe na vapnencu 41 61 I (80:20; stjenovitost 0-10%) 4. Distrično smeđe tipično i lesivirano – lesivirano na proluvijalnom pijesku, 42 58 I šljunku i vapnencu - Ranker distrični i eutrični (50:40:10; stjenovitost 0-10%) 5. Lesivirano na vapnencu, tipično - smeđe na vapnencu i dolomitu lesivirano 51 49 II (60:40; stjenovitost 0-8%) 6. Smeđe na vapnencu i dolomitu srednje duboko i duboko - crvenica duboka i 51 48 II srednje duboka (90:10; stjenovitost 0-10%) 7. Smeđe na vapnencu i dolomitu,tipično i lesivirano - crvenica lesivirana duboka 52 43 II i srednje duboka (65:25:10; stjenovitost 2-20%) 8. Distrično smeđe – lesivirano na silikatnim supstratima - smeđe na vapnencu 62 30 III plitko i srednje duboko – sirozem silikatni (50:20:20:10; stjenovitost 10-20%) 9. Smeđe na vapnencu i dolomitu, plitko i srednje duboko - vapneno dolomitna 71 23 IV crnica (80:20; stjenovitost 10-25%) 10. Smeđe na vapnencu i dolomitu – vapneno dolomitna crnica - antropogeno tlo 72 20 IV njiva (terasno) (60:30:10; stjenovitost 10-50%) 11. Rendzina na dolomitu, plitka i srednje duboka - smeđe na vapnencu plitko – 72 19 IV vapneno dolomitna crnica (40:40:20; stjenovitost 10-25%) 12. Smeđe na vapnencu, plitko i srednje duboko – vapneno dolomitna crnica 81 11 III (60:40; stjenovitost 25-60%) 13. Vapneno dolomitna crnica – smeđe na vapnencu i dolomitu, plitko i srednje 82 8 III duboko – rendzina na brečama i dolomitu (60:30:10; stjenovitost 25-90%) 82 7 14. Kamenjar s inkluzijama rendzine, crnice i smeđeg tla (stjenovitost 90%)

Izvor: Pravilnik o bonitiranju zemljišta i pedološke karte Ličko-senjske županije

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 7 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

Tla su dobra za proizvodnju krumpira, zobi, raži, ječma, repe i kupusnjača.

Podloge za izdvajanje ovih tala nisu detaljnog karaktera (1:50.000) pa stoga treba voditi računa o tome da osim navedene heterogenosti sistematskih jedinica, ova tla mogu i više odstupati, a može se kao inkluziju naći i drugih (boljih i lošijih) bonitetnih klasa koje na ovom nivou rada iz postojećih podataka nije bilo moguće izdvojiti. To se posebno odnosi na zemljište kartografskih jedinica 3 i 4, gdje ima i do 20% zemljišta nižih bonitetnih kategorija ili pak stijena. U okviru ove izdvojene kategorije zemljišta ima 10-20% zemljišta nižih bonitetnih klasa koje su mozaično dispergirane u okviru ove kategorije.

II kategoriju zaštite predstavljaju zone s alternativnim korištenjem u poljoprivredi i to za oranične kulture, kao ispasišta stoke te kao pašnjake. Moguće je uzgojiti voćnjake, prvenstveno nasade šljiva s korištenjem pašnjaka ispod stabala. Svakako da uzgojni oblici takvih drvenastih kultura moraju biti prilagođeni visokom uzgoju da budu izvan domašaja grla stoke. Ovom načinu korištenja mogu se pribrojiti i oni jako mozaični prostori koji imaju usitnjene proizvodne poljoprivredne parcele u kršu.

Ovoj kategoriji zaštite pripadaju zemljišta kartografske jedinice br. 5, 6 i 7. Dakle, tu spadaju mnogi prostori koji su nekada bili pod oranicama, ali zbog slabijeg boniteta oranica danas su napušteni i pripadaju pašnjacima. Po bonitetu spadaju u 5 klasu pa ih također treba djelomično sačuvati za strogo namjensku poljoprivrednu proizvodnju. Ovdje je veće učešće zemljišta slabijih bonitetnih klasa i stijena. Posebno se to odnosi na kartografsku jedinicu br. 7. Učešće nižih boniteta i stijena je do 30%. Po svojim pedofizikalnim i pedokemijskim svojstvima to su tla nešto slabije plodnosti, plića su i s većim ograničenjima u odnosu na I kategoriju zaštite. Razgraničenje oraničnih tala od livada i pašnjaka, dakle 5. bonitetne klase od nižih, trebalo bi izvršiti dopunskim istraživanjima na detaljnim pedološkim kartama (1:5.000). Po završetku toga posla moglo bi se izričito kazati koje parcele su za poljoprivredu, a koje je moguće koristiti za urbane potrebe.

III kategoriju zaštite čine kartografske jedinice koje treba zaštititi od erozije, koje treba pošumljavati ili čije šume imaju visok gospodarski ili endemski značaj pa s njima treba racionalno gospodariti. Tu spadaju najbolje šume toga područja koje s gospodarskog aspekta imaju najveći značaj. Tu se svakako ubrajaju i požarišne zone, erodibilne zone na klastičnim i drugim erodibilnim sedimentima, gdje nagibi prelaze 30% pa bi ih zbog zaštite sve valjalo pošumiti. Pošumiti bi se mogle i one napuštene poljoprivredne enklave unutar krša, udaljene od naselja i bez pristupačnih puteva, a parcele su manje od 300 m2 površine.

Ovi prostori se mogu koristiti i za širok spektar korisnika u urbanizaciji kako za razne vodove, prometnice, naselja i dr. Dakle, s poljoprivrednog aspekta nemaju značaj pa se mogu i po zakonu koristiti za druge svrhe. Obično su to brdsko-planinski nagnuti tereni visoke stjenovitosti i niske plodnosti pa nemaju značaja u poljoprivredi.

Ovoj kategoriji zaštite pripadaju kartografske jedinice br. 8, 12, 13 i 14, dakle bonitetne klase 6. i 8. razreda. Ova kategorija zaštite je najrasprostranjenija. Glavni način korištenja osim korištenja šuma, može biti korištenje putem pašnjaka, zatim rekreativni i zimski turizam.

IV kategorija zaštite je također prostor koji se može koristiti za široki spektar korisnika i za bilo kakovo drugo korištenje. U području Općine Vrhovine ovoj kategoriji pripadaju pretežno brdsko- planinska područja pokrivena šumom s enklavama pašnjaka. Vrlo su pogodna za zimski ugođaj sa zonama pašnjaka unutar šume, pa kao takve mogu poslužiti za planiranje razvoja turizma u podvelebitskom kraju. Ovoj zoni pripadaju tla 9, 10 i 11. kartografske jedinice. To su također krška područja, kao i prethodna kategorija zaštite, s vrlo velikim nagibima i visokom stjenovitošću. Ona se osim gospodarenja šumom mogu koristiti, naravno ako odgovaraju, i za sve druge namjene bez ikakvih ograničenja spram poljoprivrede.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 8 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

Generalno se može zaključiti:

I. kategorija zaštite namijenjena je strogo primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i ne bi se smjela koristiti za druge potrebe. Unutar ovih kontura je određeni postotak (do 20%) manje plodnih tala i stijena, pa se te oaze mogu koristiti za eventualnu izgradnju, što bi se trebalo detaljno istražiti i potom razgraničiti.

II. kategorija zaštite namijenjena je za alternativno korištenje u poljoprivredi (oranice, livade i pašnjaci) i šumarstvu. Ovdje se nalazi veći dio neplodnih tala (do 30%) koja se može koristiti za sve vrste drugih namjena. Razgraničenje bi također trebalo dopunski istražiti i prikazati na kartama 1:5.000.

III. i IV. kategorija nisu previše interesantne za poljoprivredu. Dio goleti s plitkim tlima može se koristiti kao pašnjaci, a za zimski turizam one u okruženju sa šumom pružaju vidokrugu poseban ugođaj. Ove se kategorije koriste prvenstveno kao šumske površine, ali se mogu koristiti i za sve urbane i infrastrukturne potrebe.

1.1.1.g. Gospodarstvo

U procesu povratka stanovnika otvoreno je nekoliko ugostiteljskih i trgovačkih lokala. Na području Općine danas rade: pošta, škola, šumarija, zdravstvena stanica i općinske službe. Postojeće su građevine drvne industrije DIP Vrhovine, ali poduzeće ne posluje. U Zalužnici se vrše istražni radovi na istražnom eksploatacijskom polju građevnog kamena te se u blizini nalazi postojeća radna zona s pratećim sadržajima.

1.1.1.h. Promet

Stanje cestovne mreže u Općini je sljedeće: - Prostor Općine Vrhovine je dio ličkog prostora na kojem su postojeća naselja kao i prometna mreža definirani prvenstveno konfiguracijom terena. Prvenstveno se to odnosi na naselja u Turjanskom polju, Vrhovinskom polju i dolini koja povezuje Vrhovinsko i Gacko polje. - Područjem Općine Vrhovine prolazi državna cesta D52 koja Općinu povezuje s Otočcem i Plitvičkim jezerima, odnosno povezuje državne ceste D50 i D1.

Cestovna mreža Općine Vrhovine:

Vrsta kolnika Broj Naziv ceste Duljina Suvremeni Tucanički ceste (opis) (km) (km) (km)

DRŽAVNE CESTE

52 (unutar područja Općine Vrhovine) 13,5

ŽUPANIJSKE CESTE

5130 Doljani – Zalužnica (D52) 1,5 1,5

5149 Vrhovine (D52) – Gornje Vrhovine 2,3 2,3 UKUPNO: 3,8 3,8

LOKALNE CESTE

59037 Želj. stanica "Rudopolje" – Rudopolje – D52 4,8 4,8

59039 Gornje Vrhovine (Ž5149) – Turjanski 7,7 7,7

59040 L59039 – L59041 4,0 4,0

59139 Dugi Do – Vrhovine (D52) 3,8 3,8

59140 Željeznički kolodvor Vrhovine – Vrhovine (D52) 0,4 0,4 UKUPNO: 20,7 16,7 4,0 SVEUKUPNO: DC+ŽC+LC 24,5 20,5 4,0

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 9 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

Tranzitni promet je vrlo intenzivan, a naročito na cesti D52 Otočac - Plitvička jezera kojom u turističkoj sezoni prometuju brojni autobusi kao i ostala prometna sredstva (osobni automobili s kamp-kućicama i sl.).

S obzirom na opću razinu dosadašnje razvijenosti gustoća lokalne cestovne mreže uglavnom se može smatrati nezadovoljavajućom. Prometnice su pretežno na niskom stupnju moderniziranosti, konstruktivni elementi prometnica su loši, a protočnost motornih vozila nedovoljna i spora.

Zbog nedostataka financijskih sredstava postojeći prometni pravci su se održavali bez većih rekonstrukcija i korekcija elemenata trasa. Poseban problem je prometna ulična mreža u naseljima, koja je nedovoljno razvijena, pretežno u lošem stanju, bez pješačkih hodnika i adekvatne odvodnje. Nedostaju uređena parkirališta i autobusna stajališta kao i osnovni tehnički elementi za kategorije postojećih ulica. Otvaranjem autoceste Zagreb-Split s čvorom Otočac svi će prometni pravci u Općini dobiti na značaju te će imati povećanu količinu putnih kretanja motornim vozilima.

Javni promet

Na području Općine individualni prijevoz putnika je dominantan, no dopunjuje ga javni autobusni promet putnika i tranzitni željeznički promet.

Područjem Općine odvija se javni međugradski autobusni prijevoz putnika u smjeru Otočac - Plitvička jezera te javni međumjesni prijevoz putnika.

Željeznički promet

Područjem Općine prolazi magistralna pomoćna jednokolosiječna željeznička pruga MP 11

Oštarije - Gospić - Gračac - Knin - Split sa željezničkim kolodvorom u Vrhovinama, Rudopolju i Javorniku. Za sada je to jedina veza između središnjeg dijela Države i dalmatinske regije. Željeznički promet ne zadovoljava potrebe za međugradskim prometom putnika s ovog područja, prvenstveno zbog slabe učestalosti te nekorištenja postojećih željezničkih kolodvora za lokalne vlakove.

1.1.1.i. Komunalna infrastruktura

Odvodnja

Na području Općine Vrhovine nema kanalizacijskog sustava koji bi sistemski osigurao odvodnju fekalnih i ostalih zagađenih voda, osim malog dijela u središtu naselja Vrhovine. Fekalne otpadne vode u naseljenim mjestima riješene su izgradnjom septičkih jama. Sve ostale otpadne vode kao i oborinske vode s prometnica odvode se u okolni teren. Zagađenje okoliša a osobito izvorišta voda moguće je zbog loše brige o otpadnim vodama.

Vodoopskrba

Vodoopskrba područja Općine Vrhovine vrši se iz vodovoda "Gacka", a obuhvaća naselja Vrhovine i Zalužnica. Vrhovine se snabdijevaju iz bivšeg željezničkog vodovoda koji se vodom napaja iz prepumpne stanice "Sinac" do vodospreme "Vrhovine" na brdu Panos iznad željezničkog kolodvora. Cjevovod je izgrađen kroz Vrhovine do naselja Pejnovići te ograncima do zaselaka Svilari, Čorci i Arambašići. Povećanjem profila i dotoka vode sa "Sinca" u Vrhovine može doći do proširenja vodoopskrbnog sustava na Gornje Vrhovine, Dugi Dol, Babin Potok i ostala naselja vrhovljanskog kraja.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 10 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

Vodoopskrba naselja Zalužnica vrši se iz transportnog cjevovoda Lešće - Otočac na koji je priključen cjevovod koji prolazi kroz Sinac. Često nema dovoljne količine vode za Zalužnicu i Doljane, pa je neophodna rekonstrukcija uz povećanje kapaciteta. Naselje Rudopolje ima vodozahvat i izvor koji presušuje. U narednom vremenu treba istražiti vodonosnike na području Općine Vrhovine.

Elektroenergetika

Općinom Vrhovine položene su trase dalekovoda od 35 kV i 10 kV s trafostanicom u naselju Vrhovine. Trase dalekovoda od 400 i 220 kV prolaze rubno zapadnom granicom Općine.

Telekomunikacije

Telekomunikacijska mreža na vrhovinskom području je na stupovima (zračna) i ne zadovoljava u potpunosti. Poštanski ured 53223 Vrhovine smješten je na željezničkoj stanici u Kranjčevićevoj ulici b.b. Infrastruktura pokretnih mreža je prisutna i razvija se vrlo intenzivno. OP CRONET I VIP su instalirani iznad željezničkog kolodvora. Odašiljači i veze u Općini Vrhovine imaju planiranu lokaciju TV-pretvarača na koti 833 – Mali Obljaj.

Plinoopskrba

Magistralni plinovod s mjerno-redukcijskom stanicom planiran je krajnjim zapadnim rubom prostora Općine. Plinoopskrba naselja razvijat će se na osnovi postavki Plana i "Studije opskrbe plinom Ličko- senjske županije".

1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke

S obzirom na značajne prirodne potencijale i resurse te prometnu važnost Općine, aktivnost stanovništva vezana je uz promet, turizam, poljodjelstvo, ratarstvo i stočarstvo kao osnovne gospodarske djelatnosti. Relativno ujednačeni prostorni razmještaj stanovništva te dobra međusobna povezanost naselja značajne su pogodnosti za uravnoteženi razvoj i ugodan život. Dio stanovnika će raditi u Otočcu. Glavni dosadašnji razvojni ciljevi temelje se na postojećim prirodnim potencijalima i dobrom geoprometnom položaju. Lociranjem manjih pogona prerađivačke, a posebno manjih pogona prehrambene industrije te razvojem male privrede omogućio bi se, uz tradicionalnu poljoprivredu i dodatne aktivnosti za stanovništvo te kroz formiranje mješovitih domaćinstava i njihov daljnji povratak i zadržavanje na području Općine. Šume te poljoprivredne površine kao primarni razvojni resursi Općine Planom su valorizirane i zaštićene u najvećoj mogućoj mjeri. Šume su preduvjet očuvanja ekološke stabilnosti, ali i gospodarski a napose turistički resurs. Očuvanje prirodne i graditeljske baštine kao sastavne komponente očuvanja ekološke ravnoteže, bitni su faktori valorizacije prostora Općine. Tu se posebno ističu specifičnosti u odnosu na izmjenu reljefa u dolinama i na padinama planina. Taj sklad raznolikosti daje posebnu vrijednost cijeloj Općini. Prometno-geografski položaj te raznolikost i osobitost prostora daju mogućnosti razvoja veće od ostvarenih. To će posebno doći do izražaja gradnjom autoceste. Moguć je razvoj stacionarnog i tranzitnog turizma vezanog uz pristupe Nacionalnom parku Plitvička jezera te uz priključak na autocestu u izgradnji. Razvoju mogu doprinijeti i nove farme te uzgoj divljači za lovni turizam.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 11 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova

Prostorni plan Ličko - senjske županije

Plan je izrađen u kolovozu 2000. g. te je donesen u srpnju 2002. godine (Županijski glasnik Ličko-senjske županije br. 16/2002, 17/02, 19/02, 24/02 i 3/05). Njime su određene sljedeće obveze za područje Općine:

Kartografskim prikazom 1. Korištenje i namjena prostora površine su naselja razvrstane u dvije grupe: one s površinom građevinskih područja većom od 25 ha (Vrhovine) s naznakom površine te one s površinom manjom od 25 ha, označene simbolom (sva ostala naselja).

- Dio poljoprivrednih zemljišta je označen kao ostalo obradivo tlo isključivo osnovne namjene. To su pretežno ravničasti dijelovi Općine između Rudopolja i Turjanskog.

- Šume su većinom označene kao gospodarske, isključivo osnovne namjene, a na istočnom dijelu Općine dio je označen kao šume posebne namjene.

- Znatan dio područja Općine je svrstan u ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište.

- Od prometnih koridora je Planom određena: * Postojeća državna i županijske ceste; * Koridor željezničke pruge.

Kartografskim prikazom 2. Infrastrukturni sustavi i mreže u Planu su označeni:

- Korištenje voda Označeni su magistralni vodoopskrbni cjevovodi, nekoliko ostalih vodoopskrbnih cjevovoda, vodospreme i vodocrpilišta, crpna stanica te uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.

- Energetski sustavi - Planirani magistralni plinovod te mjerno-redukcijska stanica Otočac - TS 35 kV u Vrhovinama - Dalekovodi 400 kV, 220 kV, 110 kV i 35 kV.

Na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora označeno je sljedeće:

- Zaštićeni dijelovi prirode: - Nacionalni park Plitvička jezera - Spomenik prirode spiljski sistem Bezdanjača - Brdo Vatinovac kod Vrhovina

- Graditeljska baština - arheološki lokaliteti (Gornje Vrhovine i Zalužnica) - sakralne građevine

- U sklopu područja posebnih ograničenja u korištenju označena su tri prostora istraživanja mineralnih sirovina, te II. i III. zona zaštite vodozaštitnog područja izvora u Ličkom Lešću i Sincu.

U okviru Ciljeva prostornog razvoja regionalnog, državnog i međunarodnog značaja, u točki 2.1.1. Razvoj gradova i naselja, posebnih funkcija i značajnih infrastrukturnih sustava, navedeno je da treba osigurati: • rekonstrukciju brzih cesta te ostalih državnih cesta; • novu trasu plinskog sustava 50(70) bara; • TT koridore; • postojeću i novu trasu dalekovoda 400 i 220 kV; • program vodoopskrbe i očuvanja rezervi pitke vode.

U poglavlju 2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora je istaknuto da je cilj poticati shvaćanje ove Županije kao temeljne hrvatske ekološke jezgre u kojoj su temeljne vrijednosti svi bitni prirodni izvori – vode, tlo, šume i vegetacija, fauna, zrak, izuzetni krajolici i njihova očuvanost.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 12 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

U okviru ciljeva prostornog razvoja županijskog značaja navedeno je: - U okviru Ciljeva demografskog razvitka (2.2.1.): • popravljati negativne demografske tendencije • osigurati povratak matičnog stanovništva te ostalog hrvatskog stanovništva iz dijaspore • stimulirati širenje urbanizacije.

Predloženo je plansko usmjeravanje doseljenog stanovništva u Županiju, u prvoj fazi putem pilot naselja, stimulirati farmerski i rančerski tip naseljavanja.

U okviru demografskih prognoza se u Općini Vrhovine županijskim planom predviđa 1000-1200 stanovnika za 2015. godinu.

- U sklopu poglavlja Odabir prostorno gospodarske strukture navodi se da ekološki visokovrijedan prostor Male Kapele treba čuvati zajedno s vodama u krškom podzemlju. Predlaže se formiranje "hrvatskog ekološkog parka".

- U okviru Osnovnih ciljeva urbanog razvoja je navedeno:

- Svako naselje i domaćinstvo treba imati osiguranu pitku vodu, prikladan sustav odvodnje, električnu struju i mogućnost telefonske linije.

- U sklopu Zaštite krajobraznih vrijednosti je navedeno da je posebno važno očuvati krajolike s visokim stupnjem prirodnosti (N.P. Plitvička jezera, planinski niz Male Kapele), krška polja, te treba sanirati krajolik degradiran eksploatacijom mineralnih sirovina.

Kod Zaštite kulturno-povijesnih cjelina se navodi kako treba voditi računa da se u naseljima što se zaštićuju očuvaju elementi povijesno-prostornog kontinuiteta i identiteta (povijesna matrica, tradicijsko graditeljstvo i krajolik).

- U sklopu poglavlja 2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području županije je navedeno da treba: - Objektivno sagledati realne potrebe za prostorom za svako pojedino naselje.

- Gospodarske djelatnosti locirati u već formiranim zonama i tamo gdje to infrastruktura omogućava.

- Ograničiti na najmanju moguću mjeru izgradnju vikend naselja (sekundarno stanovanje) kao najneracionalnijeg oblika gradnje s gospodarskog gledišta.

- Sekundarno stanovanje usmjeravati u napuštene seoske prostore, čime bi se ovi revitalizirali a prostor primjereno uredio.

- Omogućiti da se napušteni dijelovi naselja (zaselci) ili pojedinačne građevine, naročito na području parkova prirode, stave u funkciju turističke ili edukativne namjene.

- U sklopu poglavlja Unapređenje naselja i komunalne infrastrukture navodi da treba:

- Popunjavati i kvalitetno razvijati stambene, radne, uslužne, rekreativne funkcije te kvalitetno komunalno opremati i uređivati osobito naselja što su nosioci sustava središnjih naselja. U tu grupu je svrstan i naselje Vrhovine.

- Obnoviti oblikovno i funkcionalno naselja koja su u ratu razrušena i devastirana.

- Sva naselja je potrebno infrastrukturno opremiti do nužne razine (prometnice, vodovod, energetska mreža, telekomunikacije, odvodnja).

- U sklopu Plana prostornog uređenja je navedeno: - U poglavlju 3.1.2. Utjecaj prometno-geografskog položaja na razvitak i značenje prostornih struktura Ličko-senjske županije navodi se da rekonstrukciju postojećih državnih cesta treba što prije definirati te započeti realizaciju.

- U poglavlju 3.2.1.1. Građevinska područja naselja se prema razvojnim karakteristikama Vrhovine svrstava kao općinsko središte u grupu naselja koja su ili će biti pokretači razvitka gravitacionog područja. Za njih se predviđa proširenje građevinskih područja.

Prema demografskim karakteristikama je Vrhovine su svrstane u grupu od 53 naselja s 300-1000 stanovnika za koje se treba osigurati prostor za razvitak i širenje uz detaljnu plansku provjeru u prostornim planovima uređenja općina.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 13 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

Za sva ostala naselja s manje od 300 stanovnika (ukupno 99) se konstatira da nije opravdano planirati prostore za širenje osim kod onih što ispunjavaju uvjete za manja lokalna (pomoćna) središta.

Za grupu naselja do 100 stanovnika u pravilu nije opravdano planirati proširenje građevinskih područja. Pojedinačne građevine i manje grupe kuća izvan građevinskog područja moguće je samo obnavljati.

U poglavlju 3.3. Sustav središnjih naselja i razvojnih središta navodi se da u Županiji najveći značaj imaju: - Gospić – središte Županije; - gradovi Otočac, Senj i Korenica – bivša općinska i buduća međuopćinska središta; - današnja središta – općine i gradovi među kojima su i Vrhovine; - dvadesetak drugih manjih lokalnih središta.

Planiranom klasifikacijom središnjih funkcija i kategorizacijom središnjih naselja je određeno 14 grupa temeljnih djelatnosti koje bi pojedina kategorija središnjih naselja trebala ili mogla imati. Za grupu naselja u kojoj su i Vrhovine bi to bilo:

1. UPRAVA: općinsko vijeće i poglavarstvo, načelnik, upravni odjel, općinska služba motrenja i obavješćivanja, općinsko postrojenje i stožer civilne zaštite, vatrogasna zajednica, udruga dobrovoljnih vatrogasaca. Kao poželjne se još navodi sljedeće funkcije: ispostave županijskih ureda, matični ured, policijska postaja, ispostava porezne uprave, ured za spomenike kulture i prirode, dopisništvo HINA-e, klimatološka meteorološka postaja.

2. PRAVOSUĐE: Navode se samo moguće ali ne i obavezne funkcije. To su: općinski sud s gruntovnicom, prekršajni sud, općinski državni odvjetnik i javni bilježnik.

3. UDRUGE GRAĐANA, POLITIČKE STRANKE I DRUGE ORGANIZACIJE: turistička zajednica, općinska razina udruga, klubova, liga, sekcija i udruženja građana, općinska razina političkih stranaka i sindikalnih organizacija, organizacija crvenog križa. Kao poželjne se navode: udruženje obrtnika, HAK – autoklub, autoškola.

3. VJERSKE ZAJEDNICE: općinska komisija za odnose s vjerskim zajednicama, RK župa - župni ured i crkva. Kao moguće se navode: samostan i ostale vjerske zajednice.

4. PROSVJETA, ŠKOLSTVO – OBRAZOVANJE: matična osnovna škola. Kao moguća funkcija su navedeni: dječji vrtić, osnovna umjetnička škola, glazba, ples, strukovna škola ili odjeljenje srednje škole.

5. VISOKO ŠKOLSTVO I ZNANOST: nema obaveza.

6. KULTURA, UMJETNOST I TEHNIČKA KULTURA: javne ustanove u kulturi kojima je osnivač općina, dom kulture, narodna knjižnica i čitaonica, amaterska radiopostaja, KUD. Kao moguće se navodi: muzej, amatersko kazalište, klape, limena glazba, otvoreno pučko učilište, kinematograf, samostalni umjetnici, ogranak Matice hrvatske, udruge tehničke kulture.

7. SPORT, REKREACIJA, ZABAVA I ODMOR: sportska društva i klubovi, županijska i općinska sportska natjecanja i priredbe, otvoreni sportski objekti (nogomet i po koji mali sport, s gledalištem). Kao poželjne se navode zajednice sportskih udruga, zatvoreni objekti (dvorana) te pojedinačni objekti za rekreaciju, zabavu i odmor.

8. ZDRAVSTVO: primarna zdravstvena zaštita - zdravstvena stanica. Kao moguće se navode: ljekarna ili depo lijekova i veterinarska stanica.

9. SOCIJALNA SKRB: nema obaveza. Mogući su dom umirovljenika ili dom starih i nemoćnih i objekti socijalne skrbi.

10. FINANCIJSKE I DRUGE SLIČNE USLUŽNE DJELATNOSTI: poslovna banka ili mjenjačnica, zastup osiguravajućeg zavoda, prodajno mjesto Hrvatske lutrije. Moguće su poslovnice turističkih agencija i pojedine uslužne poslovne tvrtke.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 14 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

11. PROMETNE USLUGE: željeznička stanica, autobusna stanica, poštanski ured – izvršna telefonska centrala.

12. TRGOVINA I UGOSTITELJSTVO: trgovina na veliko i malo, export-import, specijalizirane trgovine, gostionica – snack bar. Mogući je hotel – prenoćište.

13. OBRT I DRUGE USLUGE: više obrtničkih radionica i uslužnih radnji.

Posebni rezervati šumske vegetacije - Komarnica - Crni vrh - prijedlog formiranja reprezentativne površine reliktnih borovih sastojina Like - šuma crnog i običnog bora s kukurijekom, sjeverozapadno od Vrhovina; Posebni ornitološki rezervati - Borove šume Male Kapele oko Vrhovina - staništa specifičnih vrsta ptičjeg svijeta: krstokljuni, batokljuni, žune, djetlići i druge posebno rijetke gnjezdarice; SPOMENICI PRIRODE Posebno vrijedna reljefna, hidrološka i druga prirodna obilježja, te pojedinačni dijelovi žive i nežive prirode, koji predstavljaju posebnosti kao pojedinačni, geomorfološki vrijedni dijelovi prirode štite se ovim planom i to: Geomorfološki spomenici prirode Spiljski sistem Bezdanjača; brdo Vatinovac kod Vrhovina, s jednom od najbogatijih pećinskih nekropola, ukupne dužine svih kanala oko 1.100 m i dubinom spilje 201 m; Sanacija Oštećen prirodni ili kultivirani krajobraz: Zbog ratnih djelovanja i devastacije na području Županije postoji niz oštećenih prirodnih i kultiviranih krajobraza zagađenih otpadom i zaostalim minama, te s oštećenim stablima i ostacima panjeva i stabala uništenih nekontroliranom sječom. Zajedničkom akcijom Županije, Ministarstva, Hrvatskih šuma i drugih treba riješiti sanaciju oštećenih krajobraza.

Oštećena gradska ili seoska cjelina: Sela na području Općine Vrhovine koja su bile zahvaćene ratnim razaranjima treba u prostornim planovima nižeg reda predvidjeti za sanaciju, a samu sanaciju moguće je provesti tek uz pomoć Države i Međunarodne zajednice.

Područje, cjeline ili dijelovi ugroženog okoliša: Napušteno odlagalište otpada: Potpuno napuštenih odlagališta otpada u Županiji nema već ima bezbroj zapuštenih na koja s vremena na vrijeme netko nekontrolirano odlaže otpad, tako da su ogromne površine postale odlagališta otpada i bez jače zakonske regulative i njenog provođenja neće biti moguće riješiti ovaj problem.

U poglavlju 3.6. Razvoj infrastrukturnih sustava je navedeno: 3.6.1. Prometni infrastrukturni sustavi Opći ciljevi razvoja prometne infrastrukture odnose se na zadovoljavanje potreba stanovništva i gospodarstva, dobru prostornu razvijenost mreže, sigurnost i fleksibilnost, te tehnološko i tehničko moderniziranje s uvažavanjem kriterija zaštite okoliša. Uvažavajući značenje zemljopisno-prometnog položaja Ličko-Senjske županije u povezivanju kontinentalnog s primorskim dijelovima Hrvatske, razvoj prometne infrastrukture slijedi dvije razine: veliki državni i regionalni sustavi i županijski odnosno lokalni. U odnosu na predispozicije i stupanj razvijenosti pojedinog sustava (u cjelini i po segmentima) daljnje planiranje mora uvažiti prioritete osposobljavanja pojedinih dionica i dugoročne projekcije. Zbog otvorenih pitanja demografskog razvitka i nepoznanica u razvoju gospodarstva kapacitiranje se temelji na pretpostavkama i mogućnostima koje će se dorađivati i oblikovati tijekom vremena. Stoga se ovim planom utvrđuju ključni elementi - okosnice sustava i smjernice za njihovo daljnje planiranje u rasponu od utvrđenih i postojećih dijelova do dugoročnih projekcija i velikih projekata koji ovise o nizu čimbenika i različitih okolnosti.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 15 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

3.6.1.1. Ceste Osnovu cestovnoga sustava Ličko-senjske županije čine, Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske određeni, cestovni pravci i koridori planiranih autocesta i brzih cesta te drugih državnih postojećih i planiranih koje treba osposobiti za bolje odvijanje prometa i veću propusnu moć. Sustav čine dionice važnih državnih pravaca koje se u odnosu na morfologiju tla i osnovne smjerove povezivanja pojedinih gradova i dijelova Županije dijele na uzdužne i poprečne cestovne veze i koridore. Od županijskog značenja su ostale javne ceste (županijske i lokalne) kojima se povezuju naseljena područja unutar Županije međusobno i sa glavnim prometnim koridorima. Prioritet je osposobljavanje postojećih pravaca modernizacijom i rekonstrukcijom (poglavito kritičnih dionica obilaska naselja Vrhovine) te osiguranje prostora za vođenje cesta višeg ranga kao dugoročniji projekt. Osobito je važno očuvati koridor za poboljšanje (rekonstrukciju) kritičnih dionica postojeće cestovne mreže državnog i županijskog značenja, kao i za vođenje planiranih trasa i to posebno u segmentu sprečavanja daljnje izgradnje neposredno uz cestu. Treba osigurati prostor i terminale za unutarnji promet naseljskih područja, zatim usmjeravati teretni promet-tranzit izvan naselja i turističkih područja ali i osigurati sporedne alternativne pravce za kretanje gospodarskih vozila izvan turistički važnih trasa i olakšavanje sezonskih špica. Posebno treba postaviti koncept rubnog prometa i terminala za posjet nacionalnim parkovima i drugim zaštićenim cjelinama. Željeznica Težište željezničke infrastrukture je na pruzi Oštarije - Gospić - Knin kao magistralnoj pomoćnoj pruzi koja povezuje kontinentalni s južnim dijelom Hrvatske i to s prioritetom njene rekonstrukcije, elektrifikacije i modernizacije za što su u Planu osigurani prostorni uvjeti. Željeznička pruga Oštarije - Knin - Split pripada pravcu koji je dio sveeuropske mreže prometnih koridora. Strateški cilj je rekonstrukcija, elektrifikacija i modernizacija postojeće "ličke pruge" te izgradnja tunela "Javor". Obavit će se rekonstrukcija kolodvora Rudopolje. U perspektivi može se očekivati trasa željezničke pruge Plaški – tunel Mala Kapela – Dabar – tunel Tišovac – Otočac – Ličko Lešće i dalje prema Kninu. Kod rekonstrukcije postojeće pruge treba osigurati koridor širine 50 m, a za novi dio pruge š = 150 m.

Javne telekomunikacije Planira se izgradnja sljedećih centrala: Čvorno područje AXE - 10 centrale Otočac G. Vrh - B. Potok RSS 12. Senjska Draga RSS Zalužnica RSS 14. Volarice RSS

Vezano na izradu lokalnih spojnih svjetlovodnih kabela planira se gradnja spojnih svjetlovodnih kabela: Gornje Vrhovine – Korenica. Također se planira puštanje u rad novog RSS-a.

Vodoopskrba Prostornim se planom usmjeravaju aktivnosti u tri osnovna pravca: • razvijati sustav vodoopskrbe s ciljem da što prije sva naselja Županije dobiju vodovodnu mrežu i mogućnost priključivanja domaćinstava na suvremeni vodoopskrbni sustav; • voditi stalnu brigu o kvaliteti vode i djelovati u smjeru zaštite i poboljšanja njene kvalitete, • istražiti, osiguravati i štititi ležišta i izvorišta kvalitetne pitke vode za koja se procijeni da su potrebna i eksploatacijski isplativa za vodoopskrbu, jer se vodne resurse može racionalno iskorištavati, zaštititi i tako sačuvati za buduća pokoljenja samo ako ih se upozna.

Južni dio Vrhovinskog polja ima zasebno slivno područje te površinske vode teku nepravilnim povremenim tokovima u sjeverni dio gdje poniru. Rudopolje i Turjansko polje su zasebna slivna područja bez vodotoka, a voda se infiltrira u podzemlje. Cijelo područje pripada slivnom području rijeke Gacke. Ovo područje ima pećine s vodom, jame s vodom, izvore i bunare. Vrhovine se napajaju iz bivšeg željezničkog vodovoda koji se napaja iz prepumpne stanice Sinac do vodospreme "Vrhovine". Naselje Zalužnica dobiva vodu iz transportnog cjevovoda Lešće–Otočac. Rekonstrukcija i dogradnja vodoopskrbe mreže je neophodna radi opskrbe vodom svih naselja u Općini Vrhovine.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 16 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

Odvodnja i zaštita voda Za mala naselja ili područja odvodnje s više od 500 stanovnika odnosno pojedina općinska sjedišta predlaže se primjena modificiranog mješovitog sustava odvodnje u kojem se u kanalizaciju prihvaćaju samo one oborinske vode koje se ne mogu odvesti prirodnim sustavom odvodnje. Na taj se način sprečava plavljenje kuća i okućnica ali ostavlja znatno veći dio oborinske vode području za obnavljanje prirodnih potreba za vodom u cilju obnavljanja rezervi podzemnih voda i očuvanja prirodne vlažnosti tla. Pročišćavanje otpadnih voda ovih naselja rješavati u skladu sa smjernicama i preporukama EU. Za mala naselja i dijelove naselja do 500 stanovnika predlaže se projektiranje i izgradnja odvojenih sustava kanalizacije. Oborinske vode kao uvjetno čiste odvode se sustavom kanala u teren i vraćaju prirodnoj sredini za obnavljanje podzemnih voda i rast i razvoj biljnog pokrova. Sanitarne otpadne vode odvode se sanitarnom kanalizacijom do uređaja za pročišćavanje koji moraju biti projektirani i izvedeni sukladno smjernicama i preporukama EU.

Uređenje vodotoka i voda Studijom zaštite Gackog polja treba obuhvatiti sva područja i polja u slivu Gacke, uređenje vodotoka, izradu akumulacija i retencija te obodnih kanala.

Plinoopskrba Zbog posebnih interesa očuvanja i zaštite okoliša osobitih vrijednosti, može se razmotriti i plinofikacija plitvičkog i koreničkog područja, bilo gradnjom plinskog distribucijskog podsustava od MRS–Otočac na pravcu Otočac-Vrhovine-Plitvička jezera / Korenica, bilo spajanjem na plinski sustav susjedne Karlovačke županije. Sva ostala područja i naselja Županije koja su udaljena od planiranog magistralnog plinovoda i mjerno- redukcijske stanice MRS–Otočac i od planiranih plinskih sustava susjednih županija neće se moći opskrbiti prirodnim plinom, ali im ostaje mogućnost plinoopskrbe ukapljenim naftnim plinom (UNP = propan/butan).

POSTUPANJE S OTPADOM Strateška važnost vodonosnog područja od nacionalnog značaja, ekološka osjetljivost krške prirodne osnove i više ili manje turistički karakter prostora, nalažu potrebu definiranja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, koji će osigurati kvalitetna, sigurnosno pouzdana i trajna rješenja za postupanje s otpadom.

U cilju optimalne organizacije cjelovitog sustava gospodarenja otpadom i određivanja gravitacijskih područja za odlagališta komunalnog otpada Planom je određeno pet prostornih cjelina Županije: • Srednja Lika; • Gacka; • Istočna Lika; • Podvelebitsko primorje; • Sjeverozapadni dio otoka Paga.

Izabrana je po jedna šira lokacija (makrolokacija) u svakoj od pet prostornih cjelina unutar kojih se uređuju odlagališta komunalnog otpada, podnožje sjeverne padine Uma (795 m n.v.), istočno od Otočca - za prostornu cjelinu Gacka (Grad Otočac, općine Brinje i Vrhovine). Odlagalište Otočac predloženo PPLSŽ je otvoreno.

U dijelu II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE navedeno u pojedinim poglavljima sljedeće:

U odnosu na osnovna obilježja prostora određuju se sljedeće kategorije osjetljivosti temeljem kojih se određuje podobnost za prihvat određenih aktivnosti i građevinskih područja: I. Kategorija osjetljivosti je područje na kojem se isključuje gradnja struktura izvan građevinskih područja i u kojem se ne mogu formirati nova niti širiti postojeća izgrađena građevinska područja. Dozvoljena je izgradnja infrastrukture ukoliko je uvjetovana izgradnjom ili rekonstrukcijom drugih građevina. Prostori iz prethodnog stavka su: • I i II zaštitna zona izvorišta vode za piće, • zaštićeni djelovi prirode: strogi rezervati prirode, zaštićeni krajolici i spomenici prirode, • neizgrađeni dio obalnog područja širine 300 m ili više, zaštićen odgovarajućim zakonom kao posebna prirodna vrijednost (nacionalni parkovi, parkovi prirode, zaštićeni krajolici i sl.).

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 17 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

II. Kategorija osjetljivosti je područje strogih ograničenja gradnje i zahvata u prostoru u kojem je iznimno dopušteno širenje postojećeg izgrađenog područja naselja uz posebne mjere zaštite i uvjete uređenja prostora. Nije dozvoljeno formiranje novog ili širenje postojećeg izgrađenog građevinskog područja izvan naselja za gospodarsku namjenu. Dozvoljava se izgradnja pojedinačnih gospodarskih građevina koje po svojoj funkciji i postojanju potrebnog resursa moraju biti na tim lokacijama. Prostori iz prethodnog stavka su: • III zaštitna zona izvorišta vode za piće, • poljoprivredno zemljište u skladu s propisima o poljoprivrednom zemljištu (u Planu označeno kao “vrijedno obradivo tlo” ili P2).

3.2. Poljoprivreda, stočarstvo i ribarstvo

Na ostalim obradivim tlima poljoprivredni kompleksi mogu biti min. 0,5 ha, farme za uzgoj stoke ne manje od 2 ha, peradarske farme ne manje od 0,5 ha i vinarski pogoni na min. 1 ha.

3.3. Ugostiteljstvo i turizam

U dijelu teksta Turizam na seoskim gospodarstvima se navodi da su na području Općine naselja s vrlo malim izgledom za preživljavanje. To su u pravilu ona s manje od 100 stanovnika. Unutar obalnog i kontinentalnog područja turizma, izdvajaju se pojedina veća turistička područja važna za razvoj ugostiteljstva i turizma s turističkim žarištima, turističkim središtima i turističkim punktovima, a koja se razlikuju po: klimatskim uvjetima, geografskom položaju u Županiji, reljefnim (morfološkim) osobitostima, izuzetnim prirodnim karakteristikama i specifičnim oblicima turističke ponude primjerene prostoru. To je i područje Nacionalnog parka “Plitvička Jezera”, koje ima međunarodni i nacionalni nadžupanijski odnosno makroregionalni turistički značaj, s turističkim žarištima izvan granica NP: Korenica, Vrhovine, Ličko Petrovo Selo i Prijeboj. Turistička ponuda i sadržaji u područjima zaštićene prirode (nacionalni parkovi i parkovi prirode) kao i pripadajućem užem okolnom prostoru moraju vrstom usluga i kapacitetima biti podređeni prirodnim vrijednostima, njihovom unapređenju i očuvanju i razvijati tradicijske oblike djelatnosti, s ponudom primjerenom tim područjima (posjećivanje, znanstveno-odgojne funkcije), dok klasične oblike smještajnog i ugostiteljskog rekreacijskog turizma treba locirati u širem prostoru. Sekundarno (vikend) stanovanje potrebno je usmjeravati u postojeća raseljena ili napuštena naselja (uglavnom ruralnog tipa), gdje je prisutan višak stambenog fonda kojemu prijeti fizička destrukcija čime bi se ujedno stimuliralo njihovo obnavljanje i revitalizacija. 3.4. Ostale gospodarske djelatnosti

Predviđeno je poticanje razvoja gospodarskih djelatnosti u Vrhovinama.

3.6. Eksploatacija mineralnih sirovina

Za istraživanje mineralnih sirovina određene su lokacije Zalužnica, Dugi Dol i Dugi Dol I..

5.1. Kriteriji i smjernice za određivanje građevinskih područja naselja

Određeno je da se u PPUO određivanje njihovih granica treba temeljiti na iskazu površina izgrađenog i neizgrađenog dijela. Pri tom treba: - usmjeravati gradnju u one prostore koji su opremljeni infrastrukturom i građevinama društvenog standarda; - spriječiti neopravdano širenje građevinskih područja; - spriječiti spajanje građevinskih područja naselja koja se vezuju direktno na županijske i državne ceste; - usmjeravati gradnju u šire okruženje povijesnih cjelina; - oblikovati naselja kao cjeline, odvojeno od druge takve cjeline.

Kao faktori što određuju formiranje građevinskih područja navode se: demografski trendovi, projicirani sustav naselja, trendovi gospodarskog razvitka, komunalna opremljenost prostora.

Građevinska područja se ne mogu formirati u nacionalnom parku, na arheološkim lokalitetima, na poljoprivrednim površinama s osobito vrijednim obradivim tlom, u vodozaštitnim zonama I. i II. i u koridorima prometnica i infrastrukture.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 18 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

Za naselja s 300-1000 stanovnika koja imaju indeks porasta broja stanovnika iznad 100, za naselja sa 100- 300 stanovnika te za sjedišta općina procijenjena je opravdanost planiranja prostora za razvoj, uz provjeru Planom iskazanih kriterija, te uz uvjet da ukupni neizgrađeni dio građevnog područja za sve namjene nije veći od 25% površine ukupnog izgrađenog dijela. Za naselja s do 300 stanovnika navedeno je da u pravilu nije opravdano planirati prostor za širenje. Opravdana i važna proširenja treba obrazložiti. Opravdanim se smatra indeks porasta stanovnika iznad 100.

5.2. Kriteriji za određivanje građevinskih područja izdvojenih cjelina izvan građevinskog područja naselja

- Zone gospodarskih djelatnosti za proizvodne i poslovne namjene mogu imati površinu do 10,0 ha, a postojeće se mogu proširiti za najviše 30%.

- Turističke zone mogu biti površine do 10,0 ha.

5.3. Kriteriji za građenje izvan građevinskih područja naselja

- Određene su udaljenosti farmi od cesta. - Lovački i planinarski domovi mogu imati max. brutto razvijenu površinu od 200 m2, a visina im može biti P+1. Ne smiju se graditi na području nacionalnog parka. - Nema građenja izvan građevinskog područja za područje Vrhovina koje se nalazi u II. zaštitnoj zoni izvorišta vode za piće, a za područje koje se nalazi u III. zaštitnoj zoni nije dozvoljeno širenje građevinskih područja za gospodarsku namjenu izvan naselja.

6. UVJETI UTVRĐIVANJA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA U PROSTORU

6.1. Prometni i infrastrukturni sustavi

• Ostale državne, županijske i lokalne ceste: • Osnovu mreže ovih cesta čine postojeće ceste razvrstane na temelju Odluke o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste dopunjene ovim Planom planiranim dionicama kao što su: zaobilaznica naselja Vrhovine tj. izmještanje trase postojeće državne ceste te ostale novoplanirane lokalne dionice. Osnovicu cestovnog prometnog sustava čini DC 52 koja ima kolnik širine š = 6,0 - 7,0 m, čija trasa prolazi središnjim dijelom naselja Vrhovine. Relativno intenzivan motorni promet, osobito teški promet kamiona, iziskuje izmještanje trase. Predlaže se stoga nova obilazna trasa DC 52 sjevernim dijelom naselja Vrhovine. Sve ostale prometnice – županijske i lokalne – neophodno je rekonstruirati i dovesti u sklad s Pravilnikom o osnovnim uvjetima za javne ceste izvan naselja (tretirati ih kao 4. kategoriju: š = 5,0-6,0 m). U naseljenom dijelu prometnice moraju imati obostrani pješački hodnik, a autobusna ugibališta prometnice po kojima se odvija javni autobusni promet). Mreža postojećih lokalnih cesta određena ovim planom može se dopunjavati u sklopu izrade PPUO/G prema razvojnim potrebama, a u skladu s propisanim mjerilima za razvrstavanje javnih cesta.

• Željeznički promet U planinskom dijelu trase predviđa se rekonstrukcija i elektrifikacija postojeće "ličke pruge" te izgradnja tunela "Javor".

6.2. Energetski sustav

Prostornim planom je predviđen plinovod Ogulin – Otočac – Gospić čija trasa malim dijelom prolazi Općinom Vrhovine. Studijom opskrbe plinom Ličko-senjske županije pobliže će biti određen položaj MRS Otočac.

6.3. Vodnogospodarstveni sustav

Planom se predviđa izgradnja i proširenje vodoopskrbnog sustava.

7. MJERE OČUVANJA KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI

U svrhu zaštite prirode naglasiti i izdvojiti i druge vrijedne dijelove kao što su: • posebno osjetljive i ugrožene cjeline, prirodni predjeli ili objekti (šumska područja, vodotoci, izvori, specifični biotopi, rijetki ili stari primjerci ili skupine stabala i sl.),

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 19 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

• predjeli ili objekti koji u sebi sadrže značajke identiteta dotične sredine (ruralni krajolik, ambijentalne cjeline, tradicionalna izgradnja, specifičan način obrade tla i druga obilježja), • utvrditi način, uvjete i mjere korištenja prostora (bila to zaštitna, razvojna ili kombinirana namjera) na osnovi jasnih programa (ciljeva, projekcija, želja i mogućnosti) lokalne sredine, uz puno uvažavanje ocjena struke.

8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA TE PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U KORIŠTENJU

Osim već zaštićenih prostora (Plitvička jezera), predlaže se u kategoriji spomenika prirode zaštititi spiljski sistem Bezdanjača, brdo Vatinovac kod Vrhovina, a u kategoriji posebni rezervat Komarnica-Crni vrh – površine reliktnih borovih sastojina – šuma, rezervat šumske vegetacije, ornitološki rezervat, borove šume Male Kapele oko Vrhovina.

Kao arheološka baština – kopneni arheološki lokaliteti u Općini Vrhovine označeni su: prapovijesna gradina Veliki i Mali Obljaj - Gornje Vrhovine i prapovijesna gradina - Zalužnica.

Od povijesnih građevina navedene su u Općini Vrhovine:

Župna crkva Sv. Petra i Pavla Rudopolje 1748. godina s E Parohijska crkva Sv. Petra i Pavla Zalužnica 17. stoljeće s E Parohijska crkva Sv. Mihovila i Gavrila /ruševine/ Vrhovine s E Ruševine Pavlinske crkve Turjanski s E Stari grad Turjanski gs E

Osim ovih postoji i crkvište Svetog Nikole u Gornjim Vrhovinama.

11. MJERE PROVEDBE

Određena je izrada sljedećih planova: - Prostorni plan područja posebnih obilježja za Nacionalni park Plitvička jezera; - PPUO Vrhovine; - Urbanistički plan uređenja za nova građevinska područja izdvojenih namjena i površina veća od 2 ha (gospodarske, turističko-ugostiteljske i sportsko-rekreacijske namjene).

Područje Vrhovina je svrstano manje razvijena područja u kojima je potrebna revitalizacija naselja, gospodarstva i poljodjelstva uz stimulativne mjere za ostanak stanovništva.

1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

Demografska kretanja su bitni element prostornog ali i cjelokupnog društvenog razvoja. Općina Vrhovine spada u depopulacijsko područje. Iz Tablice 5. vidljivo je da se u razdoblju 1931. g. (kada je prema evidencijama ovo područje imalo najviše stanovnika) do 1991. g. broj stanovnika u Općini smanjio više od 2 puta, a u razdoblju 1931.-2001. čak više od 6 puta.

TABLICA 5. KRETANJE BROJA STANOVNIKA U OPĆINI VRHOVINE

Broj stanovnika prema popisu Naselje 1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 Gornje Vrhovine 1151 - - 1163 1369 1292 1315 1244 953 926 823 678 608 544 213 Rudopolje 560 567 489 559 617 636 638 795 531 560 520 365 311 249 61 Turjanski 857 860 838 1021 1123 978 1056 989 570 565 543 428 342 269 82 Vrhovine 1542 2553 2172 1102 1187 1346 1530 1558 1152 1111 1144 1005 951 873 451 Zalužnica 994 1116 1065 1120 1141 1160 1198 1159 902 872 791 717 571 518 98 UKUPNO 5104 5096 4564 4965 5437 5412 5737 5745 4108 4034 3821 3193 2783 2453 905

Izvor: Naselja i stanovništvo RH, M. Korenčić te Popisi stanovništva 1981. do 2001.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 20 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

1.1.4.1. Osnovna obilježja naseljenosti

Općina Vrhovine spada među rijetko naseljene i demografski pasivne dijelove Hrvatske. Na to su utjecali: dosadašnja prometno-geografska izoliranost, povijesni razvoj (trend pada broja stanovnika je gotovo 70 godina) te društveno gospodarske prilike. Današnja Općina je bila prometno izolirana bez značajnijih industrijskih i drugih propulzivnih djelatnosti koje su u većoj mjeri bile u Otočcu – nekadašnjem općinskom središtu. Sva naselja su mala po broju stanovnika. Tako prema popisu iz 1991. g. ni u jednom nije živjelo 1000 st. Najviše su imali Vrhovine (873), Gornje Vrhovine (544) i Zalužnica (518), dok je taj broj još manji 2001. godine: u Vrhovinama 451 stanovnik, a u Gornjim Vrhovinama 213 stanovnika. Ukupan broj od 2453 stanovnika 1991. godine te 905 stanovnika 2001. godine živio je u 5 naselja.

Raspored je prema veličini naselja bio:

1991. 2001. Veličina naselja broj naselja broj stanovnika % broj naselja broj stanovnika % 500 - 1000 st. 3 1935 78,9 - - - 200 - 500 st. 2 518 21,1 2 664 73,4 ispod 100 st. - - - 3 241 26,6

Iz podataka je vidljivo da je 1991. g. nešto manje od četiri petine stanovnika živjelo u 3 naselja (Gornje Vrhovine, Vrhovine i Zalužnica), a 2001. g. nešto manje od tri četvrtine stanovnika u 2 naselja (Vrhovine i Gornje Vrhovine). Iz povijesnih podataka je vidljivo da je do II. svjetskog rata to bio kraj sa stabilnim brojem stanovnika. On je u sedamdesetak godina (od 1857. do 1931. g.) bio između 4564 i 5745 stanovnika. Polovinom 20. st. je počeo padati (1948. g. je bilo 4108 stanovnika). Do Domovinskog rata je pao na 2453, da bi 2001. g. iznosio tek 905 stanovnika. Ocjena demografskih pojava zasniva se na pouzdanoj i cjelovitoj statističkoj osnovi. Ona bi u slučaju izdvojenog promatranja demografskih kretanja ukazivala na silaznu krivulju pokazatelja stalnog pada broja stanovnika.

Buduće kretanje broja stanovnika u Općini i pojedinim naseljima ovisit će o razvitku političkih i gospodarstvenih prilika. Ako pretpostavimo njihovu normalizaciju može se predvidjeti sljedeće kretanje broja stanovnika: Prostornim planom Ličko-senjske županije procjenjuje se da bi u Općini Vrhovine moglo živjeti 1000 - 2000 stanovnika do 2015. godine. Do danas ta brojka za Općinu Vrhovine nije dostignuta. Radi daljnjeg povećanja broja stanovnika ukazuje se na značaj dugoročne aktivne populacijske politike, jačanje gospodarskih odnosa, te zasnivanje razvoja na pravilnoj valorizaciji prirodnih elemenata i resursa uz odgovarajuće zahvate društveno gospodarskog razvoja. Kako za neke objektivne prognoze u ovom času nema odgovarajućih elemenata, prostorno rješenje je rađeno tako da se osigura prostor za život cca 1200 ljudi, vodeći računa o tome da bi većina mogli biti povratnici.

Gospodarski pokazatelji upućuju na to da bi se daljnji prostorni razvoj mogao skladno razvijati. Osnova za to su: obnova industrije i manji pogoni prerade poljoprivrednih proizvoda, zaposleni u upravi i državnim službama, turizmu i sportu, zaposleni u Otočcu (dnevni migranti) te oni koji se bave poljoprivredom.

Daljnji razvoj svih postojećih, ali i novih djelatnosti, a posebno očekivani značaj turističkog pozicioniranja zbog blizine Nacionalnog parka Plitvička jezera, trebali bi pridonijeti stvaranju kvalitetnog gospodarskog okvira za daljnji skladan prostorni razvoj cijele Općine. Upravo sklad prirode, prometa, turizma, gospodarstva, društvenih djelatnosti, poljoprivrede i rekreacije svojom raznolikošću upućuju na zaključak do Općina ima dobre preduvjete za razvoj. Kada se tome dodaju obilježja očuvanog krajolika, dobar prostorni razmještaj naselja i stanovnika u njima, može se očekivati i održavanje pa i postupno povećanje broja stanovnika.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 21 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

2. CILJEVI PROSTORNOG PLANA RAZVITKA I UREĐENJA

Temeljni ciljevi prostornog razvitka proizlaze iz analiza dosadašnjeg razvitka te iz obaveza što proizlaze iz Prostornog plana Ličko-senjske županije.

2.1. Ciljevi prostornog razvitka županijskog značaja

Prostornim planom županije su određeni ciljevi što se odnose na cijelu Županiju te oni što za nju proizlaze iz Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske.

Ciljevi prostornog razvoja Općine Vrhovine što se mogu okarakterizirati županijskim značajem su:

- bitna promjena prometnog značaja nakon gradnje autoceste,

- razvoj i unapređenje sustava naselja,

- poboljšanje uvjeta života uz očuvanje izvornih obilježja i prepoznatljivosti prostora,

- zaštita i očuvanje prirodnih krajobraznih i kulturno-povijesnih vrijednosti s posebnim naglaskom na činjenicu da je dio Općine unutar Nacionalnog parka Plitvička jezera,

- obnova seoskih naselja uz poboljšanje standarda i kvalitete života,

- poticanje razvoja takve mreže naselja koja će omogućiti kvalitetan i skladan razvoj Općine u skladu s tradicionalnim načinom života,

- zaštita okoliša koja će se zasnivati na načelima održivog razvoja,

- poticanje naglašavanja prepoznatljivosti Općine u odnosu na druge dijelove Županije (prostori rekreacije i sporta te turizma vezano na blizinu Plitvičkih jezera).

2.1.1. Razvoj naselja, posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava

Svih 5 naselja u Općini su pretežno stambeno-poljoprivrednog obilježja.

- U naseljima je nužno poticati one mjere koje će ubrzati njihov razvoj, a naročito poboljšanje društvene infrastrukture (obrazovanje, zdravstvo, kultura, opskrba) i poboljšanje komunalnog standarda. Stvaranje uvjeta za ugodan život usklađen s okolicom osigurat će ostanak postojećih stanovnika te povećanje njihova broja. Treba stimulirati otvaranje radnih mjesta u svim oblicima djelatnosti koje ne ugrožavaju kvalitetu prirodnog okruženja.

- Pri formiranju građevinskih područja treba, uvažavajući povijesnu prostornu matricu naselja, voditi računa o osiguranju prostora za razvoj stanovanja, ali i drugih sadržaja (zone gospodarskih djelatnosti, rekreacija i sport, groblja, javna namjena, ugostiteljsko-turističke zone, individualni obiteljski ugostiteljski objekti, itd.). Pri tom treba sačuvati od gradnje sve šumske i najkvalitetnije poljoprivredne površine.

- Pri izgradnji stambenih i poslovnih građevina treba njegovati tradicijsku arhitekturu.

- Kod razvoja posebnih funkcija cilj je omogućiti razvoj svih oblika turizma s osloncem na Nacionalni park Plitvička jezera te morfologiju i prirodna obilježja krajobraza.

- Za infrastrukturne sustave županijskog značaja nužno je osigurati koridore za brzu željezničku prugu s planiranim tunelom te magistralne vodove komunalne infrastrukture (od novih su to vodovod i plinovod).

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 22 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora

Najznačajniji prirodni fenomen su Plitvička jezera i kraška polja (Vrhovinsko i Turjansko). Na području Općine znatne površine pokrivaju šume i tlo uz njih te poljoprivredno tlo. Njihovo očuvanje je jedan od najznačajnijih ciljeva Plana. Provodit će se tako da se najkvalitetnije od ovih prostora sačuva od gradnje.

Racionalno korištenje prirodnih resursa postiže se:

- skladnim odnosom površina šuma i poljoprivrednog zemljišta te građevinskih područja;

- optimalnim određivanjem namjene neizgrađenih površina na osnovi temeljnog resursa; - detaljnim definiranjem sadržaja i građevina koje se mogu graditi izvan građevinskih područja i njihovim ograničenjem;

- na prostorima namijenjenima gradnji polaziti od postojećih prirodnih i kulturno-povijesnih krajobraznih vrijednosti te načina života ruralnog stanovništva;

- racionalnog definiranja prostora za prometne i infrastrukturne sustave.

Suvremeni odnos prema resursima temelji se na principima održivog razvitka koji racionalizira njihovu razinu korištenja. Svrha racionalnog korištenja je u njihovu očuvanju, korištenju i prilagodbi sadašnjim, ali i budućim potrebama. Stoga je potrebno težiti ostvarenju sljedećih ciljeva za pojedine resurse:

Šume: - Upravljanjem i uređivanjem te trajnim gospodarenjem očuvati sve funkcije šuma, te omogućiti zaštitu raritetnih biljnih i životinjskih staništa; - Infrastrukturne i prometne sustave planirati tako da ne ugrožavaju cjelovitost postojećih šuma; - U šumama omogućiti rekreaciju i edukaciju. U tu svrhu predvidjeti opremu prikladnu karakteru šume i krajobraza.

Tlo: - Čuvati i vrednovati kvalitetna tla kao osnovni prirodni i gospodarski resurs te ih koristiti u poljodjelstvu kao trajnoj namjeni; - Ne povećavati građevinska područja na prostorima najkvalitetnijih tala; - Sprečavati gradnju koja nije u funkciji racionalnog korištenja tala; - Omogućiti gradnju građevina u funkciji gospodarenja poljodjelskim površinama. Posebno treba težiti povećanju kvantitete i kvalitete obrade poljoprivrednih površina.

Vode: - Štititi podzemne i nadzemne vodne resurse od onečišćenja, jer oni predstavljaju potencijal vodoopskrbe Općine, ali i šireg prostora Like.

Mineralne sirovine: - Čuvati, ispitivati i vrednovati ležišta mineralnih sirovina povoljnog potencijala za racionalno korištenje, - Definirati optimalno korištenje istražnih prostora građevinskog kamena, - Sanirati napuštene kamenolome.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 23 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša

Za Općinu Vrhovine je dominantan značaj prirodne okoline – geografskog položaja na obroncima Male Kapele te na Vrhovinskom i Turjanskom polju. To za ovo područje znači svojevrsno ograničenje u planiranju razvoja, no istovremeno zbog svoje očuvanosti nudi znatne prednosti alternativnog razvoja.

Zbog razvojne stagnacije ne postoje problemi ugroženosti čovjekove okoline osim potencijalno – zbog većih građevinskih intervencija u prometnu i drugu infrastrukturu, a posebno zbog zaštite pristupa Nacionalnom parku Plitvička jezera i općenito osjetljivosti geomorfologije kraša.

Dominantan je značaj Nacionalnog parka Plitvička jezera u obuhvatu Plana, te se mjere zaštite propisane zakonom za nacionalni park odnose na dio prostora Općine. Sve građevine, privredne i ostale aktivnosti (turizam, šumarstvo, poljoprivreda, promet, korištenje energije vjetra) trebaju se podrediti zaštiti prirodnog ambijenta.

Šumske površine treba zaštititi od prenamjene u druge svrhe, a pri eksploataciji i uređenju tretirat će ih se s osobitom pažnjom. Gospodarenje šumama treba vršiti prema Gospodarskoj osnovi.

Treba osigurati adekvatne mjere zaštite od šumskih požara.

Pri eksploatacije šume, gdje god je to moguće treba isključiti tešku mehanizaciju U budućnosti treba osigurati prirodnu obnovu šume te intenzivirati uzgojne zahvate u šumama.

Poljoprivredne površine će se štititi od prenamjene. Težit će se očuvanju njihova prirodnog stanja, kako se ne bi tehnološkim intervencijama (komasacija, gnojenje umjetnim gnojivima, uvođenje tehnologije u stočarstvo) smanjila vrijednost prirodnog tla i podzemnih voda.

Podzemne vode ovog dijela kraškog područja od vitalne su važnosti za razvoj šireg prostora kojeg bi potencijalno mogle opskrbljivati.

Fauna ovog područja još je uvijek raznolika (srne, divlje svinje, medvjed, zec, prepelica, šljuka) tako da je zaštita šumskih i drugih neizgrađenih prostora u prirodnom stanju od bitnog značaja za održanje faune.

2.2. Ciljevi prostornog razvitka općinskog značaja

Ukupni razvoj će se temeljiti na očuvanju vrijednih prirodnih obilježja, uz istovremeno omogućavanje daljnjeg prostornog razvitka svakog od 5 naselja. Da bi se to postiglo potrebno je:

− Definiranje građevinskih područja u funkciji razvoja svakog naselja.

Građevinska područja su određena uvažavajući povijesna obilježja razvoja naselja te način života; određeni su uvjeti i područja u kojima se formiraju zone gospodarskih djelatnosti.

− Definiranje sustava društvene infrastrukture naselja i mjera za njihov razvitak.

Poboljšanjem društvene infrastrukture, posebno obnovom postojećih škola, gradnjom prostora za rekreaciju i okupljanje stanovništva, kvalitetnom opskrbom te poboljšanjem komunalnog standarda doprinijet će se poboljšanju kvalitete života unutar svakog naselja.

− Osiguranje prostora i koridora za dobro povezivanje svih naselja uz prometnice, energetsku i komunalnu infrastrukturu.

− Pri određivanju prostornih uvjeta za daljnji razvoj u najvećoj mjeri treba štititi prirodne vrijednosti područja (šume, vode, tlo, posebno kvalitetno poljoprivredno zemljište, zrak, ljepote, rijetkosti) kao i spomeničku baštinu. To je važno da se razvojem ne bi narušilo ono što je upravo komparativna prednost ovog područja u odnosu na druga urbanizacijom ekološki zagađena i estetski devastirana područja.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 24 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

2.2.1. Demografski razvitak

Polaznu osnovicu za planiranje predstavljaju ne samo rezultati popisa stanovništva iz 1991., već i ocjena kretanja i strukture stanovništva u poslijeratnom razdoblju, tendencije kretanja i struktura obilježja stanovništva u ranijim razdobljima, nacionalni program demografskog razvitka s mjerama demografske obnove (1996.) i projekcije na županijskoj razini. Treba imati u vidu da su u ovom prostoru posljedice rata vrlo značajne. Dugoročne prognoze kretanja stanovništva treba uzeti kao aproksimativne tendencije, jer one ovise ne samo o ograničenjima u planiranju već i o mnoštvu društvenih i ekonomskih činitelja, kako za područje na koje se projiciraju tako i za njegovo šire okruženje. Cilj je stimulirati doseljavanje i demografsku obnovu uz istovremenu obnovu i revitalizaciju svih sela. Tome će doprinijeti poboljšanje komunalne i društvene infrastrukture, primjena suvremenih tehnologija i ukupnih znanja u poljoprivredi, poticanje drugih oblika rada u naseljima a sve s ciljem povećanja ukupne kvalitete života u svakoj obitelji. Ne očekuje se da bi ijedno od postojećih naselja moglo odumrijeti. Za grubu ocjenu bi se moglo reći da je moguća prognoza broja stanovnika za potrebe Plana negdje između 1000 i 1200 stanovnika do 2015. god., ovisno o poticajnim mjerama koje će Država za ovakva područja donositi.

2.2.2. Odabir prostorno-razvojne strukture

Dugoročna orijentacija gospodarskog razvitka Općine Vrhovine bit će na unapređenju poljoprivredne proizvodnje, razvoju gospodarskih djelatnosti te razvoju turizma kao posebnosti Općine vezane uz NP Plitvička jezera. U izboru osnovnih pravaca razvitka prednost treba dati onim djelatnostima kod kojih raspoloživi resursi, tržišni uvjeti i tehnički napredak omogućuju brži razvitak. Prostornim planom se određuju prostorni okviri, uvjeti i mogućnosti za smještaj djelatnosti koje racionalno koriste zemljište, koje nisu energetski zahtjevne i prometno su primjerene. Djelatnosti ne smiju biti u suprotnosti sa zaštitom okoliša, a jedan od kriterija odabira je da materijalno mogu poboljšati funkcioniranje pojedinih naselja ili Općine u cjelini. Uspostavljanje ravnoteže u prostoru postiže se disperznim rasporedom gospodarskih sadržaja koji zahtijevaju manje lokacije kako bi bili primjereni obilježjima postojećeg prostora. Prostornim planom predviđen je razvoj radnih djelatnosti u zonama gospodarskih djelatnosti. To je kompleks drvne industrije u Vrhovinama. Za turizam je predviđen pristup NP Plitvička jezera te novo turističko naselje u Vrhovinama. Pored njega predviđena je i gradnja sportskih sadržaja (trim-staza, skijanje i sl.). Upravljanje šumama i njihovo korištenje tako da se održava biološka raznolikost, sposobnost obnavljanja, vitalitet i produktivnost, također je dio gospodarske strukture Općine. Prigodom određivanja specifičnih ciljeva dugoročnog razvitka poljoprivrede važno je hidro i agro-melioracijom, racionalizacijom tehnologije i potrošnje mineralnih gnojiva i sredstava za zaštitu bilja rekonceptualizirati gospodarsko korištenje poljodjelskih površina u skladu sa smjernicama ekološke proizvodnje hrane, poticati agro-turističku ponudu i čuvati izvorna obilježja krajolika. Pri tom bi trebalo poticati razvoj farmi. Govedarske farme bi mogle biti na području Zalužnice, Rudopolja, Gornjih Vrhovina i Turjanskog. Farme ovaca i koza mogu biti pretežno na području Turjanskog polja. Prerada mlijeka, mesa i drugih poljoprivrednih proizvoda na temelju programa proizvodnje zdrave hrane je mogući gospodarski zamašnjak. Uzgoj fazana, jelena, divljih svinja, te razvoj lovnog, ribolovnog i seoskog turizma su komplementni težnji za razvojem u očuvanom prirodnom okolišu. Prerada drveta i kamena te obrada metala mogu doprinijeti zapošljavanju i obnovi.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 25 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture 2.2.3.1. Naselja

U Općini Vrhovine nalazi se 5 naselja koja su ruralnog karaktera. Zajednički ciljevi budućeg razvoja svih naselja su: • stimulirati optimalno korištenje, prostornu organizaciju i oblikovanje planiranih građevinskih područja, • za novu stambenu i drugu gradnju prvenstveno koristiti dijelove građevinskih područja koja su već opremljena komunalnom infrastrukturom, • ulaganjima u poboljšanje životnog standarda (gradnjom kvalitetnog prometnog, vodoopskrbnog i energetskog sustava) poticati povratak i ostanak stanovništva u svim naseljima, • posvetiti pozornost usklađivanju stambene i proizvodne funkcije unutar naselja, • održavati i graditi građevine središnjih društvenih funkcija u naseljima tj. poticati razvitak društvene infrastrukture (naselja Zalužnica i Vrhovine), • u svim naseljima poticati obnovu ili gradnju novih kuća, bilo za stanovanje, bilo za povremeni boravak.

2.2.3.2. Društvena infrastruktura

Društvene djelatnosti pripadaju skupini središnjih funkcija, a usmjerene su prema podizanju standarda i kvalitete života stanovništva. One podižu obrazovnu, kulturnu i znanstvenu razinu. Razvitak društvenih djelatnosti u skladu je s postavljenim ciljevima u prostoru te županijskim određenjem policentričnog razvitka. Unutar planiranih građevinskih područja moguće je osigurati lokacije za plansku gradnju predškolskih ustanova, domova umirovljenika, zdravstvenih ustanova te vjerskih građevina koje se mogu graditi u skladu s potrebama i mogućnostima Općine. Društvene funkcije mogu se graditi unutar stambenih građevina kao njen dio (npr. područni odjel dječjeg vrtića i sl.). Vjerske zajednice su u skladu s ustavnim pravom slobodne javno obavljati vjerske obrede, osnivati škole, socijalne i dobrotvorne ustanove. Turistički značaj će imati planirani motel i ulazi u NP Plitvička jezera. Rekreacijski centri bi trebali biti značajni punktovi u turističkoj ponudi Općine.

2.2.3.3. Razvoj prometa

Razvoj prometnog sustava Općine rezultat je dugoročne koncepcije razvoja Županije odnosno Države. Njome su određeni prioriteti realizacije kao i etapnost razvoja i dopunjavanja prometnog sustava. Od općinskog značaja su:

Cestovni promet Prioriteti na području Općine odnose se prvenstveno na izgradnju obilaznice državne ceste oko naselja Vrhovine te na dovršenje i rekonstrukciju lokalnih i nerazvrstanih cesta. Potrebno je izvršiti modernizaciju kolnih površina (asfaltirati ih gdje to nisu), proširiti kolnike i rekonstruirati ih u kritičnim presjecima gdje je dovedena u pitanje sigurnost sudionika u prometu, urediti pješačke pločnike u naseljima i, konačno, sve cestovne prometnice bolje opremiti horizontalnom i vertikalnom signalizacijom. To se odnosi i na županijske i državne ceste.

Željeznički promet

Koridor postojeće željezničke pruge je dio buduće brze pruge. Tome treba prilagoditi kolodvore, stajanke i cestovne prijelaze te izvršiti korekcije trase te izgradnju predviđenih tunela.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 26 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

2.2.3.4. Razvoj komunalne infrastrukture

Telekomunikacije

Razvojnim planovima predviđena je daljnja modernizacija telekomunikacijske mreže na području Općine. Time će se dodatno podići razina telekomunikacijske usluge i uspostaviti još kvalitetnije, brže i sigurnije veze. Lociranje uređaja pokretnih mreža treba prilagoditi krajoliku.

Energetski sustav

Planirani cjevovod za transport prirodnog plina poslužit će, preko redukcijskih stanica i za mreže lokalnih plinovoda u funkciji opskrbe naselja (domaćinstava i proizvodnih pogona).

Pored postojećih dalekovoda 35 kV na području Općine planirani su novi elektroprijenosni uređaji za potrebe svih naselja. Srednjenaponska elektroprijenosna mreža (zračni kabeli 10 kV) uglavnom dobro pokriva područje Općine i zadovoljava potrebe, ali postoje određeni problemi s jednim brojem postrojenja za transformaciju budući su zastarjela i na granici kapaciteta. Stoga se planira postupna zamjena odnosno izgradnja novih transformatorskih stanica 10/0,4 kV.

Vodoopskrba

Zaštita vode prioritet je u zaštiti prostora posebno kada se uzme u obzir činjenica da je ovo područje potencijalni vodonosnik – rezerve podzemnih voda prve razine. Stoga je potrebno poduzeti sve mjere da se spriječe moguća zagađenja kao i otkloniti potencijalna zagađenja koja ugrožavaju postojeće ili planirane vodozahvate. U izradi je tehničko rješenje vodoopskrbe za cijelo područje Općine Vrhovine (Hidro consult d.o.o. Rijeka). Glavni izvor pitke vode je Tonkovića vrelo kapaciteta 1000 l/s. Vodoopskrba je podijeljena na: • dovod vode do Vrhovina i • distribucija vode po području potrošnje.

Odvodnja

S obzirom na činjenicu da je odvodnja otpadnih i oborinskih voda od izuzetne važnosti za život i zdravlje ljudi, zaštita vode na prvom je mjestu u zaštiti prostora, naročito zbog zaštite izvorišta Gacke. Stoga je sustavu odvodnje kao segmentu infrastrukturnog opremanja prostora, u budućnosti potrebno obratiti znatno veću pozornost u svrhu zaštite podzemlja od zagađenja te stvaranja primjerenih higijensko-sanitarnih uvjeta. Opremanje prostora Općine potrebnim kapacitetima za odvodnju predviđeno je s lokalnim sistemima (mali uređaji za pojedina naselja i septičke jame za pojedinačne zgrade). Za Općinu Vrhovine u toku je izrada planiranog kanalskog sustava (Hidro consult d.o.o. Rijeka). Otpadne vode cijelog područja prikupljaju se putem sekundarne mreže, crpnih stanica i glavnih kolektora te se dovode na središnji uređaj za biološko pročišćavanje (na području Ograde).

2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina 2.2.4.1. Krajobrazne i prirodne vrijednosti i posebnosti

Krajobrazna vrijednost kao jedan od temeljnih razvojnih resursa štiti se očuvanjem različitosti i posebnosti prostora uvjetovanih prirodnim obilježjima, tipovima naseljenosti, kulturno- povijesnim nasljeđem i gospodarskom orijentiranošću. Nacionalni park Plitvička jezera obuhvaća relativno mali prostor Općine5.

5 Zakon o izmjenama zakona o proglašenju Plitvičkih jezera Nacionalnim parkom, NN br. 13 / veljača 1997

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 27 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

Pod posebnu zaštitu osim Nacionalnog parka predlaže se staviti i raznovrsne geomorfološke zanimljivosti koje proizlaze iz krškog reljefa (slikoviti vrhovi, različiti oblici u kamenu, kraške depresije, speleološki objekti.

Planom se predlažu za zaštitu: Posebni rezervati šumske vegetacije - Komarnica - Crni vrh - prijedlog formiranja reprezentativne površine reliktnih borovih sastojina Like - šuma crnog i običnog bora s kukurijekom, sjeverozapadno od Vrhovina; Posebni ornitološki rezervati - Borove šume Male Kapele oko Vrhovina - staništa specifičnih vrsta ptičjeg svijeta: krstokljuni, batokljuni, žune, djetlići i druge posebno rijetke gnjezdarice; SPOMENICI PRIRODE Posebno vrijedna reljefna, hidrološka i druga prirodna obilježja, te pojedinačni dijelovi žive i nežive prirode, koji predstavljaju posebnosti kao pojedinačni, geomorfološki vrijedni dijelovi prirode štite se ovim planom i to: Geomorfološki spomenici prirode Spiljski sistem Bezdanjača; brdo Vatinovac kod Vrhovina, s jednom od najbogatijih pećinskih nekropola, ukupne dužine svih kanala oko 1.100 m i dubinom spilje 201 m;

2.2.4.2. Kulturno - povijesne cjeline

Za potrebe izrade Prostornog plana uređenja Općine Vrhovine izrađena je Konzervatorska podloga zaštite i očuvanja kulturnih dobara.

STANJE EVIDENCIJE I MJERA ZAŠTITE NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA

Na postojećim popisima Ministarstva kulture nalaze se kulturna dobra koja se s obzirom na pravni status zaštite prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara mogu svrstati u dvije skupine. U skupinu nad kojom je uspostavljena zaštita prema navedenom zakonu spadaju registrirana i preventivno zaštićena kulturna dobra. Na njih se mogu primjenjivati odredbe Zakona. Nad evidentiranim kulturnim dobrima kao i nad kulturnim dobrima koja nisu evidentirana postojećim popisima već su utvrđena istraživanjima provedenim za potrebe PPU-a, takva zaštita nije uspostavljena. Stoga se odredbe istog Zakona na njih ne primjenjuju. Ona će svoju zaštitu ostvariti uspostavljanjem zaštite prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, odnosno usvajanjem prostornog plana.

Stanje evidencije i pravne zaštite na postojećim popisima Ministarstva kulture izgleda kako slijedi:

SZ - STANJE ZAŠTITE BROJ RJEŠENJA R - Registracija RZG – Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu P - Preventivna zaštita E – Evidencija

GORNJE VRHOVINE SPOMENIK PALIM BORCIMA I ŽFT MEMORIJALNO OBILJEŽJE E TURJANSKI RUŠEVINE PRAVOSLAVNE CRKVE SAKRALNA GRAĐEVINA E TURJANSKI RUŠEVINE ŠTAMPARIJE VJESNIKA MEMORIJALNA GRAĐEVINA R RZG 02-76/196-1969. VRHOVINE PRAVOSLAVNA CRKVA SV. MIHAJLA I GAVRILA SAKRALNA GRAĐEVINA E VRHOVINE ZGRADA SOLANE MEMORIJALNA GRAĐEVINA R RZG 02-76/197-1969. ZALUŽNICA PRAVOSLAVNA CRKVA SV. PETRA I PAVLA SAKRALANA GRAĐEVINA E ZALUŽNICA SPOMENIK PALIM BORCIMA I ŽFT MEMORIJALNO OBILJEŽJE E

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 28 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

OBVEZE IZ PLANOVA ŠIREG PODRUČJA

Istraživanja provedena za potrebe ovog plana znatno su unaprijedila uvid u fond kulturne baštine Općine Vrhovine. Prostornim planom Ličko-senjske županije naveden je dio kulturnih dobara koja su obrađena i Konzervatorskom podlogom. Strategija prostornog razvitka te Prostorni plan Ličko-senjske županije jedina je prostorno- planska dokumentacija koja je superponirana Prostornom planu uređenja Općine Vrhovine. Prostorni plan Županije Ličko-senjske usvojen je 2002. godine. Odredbe za provođenje navedenog plana objavljene su u Županijskom glasniku broj 16/02, 17/02, 19/02, 24/02 i 3/05. Prostorni plan Županije ne sadrži Konzervatorsku podlogu na kojoj je temeljena zaštita kulturnih dobara. Stoga je broj kulturnih dobara koja su elaborirana ovom podlogom opsežniji. Župna crkva Sv. Petra i Pavla u Rudopolju koju navodi PPŽ nije utvrđena niti elaborirana. Prostornim planom Ličko-senjske županije na području Općine Vrhovine navedeno je ukupno sedam kulturnih dobara od toga dva arheološka lokaliteta, četiri sakralne građevine i jedan graditeljski sklop:

Kopneni arheološki lokaliteti Naziv lokaliteta Mjesto Vremensko razdoblje Primjedbe Status Stanje u odnosu na PPUO Općina Vrhovine Prapovijesna gradina (V. i M. Obljaj) Gornje Vrhovine prapovijest P Elaborirano Prapovijesna gradina Zalužnica prapovijest E Elaborirano

Povijesni sklopovi i građevine Povijesni sklop i građevina Gs graditeljski sklop C civilna građevina O obrambena građevina G gospodarska građevina S sakralna građevina Gr grobna građevina U Urbana oprema i javna plastika

Povijesni sklop Stanje u odnosu Naziv lokaliteta Mjesto Vremensko razdoblje Status /građevina/ na PPUO Općina Vrhovine Župna crkva Sv. Petra i Pavla Rudopolje 1748. godina s E Nije utvrđeno Parohijska crkva Sv. Petra i Pavla Zalužnica 17. stoljeće s E Elaborirano Parohijska crkva Sv. Mihovila i Gavrila /ruševine/ Vrhovine s E Elaborirano Ruševine Pavlinske crkve Turjanski s E Elaborirano Stari grad Turjanski gs E Elaborirano

OCJENA STANJA, MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA

Opće stanje u prostoru obilježeno je značajnim padom broja stanovnika u svim naseljima. Tome su prije svega razlog nepovoljni ekonomski uvjeti koji nisu dozvolili značajniji razvoj infrastrukture i povećanje broja stanovništva. Učestala ratna razaranja degradirala su stanje u prostoru, prouzročila brojna iseljavanja te odumiranje naselja na cijelom području Općine Vrhovine.

Konzervatorskom podlogom na predmetnom području utvrđena su ukupno 62 kulturna dobra. S obzirom na vrstu najzastupljenije su povijesne građevine kojih ima ukupno 27, te arheološka baština s ukupno 20 područja i lokaliteta. Etnološkoj baštini utvrđena su svojstva kulturnog dobra u 8 slučajeva dok je memorijalnih objekata i obilježja ukupno 7. Na cijelom prostoru nisu utvrđene povijesno-urbanističke te ruralne cjeline, kao ni graditeljski sklopovi.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 29 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

Distribucija po značaju iznosi kako slijedi: najbrojnija su kulturna dobra lokalnog značaja kojih ima ukupno 33, te kulturna dobra regionalnog značaja kojih ima ukupno 17. Kulturnih dobara nacionalnog značaja ima ukupno 7 i pripadaju uglavnom arheološkoj baštini. Distribucija mjera zaštite iznosi kako slijedi: za preventivnu zaštitu predlaže se ukupno 18 kulturna dobra, registraciju 6, a kroz prostorno planske mjere zaštite te kao kulturna dobra lokalnog značaja štiti se ukupno 33 kulturna dobra.

Najznačajnija kulturna dobra predmetnog područja pripadaju arheološkoj baštini. Od ukupno 20 arheoloških područja i lokaliteta njih 4 ima nacionalni značaj. Stoga sustavna arheološka istraživanja predstavljaju način kojim se mogu unaprijediti saznanja te stanje kulturne baštine predmetnog prostora. Osim istraživanja, posebnu brigu treba posvetiti održavanju najugroženije graditeljske baštine koja je najbrojnija. Posebno je ugroženo tradicijsko graditeljstvo koje rapidno propada zbog zapuštenosti i odumiranja ruralnih područja u cijelosti.

Mogućnosti zaštite kulturne baštine i unapređenje općeg stanja u prostoru koje će se reflektirati i na kulturnu baštinu ograničeno je resursima i ekonomskim mogućnostima kako Države tako i lokalne zajednice. Intervencija Države nažalost nije dovoljna te se jedino oporavkom lokalne zajednice može očekivati da se kulturna baština na adekvatan način istraži, prezentira, i afirmira.

CILJEVI ZAŠTITE KULTURNIH DOBARA

Parametri vrednovanja kulturno-povijesnih vrijednosti, načela i ciljevi zaštite kulturnih dobara definirani su nizom dokumenata i pravnih akata (Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Strategija kulturnog razvitka, Pravilnik o utvrđivanju sustava mjera zaštite za kulturno-povijesne cjeline, Pravilnik o registru kulturnih dobara, Rezolucija o obnovi hrvatske kulturne baštine, Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, Program prostornog uređenja Republike Hrvatske, Zakon o prostornom uređenju, Zakon o gradnji i dr.).

Temeljne odrednice koje su primjenjivane pri izradi Konzervatorske podloge za Prostorni plan uređenja Općine Vrhovine u skladu su s navedenim aktima, a njihov sažetak glasi:

1. Istraživanje i vrednovanje graditeljske baštine u kontekstu prisutnih društvenih, kulturnih i gospodarskih promjena, temeljem stručne i znanstvene obrade područja, značajnih povijesnih cjelina naselja i prostora izrazitih krajobraznih, kulturno-povijesnih i estetskih vrijednosti – Identifikacija i dokumentacija graditeljske baštine stručan je i znanstveni proces utvrđivanja spomeničkih vrijednosti pojedinačnih građevina i cjelina u određenom povijesnom prostoru i organizirano bilježenje njihovih osobina na najprimjereniji način.

2. Uspostavljanje i usklađivanje pravnog sustava zaštite integralnih prirodnih i kulturnih vrijednosti prostora kroz prostorno planske mjere zaštite – Pravna zaštita graditeljske baštine podrazumijeva cjeloviti pravni sustav zaštite utvrđenih i potencijalnih vrijednosti baštine u prostoru. Prostorno-planska zaštita graditeljske baštine podrazumijeva sustavno uključivanje baštine u sve relevantne prostorne i urbanističke planove, izradu posebnih integralnih planova za zaštićena područja i dosljednu provedbu donesenih planskih dokumenata.

3. Provođenje obnove i sanacije graditeljske baštine razorene i oštećene tijekom Domovinskog rata, metodološkim postupcima uobičajenim u konzervatorskoj praksi, s težištem na konzervaciji očuvanih te obnovi povijesnih oblika.

4. Provođenje zaštite arheoloških zona i lokaliteta u skladu s načelima arheološke struke i konzervatorske djelatnosti, konzervacijom i prezentacijom vidljivih ostataka građevina važnih za povijesni i kulturni identitet prostora, odnosno odgovarajućom obradom, dokumentiranjem, prikupljanjem ostataka i deponiranjem u muzejske ustanove predmeta s onih lokaliteta, koje se, s obzirom na njihov karakter, ne može prezentirati.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 30 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

5. Uspostavu uravnoteženog odnosa između osnovnih izvornih povijesnih oblika graditeljske baštine i suvremenih graditeljskih pojava, osobito na području povijesnih urbanih i ruralnih cjelina, radi očuvanja njihovih povijesnih vrijednosti koje svjedoče o identitetu područja i naroda kojemu pripadaju.

6. U sklopu modela revitalizacije ruralnih cjelina, primjena integralnih oblika zaštite kao i poticanje osnivanja novih muzeja na otvorenom i predstavljanja narodnog stvaralaštva, radi odgojno-obrazovnih, ekoloških i turističkih učinaka, a napose stvaranja pozitivnog odnosa spram zavičajnih vrijednosti i poticanja brige za nacionalnu baštinu kod lokalnog stanovništva.

7. Uspostavu očuvanja prostornog identiteta temeljem poštivanja jedinstvenosti svakog naselja, njegovoj povijesnoj slojevitosti te logici njegova rasta i preobražaja uspostavom mjera zaštite i zona prema Pravilniku o utvrđivanju sustava mjera zaštite za kulturno-povijesne cjeline.

8. Detektiranje i uspostava zaštite nad kulturno-povijesnim krajolicima, prostorima stvaranim u dugom vremenskom slijedu čovjekovim nastojanjem da životni prostor oplemeni i prilagodi svojim potrebama, koji su iznimno bogati kulturnom baštinom i povijesnom slojevitošću, kao sastavnim dijelovima Krajobraznih osnova Hrvatske.

2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na prostoru Općine Vrhovine

Ciljevi prostornog uređenja naselja polaze od važnosti svakog naselja unutar Općine za njen razvitak. Planom se nastoji optimalizirati građevinska područja naselja, polazeći od toga da su do sada planirana građevinska područja bila neodgovarajuća i prevelika. Planira se maksimalno korištenje postojećih izgrađenih dijelova građevinskih područja.

Za novu stambenu i drugu gradnju prvenstveno treba koristiti dijelove građevinskih područja naselja koja su već opremljena komunalnom infrastrukturom.

Prigodom planiranja mreže naselja polazišta su u njihovim dosadašnjim iskustvima razvitka, položaju u prostoru, specifičnostima pojedinih prostornih cjelina, opremljenosti središnjim funkcijama i sadržajima, demografskoj dinamici i planskim pretpostavkama. One se zasnivaju na težnji da se u svakom naselju osigura prostor za daljnji prostorni razvoj. Potrebna je racionalizacija uporabe područja naselja pri čemu se posebna pozornost posvetila usklađivanju stambene i proizvodne u odnosu na poljoprivredne funkcije i vrijednosti krajolika.

Ciljevi prostornog uređenja naselja su: • zaštita identiteta i posebnosti tipologije naselja i lokalne graditeljske tradicije za svako naselje ponaosob, • zaštita obnova i uređenje povijesno-arhitektonskih vrijednosti, • vrednovanje postojećeg graditeljskog fonda, • zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti, • planski usmjereno širenje naselja, • prvenstveno usmjeravanje gradnje u područja bolje opskrbljena infrastrukturom, • vrednovanje morfoloških i strukturnih elemenata naselja, posebno njihovih tipološko- arhitektonskih značajki, • revitaliziranje naselja, • racionalno planiranje građevinskih područja.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 31 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora

Prostor je jedan od najvažnijih neobnovljivih resursa te ga treba maksimalno očuvati.

Prometna i druga magistralna infrastruktura ključni su generatori razvoja i kategorija korištenja zemljišta koja koridorima zauzima i dijeli prostor, a posebno vrijedne poljodjelske i šumske površine te ekološke cjeline. Zato ih treba planirati s minimalnim širinama koridora.

Kod gradnje treba voditi računa o racionalnom korištenju i zaštiti prostora s obzirom na njegove prirodne osobitosti (položaj, reljef, tlo, vegetaciju i sl.), te s obzirom na tipologiju postojećih naselja.

2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina

Građevinsko područje naselja jedan je od glavnih vidova planskog instrumentarija za odgovarajuće uređivanje prostora svakog naselja. Određivanje njegovih granica omogućuje gradnju građevina i drugih sadržaja u prostoru i usmjerava je u prostorne okvire specifične za svako naselje. Sprečavanje gradnje obiteljskih kuća i kuća za odmor na šumskom i vrijednom poljoprivrednom zemljištu, osobito onom najvrjednijem, ili zemljištu pod zaštitom, prioritetni je zadatak prostornog planiranja.

U planerskom smislu građevinsko područje dijeli se na izgrađeni i neizgrađeni dio. Pod neizgrađenim se podrazumijeva ono što se Planom namjenjuje novoj gradnji.

Kriteriji za određivanje granica građevinskog područja pojedinog naselja su: • veličina već izgrađenog prostora, • ostvarivanje optimalne gustoće izgradnje u naselju, • proširenja građevinskog područja na temelju razvojnih potreba i demografskih procesa, a u skladu s tradicionalnim ruralnim načinom života stanovnika, • građevinska područja formiraju se uz postojeće lokalne puteve, rubno u odnosu na kvalitetna poljoprivredna zemljišta, izbjegavajući gradnju neposredno uz rub šume, • građevinska područja ne planiraju se uz županijske i državne ceste, • Plan treba pružiti mogućnost izbora gradnje u svakom naselju.

Određivanjem građevinskih područja i njihovim usklađivanjem sa stvarnim potrebama omogućit će se racionalan razvoj naselja i ostalih potrebnih funkcija. U sklopu neizgrađenog dijela građevinskog područja mora se osigurati prostor javnog interesa (javne i društvene namjene) te opremanje infrastrukturom.

TABLICA 6. PREGLED POVRŠINA NASELJA I GRAĐEVINSKIH PODRUČJA

Izgrađeni dio Neizgrađeni dio* Ukupno Površina % neizgrađenog građevinskog građevinskog građevinskog Naselje naselja u odnosu na područja područja područja izgrađeni dio km2 ha ha ha Gornje Vrhovine 32,56 32,77 8,02 40,79 24,47 Rudopolje 29,77 12,50 2,68 15,18 21,44 Turjanski 45,85 15,22 3,70 18,92 24,31 Vrhovine 30,16 54,05 19,62 73,67 36,30 Zalužnica 16,61 29,82 6,92 36,74 23,21 OPĆINA VRHOVINE 154,95 144,36 40,94 185,30 28,36

* Neizgrađeni dio građevinskih područja u ovoj tablici sastoji se od neizgrađenog dijela planiranog Prostornim planom (bivše) Općine Otočac i neizgrađenog dijela planiranog ovim planom.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 32 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture 2.3.3.1. Unapređenje uređenja naselja

Polazeći od ciljeva urbanog razvoja određenih županijskim planom ocijenjeno je da se uređivanje prostora treba odvijati postupno, polazeći od obnove nekadašnjeg stanja na temelju valorizacije prostora.

Temeljni ciljevi razvoja naselja su:

− težiti povećanju broja stanovnika, − osiguranje boljih uvjeta života omogućavanjem skladnijeg prostornog, gospodarskog, društvenog i kulturnog razvoja i raznolikijim uvjetima života, − planiranje prostornog razvoja prvenstveno na planski određenim građevinskim područjima s opremanjem pratećim sadržajima i prostorima, − racionalizacija korištenja prostora pri čemu se mora posvetiti posebna pažnja usklađivanju stambene, poljoprivredne i proizvodne funkcije, − uređivanje prostora, infrastrukture i komunikacijskih sustava uz uvažavanje postojeće mreže i strukture naselja te razvojnih koridora, − cjelokupni razvoj usmjeravati tako da se naglasi važnost vrijednog prirodnog krajolika.

Planom se definiraju:

∗ veličina, struktura i oblik razvoja naselja, ∗ uravnotežen razvoj središnjih funkcija, ∗ ravnomjerniji razvoj u prostoru, ∗ lokalna razvojna središta, ∗ granice građevinskih područja, ∗ načini i uvjeti gradnje i uređenja prostora.

Planiranje sistema naselja temelji se na prostornoj organizaciji i razradi značenja i karakteristika svakog naselja. Ne planiraju se nova naselja, već se osiguravaju uvjeti za daljnji razvoj postojećih.

Za formiranje skladne slike naselja predviđene mjere razvoja, uređivanja i zaštite temelje se na:

- očuvanju karakteristične, posebno vrijedne slike krajobraza, - tipologiji čestica karakterističnih za seoske prostore ovog kraja, - karakterističnoj organizaciji zaselaka proizašloj iz nekadašnjeg načina života, - gradnji niskih stambenih i gospodarskih građevina, - elementima tradicijske arhitekture, - očuvanju vrijednih kulturno-povijesnih građevina i prostora, - vrijednim neizgrađenim javnim prostorima, - uređivanju naselja s povećavanjem stambenih, komunalnih i drugih standarda, - gradnji proizvodnih i infrastrukturnih građevina na za to određenim lokacijama, - poticanju razvitka obiteljskih gospodarskih pogona uzgoja povrća na malim gospodarstvima te poticanju stvaranja farmi, - iniciranju razvitka seoskog turizma na većim gospodarstvima.

Stanovanje kao osnovna funkcija naselja i najveći korisnik prostora je značajni element prostornog planiranja. Cjelina sustava stanovanja je: stan, usluge, opskrba, obrazovanje, socijalne i zdravstvene djelatnosti te rekreacijski prostor.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 33 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

2.3.3.2. Unapređenje prometne infrastrukture

Unapređenju prometne infrastrukture u budućem razdoblju treba obratiti znatnu pozornost. Posebno se to odnosi na pojedine segmente prometnog sustava gdje su registrirani nedostaci u smislu uskih profila cesta, neasfaltiranih poteza, neriješene površinske odvodnje, neuređenih i slabo osiguranih križanja u nivou sa željezničkom prugom. Postojeće državne, županijske, lokalne i nerazvrstane ceste na području Općine u većini je potrebno rekonstruirati i izvršiti proširenja u osnovnoj razini, na njima osigurati uvjete za odvijanje javnog prijevoza (autobusna ugibališta, oprema stajališta), urediti pješačke hodnike kroz naselja, riješiti odvodnju prometnih površina i spriječiti otjecanje na kontaktne površine, uvesti odnosno poboljšati javnu rasvjetu i povećati sigurnost na svim cestama i križanjima. Oko samog naselja Vrhovine potrebno je izgraditi obilaznicu državne ceste, jer svi prometni tokovi prolaze samim središtem naselja Vrhovine.

Županijskim planom je planirana gradnja brze željezničke pruge Oštarije - Split. Ona je na trasi današnje pruge koja prolazi središnjim dijelom Općine. Pri njenoj realizaciji treba preispitati broj prijelaza i osigurati denivelirane cestovne prijelaze, a u međuvremenu osigurati prijelaze sa svjetlosnim signalima i brkljama uz državnu i županijsku cestu te izvesti tunel i rekonstrukciju trase.

2.3.3.3. Unapređenje komunalne infrastrukture

Planiran je razvoj komunalne infrastrukture, posebno kod sustava gdje mreža (npr. sustav odvodnje) ne postoji, ili je u lošem stanju. Izrađena je projektna dokumentacija za odvodnju i vodoopskrbu Općine – izradio ju je Hidro consult d.o.o. Rijeka.

- Odvodnja Prioritet bi trebalo dati, u skladu s obavezom maksimalne zaštite podzemnih kraških slojeva od zagađenja, sustavu odvodnje oborinske i otpadne vode. Planirana je izvedba uređaja na lokalnoj razini za veća naselja te sabirnih jama za svaku česticu kod malih naselja. To je posebno važno zbog činjenice da se podzemne vode s ovog prostora planira koristiti za snabdijevanje šireg prostora Like.

- Vodoopskrba Sustav vodoopskrbe Općine je potrebno unaprijediti kroz povezivanje regionalnih i lokalnog cjevovoda. Svako naselje potrebno je opskrbiti pitkom vodom.

- Elektroenergetika Elektroenergetski sustav potrebno je unapređivati kroz izgradnju odnosno zamjenu starih i preopterećenih transformatorskih postrojenja. Uređaje za prijenos električne energije (zračne vodove) obavezno treba izmještati u podzemlje koridora cestovnih prometnica kroz naselja (kabeli).

- Telekomunikacije Razvoj sustava telekomunikacija, prvenstveno infrastrukture pokretnih mreža, doživljava gotovo svakodnevna unapređenja i tehnološke inovacije. Zbog zaštite prostora obavezno je odrediti područja gdje se ne smiju postavljati stupovi, a na ostalom prostoru pod kojim se uvjetima mogu postavljati. U sustavu nepokretne mreže unapređenje odnosno povećanje kvalitete usluga moguće je provesti kroz izgradnju novog UPS-a (udaljenog pretplatničkog stupnja).

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 34 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. Prikaz prostornog razvitka na području Općine u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Županije

Prostornim planom Ličko-senjske županije je istaknuta potreba osnaživanja mreže malih gradova i važnijih naselja – nositelja lokalnog razvoja, revitalizacije gospodarstva i poljodjelstva uz očuvanje i zaštitu prostora, zatim gradnja brze željezničke pruge, cjelovito definiranje sustava vodoopskrbe, te suvremeno rješenje zbrinjavanja otpada. Ukazuje se na potrebu očuvanja vrijedne prirodne baštine. Kontinentalni turizam i rekreacija su elementi koji bi doprinijeli boljem iskorištenju potencijala (Mala Kapela, Plitvička jezera). Općina Vrhovine je jedna od 8 općina i 4 grada što čine Ličko-senjsku županiju. Sa svojih 5 naselja i površinom od 154,95 km2 u odnosu na ukupno 255 naselja i 5.350,50 km2 područja Županije, Općina čini 2,9% površine. U broju stanovnika Županije (53.677 st. 2001. g.) sudjeluje sa 1,7% (905 st.).

U odnosu na prostornu strukturu Županije Općina je značajna po svojem položaju u dijelu NP Plitvička jezera, prometnom i infrastrukturnom koridoru koji vodi od Senja prema Plitvičkim jezerima te šumama i livadama. Posebnost joj daju i ambijenti kraških polja okruženih brdima sa šumskom vegetacijom.

Ocijenjeno je da bi se daljnji prostorni razvitak Općine trebao zasnivati na sljedećim gospodarskim elementima:

- Razvoj i intenzivnija poljoprivredna aktivnost, a posebno stočarstvo, - Razvoj rekreacijskih i lovnih aktivnosti u prostorima šuma i livada, - Pokretanje industrijske djelatnosti na postojećim i stimuliranje razvoja na novim lokacijama, a posebno poticanje izgradnje prehrambenih pogona, - Iskorištavanje turističkog potencijala što proizlazi iz prometnih i prirodnih obilježja.

U odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Županije najznačajniji elementi prostornog razvitka Općine Vrhovine su: - Osiguranje koridora za rekonstruiranu željezničku prugu; - Očuvanje i turističko-rekreativno korištenje šumskih i livadnih prostora a posebno u dijelu Općine koji je u neposrednom kontaktu Nacionalnog parka Plitvička jezera; - Očuvanje poljoprivrednog zemljišta i poticanje proizvodnje; - Unapređenje i obnova zapuštenih, devastiranih i ratom razorenih dijelova naselja.

3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina 3.2.1. Prostorna organizacija

Kako Općina ima mali broj naselja, prostorna organizacija je u osnovi jednostavna. Sjedište Općine je naselje Vrhovine. Ono će u svojim središnjim dijelovima imati urbana obilježja. Ostala naselja s pretežno ruralnim obilježjima će se tako razvijati i nadalje, naravno uz dopunu svim onim funkcijama i djelatnostima koje će se tamo moći razvijati. Zbog bolje prometne i infrastrukturne opremljenosti očekuje se da će Zalužnica, Rudopolje, a posebice Dugi Dol – dio Rudopolja razviti i neke dopunske funkcije.

U nizinskim dijelovima je prostor za razvoj naselja određivan tako da se očuvaju poljoprivredna zemljišta i postojeće šume te osigura odgovarajući zaštitni pojas uz njih. To podrazumijeva da u ovim naseljima treba izbjegavati disperznu gradnju, a posebno voditi računa o lociranju radnih pogona.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 35 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

Na padinama brda će i nadalje naselja (Turjanski i Gornje Vrhovine) i njihovi disperzni dijelovi biti relativno mali i raštrkani, a cijeli prostor podređen očuvanju prirode.

Zadržani su prostori postojećih zona gospodarskih djelatnosti. Predviđena je lokacija za motel s drugim uslužno-trgovačkim sadržajima, receptivni punkt s mogućnošću uređenja igrališta i kampa u rekreacijskoj zoni te otvaranja ulaza u NP Plitvička jezera. Predviđena je zona sporta i rekreacije s planinarskim domom, mogućnošću uređenja skijaških staza i sl.

Infrastrukturni koridori su planirani tako da se osiguraju sve potrebe Općine. Pritom su najčešće respektirani dosadašnji koridori, a kod određivanja novih je vođeno računa o tome da što manje devastiraju prostor kroz koji će prolaziti. To se posebno odnosi na koridor željezničke pruge čija trasa će se korigirati.

Zbog male površine najuređenijih poljoprivrednih zemljišta njih se Planom predviđa očuvati i namijeniti proizvodnji.

Cijela koncepcija razvoja zasniva se na težnji za očuvanjem vrlo velike ekološke vrijednosti, ali i osiguranjem prostora za povratak i doseljenje novih stanovnika. Osiguranjem maks. 25% neizgrađenih građevinskih područja u svakom od naselja (osim u naselju Vrhovine) želi se osigurati mogućnost izbora kako pri razmještaju novih stanovnika, tako i pri rješavanju vlasničkih odnosa.

U skladu s odredbama županijskog plana je u prostornoj organizaciji posebna pažnja posvećena prilagođavanju daljnjeg razvitka prirodnoj osnovi. Tako je u ravničastim dijelovima Planom određena namjena za poljoprivredna tla, šumski prostori što se nalaze u najvećem dijelu Općine se Planom određuju kao najznačajniji prostori s očuvanim prirodnim krajobrazom i mogućom rekreacijskom namjenom.

Intenzivniji prostorni razvoj općinskog središta Vrhovine i naselja s 450 stanovnika je usklađen s odredbama županijskog plana.

3.2.2. Principi planirane namjene površina

2 U ukupnoj površini Općine (154,95 km ) pod šumama je oko 66,03 % površina, tj. oko 102,32 2 2 km , a poljoprivredno zemljište je na oko 19,80 km (12,78 %).

Površina građevinskih područja naselja iznosi 185,30 ha tj. svega 1,2 % ukupne površine Općine.

Kod određivanja plana namjene površina izvršena je sistematizacija namjene vodeći računa o očuvanju prirodnih vrijednosti, nudeći mogućnosti razvoja u svakom od naselja. Na nekoliko lokacija je predloženo formiranje novih građevinskih područja koja bi trebala imati ulogu stimulatora razvoja.

Struktura namjene površina u obuhvatu Plana je sljedeća:

Za razvoj i uređenje prostora naselja predviđene su:

• izgrađeni dio građevinskog područja – obuhvaća postojeću izgradnju, izgrađeno - na grafičkim prikazima je označen izgrađeni dio građevinskog područja prema Prostornom planu (bivše) Općine Otočac.

• U izgrađeni dio građevinskog područja naselja Vrhovine uključena je i gospodarska namjena – pretežno industrijska: 2 postojeće zone – u naselju Vrhovine i naselju Zalužnica.

• Neizgrađeni dio građevinskog područja – to su zone moguće izgradnje uz rubne dijelove već izgrađenih dijelova naselja, uz postojeće lokalne puteve, koje su ocijenjene kao pogodne za gradnju.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 36 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

Neizgrađeni dio građevinskog područja naselja prikazan je kao neizgrađen i planiran.

neizgrađeno - na grafičkim prikazima je označen neizgrađeni dio građevinskog područja prema Prostornom planu (bivše) Općine Otočac koji se ovim planom zadržava.

planirano - na grafičkim prikazima je označen neizgrađeni dio građevinskog područja naselja koji se ovim planom predviđa za gradnju. • U neizgrađeni dio građevinskog područja naselja Vrhovine uključena je i jedna zona K1 – poslovna namjena. • U neizgrađeni dio građevinskog područja naselja Vrhovine uključena je i zona rekreacije u naselju Vrhovine (R-V1).

Za razvoj i uređenje prostora izvan naselja predviđene su: • ugostiteljsko-turistička namjena: turističko naselje s pripadajućim sadržajima (T2), te još 5 izdvojenih građevinskih područja za turističke namjene (T, T1), • površina za istraživanje mineralnih sirovina – definirane su tri zone u kojima se nalaze istražni prostori za kamenolome (EX) – jedna u naselju Zalužnica i dvije u naselju Vrhovine, • sportsko-rekreacijska namjena – planirano je 3 izdvojena građevinska područja za sportsko- rekreacijsku namjenu (R) (konjički sport, tenis, nogomet, košarka, rukomet, rekreacija u prirodi, skijanje i dr.). Unutar ovih širih zona izdvojenih građevinskih područja označene su uže zone za gradnju sportsko-rekreacijskih građevina.

Za poljoprivredna tla isključivo osnovne namjene predviđena su: • vrijedna obradiva tla (P2), • ostala obradiva tla (P3),

Za šumske površine predviđene su: • šume isključivo osnovne namjene – gospodarske, zaštitne i posebne namjene (Š1, Š2 i Š3), • ostale poljoprivredne i šumske površine (PŠ),

Za ostale površine predviđene su: • površine za uređenje groblja (G). • površine infrastrukturnih sustava (IS) - energetski sustav - vodnogospodarski sustav.

• Za cestovni promet predviđene su površine za državnu cestu, županijske, lokalne i ostale ceste važne za povezivanje naselja.

• Za željeznički promet predviđeno je korištenje postojeće trase za željezničku prugu te površina za izgradnju tunela "Javor".

Određivanje namjene i njihovog razgraničenja vršeno je prema zatečenom postojećem stanju kao polazištu.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 37 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

TABLICA 7. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (naselja i izgrađene strukture van naselja: poljoprivredne, šumske te vodne površine, posebne namjene i ostale površine)

% od Red. Ukupno OPĆINA VRHOVINE Oznaka površine stan/ha ha/stan br. ha Općine 1.0. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA Planirani broj stanovnika: 1.200 0,08 12,9 NAMJENU POVRŠINA 1.1. Građevinska područja ukupno * 185,30* 1,20 izgrađeni dio GP GP+K1+I 144,36 0,93 neizgrađeni dio GP 1+RV1 40,94 0,26 1.2. Izgrađene strukture van građevinskog područja ukupno 244,81 1,56 - Mineralne sirovine ukupno 65,46 0,42 - istražni prostori za mineralne sirovine EX 65,46 0,42 - Turistička namjena ukupno 34,63 0,22 - turistička namjena T 24,11 0,16 - turističko naselje T2 10,52 0,07 - Sportsko-rekreacijska namjena ukupno 141,03 0,91 - sport i rekreacija (šire zone) R 113,61 0,73 - građevinsko područje za građevine sporta i rekreacije GPR 27,42 0,18 1.3. Poljoprivredne površine ukupno 1.980,23 12,78 - vrijedna obradiva tla P2 215,47 1,39 - ostala obradiva tla P3 1.764,76 11,39 1.4. Šumske površine ukupno 10.231,71 66,03 - gospodarske šume Š1 8.590,64 55,44 - zaštitne šume Š2 85,84 0,55 - šume posebne namjene Š3 1.555,23 10,04 1.5. Ostale poljoprivredne i šumske površine ukupno PŠ 2.846,45 18,37 1.7. Ostale površine ukupno 10,19 0,07 - površine infrastrukturnih sustava IS (površina uključena u osnovnu namjenu) - groblja G 10,19 0,07 UKUPNO OPĆINA 15.495,00 100,00 2.0. ZAŠTIĆENE CJELINE 2.1. Zaštićena prirodna baština ukupno - Nacionalni park Plitvička jezera NP 2.048,40 13,22

* U građevinska područja naselja (UKUPNO) u ovoj tablici uključeno je: - u naselju Vrhovine R-V1, I1-V1 i K, - u naselju Zalužnica I1-Z1 u ukupnom iznosu 16,1 ha.

TABLICA 8. PREGLED POVRŠINA GRAĐEVINSKIH PODRUČJA PO NASELJIMA (ha)

GRAĐEVINSKA PODRUČJA Turizam SPORT I REKREACIJA Poslovno Proizvodnja Groblja UKUPNO NASELJA (T) građ. podr. (K) SVE- NASELJE planirano sporta i UKUPNO izgra- neizgra- plani- Ukupno posto- posto- plani- ukupno planirano (R) rekreacije oznaka planirano postojeće planirano đeno * đeno * rano * (planirano) jeće jeće rano T-GV2 6,13 1. GORNJE VRHOVINE 32,77 7,15 0,87 40,79 R-GV1 41,73 4,65 46,38 0,15 6,19 32,92 75,82 108,74 T1-GV1 9,10 2. RUDOPOLJE 12,50 2,26 0,42 15,18 T-R1 2,74 R-R1 24,74 8,07 32,81 0,7 13,20 38,23 51,43 3. TURJANSKI 15,22 3,00 0,70 18,92 0,3 15,52 3,70 19,22 T-V2 5,17 R-V1 2,42 2,42 4. VRHOVINE 44,37 6,22 8,01 58,59 T2-V1 10,52 R-V2 44,72 14,70 59,42 I1-V1 9,68 2,97 2,31 56,36 95,70 152,06 T-V3 0,97 5. ZALUŽNICA 28,80 4,50 2,42 35,72 I1-Z1 1,02 0,54 30,36 6,92 37,28

OPĆINA VRHOVINE 133,66 23,12 12,42 169,20 34,63 113,61 27,42 141,03 10,70 2,97 4,00 6,19 148,36 220,36 368,72

* Izgrađeno - na grafičkim prikazima je označen izgrađeni dio građevinskog područja prema Prostornom planu (bivše) Općine Otočac.

Neizgrađeno - na grafičkim prikazima je označen neizgrađeni dio građevinskog područja prema Prostornom planu (bivše) Općine Otočac koji se ovim planom zadržava.

Planirano - na grafičkim prikazima je označen neizgrađeni dio građevinskog područja naselja koji se ovim planom predviđa za gradnju.

U granicama Nacionalnog parka Plitvička jezera je 2.048,4 ha područja Općine.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 38 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti

Planom se nastojalo omogućiti razvoj gospodarskih i društvenih djelatnosti u skladu s potrebama i mogućnostima gospodarskog i društvenog potencijala Općine.

Predviđene su površine na kojima je moguća gospodarska namjena – pretežno industrijska (I1) u naselju Vrhovine za drvnu industriju i naselju Zalužnica – prerada kamena. Pretpostavlja se da će se na ovim prostorima graditi pogoni različite prerade i proizvodnje. Za djelatnosti koje će se obavljati unutar ovih zona potrebno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša.

Na osnovi pretpostavki o gospodarskim potencijalima realnom je ocijenjena mogućnost gradnje sljedećih kapaciteta:

- Tvornica dječje hrane na bazi mlijeka, - Klaonica i prerada mesa, - Prerada krumpira, - Pogon za uzgoj i preradu peradi - Mješaonica stočne hrane.

Od industrije je postojeća drvoprerađivačka djelatnost usmjerena na proizvodnju građe. Uz poticajne mjere Države računa se na zainteresiranost za gradnju manjih pogona (do 100 radnika) s tim da oni ne zagađuju okoliš i budu visoko dohodovni.

Za društvene i djelatnosti javne namjene, dječje vrtiće, škole i manje vjerske građevine nisu Planom predviđene izdvojene zone već će se one uređivati i po potrebi graditi nove unutar granica pojedinog građevinskog područja a prema mogućnostima i potrebama. Postojeće škole će se obnavljati i održavati po potrebi, ili će ih se prenamijeniti za druge javne namjene. Turističko-sportski centri (motel, tenis, razna igrališta, šetne, biciklističke, staze za jahanje, itd.) će biti značajan element razvoja Općine. Drugi radni prostori će se otvarati u skladu s inicijativom i potrebama pojedinih poduzetnika, Općine ili drugih subjekata. 3.3.1. Sustav naselja

Mreža naselja se neće bitno mijenjati. U svih 5 naselja i njihovim dijelovima je predviđena mogućnost obnove svih porušenih i gradnja novih zgrada. To je učinjeno s ciljem ponovnog održanja života u svim do rata naseljenim prostorima. Planirani sistem centralnih naselja se zasniva na povijesnom slijedu, položaju u prostoru i racionalnim mogućnostima izgradnje. Tako se predviđa sljedeći sistem centralnih naselja:

1. Općinsko središte i nadalje će biti Vrhovine s nizom funkcija (općinska uprava, osnovna škola, zdravstvena stanica, ljekarna, pošta, župna crkva, ispostava banke – osiguranje, dječja ustanova, specijalizirane trgovine, obrti itd.).

2. Središta naselja trebala bi postati prostori za zadovoljavanje svakodnevnih potreba stanovnika okolnih zaselaka ili bližih naselja. To su središta naselja Rudopolje, Zalužnica i Turjanski. Oni mogu imati dječji vrtić, područnu školu, manju dvoranu, kulturno-umjetničko društvo, ambulantu i veterinarsku ambulantu, ljekarnu, crkvu, trgovine, ugostiteljske lokale, mini tržnicu, mini hotel, hotelsko-ugostiteljski lokal i sl. koji će se graditi prema potrebama i mogućnostima.

Značaj pojedinog naselja ovisit će o broju i raznovrsnosti pojedinih sadržaja. Iz dosadašnjeg je razvoja vidljivo da će i nadalje gustoća stanovanja biti najveća u Vrhovinama.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 39 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora

Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina određeni Planom podređeni su tipologiji ruralnog graditeljskog nasljeđa.

Omogućava se gradnja građevina unutar građevinskog područja uz prilagodbu postojećim katastarskim česticama.

Izgrađenost građevnih čestica ne može biti veća od 40%, a visina građevina mora biti usklađena s okolnim građevinama. Mogu se predvidjeti prostori za rad u građevini ili u posebnim građevinama na građevnoj čestici. Omogućava se gradnja niskih slobodnostojećih i poluugrađenih građevina u skladu s lokalnim uvjetima. Najveća visina građevina je podrum, prizemlje, kat i potkrovlje (Po+P+1+Pk).

Postojeća služnost puteva i pristupa preko čestica se Planom zadržava. Prilikom izgradnje može se ukazati potreba javnog puta ili pristupa građevini ili proširenju postojećeg puta, što se Planom omogućava.

Unutar primarne namjene može se zateći i druga namjena (npr. poljoprivredne površine unutar zone predviđene za gospodarske djelatnosti), što će se uzeti u obzir kod izdavanja lokacijskih dozvola.

Prijedlog namjene površina, korištenje i namjena prostora određen je prema raspoloživim podacima i saznanjima. Eventualna detaljnija razgraničenja unutar područja vršit će se lokacijskim dozvolama, uvažavajući pri tom i vlasničke odnose. Prilikom određivanja lokalnih uvjeta u postupku izdavanja lokacijskih dozvola treba analizirati i uvažiti sva ograničenja kao i druge elemente dobivene analizom pojedine lokacije. Unutar pojedinih zona mogu se zadržati postojeće čestice ili formirati nove u skladu sa smjernicama.

Garažno-parkirališne potrebe za svaku namjenu (građevinu) treba riješiti prvenstveno na vlastitoj građevnoj čestici, a ako to nije moguće, u neposrednoj blizini.

Mjere zaštite od požara i eksplozija, te zaštitu od ratnih opasnosti rješavat će se prilikom izdavanja lokacijske dozvole, a u skladu s propisima. U Planu su određeni prometni koridori koji služe kao vatrogasni putevi.

U postojećim naseljima i izgrađenim dijelovima naselja će se obnavljati ili graditi stambene i gospodarske građevine na pojedinačnim, dosad neizgrađenim česticama unutar naselja ili neposredno nastavno na dosadašnje naselje. Ta obnova i izgradnja odvijat će se u skladu s postojećom tipologijom čestica. One imaju stambenu i gospodarsku izgradnju s radnim prostorom po potrebi te s vrtovima na okućnici.

Gabariti građevina i tipologija izgradnje trebaju poštivati osobitost naselja. Očuvanju cjelovite fizionomije pojedinog naselja doprinijet će se obnovom ili gradnjom zajedničkih javnih prostora i sadržaja.

U slučaju da se ukaže potreba da se organizira izgradnja novih grupacija obiteljskih kuća tada će se nova parcelacija na dosad neizgrađenom zemljištu planirati detaljnim planom uređenja. Takav plan će odrediti koridore stambenih ulica i priključke na višu kategoriju cesta, te veličinu i tipove građevnih čestica kao i gabarite građevina u suglasju s fizionomijom postojećih naselja i prirodnim okolišem. Odluka o tome će se donijeti Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 40 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

Novi prateći sadržaji trebaju biti kapacitetom prilagođeni potrebama, a oblikovanjem fizionomiji naselja (u pogledu visine, građevnog materijala, tipa izgradnje).

Radi poticanja planinskog i sportsko-rekreacijskog turizma, na području Općine će se pored postojećih planinarskih staza uređivati nove, koristeći prvenstveno postojeće puteve. Mogu se uređivati i biciklističke staze te sportsko-rekreacijske i trim staze. Prioritet i pojedine dionice će se određivati prilikom provedbe Plana.

3.4.1. Zone gospodarskih djelatnosti

Zone gospodarskih djelatnosti planirane su za izgradnju poslovnih (gospodarskih) građevina manjeg kapaciteta, bez stanovanja na čestici (radni pogoni, skladišta i sl.). Definirane su kao brutto zona, koja će se prema potrebi parcelirati za više korisnika i izgrađivati po sljedećim odredbama:

- Svi će se priključiti na infrastrukturu ili osigurati vlastite sisteme, posebno za sigurno otklanjanje otpadnih voda zbog zaštite tla i podzemnih voda.

- Pri izgradnji proizvodnih pogona vodit će se posebno računa o preventivnoj ekološkoj zaštiti, pa se neće locirati pogoni koji štetno utječu na okoliš onečišćenjem zraka, a posebno agresivnim otpadnim vodama.

- Ovim planom definirane su 2 zone gospodarskih djelatnosti čija površina ukupno iznosi 10,70 ha (u naselju Vrhovine drvna industrija, a u naselju Zalužnica prerada kamena).

3.4.2. Poljoprivredne površine

Grupu ostalih poljoprivrednih i pejzažnih površina čine prostori koji spadaju u niže bonitetne klase: livade, šumarci i manje šumske površine. Način njihova korištenja Planom nije posebno određivan. Na njima će biti moguća poljoprivredna proizvodnja, koristit će se kao okućnice, voćnjaci, pašnjaci, a moguće ih je koristiti i kao rekreacijske i sportske površine. Ako se pokaže potrebnim na ovim površinama je moguća i gradnja planinarskog doma i drugih manjih izletničkih sadržaja te sportsko-rekreacijske staze. Također je moguće na njima graditi zgrade za sadržaje koji služe za manje farme s pašnjacima.

Na poljoprivrednim površinama je moguć uzgoj stoke te proizvodnja zdrave hrane.

To može biti: - Uzgoj krava. Moguće je urediti farme veličine 30-50 ha s po 20-50 krava uz korištenje pregonskih pašnjaka. - Tradicionalni pojedinačni uzgoj krava (1-3 grla). Ukupno bi 5000 krava moglo davati 15 milijuna litara mlijeka. - Tov janjadi u tovilištima. - Uzgoj ovaca i koza na brdskim pašnjacima. - Uzgajališta za potrebe lovnog turizma (srne, divlje svinje, pernata divljač). - Uzgoj konzumnog i sjemenskog krumpira. - Sabiranje i pakiranje ljekovitog bilja i šumskih plodina. - Poljoprivredne površine se Planom predlaže zaštititi od prenamjene u druge svrhe, a također bi ih trebalo usmjeravati gdje je to moguće na proizvodnju zdrave hrane. - Poljoprivredna će se proizvodnja razvijati uređenjem poljoprivrednih površina, pri čemu će se voditi računa o očuvanju prirodnog okoliša, npr. pojedinačnih i grupnih stabala. To će se provoditi zbog očuvanja biocenoze kao podloge proizvodnje zdrave hrane i zbog pejzažnih vrijednosti.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 41 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

- Na poljoprivrednim će se površinama, osim na vodozaštitnom području II. zone zaštite, moći izgrađivati farme uz primjenu zaštićenih mjera u odnosu na naselja (udaljenost ili korištenje reljefa i zelenila kao barijera), te odabirom tehnologije proizvodnje koja će se kompatibilno uključiti u proizvodnju zdrave hrane (korištenje gnojiva i slično). Za tu proizvodnju će se moći graditi odgovarajuće građevine. Na njima će se moći graditi i građevine za spremanje uroda, strojeva i alata. Razgraničenje je vršeno prema pedološkoj karti koja je izrađena za potrebe Prostornog plana Ličko-senjske županije.

3.4.3. Prirodne cjeline i šume

U prirodnim cjelinama provodit će se režim zaštite prirode koji omogućuje korištenje pod određenim uvjetima:

Na području Općine Vrhovine šumama i šumskim zemljištem upravljaju “Hrvatske šume” p.o. Zagreb, Uprava šuma Gospić, Šumarija Vrhovine. S obzirom na ekološki značaj šuma i šumskog zemljišta, a posebno onih u granicama Nacionalnog parka Plitvička jezera treba pažljivo planirati odnos šuma i livada te intervencija na njima. Podzemne vode treba zaštititi s obzirom da je čitavo područje Općine Vrhovine potencijalni vodonosnik rezerve podzemnih voda prve razine. To podrazumijeva da će se kod svake nove izgradnje (stanovanje, rad, turizam) voditi računa da se otpadnim vodama ne ugroze podzemne vode. Izvan NP Plitvička jezera i vodozaštitnog područja II. zone zaštite moguć je razvoj turizma u pejzažu izgradnjom smještajnih i drugih ugostiteljskih građevina, lovačkih domova, izletničkih skloništa i izvan građevinskih područja, kvalitetnim oblikovanjem građevine i njenog okoliša, osiguranjem optimalne odvodnje i deponiranja otpada, uređenjem pješačkih staza, odmorišta, vidikovaca, na način koji je prilagođen prirodnom okolišu. Izgradnja i rekonstrukcija prometnica ne smije velikim građevinskim zahvatima devastirati prirodni okoliš ili preprekama onemogućiti kretanje divljači, a tamo gdje je to nužno, sagradit će se prijelazi za divljač. Unutar granica Nacionalnog parka Plitvička jezera primjenjivat će se režim i zaštita koji su određeni zakonom za ove kategorije spomenika prirode. Šumarstvo će se razvijati na temelju programa gospodarenja šumama, koji određuje mjere zaštite i uređenja, a posebno zbog posljedica rata (miniranje, požari, sječa). Prenamjena šuma (sječa) neće se provoditi osim pažljivo zbog potrebe provođenja cesta.

Vlasnik šume može u svojoj šumi napasivati stoku te skupljati i odvoziti šušanj, mahovinu i druge sporedne šumske proizvode samo pod uvjetima i na način određen Programom za gospodarenje šumama.

Krčenje odnosno čista sječa šume može se dozvoliti:

1. u svrhu promjene vrsta drveća, sastojinskih oblika šume; podizanja plantaža ili objekata koji služe u šumskoj proizvodnji (rasadnici, šumske prometnice, prosjeke, šumsko-građevinski objekti, lovni objekti i sl.), ukoliko to već nije određeno šumsko-gospodarskom osnovom područja. osnovom gospodarenja gospodarskom jedinicom ili programom za gospodarenje šumama;

2. ako se šumsko zemljište zbog općeg interesa ima privesti drugoj kulturi;

3. ako to zahtijevaju interesi sigurnosti ili obrane zemlje;

4. ako je potrebno radi provedbe Plana ili građenja objekata koji se prema posebnom zakonu mogu graditi izvan građevinskog područja;

5. ako je to potrebno radi građenja objekata ili izvođenja radova iz članka 15. stavka 1. točke 1. Zakona o šumama (Narodne novine br. 52/90, 5/91, 9/91, 61/91, 26/93, 76/93, 29/94, 76/99, 8/00, 13/02, 160/04).

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 42 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

Dozvolu iz točke 1. izdaje Županijska skupština.

Zemljište na kojem je izvršena čista sječa odnosno krčenje šume mora se u roku tri godine privesti namjeni radi koje je obavljena čista sječa odnosno krčenje. U protivnom slučaju korisnik je dužan izvršiti pošumljivanje odnosnog zemljišta u roku koji odredi Županijska skupština.

3.4.4. Sustav mjera zaštite i očuvanja kulturnih dobara

MJERE ZAŠTITE KULTURNIH DOBARA

OPĆE ODREDBE

Dijelovi Općine Vrhovine uz njen jugozapadni rub u vrijeme izrade Konzervatorske podloge nisu bili u potpunosti dostupni zbog miniranosti terena. Na tim područjima nisu provedena arheološka i konzervatorska istraživanja u cijelosti. Stoga je ista potrebno provesti naknadno, kada to stanje sigurnosti omogući. Sredstva za provođenje navedenih arheoloških istraživanja osigurava lokalna uprava i samouprava.

Za svu zaštićenu i značajniju evidentiranu graditeljsku baštinu obvezna je izrada konzervatorske dokumentacije i u slučaju kad za šire područje postoji detaljni plan uređenja.

Uvjete zaštite i očuvanja kulturnih dobara nad kojima su uspostavljene mjere zaštite prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (kulturna dobra za koja je utvrđen akt o preventivnoj zaštiti ili registraciji) utvrđuje i provodi nadležno tijelo Ministarstva kulture. Hitni, nužni kao i dopušteni zahvati opće i tehničke zaštite utvrđuju se posebnim uvjetima, a odobravaju prethodnim odobrenjem.

Prethodno odobrenje potrebno je ishoditi za sve radove koji se provode na kulturnim dobrima uključujući i radove za koje se ne izdaje građevna dozvola prema Zakonu o gradnji, te za radove 6 iz Pravilnika o određivanju zahvata u prostoru za koje se ne izdaje lokacijska dozvola .

U slučaju izmjene važećih zakona uvjete zaštite utvrdit će nadležno tijelo na zahtjev stranke adekvatnim aktom, prije izdavanja prethodnog odobrenja na adekvatnu dokumentaciju.

Za kulturna dobra kojima se Konzervatorskom podlogom predlažu mjere zaštite uspostavljene temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (preventivna zaštita, registracija) potrebno je pokrenuti postupak uspostavljanja iste. Postupak će po službenoj dužnosti pokrenuti nadležno tijelo Ministarstva kulture, odnosno vlasnik ili investitor prije poduzimanja planiranih zahvata.

6 Pravilnik o određivanju zahvata u prostoru za koje se ne izdaje lokacijska dozvola («NN» br. 86/2004), članak 2.: Lokacijska dozvola ne izdaje se za: 1. rekonstrukciju građevine kojom se ne mijenja oblik, veličina i namjena građevine, 2. zahvat unutar izrađene građevne čestice složene građevine kojim se bitno ne utječe na uvjete i način korištenja građevne čestice i stanje okoliša, 3. istražni prostor za istraživanje mineralnih sirovina bez rudarskih građevina i postrojenja, te istražni prostor za deponije otpada 4. gradnju odnosno postavljanje priključaka kojima se postojeća građevina priključuje na infrastrukturne instalacije (nisko naponsku i telekomunikacijsku mrežu, vodovod, kanalizaciju, plinovod, toplovod, kabelsku televiziju), 5. gradnju odnosno postavljanje antene mobilne telefonije na postojećoj građevini, 6. pripremne radove i privremene građevine za potrebe građenja složene građevine kada se izvode unutar građevne čestice odnosno koridora zahvata određenog lokacijskom dozvolom, 7. gradnju odnosno postavljanje privremene građevine za potrebe sajmova i javnih manifestacija, 8. gradnju grobnica i spomenika na groblju, 9. gradnju ograde, osim ulične, niže od 1,8 m, 10. uređenje okućnice, građenje cisterne za vodu i septičke jame, postavljanje solarnih kolektora, podzemnog i nadzemnog spremnika goriva do 10 m3, 11. postavljanje reklamnih panoa, 12. postavljanje kioska na javnoj površini, 13. postavljanje nadstrešnica za sklanjanje ljudi u javnom prometu, 14. gradnju građevina protugradne obrane, 15. gradnju građevina za sigurnost plovidbe (objekt signalizacije), 16. gradnju građevina za sigurnost zračnog prometa (objekt za smještaj navigacijskog uređaja površine do 12 m2), 17. postavljanje opreme dječjeg igrališta, 18. poljoprivredne i šumske putove (protupožarne, za gospodarenje šumom) i pješačke staze, 19. postaje za mjerenje kakvoće zraka državne i lokalne mreže prema posebnom zakonu, kada se postavljaju na javnu površinu ili izgrađenu građevnu česticu.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 43 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

Sve navedeno odnosi se na sljedeća kulturna dobra:

1) GORNJE VRHOVINE - ARHEOLOŠKO PODRUČJE VELIKI I MALI OBLJAJ 2) GORNJE VRHOVINE - ARHEOLOŠKO PODRUČJE VOŠTICA 3) GORNJE VRHOVINE (ČUDIĆI - ARHEOLOŠKO PODRUČJE GRČKO GROBLJE 4) GORNJE VRHOVINE (ŠTETIĆI) - STARI GRAD 5) RUDOPOLJE - ARHEOLOŠKO PODRUČJE PUSTI PERUŠIĆ 6) TURJANSKI - ARHEOLOŠKO PODRUČJE CRKVINA 7) TURJANSKI - ARHEOLOŠKO PODRUČJE GRADINA 8) TURJANSKI - ARHEOLOŠKO PODRUČJE TURJANSKI 9) TURJANSKI - RUŠEVINE PRAVOSLAVNE CRKVE USPENJA BOGORODICE 10) TURJANSKI - STARI GRAD 11) VRHOVINE - PRAVOSLAVNA CRKVA SV. MIHAJLA I GAVRILA 12) VRHOVINE - VRHOVINE 34 13) VRHOVINE - VRHOVINE 43 (ZGRADA BIVŠE ŠUMARIJE) 14) VRHOVINE - VRHOVINE 49/51 (BIVŠA PAROHIJSKA KUĆA) 15) VRHOVINE - VRHOVINE 59 16) VRHOVINE (GRBIĆI) - VRHOVINE 185 17) ZALUŽNICA - ARHEOLOŠKI LOKALITET BEZDANJAČA 18) ZALUŽNICA - ARHEOLOŠKO PODRUČJE CRKVINA 19) ZALUŽNICA - PRAVOSLAVNA CRKVA SV. PETRA I PAVLA 20) ZALUŽNICA (IVANČEVIĆI) - ZALUŽNICA 40 21) ZALUŽNICA (IVANČEVIĆI) - ZALUŽNICA 39 22) ZALUŽNICA (IVANČEVIĆI) - ZALUŽNICA 41

Zaštitu i očuvanje kulturnih dobara od lokalnog značaja provode tijela lokalne uprave i samouprave sukladno mjerama zaštite utvrđenim Konzervatorskom podlogom. Lokalna uprava i samouprava dužna je o planiranim zahvatima na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara lokalnog značaja obavijestiti nadležno tijelo Ministarstva kulture, te postupati u skladu sa Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (“NN”, br. 69/99, 151/03 i 157/03), članak 17.7 te člankom 24.8 Pravilnika o registru kulturnih dobara republike Hrvatske ("NN" 37/2001). Sve navedeno odnosi se na sljedeća kulturna dobra:

1) GORNJE VRHOVINE - ARHEOLOŠKO PODRUČJE DELIĆEV OBLJAJ 2) GORNJE VRHOVINE - ARHEOLOŠKO PODRUČJE ŽUTULJA 3) GORNJE VRHOVINE - CISTERNA 4) GORNJE VRHOVINE (ŠTETIĆI) - BUNAR 5) RUDOPOLJE - CISTERNA 6) RUDOPOLJE - ZGRADA ŽELJEZNIČKE POSTAJE 7) TURJANSKI - ARHEOLOŠKO PODRUČJE GRABIK 8) TURJANSKI - ARHEOLOŠKO PODRUČJE KLANČIĆ 9) TURJANSK - ARHEOLOŠKO PODRUČJE LOKVE 10) TURJANSKI - CISTERNA (KOD STARE ŠKOLE) 11) TURJANSKI (MAŠIĆA BUDŽAK) - CISTERNA 12) TURJANSKI (VRANJKOVAC) - CISTERNA S IZVOROM 13) VRHOVINE - ARHEOLOŠKO PODRUČJE GRČKO GROBLJE 14) VRHOVINE - ARHEOLOŠKO PODRUČJE VREBAC 15) VRHOVINE - CISTERNA

7 Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (“NN”, br. 69/99, 151/03 i 157/03), članak 17: Dobro za koje prema odredbama ovoga Zakona nije utvrđeno da je pod zaštitom kao kulturno dobro predstavničko tijelo županije, Grada Zagreba, grada ili općine može proglasiti zaštićenim, ako se nalazi na njihovu području. Tijelo iz stavka 1. ovoga članka svojom će odlukom odrediti dobro koje proglašava zaštićenim, a način njegove zaštite utvrdit će uz prethodnu suglasnost nadležnog tijela, te osigurati uvjete i sredstva potrebna za provedbu odluke. Odluku iz stavka 1. ovoga članka donositelj je dužan dostaviti Ministarstvu kulture. 8 Pravilnik o registru kulturnih dobara republike Hrvatske ("NN" 37/01), članak 24: Uprava vodi i evidenciju kulturnih dobara od lokalnog značenja proglašenih u skladu s člankom 17. Zakona. Evidencija dobara od lokalnog značenja posebni je dio Registra označen odgovarajućom oznakom u bazi podataka. Po završetku kalendarske godine svi upisi evidencije dobara od lokalnog značenja ispisuju se na papir na način propisan člankom 11. stavak 3. i 4. ovoga Pravilnika. U evidenciju dobara od lokalnog značenja unose se na osnovi akta koje je donijelo nadležno tijelo lokalne samouprave sljedeći podaci: – redni broj upisa, – broj i datum akta na osnovi kojega se dobro upisuje, – smještaj dobra (naselje, lokalitet, adresa, za arheološko dobro: topografske oznake, za nematerijalno dobro: područje na kojem je poznato), – naziv dobra, – identifikacijski podaci koji sadrže sažete povijesne podatke, opis i stanje, – ime i prezime naziv i adresa vlasnika/imatelja dobra, – katastarsku česticu i katastarsku općinu (za nepokretna dobra), – opis područja zaštićenog dobra (za povijesne cjeline), – karakterističnu fotografiju, te – službene bilješke (upisi hipoteke i drugih podataka važnih za imovinsko-pravni status dobra).

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 44 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

16) VRHOVINE - CISTERNA 17) VRHOVINE - KOMPLEKS ŽELJEZNIČKE POSTAJE 18) VRHOVINE - VRHOVINE 36 19) VRHOVINE (ČORCI) - BUNAR "BOROVAČA" 20) VRHOVINE (DUGI DO) - LOKVA 21) VRHOVINE (GRBIĆI) - CISTERNA 22) VRHOVINE (KUREŠEVO) - LOKVA 23) VRHOVINE (VRBICA) - IZVOR 24) ZALUŽNICA - ARHEOLOŠKO PODRUČJE GRABIK 25) ZALUŽNICA - ARHEOLOŠKO PODRUČJE PRAŽINOVAC 26) ZALUŽNICA - ARHEOLOŠKO PODRUČJE SAMOGRAD 27) ZALUŽNICA - ARHEOLOŠKO PODRUČJE UMČIĆ 28) ZALUŽNICA - IZVOR "PEĆINA" (KOD CRKVE) 29) ZALUŽNICA - ZGRADA ŠKOLE 30) ZALUŽNICA (BRAKUSI) - CISTERNA 31) ZALUŽNICA (POPOVIĆI) - CISTERNA (KUKIN BUNAR) 32) ZALUŽNICA (KLJAJIĆI) - ZALUŽNICA 55 33) ZALUŽNICA (KLJAJIĆI) - ZALUŽNICA 56

MJERE ZAŠTITE ARHEOLOŠKIH PODRUČJA I LOKALITETA

Na području Općine Vrhovine ubicirano je ukupno 20 arheoloških područja i lokaliteta koji nemaju pravni status zaštite u smislu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. To je rezultat, prije svega, slabe istraženosti a ne važnosti i brojnosti pojedinih arheoloških lokaliteta.

Arheološki lokaliteti kako istraženi tako i potencijalni, predstavljaju važan element kulturne baštine, značajan za povijesni i kulturni identitet naroda i prostora u mikro i makroregionalnom smislu.

Upravo zbog stupnja neistraženosti arheološka područja i lokaliteti svrstavaju se u grupu ugroženih i najmanje zaštićenih kulturnih dobara.

Mjere i uvjeti zaštite podrazumijevaju:

1. Prethodno odobrenje potrebno je ishoditi za sve radove koji se provode na kulturnim dobrima uključujući i radove za koje se ne izdaje građevna dozvola prema Zakonu o gradnji, te za radove iz Pravilnika o određivanju zahvata u prostoru za koje se ne izdaje lokacijska dozvola. Mjere zaštite utvrditi će nadležno tijelo na zahtjev stranke adekvatnim aktom, prije izdavanja prethodnog odobrenja (građevne dozvole).

2. Na osnovi rezultata istraživanja utvrdit će se daljnji postupak u zaštiti predmetnog područja ili lokaliteta. Prioritetna istraživanja potrebno je provoditi na područjima koja se namjenjuju intenzivnom razvoju infrastrukturnih i telekomunikacijskih sustava te iskorištavanju mineralnih i drugih sirovina. Ako se pri izvođenju građevinskih ili drugih radova naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, potrebno je postupiti u skladu sa Zakonom o zaštiti i očuvanju 9 kulturnih dobara .

3. Probna arheološka istraživanja na temelju kojih će se utvrditi daljnji postupak te uvjeti zaštite predmetnog područja ili lokaliteta potrebno je provesti za:

1) GORNJE VRHOVINE - ARHEOLOŠKO PODRUČJE GRČKO GROBLJE - ČUDIĆI 2) GORNJE VRHOVINE - ARHEOLOŠKO PODRUČJE DELIĆEV OBLJAJ

9 Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (“NN”, br. 69/99, 151/03 i 157/03), članak 45.: Ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla, na kopnu, u vodi ili moru naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo. Po primitku obavijesti iz stavka 1. ovoga članka, a najdulje u roku od tri dana od primitka obavijesti nadležno će tijelo, ako to ocijeni potrebnim, rješenjem odrediti mjere osiguranja i zaštite nalazišta i nalaza, a može donijeti i rješenje o privremenoj obustavi daljnjih radova. Žalba na rješenje iz stavka 2. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja. Za vrijeme privremene obustave radova po rješenju iz stavka 2. ovoga članka investitor može podnijeti zahtjev nadležnom tijelu za odobrenje nastavka radova. O ovom zahtjevu investitora nadležno će tijelo odlučiti u roku 30 dana od dana podnošenja zahtjeva.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 45 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

3) GORNJE VRHOVINE - ARHEOLOŠKO PODRUČJE VOŠTICA 4) GORNJE VRHOVINE - ARHEOLOŠKO PODRUČJE ŽUTULJA 5) TURJANSKI - ARHEOLOŠKO PODRUČJE CRKVINA 6) TURJANSKI - ARHEOLOŠKO PODRUČJE GRABIK 7) TURJANSKI - ARHEOLOŠKO PODRUČJE GRADINA 8) TURJANSKI - ARHEOLOŠKO PODRUČJE KLANČIĆ 9) TURJANSKI - ARHEOLOŠKO PODRUČJE LOKVE 10) VRHOVINE - ARHEOLOŠKO PODRUČJE GRČKO GROBLJE 11) VRHOVINE - ARHEOLOŠKO PODRUČJE VREBAC 12) ZALUŽNICA - ARHEOLOŠKO PODRUČJE CRKVINA 13) ZALUŽNICA - ARHEOLOŠKO PODRUČJE GRABIK 14) ZALUŽNICA - ARHEOLOŠKO PODRUČJE PRAŽINOVAC 15) ZALUŽNICA - ARHEOLOŠKO PODRUČJE SAMOGRAD 16) ZALUŽNICA - ARHEOLOŠKO PODRUČJE UMČIĆ

Navedena istraživanja potrebno je provesti prije vršenja građevinskih i drugih radova, odnosno prije ishođenja prethodnog odobrenja sukladno točkama navedenim pod 1 i 2.

4. Građevinske i druge radove osim konzervatorskih i arheoloških istraživanja nije moguće vršiti na sljedećim arheološkim područjima i lokalitetima:

1) GORNJE VRHOVINE - ARHEOLOŠKO PODRUČJE VELIKI I MALI OBLJAJ 2) RUDOPOLJE - ARHEOLOŠKO PODRUČJE PUSTI PERUŠIĆ 3) TURJANSKI - ARHEOLOŠKO PODRUČJE TURJANSKI 4) ZALUŽNICA - ARHEOLOŠKI LOKALITET BEZDANJAČA

Navedeni lokaliteti su kulturna dobra od nacionalnog značaja te stoga trebaju ostati netaknuta.

MJERE ZAŠTITE POVIJESNIH SKLOPOVA I GRAĐEVINA

Na području Općine Vrhovine terenskim i arhivskim istraživanjima provedenim za potrebe ovog plana utvrđeno je ukupno 27 povijesnih građevina. Od toga je 22 civilne građevine, 3 sakralne građevine, 2 obrambene građevine. Valorizacija navedenih kulturnih dobara pokazala je sljedeću distribuciju s obzirom na značaj: povijesnih građevina nacionalnog značaja ima ukupno 1, regionalnog značaja ukupno 7, a kulturnih dobara lokalnog značaja ukupno 19. Prijedlog mjera zaštite distribuiran je na sljedeći način: za preventivnu zaštitu predlaže se ukupno 7, a registraciju ukupno 1 povijesna građevina.

Postojanje organizacije većeg broja građevina u povijesni sklop na području Općine Vrhovine nije utvrđeno.

Pravnim aktom kojim se uspostavlja zaštita nad povijesnim građevinama kao pojedinačnim kulturnim dobrom utvrđuje se i prostorne međe predmetnog kulturnog doba, tj. prostor u ne- posrednoj blizini, koji je također zaštićen. Uspostavljanje zaštite nad prostorom u neposrednoj blizini kulturnog dobra usmjereno je na zadržavanje postojećeg ili uspostavu izvornog ambijenta i organizacije prostora u kojem je kulturno dobro nastalo, odnosno sprečavanje narušavanja širih prostornih odnosa bilo da se radi o eksponiranosti ili izoliranosti pojedinačnog kulturnog dobra.

Prostorne međe kulturnih dobra predviđenih za uspostavljanje zaštite putem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara utvrdit će se donošenjem adekvatnog akta. Prostorne međe za kulturna dobra zaštićena planskim mjerama, utvrdit će se prilikom utvrđivanja mjera zaštite kulturnih dobra lokalnog značaja.

Opći i posebni uvjeti, odnosno dopušteni zahvati i tehničke mjere zaštite na kulturnim dobrima i njihovim dijelovima određuju se sukladno valorizaciji kulturnog dobra, a usmjerene su prvenstveno na konzervaciju povijesnih struktura, odnosno uporabu izvornih oblika, materijala i tehnika prilikom provođenja sanacije i rekonstrukcije, uz adekvatna stručna istraživanja i dokumentiranja.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 46 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

MJERE ZAŠTITE POVIJESNIH GRAĐEVINA

Opći i posebni uvjeti, odnosno dopušteni zahvati i tehničke mjere zaštite povijesnih građevina i njihovih dijelova određeni su prema valorizaciji kulturnih dobra, ovisno o kategoriji kojoj pripadaju, te se provode kako slijedi:

1) ZA POVIJESNE GRAĐEVINE NACIONALNOG ZNAČAJA

Primarno provođenje konzervacije, primjerenog održavanja i konsolidacije struktura koje nisu oštećene te su zadržale svoja izvorna obilježja. Lakše oštećene dijelove ili dijelove koji su neznatno izgubili svoja izvorna obilježja moguće je sanirati prema izvornim oblicima u izvornim materijalima i tehnikama. U manjoj mjeri moguća je rekonstrukcija uništenih dijelova ili obilježja, prema rezultatima istraživanja, arhivskoj građi i dokumentaciji, isključivo u izvornim materijalima i tehnikama. Prije izvođenja planiranih zahvata potrebno je provesti sustavna istraživanja (arheološka, konzervatorska, restauratorska, stanja stabiliteta i dr.) kao i detaljno dokumentiranje građevine i njenih dijelova. Projektna dokumentacija između ostalog treba sadržavati i elaborat prezentacije, korištenja i održavanja građevine. Neposredna okolina građevine predstavlja širi prostor koji pripada građevini za obavljanje njene povijesne funkcije uključujući prateće građevine i sadržaje, odnosno područje koje će štititi njenu cjelovitost u prostoru. Navedene kriterije potrebno je primijeniti u zaštiti građevine:

• TURJANSKI - STARI GRAD

2) ZA POVIJESNE GRAĐEVINE REGIONALNOG ZNAČAJA

Preporuča se provođenje mjera zaštite kao i za kulturna dobra nacionalnog značaja. Povijesnih struktura koje se nalaze u dobrom stanju potrebno je primjereno održavati. Sanaciju oštećenih povijesnih struktura moguće je provoditi isključivo prema izvorniku u povijesnim materijalima i tehnikama. Rekonstrukciju uništenih povijesnih struktura moguće je provoditi prema povijesnim oblicima, povijesnim materijalima i tehnikama, te u suvremenim materijalima i tehnikama koje nisu u sukobu sa izvornim strukturama. Prije izvođenja planiranog zahvata potrebno je provesti istraživanja dostatna za provođenje istog. Projektna dokumentacija između ostalog, treba sadržavati i snimku postojećeg stanja cijele građevine. Prostor unutar zaštićenih međa kulturnog dobra, predstavlja prostor dostatan za zaštitu njegovog integriteta. Navedene kriterije potrebno je primijeniti u zaštiti sljedećih građevina:

1) GORNJE VRHOVINE (ŠTETIĆI) - STARI GRAD 2) TURJANSKI - RUŠEVINE PRAVOSLAVNE CRKVE USPENJA BOGORODICE 3) VRHOVINE - PRAVOSLAVNA CRKVA SV. MIHAJLA I GAVRILA 4) VRHOVINE - VRHOVINE 43 (ZGRADA BIVŠE ŠUMARIJE) 5) VRHOVINE - VRHOVINE 49/51 (BIVŠA PAROHIJSKA KUĆA) 6) VRHOVINE - VRHOVINE 59 7) ZALUŽNICA - PRAVOSLAVNA CRKVA SV. PETRA I PAVLA

3) ZA POVIJESNE GRAĐEVINE LOKALNOG ZNAČAJA

Preporuča se provođenje mjera zaštite kao i za kulturna dobra regionalnog značaja. Povijesne struktura koje se nalaze u dobrom stanju potrebno je primjereno održavati. Sanaciju oštećenih povijesnih struktura moguće je provoditi prema povijesnim oblicima prikladnim materijalima i tehnikama koje nisu u sukobu sa izvornikom. Rekonstrukciju uništenih dijelova i sklopova moguće je provoditi prema suvremenim oblicima koji čine skladnu cjelinu sa povijesnim oblicima, u suvremenim materijalima i tehnikama koje nisu u neposrednom sukobu sa povijesnim strukturama. Prije izvođenja planiranog zahvata potrebno je provesti nužna istraživanja za provođenje istog. Projektna dokumentacija između ostalog, treba sadržavati i snimku postojećeg stanja za predmetni zahvat. Prostor unutar zaštićenih međa kulturnog dobra, predstavlja neposrednu okolinu koja ne prelazi granice građevne čestice na kojoj se građevina nalazi.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 47 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

Navedene kriterije potrebno je primijeniti u zaštiti sljedećih građevina:

1) GORNJE VRHOVINE - CISTERNA 2) GORNJE VRHOVINE (ŠTETIĆI) - BUNAR 3) RUDOPOLJE - CISTERNA 4) RUDOPOLJE - ZGRADA ŽELJEZNIČKE POSTAJE 5) TURJANSKI - CISTERNA (KOD STARE ŠKOLE) 6) TURJANSKI (MAŠIĆA BUDŽAK) - CISTERNA 7) TURJANSKI (VRANJKOVAC) - CISTERNA S IZVOROM 8) VRHOVINE - CISTERNA 9) VRHOVINE - CISTERNA 10) VRHOVINE - KOMPLEKS ŽELJEZNIČKE POSTAJE 11) VRHOVINE (ČORCI) - BUNAR "BOROVAČA" 12) VRHOVINE (DUGI DO) - LOKVA 13) VRHOVINE (GRBIĆI) - CISTERNA 14) VRHOVINE (KUREŠEVO) - LOKVA 15) VRHOVINE (VRBICA) - IZVOR 16) ZALUŽNICA - IZVOR "PEĆINA" (KOD CRKVE) 17) ZALUŽNICA - ZGRADA ŠKOLE 18) ZALUŽNICA (BRAKUSI) - CISTERNA 19) ZALUŽNICA (POPOVIĆI) - CISTERNA (KUKIN BUNAR)

MJERE ZAŠTITE ETNOLOŠKE BAŠTINE

Etnološko područje ili seosko naselje, sa dostatnom koncentracijom i očuvanošću tradicijskog graditeljstva, koje bi imalo svojstvo kulturnog dobra, na području Općine Vrhovine nije utvrđeno.

Na prostoru Općine Vrhovine istraživanjima provedenim za potrebe ovog plana utvrđeno je ukupno 8 etnoloških građevina od kojih 5 ima svojstvo kulturnog dobra regionalnog, a 3 lokalnog značaja. Prijedlog mjera zaštite distribuiran je na sljedeći način: za preventivnu zaštitu predlaže se ukupno 5, a kroz planske mjere predlaže se zaštita 3 etnološke građevine.

ETNOLOŠKE GRAĐEVINE

Opći i posebni uvjeti, odnosno dopušteni zahvati i tehničke mjere zaštite građevina tradicijskog graditeljstva, slično kao i za povijesne građevine, određeni su prema valorizaciji, ovisno o kategoriji kojoj pripadaju, te se provode za kulturna dobra kako slijedi:

1) ZA ETNOLOŠKE GRAĐEVINE REGIONALNOG ZNAČAJA Sve elemente tradicijskog graditeljstva koje se nalaze u dobrom stanju potrebno je primjereno održavati. Sanaciju oštećenih elemenata moguće je provoditi u izvornim materijalima i tehnikama. Rekonstrukciju uništenih elemenata tradicijskog graditeljstva moguće je provoditi isključivo prema tradicijskim oblicima, u izvornim materijalima i tehnikama izrade. Prije izvođenja planiranog zahvata potrebno je provesti istraživanja dostatna za provođenje istog. Projektna dokumentacija između ostalog, treba sadržavati i snimku postojećeg stanja cijele građevine. Prostor unutar zaštićenih međa kulturnog dobra predstavlja prostor kompletne okućnice sa svim pratećim gospodarskim građevinama i opremom.

Navedene kriterije potrebno je primijeniti u zaštiti sljedećih građevina:

1) VRHOVINE - VRHOVINE 34 2) VRHOVINE (GRBIĆI) - VRHOVINE 185 3) ZALUŽNICA (IVANČEVIĆI) - ZALUŽNICA 39 4) ZALUŽNICA (IVANČEVIĆI) - ZALUŽNICA 40 5) ZALUŽNICA (IVANČEVIĆI) - ZALUŽNICA 41

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 48 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

2) ZA ETNOLOŠKE GRAĐEVINE LOKALNOG ZNAČAJA

Preporuča se provođenje mjera zaštite kao i za kulturna dobra regionalnog značaja. Sve elemente tradicijskog graditeljstva koji se nalaze u dobrom stanju potrebno je primjereno održavati. Sanaciju oštećenih i rekonstrukciju uništenih elemenata moguće je provoditi prema tradicijskim oblicima prikladnim materijalima i tehnikama izrade, koje nisu u sukobu sa izvornikom. Prije izvođenja planiranog zahvata potrebno je provesti nužna istraživanja za provođenje istog. Projektna dokumentacija između ostalog, treba sadržavati i snimku postojećeg stanja za predmetni zahvat. Prostor unutar zaštićenih međa kulturnog dobra, predstavlja neposrednu okolinu koja ne prelazi granice građevne čestice na kojoj se građevina nalazi. Navedene kriterije potrebno je primijeniti u zaštiti sljedećih građevina:

1) VRHOVINE - VRHOVINE 36 2) ZALUŽNICA ( KLJAJIĆI) - ZALUŽNICA 55 3) ZALUŽNICA (KLJAJIĆI) - ZALUŽNICA 56

MJERE ZAŠTITE MEMORIJALNE BAŠTINE

Na području Općine Vrhovine nalaze se dvije spomen-građevine koje su registrirana kulturna dobra: "Zgrada solane" u Vrhovinama te "Ruševine štamparije Vjesnika" u Turjanskom. Preostala memorijalna baština su spomen-obilježja utvrđena reambulacijom terena. Na području Općine nisu utvrđena bilo kakva memorijalna područja.

MEMORIJALNI OBJEKTI I OBILJEŽJA

Memorijalne građevine odnosno njihove ruševine, te obilježja, potrebno je adekvatno održavati te primjereno obilježiti, uključujući sve prirodne i graditeljske elemente koji ih sačinjavaju te povijesni značaj i događaj koji obilježavaju. Prilikom sanacije i rekonstrukcije potrebno je primijeniti izvorno oblikovanje, materijale i tehnike gradnje. Navedene mjere potrebno je provoditi za sljedeće memorijalne građevine:

1) GORNJE VRHOVINE - POMENIK PALIM BORCIMA I ŽFT 2) RUDOPOLJE - SPOMENIK NOB 3) TURJANSKI - SPOMENIK PALIM BORCIMA 4) TURJANSKI (DIVLJACI) - RUŠEVINE ZGRADE ŠTAMPARIJE "VJESNIKA" 5) VRHOVINE - ZGRADA "SOLANA" 6) ZALUŽNICA - SPOMEN PLOČA NA ZGRADI ŠKOLE 7) ZALUŽNICA - SPOMENIK PALIM BORCIMA I ŽFT

TABELARNI PREGLED

PREGLED PO NASELJIMA

TUMAČ OZNAKA

KTO SZ VZ PMZ KARTOGRAFSKA OZNAKA STANJE ZAŠTITE VALORIZACIJA PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE

AL - Arheološki lokalitet R - Registracija 1 - Nacionalni značaj R - Registracija AP - Arheološko područje P - Preventivna zaštita 2 - Regionalni značaj P - Preventivna zaštita SA - Sakralna građevina E - Evidencija 3 - Lokalni značaj PPO - Prostornim planom općine CG - Civilna građevina N - Nije evidentirano ⊗ - Nije utvrđena ⊗ - Nije utvrđen OG - Obrambena građevina EG - Etnološka građevina MO - Memorijalno obilježje MO – Memorijalni objekt

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 49 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

NAZIV GRUPA RB LOKACIJA KTO SZ VZ PMZ ADRESA VRSTA

GORNJE VRHOVINE GORNJE VRHOVINE ARHEOLOŠKO PODRUČJE 1 ARHEOLOŠKO PODRUČJE AP 01 N 2 P (ČUDIĆI) GRČKO GROBLJE ARHEOLOŠKO PODRUČJE 2 GORNJE VRHOVINE ARHEOLOŠKO PODRUČJE AP 02 N 3 PPO DELIĆEV OBLJAJ ARHEOLOŠKO PODRUČJE 3 GORNJE VRHOVINE ARHEOLOŠKO PODRUČJE AP 03 E 1 P VELIKI I MALI OBLJAJ ARHEOLOŠKO PODRUČJE 4 GORNJE VRHOVINE ARHEOLOŠKO PODRUČJE AP 04 E 2 P VOŠTICA ARHEOLOŠKO PODRUČJE 5 GORNJE VRHOVINE ARHEOLOŠKO PODRUČJE AP 05 N 3 PPO ŽUTULJA GORNJE VRHOVINE 6 STARI GRAD OBRAMBENA GRAĐEVINA OG 01 N 2 P (ŠTETIĆI) 7 GORNJE VRHOVINE CISTERNA CIVILNA GRAĐEVINA CG 01 N 3 PPO GORNJE VRHOVINE 8 BUNAR CIVILNA GRAĐEVINA CG 02 N 3 PPO (ŠTETIĆI) SPOMENIK PALIM BORCIMA I 9 GORNJE VRHOVINE MEMORIJALNO OBILJEŽJE MO 01 E ⊗ ⊗ ŽFT

RUDOPOLJE ARHEOLOŠKO PODRUČJE 1 RUDOPOLJE ARHEOLOŠKO PODRUČJE AP 06 E 1 R PUSTI PERUŠIĆ ZGRADA ŽELJEZNIČKE 2 RUDOPOLJE CIVILNA GRAĐEVINA CG 03 N 3 PPO POSTAJE 3 RUDOPOLJE CISTERNA CIVILNA GRAĐEVINA CG 04 N 3 PPO 4 RUDOPOLJE SPOMENIK NOB MEMORIJALNO OBILJEŽJE MO 02 N ⊗ ⊗

TURJANSKI ARHEOLOŠKO PODRUČJE 1 TURJANSKI ARHEOLOŠKO PODRUČJE AP 07 E 2 P CRKVINA ARHEOLOŠKO PODRUČJE 2 TURJANSKI ARHEOLOŠKO PODRUČJE AP 08 N 3 PPO GRABIK ARHEOLOŠKO PODRUČJE 3 TURJANSKI ARHEOLOŠKO PODRUČJE AP 09 N 2 P GRADINA ARHEOLOŠKO PODRUČJE 4 TURJANSKI ARHEOLOŠKO PODRUČJE AP 10 N 3 PPO KLANČIĆ ARHEOLOŠKO PODRUČJE 5 TURJANSKI ARHEOLOŠKO PODRUČJE AP 11 N 3 PPO LOKVE ARHEOLOŠKO PODRUČJE 6 TURJANSKI ARHEOLOŠKO PODRUČJE AP 12 E 1 R TURJANSKI RUŠEVINE PRAVOSLAVNE 7 TURJANSKI SAKRALNA GRAĐEVINA SG 01 E 2 P CRKVE USPENJA BOGORODICE 8 TURJANSKI STARI GRAD OBRAMBENA GRAĐEVINA OG 02 N 1 R CISTERNA (KOD STARE 9 TURJANSKI CIVILNA GRAĐEVINA CG 05 N 3 PPO ŠKOLE) TURJANSKI 10 CISTERNA S IZVOROM CIVILNA GRAĐEVINA CG 06 N 3 PPO (VRANJKOVAC) TURJANSKI 11 CISTERNA CIVILNA GRAĐEVINA CG 07 N 3 PPO (MAŠIĆA BUDŽAK) TURJANSKI RUŠEVINE ZGRADE 12 MEMORIJALNI OBJEKT MO 03 R ⊗ R (DIVLJACI) ŠTAMPARIJE "VJESNIKA" 13 TURJANSKI SPOMENIK PALIM BORCIMA MEMORIJALNO OBILJEŽJE MO 04 N ⊗ ⊗

VRHOVINE ARHEOLOŠKO PODRUČJE 1 VRHOVINE ARHEOLOŠKO PODRUČJE AP 13 N 3 PPO GRČKO GROBLJE ARHEOLOŠKO PODRUČJE 2 VRHOVINE ARHEOLOŠKO PODRUČJE AP 14 N 3 PPO VREBAC

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 50 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

NAZIV GRUPA RB LOKACIJA KTO SZ VZ PMZ ADRESA VRSTA PRAVOSLAVNA CRKVA SV. 3 VRHOVINE SAKRALNA GRAĐEVINA SG 02 E 2 P MIHAJLA I GAVRILA KOMPLEKS ŽELJEZNIČKE 4 VRHOVINE CIVILNA GRAĐEVINA CG 08 N 3 PPO POSTAJE 5 VRHOVINE VRHOVINE 34 ETNOLOŠKA GRAĐEVINA EG 01 N 2 P 6 VRHOVINE VRHOVINE 36 ETNOLOŠKA GRAĐEVINA EG 02 N 3 PPO VRHOVINE 43 (ZGRADA 7 VRHOVINE CIVILNA GRAĐEVINA CG 09 N 2 P BIVŠE ŠUMARIJE) VRHOVINE 49/51 (BIVŠA 8 VRHOVINE CIVILNA GRAĐEVINA CG 10 N 2 P PAROHIJSKA KUĆA) 9 VRHOVINE VRHOVINE 59 CIVILNA GRAĐEVINA CG 11 N 2 P 10 VRHOVINE (GRBIĆI) VRHOVINE 185 ETNOLOŠKA GRAĐEVINA EG 03 N 2 P 11 VRHOVINE CISTERNA CIVILNA GRAĐEVINA CG 12 N 3 PPO 12 VRHOVINE CISTERNA CIVILNA GRAĐEVINA CG 13 N 3 PPO 13 VRHOVINE (ČORCI) BUNAR "BOROVAČA" CIVILNA GRAĐEVINA CG 14 N 3 PPO 14 VRHOVINE (GRBIĆI) CISTERNA CIVILNA GRAĐEVINA CG 15 N 3 PPO VRHOVINE 15 LOKVA CIVILNA GRAĐEVINA CG 16 N 3 PPO (KUREŠEVO) 16 VRHOVINE (VRBICA) IZVOR CIVILNA GRAĐEVINA CG 17 N 3 PPO 17 VRHOVINE (DUGI DO) LOKVA CIVILNA GRAĐEVINA CG 18 N 3 PPO 18 VRHOVINE ZGRADA "SOLANA" MEMORIJALNI OBJEKT MO 05 R ⊗ R

ZALUŽNICA ARHEOLOŠKO PODRUČJE 1 ZALUŽNICA ARHEOLOŠKO PODRUČJE AP 15 E 2 P CRKVINA ARHEOLOŠKO PODRUČJE 2 ZALUŽNICA ARHEOLOŠKO PODRUČJE AP 16 E 3 PPO GRABIK ARHEOLOŠKO PODRUČJE 3 ZALUŽNICA ARHEOLOŠKO PODRUČJE AP 17 E 3 PPO PRAŽINOVAC ARHEOLOŠKO PODRUČJE 4 ZALUŽNICA ARHEOLOŠKO PODRUČJE AP 18 N 3 PPO SAMOGRAD ARHEOLOŠKO PODRUČJE 5 ZALUŽNICA ARHEOLOŠKO PODRUČJE AP 19 E 3 PPO UMČIĆ ARHEOLOŠKI LOKALITET 6 ZALUŽNICA ARHEOLOŠKI LOKALITET AL 01 E 1 P BEZDANJAČA PRAVOSLAVNA CRKVA 7 ZALUŽNICA SAKRALNA GRAĐEVINA SG 03 E 2 P SV. PETRA I PAVLA 8 ZALUŽNICA ZGRADA ŠKOLE CIVILNA GRAĐEVINA CG 19 N 3 PPO 9 ZALUŽNICA (KLJAJIĆI) ZALUŽNICA 55 ETNOLOŠKA GRAĐEVINA EG 04 N 3 PPO 10 ZALUŽNICA (KLJAJIĆI) ZALUŽNICA 56 ETNOLOŠKA GRAĐEVINA EG 05 N 3 PPO ZALUŽNICA 11 ZALUŽNICA 39 ETNOLOŠKA GRAĐEVINA EG 06 N 2 P (IVANČEVIĆI) ZALUŽNICA 12 ZALUŽNICA 40 ETNOLOŠKA GRAĐEVINA EG 07 N 2 P (IVANČEVIĆI) ZALUŽNICA 13 ZALUŽNICA 41 ETNOLOŠKA GRAĐEVINA EG 08 N 2 P (IVANČEVIĆI) ZALUŽNICA 14 CISTERNA CIVILNA GRAĐEVINA CG 20 N 3 PPO (BRAKUSI) IZVOR "PEĆINA" (KOD 15 ZALUŽNICA CIVILNA GRAĐEVINA CG 21 N 3 PPO CRKVE) ZALUŽNICA 16 CISTERNA (KUKIN BUNAR) CIVILNA GRAĐEVINA CG 22 N 3 PPO (POPOVIĆI) SPOMENIK PALIM BORCIMA I 17 ZALUŽNICA MEMORIJALNO OBILJEŽJE MO 06 E ⊗ ⊗ ŽFT SPOMEN PLOČA NA ZGRADI 18 ZALUŽNICA MEMORIJALNO OBILJEŽJE MO 07 N ⊗ ⊗ ŠKOLE

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 51 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

PREGLED PO VRSTI

TUMAČ OZNAKA

VALORIZACIJA PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE

1 - Nacionalni značaj R - Registracija 2 - Regionalni značaj P - Preventivna zaštita 3 - Lokalni značaj PPO - Prostornim planom općine ⊗ - Nije utvrđena ⊗ - Nije utvrđen

VALORIZACIJA PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE SVEUKUPNO VRSTA 1 2 3 ⊗ ⊗ PP0 P R ARHEOLOŠKA PODRUČJA 3 5 11 11 5 3 19 ARHEOLOŠKA ARHEOLOŠKI LOKALITETI 1 1 1 20 BAŠTINA UKUPNO 4 5 11 6 6 3 GRADSKA NASELJA POVIJESNE GRADSKO SEOSKA NASELJA GRADITELJSKE SEOSKA NASELJA CIJELINE UKUPNO GRADITELJSKI SKLOPOVI CIVILNE GRAĐEVINE 3 19 19 3 22 POVIJESNI SAKRALNE GRAĐEVINE 3 3 3 SKLOPOVI I GROBNE GRAĐEVINE 27 GRAĐEVINE OBRAMBENE GRAĐEVINE 1 1 1 1 2 GOSPODARSKE GRAĐEVINE UKUPNO 1 7 19 19 7 1 MEMORIJALNI OBJEKTI 2 MEMORIJALNA MEMORIJALNAOBILJEŽJA 5 5 2 7 7 BAŠTINA UKUPNO 2 5 5 2 ETNOLOŠKA PODRUČJA ETNOLOŠKA ETNOLOŠKE GRAĐEVINE 5 3 3 5 8 8 BAŠTINA UKUPNO 5 3 3 5 SVEUKUPNO 7 17 33 5 5 33 18 6 62

Izvedeni podaci za stanove iz Popisa 2001. godine

Stanovi za stalno stanovanje Ukupno stanova Stanovi za odmor broj broj ukupno nastanjeni nenastanjeni stanov- kućan- stanov- kucan- m2 / nika stava prosj. povr- povr- prosj. broj površina broj površina broj površina nika / stava / stanov- broj broj površ. šina šina površ. stan stan nik Ličko-senjska 709 53677 19900 35876 2338698 27694 1872431 19072 1337122 70,11 2,81 1,04 24,91 8622 535309 406042 57,2 županija 6

Općina 905 399 773 54711 754 53419 372 26428 71,04 2,43 1,07 29,2 382 26991 18 1212 67,3 Vrhovine Naselja: Gornje 1 213 90 205 14616 200 14287 83 6322 76,17 2,57 1,08 29,68 117 7965 5 329 65,8 Vrhovine 2 Rudopolje 61 30 102 7035 98 6806 28 1989 71,04 2,18 1,07 32,61 70 4817 4 229 57,3 3 Turjanski 82 50 100 7316 99 7236 49 3735 76,22 1,67 1,02 45,55 50 3501 - - - 4 Vrhovine 451 183 256 18072 250 17597 175 11860 67,77 2,58 1,05 26,3 75 5737 6 475 79,2 5 Zalužnica 98 46 110 7672 107 7493 37 2522 68,16 2,65 1,24 25,73 70 4971 3 179 59,7

Na području Općine Vrhovine ima 1 stan koji se koristi u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 52 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

STANOVI PO NAČINU KORIŠTENJA, PO NASELJIMA, POPIS 2001. god.

Stanovi koji se koriste Stanovi za stalno stanovanje povremeno Stanovi u kojima se Ukupno u vrijeme samo privremeno stanovi za sezonskih ukupno nastanjeni napušteni obavljala nenastanjeni odmor radova u djelatnost poljoprivredi Ličko-senjska županija broj 35 876 27 694 19 072 5 927 2 695 7 096 114 972 m2 2 338 698 1 872 431 1 337 122 377 709 157 600 406 042 5 501 54 724

Općina Vrhovine broj 773 754 372 261 121 18 1 - m2 54 711 53 419 26 428 19 235 7 756 1 212 80 - Naselja: Gornje Vrhovine broj 205 200 83 68 49 5 - - m2 14 616 14 287 6 322 5 426 2 539 329 - - Rudopolje broj 102 98 28 45 25 4 - - m2 7 035 6 806 1 989 3 004 1 813 229 - - Turjanski broj 100 99 49 48 2 - 1 - m2 7 316 7 236 3 735 3 405 96 - 80 - Vrhovine broj 256 250 175 70 5 6 - - m2 18 072 17 597 11 860 5 345 392 475 - - Zalužnica broj 110 107 37 30 40 3 - - m2 7 672 7 493 2 522 2 055 2 916 179 - -

POLJOPRIVREDNO STANOVNIŠTVO PREMA AKTIVNOSTI, PO NASELJIMA, popis 2001.

Uzdržavano poljoprivredno stanovništvo Aktivno poljoprivredno stanovništvo učenici Spol Spol svega stanovništvo stanovništvo studenti studenti kućanice kućanice svega svega se ne školuju se ne školuju djeca 0-6 godina 0-6 godina djeca nesposobni za rad nesposobni Ukupno poljoprivredno poljoprivredno Ukupno srednjih škola škola srednjih gospodarstvu i gospodarstvu osnovnih škola škola osnovnih gospodarstvu i ne i gospodarstvu pomažući članovi pomažući članovi zapošljavaju radnike radnike zapošljavaju radnike zapošljavaju djeca od 7-14 godina koja koja 7-14 godina djeca od svom poljoprivrednom poljoprivrednom svom poljoprivrednom svom zanimanje na obavljaju zanimanje na obavljaju Ličko-senjska županija sv. 3.099 1.943 1.151 7 242 1.153 295 249 3 360 143 33 52 m 1.804 1.361 765 5 80 443 - 132 2 186 80 11 21 ž 1.295 582 386 2 162 710 295 117 1 174 63 22 31 Općina Vrhovine sv. 74 40 24 2 3 34 8 9 - 11 6 - - m 43 33 21 1 - 10 - 6 - 2 2 - - ž 31 7 3 1 3 24 8 3 - 9 4 - - Gornje Vrhovine sv. 30 12 5 2 - 18 1 5 - 8 4 - - m 16 11 5 1 - 5 - 3 - 1 1 - - ž 14 1 - 1 - 13 1 2 - 7 3 - - Rudopolje sv. 3 3 2 ------m 3 3 2 ------ž ------Turjanski sv. 22 19 16 - 3 3 3 ------m 13 13 13 ------ž 9 6 3 - 3 3 3 ------Vrhovine sv. 16 5 - - - 11 3 4 - 2 2 - - m 9 5 - - - 4 - 3 - - 1 - - ž 7 - - - - 7 3 1 - 2 1 - - Zalužnica sv. 3 1 1 - - 2 1 - - 1 - - -

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 53 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

POGLED NA VRHOVINE SA SJEVEROZAPADA

PANORAMA VRHOVINE

VRHOVINE

– POGLED PREMA JUGU

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 54 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

VRHOVINE – PANORAMA

CENTAR VRHOVINA

VRHOVINE – ZGRADE UZ DRŽAVNU CESTU

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 55 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

SAKRALNI OBJEKT U VRHOVINAMA

SAKRALNI OBJEKT U ZALUŽNICI

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 56 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

SPOMEN OBILJEŽJE DOMOVINSKOG RATA

VIŠESTAMBENE ZGRADE U VRHOVINAMA

ŽELJEZNIČKA STANICA U VRHOVINAMA

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 57 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

ŠKOLA U VRHOVINAMA

ZDRAVSTVENA STANICA VRHOVINE

INDUSTRIJSKA ZONA VRHOVINE

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 58 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

TALIJANSKO GROBLJE VRHOVINE

ULAZ U GROBLJE U VRHOVINAMA

GROBLJE U VRHOVINAMA

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 59 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava 3.5.1. Promet

Cestovni promet

Na području Općine Vrhovine prioritetna planska obaveza je osiguranje koridora za izgradnju obilaznice naselja Vrhovine na državnoj cesti D52 - Špilnik - Vrhovine - Korenica. Na području Općine važno je i neophodno razvijati i nadograđivati mrežu županijskih i lokalnih cesta kako bi se omogućila što bolja i kvalitetnija prometna povezanost područja. Bez obzira na konfiguraciju terena potrebno je izvršiti modernizaciju kolnih površina i horizontalnih tehničkih elemenata u kritičnim presjecima osobito na mreži lokalnih i nerazvrstanih cesta, radi sigurnosti sudionika u prometu. U naseljenim mjestima treba urediti pješačke hodnike, zelene površine, odvodnju prometnih površina, autobusne stajanke te parkirališne prostore. Sve cestovne pravce treba bolje i kvalitetnije opremiti horizontalnom i vertikalnom signalizacijom. Izgradnjom autoceste Zagreb-Split, iako cesta ne prolazi prostorom Općine Vrhovine, doći će do povećanja prometnih tokova na području Općine kao i većem obimu turističke ponude i posjete ovom izuzetno lijepom kraju.

Javni autobusni promet

Razvojem Općine Vrhovine za pretpostaviti je da će potrebe za putovanjem stanovništva biti u porastu. To nalaže potrebu za postepenim povećanim brojem autobusnih veza na lokalnoj ili međumjesnoj i međugradskoj razini. U Vrhovinama, kao središtu Općine, potrebno je rezervirati prostor za izgradnju autobusnog kolodvora za javni autobusni promet putnika. Na svim autobusnim linijama poželjno je na stajankama izvesti ugibališta i perone s nadstrešnicama radi udobnosti i sigurnosti svih sudionika u prometu. Ukoliko se u daljnjem razvoju pokaže potreba poželjno je povezati naselja Općine i međusobno. Međugradski autobusni promet povezat će Vrhovine s okolnim mjestima.

- Zadovoljenje parkirališno-garažnih potreba

U naseljenim mjestima primarno je zadovoljavajuće riješiti parkirališno-garažne potrebe, kako bi kolnici i pješački hodnici ulica bili oslobođeni parkiranih automobila. Sve stambene i industrijske građevine trebaju parkirališno-garažne potrebe zadovoljiti prvenstveno na vlastitoj čestici. Javne građevine i poslovni sadržaji trebaju parkirališno-garažne potrebe riješiti pretežno na vlastitoj građevnoj čestici ili u neposrednoj blizini. Središte Vrhovina treba imati parkirališni prostor, jer sadašnje parkiranje na pješačkom hodniku uz cestu D52 je nedopustivo. Za stambene zgrade preporuča se da za svaki stan bude osigurano po jedno parkirališno ili garažno mjesto a za građevine javnog karaktera da na 1000 m2 izvedenog prostora bude osigurano 12 parkirališnih mjesta.

Željeznički promet

Područjem Općine Vrhovine i nadalje će funkcionirati postojeća željeznička pruga Zagreb -

Gospić - Gračac - Split. Radi budućeg razvoja treba osigurati rezervat uz postojeći kolosijek za mogućnost izgradnje još jednog kolosijeka, odnosno da u budućnosti bude dvokolosiječna brza pruga. U tu svrhu potrebno je predvidjeti da će i željeznička stanica Vrhovine doživjeti proširenje od sadašnja tri kolosijeka na dvostruki broj uz dogradnju pratećih građevina. Prijevoz putnika osobito teretnog prometa roba željeznicom planira se u znatno povećanom obimu. Očekivano povećanje putničkog i teretnog prometa opravdava planirano proširenje željezničke stanice Vrhovine i pruge na njenom cijelom potezu te izgradnju tunela planiranog Prostornim planom Ličko-senjske županije.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 60 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

3.5.2. Komunalna infrastruktura

U Općini se u razvoj komunalne infrastrukture mora uložiti znatne napore i financijska sredstva.

3.5.2.1. Odvodnja

Prioritet bi trebao biti maksimalna zaštita podzemnih slojeva od zagađenja te kvalitetan a jednostavan sustav odvodnje oborinskih i otpadnih voda.

Zbog konfiguracije terena i razbacanih naselja, koja su s malim brojem domaćinstava, na području Općine nemoguće je izvesti jedinstveni odvodno-kanalski sustav. Preporuča se da svako naselje ili nekoliko njih imaju zasebni ili zajednički kanalski sustav s adekvatnim uređajem za pročišćavanje fekalnih otpadnih voda. Za udaljena domaćinstva ostaje kao jedina mogućnost nepropusne sabirne jame.

Preko uređaja za pročišćavanje i odmašćivanje potrebno je kanalizirati i što je moguće veće količine oborinske vode. Predviđa se izgradnja centralnog uređaja za pročišćavanje i više malih perifernih uređaja za naselja i grupe kuća. Trasa kolektora φ 300 i φ 250 mm vođena je pretežno kroz naselja, trasom prometnica, kao i sekundarni kanali (manji od φ 250 mm). Zbog konfiguracije terena. neophodno je predvidjeti ukopane crpne stanice. Planirani kanalski sustav izgradio bi se u tri faze s podetapama. Uređaj za pročišćavanje "Vrhovine" planiran je na zapadnom dijelu s drenažnim sustavom.

3.5.2.2. Vodoopskrba

Vodoopskrbni sustav bazira se na Tonkovića vrelu (1000 l/s) uz osnovnu karakteristiku velike visine dizanja vode do Vrhovina uz rad nekoliko crpnih stanica. U Vrhovinama postoji vodosprema "Vrhovine" korisnog volumena 200 m3. Nove vodovodne građevine su: crpna stanica "Zalužnica" kapaciteta 17 l/s, rekonstrukcija tranzitno-opskrbnog cjevovoda do vodospreme "Luketinka" volumena 3.500 m3 do crpne stanice Zalužnica, promjera φ 200 mm, tlačni vod od "Zalužnice" do spoja na postojeći cjevovod promjera φ 150 mm, te rekonstrukcija dijela postojećeg cjevovoda do vodospreme "Vrhovine" promjera φ 150 mm. Vodosprema "Vrhovine 1" locirat će se na području Gornjih Vrhovina na koti koja omogućava gravitacijsko otjecanje.

Planirane vodovodne građevine:

• crpna stanica "Vrhovine" kapaciteta 7 l/s, • vodosprema "Vrhovine 1" korisnog volumena 200 m3, • tlačni cjevovod do vodospreme "Vrhovine", primjera φ 100 mm, • vodosprema "Gornje Vrhovine" korisnog volumena 100 m3 mm i φ 80 mm, • opskrbni cjevovod za Gornje Vrhovine, promjera φ 100 mm, • opskrbni cjevovod za Dugi Do, promjera φ 60 mm, • crpna stanica "Turjanski" kapaciteta 1 l/s, • tranzitno-opskrbni cjevovod do crpne stanice "Turjanski" promjera φ 60 mm, • crpna stanica "Turjanski" kapaciteta 1 l/s, • tranzitno-opskrbni cjevovod do crpne stanice "Turjanski" promjera φ 60 mm, • vodosprema "Turjanski" korisnog volumena 80 m3, • tlačni cjevovod do vodospreme "Turjanski", promjera φ 60 mm, • vodosprema "Rudopolje" korisnog volumena 80 m3, • tranzitno-opskrbni cjevovod do vodospreme "Rudopolje", promjera φ 60 mm,

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 61 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

• tranzitni cjevovod do vodospreme "Donji Babin Potok", promjera φ 80 mm, • tranzitno-opskrbni cjevovod do vodospreme "Gornji Babin Potok", promjera φ 60 mm.

Područje Zalužnice opskrbljuje se opskrbnim cjevovodom promjera φ 100 mm, u dužini cca

9.100 m i φ 125 mm, u dužini cca 2.370 m iz vodospreme "Luketinka" korisnog volumena 3.500 m3.

Naselje Vrhovine opskrbljuje se iz vodospreme "Vrhovine" korisnog volumena 200 m3, kota gornje vode 782 m n.m.

Pored vodospreme "Vrhovine" nalazi se crpna stanica "Vrhovine" kapaciteta 7 l/s, na koti 778 m koja diže vodu u vodospremu "Vrhovine 1" korisnog volumena 200 m3, kota gornje vode 890 m n.m. Tlačni cjevovod je promjera φ 100 mm, u dužini cca 240 m. Manometarska visina dizanja vode iznosi 118 m.

Iz vodospreme "Vrhovine 1" voda gravitacijski dotječe u vodospreme: − vodospremu "gornje Vrhovine" korisnog volumena 100 m3, kota gornje vode 860 m n.m. − vodospremu "Rudopolje" korisnog volumena 80 m3, kota gornje vode 860 m n.m., − vodospremu "Donji Babin Potok" korisnog volumena 80 m3, kota gornje vode 836 m n.m. (izvan obuhvata ovog plana).

Tranzitni gravitacijski cjevovod od vodospreme "Vrhovine 1" do vodospreme "Gornje Vrhovine" je promjera φ 100 mm, u dužini cca 3.925 m i φ 80 mm, u dužini cca 1.010 m. Iz vodospreme "Gornje Vrhovine" voda gravitacijski tranzitno-opskrbnim cjevovodom promjera φ 60 mm, u dužini cca 6.530 m dotječe do crpne stanice "Turjanski" kapaciteta 1 l/s na koti 790 m n.m.

Crpna stanica "Turjanski" diže vodu u vodospremu "Turjanski" korisnog volumena 80 m3, kota gornje vode 860 m n.m. Tlačni cjevovod je promjera φ 60 mm, u dužini cca 1.360 m. Manometarska visina dizanja vode iznosi 67 m. Iz vodospreme "Turjanski" opskrbljuje se područje istoimenog naselja.

Na udaljenosti 1.145 m od vodospreme "Vrhovine 1" nalazi se odvojak za Dugi Do. Opskrbni cjevovod od odvojka do područja Dugi Do je promjera φ 60 mm, u dužini cca 3.180 m.

Na udaljenosti 3.925 m od vodospreme "Vrhovine 1" nalazi se odvojak prema vodospremama "Rudopolje" i "Donji Babin potok" (izvan obuhvata ovog plana). Na udaljenosti 1.275 m od ovog odvojka nalazi se drugi odvojak u kojem se cjevovod odvaja u dva smjera i to: − smjer Rudopolje, − smjer Donji Babin potok (izvan obuhvata ovog plana).

Tranzitni cjevovod između ova dva odvojka je promjera φ 80 mm, u dužini cca 1.275 m.

Smjer Rudopolje Od ovog odvojka voda gravitacijski tranzitno-opskrbnim cjevovodom promjera φ 60 mm, u dužini cca 2.610 m dotječe u vodospremu "Rudopolje". Iz vodospreme "Rudopolje" opskrbljuje se istoimeno naselje.

3.5.2.3. Elektroenergetika

Elektroenergetski sustav će se unapređivati kroz izgradnju i zamjenu starih i preopterećenih transformatorskih postrojenja. Uređaje za prijenos električne energije (zračne vodove) treba izmještati u podzemlje (kablovi) u koridorima prometnica, uz pojačanje kapaciteta.

Dopunski prirodno obnovljivi izvori energije Moguće je i potrebno istražiti vjetroelektranu, odnosno dopunski izvor energije na području planine Bijeli vrh.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 62 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

3.5.2.4. Telekomunikacije

Razvoj sustava telekomunikacija, prvenstveno infrastrukture pokretnih mreža, doživljava gotovo svakodnevno unapređenja i tehnološke inovacije. Radi zaštite prostora određena su područja na kojima nije dozvoljeno postavljati stupove pokretnih mreža: • arheološki lokaliteti, • spomenici kulture, • zaštićene urbane cjeline, • sakralni objekti, • lokaliteti posebno vrijednih vizura. Posebno se zabranjuje postavljanje antenskih stupova na ravničarskom terenu s ratarskim kulturama, niskim raslinjem i pašnjacima.

U posebno vrijednim područjima i prirodnim cjelinama i u njihovoj blizini kontaktnom području kakvo je cijelo područje Općine Vrhovine, lokacije antenskih stupova treba odabrati tako da je njihova uočljivost minimalna, tj. treba ih smještavati u šumskim predjelima. Optimalne lokacije u telekomunikacijskom smislu (vrhovi planina) mogu se iznimno koristiti, isključivo ako su pošumljeni, a nadvišenje stupa iznad krošanja drveća nije veće od 5 m.

U sustavu nepokretne mreže unapređenje odnosno povećanje kapaciteta i kvalitete usluge moguće je provesti kroz izgradnju novog UPS-a (udaljenog pretplatničkog stupnja).

3.5.2.5. Plinofikacija

Prostornim planom županije predviđeno je vođenje magistralnog plinovoda: Otočac - Lički Osik -

Lovinac (Ličko Cerje) - Gračac. Sustav za opskrbu prirodnim plinom ekološki i ekonomski je najprihvatljiviji i treba ga razvijati radi snabdijevanja stanovništva i gospodarstva. Mrežu u Općini će se odrediti idejnim rješenjem pri izdavanju lokacijskih dozvola.

3.6. Postupanje s otpadom

Planom nije određena lokacija nove deponije na području Općine. Prostornim planom Ličko- senjske županije je određena makrolokacija zajedničke deponije za prostornu cjelinu "Gacka" (Grad Otočac, općine Brinje i Vrhovine) u podnožju sjeverne padine Uma (795 m n.v.), istočno od Otočca. Ova je deponija otvorena te se postojeće odlagalište u naselju Vrhovine ovim planom predviđa za sanaciju. Divlja odlagališta otpada obavezno se moraju sanirati.

3.7. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Prilikom izdavanja lokacijskih dozvola za građevine privrednih aktivnosti, potrebno je u skladu s posebnim propisima osigurati mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš (zaštita od buke, zagađenja zraka, vibracija, elektroenergetskog zračenja, pročišćavanje otpadnih voda, tehnološki otpad i sl.).

Prilikom izdavanja lokacijskih dozvola potrebno je osigurati mjere zaštite od požara. Kod izdavanja lokacijskih dozvola potrebno je pridržavati se važećih propisa o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje urbanističko- arhitektonskih barijera.

3.7.1. Zaštita voda

Radi zaštite podzemnih voda potrebno je prilikom izdavanja lokacijskih dozvola propisati mjere zaštite podzemlja, tako da se propiše obaveza izvedbi nepropusnih sabirnih jama ili lokalnih malih pročistača za veće komplekse. Vodotoke treba štititi od zagađenja otpadom ili odvodnjom oborinskih voda s cesta.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 63 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

3.7.2. Zaštita od buke

Radi zaštite od buke te stvaranja zvučnih barijera potrebna je između planirane brze željezničke pruge te stambenih dijelova naselja sadnja visokog zelenila.

3.7.3. Zaštita od požara

Pridržavajući se odredbi propisa, Planom se omogućuju vatrogasni prilazi do svih građevinskih područja.

Lokacijskim dozvolama treba osigurati ostale prilaze i vatrogasne pristupe te površine za rad vatrogasne tehnike u skladu s odredbama Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe10.

Planom su osigurani koridori cjevovoda za količine vode potrebne za gašenje požara u skladu s odredbom Pravilnika o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara11 preuzetog Zakonom o normizaciji (NN 55/96).

U Planu je određena lokacija građevine za smještaj i čuvanje eksplozivnih tvari.

3.7.4. Zaštita tla

I na poljoprivrednim površinama i u građevinskim područjima se do realizacije gradnje treba čuvati i obrađivati poljoprivredno zemljište.

Radi proizvodnje zdrave hrane treba poticati obradu njiva i voćnjaka sa što manje umjetnih zaštitnih sredstava.

3.7.5. Zaštita zraka

Radi zaštite zraka treba kontrolirati rad industrijskih pogona i vrstu goriva.

3.7.6. Zaštita životinja

S obzirom na to da je Općina Vrhovine s velikim šumskim površinama, treba voditi računa o pravilnom gospodarenju lovištima, a sve radi zaštite raznolikosti životinjskih vrsta.

3.8. Groblja

Mreža groblja je rađena tako da su zadržane i proširene postojeće lokacije. To su tri postojeća groblja u naselju Vrhovine, jedno postojeće u naselju Zalužnica, jedno postojeće i dva planirana u naselju Gornje Vrhovine, dva postojeća u naselju Rudopolje i jedno postojeće u naselju Turjanski. Ukupno ima 8 postojećih lokacija groblja površine 4,0 ha. Planirane su dvije nove lokacije groblja površine 6,19 ha.

10 NN 35/94, 55/94, 142/03 11 Sl. list 30/91

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 64 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

Na osnovi članaka 23. i 24. Zakona o prostornom uređenju (“Narodne novine”, br. 30/94, 68/98, 61/00, 32/03 i 100/04), članka ….. Statuta Općine Vrhovine (“Županijski glasnik” Ličko-senjske županije, br. …….) i po pribavljenoj suglasnosti Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove u Ličko-senjskoj županiji, Klasa: …………….., Općinsko vijeće Općine Vrhovine na sjednici održanoj ………… godine, donijelo je

O D L U K U O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA UREĐENJA

OPĆINE VRHOVINE

Članak 1.

Donosi se Prostorni plan uređenja Općine Vrhovine (u daljnjem tekstu: Plan) kojim su, polazeći od analize i ocjene postojećeg stanja, definirani osnovni ciljevi prostornog razvoja, odnosno utvrđen je koncept prostornog uređenja svih komponenti prostorno-razvojne strukture za cjelovito područje Općine Vrhovine. Odredbama za provođenje Plana određeni su uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora za sve namjene i planirane zahvate na području Općine. Plan je usklađen s Prostornim planom Ličko-senjske županije čije odredbe su detaljnije razrađene, a ujedno su određeni i drugi elementi koji su od važnosti za uređenje, korištenje i zaštitu područja Općine Vrhovine. Granice obuhvata Plana su administrativne granice Općine Vrhovine. Općina Vrhovine obuhvaća 5 naselja. To su: Gornje Vrhovine, Rudopolje, Turjanski, Vrhovine i Zalužnica. Planom su pobliže određeni kriteriji i smjernice i za zahvate u prostoru koji se planiraju izvan građevinskog područja. Ovim planom određena su područja za koja je obvezna izrada prostornih planova užih područja (prostornih planova područja posebnih obilježja, urbanističkih planova uređenja, detaljnih planova uređenja) na području Općine Vrhovine.

Članak 2.

Plan je sadržan u elaboratu "PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE" koji se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela.

A) TEKSTUALNI DIO

I OBRAZLOŽENJE UVOD 1. POLAZIŠTA 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Općine Vrhovine u odnosu na prostor i sustave Županije i Države 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru 1.1.1.a. Površina, stanovnici, naselja 1.1.1.b. Hidrogeološka obilježja 1.1.1.c. Reljef 1.1.1.d. Klima 1.1.1.e. Vode 1.1.1.f. Tlo 1.1.1.g. Gospodarstvo 1.1.1.h. Promet 1.1.1.i. Komunalna infrastruktura 1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 65 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova 1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje 1.1.4.1. Osnovna obilježja naseljenosti

2. CILJEVI PROSTORNOG PLANA RAZVITKA I UREĐENJA 2.1. Ciljevi prostornog razvitka županijskog značaja 2.1.1. Razvoj naselja, posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava 2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora 2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša 2.2. Ciljevi prostornog razvitka općinskog značaja 2.2.1. Demografski razvitak 2.2.2. Odabir prostorno-razvojne strukture 2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture 2.2.3.1. Naselja 2.2.3.2. Društvena infrastruktura 2.2.3.3. Razvoj prometa 2.2.3.4. Razvoj komunalne infrastrukture 2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina 2.2.4.1. Krajobrazne i prirodne vrijednosti i posebnosti 2.2.4.2. Kulturno - povijesne cjeline 2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na prostoru Općine Vrhovine 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora 2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina 2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture 2.3.3.1. Unapređenje uređenja naselja 2.3.3.2. Unapređenje prometne infrastrukture 2.3.3.3. Unapređenje komunalne infrastrukture

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. Prikaz prostornog razvitka na području Općine u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Županije 3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina 3.2.1. Prostorna organizacija 3.2.2. Principi planirane namjene površina 3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti 3.3.1. Sustav naselja 3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora 3.4.1. Zone gospodarskih djelatnosti 3.4.2. Poljoprivredne površine 3.4.3. Prirodne cjeline i šume 3.4.4. Sustav mjera zaštite i očuvanja kulturnih dobara 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava 3.5.1. Promet 3.5.2. Komunalna infrastruktura 3.5.2.1. Odvodnja 3.5.2.2. Vodoopskrba 3.5.2.3. Elektroenergetika 3.5.2.4. Telekomunikacije 3.5.2.5. Plinofikacija 3.6. Postupanje s otpadom 3.7. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 3.7.1. Zaštita voda 3.7.2. Zaštita od buke 3.7.3. Zaštita od požara 3.7.4. Zaštita tla 3.7.5. Zaštita zraka 3.7.6. Zaštita životinja 3.8. Groblja

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 66 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA 1.1. Građevinska područja 1.1.1. Građevinska područja naselja 1.1.2. Građevinska područja za izdvojene namjene izvan građevinskih područja naselja 1.2. Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene 1.3. Šume isključivo osnovne namjene 1.4. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište 1.5. Površine infrastrukturnih sustava

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 2.1. Građevine i zahvati od važnosti za Državu i Županiju 2.1.1. Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku 2.1.2. Građevine od važnosti za Ličko-senjsku županiju 2.2. Građevinska područja naselja 2.2.1. Opće odredbe 2.2.2. Stambene građevine 2.2.3. Društvene (ili javne) građevine 2.2.4. Gospodarske građevine 2.2.5. Sportsko-rekreacijske građevine 2.2.6. Infrastrukturne građevine 2.2.7. Građevine za garaže i parkirališta 2.2.8. Ostale građevine (kiosci, nadstrešnice, reklamni panoi) 2.3. Građevinska područja za izdvojene namjene izvan naselja 2.3.1. Gospodarska namjena 2.3.2. Sportsko-rekreacijska namjena 2.4.1. Infrastrukturne građevine (prometne, energetske, komunalne i dr.) 2.4.2. Rekreacijske građevine 2.4.3. Planinarski i lovački domovi, znanstveno-istraživačke stanice, arboretumi, farme, divljaci, skloništa i sl. 2.4.4. Građevine za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina 2.4.5. Gospodarske i stambene građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti 2.4.6. Groblja 2.4.7. Ostala izgradnja izvan građevinskog područja 2.5. Postojeća izgradnja izvan građevinskog područja

3. UVJETI ZA SMJEŠTAJ GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

4. UVJETI ZA SMJEŠTAJ DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 5.1. Prometna infrastruktura 5.2. Energetska infrastruktura 5.3. Vodno-gospodarska infrastruktura

6. MJERE ZAŠTITE POSEBNIH VRIJEDNOSTI PROSTORA 6.1. Zaštita prirodnih resursa 6.2. Zaštita krajobraznih vrijednosti 6.3. Zaštita prirodne baštine 6.4. Mjere zaštite kulturnih dobara

7. POSTUPANJE SA OTPADOM

8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ 8.1. ZAŠTITA TLA 8.1.1. Šumsko tlo 8.1.2. Poljoprivredno tlo 8.2. Zaštita voda 8.2.1. Zaštita podzemnih i površinskih 8.2.2. Zaštita od štetnog djelovanja voda, vjetra i erozije 8.3. Zaštita zraka 8.4. Zaštita od prekomjerne buke 8.5. Mjere posebne zaštite 8.5.1. Sklanjanje ljudi 8.5.2. Zaštita od rušenja 8.5.3. Zaštita od potresa 8.5.4. Zaštita od požara

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 67 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

9. MJERE PROVEDBE PLANA 9.1. Obveze izrade prostornih planova 9.2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

POPIS KORIŠTENE DOKUMENTACIJE B) GRAFIČKI DIO 0.1. SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA I RAZVOJNIH SREDIŠTA ...... 1:25000

1.1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA ...... 1:25000

1.2. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA – PROMET ...... 1:25000

2.1. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE – ENERGETSKI SUSTAV + POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE ...... 1:25000

2.2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE – VODNOGOSPODARSKI SUSTAV + OBRADA, SKLADIŠTENJE I ODLAGANJE OTPADA ...... 1:25000

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA – UVJETI KORIŠTENJA + PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA UREĐENJA I ZAŠTITE ...... 1:25000

4.1. GRANICE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA – GORNJE VRHOVINE ...... 1:5000 4.2. GRANICE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA – RUDOPOLJE ...... 1:5000 4.3. GRANICE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA – TURJANSKI ...... 1:5000 4.4. GRANICE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA – VRHOVINE ...... 1:5000 4.5. GRANICE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA – ZALUŽNICA ...... 1:5000

Članak 3. U ovom planu koriste se sljedeći pojmovi: • Građevna čestica određuje prostor, izgrađen ili predviđen za izgradnju odnosno uređenje, u kojem se vrši jedna od namjena određenih ovim planom ili drugim prostornim planovima užih područja. • Uređena građevna čestica određuje tretman neizgrađenog dijela građevne čestice na način: − popločenje prilaza, pješačkih staza, terasa, parking prostora i dr. − podizanje uličnih ograda − sadnja odgovarajućeg raslinja na površinama zelenila. • Izgrađenost građevne čestice je površina vertikalne projekcije svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevina na njoj (osnovne i svih pomoćnih) osim balkona, uključujući i terase u prizemlju građevine ako su iste konstruktivni dio podzemne etaže. U izgrađenost građevne čestice ne ulaze: − ukopane etaže − septičke jame, cisterne za vodu i spremnici za gorivo i slične građevine, ako su ukopani u teren i obrađeni kao okolni teren − pristupna stubišta, vanjske komunikacije i parkirališne površine ako su u razini terena, pergole, brajde, roštilji do 1,5 m². • Postojećom građevinom, prema Odredbama ovog plana, smatra se građevina izgrađena na temelju i u skladu s građevnom dozvolom, ili legalizirana po osnovi drugih zakonskih propisa. • Građevinom osnovne namjene smatra se građevina čija osnovna namjena je stambena, poslovna, stambeno-poslovna, javna i društvena, gospodarska, ugostiteljsko-turistička, sportsko-rekreativna. • Pomoćna građevina je svaka građevina čija je namjena u funkciji namjene osnovne građevine. • Slobodnostojeće građevine su građevine koje se ni s jednom stranom ne prislanjaju na građevinu susjedne građevne čestice. • Dvojne građevine se jednom stranom prislanjaju na susjednu građevinu.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 68 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

• Građevine u nizu su građevine koje se s dvije bočne strane prislanjaju na susjedne građevine. Svaka građevina u nizu mora imati svoju građevnu česticu. Niz čine najmanje tri građevine, a u nizu se može graditi najviše šest građevina. • Koeficijent izgrađenosti (kig) je odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice (zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu). U izgrađenu površinu ne ulaze cisterne, septičke jame, spremnici goriva i slične građevine, ukoliko su ukopane u teren i obrađene

kao okolni teren, terase na terenu do h = 0,8 m, pergole, brajde, roštilji do 2,5 m² i parkirališne površine. • Koeficijent iskorištenosti (kis) je odnos ukupne (bruto) izgrađene površine građevine i površine građevne čestice. • Građevna linija određuje razmak između regulacijske linije i pročelja građevine prema javnoj prometnoj površini. • Regulacijska linija određuje rub građevne čestice u odnosu na javnu površinu (cestu, put, trg, park, i sl.). • Etaža je svaki nivo građevine. Pojedine etaže mogu biti ukopane tj. podzemne (podrum) ili nadzemne (prizemlje, kat(ovi) i potkrovlje). Za svaki novi stambeni prostor etaža mora imati najmanju svijetlu visinu 2,40 m, a za pomoćni prostor 2,20 m. U postojećim građevinama zadržavaju se postojeće visine etaža. • Visina građevine mjeri se u metrima na njenom pročelju, od najniže točke konačno uređenog okolnog terena do krovnog vijenca ili donjeg ruba krova. • Podzemnom etažom tj. podrumom smatra se etaža kod koje je više od 1/2 volumena ukopano u konačno zaravnati okolni teren. • Potkrovlje se smatra etažom ukoliko je visina na najnižem dijelu najmanje 1,2 m. • Stan je prostor u osnovnoj građevini predviđen za smještaj jedne obitelji. • Arhitektonsko-oblikovnu cjelinu čini više različitih volumena, različitih po tlocrtnoj veli- čini, po obliku, kao i po visini, koji su međusobno usklađeni po materijalima i načinu obrade. • Poljoprivredna građevina je građevina namijenjena isključivo poljoprivrednoj djelatnosti, a može biti: − poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja: staklenici i plastenici − poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja: peradarnici (do 200 komada peradi), uzgoj ostalih malih životinja (do 100 komada). • Zaštitni pojas ceste je širina zauzetog zemljišta postojeće prometnice koji se određuje i radi nesmetanog korištenja prometnice i radi moguće potrebe rekonstrukcije iste. • Planirani pojas ceste je širina zauzetog zemljišta za formiranje prometnice predviđene ovim planom. Do utvrđivanja građevne čestice planirane prometnice unutar planskog koridora nije dozvoljena nikakva gradnja.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

OPĆE ODREDBE Članak 4. Prostorni plan uređenja Općine Vrhovine (dalje u tekstu: Plan) dugoročni je i koordinirajući planski dokument, koji utvrđuje koncepciju i organizaciju prostora kao i uvjete uređenja područja Općine Vrhovine. Planom se određuje svrhovito korištenje, namjena, oblikovanje, obnova i sanacija građevinskog i drugog zemljišta, zaštita okoliša, te zaštita kulturne baštine i osobito vrijednih dijelova prirode. Plan se provodi na osnovi prostornih planova užih područja i neposredno odnosno prema uvjetima iz ovog plana.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 69 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

Članak 5. Planom se utvrđuju dugoročne osnove organizacije i uređivanja prostora u skladu s ciljevima i zadacima društveno-ekonomskog razvoja, a posebno: − osnovna podjela prostora po namjeni i načinu korištenja − sustav naselja s razmještajem stanovništva i funkcija u tim naseljima − prostorni raspored gospodarskih kapaciteta i društvenih djelatnosti − sustav infrastrukturnih koridora i građevina te njihovo povezivanje sa sustavom susjednih područja − mjere zaštite i očuvanja prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti − mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš.

Članak 6. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije ili održavanja (u daljnjem tekstu: gradnja) navedeni u ovom planu, kao i oni iz prostornog plana šireg područja, predstavljaju okvir za izradu prostornih planova užeg područja čija se izrada uvjetuje ovim planom i za utvrđivanje uvjeta rekonstrukcije postojećih građevina kada prostorni plan užeg područja nije donesen, te za izdavanje odobrenja (lokacijska i građevna dozvola) za zahvate u prostoru koji su određeni ovim planom (prometnice, infrastruktura i sl.). Urbanistički uvjeti gradnje navedeni u ovom planu, kao i oni iz prostornog plana šireg područja, mogu se prostornim planovima užeg područja pobliže odrediti i ograničiti. Uvjeti uređenja i gradnje određeni su sukladno važećim propisima u vrijeme izrade plana. U slučaju promjene određenog propisa primjenjuju se odredbe promijenjenog – odgovarajućeg propisa.

Članak 7. Planom je obuhvaćeno područje Općine Vrhovine kao jedinice lokalne samouprave u površini od oko 154,95 km2, uz pretpostavku da će ga do 2015. godine naseljavati 1.000 - 2.000 stalnih stanovnika. Planom su predviđene mjere kojima se razvitak u prostoru usmjerava u svrhu ostvarenja usvojenih ciljeva prostornog razvoja: − kvalitetnije korištenje prirodnih resursa (posebno poljoprivrednog tla i zaštićenih dijelova prirode) kao i stvorenih vrijednosti (posebno kulturnih dobara) − racionalizacija površina građevinskog područja − precizno određivanje režima zaštite voda, šuma, ostalih osobito vrijednih dijelova prirode, obradivih poljoprivrednih tala, prirodne i kulturne baštine, te svih ostalih prirodnih i stvorenih vrijednosti.

Pri ispunjavanju ciljeva polazi se od opredjeljenja da se razvoj mora podrediti poboljšanju kvalitete života. U daljnjem gospodarskom razvoju i korištenju prostora ne smiju biti dovedeni u pitanje prirodne i druge osnove života, a niti već dostignuti standard i kvaliteta življenja. Planom se određuje sustav središnjih naselja s planiranim središnjim javnim i društvenim funkcijama.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 70 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA

Članak 8. Ovim planom određena je osnovna namjena i način korištenja površina na području Općine Vrhovine. Prema namjeni prostor Općine određuje se za: 1.1. Građevinska područja 1.1.1. Građevinska područja naselja 1.1.2. Građevinska područja za djelatnosti izvan naselja 1.2. Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene (P2, P3) 1.3. Šume isključivo osnovne namjene (Š1, Š2, Š3) 1.4. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ) 1.5. Površine infrastrukturnih sustava (IS) 1.6. Groblja Namjena i korištenje površina razgraničeni su na način da se očuvaju prirodni resursi i vrijednosti prostora (područja za koja su utvrđene zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće, obradivo poljoprivredno tlo, šume, područja vrijednih prirodnih cjelina, zaštićeni dijelovi prirode, kulturna dobra i druge prirodne i stvorene vrijednosti).

Osnovna namjena prostora / površina prikazana je na kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, na topografskim kartama u mjerilu 1:25.000. Građevinska područja prikazana su na kartografskim prikazima 4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA, na katastarskim planovima u mjerilu 1:5.000. Planirani koridori ili trase infrastrukturnih sustava određeni su načelno u prostoru, a točne trase treba odrediti idejnim rješenjem (projektom) za svaki pojedini zahvat u prostoru.

1.1. Građevinska područja 1.1.1. Građevinska područja naselja

Članak 9. Naselje je svaka kompaktna skupina nastambi, bez obzira na njihov broj i funkciju, koja služi kao ljudsko obitavalište, mjesto stanovanja, života i rada stanovništva. Općina Vrhovine obuhvaća 5 naselja: Gornje Vrhovine, Rudopolje, Turjanski, Vrhovine i Zalužnica. Prema veličini, funkcionalnoj organizaciji i prema nivou opremljenosti naselja u Općini dijele se na: 1. Općinsko središte i nadalje će biti Vrhovine s nizom funkcija (općinska uprava, osnovna škola, zdravstvena stanica, ljekarna, pošta, župna crkva, ispostava banke - osiguranje, dječja ustanova, specijalizirane trgovine, obrti, veterinarska stanica, tržnica, autobusna i željeznička stanica, itd.).

2. Središta naselja trebala bi postati prostori za zadovoljavanje svakodnevnih potreba stanovnika okolnih zaselaka ili bližih naselja. To su središta naselja Rudopolje, Zalužnica, Turjanski i Gornje Vrhovine. Oni mogu imati dječji vrtić, područnu školu, manju dvoranu, kulturno- umjetničko društvo, ambulantu i veterinarsku ambulantu, ljekarnu, crkvu, trgovine, ugostiteljske lokale, mini tržnicu, mini hotel, hotelsko-ugostiteljski lokal i sl. koji će se graditi prema potrebama i mogućnostima.

Za razvoj naselja Planom su određena građevinska područja, a uvjeti za određivanje njihove veličine bili su sljedeći: − zatečeno stanje − demografska slika i dugoročna projekcija broja stanovnika − smjernice i kriteriji određeni u Prostornom planu Ličko-senjske županije

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 71 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

− zahtjevi lokalne zajednice i usklađenje različitih interesa − očuvanje prvenstveno prirodnih resursa (voda, tlo, šume) i ostalih zaštićenih i stvorenih vrijednosti u prostoru (prirodna i kulturna baština, izgrađene vrijednosti u prostoru). U građevinskim područjima naselja prostor je namijenjen gradnji građevina prvenstveno stambene namjene. Uz njih se mogu graditi i druge građevine i sadržaji koji služe za zadovoljavanje potreba stanovnika za radom, kulturom, rekreacijom i sl. (javne, društvene, sportske, rekreacijske, gospodarske, prometne i infrastrukturne namjene) uz uvjet očuvanja ekološke ravnoteže naselja i šireg prostora. Gradnja stambenih i drugih građevina prvenstveno će se usmjeravati na nedovoljno ili neracionalno izgrađene dijelove naselja putem interpolacija ili kao rekonstrukcija postojećih građevina, s ciljem povećanja gustoće naseljenosti, te racionalnog korištenja prostora i komunalne infrastrukture. Veličina građevinskog područja naselja određena je na katastarskim planovima u mj. 1:5.000, s tim da je prikazan izgrađeni dio naselja i površine za daljnji razvoj.

1.1.2. Građevinska područja za izdvojene namjene izvan građevinskih područja naselja

Članak 10. Planom su određena građevinska područja izvan građevinskih područja naselja za smještaj specifičnih funkcija koje namjenom, veličinom i strukturom odudaraju od osnovne namjene i strukture naselja. Na području Općine određena su građevinska područja za sljedeće izdvojene namjene: • gospodarska namjena • turistička namjena • sportsko-rekreacijska namjena U građevinskim područjima iz stavka 1. ovog članka mogu se graditi i uređivati prometne površine i ostala potrebna komunalna infrastruktura. U ovim građevinskim područjima ne mogu se graditi građevine stambene namjene. Građevinska područja za izdvojene tj. specifične namjene označene na kartografskim prikazima NAMJENA I KORIŠTENJE PROSTORA (1:25.000) i GRAĐEVINSKA PODRUČJA (1:5.000).

Gospodarska namjena Članak 11. Na području Općine određena su građevinska područja izvan naselja za gospodarsku namjenu u kojoj se planiraju sljedeće djelatnosti: • proizvodna djelatnost (I1) • poslovna djelatnost (K) • ugostiteljsko-turistička djelatnost (T, T1,T2) • istraživanje mineralnih sirovina (EX).

Članak 12. o Proizvodna djelatnost (I1) Građevinska područja za gospodarsku namjenu predviđena su za obavljanje proizvodne djelatnosti u industriji: manji proizvodni pogoni i servisi. Ove djelatnosti zahtijevaju veće površine, vezane su na intenzivniji promet, potencijalno zagađuju okoliš i proizvode prekomjernu buku.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 72 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

Građevine proizvodne namjene gradit će se prvenstveno na području gdje su već izgrađeni proizvodni kapaciteti i prateća infrastruktura. Planom je utvrđeno građevinsko područje za sljedeće proizvodne djelatnosti: • industrijska djelatnost na sljedećim lokacijama: − postojeća industrijska zona (drvna industrija) u naselju Vrhovine (I1-V1) − postojeća industrijska zona u naselju Zalužnica – prerada kamena (I1-Z1).

Na površinama za proizvodne djelatnosti, uz građevine osnovne namjene mogu se graditi i ostale građevine i uređivati površine kao što su: − prometne i komunalne građevine i uređaji − otvorene i natkrivene površine za skladištenje i manipulaciju − ostale građevine u funkciji tehnološkog procesa.

Članak 13. o Poslovna djelatnost (K1-V1) Građevinska područja za poslovnu namjenu predviđena su za razne poduzetničke djelatnosti U ovim poslovnim zonama moguća je izgradnja građevina za uslužne, trgovačke, komunalno- servisne i skladišne djelatnosti. Unutar ovih građevinskih područja moguća je izgradnja manjih proizvodnih pogona, ali isključivo za ekološki prihvatljive djelatnosti (za koje po posebnim propisima nisu potrebne posebne mjere zaštite okoliša). Planom je utvrđeno građevinsko područje poslovne namjene na lokaciji uz željezničku stanicu u naselju Vrhovine (K1-V1). Na površinama za poslovne djelatnosti, uz građevine osnovne namjene mogu se graditi i ostale građevine i uređivati površine kao što su: − prometne i komunalne građevine i uređaji − otvorene i natkrivene površine za skladištenje i manipulaciju − manje površine i građevine za sport i rekreaciju − građevine drugih društvenih namjena − ostale građevine u funkciji tehnološkog procesa.

Članak 14. o Ugostiteljsko-turistička djelatnost (T, T1, T2) Građevinska područja određena za ugostiteljsko-turističke sadržaje namijenjena su gradnji ugostiteljskih građevina prvenstveno u funkciji turizma. Mogu biti smještajnog tipa s uslugama prehrane (hoteli, turistička naselja, turistički apartmani, pansioni, te kampovi) ili samo s uslugama prehrane (restorani, gostionice, i sl.). Pored postojećih, građevine ugostiteljsko-turističke namjene gradit će se prvenstveno na atraktivnim lokacijama i turističkim punktovima na području uz sadržaje rekreacije. Ovim planom određene su sljedeće lokacije za ugostiteljsko-turističke djelatnosti: 1. Turističko naselje s pripadajućim sadržajima sjeverno od Vrhovina (T2-V1) 2. Turistička zona istok na ulasku u NP Plitvička jezera u Gornjim Vrhovinama (T1-GV1) 3. Turistička zona uz zonu rekreacije u Vrhovinama - jug (T-V2) 4. Turistička zona uz zonu rekreacije u Gornjim Vrhovinama (T-GV2)

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 73 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

5. Turistička zona uz zonu rekreacije u Rudopolju - istok (T-R1) 6. Turistička zona na istočnom ulazu u naselje Vrhovine (T-V3).

U građevinskim područjima ugostiteljsko-turističke namjene mogu se graditi i uređivati i manje sportske i rekreacijske građevine, igrališta i otvorene površine, a moguće je i postavljanje privremenih prenosivih građevina u funkciji osnovne namjene, koje mogu biti priključene na potrebnu infrastrukturu. Parkovi i/ili uređene zelenile površine su obvezni dio površina ugostiteljsko-turističkih zona.

Članak 15.

o Istraživanje mineralnih sirovina (EX) Na području Općine Vrhovine evidentiran je jedan istražni prostor mineralnih sirovina – građevnog kamena pokraj naselja Zalužnica za koji nisu izvršeni istražni radovi niti je izvršena procjena utjecaja na okoliš. Ovim planom određuje se istražni prostor za mineralne sirovine – građevni kamen na sljedećim lokacijama: − područje zapadno od naselja Zalužnica (EX-Z1) − područje sjeverno od naselja Vrhovine (EX-V1 i EX-V2) Istražni prostor za eksploataciju građevinsko-tehničkog kamena određeni su prema kriterijima za smještaj takovih građevina i zahvata u prostoru. Udaljeni su od naseljenog mjesta, nalaze se izvan zaštićenog prirodnog predjela i izvan II. zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće i na zemljištu koje ne spada u kategoriju obradivih poljoprivrednih tala. Osnovni uvjet za zadržavanje istražnih prostora za eksploataciju tehničkog kamena je sređivanje dokumentacije i dobivanje koncesije.

Sportsko-rekreacijska namjena Članak 16. Za razvoj sporta i rekreacije na području Općine planirano je pet zona za sportsko-rekreacijski centar (R): 1. Rekreacijski centar u naselju Vrhovine - jug (R-V2) 2. Rekreacijski centar u Gornjim Vrhovinama (R-GV1) 3. Rekreacijski centar u Rudopolju - istok (R-R1) 4. Sportski tereni u naselju Vrhovine - centar (R-V1) Građevine sporta i rekreacije osim onih iz prethodnog stavka mogu se graditi i unutar građevinskih područja naselja i unutar izdvojenih građevinskih područja ugostiteljsko-turističke namjene, a manje površine i građevine za sport i rekreaciju mogu biti i unutar građevinskog područja namijenjenog za poslovne djelatnosti. U građevinskim područjima za sport i rekreaciju mogu se postavljati potrebne montažne prenosive građevine i naprave.

1.2. Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene

Članak 17. Ovim je planom, temeljem pedoloških značajki i bonitetnog vrednovanja, izvršena podjela poljoprivrednih površina, a posebno su određene osnovne kategorije obradivog poljoprivrednog tla koje je potrebno zaštititi od nepoljoprivredne namjene i neracionalnog iskorištavanja i to: • vrijedno obradivo tlo (P2) • ostala obradiva tla (P3) • Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ).

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 74 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

Vrijedno obradivo tlo obuhvaća prvenstveno poljoprivredne površine namijenjene uzgoju žitarica, industrijskih kultura, povrtlarskih kultura te krmnog bilja, a u načelu su to krška polja s ruralnim naseljima u relativno homogenom obliku. Iznimno je dozvoljeno planiranje proširenja već izgrađenih dijelova naselja ili područja drugih djelatnosti, ali isključivo u onim slučajevima kada nema nižih bonitetnih klasa zemljišta. Na ovim tlima nije dozvoljeno planiranje potpuno novih građevinskih područja kao ni planiranje novih područja za druge djelatnosti. Izvan građevinskog područja na vrijednim obradivim tlima mogu se planirati sljedeći zahvati u prostoru: staklenici i plastenici s pratećim gospodarskim objektima na kompleksima ne manjim od 1 ha, farme za uzgoj stoke na kompleksima ne manjim od 10 ha, farme za uzgoj peradi, kunića i sl. na kompleksima ne manjim od 1 ha.

Ostalo obradivo tlo obuhvaća izdvojene obradive površine manjeg gospodarskog značaja koje su prvenstveno namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji za vlastite potrebe ili za potrebe agroturizma. Na ovim tlima mogu se planirati sljedeći zahvati u prostoru: staklenici i plastenici s pratećim gospodarskim objektima za primarnu obradu poljoprivrednih proizvoda na kompleksima ne manjim od 0,5 ha, farme za uzgoj stoke na kompleksima ne manjim od 2 ha, peradarske farme na kompleksima ne manjim od 0,5 ha, vinogradarsko-vinarski pogoni na kompleksima ne manjim od 1 ha.

Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište nisu baš pogodni za obradu i za rentabilni uzgoj poljodjelskih kultura, odnosno većinom su ostavljeni širenju livada, pašnjaka, bara, trstika, šikara i šuma. Na ovim se zemljištima može planirati razvoj turističko-rekreacijskih djelatnosti.

1.3. Šume isključivo osnovne namjene

Članak 18. Planom je, temeljem podataka od strane nadležnih ustanova, izvršena podjela šuma na osnovne namjene. Površine koje su ovim planom predviđene kao šume mogu se koristiti isključivo na način određen važećim Zakonom o šumama. Na području Općine šumske površine Planom su određene kao: • gospodarske šume (Š1) • zaštitne šume (Š2) • šume posebne namjene (Š3)

Gospodarske šume namijenjene su proizvodnji drva i drugih šumskih proizvoda, lovu i uzgoju divljači i ubiranju šumskih plodina. Unutar gospodarskih šuma mogu se graditi građevine potrebne za gospodarenje šumom: šumarske postaje (lugarnice), planinarski domovi i lovačke kuće, depoi drvne građe, znanstveno-istraživačke stanice za praćenje stanja šumskih ekosustava, otkupne stanice šumskih plodina, te sve potrebne prometne građevine (pješačke staze, interventni putovi i sl.) i građevine infrastrukture, u skladu s uvjetima iz ovog plana. Zaštitne šume posebno su teritorijalno razgraničene od ostatka šumskog resursa, a temeljna im je namjena zaštita zemljišta odnosno erozivnih područja. Unutar zaštitnih šuma mogu se planirati sljedeći zahvati u prostoru: šumarske postaje (lugarnice), planinarski domovi, znanstveno- istraživačke stanice za praćenje stanja šumskih ekosustava. Šume posebne namjene posebno su teritorijalno razgraničene od ostatka šumskog resursa te su ovim planom predviđene unutar NP Plitvička jezera, a temeljna im je namjena zaštita i održanje ekoloških vrijednosti prostora ili specifičnih (zaštićenih) biotopa te oplemenjivanje krajobraza. Za područje u granicama NP Plitvička jezera izradit će se PPPO NP Plitvička jezera i na tom prostoru postupat će se u skladu s odredbama toga Plana.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 75 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

1.4. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište

Članak 19. Planom su određene površine ostalih poljoprivrednih tala, šuma i šumskog zemljišta (PŠ). Ove površine mogu se koristiti za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti ili za uzgoj šume, ali su uglavnom ostavljeni za širenje livada, pašnjaka, bara, trstika, šikara i šuma. Na ovim površinama mogu se graditi i one građevine za koje Zakonom o prostornom uređenju nije potrebno utvrđivati građevinska područja, kao i potrebna infrastrukturna mreža i prateće infrastrukturne građevine. Na ovim su zemljištima planirane turističko-rekreacijske zone.

1.5. Površine infrastrukturnih sustava

Članak 20. Površine za infrastrukturu razgraničuju se na: • Prometni sustav (ceste, željeznica, pošta i javne telekomunikacije) • Energetski sustav • Vodno gospodarski sustav

Površine / koridori infrastrukturnih sustava namijenjeni su gradnji isključivo građevina infrastrukture i pratećih građevina. Unutar ovih površina / koridora ne mogu se graditi građevine stambene namjene.

Osim na površinama / koridorima koji su u grafičkom dijelu Plana određene za infrastrukturne sustave, građevine infrastrukture mogu se graditi i unutar površina koje su određene za druge namjene. Mreže infrastrukturnih sustava prikazane su na kartografskim prikazima INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE.

1.6. Groblja Članak 21. Ovim planom evidentirana su i određena postojeća groblja koja se prema potrebi mogu proširivati na susjedno zemljište. Područja groblja u grafičkom dijelu ovoga plana označena su simbolom, dok će se u slučaju proširenja postojećih ili izgradnje novog groblja lokacijska dozvola izdati temeljem uvjeta iz ovog plana. Na grobljima se mogu izvoditi potrebni zemljani radovi, te graditi građevine visokogradnje (grobne kapele i/ili mrtvačnica), u skladu sa zakonskim obvezama, kao i posebnog odgovarajućeg propisa Općine Vrhovine.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 76 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 2.1. Građevine i zahvati od važnosti za Državu i Županiju 2.1.1. Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku

Članak 22. Na području Općine potrebno je planirati rekonstrukciju ceste D52 (puštanjem autoceste u promet povećat će se motorni promet i cestom D52).

Građevine od važnosti za Državu

1. Prometne građevine s pripadajućim objektima i uređajima

a) cestovne građevine − postojeća državna cesta D52 Špilnik-Vrhovine-Korenica − planirana zaobilaznica naselja Vrhovine na državnom cestovnom pravcu D52 b) željezničke građevine − postojeća željeznička pruga Ogulin-Gospić-Knin (rekonstrukcija i modernizacija)

2. Energetske građevine s pripadajućim objektima i uređajima − postojeći prijenosni vodovi 220 kV − postojeće transformatorsko postrojenje TS 35/10 kV Vrhovine

3. Građevine na zaštićenom području nacionalnih parkova: sve postojeće građevine osim obiteljskih kuća.

2.1.2. Građevine od važnosti za Ličko-senjsku županiju

Članak 23.

Građevine od važnosti za Županiju

1. Prometne građevine s pripadajućim građevinama i uređajima a) cestovne građevine županijske ceste – postojeće: Ž-5130 Doljani - Zalužnica (D52) Ž-5144 Podhum (D52) - Čovići (D50) Ž-5149 Vrhovine (D52) - Gornje Vrhovine 2. Energetske građevine s pripadajućim građevinama i uređajima: Građevine za transport plina: potencijalne: plinsko-distribucijski podsustav (MRS Otočac-Vrhovine-Plitvička jezera- Korenica)

3. Građevine za postupanje s otpadom - reciklažno dvorište s transfer-stanicom planirano u naseljima Vrhovine i Zalužnica. 4. Gospodarske građevine PROIZVODNE GRAĐEVINE • Industrijska namjena • Tovilišta – životinjske farme

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 77 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

2.2. Građevinska područja naselja 2.2.1. Opće odredbe

Članak 24.

Naselja se na području Općine, u skladu s postavkama ovog plana i potrebama njihovog razvoja, mogu izgrađivati samo unutar građevinskog područja naselja. Građevinsko područje naselja je područje namijenjeno izgradnji građevina i uređenju površina koje omogućavaju osnovne preduvjete za kvalitetno funkcioniranje života u jednom naselju. Veličina građevinskog područja za naselje određena je ovisno o planiranom broju stanovnika, planiranim središnjim funkcijama u naselju i drugim namjenama prostora. U građevinskom području predviđena je izgradnja novih građevina te obnova, rekonstrukcija i dogradnja postojećih građevina. U građevinskom području naselja odnosno u njegovoj neposrednoj blizini ne mogu se graditi građevine koje bi svojoj namjeni i načinu korištenja ugrožavale život i zdravlje ljudi u naselju, odnosno koje bi ugrožavale prirodne i stvorene vrijednosti čovjekove okoline (zagađenjem zraka, tla, izvorišta i vodotoka, prekomjernom bukom i vibracijama, obezvrjeđivanjem estetskih vrijednosti i sl.) Ovim planom određena su građevinska područja za sva naselja u Općini i za njihove izdvojene dijelove, a detaljne granice utvrđene su na katastarskoj podlozi u grafičkom dijelu Plana.

Članak 25.

Građevinsko područje naselja sastoji se od izgrađenog i neizgrađenog dijela. Izgrađenim dijelom građevinskog područja naselja smatra se pretežno izgrađeni dio naselja unutar kojeg se nalaze i manje slobodne odnosno neizgrađene površine. Ovakve manje neizgrađene površine nalaze se u pravilu uz postojeću kolnu prometnicu a izgradnja na njima smatra se interpolacijom. Unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja može se vršiti rekonstrukcija postojećih građevina, osnovnih i pomoćnih.

o Interpolacija je građenje u izgrađenom dijelu naselja na slobodnim odnosno neizgrađenim površinama i to: − na svim građevnim česticama koje se nalaze u okviru neizgrađenih površina, ako su ukupne neizgrađene površine manje od 1.000 m² − na svim građevnim česticama koje se nalaze u okviru neizgrađenih površina koje se naslanjaju na postojeću kolnu prometnicu, ako ukupna dužina neizgrađene površine uz tu istu kolnu prometnicu ne prelazi 30 m. Interpolacija podrazumijeva izgradnju pod istim uvjetima koji vrijede za izgradnju novih građevina, ako u Odredbama ovog plana nije drugačije određeno. Interpolacija također podrazumijeva gradnju koja se mora prilagoditi postojećoj izgradnji, kako visinskim tako i tlocrtnim gabaritima kod građevina iste namjene. Unutar povijesnih ruralnih cjelina interpolacija se vrši tipološkom rekonstrukcijom koja je određena ovim planom. o Rekonstrukcijom postojećih građevina, prema ovim Odredbama, smatra se sanacija, adaptacija, izmjena tehnološkog procesa i opreme, promjena namjene, nadogradnja i dogradnja. Rekonstrukcija se provodi pod istim uvjetima kao i izgradnja novih građevina.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 78 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

Neizgrađenim dijelom građevinskog područja smatra se neuređena i neizgrađena površina i to: − svaka neizgrađena površina veća od 1.000 m² − ukoliko se neizgrađena površina nalazi uz kolnu prometnicu neizgrađenim područjem smatra se i svaka neizgrađena površina duža od 30 m (mjereno uz postojeću prometnicu) − sve neizgrađene rubne površine naselja. Neizgrađeni dio građevinskog područja može se do privođenja namjeni koristiti kao poljopriv- redno zemljište ili za sadržaje privremenog ili povremenog karaktera (temeljem posebnih odluka lokalne samouprave): montažni kiosci, sajmovi, razne prigodne manifestacije i sl.

Članak 26.

U građevinskim područjima naselja mogu se graditi sljedeće vrste građevina: o stambene o javne i društvene o gospodarske (poslovne, manje proizvodne, turističko-ugostiteljske, poljoprivredne) o športsko-rekreacijske o garaže i parkirališta o manje vjerske građevine (kapele i sl.) i memorijalni spomenici o ostale građevine U građevinskim područjima naselja mogu se također graditi infrastrukturne građevine i uređivati javne zelene i zaštitne zelene površine.

Članak 27.

• Opći uvjeti za arhitektonsko oblikovanje: − građevina se mora, kako u volumenu, tako i u tlocrtnom gabaritu prilagoditi i podrediti cjelini − oblikovanjem i materijalima građevina mora zadržati ritam koji je ostvarila postojeća arhitektura − zadržati cjelovitost ambijenta − ako se radi o zaštićenom području, treba zatražiti i konzervatorske uvjete.

2.2.2. Stambene građevine

Članak 28. Građevina stambene namjene je građevina namijenjena prvenstveno stanovanju. Iznimno, unutar stambene građevine dio prostora može se koristiti i za poslovni namjenu. U tom slučaju površina poslovnog prostora ne smije prelaziti 50% ukupne površine stambene građevine. Pod poslovnom namjenom iz stavka 1. ovog članka smatraju se sljedeće djelatnosti: a) trgovina (prehrana, mješovita roba, tekstil, odjeća, obuća, kožna galanterija, papirnica, proizvodi od plastike, pletena roba, tehnička roba, namještaj, cvijeće, svijeće, suveniri, rezervni dijelovi za automobile i poljodjelske strojeve, poljodjelske potrepštine i sl.) b) ugostiteljstvo i turistički smještaj (buffet, snack-bar, kavana, slastičarnica, pizzeria, restoran i sl.). U slučaju da se u nekom ugostiteljskom sadržaju želi omogućiti izvođenje glazbe na otvorenom tada udaljenost do najbliže stambene zgrade ne smije biti manja od 150 m c) zanatstvo i osobne usluge (krojač, obućar, staklar, fotograf, servisi kućanskih aparata, servisi osobnih automobila, praonica osobnih automobila, kemijska čistionica, fotokopiraonica, zdravstvene usluge, usluge rekreacije)

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 79 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

d) ostalo (odvjetništvo, odjeljenja dječjih ustanova, uredi i predstavništva domaćih i stranih poduzeća, intelektualne usluge i sl.) e) prerada poljoprivrednih proizvoda (sušenje voća i povrća, proizvodnja mesnih prerađevina na tradicionalni način, proizvodnja meda i proizvoda od meda, prerada gljiva), mali proizvodni pogoni (npr. proizvodnja pekarskih proizvoda, mini uljare i sl.) Tihe i čiste djelatnosti mogu se obavljati u sklopu stambene zgrade, ukoliko postoje tehnički i sanitarni uvjeti za njihovo obavljanje. Prostor za skladištenje sirovina i gotovih ili polugotovih proizvoda mora se osigurati unutar građevina na građevnoj čestici ili na samoj građevnoj čestici.

Pristup dostavnim vozilima te njihovo parkiranje za vrijeme utovara / istovara mora se osigurati na samoj građevnoj čestici, izvan svih javnih prometnih površina. Bučne ili potencijalno opasne djelatnosti (one koje ne zadovoljavaju zakonske kriterije o najvećoj razini buke i onečišćenja zraka) ne smiju se smještavati u predjelima stambene izgradnje (kovačnice, limarije, ljevaonice metala, kamenoklesarske radionice, automehaničarske radionice, ugostiteljski lokali, klaonice sitne i krupne stoke, veći skladišni prostori, trgovine koje zahtijevaju skladišta izvan osnovne građevine, betonare, bloketare, obrada drvene građe, proizvodnja namještaja, kemikalija i sl.). U središtu naselja mogu se otvarati manji ugostiteljski sadržaji u prizemljima zgrada, a u cilju turističkog vrednovanja naselja. U tom slučaju je potrebno utvrditi posebne uvjete za sprečavanje širenja buke. U ostalim dijelovima naselja ugostiteljska djelatnost je moguća u vidu seoskog turizma. Manje radionice (stolar, bravar, autoelektričar i sl.) mogu se otvarati samo u rubnim dijelovima naselja, na minimalnoj udaljenosti 100 m od ostalih stambenih građevina. Prostore u prizemlju i pojedinim etažama (najviše do 80% prizemlja, odnosno 50% etaže) postojećih stambenih zgrada moguće je prenamijeniti u za neke od poslovno-trgovačkih djelatnosti određenih ovim planom uz uvjet da se ispune posebni uvjeti odgovarajućih propisa i Pravilnika za obavljanje određene djelatnosti, te se ispune uvjeti iz odgovarajućih odredbi ovoga plana. Na katu se mogu urediti samo prostori za obavljanje uredskih i intelektualnih usluga, a ostale djelatnosti iz prethodnog članka mogu se obavljati samo u prizemljima stambenih građevina. Obiteljski pansioni mogu se organizirati samo na česticama u sklopu seoskog turizma. Poslovnim prostorom smatra se prostor namijenjen odvijanju uslužnih, gospodarskih i ostalih djelatnosti koje ne narušavaju standard stanovanja odnosno ne zahtijevaju veće površine, ne privlače jači promet, ne proizvode veću buku i štetne emisije u okoliš, te ne povećavaju opasnost od požara i eksplozije i sl. Uz osnovnu građevinu na građevnoj čestici može se graditi jedna ili više pomoćnih građevina. Prema tipologiji stanovanja i broju stanova razlikujemo sljedeće vrste stambenih građevina: • obiteljska kuća • višestambena građevina.

OPĆE ODREDBE Članak 29.

• Arhitektonsko oblikovanje, visina i smještaj građevina na građevnoj čestici Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje stambenih i pomoćnih građevina: horizontalni i vertikalni gabariti građevine, oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrijebljeni materijali prilagođavaju se postojećem ambijentu i tipologiji krajolika, naročito u onim dijelovima gdje prevladava tradicionalna gradnja. Kod interpoliranih građevina unutar specifičnih naselja s povijesnom identifikacijom uvjetuje se upotreba tradicionalnih materijala i načina građenja, mjerila zgrade i otvora na pročeljima, visina vijenca, nagib krovnih ploha i vrsta pokrova, a prema uvjetima nadležnog tijela iz domene zaštite spomenika kulture.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 80 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

Najviša visina osnovne građevine je: • 9 m za obiteljske kuće. • 12 m za višestambene građevine. Najveći broj etaža je: • za obiteljske kuće - podrum, prizemlje, kat i potkrovlje. • za višestambene kuće - podrum, prizemlje, 2 kata i potkrovlje. Građevine se u pravilu grade s kosim dvostrešnim krovom, iznimno s ravnim (kod višestambenih kuća npr.) i višestrešnim (kod kuća većih tlocrtnih gabarita). Nagib krovišta definira se prema odabranom materijalu pokrova, klimatskoj zoni i zahtjevima arhitektonskog oblikovanja. Ako je uz stambenu građevinu kao osnovnu građevinu smještena građevina pomoćne namjene ona mora činiti jedinstvenu arhitektonsku oblikovnu cjelinu. Ova odredba ne odnosi se na već izgrađene osnovne i pomoćne građevine. Sve građevine, koje se izgrađuju na slobodnostojeći način, ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 4,0 m od međe susjedne građevne čestice, ako se na tom zidu planiraju otvori. Ako na bočnom zidu nema otvora, tada udaljenost tog zida od bočne međe ne smije biti manja od 1,0 m. Iznimno, udaljenost može biti i manja kada se radi o izgradnji zamjenskih građevina na čestici koja svojom širinom ne omogućava razmak koji je određen u prethodnom stavku. Udaljenost od bočnih međa mjeri se od tlocrtne projekcije zgrade na tlo. Udaljenost između slobodnostojećih zgrada na susjednim građevnim česticama ne smije biti manja od 6,0 m, osim u iznimnom slučaju opisanom u ovom članku. Zgrada se može graditi na međi: - u slučaju kad se radi o izgradnji zamjenske građevine u istom gabaritu - u slučaju kad se radi o izgradnji zgrade prislonjene uz već postojeću susjednu građevinu na međi ili u slučaju izgradnje dvojne građevine. U slučaju kad se zgrada gradi na bočnoj međi, tada se ona smatra ugrađenom ili poluugrađenom i moguće je na susjednoj međi izgraditi zgradu na isti način. U tom slučaju bočni zid mora biti izveden bez ikakvih otvora i kao vatrootporan zid, a sljeme krova mora obvezno biti okomito na susjednu među na kojoj se gradi i bez krovnoga vijenca.

Članak 30.

• Pomoćne građevine Na građevnoj čestici mogu se, uz osnovnu, graditi i pomoćne građevine. One se po namjeni dijele na: - pomoćne građevine za potrebe stanovanja - pomoćne gospodarske (poljoprivredne) građevine u domaćinstvu za proizvodnju za vlastite potrebe (i za tržište) - pomoćne poslovne građevine. Pomoćne građevine za potrebe stanovanja su građevine koje neposredno služe funkciji stanovanja: garaže za putničke automobile, drvarnice, nadstrešnice, ljetne kuhinje, ostave sitnog alata, kotlovnice, sušare (površine do 50 m²), otvoreni bazen (površine do 100 m²) i slične građevine koje služe za potrebe domaćinstava. U ovu grupu spadaju cisterna, septička jama i slična građevina ukoliko je njena visina viša od 1 m na najnižoj točki konačno zaravnatog terena uz osnovnu građevinu. Visina ovih pomoćnih građevina je najviše 3 m, odnosno jedna etaža. One se u pravilu grade tako da sa stambenom građevinom čine arhitektonsko-oblikovnu cjelinu.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 81 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

Za ove pomoćne građevine može se koristiti i podzemna etaža tj. podrum. Pomoćne gospodarske (poljoprivredne) građevine u domaćinstvu namijenjene su za proizvodnju za vlastite potrebe (i za tržište) a mogu biti: − bez izvora onečišćenja: sjenici, staklenici, plastenici, građevine za smještaj strojeva i alata, male građevine za tihe i čiste djelatnosti za potrebe domaćinstva i sl. − s izvorom onečišćenja: staje, svinjci, peradarnici, kunićnjaci i sl. Moguća je izgradnja ovih građevina za uzgoj do: • odraslih goveda do 5 komada • teladi ili junadi do 10 komada • svinja do 10 komada • konja do 4 komada • peradi do 150 komada • kunića do 50 komada • ovce i koze do 20 komada. Pomoćne gospodarske građevine ne mogu se graditi na građevnoj čestici višestambene kuće. Visina pomoćnih gospodarskih građevina je najviše 7 m, odnosno jedna etaža s potkrovljem bez nadozida. Gospodarske građevine bez izvora zagađenja (izuzev plastenika) mogu se graditi tako da sa stambenom građevinom čine arhitektonsko-oblikovnu cjelinu. Gospodarske građevine sa izvorom zagađenja i plastenici smještavaju se i grade na način da udovoljavaju sljedećim uvjetima: − Grade se u pravilu odvojeno od stambene građevine; − Građevna linija u pravilu je iza građevne linije stambene građevine. − Ove građevine moraju biti udaljene najmanje 10 m od stambene građevine na istoj građevnoj čestici, odnosno 15 m od osnovne građevine na susjednoj građevnoj čestici. − Građevine s izvorom zagađenja moraju biti udaljene najmanje 12 m od stambene građevine na istoj građevnoj čestici, odnosno 17 m od osnovne građevine na susjednoj građevnoj čestici. − Najmanja udaljenost od susjedne građevne čestice iznosi 1 m. − Na dijelu građevine koja je na udaljenosti manjoj od 4 m od granice građevne čestice ne smiju se izvoditi otvori. − Otvorima se ne smatraju fiksna ostakljenja neprozirnim staklom najveće veličine 60×60 cm ili dijelovi zida izvedeni staklenom opekom te ventilacijski otvor najvećeg promjera 15 cm. − Gnojišta moraju biti udaljena najmanje 17 m od osnovne građevine na vlastitoj i na susjednoj građevnoj čestici. − Za građevine za opskrbu pitkom vodom (bunari, izvori, cisterne) određuju se posebni uvjeti od strane nadležnih službi. − Zidovi se moraju graditi od negorivog materijala (kamen, beton, opeka). Pod mora biti nepropustan za tekućine i mora imati rigole za odvodnju osoke u gnojišnu jamu. − Dno i stijene gnojišta do visine 50 cm iznad terena moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala. Sve tekućine iz staja i gnojišta moraju se odvoditi u jame za osoku i ne smiju se razlijevati po okolnom terenu. − Jame za osoku moraju biti izvedene od nepropusnog materijala i moraju imati siguran i nepropustan pokrov, kao i otvore za čišćenje i zračenje. Dopuštene udaljenosti jama za osoku od ostalih osnovnih građevina su kao i za gnojišta.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 82 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

U naseljima koja imaju tradiciju bavljenja poljoprivredom, za pomoćne gospodarske djelatnosti dozvoljava se izgradnja podruma u sklopu pomoćne građevine. Građevine za proizvodnju biljnih, mliječnih i mesnih prerađevina iz vlastitog gospodarstva za agroturizam mogu se graditi na istoj ili zasebnoj građevnoj čestici unutar građevinskog područja naselja ili u blizini naselja izvan građevinskog područja, na zasebnim česticama. Izgradnja gospodarske građevine na zasebnoj čestici dozvoljava se u slučaju kada zbog skučenosti prostora, odnosno male površine građevne čestice namijenjene stanovanju nije moguće izgraditi gospodarske građevine. Gospodarske građevine na zasebnoj čestici posredno ili neposredno su povezane s česticom stambene građevine. Ove građevine mogu biti najveće površine 200 m², jedne nadzemne etaže, odnosno visine do vijenca najviše 6,0 m. Ako se pomoćna gospodarska građevina na zasebnoj čestici gradi na području posebnih ograničenja za korištenje, potrebno je ishoditi suglasnost nadležnih uprava za zaštitu voda, kulturne i prirodne baštine. Pomoćne poslovne građevine su građevine u kojima se mogu odvijati djelatnost društvene, gospodarske i ostalih namjena koje ne onečišćuju okoliš, ne uzrokuju veće povećanje prometa, opasnosti od požara i eksplozije i sl. One se u pravilu grade tako da sa stambenom građevinom čine arhitektonsko-oblikovnu cjelinu. Visina ovih pomoćnih građevina iznosi najviše 6 m, odnosno jednu etažu. Iznimno su dozvoljene dvije etaže, ako nagib terena omogućava da je kota poda druge etaže u nivou kote višeg, konačno uređenog terena. U tom slučaju jedna od etaža može biti za potrebe stanovanja.

Članak 31. • Uređenje okućnice Okućnicom se smatra neizgrađeni dio građevne čestice stambene građevine koji mora biti uređen. Uređenje okućnice, podzida, terase i drugo treba riješiti tako da ne narušavaju izgled naselja, uz rješenje oborinske odvodnje na vlastitoj čestici. Minimalno 30% čestice mora biti uređena zelena površina. Svako stablo koje treba posjeći zbog građenja na čestici potrebno je nadomjestiti sadnjom novog stabla na građevnoj čestici ili u neposrednom okolišu građevine. Ogradni zidovi i ograde izgrađuju se od kamena, drva, metala i zelenila, visine prema lokalnim prilikama. Za izradu ograda u dijelovima naselja s vrijednom ruralnom arhitekturom preporuča se upotreba drveta. Visina ograde ne smije prelaziti visinu od 1,5 m. Zabranjuju se znatnija preoblikovanja terena kao što su zatrpavanje vrtača, izvođenje usjeka i nasipa, te gradnja podzida viših od 1,50 m. Iznimno, visina potpornog zida može biti veća u slučaju: − konfiguracije terena zbog koje se ne može ostvariti propisana visina − interpolacije unutar postojeće regulacije − izgradnje prometne infrastrukture. Osnovni materijal za izgradnju potpornih zidova je kamen ili beton. Ograde, potporne zidove, te druga okolna uređenja na neizgrađenom dijelu građevne čestice treba izvesti tako da ne narušava izgled naselja. Dio građevne čestice organiziran kao gospodarsko dvorište, na kojem slobodno borave domaće životinje, mora se ograditi ogradom koja onemogućava izlaz domaćih životinja.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 83 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

Članak 32. • Obiteljska kuća Obiteljska kuća je stambena građevina s jednim do tri stana. Smještaj osobnih vozila potrebno je riješiti unutar građevne čestice obiteljske kuće tako da se osiguraju minimalno dva parkirna mjesta po jednom stanu. Neizgrađeni dio građevne čestice stambene građevine mora biti uređen, a najmanje 30% ukupne površine neizgrađenog dijela građevne čestice mora biti površina zelenila. Razlikuju se sljedeći načini gradnje obiteljske kuće: - gradnja građevina na slobodnostojeći način - gradnja građevina na poluotvoreni način.

Članak 33.

Za neposredno provođenje Plana određuju se sljedeći uvjeti građenja obiteljske kuće: • Gradnja građevina na slobodnostojeći način: − najmanja površina građevne čestice je 600 m², odnosno 300 m² u izgrađenim dijelovima naselja − najveća površina građevne čestice je 2000 m² − najveća izgrađenost građevne čestice iznosi: - ako je površine od 300 do 600 m² 40% (kig=0,4 kis=0,8) (u izgrađenim dijelovima naselja) - ako je površine od 600 do 1000 m² 35% (kig=0,35 kis=0,8) - ako je površine od 1000 do 2000 m² 30% (kig=0,3 kis=0,8) − najmanja tlocrtna površina osnovne građevine mora iznositi 60 m². • Gradnja građevina na poluotvoreni način (dvojne kuće): − najmanja površina građevne čestice je 450 m², odnosno 200 m² u izgrađenim dijelovima naselja − najveća izgrađenost građevne čestice je 50% (kig=0,5 kis=0,9) − tlocrtna površina osnovne građevine mora iznositi najmanje 60 m². Uz osnovnu građevinu stambene namjene na građevnoj čestici moguća je izgradnja pomoćnih građevina u skladu s ovim planom.

Članak 34. • Višestambena građevina Višestambena građevina je stambena građevina s više od tri stana. Uvjeti za gradnju višestambene građevine na jednoj građevnoj čestici površine do 2.000 m² utvrđuju se neposrednim provođenjem Plana, dok se za površinu građevne čestice veličine 2.000 m² ili veće na kojoj se predviđa višestambena gradnja uvjeti za gradnju utvrđuju temeljem detaljnog plana uređenja. Neizgrađeni dio građevne čestice višestambene građevine mora biti uređen, a najmanje 30% ukupne površine neizgrađenog dijela građevne čestice mora biti površina zelenila. Višestambena gradnja nije dozvoljena unutar "povijesnih ruralnih jezgri naselja" određenih ovim planom.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 84 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

Za neposredno provođenje Plana određuju se sljedeći uvjeti građenja: − Površina građevne čestice za višestambenu građevinu ne može biti manja od 1000 m2. − Najveća izgrađenost građevne čestice je 30%. − Smještaj osobnih vozila potrebno je riješiti unutar građevne čestice višestambene građevine (po mogućnosti u sklopu osnovne građevine) tako da se osiguraju najmanje dva parkirna mjesta za jedan stan. Svi pomoćni i poslovni sadržaji uz stambeni prostor moraju biti u sklopu osnovne višestambene građevine ili činiti s njom arhitektonsko-oblikovnu cjelinu.

2.2.3. Društvene (ili javne) građevine

Članak 35.

Društvene ili javne građevine koriste se za odvijanje sljedećih djelatnosti: • uprave i pravosuđa • prosvjete • zdravstva i socijalne skrbi • kulture • sporta i rekreacije • vjerskih i • drugih društvenih djelatnosti (udruge i sl.)

Članak 36.

Građevine za društvene djelatnosti prioritetno se smještaju u slobodne prostore izgrađenog dijela građevinskog područja središnjeg naselja (Vrhovine) i drugih naselja koja imaju funkcije lokalnog podcentra ili se iskaže potreba za izgradnjom građevina ove namjene. Građevine koje služe društvenim djelatnostima i ostalim sadržajima javnog interesa u pravilu se grade na istaknutim, lako dostupnim i uočljivim lokacijama te moraju biti građene kvalitetno i racionalno. Osim u samostalnim građevinama, za društvene djelatnosti mogu se koristiti stambene i gospodarske građevine sukladne namjene. Za građevine društvene namjene tlocrtne projekcije veće od 400 m2 obavezna je izrada detaljnog plana uređenja. Iznimno od odredbi iz prethodnog stavka ovog članka, izrada detaljnog plana uređenja nije obvezna za gradnju ovih građevina u središnjem naselju za koje je određena obveza izrade urbanističkog plana uređenja.

Članak 37.

Utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za izgradnju građevina za društvene djelatnosti (obrazovne i zdravstvene ustanove, muzeji, galerije, vjerske građevine, sportske dvorane, kina i ostale građevine) u planiranim, neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja: − Građevine za društvene djelatnosti mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja pod uvjetom da je do građevne čestice izgrađena prometnica širine minimalno 3,5 m za jednosmjerni promet, odnosno 5,5 m za dvosmjerni promet. − Oblik i veličina građevne čestice moraju omogućiti smještaj svih sadržaja (osnovna građevina, pomoćne građevine u njenoj funkciji, parkiralište i ostali uređeni javni prostori), ovisno o vrsti građevine.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 85 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

− Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne (kig) čestice na kojoj će se graditi građevina društvene namjene iznosi 0,5 osim površine za sport i rekreaciju i vjerskih građevina, gdje može iznositi najviše 0,8. − Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 1,2. − Građevine društvene namjene (osim crkve), mogu se graditi do visine od najviše 3 nadzemne etaže. Za građevine više od 3 etaže obavezna je izrada detaljnog plana uređenja. − Najveća visina građevine je 12 m. − Građevna čestica građevine društvene namjene treba biti ozelenjena, a najmanje 30% njene površine treba hortikulturno urediti, osim u već izgrađenim dijelovima naselja, gdje taj postotak može biti i manji. − Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se na građevnoj čestici građevine društvene (ili javne) namjene. Iznimno, moguće je utvrditi rješavanje parkirališnih mjesta izvan građevne čestice na javnoj površini u neposrednoj blizini. − U građevinama javne i društvene namjene mogu se graditi i prostorije stambene namjene u manjem dijelu ukupne površine građevine. Za izgradnju građevina društvene ili javne namjene, kao i kod rekonstrukcija postojećih u već izgrađenim odnosno djelomično izgrađenim dijelovima naselja granične vrijednosti utvrđuju se u skladu s lokalnim uvjetima.

2.2.4. Gospodarske građevine Članak 38.

Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi građevine gospodarske namjene, a razlikujemo: • građevine poslovne namjene • građevine ugostiteljsko-turističke namjene • građevine poljoprivredne namjene. Odvijanje djelatnosti u građevinama gospodarske namjene ne smije narušavati standard stanovanja u naselju i štetno utjecati na okoliš.

Članak 39.

Neposrednim provođenjem ovog plana mogu se graditi građevine gospodarske namjene tlocrtne površine do 400 m². Za građevine tlocrtne površine veće od 400 m² obavezna je izrada detaljnog plana uređenja, izuzev u naselju Vrhovine na području za koje je određena obvezna izrada urbanističkog plana uređenja. U maksimalnu izgrađenost građevne čestice računa se površina svih građevina.

Članak 40.

Arhitektonsko oblikovanje građevina gospodarske namjene i uporabljeni građevni materijali ne smiju narušavati postojeće oblikovne i ambijentalne vrijednosti naselja stvorene tradicionalnim načinom izgradnje građevina u naselju. Naročitu pažnju potrebno je posvetiti oblikovanju ove vrste građevina u izgrađenim dijelovima naselja s vrijednom ruralnom arhitekturom. Oblik i veličina građevne čestice mora omogućiti smještaj svih sadržaja vezanih uz tehnološki proces ili tehničke karakteristike. Prostor građevne čestice građevine gospodarske namjene mora biti uređen i ne smije narušavati izgled naselja.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 86 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

Slobodni prostor građevne čestice ne smije se koristiti kao odlagalište nusprodukata i otpada koji nastaje u tehnološkom procesu. Na građevnoj čestici građevine poslovne namjene moraju se urediti površine za parkiranje zaposlenika i korisnika. Parkiranje može biti riješeno i kao garažni prostor u podrumskoj etaži građevine. U tom slučaju površina garaže ne uzima se u izračun koeficijenata izgrađenosti i iskorištenosti građevne čestice. Garaža može zauzimati podzemni prostor cijele čestice, ali u tom slučaju podrumska etaža mora biti u cijelosti ukopana. Najmanje 20% građevne čestice mora biti ozelenjeno. Pri uređenju građevne čestice preporuča se sadnja autohtonih vrsta stabala. Građevna čestica može se ograditi ogradom maksimalne visine 2 m. Iznimno, ograda može biti i viša ako je to potrebno zbog zaštite i načina korištenja građevine, odnosno građevne čestice. Članak 41.

Građevna čestica mora se priključiti na javnu prometnu površinu izravno ili kolnim pristupom minimalne širine 5,5 m i maksimalne dužine 50 m. Priključak mora osigurati pješački i kolni pristup građevnoj čestici i građevini. Građevna čestica mora se priključiti na vodove vodoopskrbe, odvodnje, elektroopskrbe i telekomunikacijsku mrežu. U građevinskim područja naselja u kojima nije izgrađen sustav odvodnje, do njegove izgradnje, uvjetuje se gradnja sabirnih jama, a prema posebnim uvjetima nadležnih službi. Priključak građevne čestice na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća. Način gradnje i korištenja građevine na građevnoj čestici ne smije umanjiti vrijednosti obodnih prostora i ometati korištenje susjednih građevina. Zaštitu okoliša provesti mjerama sprečavanja zagađenja tla, zraka, vode, zaštite od buke, te opasnosti od požara, eksplozije i ostalih pojava.

Članak 42.

• Građevine poslovne namjene Građevina poslovne namjene, prema ovim Odredbama, smatra se da je građevina koja je u cjelini ili većim dijelom namijenjena obavljanju poslovnih djelatnosti pod uvjetom da na svojoj vlastitoj građevnoj čestici ostvaruje mogućnost potrebnog parkiranja zaposlenih i klijenata. Poslovnim djelatnostima smatraju se tihe i čiste djelatnosti i to: sve vrste uslužnih i zanatskih djelatnosti (frizerske, urarske, postolarske, krojačke, zlatarske, fotografske, optičke i sl.), trgovačke djelatnosti (prodavaonice hrane i pića, mješovite ili specijalizirane robe i sl.), intelektualne usluge (različite vrste uredskih prostora), manje proizvodne djelatnosti (stolarije, limarije, bravarije, automehaničarske radionice i slične servisne radionice te manji skladišni prostori), komunalno-servisne djelatnosti (održavanje električnih, TK i vodovodnih instalacija, raznih strojeva i sl.) i druge sukladne djelatnosti koje se mogu odvijati u naselju. U građevine poslovne namjene koje se grade u građevinskom području naselja nije dopušteno smještanje poslovnih namjena koje povećavaju promet u naselju, koje proizvode buku veću od dopuštene, štetne emisije u okoliš i koje zahtijevaju veće površine, čime se narušava standard stanovanja. U građevinskim područjima naselja ne smiju se obavljati sljedeće gospodarske djelatnosti: • proizvodnja ili pakiranje kemijskih sredstava za posebnu ili opću uporabu • kemijska obrada metala ili nemetala • proizvodnja građevnih materijala ili gradbenih elemenata • proizvodnja i prerada mesa i suhomesnatih proizvoda

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 87 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

• proizvodnja i prerada sirove kože, gume, plastičnih masa, tekstila, prediva, papira, stakla • prikupljanje i obrada otpada • proizvodnja ili pakiranje energenata ili sredstava za održavanje strojeva i vozila • proizvodnja, skladištenje ili pakiranje toksičnih materijala. Unutar građevina poslovne namjene dopušteno je urediti stambeni prostor. Površina stambenog prostora ne smije biti veća od površine poslovnog prostora. Uz osnovnu građevinu na istoj građevnoj čestici mogu se graditi i pomoćne građevine. Pomoćnom građevinom smatra se građevina za smještaj vozila - garaža, spremište, drvarnica i slična građevina koja ne predstavlja uređenje okućnice. Pomoćnom građevinom smatra se i cisterna, spremnik, septička jama i slična građevina, ukoliko je njena visina na najnižoj točki konačno zaravnatog terena uz građevinu viša od 1m. Uz osnovnu građevinu na istoj građevnoj čestici mogu se graditi i sportsko-rekreacijske građevine i sadržaji. Broj etaža građevina poslovne namjene iznosi: - u građevinskom području naselja Vrhovine najviše četiri etaže (podrum i tri nadzemne etaže) - u ostalim građevinskim područjima naselja najviše tri etaže (podrum i dvije nadzemne etaže). Iznimno od odredbi prethodnog stavka, proizvodne i skladišne poslovne građevine mogu, u dijelu u kojem se obavlja osnovna djelatnost, imati samo jednu etažu. Najveća dopuštena visina građevina poslovne namjene iznosi: - u građevinskom području naselja Vrhovine 11 m - u ostalim građevinskim područjima naselja 8 m. Iznimno od odredbi prethodnog stavka, visina proizvodnih i skladišnih pomoćnih građevina, u svim građevinskim područjima, ne smije biti viša od 6 m. Oblikovanje građevina, određivanje tipa krovišta i vrste pokrova poslovnih građevina vrši se, kao i za stambene građevine, sukladno odredbama ovog plana. Iznimno od odredbi prethodnog stavka, oblikovanje, krovna konstrukcija, nagib streha te vrsta po krova proizvodnih i skladišnih poslovnih građevina, prilagoditi tehnologiji građenja građevine. Gradnja građevina poslovne namjene vrši se prema sljedećim uvjetima: - minimalna površina građevne čestice za građevine poslovne namjene je 400 m² - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,4 - najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,0. Najmanja udaljenost građevine od susjednih građevina iznosi 1/2 visine građevine (h/2), ali ne manje od 4 metra od ruba građevne čestice. Manja udaljenost građevine od ruba građevne čestice može se odrediti detaljnim planom uređenja. Članak 43.

• Građevine ugostiteljsko-turističke namjene Građevine ugostiteljsko turističke namjene mogu se graditi u građevinskim područjima svih naselja. Ugostiteljsko-turistička djelatnost može se odvijati u građevinama isključivo namijenjenim obavljanju ugostiteljsko-turističke djelatnosti ili u prostorima koji su sastavni dio građevina stambene i poslovne namjene. U naselju se mogu graditi sve vrste građevina ugostiteljsko-turističke namjene (smještaj gostiju i pružanje ugostiteljskih usluga (hoteli, pansioni, različite vrste restorana, caffe i snack-barovi, pizzerije i sl.), osim turističkih naselja, kampova, diskoteka i zabavnih parkova.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 88 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine ugostite turističke namjene moguća je pod istim uvjetima kao i za nove građevine. - minimalna veličina građevne čestice za izgradnju građevine ugostiteljsko-turističke namjene je 400 m² - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,4 - najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,0 - građevina može imati najviše tri etaže (podrum i dvije nadzemne etaže), iznimno četiri etaže (podrum i tri nadzemne etaže) u naselju Vrhovine - najveća dopuštena visina građevine je 8 m, iznimno 11 m u naselju Vrhovine. U sklopu građevne čestice građevine ugostiteljsko-turističke namjene mogu se graditi pomoćne građevine i uređivati sportski tereni, terase, dječja igrališta i slični sadržaji. Pri izračunu izgrađenosti građevne čestice ne uzima se u obzir površina sadržaja dobivenih uređenjem vanjskih površina, ukoliko ista nije natkrivena. Udaljenost građevine ugostiteljsko-turističke namjene od granice građevne čestice iznosi najmanje 6 m. Pomoćne građevine ne smiju biti udaljene manje od 3 m od granice građevne čestice. Iznimno od odredbe prethodnog stavka, pomoćne građevine mogu se graditi i na manjoj udaljenosti od granice građevne čestice i to: - ako susjedna građevna čestica nije namijenjena stanovanju i ukoliko prema susjednoj građevnoj čestici na građevini nema otvora - na način da nagib krovne plohe ne smije biti usmjeren prema susjednim građevnim česticama. Turizam na seoskim gospodarstvima razvijat će se u već postojećim naseljima, posebno na područjima ruralnih naselja vezanih na prostor nacionalnih parkova i postojećih i planiranih parkova prirode. Seoskim turizmom smatra se oblik turističke djelatnosti koji je usko vezan uz tradicionalni način života seoskog gospodarstva koje u svojoj turističkoj ponudi nudi tradicionalnu domaću prehranu i aktivno sudjelovanje u svim vidovima proizvodnje na seoskom gospodarstvu. Turizmom na seoskim gospodarstvima oživjet će se naselja s vrlo malim izgledima preživljavanja u smislu tradicionalne funkcije naselja, kao i naselja sa značajnim agrarnim, humanim i graditeljskim resursima ali bez izraženih ili planiranih središnjih funkcija, te naselja očuvane morfologije i tipologije tradicionalne izgradnje, načina obrade zemljišta i oblikovanja prostora. Turizam na seoskim gospodarstvima može se razvijati u svim naseljima Općine Vrhovine, a naročito se naselje Turjanski smatra pogodnim za razvoj ovog vida turizma.

Članak 44.

• Građevine poljoprivredne namjene Građevina poljoprivredne namjene, prema ovim Odredbama, smatra se da je građevina koja je u cjelini ili većim dijelom namijenjena obavljanju poljoprivrednog djelatnosti tj. poljoprivrednoj proizvodnji i uzgoju stoke u seoskim domaćinstvima. Poljoprivredne gospodarske građevine moraju se graditi na način da ne ugrožavaju zdravlje ljudi i standard stanovanja i rada na susjednim građevnim česticama. U građevinskim područjima naselja mogu se graditi poljoprivredne gospodarske građevine u kojima je dozvoljeno uzgajati maksimalni broj određene vrste stoke prema sljedećim kriterijima: • odraslih goveda do 5 komada • teladi ili junadi do 10 komada • svinja do 10 komada

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 89 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

• konja do 4 komada • peradi do 150 komada • kunića do 50 komada • ovce i koze do 20 komada. Površina građevne čestice za poljoprivredne gospodarske građevine ne može biti manja od 300 m². - Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti je 0,5. - Najveći dopušteni koeficijent iskorištenost je 1,0.

Građevina može imati najviše dvije etaže, prizemnu i potkrovnu (tavan). Građevina ne smije biti viša od 5 metara.

2.2.5. Sportsko-rekreacijske građevine

Članak 45.

U građevine sportsko-rekreacijske namjene spadaju građevine u kojima je osnovna djelatnost bavljenje sportsko-rekreacijskim aktivnostima: o sportsko-rekreacijske građevine otvorenog tipa: − igrališta, boćališta, streljane, nenatkriveni bazeni i drugo − sportsko-rekreacijske građevine zatvorenog tipa: o građevine za dvoranske sportove, kuglane, natkriveni bazeni i drugo.

Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi sve građevine namijenjene sportsko- rekreacijske aktivnostima izuzev streljana otvorenog tipa. Sportsko-rekreacijske građevine grade se na izdvojenim građevnim česticama ili su sastavni dio stambenih ili poslovnih građevina. Za sportsko-rekreacijske građevine unutar građevne čestice stambenih, poslovnih i društvenih ili javnih građevina vrijede odredbe poglavlja 2.2.1., 2.2.2. i 2.2.3. ovih Odredbi. Uvjeti za izgradnju sportsko-rekreacijskih građevina koje se izvode na izdvojenim građevnim česticama utvrđuju se UPU-om, odnosno detaljnim planom uređenja.

Članak 46.

Smjernice za izradu prostorno planske dokumentacije užeg područja: Uvjeti za izgradnju: o sportsko-rekreacijske građevine pored osnovne djelatnosti mogu imati sadržaje ugostiteljsko-turističke, te trgovačko-uslužne namjene (restorani, caffe barovi, trgovine – prehrambene, sportske opreme i dr., uslužni saloni - frizeri, saune, masaže i sl., i drugi sadržaji koji su svojom namjenom spojivi sa osnovnom djelatnošću) o oblik i veličina građevne čestice moraju omogućiti smještaj svih sadržaja vezanih uz sportsko-rekreacijsku namjenu (građevine - jedna ili više njih, parkirališni prostor, komunalno-tehnička infrastruktura i dr.) o parkiranje omogućiti unutar građevne čestice građevine sportsko-rekreacijske namjene o iznimno od prethodne točke: − ako je neposredno povezano više građevnih čestica građevina sportsko-rekreacijske namjene, neovisno o tipu gradnje, parkiranje se može riješiti i dimenzionirati kao jedna cjelina − ako je građevina sportsko-rekreacijske namjene funkcionalni dio građevinskog područja naselja parkiranje se može riješiti na javnoj parkirališnoj površini

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 90 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

o način priključenja građevne čestice sportsko-rekreacijske građevine na javne prometne površine, udaljenosti od iste, te broj parkirnih mjesta određuje se sukladno članku 90. ovih Odredbi o neizgrađeni dio građevne čestice mora biti uređen, a najmanje 20% izgrađenog dijela površine građevne čestice mora biti površina zelenila o sportsko-rekreacijske građevina zatvorenog tipa mora biti udaljena najmanje 1/2 vlastite visine od granica građevne čestice sa svih strana (ali ne manje od 4 m), mjereno od najistaknutijih dijelova građevine, a najmanje 6 m od susjednih građevina o najmanja površina građevne čestice je 300 m². o najviša visina građevine određuje se sukladno osnovnoj namjeni, ali ne viša od 9 m. o broj etaža određuje se sukladno osnovnoj namjeni, ali ne više od dvije nadzemne etaže. o najveća izgrađenost građevne čestice za izgradnju građevine sportsko-rekreacijske namjene je 40%. o iznimno od prethodne točke najveća izgrađenost građevne čestice za izgradnju građevine sportsko-rekreacijske namjene otvorenog tipa gradnje je 80%, ako uz takve građevine nije potrebno osigurati parkirališni prostor.

2.2.6. Infrastrukturne građevine

Članak 47.

Infrastrukturne građevine unutar građevinskog područja naselja su prometnice, infrastrukturni uređaji, mreže i vodovi, i dr. za koje se uvjeti gradnje utvrđuju neposrednim provođenjem Plana, sukladno poglavlju 5. ove Odluke. Prilikom ishođenja potrebne dokumentacije za gradnju potrebno je ishoditi i posebne tehničke uvjete nadležnih službi.

2.2.7. Građevine za garaže i parkirališta

Članak 48.

Garaža je zatvoren prostor za smještaj cestovnih vozila (osobnih i manjih teretnih). Parkiralište je otvoren prostor za smještaj cestovnih vozila (osobnih i manjih teretnih). Garaže odnosno parkirališta koja se grade kao osnovna građevina na izdvojenoj građevnoj čestici mogu se graditi samo kao skupne garaže, parking - garaže, odnosno parkirališta s najmanje tri garažna, odnosno parkirna mjesta. Članak 49.

Za neposredno provođenje Plana određuju se sljedeći uvjeti građenja skupnih garaža: • sa svih strana osim one koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu građevina mora biti udaljena najmanje 4 m od granica građevne čestice, mjereno od najistaknutijih dijelova građevine, a najmanje 6 m od susjednih građevina • najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi 6 m, ako nije drugačije određeno poglavljem 5. ove Odluke • za priključenje građevine na prometne i javne površine potrebno je ishoditi uvjete nadležnih institucija iz oblasti prometa • najveća izgrađenost građevne čestice je 40% • najviša visina građevine je 7,5 m • najviša visina jednoetažne garaže je 3,5 m • skupne garaže ne mogu se prenamijeniti u prostore druge namjene.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 91 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

Članak 50.

Za neposredno provođenje Plana određuju se sljedeći uvjeti građenja parkirališta: • kamionski terminali se grade u sklopu građevinskog područja gospodarske namjene • parkirališta na terenu ozeleniti najmanje s jednim stablom na četiri parkirna mjesta.

2.2.8. Ostale građevine (kiosci, nadstrešnice, reklamni panoi)

Članak 51.

Kiosci su tipski elementi, a služe za prodaju novina, duhana, galanterije, voća i povrća, za druge manje ugostiteljske ili obrtničke usluge, i ostalo. Nadstrešnicama se smatraju zakloni i čekaonice na stajalištima javnog prijevoza i drugdje. Kiosci i nadstrešnice u pravilu se postavljaju na javne površine, dok se reklamni panoi pored navedenog postavljaju na zelene površine, uz prometnice, na pročelja, na potporne zidove i slično. Za priključak potrošača na elektroenergetsku mrežu uvjete daje i nadležno je "Distribucijsko područje Elektrolika Gospić". "Hrvatska elektroprivreda" je također nadležna za priključak na elektroenergetsku mrežu javne rasvjete kao i ostalih potrošača. Za kioske i nadstrešnice Općinsko vijeće može pokrenuti postupak za izradu stručnog elaborata za oblikovanja istih.

2.3. Građevinska područja za izdvojene namjene izvan naselja

Članak 52.

Izvan građevinskog područja naselja, građenje građevina i uređivanje pripadajućih površina na području Općine određuje se u građevinskim područjima za izdvojene namjene. Izdvojene namjene su specifične funkcije koje svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja nisu spojive s naseljem. U površinama izvan naselja za izdvojene namjene ne dozvoljava se gradnja stambenih građevina. Ovim planom određena su izdvojena građevinska područja za građevine i djelatnosti sljedećih namjena: a) Gospodarska namjena • proizvodno-industrijske građevine (I1) • poslovne građevine (K1) • ugostiteljsko-turističke građevine (T, T1 i T2) b) Sportsko-rekreacijska namjena (R)

U građevinskim područjima za izdvojene namjene može se planirati gradnja građevina i uređenje površina koje su sukladne namjeni iz prethodnog stavka, a upotpunjuju osnovne sadržaje i pridonose kvaliteti prostora (površine za parkove, sport i rekreaciju, parkirališne površine i građevine, te druge pomoćne građevine i sadržaji. U građevinskim područjima za izdvojene namjene ne mogu se graditi zasebne građevine za stanovanje. Građevinska područja za izgrađene strukture izvan naselja određena su na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u mjerilu 1:25.000 kartografskom prikazu br. 4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA u mjerilu 1:5.000.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 92 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

2.3.1. Gospodarska namjena

Članak 53.

• Opće odredbe Građevine gospodarske namjene trebaju se graditi prema uvjetima da djelatnost koja se u njima obavlja ne smije ugrožavati okoliš. Građevna čestica na kojoj će se građevina graditi mora se nalaziti uz već sagrađenu prometnicu najmanje širine 5,5 m ili uz planiranu prometnicu. Sve građevne čestice trebaju biti prometno vezane na interne pristupne i sabirne ceste, preko kojih se pristupa na lokalne i županijske. Parkirališta za potrebe zaposlenika te poslovnih partnera trebaju se planirati na građevnim česticama. Najmanja površina građevne čestice može biti 800 m2. Izgrađenost građevne čestice građevinama može iznositi od 20% do 50%. Uređenje neizgrađenoga dijela gospodarske građevne čestice treba temeljiti na uporabi autohtonih vrsta biljaka, klimatskim uvjetima, veličini građevina i njihovom rasporedu te uvjetima pristupa i prilaza. Posebnu pozornost treba obratiti određivanju veličine pred vrtova i parkirališta za teretna i osobna vozila. Najmanje 20% građevne čestice treba urediti s nasadima. Uz obodnu među, tamo gdje na međi nisu izgrađene građevine, treba posaditi drvored (iznimno visoku živicu). Najmanja udaljenost regulacijske linije od osi prometnice određuje se prema odgovarajućim zakonskim propisima, pravilnicima i normama te vrsti prometnice. Potrebno je planirati dovoljnu širinu ulice u kojoj će se moći zasaditi jednostrani ili obostrani drvored te pješački pločnik. Odredbe o najmanjim širinama ulica treba primijeniti samo u slučajevima kada iz opravdanih razloga nije moguća veća širina. Najmanja udaljenost građevine od međa sa susjednim građevinama ili ostalim česticama mora iznositi najmanje polovicu zabatne visine građevine, ali ne manje od 5,5 metara + 1,0 m za živicu ili manji drvored. To je iz razloga da se omogući kolna pristupačnost vozilima do svih vanjskih zidova zgrade u slučaju nužde.

Članak 54.

• Proizvodno-industrijske građevine (I1) Građevinska područja za gospodarsku namjenu predviđena su za obavljanje proizvodne djelatnosti u industriji: manji proizvodni pogoni, stočarske farme (tovilišta), klaonica, skladištenje i servisi. Ove djelatnosti zahtijevaju veće površine, vezane su na intenzivniji promet, potencijalno zagađuju okoliš i proizvode prekomjernu buku. Na području Općine predviđene su sljedeće lokacije za razvoj proizvodno-industrijskih djelatnosti: • u naselju Vrhovine – postojeća industrijska zona /drvna industrija/ (I1-V1) • postojeća gospodarska zona u naselju Zalužnica (I1-Z1). Gradnja u građevinskom području (I1-Z1) moguća je temeljem ovog plana, s obzirom da je površina zone manja od 2 ha.

Postojeća drvna industrija u naselju Vrhovine je unutar obuhvata UPU Vrhovine.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 93 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

U zonama proizvodno-industrijske namjene određuju se sljedeće rubne vrijednosti za izgradnju građevina: − najmanja površina građevne čestice može biti 800 m². − izgrađenost građevne čestice građevinama može iznositi od 20% do 50%. − oblik građevne čestice poželjno je da bude pravilan, po mogućnosti usporednih međa, izdužen u dubinu u odnosu 1:2 do 1:6 te najmanje širine prema ulici 20,0 m. − uređenje građevne čestice treba postaviti u skladu s tehnološkim procesom, a u pravilu tako da: • u prednjem dijelu građevne čestice bude smješteno parkiralište zaposlenih i klijenata • iza parkirališta treba biti smještena građevina za upravno-administrativne poslove • u dubini građevne čestice treba biti smješten proizvodni dio − najveću dopuštenu visinu građevina, uz tehnološke zahtjeve, određuje i topografija tla, a treba je odrediti na temelju sagledavanja slike naselja te vizurnih pojaseva koji se otvaraju na prilazu naselju − upravna ili proizvodna građevina, kojoj to dozvoljava tehnološki proces, može se sastojati najviše od podruma i dvije etaže iznad razine podruma. visina etaže ne smije iznositi više od 3,5 m − visina svih građevina na građevnoj čestici od najniže kote konačno zaravnatog terena do vijenca krova mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, ali ne smije iznositi više od 8,0 m − kota poda prizemlja smije biti najviše 1,0 m iznad najniže kote konačno zaravnatog i uređenog terena uz zgradu − krovište u pravilu mora biti koso, nagiba 6-18°, pokriveno u skladu s namjenom i funkcijom građevine − parkirališta za potrebe zaposlenika i poslovnih partnera trebaju se planirati na građevnim česticama − ako je uz građevnu česticu izgrađena (ili se planira graditi) prometnica s obostranim ili jednostranim drvoredom, parkiralište se može riješiti i u drvoredu prema toj građevnoj čestici, ali samo za poslovne partnere i goste

Članak 55.

• Ugostiteljsko-turističke građevine (T, T1, T2) Planom je utvrđeno građevinsko područje ugostiteljsko-turističke namjene na sljedećim lokacijama: 1. Turističko naselje s pripadajućim sadržajima sjeverno od Vrhovina (T2-V1) 2. Turistička zona istok na ulasku u NP Plitvička jezera u Gornjim Vrhovinama (T1-GV1) 3. Turistička zona uz zonu rekreacije u Vrhovinama - jug (T-V2) 4. Turistička zona uz zonu rekreacije u Gornjim Vrhovinama (T-GV2) 5. Turistička zona uz zonu rekreacije u Rudopolju - istok (T-R1) 6. Turistička zona na istočnom ulazu u naselje Vrhovine (T-V3).

U građevinskim područjima ugostiteljsko-turističke namjene mogu se graditi i uređivati i manje sportske i rekreacijske građevine, igrališta i otvorene površine, a moguće je i postavljanje privremenih prenosivih građevina u funkciji osnovne namjene, koje mogu biti priključene na potrebnu infrastrukturu.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 94 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

U zonama ugostiteljsko-turističke namjene određuju se sljedeće rubne vrijednosti za izgradnju građevina: − najmanja površina građevne čestice može biti 400 m² − izgrađenost građevne čestice građevinama može iznositi od 30% do 50% − građevina se može se sastojati najviše od podruma i dvije etaže iznad razine podruma. Visina etaže ne smije iznositi više od 3,5 m − visina svih građevina na građevnoj čestici od kote konačno zaravnatog terena do vijenca krova mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, ali ne smije iznositi više od 8,0 m − kota poda prizemlja smije biti najviše 1,0 m iznad konačno zaravnatog i uređenog terena uz zgradu − krovište je u pravilu koso, a pokrov u skladu s nagibom krova − parkirališta za potrebe zaposlenika te poslovnih partnera trebaju se planirati na građevnim česticama. Parkovi i/ili uređene zelenile površine su obvezni dio površina ugostiteljsko-turističkih zona. Za gradnju planirane kanalizacijske mreže i uređaja za pročišćavanje "Vrhovine" unutar obuhvata turističke zone uz zonu rekreacije u Vrhovinama - jug (T-V2) nije potrebno izrađivati detaljni plan, već se može graditi temeljem izrađene projektne dokumentacije do donošenja detaljnog plana DPU2.

2.3.2. Sportsko-rekreacijska namjena

Članak 56.

Planom su određena izdvojena građevinska područja na kojima je planirana sportsko- rekreacijska namjena za izgradnju sportsko-rekreacijskih centara (R): 1. Rekreacijski centar u naselju Vrhovine - jug (R-V2) 2. Rekreacijski centar u Gornjim Vrhovinama (R-GV1) 3. Rekreacijski centar u Rudopolju - istok (R-R1) 4. Sportski tereni u naselju Vrhovine - centar (R-V1) – unutar građevinskog područja naselja Vrhovine.

Unutar šire zone izdvojenih građevinskih područja sporta i rekreacije određena su uža građevinska područja za izgradnju sportsko-rekreacijskih građevina.

Unutar užih građevinskih područja sporta i rekreacije moguća je izgradnja: a) sportskih terena (nogometnog igrališta, rukometnih, košarkaških i drugih sportskih igrališta s gledalištima, sportskih dvorana, boćališta i dr.) b) građevina prateće namjene (klupskih prostorija, svlačionica, infrastrukturnih i sličnih građevina) c) građevina pomoćne namjene (manjih ugostiteljskih i sličnih sadržaja do 200 m2 BRP). Izgrađenost građevinskog područja za izgradnju sportsko-rekreacijskih građevina može iznositi najviše 30%, a najmanje 20% površina mora biti pod nasadima visokog zelenila. Gradnja sportskih i rekreacijskih sadržaja može se vršiti samo na temelju idejnog urbanističko- arhitektonskog rješenja u sklopu izdavanja lokacijske dozvole. Oblikovanje zgrada mora biti prilagođeno ambijentalnom i pejzažnom okruženju. Unutar širih izdvojenih građevinskih područja namjene sporta i rekreacije moguća je gradnja pješačkih i konjičkih staza, trim-staza i skijaških staza.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 95 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

2.4. Gradnja građevina izvan građevinskih područja

Članak 57.

Na području Općine Vrhovine, na osnovi Zakona o prostornom uređenju (članak 42.) i Odredbi ovog plana, izvan građevinskog područja (a isključivo izvan granice N.P. Plitvička jezera) može se planirati gradnja: 1. infrastrukturnih građevina (prometne, energetske, komunalne i dr.) 2. rekreacijskih građevina 3. planinarskih i lovačkih domova, znanstveno-istraživačkih stanica, arboretuma, farmi divljači, skloništa i sl. 4. građevina za istraživanje mineralnih sirovina 5. građevina za istraživanje i eksploataciju pitke vode 6. gospodarskih i stambenih građevina za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma (agroturizam), a svi u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti (farme s više od 15 uvjetnih grla) 7. groblja. Iznimno od stavka 1. ovog članka, izvan građevinskog područja na poljoprivrednom zemljištu označenom kao vrijedno obradivo tlo (P2) može se planirati izgradnja samo stambenih i gospodarskih građevina u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti, objekata infrastrukture te objekata za istraživanje mineralnih sirovina. Izvan građevinskih područja, na vrijednim obradivim tlima mogu se planirati sljedeći zahvati u prostoru: • staklenici i plastenici s pratećim gospodarskim objektima na kompleksima ne manjim od 1 ha, • farme za uzgoj stoke na kompleksima ne manjim od 10 ha, • farme za uzgoj peradi, kunića i sl. na kompleksima ne manjim od 1 ha.

Ostalo obradivo tlo obuhvaća izdvojene obradive površine manjeg gospodarskog značaja koje su prvenstveno namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji za vlastite potrebe ili za potrebe agroturizma. Na ovim tlima mogu se planirati sljedeći zahvati u prostoru: • staklenici i plastenici s pratećim gospodarskim objektima za primarnu obradu poljoprivrednih proizvoda na kompleksima ne manjim od 0,5 ha, • farme za uzgoj stoke na kompleksima ne manjim od 2 ha, • peradarske farme na kompleksima ne manjim od 0,5 ha, • vinogradarsko-vinarski pogoni na kompleksima ne manjim od 1 ha.

Ukoliko se planira izgradnja građevina unutar zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće, izgradnja je moguća isključivo sukladno Odluci o zaštiti predmetnog izvorišta, odnosno ako ista nije donesena, izgradnja je moguća sukladno Pravilniku o utvrđivanju zona sanitarne zaštite. Građevine, koje se grade izvan građevinskog područja, moraju se projektirati, graditi i koristiti na način da ne ometaju poljoprivrednu i šumsku proizvodnju, korištenje drugih građevina, te da ne ugrožavaju vrijednosti čovjekovog okoliša i krajolika.

2.4.1. Infrastrukturne građevine (prometne, energetske, komunalne i dr.)

Članak 58.

Gradnja infrastrukturnih građevina izvan građevinskog područja uključuje: • prometne površine za građevine prometa i veza (ceste, željeznice, optički kabeli i dr.) • površine za građevine vodovoda i odvodnje • površine za energetske građevine za proizvodnju, prijenos i distribuciju energenata (električna energija).

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 96 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

Infrastrukturni koridori i uređaji ucrtani su u kartografskim prikazima br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA (cestovni i željeznički promet) i br. 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI (2a. POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE, 2b. ELEKTROENERGETIKA, 2c. VODNO- GOSPODARSKI SUSTAV, OBRADA, SKLADIŠTENJE I ODLAGANJE OTPADA). U sklopu cestovnih koridora, unutar i izvan građevinskih područja, a u skladu s posebnim uvjetima nadležne uprave za ceste, predviđa se izgradnja pratećih građevina (moteli, benzinske postaje s pratećim sadržajima i sol.). Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i infrastrukturnih sustava određeni su odredbama ovog plana. Za pojedine planirane infrastrukturne koridore i uređaje ucrtane u Planu potrebno je izvesti dodatna istraživanja u cilju utvrđivanja točnih koridora, kroz koja je potrebno usuglasiti različite interese pojedinih korisnika u prostoru, s težištem na zaštiti kulturne i prirodne baštine i okoliša. Za razvoj i izgradnju vodova komunalne infrastrukture predviđa se osiguranje novih koridora za izgradnju magistralnih vodova, dok je za povećanje propusnosti mreže komunalnih vodova, ukoliko je to moguće, potrebno koristiti postojeće infrastrukturne koridore. Potrebno je težiti objedinjavanju infrastrukturnih koridora u cilju zaštite i očuvanja prostora i sprečavanja nepotrebnog zauzimanja novih površina. Pri konačnom određivanju novih trasa magistralne komunalne infrastrukture potrebno je nastojati zaobići postojeća i planirana građevinska područja, šume i šumska zemljišta, te voditi računa o bonitetu poljoprivrednih površina radi mogućeg utjecaja na smanjenje poljoprivredne proizvodnje.

2.4.2. Rekreacijske građevine Članak 59.

Pod rekreacijskim građevinama podrazumijevaju se građevine i površine u kojima se odvijaju djelatnosti funkcionalno vezane za specifična prirodna područja, kao što su klimatski uvjeti, kakvoća zraka, ljepota krajolika, prirodni resursi i sl. Za turističku rekreaciju prvenstveno je namijenjeno područje šuma i šumskog zemljišta. Unutar ovog područja postoji mogućnost uređivanja površina u funkciji turističke rekreacije što podrazumijeva sljedeće: građenje, uređivanje i postavljanje pješačkih putova i trim staza, mjesta za sjedenje i boravak, nadstrešnica, manjih igrališta, informativnih ploča i putokaza, te drugih sličnih zahvata u prostoru, kao i građevina. Svi navedeni zahvati ne smiju mijenjati značajke krajolika u kojem se grade, a posebno se isključuje mogućnost krčenja autohtonih i homogeni šumskih površina s ciljem njihove izgradnje. Uvjet za uređivanja rekreacijskih površina i izgradnju građevina u funkciji rekreacije iz prethodnog stavka je uređen najmanje pješački pristupni put.

2.4.3. Planinarski i lovački domovi, znanstveno-istraživačke stanice, arboretumi, farme, divljaci, skloništa i sl.

Članak 60.

Na području Općine Vrhovine izvan građevinskog područja omogućava se izgradnja planinarskih domova, skloništa za sklanjanje i boravak planinara, znanstveno-istraživačkih stanica, arboretuma, zvjerinjaka, farmi za uzgoj divljači, lovačkih domova, lugarnica i sličnih građevina. Gradnja navedenih zahvata moguća je uz posebne uvjete korištenja šuma koje propisuje nadležno ministarstvo, isključivo izvan granica Nacionalnog parka Plitvička jezera.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 97 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

Uvjet za izgradnju građevina iz stavka 1. ovog članka je najmanje pješački pristupni put. Najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi dvije etaže (prizemlje + potkrovlje), s mogućnošću izgradnje podruma. Najveća dopuštena visina građevine iznosi 5,0 metra. Najveća dopuštena tlocrtna projekcija građevina iznosi 150 m² za planinarske domove, znanstveno-istraživačke stanice i arboretume, odnosno 50 m² za lovačke domove i druge građevine.

2.4.4. Građevine za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina

Članak 61.

Izvan građevinskih područja mogu se planirati površine za istraživanje mineralnih sirovina. Lokacije za istraživanje mineralnih sirovina određuju se po sljedećim kriterijima: • istraživanje mineralnih sirovina ne može se obavljati na površinama pod režimom zaštite a) područjima prirode zaštićenim prema posebnom zakonu ili onima za koje je pokrenut postupak za zaštitu do završetka postupka b) na obradivom tlu I. i II. bonitetne klase, izuzev za energetske mineralne sirovine c) na područjima za koja se nalaze u II. zoni sanitarne zaštite izvorišta vode za piće. • lokacija za istraživanje mineralnih sirovina mora biti udaljena od naselja, ugostiteljsko- turističkih, sportsko-rekreacijskih i zaštićenih spomeničkih građevina ili cjelina, najmanje 1 km • istraživanjem mineralnih sirovina ne smiju se ugrožavati krajobrazne vrijednosti područja • transport sirovine mora se odvijati izvan područja naselja • skladište eksplozivnih materijala potrebnih za miniranje mora se smjestiti na udaljenosti min. 500 m od naselja i infrastrukturnih građevina. Planom su određene sljedeće lokacije za istraživanje mineralnih sirovina: • zapadno od naselja Zalužnica (EX-Z1) • sjeverno od naselja Vrhovine (EX-V1, EX-V2) Ovi istražni prostori nalaze se u III. zoni sanitarne zaštite izvorišta vode za piće. Prema Pravilniku o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 55/02, čl. 24. i 27.) obavezno je načiniti projekt u sklopu kojega treba detaljnim i namjenskim vodoistražnim radovima ispitati uži lokalitet ("mikrozonu"). Na temelju rezultata ovih istraživanja utvrdit će se pogodnost terena za izvedbu predviđenog zahvata te na osnovi njegove osjetljivosti odrediti pripadajuće mjere zaštite unutar tog prostora ("mikrozone"). Osnivanje površina za istraživanje mineralnih sirovina i gradnja u njima moguća je isključivo uz procjenu utjecaja na okoliš, ako su utvrđene eksploatacijske rezerve veće od 100.000 m³. Projekt sanacije područja nakon provedenih istražnih radova ili izvršene eksploatacije mineralnih sirovina mora biti sastavni dio odobrenja za eksploataciju. Nakon završetka istražnih radova mineralnih sirovina potrebno je izvršiti biološku sanaciju površina. Ostali kriteriji za određivanje lokacija za istraživanje mineralnih sirovina dani su u Prostornom planu Ličko-senjske županije (članak 59. Odredbi za provođenje). Područja za istraživanje mineralnih sirovina određena su na kartografskom prikazu PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U KORIŠTENJU.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 98 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

2.4.5. Gospodarske i stambene građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti

Članak 62.

Izvan građevinskog područja mogu se graditi gospodarske građevine i uz njih stambene, ali isključivo u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti. Poljoprivredna djelatnost može biti i za vlastite potrebe i za potrebe seoskog turizma (agroturizam), a sve uz uvjet da je investitor registriran za obavljanje navedene djelatnosti. Za potrebe obavljanja poljoprivrednih djelatnosti mogu se graditi: • gospodarske građevine u funkciji ekstenzivnog stočarstva • tovilišta – životinjske farme • biljne farme • staklenici i plastenici • spremišta voća, povrća, alata, male poljoprivredne mehanizacije.

Članak 63.

• Gospodarske građevine u funkciji ekstenzivnog stočarstva Gospodarske građevine u funkciji ekstenzivnog stočarstva mogu se graditi poštivanjem sljedećih kriterija: - najveća dopuštena površina sjenika, odnosno spremišta iznosi 200 m2, - najveća dopuštena površina štale za prehranu ovaca iznosi 140 m2, - najveća dopuštena površina prostora namijenjenog za vršenje strojne mužnje (nadstrešnica) iznosi 100 m2,

- omogućava se i izgradnja građevine za agregat (čvrste građe) površine do 3,5 × 2,5 m.

Članak 64. • Tovilišta - životinjske farme Sklopom gospodarskih građevina za uzgoj životinja (u nastavku: tovilište - životinjska farma) smatra se funkcionalno povezana grupa građevina koja se izgrađuje izvan građevinskog područja, s pripadajućim poljoprivrednim zemljištem, kapaciteta preko 15 uvjetnih grla. Tovilišta se mogu graditi na poljoprivrednoj čestici koja mora imati osiguran pristup s javne prometne površine ili puta s pravom služnosti. Površina građevne čestice za tovilišta - životinjske farme ne može biti manja od 5.000 m2, s najvećom izgrađenošću do 35%. Pod uvjetnim grlom podrazumijeva se grlo težine 500 kg i koeficijentom 1. Sve ostale vrste životinja za uzgoj i kategorije stoke svode se na uvjetna grla primjenom odgovarajućih koeficijenata iz tabele, odnosno prema prosječnoj težini svake od vrsta životinja za uzgoj. Prema koeficijentima pojedinih vrsta stoke iz priložene tabele mogu se proračunati udaljenosti građevina i za smještaj više vrsta stoke.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 99 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

Udaljenost građevina za uzgoj životinja od građevinskih područja naselja maksimalni kapacitet građevine Vrsta stoke / koeficijent (broj grla prema udaljenosti građevine od građ. područja naselja) Broj uvjetnih grla 51 -100 101 - 400 više od 400 Najmanja udaljenost od građevinskog područja naselja 100 m 200 m 300 m koeficijent dozvoljeni kapacitet tovilišta krave, steone junice 1,00 51 - 100 101 - 400 401 i više bikovi 1,50 34 - 67 68 - 267 268 i više junad 1-2 godine 0,70 73 - 143 144 - 571 572 i više junad 6-12 mjeseci 0,50 102 - 200 201 - 800 801 i više telad 0,25 204 - 400 401 - 1.600 1.601 i više krmača+prasad 0,30 170 - 333 334 - 1.333 1.334 i više tovne svinje do 6 mjeseci 0,25 204 - 400 401- 1.600 1.601 i više mlade svinje 2 do 6 mjeseci 0,13 392 - 769 770 - 3.077 3.078 i više prasad do 2 mjeseca 0,02 2.550 - 5.000 5.001 - 20.000 20.001 i više teški konji 1,20 43 - 83 84 - 333 334 i više srednje teški konji 1,00 51 - 100 101 - 400 401 i više laki konji 0,80 64 - 125 126-500 501 i više ždrebad 0,75 68 - 133 134 - 533 534 i više ovce, ovnovi 0,10 510 - 1.000 1.001- 4.000 4.001 i više janjad 0,05 1.020 - 2.000 2.001 - 8.000 8.001 i više koze 0,10 510 - 1.000 1.001- 4.000 4.001 i više kunići 0,02 2.550 - 5.000 5.001 - 20.000 20.001 i više pure 0,02 2.550 - 5.000 5.001 - 20.000 20.001 i više perad - nesilice 0,01 5.100 - 10.000 10.001 - 40.000 40.001 i više perad - tovljenici 0,004 12.750 - 25.000 25.001 - 100.000 100.001 i više

Građevine koje se mogu graditi u sklopu tovilišta - životinjske farme su: • gospodarske građevine primarne dorade ili prerade (klaonica, hladnjača, mješaonica stočne hrane i sl.), te druge gospodarske građevine • pomoćne građevine (spremište strojeva, alata i sl.) • stambene građevine za potrebe stanovanja vlasnika i uposlenih djelatnika. Uvjetuje se izgradnja prvenstveno osnovnih građevina, a istovremeno ili u sljedećim etapama izgradnja pratećih stambenih građevina. Bruto površina stambenih građevina može iznositi najviše 20% od bruto tlocrtne površine izgrađenih zatvorenih gospodarskih građevina. Površina i raspored građevina u tovilištu - životinjskoj farmi utvrđuju se lokacijskom dozvolom u skladu s potrebama tehnologije pojedine vrste djelatnosti. Izuzetno, visina gospodarskih građevina primarne dorade ili prerade (klaonice, hladnjače, mješaonica stočne hrane i sl.), te drugih gospodarskih građevina, kao i pomoćnih građevina (spremište strojeva i sl.), može biti i veća od 18,0 m, ukoliko to tehnološki proces zahtijeva. Minimalni kapacitet osnovne proizvodnje uz koji se može odobriti izgradnja primarne dorade ili prerade (klaonica, hladnjača, mješaonica stočne hrane i sl.) iznosi 100 uvjetnih grla. Propisuju se sljedeće udaljenosti tovilišta - životinjskih farmi za kapacitet 51 i više uvjetnih građevinskih područja naselja i ruba zemljišnog pojasa razvrstane ceste, ovisno o broju grla:

Udaljenost od ruba zemljišnog posjeda razvrstane ceste (m) Broj uvjetnih grla Državne Županijske Lokalne Nerazvrstane Željezničke pruge 15 – 100 100 50 30 15 100 101 – 400 150 100 50 30 100 Više od 400 200 150 150 50 200

Izuzetno, udaljenost tovilišta od stambene građevine na usamljenoj izgrađenoj građevnoj čestici može biti i manja, ukoliko je o tome suglasan vlasnik građevine na navedenom građevinskom području, pod uvjetom da je tovilište propisno udaljeno od drugih građevinskih područja. Poljoprivredno zemljište koje je služilo kao osnova za izdavanje lokacijske dozvole za tovilišta - životinjske farme ne može se dijeliti na manje dijelove.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 100 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

Lokacijske dozvole za izgradnju tovilišta - životinjskih farmi utvrđuju se temeljem idejnog rješenja (stručne podloge za lokacijsku dozvolu), a uz dobivene suglasnosti i mišljenja nadležnih službi, kojim je potrebno prikazati: - veličinu čestice - položaj čestice u odnosu na građevinska područja i prometnice, na dominantne smjerove vjetra i u odnosu na vodotoke i kanale - tehnološko rješenje i kapacitet - način smještavanja pojedinih sadržaja na čestici - prometno rješenje i pristup na javnu prometnu površinu - mogućnost opremanja čestice komunalnom infrastrukturom način ograđivanja čestice - ozelenjavanje čestice i sadnja zaštitnog zelenila - potencijalni utjecaj na okoliš i mjere za zaštitu okoliša. Za svaku novu lokaciju kao i za proširenje postojećih tovilišta (farmi) potrebno je izvršiti procjenu utjecaja na okoliš tj. izraditi studiju utjecaja na okoliš.

Članak 65. • Biljne farme Sklopom gospodarskih građevina u funkciji ratarstva za biljnu proizvodnju (u nastavku: biljne farma) smatra se funkcionalno povezana grupa građevina, s pripadajućim poljoprivrednim zemljištem. Građevna čestica na kojoj se izgrađuje biljna farma mora imati osiguran pristup sa javne prometne površine. Najmanja preporučena veličina posjeda za izgradnju biljne farme, ovisno o i intenzitetu poljoprivredne djelatnosti, iznosi: - 15,0 ha za intenzivnu ratarsku djelatnost - 5,0 ha za uzgoj voća i povrća - 3,0 ha za uzgoj povrća - 1,0 ha za uzgoj vinove loze - 0,5 ha za uzgoj cvijeća i sadnica. Građevine koje se mogu graditi u sklopu biljne farme su: • osnovne gospodarske građevine za potrebe ratarske djelatnosti, te druge gospodarske građevine • građevine za potrebe prerade i pakiranja poljoprivrednih proizvoda koji su u cijelosti ili pretežno proizvedeni na farmi • pomoćne građevine (garaža, spremišta poljoprivrednih proizvoda, alata i sl.) • stambene građevine za potrebe stanovanja vlasnika i uposlenih djelatnika • građevine ugostiteljsko-turističke namjene za potrebe seoskog turizma. Površina i raspored građevina na biljnoj farmi utvrđuju se lokacijskom dozvolom u skladu s potrebama tehnologije pojedine vrste poljoprivredne djelatnosti. Uvjetuje se izgradnja prvenstveno osnovnih građevina, a istovremeno ili u sljedećim fazama izgradnja stambenih građevina i građevina ugostiteljsko-turističke namjene. Građevine koje se grade u sklopu biljne farme ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 100 m od građevinskih područja naselja, odnosno 100 m od državnih, 50 m od županijskih i 30 m lokalnih cesta.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 101 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

Lokacijske dozvole za izgradnju biljnih farmi utvrđuju se temeljem idejnog rješenja (stručne podloge za lokacijsku dozvolu), a uz dobivene suglasnosti i mišljenja nadležnih službi, kojim je potrebno prikazati: - veličinu čestice i površine poljoprivrednog zemljišta predviđenog za korištenje - vrstu ratarske djelatnosti ili turističke ponude (za seoski turizam) - tehnološko rješenje i kapacitete, broj i veličinu potrebnih gospodarskih i industrijskih građevina ovisno o vrsti poljoprivredne proizvodnje - područje namjeravane izgradnje građevina na biljnoj farmi, pristup na javnu prometnu površinu (direktno ili pristupom s pravom služnosti) - mogućnost opremanja čestice komunalnom infrastrukturom (naročito: opskrba vodom, način sabiranja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, odlaganje otpada i slično) - ozelenjavanje čestice i sadnja zaštitnog zelenila - potencijalni utjecaj na okoliš i mjere za zaštitu okoliša. Poljoprivredno zemljište koje je služilo kao osnova za izdavanje lokacijske dozvole za izgradnju biljne farme ne može se dijeliti na manje dijelove.

Članak 66. • Staklenici i plastenici Staklenicima odnosno plastenicima se smatraju montažne građevine sa staklenom ispunom nosive konstrukcije, odnosno montažne građevine čija je konstrukcija obložena plastičnom folijom ili drugim prozirnim materijalom. Staklenici i plastenici za uzgoj povrća, voća i cvijeća mogu se graditi na poljoprivrednim površinama svih bonitetnih klasa i neograničenih veličina uz sljedeće uvjete: - najmanja udaljenost građevine od susjednih čestica iznosi 1 m - najmanja udaljenost građevine od prometnice iznosi 4 m - ukoliko vodovodna mreža nije izgrađena, voda se osigurava izgradnjom cisterne - ukoliko se koristi tlo ispod staklenika u poljoprivredne svrhe, potrebna je vodopravna suglasnost - prilaz na javni pu je cestom najmanje širine 3 m - najveća dozvoljena izgrađenost čestice je 80%.

2.4.6. Groblja Članak 67. Postojeća groblja mogu se širiti na način da udaljenost groblja od susjednih građevnih čestica stambenih, poslovnih ili javnih građevina ne može biti manja od 20,0 m, uz uvjet obvezne sadnje zaštitnog zelenila uz ogradu groblja. Izuzetno se može dozvoliti i manja udaljenost od propisane, ali ne manja od 10 m, uz suglasnost vlasnika susjednih stambenih ili poslovnih građevina, odnosno pravnih osoba koje upravljaju javnim građevinama.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 102 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

2.4.7. Ostala izgradnja izvan građevinskog područja

Članak 68.

• Spremišta voća, povrća, alata, male poljoprivredne mehanizacije Izvan građevinskog područja, na poljoprivrednom zemljištu dozvoljena je izgradnja spremišta voća i povrća, te spremišta alata, oruđa i male poljoprivredne mehanizacije. Spremišta voća i povrća se mogu se graditi na zemljištu minimalne površine od 2.000 m² uz sljedeće uvjete: - najveća tlocrtna površina spremišta iznosi 20 m² - najveća visina spremišta iznosi 3,0 m. - udaljenost spremišta od ostalih međa ne može biti manja od 1,0 m - međusobna udaljenost spremišta koja su izgrađene na susjednim česticama ne može biti manja od 6 m. Iznimno, ukoliko je površina voćnjaka i povrtnjaka manja, ali ne manja od 1.000 m², može se odobriti gradnja građevine najveće bruto površine 12 m². Spremišta alata mogu se graditi u voćnjacima i povrtnjacima površine iznad 1.000 m², ali samo pod uvjetom da na istoj čestici nije već izgrađeno spremište za voće i povrće. U voćnjacima i povrtnjacima moguća je postava nadstrešnica za potrebe privremenog skladištenja poljoprivrednih proizvoda. Sve građevine koje se grade u sklopu voćnjaka ili povrtnjaka trebaju biti smještene i oblikovane na način da ne narušavaju krajobrazne i prirodne vrijednosti.

Članak 69. Benzinske postaje mogu se graditi izvan građevinskog područja obostrano u pojasu od 150 m od osi ceste, uz javne ceste, ukoliko ispunjavaju druge uvjete. Uz njih se mogu graditi smještajni, ugostiteljski, trgovački, servisni i drugi uslužni sadržaji u funkciji prometa odnosno tranzitnog turizma.

2.5. Postojeća izgradnja izvan građevinskog područja

Članak 70. Postojećom izgradnjom izvan građevinskog područja smatraju se pojedinačne stambene građevine ili grupa od nekoliko stambenih građevina s pripadajućim pomoćnim ili gospodarskim građevinama za koje nije određeno građevinsko područje, a izgrađene su na temelju građevne dozvole, posebnog rješenja ili prije 15.02.1968. godine. Ove građevine mogu se zamjenjivati novom izgradnjom i rekonstruirati u smislu poboljšanja uvjeta života i rada, ali samo u okviru pripadajuće tj. postojeće građevne čestice. Poboljšanjem uvjeta života i rada se smatra: - sanacija postojeće građevine ili izgradnja nove u istim gabaritima - dogradnja građevine ili uređenje potkrovlja, ako postojeća građevina svojom veličinom ne zadovoljava uvjete stanovanja, ali najviše do 150 m² bruto površine - prenamjena dijela postojeće građevine u poslovni prostor, ako preostali dio zadovoljava uvjete stanovanja - izgradnja nove prizemne pomoćne građevine (garaže, spremišta i slično), tako da s postojećom pomoćnom građevinom čini najviše 50% bruto površine stambene ili stambeno- poslovne građevine.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 103 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

3. UVJETI ZA SMJEŠTAJ GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 71. • Opći uvjeti Razmještaj i veličina građevinskih područja za gospodarske djelatnosti, prikazani su na kartografskom prikazu br. 1 KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA i na katastarskim planovima na kojima su određena građevinska područja naselja u mjerilu 1:5000. Na području naselja Vrhovine definirana je postojeća zona za razvoj gospodarskih djelatnosti (drvna industrija). Na području naselja Zalužnica definirana je postojeća zona za razvoj gospodarskih djelatnosti (industrija prerade kamena). Tovilišta i farme mogu se graditi na području Općine uz uvjete koji su propisani ovim planom. Za svaku novu lokaciju kao i za proširenje postojećih farmi ili tovilišta potrebno je izraditi stručnu podlogu za lokacijsku dozvolu i izvršiti procjenu utjecaja na okoliš.

Članak 72.

U zonama gospodarskih djelatnosti planiranim ovim planom predviđa se smještaj: a) prerađivačkih proizvodnih (industrijskih) pogona prvenstveno vezanih uz osnovne djelatnosti: prerada drva u Vrhovinama i prerada kamena u Zalužnici. b) ugostiteljskih i turističkih namjena. Pogoni iz prethodnog stavka, s obzirom na veličinu i na nužni intenzitet aktivnosti u proizvodnom procesu, ne mogu se smještati izvan građevnih područja namijenjenih gospodarskoj izgradnji. Građevine iz prethodnog stavka trebaju se graditi prema uvjetima da: a) djelatnost koja se u njima obavlja ne smije ugrožavati okoliš, b) građevna čestica na kojoj će se građevina graditi mora se nalaziti uz već sagrađenu prometnicu najmanje širine 5,5 m ili uz buduću prometnicu.

Članak 73.

• Oblik, površina i uređenje građevne čestice Najmanja površina građevne čestice za gospodarsku izgradnju može biti 800 m2. Postotak izgrađenosti tla građevne čestice građevinama može iznositi od 20% do 50%. Oblik građevne čestice za gospodarsku izgradnju poželjno je da bude pravilan, po mogućnosti usporednih međa, izdužen u dubinu u odnosu 1:2 do 1:6 te najmanje širine prema ulici 20,0 m. Iznimno, granica obuhvata građevinskoga područja namijenjenoga gospodarskoj izgradnju može biti određena međama postojećih čestica zemljišta, što joj daje nepravilni oblik. Uređenje građevne čestice treba postaviti u skladu s tehnološkim procesom koji se na njoj planira, što znači sljedeće: a) u prednjem dijelu građevne čestice treba biti smješteno parkiralište zaposlenih i klijenata b) iza parkirališta treba biti smješten poslovni prostor c) u dubini građevne čestice treba biti smješten proizvodni dio Ograda prema javnoj prometnici mora biti primjereno oblikovana. Može biti drvena, metalna, djelomično zidana, a preporuča se da bude oblikovana živicom. Ograda prema susjednim

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 104 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE građevnim česticama je metalna (rešetkasta ili žičana) s gusto zasađenom živicom s unutrašnje strane ograde. Ograde mogu biti najviše 2,0 m ako su providne odnosno 1,3 m ako su neprovidne. Gdje god to prostorni uvjeti dozvoljavaju u radnim predjelima je potrebno između kolnika i nogostupa zasaditi drvored. Najmanja udaljenost regulacijske linije od osi prometnice određuje se prema odgovarajućim zakonskim propisima, pravilnicima i normama te vrsti prometnice. Potrebno je planirati dovoljnu širinu ulice u kojoj će se moći zasaditi jednostrani ili obostrani drvored te pješački pločnik. Odredbe o minimalnim širinama ulica treba primijeniti samo u slučajevima kada iz opravdanih razloga nije moguća veća širina. Najmanja udaljenost građevine od međa sa susjednim građevinama ili ostalim česticama mora iznositi najmanje polovicu zabatne visine građevine, ali ne manje od 5,5 m + 1,0 m za živicu ili manji drvored, iz razloga da se omogući kolna pristupačnost vozilima do svih vanjskih zidova zgrade u slučaju nužde.

Članak 74. • Oblikovanje i visina građevina Najveću dopuštenu visinu industrijskih (proizvodnih) građevina uz tehnološke zahtjeve određuje topografija tla te visina i obilježja okolnih građevina. Visina gradnje obuhvaća i određivanje visine proizvodne opreme smještene na otvorenom prostoru, a treba je odrediti na temelju sagledavanja slike naselja te vizurnih pojaseva koji se otvaraju na prilazu naselju. Upravna ili proizvodna građevina, kojoj to dozvoljava tehnološki proces, može se sastojati najviše od podruma i dvije razine (etaže) iznad razine podruma. Pod visinom etaže u ovom slučaju smatra se razmak između gornjih kota dvije među stropne konstrukcije i ne smije iznositi više od 3,5 m. Visina svih građevina na građevnoj čestici od kote konačno zaravnatog terena do vijenca krova mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, ali ne smije iznositi više od 8,0 m na strani više ukopanog pročelja, odnosno 10,0 m na strani više otvorenog pročelja zgrade. Kota konstrukcije poda prizemlja svih građevina smije biti najviše 1,0 m iznad konačno zaravnatog i uređenog terena uz zgradu na njenoj najvišoj strani i gdje je teren najniži u odnosu na zgradu.

Članak 75.

Uređenje neizgrađenoga dijela gospodarske građevne čestice treba temeljiti na uporabi autohtonih vrsta biljaka, klimatskim uvjetima, veličini građevina i njihovom rasporedu te uvjetima pristupa i prilaza. Drvoredima je moguće prikriti većinu manjih industrijskih građevina. Drvoredi visokih i niskih stablašica i sl. omogućit će njihovo primjereno vizualno odjeljivanje u prostoru, a posebnu pozornost treba obratiti određivanju veličine pred vrtova i parkirališta za teretna i osobna vozila. Najmanje 20% građevne čestice treba biti zauzeto s nasadima. Uz obodnu među, tamo gdje na međi nisu izgrađene građevine, treba posaditi drvored (iznimno visoku živicu). Članak 76.

• Uvjeti uređenja prometnih površina Sve građevne čestice trebaju biti prometno vezane na interne pristupne i sabirne ceste, preko kojih se pristupa na lokalne i županijske. Parkirališta za potrebe zaposlenika te poslovnih partnera trebaju se planirati na građevnim česticama. Ako je u radnom predjelu predviđena prometnica s obostranim ili jednostranim drvoredom, parkiralište se može riješiti i u drvoredu prema toj građevnoj čestici, ali samo za poslovne partnere i goste, a parkirališta zaposlenika se moraju izvesti na čestici zgrade.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 105 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

Na gospodarskoj građevnoj čestici namijenjenoj izgradnji gospodarske građevine potrebno je osigurati potreban broj parkirališnih mjesta za osobna vozila. Na 500 m² bruto razvijene površine građevine potrebno je osigurati sljedeći broj parkirališta: − industrija i skladišta 3 parkirališna mjesta − trgovine 5 parkirališnih mjesta − ostale građevine za rad 5-10 parkirališnih mjesta .

Članak 77.

• Površine za ugostiteljsko-turističku namjenu Građevinska područja za ugostiteljsko-turističku izgradnju nalaze se izvan građevnih područja naselja, kao zasebne građevne površine, a prikazana su na grafičkom listu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA i na grafičkom listu br. 4. GRAĐEVNA PODRUČJA NASELJA. Smještaj i izgradnja građevina ugostiteljsko-turističke namjene u načelu je riješeno u građevinskim područjima predviđenim za te namjene. Nove površine za turističku izgradnju maloga kapaciteta mogu se planirati i u građevinskim područjima naselja. Oblikovanje zgrada mora biti prilagođeno ambijentalnom i pejzažnom okruženju. Građevinska područja za ugostiteljsko-turističku namjenu smatraju se u načelu turističkim predjelom. Turističkim predjelom smatra se zemljište za kojega se ovim planom planira izrada detaljnoga plana uređenja (DPU-a), a čija se granica obuhvata ne mora nužno poklapati s granicom građevinskog područja za ugostiteljsko-turističku namjenu, već može obuhvaćati i širi prostor. Turističkim predjelima za koje je obavezna izrada DPU-a smatraju se zone navedene u poglavlju 9.1. ovih odredbi. Turistički predjeli za koje nije obavezna izrada DPU-a su osim turističkih predjela navedenih ovim planom i dijelovi naselja gdje se turističko-ugostiteljska djelatnost obavlja pretežno u seoskim domaćinstvima. Ukupna izgrađenost građevinskog područja za ugostiteljsko-turističku namjenu ne smije biti veća od 25%.

4. UVJETI ZA SMJEŠTAJ DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 78.

U građevnom području naselja na području Općine Vrhovine uz stambene građevine namijenjene pretežito stanovanju mogu se graditi i građevine namijenjene društvenim djelatnostima: a) obrazovanju (predškolske i školske ustanove) b) zdravstvu, socijalnoj zaštiti c) kulturi i fizičkoj kulturi d) upravi e) vjerskoj namjeni, vatrogasnoj službi i sl. Građevine iz prethodnog stavka mogu se graditi pod uvjetom da se do građevne čestice osigura kolni pristup. Članak 79.

Na čestici je potrebno osigurati potreban broj parkirališnih mjesta za osobna vozila. Na 1000 m² bruto razvijene površine građevine potrebno je osigurati 15-25 parkirališnih mjesta. Iznimno, u izgrađenim dijelovima naselja potreban broj parkirališnih mjesta može se osigurati i u neposrednoj blizini (na susjednoj građevnoj čestici) pod uvjetom da građevina ne može dobiti uporabnu dozvolu ako parkirališta nisu izvedena, odnosno ako nisu u funkciji korištenja te garđevine. Iznimno, parkirališta ili dio potrebnih parkirališnih mjesta može biti izveden i u

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 106 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE pojasu ulice (ako je pojas ulice dovoljno širok ispred građevne čestice predmetne građevine), ali pri tom ne smije doći do suženja kolnika ispod propisanoga standarda i do onemogućavanja izvedbe nogostupa najmanje širine od 1,5 m. Uz dječji vrtić, jaslice i osnovnu školu obvezno je osigurati parkovne površine za igrališta i boravak djece na otvorenom u skladu sa standardima. Ukupna izgrađenost građevne čestice na kojoj je škola i dječji vrtić i jaslice može biti najviše 45%. Ukupna izgrađenost građevne čestice, na kojoj je građevina društvene i poslovne namjene, može biti najviše 40%. Najmanje 20% građevne čestice namijenjene izgradnji građevina društvene i poslovne namjene mora biti uređeno kao parkovna površina s visokim nasadima (drvećem). Najveća visina za zgrade društvenih djelatnosti može biti: - Po+P+1 +Pk; ili 9,0 m do ruba krovnog vijenca (pri čemu potkrovlje može imati nadozid na pročelju do 1,2 m visine iznad stropne konstrukcije i može biti uređeno za namjenu koju ima cijela građevina), odnosno Po+P+2 ili 11,0 m do ruba krovnog vijenca. - Kod građevina čija se visina ne može mjeriti brojem katova (sportska dvorana i sl.) najveća dozvoljena visina zgrade je 13,0 m (uračunate su sve nužne konstrukterske i funkcionalne istake zgrade). Kota završne plohe poda na razini prizemlja može biti najviše na visini do 1,0 m iznad konačno uređenog i zaravnatoga terena oko građevine. Visine građevina za društvene djelatnosti treba uskladiti na svakoj stvarnoj lokaciji s okolnom izgradnjom, bez obzira na najveće dopuštene visine. Ako je potrebno, visina vijenca mora se prilagoditi visini vijenaca građevina u neposrednom okruženju. Također je nužno prilagoditi građevinu obrisu naselja, vidljivom s glavnih cesta ili vidikovaca. U tom smislu visinu građevine treba odrediti tako da se iznad linije obrisa naselja može isticati krov, ali ne i pročelje građevine.

Članak 80. U granicama planiranih građevinskih područja unutar naselja za sportsku namjenu (sportski tereni u naselju Vrhovine – R-V1) u sklopu naselja moguća je izgradnja: a) sportskih terena (nogometnog igrališta, rukometnih, košarkaških i drugih sportskih igrališta s gledalištima, sportskih dvorana, boćališta i dr.) b) građevina prateće namjene (klupskih prostorija, svlačionica, infrastrukturnih i sličnih građevina) Planira se izgrađenost građevnih čestica za ovu namjenu od najviše 15%. Građevinska područja za sport moraju imati barem 20% površine pod visokim zelenilom. Visina građevina prateće i pomoćne namjene, kao i ostali detaljniji uvjeti izgradnje utvrdit će se planom užeg područja, ukoliko je zahvat veći od 2,0 ha. Oblikovanje građevine mora biti prilagođeno ambijentalnom i pejzažnom okruženju.

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Članak 81. • Opće odredbe za smještaj infrastrukture Ovim planom predviđeno je opremanje područja Općine Vrhovine sljedećom prometnom i komunalnom infrastrukturom: 5.1. Prometna infrastruktura (cestovna, željeznička, poštanska i telekomunikacijska) 5.2. Energetska infrastruktura (elektroenergetska) 5.3. Vodno-gospodarska infrastruktura (vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda)

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 107 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

Na kartografskim prikazima br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA i br. 2 INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE (2a., 2b. i 2c.) određene su i razgraničene površine/koridori za smještaj i izgradnju građevina prometne i komunalne infrastrukture. Planirani koridori određeni su kao rezervat za pojedine infrastrukturne građevine, unutar kojih nije dozvoljena nikakva druga izgradnja do izdavanja lokacijske dozvole za planiranu infrastrukturnu građevinu, kojom se detaljno određuje njen položaj u prostoru i zaštitni koridor.

Unutar cestovnih koridora moguća je izgradnja pratećih građevina u funkciji ceste (moteli, odmorišta, benzinske postaje i dr.), a u skladu s posebnim uvjetima nadležnih institucija. Prostor za razvoj infrastrukture treba planirati i ostvariti po najvišim standardima zaštite okoliša. Infrastrukturni planski koridor je prostor namijenjen za smještaj građevina i instalacija infrastrukturnih sustava unutar ili izvan građevnog područja. Unutar infrastrukturnih planskih koridora nije dozvoljena gradnja građevina koje nisu u funkciji infrastrukture za koju je utvrđen koridor. Vođenje infrastrukture treba planirati tako da se prvenstveno koriste postojeći pojasevi i ustrojavaju zajednički za više vodova, tako da se nastoje izbjeći šumska područja, vrijedno poljodjelsko zemljište, da ne razaraju cjelovitost prirodnih i stvorenih tvorevina, a uz provedbu načela i smjernica o zaštiti prirode, krajolika i cjelokupnog okoliša. Kriteriji razgraničenja koridora infrastrukturnih sustava i mreža državnog i županijskog značaja (izvan građevinskog područja) utvrđeni su Provedbenim odredbama PPLSŽ, a prikazani su u tablici 1.: Tablica 1. Kriteriji razgraničenja koridora infrastrukturnih sustava i mreža državnog i županijskog značaja izvan građevinskog područja (u metrima)

PODSUSTAV GRAĐEVINA KORIDOR GRAĐEVINE SUSTAV I MREŽA NAPOMENA vrsta kategorija vrsta postojeća planirana prometna željeznica državna magistralna pomoćna 15 100 Jedno ili I. reda dvokolosiječna ceste državna autocesta - 200 ostale državne ceste 70 100 županijska županijska 40 70 telekomunikacijska kabelska državna međunarodni 1 1 kanalizacija županijska magistralni 1 1 elektroenergetska dalekovodi dalekovod 400 kV 60 200 dalekovod 220 kV 50 150 dalekovod 110 kV 40 100 dalekovod 35 kV 20 60 dalekovod 10(20) kV 10 30 podzemni kabelski 5 10 dalekovodi

Širina koridora iz tablice 1. može se smanjiti na području gdje postoje različita prirodna ograničenja. Širina koridora iz tablice 1. ne primjenjuje se unutar građevinskih područja određenih ovim planom.

5.1. Prometna infrastruktura Članak 82. • Cestovni i željeznički promet Ovim planom na području Općine Vrhovine utvrđene su trase, koridori i površine za cestovnu i željezničku infrastrukturu i prateće objekte, a prostorno su definirani na kartografskim prikazima

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 108 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA i br. 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE, 2a. PROMETNI SUSTAV. Širina koridora za postojeće i planirane građevine određuje se prema sljedećim tablicama: Tablica 2. Kriteriji za razgraničenje prometnih koridora izvan građevinskih područja naselja (u metrima) Širina koridora (m) građevina Infrastrukturna građevina postojeća planirana Državna cesta 70 100 Županijska cesta 40 70 Lokalna cesta 30 50 Nerazvrstana cesta 10 20 Željeznička (magistralna - pomoćna) pruga 1. kolosijek 15 100

Tablica 3. Kriteriji za razgraničenje prometnih koridora kroz građevinsko područje naselja, osim raskrižja i željezničkih stajališta (u metrima)

Širina koridora (m) građevina Infrastrukturna građevina postojeća planirana najveća najmanja najveća najmanja Državna cesta 25 14 60 25 Županijska cesta 20 14 40 20 Lokalna cesta 15 10 25 15 Nerazvrstana cesta 10 8 10 10 Željeznička (magistralna - pomoćna) pruga 1. kolosijek 15 12 30 15

Prilikom izrade projektne dokumentacije pojedinih planiranih prometnica (i rekonstrukcije postojećih), ali i njihove izvedbe, naročitu pažnju treba posvetiti očuvanju krajolika. Ceste treba prilagoditi terenu kako bi građevnih radova bilo što manje (vijadukata, usjeka, zasjeka i nasipa). Za zaštitu pokosa i iskopanih dijelova terena obvezno treba koristiti samorodno (autohtono) drveće i grmlje. Svaka eventualna Izmjena Odluke o razvrstavanju javnih cesta u državne, županijske i lokalne ceste, odnosno promjena kategorije i nivoa opremljenosti cesta ne smatra se izmjenom ovog plana.

Članak 83. Sve javne prometne površine unutar građevinskog područja, na koje postoji neposredni pristup s građevne čestice ili su uvjet za formiranje građevne čestice, moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogući vođenje komunalnih instalacija i druge infrastrukture, a moraju biti povezane s prometnim sustavom. Prilaz s građevne čestice na javnu prometnu površinu treba odrediti tako da se ne ugrožava pješački i javni promet.

Članak 84.

Ulicom se smatra svaka cesta ili javni put unutar građevinskog područja uz koju su izgrađene i uređene (ili će se graditi i urediti) stambene i druge građevine i javne površine. Sve građevine i javne površine moraju imati izravan pristup na ulicu. Ulica mora imati najmanju širinu kolnika od 5,5 m za dvije vozne trake odnosno 3,5 m za jednu voznu traku.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 109 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

Jedna vozna traka za dvosmjerni promet može se izgraditi iznimno na preglednom dijelu ulice, uz uvjet da se na svakih 100 m uredi ugibalište, a može se izgraditi i u slijepim ulicama čija dužina ne prelazi 100 m na preglednom dijelu, odnosno 50 m na nepreglednom dijelu. Kada se građevna čestica nalazi uz spoj sporedne ulice i ulice koja ima značaj državne ili županijske ceste, prilaz s te čestice na javnu prometnu površinu obavezno se ostvaruje sa sporedne ulice. Za potrebe nove gradnje na neizgrađenom dijelu građevinskog područja koje se širi uz državnu ili županijsku cestu, potrebno je izgraditi zajedničku sabirnu ulicu preko koje će se ostvariti direktan pristup na javnu prometnu površinu, a sve u skladu s posebnim uvjetima od institucije nadležne za upravljanje prometnicom na koju se priključuje.

Članak 85.

Najmanja udaljenost regulacijskog pravca od ruba kolnika treba omogućiti izgradnju odvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine i nogostupa, a ne može biti manja od one određene zakonskim propisima. Nogostup se treba graditi s obje strane kolnika. Iznimno, uz kolnik slijepe ulice može se graditi nogostup samo uz jednu njenu stranu. Najmanja širina nogostupa je 1,5 m, a iznimno 1,0 m i to u već izgrađenim dijelovima naselja. Preporuča se širina nogostupa 2,25 m. Iznimno od prethodnog stavka, udaljenost može biti i manja kada je to neophodno, ali samo u već izgrađenim dijelovima građevnih područja naselja. Gdje je god moguće potrebno je u pojasu ulice (između kolnika i nogostupa) posaditi drvored prikladne veličine i oblika. Stabla valja saditi na razmaku koji će omogućiti okomito ili uzdužno parkiranje osobnih vozila u drvoredu.

Članak 86.

Ne dozvoljava se gradnja građevina, zidova i ograda te podizanje nasada koji sprečavaju proširenje previše uskih ulica, uklanjanje oštrih zavoja ili zatvaraju vidno polje vozača i time otežavaju i ometaju pješački i kolni promet. Sve prometne površine moraju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva (invalida, starijih osoba, djece u kolicima i dr.).

Članak 87. • Parkirališna i garažna mjesta Unutar građevinskih područja naselja kao i kod izdvojenih građevina utvrđivat će se površine za parkiranje ili graditi garaže na građevnoj čestici. Iznimno, parkirališta i garaže mogu se uređivati odnosno graditi i na drugoj građevnoj čestici kao skupni, javni ili privatni parkirališno-garažni prostor za više građevina u susjedstvu. Na 1000 m2 bruto izgrađene površine, ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama, osigurat će se broj parkirališno-garažnih mjesta prema sljedećoj tablici:

NAMJENA PROSTORA U GRAĐEVINI PROSJEČNA VRIJEDNOST LOKALNI UVJETI Stanovanje 11 8-14 Proizvodnja, skladišta i sl. 6 4-8 Trgovine 30 20-40 Drugi poslovni sadržaji 15 10-20 Restorani i kavane 45 30-60

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 110 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

U bruto izgrađenu površinu iz gornje tablice ne računaju se površine za garaže i skloništa. Kada se potreban broj parkirališno-garažnih mjesta, s obzirom na posebnosti djelatnosti ne može odrediti prema gornjoj tablici, odredit će se po jedno parkirališno-garažno mjesto za: - pretežito industrijsku – gospodarsku namjenu sa skladištima i sl. na 3 do 8 zaposlenih u većoj radnoj smjeni - hotele, pansione i sl. na 3 do 6 osoba u skladu s propisima o vrsti i kategoriji - moteli na 2 osobe - kino, kazalište i slične dvorane na 20 sjedala - športske dvorane i igrališta s gledalištem na 20 sjedala i jedan autobus na 500 mjesta - ugostiteljske građevine na 4 do 12 sjedećih mjesta - škole i predškolske ustanove na 1 učionicu odnosno za 1 grupu učenika – djece - bolnice na 5 kreveta ili 4 zaposlena u smjeni - ambulante, domovi zdravlja i socijalne ustanove, na 4 zaposlena u smjeni - vjerske građevine na 5 do 20 sjedala ovisno o lokalnim uvjetima - prateće sadržaje u naseljima na 3 zaposlena u smjeni. Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina sa različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina ako se ne koriste u isto vrijeme. Za parkiranje osobnih automobila može se koristiti prostor uz kolnik prvenstveno kao javno parkiralište namijenjeno pretežito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima te vozilima javnih službi kad njegova širina to omogućava i kada to ne ometa pristup vozilima hitne pomoći, vatrogasaca te prolazima za pješake i invalide. Na javnim parkiralištima i u garažama potrebno je osigurati prostore za parkiranje vozila osoba s invaliditetom i to jedno mjesto na 20 parkirališno-garažnih mjesta.

Članak 88. • Pošta i javne telekomunikacije Raspored poštanskih ureda i položaj trasa telefonskih vodova i uređaja određen je kartografskom prikazu br. 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE, 2b. POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE. Podzemni kablovi telekomunikacijske mreže unutar građevnoga područja nekog naselja trebaju se postavljati što je više moguće unutar zelenih površina cestovnog pojasa, a što manje u tijelu kolnika ili nogostupa. Sustav pokretnih telekomunikacija predstavlja objekte komunalne infrastrukture od interesa za Državu. U izgrađenom području treba osigurati kvalitetu pokrivenosti unutar zgrada na 100% područja obuhvata Plana. Izvan naseljenih mjesta treba osigurati kvalitetno pokrivanje cestovnih i željezničkih prometnica. Planom se omogućava izgradnja osnovnih postaja pokretnih komunikacija prema sljedećim kriterijima: a) Osnovne postaje pokretnih komunikacija koje se grade u naseljenim područjima – građevinska područja – stambene zone: - dozvoljava se izgradnja osnovnih postaja (OP) tipa A i OP tipa B1; - dozvoljava se izgradnja OP tipa B2 na objektima od javnog i društvenog značaja, telekomunikacijskim objektima, objektima poslovne namjene i objektima požarne zaštite ukoliko to drugim višim propisom nije drugačije uređeno. b) Osnovne postaje pokretnih komunikacija koje se grade u naseljenim područjima – građevinska područja – van stambene zone: - dozvoljava se izgradnja OP tipa A, B1, B2 i C1.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 111 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

c) Osnovne postaje pokretnih komunikacija van građevinskog područja (minimalna udaljenost od ruba građevinskog područja 100 m): - dozvoljava se izgradnja OP tipa A, B1, B2, C1 i C2 (odnosno svih tipova OP).

Tipizacija osnovnih postaja pokretnih komunikacija: Tip A: antenski prihvat koji ne prelazi visinu objekta na koji se postavlja Tip B1: krovni antenski prihvat - visine od 2 do 5 m od najviše točke objekta Tip B2: krovni antenski prihvat - visine od 5 do 20 m od najviše točke objekta Tip C1: samostojeći antenski stup - visine do 25 m od tla Tip C1: samostojeći antenski stup - visine preko 25 m od tla.

Mjere zaštite: Obavezno je koristiti mjere zaštite vizualnog prostora koje podrazumijevaju razne metode ublažavanja vizualne intervencije: • spuštanje antenskih sustava ispod razine objekta na koji se postavljaju • maskiranje antenskih sustava u oblike koji već postoje na građevini (umjetni dimnjak, svjetlarnik, nosač zastave, itd.) • bojanje antena • korištenje antenskih stupova kao nosača rasvjetnih tijela, itd.

Zaštita ljudskog zdravlja od posebne je važnosti. Prilikom izrade predviđanja izloženosti zračenju obavezno je poštivati udaljenosti od objekata raznih namjena te projektima poduzimati odgovarajuće mjere smanjenja izračene snage u slučaju da se simulacijom utvrdi prekoračenje propisa. Trenutno važeći pravilnici nalažu "sigurnosnu udaljenost" od izvora 15 m za izvor snage od 1000 W.

Antenski stupovi svojim položajem ne smiju remetiti vizure na zaštićene graditeljske cjeline, osobito tradicijske vizure krajolika. O tome suglasnost daju nadležne institucije (Uprava za zaštitu kulturne baštine). Radi zaštite prostora određena su područja na kojima nije dozvoljeno postavljati stupove pokretnih mreža: • arheološki lokaliteti, • spomenici kulture, • zaštićene urbane cjeline, • sakralni objekti, • lokaliteti posebno vrijednih vizura. Posebno se zabranjuje postavljanje antenskih stupova na ravničarskom terenu s ratarskim kulturama, niskim raslinjem i pašnjacima.

U posebno vrijednim područjima i prirodnim cjelinama i u njihovoj blizini kontaktnom području kakvo je cijelo područje Općine Vrhovine, lokacije antenskih stupova treba odabrati tako da je njihova uočljivost minimalna, tj. treba ih smještavati u šumskim predjelima. Optimalne lokacije u telekomunikacijskom smislu (vrhovi planina) mogu se iznimno koristiti, isključivo ako su pošumljeni, a nadvišenje stupa iznad krošanja drveća nije veće od 5 m.

Najmanja udaljenost između antenskog stupa i najbliže postojeće/planirane građevine ne smije biti manja od 200 m.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 112 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

5.2. Energetska infrastruktura

Članak 89.

• Elektroenergetski sustav Položaj dalekovoda s koridorima određen je kartografskom prikazu br. 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE, 2c. ENERGETSKI SUSTAV. Postavljanje elektroopskrbnih visokonaponskih (zračnih ili podzemnih) vodova, kao i potrebnih trafostanica, obavljat će se u skladu s posebnim uvjetima Hrvatske Elektroprivrede. Širine koridora utvrđene su Provedbenim odredbama PPLSŽ. Ove građevine ne zahtijevaju svoju građevnu česticu, a prostor ispod dalekovoda može se koristiti i u druge svrhe u skladu s pozitivnim zakonskim propisima, uredbama, pravilnicima i standardima. Pri odabiru mjesta za trafostanice treba voditi računa o tome da u budućnosti ne predstavljaju ograničavajući čimbenik izgradnje naselja, odnosno drugih infrastrukturnih građevina. Podzemne vodove niskonaponske mreže unutar građevinskog područja nekoga naselja trebaju se postavljati što je više moguće unutar pejzažnih površina cestovnoga pojasa, a što manje u tijelu kolnika ili nogostupa.

5.3. Vodno-gospodarska infrastruktura

Članak 90.

• Vodoopskrba Položaj trasa vodoopskrbnog cjevovoda određen je na kartografskom prikazu br. 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE, 2.d. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV, OBRADA, SKLADIŠTENJE I ODLAGANJE OTPADA Izgradnja magistralnih vodoopskrbnih vodova, crpnih i precrpnih stanica, kao i vodosprema izvan građevinskog područja utvrđenih ovim planom, odvijat će se u skladu s posebnim uvjetima Hrvatske vodoprivrede, odnosno nadležnog ureda za vodoopskrbu. Ako na dijelu građevinskog područja na kojem će se graditi građevina postoji vodovodna mreža, opskrba vodom rješava se prema mjesnim prilikama, a u protivnom obvezna je izgradnja cisterni. Cjevovod unutar građevinskog područja nekoga naselja treba se postavljati što je više moguće unutar pejzažnih površina cestovnoga pojasa, a što manje u tijelu kolnika ili nogostupa. Postojeći lokalni izvori moraju se održavati i ne smiju se zatrpavati ili uništavati. Naprave koje služe za opskrbu vodom moraju biti izgrađene i održavane prema postojećim propisima. Te naprave moraju biti udaljene i s obzirom na podzemne vode, smještene uzvodno od mogućih zagađivača kao što su: fekalne jame, gnojišta, kanalizacijski vodovi i okna, otvoreni vodotoci ili bare i slično.

Članak 91.

• Otpadne vode Planiraju se sustavi odvodnje otpadnih voda s biološkim pročišćavanjem i ispuštanjem pročišćenih voda u podzemlje ili čak njihovo korištenje u poljodjelstvu za sva naselja u Općini Vrhovine. Za ostala manja naselja, sela i zaseoke ne planira se graditi sustav odvodnje otpadnih voda, ali zbog osjetljivosti područja (krš), poželjno je umjesto septičkih taložnica ugrađivati biološke uređaje za pročišćavanje otpadnih voda, pojedinačne ili za više korisnika.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 113 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

Obavezno je da sve gospodarske zone i objekti kao i ugostiteljsko-turističke zone i objekti budu priključeni na sustave otpadnih voda s biološkim pročišćavanjem. Za odvodnju otpadnih voda vrijede sljedeće obaveze: a) Kada se na dijelu građevinskog područja izgradi javna kanalizacijska mreža i ako postoje za to tehnički uvjeti, postojeće stambene i ostale građevine moraju se priključiti na nju. b) Ako na dijelu građevinskog područja na kojemu će se graditi građevina postoji javna kanalizacijska mreža, stambene i druge građevine moraju se priključiti na nju. c) Tamo gdje neće biti moguće priključiti se na kanalizacijski sustav ili za vrijeme do njegove izgradnje, otpadne vode iz domaćinstva moraju se pročistiti prije ispuštanja u okoliš, provođenjem kroz biopročistač ili na neki drugi način (biljni uređaj, kemijskim putem, SBR uređaj). d) Otpadne vode iz gospodarskih zgrada u domaćinstvu s izvorom zagađenja i gospodarskih postrojenja moraju se (i prije izgradnje kanalizacijskih sustava s bio pročišćavanjem) prije upuštanja u recipijent pročistiti do stupnja na kojem se nalazi recipijent, odnosno do stupnja i na način predviđen posebnom odlukom Općinskoga vijeća.

Odvodnja otpadnih voda prikazana je kartografskom prikazu br. 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE, 2.d. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV, OBRADA, SKLADIŠTENJE I ODLAGANJE OTPADA. Izgradnja magistralnih kolektora odvodnje, zajedno s pročistačima izvan građevinskih područja utvrđenih ovim planom, obavljat će se u skladu s posebnim uvjetima nadležne ustanove zadužene za odvodnju. Do izgradnje cjelokupnoga sustava odvodnje, na cijelom građevinskom području Općine, moraju se graditi zatvoreni sustavi odvodnje - nepropusne sabirne jame ili višedijelne sabirne jame sa biopročistačem ili ugraditi uređaji za biološko pročišćavanje otpadnih voda, ali isključivo za otpadne sanitarne vode.

6. MJERE ZAŠTITE POSEBNIH VRIJEDNOSTI PROSTORA

Članak 92.

Planom su utvrđene mjere zaštite prostora, odnosno zaštite prirodnih resursa (obradivo poljoprivredno tlo, šume), krajobraznih vrijednosti, prirodne baštine i kulturnih dobara.

6.1. Zaštita prirodnih resursa Članak 93.

Planom su zaštićena obradiva poljoprivredna tla. Obradivo poljoprivredno tlo utvrđeno ovim planom mora se intenzivno obrađivati uz primjenu potrebnih agrotehničkih mjera i ne može promijeniti namjenu osim kada za posebne namjene. Na njemu se mogu izgrađivati samo pomoćne gospodarske građevine u skladu s provedbenim odredbama ovoga plana. Ovim planom je određena obveza odgovarajuće državne službe: a) da vodi popis površina i vrijednosti ukupnoga obradivog poljoprivrednog tla na području Općine, te da vodi popis neiskorištenoga obradivog poljoprivrednog tla u privatnom i državnom vlasništvu b) da obavlja poslove u svezi davanja u zakup neiskorištenoga obradivog poljoprivrednog tla u državnom vlasništvu c) da provodi politiku razboritog iskorištavanja obradivog poljoprivrednog tla u skladu sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 114 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

Članak 94.

Planom su utvrđeni šumski predjeli. Prema namjeni i značaju šume se dijele na: a) gospodarske šume čije se uređivanje i iskorištavanje obavlja prema šumsko-gospodarskoj osnovi b) zaštitne šume čije se uređivanje također obavlja prema šumsko-gospodarskoj osnovi. c) šume posebne namjene čije se uređivanje i iskorišćivanje obavlja prvenstveno prema Zakonu o zaštiti prirode Šume se ni na koji način ne smiju pretvarati u građevna područja (osim u slučaju izgradnje infrastrukturnih građevina). Rub šume koja se nalazi uz građevinsko područje (planirano ili postojeće) ni iz kojeg razloga se ne smije sjeći. Postojeće šume, većim dijelom u privatnom vlasništvu, ne mogu se prenamijeniti za druge namjene. Potrebno je gospodariti šumama na način da se očuvaju autohtone šumske zajednice, a u skladu s važećim zakonima i propisima. Treba izraditi šumsko-gospodarske osnove za privatne šume: a) makiju i šume panjače, koje prevladavaju u privatnim šumama, uzgojem prevesti u viši uzgojni oblik b) pošumljavati šikare, paljevine, zapuštena obradiva zemljišta i zemljišta neprikladna za poljodjelstvo. Treba izgrađivati šumske putove, prosjeke, uređivati i čistiti šumsko zemljište u skladu sa šumsko-gospodarskom osnovom.

6.2. Zaštita krajobraznih vrijednosti

Članak 95.

Sva područja krajobraznih vrijednosti opisani su u tekstualnom dijelu Plana. Područja zaštite, unutar kojih granica se provode ove Odredbe, ucrtana su na kartografskom prikazu br. 3. UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA, PODRUČJA POSEBNIH UVJETA KORIŠTENJA. U krajobrazne vrijednosti spadaju: graditeljski sklopovi, povijesne građevine s okolišem, prirodni i kultivirani krajolici, povijesno-memorijalni spomenici i arheološki lokaliteti.

Članak 96.

Kultivirani poljodjelski krajolik potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri očuvati od daljnje izgradnje, te usmjeravati izgradnju ugradnjom u postojeće graditeljsko tkivo naselja. Iznimno se dozvoljava izgradnja pojedinačnih stambeno-gospodarskih cjelina u poljodjelskom krajoliku seoskih naselja, ali na način da izgradnja ne izmijeni tradicijske osobitosti širega prostora.

Članak 97.

Graditeljski sklopovi, povijesne građevine s okolišem, prirodni i kultivirani krajolici, povijesno-memorijalni spomenici arheološki lokaliteti moraju biti na stručno prihvatljiv način uključeni u budući razvitak Općine i Županije. Zaštita i očuvanje kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti podrazumijeva ponajprije sljedeće: − očuvanje i zaštitu prirodnoga i kultiviranoga krajolika kao temeljne vrijednosti prostora

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 115 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

− poticanje i unapređivanje održavanja i obnove zapuštenih poljodjelskih zemljišta, zadržavajući njihov tradicijski i prirodni ustroj − očuvanje povijesnih trasa putova (starih cesta, poljskih putova, pješačkih staza često obilježenih raspelima i pokloncima) − očuvanje tradicijskih naseobinskih cjelina (sela, zaselaka, osamljenih gospodarstava) u njihovu izvornom okruženju, zajedno s povijesnim graditeljskim ustrojem i naslijeđenom parcelacijom − oživljavanje starih zaselaka i osamljenih gospodarstava etnološke, arhitektonske i ambijentalne vrijednosti − očuvanje i obnovu tradicijskoga graditeljstva (osobito starih kamenih kuća i gospodarskih građevina) ali i svih drugih povijesnih građevina spomeničkih svojstava, kao nositelja prepoznatljivosti prostora − očuvanje povijesne slike prostora, koju čine volumen naselja, njegovi obrisi i završna obrada građevina, te vrijednosti krajolika kojim je okruženo − očuvanje i njegovanje izvornih i tradicijskih sadržaja, poljodjelskih kultura i tradicijskog (ekološkog) načina obrade zemlje − zadržavanje i očuvanje prepoznatljivih toponima, naziva sela, zaselaka, brda i potoka, od kojih neki imaju simbolična i povijesna značenja − očuvanje prirodnih značajki dodirnih predjela uz povijesne građevine i sklopove, kao što su obale vodotoka, bare, rukavci, šume, kultivirani krajolik - budući da pripadaju ukupnoj prirodnoj i kulturnoj (stvorenoj) baštini.

Mjere za očuvanje slike naselja, odnosno kulturnoga krajolika, među ostalim obuhvaćaju i sljedeće: − tlocrtni oblik kuće za stanovanje u načelu je izduženi pravokutnik dulje stranice paralelne sa slojnicama − tlocrtni i visinski gabariti građevina, oblikovanje pročelja, pokrov i nagibi krovišta, građevni materijali te boja pročelja, osobito unutar postojećih središta tradicijskih naselja, moraju biti u skladu s okolnim građevinama, krajolikom i načinom građenja na dotičnom području − zidovi pročelja mogu biti žbukani, a ako se rade u drvetu i kamenu, tada kamen mora biti korišten i obrađen na tradicijski način (pročelje obloženo strojno obrađenim ili pravilno rezanim i glatko obrađenim fugiranim kamenom potpuno je nepodesno) − krovišta zgrada su kosa, poželjno je dvostrešno krovište nagiba između 35-40º. − krovište u pravilu mora biti pokriveno crijepom, a kod rekonstrukcije tradicijskih građevina poželjno je upotrijebiti šindru − ograđivanje građevne čestice, odnosno čestice treba biti drvenom ogradom, zidanom od pletera, kamena i (ili) živicama. U manjoj mjeri u većim naseljima, moguće su žičane ograde, obvezno sa živicom s unutarnje strane građevne čestice. Moguće su, u iznimnim slučajevima, i drukčije ograde − u vrtovima i voćnjacima ne treba saditi uneseno (egzotično) bilje, kao ni ono uobičajeno u gradskim prostorima. Valja koristiti svojte drveća, grmlja i cvijeća, primjerene kraju − na prednjem dijelu građevne čestice, između ceste (ulice) i kuće, preporuča se sadnja drveća i ukrasnoga bilja primjerenoga krajoliku − autohtone pejzažne ambijente treba čuvati i omogućiti nastajanje novih, kao što su borici, šumarci i gajevi, skupine stabala i drvoredi i dr. − treba poticati i unapređivati održavanje zapuštenih poljodjelskih površina, zadržavajući njihovu tradicijsku i prirodnu strukturu.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 116 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

6.3. Zaštita prirodne baštine

Članak 98.

• Zaštićeni dijelovi prirode (registrirani i evidentirani)

Krajobrazne i prirodne vrijednosti Općine Vrhovine obilježava pripadnost (dijelom) Nacionalnom parku Plitvička jezera. Njih će se štititi provedbom planova područja posebnih obilježja.

Šume se ne može krčiti radi izgradnje, već ih treba očuvati zajedno s livadama uz njihove rubove.

Krajolik uz akumulacije, retencije i vodotoke treba očuvati u adekvatnom obliku (živice, grmlje, livade, pojedinačna stabla, šumarci), a uz njih je moguće predvidjeti šetne, biciklističke i staze za jahanje.

Poljoprivredni krajolik nizinskog dijela Općine štiti se od neplanske izgradnje formiranjem građevinskih područja isključivo uz postojeće prometnice izbjegavajući najkvalitetnije poljoprivredne površine.

Članak 99.

Pri izdavanju lokacijskih dozvola za gradnju treba voditi računa o tome da se nova gradnja može uklopiti u sliku pojedinog naselja. To se posebno odnosi na gradnju uz ili na hrptovima, na padinama te uz rubove šume.

Povijesne ruralne graditeljske cjeline s pojedinačnim građevinama graditeljske cjeline potrebno je štititi od neplanske izgradnje, te nastojati zadržati u prostoru u izvornom obliku.

Članak 100.

Za sve nove graditeljske zahvate ili rekonstrukcije postojećih zakonski izgrađenih građevina u predjelima zaštite prirodne baštine potrebno je ishoditi dopuštenje nadležnih državnih institucija za zaštitu prirode. U tim predjelima zaštite nije moguća izgradnja koja se dozvoljava izvan građevnih područja ukoliko to nije propisano prostornim planom užeg područja. Članak 101.

Način zaštite, uređenja i korištenja šuma unutar granica Nacionalnog parka Plitvička jezera odvija se temeljem Programa gospodarenja šumama i u skladu sa zakonskim propisima, pravilnicima i normama te u skladu s odredbama Prostornoga plana područja posebnih obilježja N.P. Plitvička jezera.

Članak 102.

U područjima zaštićenih dijelova prirode (označenim na kartografskom prikazu broj 3.1. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA – UVJETI KORIŠTENJA + PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA UREĐENJA I ZAŠTITE gradnja je moguća prema uvjetima Prostornoga plana područja posebnih obilježja N.P. Plitvička jezera te nadležnih institucija za zaštitu prirodne baštine.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 117 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

6.4. Mjere zaštite kulturnih dobara

Članak 103.

Pregled registrirane i evidentirane kulturno-povijesne baštine na području Općine Vrhovine odgovara kartografskom prikazu broj 3.1. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA – UVJETI KORIŠTENJA + PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA UREĐENJA I ZAŠTITE. Potrebno je naglasiti da još uvijek postoje neistražena područja, te se stoga mora računati na mogućnost dodatnih saznanja i otkrića novih kulturnih dobara. Nepokretna kulturna dobra, koja su predložena za zaštitu štite se mjerama zaštite propisanim Zakonom o zaštiti kulturnih dobara, Zakonom o prostornom planiranju, drugim propisima i ovim planom. Ukoliko se pri izvođenju graditeljskih zahvata naiđe na predmete ili nalaze arheološkog i povijesnog značaja, potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti Konzervatorski odjel u Gospiću.

Popis zaštićenih i evidentiranih kulturnih dobara

NAZIV GRUPA RB LOKACIJA KTO SZ VZ PMZ ADRESA VRSTA

GORNJE VRHOVINE 10 GORNJE VRHOVINE (ČUDIĆI) ARHEOLOŠKO PODRUČJE GRČKO GROBLJE ARHEOLOŠKO PODRUČJE AP 01 N 2 P 11 GORNJE VRHOVINE ARHEOLOŠKO PODRUČJE DELIĆEV OBLJAJ ARHEOLOŠKO PODRUČJE AP 02 N 3 PPO 12 GORNJE VRHOVINE ARHEOLOŠKO PODRUČJE VELIKI I MALI OBLJAJ ARHEOLOŠKO PODRUČJE AP 03 E 1 P 13 GORNJE VRHOVINE ARHEOLOŠKO PODRUČJE VOŠTICA ARHEOLOŠKO PODRUČJE AP 04 E 2 P 14 GORNJE VRHOVINE ARHEOLOŠKO PODRUČJE ŽUTULJA ARHEOLOŠKO PODRUČJE AP 05 N 3 PPO 15 GORNJE VRHOVINE (ŠTETIĆI) STARI GRAD OBRAMBENA GRAĐEVINA OG 01 N 2 P 16 GORNJE VRHOVINE CISTERNA CIVILNA GRAĐEVINA CG 01 N 3 PPO 17 GORNJE VRHOVINE (ŠTETIĆI) BUNAR CIVILNA GRAĐEVINA CG 02 N 3 PPO 18 GORNJE VRHOVINE SPOMENIK PALIM BORCIMA I ŽFT MEMORIJALNO OBILJEŽJE MO 01 E ⊗ ⊗

RUDOPOLJE

5 RUDOPOLJE ARHEOLOŠKO PODRUČJE PUSTI PERUŠIĆ ARHEOLOŠKO PODRUČJE AP 06 E 1 R 6 RUDOPOLJE ZGRADA ŽELJEZNIČKE POSTAJE CIVILNA GRAĐEVINA CG 03 N 3 PPO 7 RUDOPOLJE CISTERNA CIVILNA GRAĐEVINA CG 04 N 3 PPO 8 RUDOPOLJE SPOMENIK NOB MEMORIJALNO OBILJEŽJE MO 02 N ⊗ ⊗

TURJANSKI 14 TURJANSKI ARHEOLOŠKO PODRUČJE CRKVINA ARHEOLOŠKO PODRUČJE AP 07 E 2 P 15 TURJANSKI ARHEOLOŠKO PODRUČJE GRABIK ARHEOLOŠKO PODRUČJE AP 08 N 3 PPO 16 TURJANSKI ARHEOLOŠKO PODRUČJE GRADINA ARHEOLOŠKO PODRUČJE AP 09 N 2 P 17 TURJANSKI ARHEOLOŠKO PODRUČJE KLANČIĆ ARHEOLOŠKO PODRUČJE AP 10 N 3 PPO 18 TURJANSKI ARHEOLOŠKO PODRUČJE LOKVE ARHEOLOŠKO PODRUČJE AP 11 N 3 PPO 19 TURJANSKI ARHEOLOŠKO PODRUČJE TURJANSKI ARHEOLOŠKO PODRUČJE AP 12 E 1 R RUŠEVINE PRAVOSLAVNE CRKVE USPENJA 20 TURJANSKI SAKRALNA GRAĐEVINA SG 01 E 2 P BOGORODICE 21 TURJANSKI STARI GRAD OBRAMBENA GRAĐEVINA OG 02 N 1 R 22 TURJANSKI CISTERNA (KOD STARE ŠKOLE) CIVILNA GRAĐEVINA CG 05 N 3 PPO 23 TURJANSKI (VRANJKOVAC) CISTERNA S IZVOROM CIVILNA GRAĐEVINA CG 06 N 3 PPO 24 TURJANSKI (MAŠIĆA BUDŽAK) CISTERNA CIVILNA GRAĐEVINA CG 07 N 3 PPO 25 TURJANSKI (DIVLJACI) RUŠEVINE ZGRADE ŠTAMPARIJE "VJESNIKA" MEMORIJALNI OBJEKT MO 03 R ⊗ R 26 TURJANSKI SPOMENIK PALIM BORCIMA MEMORIJALNO OBILJEŽJE MO 04 N ⊗ ⊗

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 118 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

NAZIV GRUPA RB LOKACIJA KTO SZ VZ PMZ ADRESA VRSTA VRHOVINE

19 VRHOVINE ARHEOLOŠKO PODRUČJE GRČKO GROBLJE ARHEOLOŠKO PODRUČJE AP 13 N 3 PPO 20 VRHOVINE ARHEOLOŠKO PODRUČJE VREBAC ARHEOLOŠKO PODRUČJE AP 14 N 3 PPO 21 VRHOVINE PRAVOSLAVNA CRKVA SV. MIHAJLA I GAVRILA SAKRALNA GRAĐEVINA SG 02 E 2 P 22 VRHOVINE KOMPLEKS ŽELJEZNIČKE POSTAJE CIVILNA GRAĐEVINA CG 08 N 3 PPO 23 VRHOVINE VRHOVINE 34 ETNOLOŠKA GRAĐEVINA EG 01 N 2 P 24 VRHOVINE VRHOVINE 36 ETNOLOŠKA GRAĐEVINA EG 02 N 3 PPO 25 VRHOVINE VRHOVINE 43 (ZGRADA BIVŠE ŠUMARIJE) CIVILNA GRAĐEVINA CG 09 N 2 P 26 VRHOVINE VRHOVINE 49/51 (BIVŠA PAROHIJSKA KUĆA) CIVILNA GRAĐEVINA CG 10 N 2 P 27 VRHOVINE VRHOVINE 59 CIVILNA GRAĐEVINA CG 11 N 2 P 28 VRHOVINE (GRBIĆI) VRHOVINE 185 ETNOLOŠKA GRAĐEVINA EG 03 N 2 P 29 VRHOVINE CISTERNA CIVILNA GRAĐEVINA CG 12 N 3 PPO 30 VRHOVINE CISTERNA CIVILNA GRAĐEVINA CG 13 N 3 PPO 31 VRHOVINE (ČORCI) BUNAR "BOROVAČA" CIVILNA GRAĐEVINA CG 14 N 3 PPO 32 VRHOVINE (GRBIĆI) CISTERNA CIVILNA GRAĐEVINA CG 15 N 3 PPO 33 VRHOVINE (KUREŠEVO) LOKVA CIVILNA GRAĐEVINA CG 16 N 3 PPO 34 VRHOVINE (VRBICA) IZVOR CIVILNA GRAĐEVINA CG 17 N 3 PPO 35 VRHOVINE (DUGI DO) LOKVA CIVILNA GRAĐEVINA CG 18 N 3 PPO 36 VRHOVINE ZGRADA "SOLANA" MEMORIJALNI OBJEKT MO 05 R ⊗ R

ZALUŽNICA

19 ZALUŽNICA ARHEOLOŠKO PODRUČJE CRKVINA ARHEOLOŠKO PODRUČJE AP 15 E 2 P 20 ZALUŽNICA ARHEOLOŠKO PODRUČJE GRABIK ARHEOLOŠKO PODRUČJE AP 16 E 3 PPO 21 ZALUŽNICA ARHEOLOŠKO PODRUČJE PRAŽINOVAC ARHEOLOŠKO PODRUČJE AP 17 E 3 PPO 22 ZALUŽNICA ARHEOLOŠKO PODRUČJE SAMOGRAD ARHEOLOŠKO PODRUČJE AP 18 N 3 PPO 23 ZALUŽNICA ARHEOLOŠKO PODRUČJE UMČIĆ ARHEOLOŠKO PODRUČJE AP 19 E 3 PPO 24 ZALUŽNICA ARHEOLOŠKI LOKALITET BEZDANJAČA ARHEOLOŠKI LOKALITET AL 01 E 1 P 25 ZALUŽNICA PRAVOSLAVNA CRKVA SV. PETRA I PAVLA SAKRALNA GRAĐEVINA SG 03 E 2 P 26 ZALUŽNICA ZGRADA ŠKOLE CIVILNA GRAĐEVINA CG 19 N 3 PPO 27 ZALUŽNICA (KLJAJIĆI) ZALUŽNICA 55 ETNOLOŠKA GRAĐEVINA EG 04 N 3 PPO 28 ZALUŽNICA (KLJAJIĆI) ZALUŽNICA 56 ETNOLOŠKA GRAĐEVINA EG 05 N 3 PPO 29 ZALUŽNICA (IVANČEVIĆI) ZALUŽNICA 39 ETNOLOŠKA GRAĐEVINA EG 06 N 2 P 30 ZALUŽNICA (IVANČEVIĆI) ZALUŽNICA 40 ETNOLOŠKA GRAĐEVINA EG 07 N 2 P 31 ZALUŽNICA (IVANČEVIĆI) ZALUŽNICA 41 ETNOLOŠKA GRAĐEVINA EG 08 N 2 P 32 ZALUŽNICA (BRAKUSI) CISTERNA CIVILNA GRAĐEVINA CG 20 N 3 PPO 33 ZALUŽNICA IZVOR "PEĆINA" (KOD CRKVE) CIVILNA GRAĐEVINA CG 21 N 3 PPO 34 ZALUŽNICA (POPOVIĆI) CISTERNA (KUKIN BUNAR) CIVILNA GRAĐEVINA CG 22 N 3 PPO 35 ZALUŽNICA SPOMENIK PALIM BORCIMA I ŽFT MEMORIJALNO OBILJEŽJE MO 06 E ⊗ ⊗ 36 ZALUŽNICA SPOMEN PLOČA NA ZGRADI ŠKOLE MEMORIJALNO OBILJEŽJE MO 07 N ⊗ ⊗

TUMAČ OZNAKA

KTO SZ VZ PMZ KARTOGRAFSKA OZNAKA STANJE ZAŠTITE VALORIZACIJA PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE

AL - Arheološki lokalitet R - Registracija 1 - Nacionalni značaj R - Registracija AP - Arheološko područje P - Preventivna zaštita 2 - Regionalni značaj P - Preventivna zaštita SA - Sakralna građevina E - Evidencija 3 - Lokalni značaj PPO - Prostornim planom općine CG - Civilna građevina N - Nije evidentirano ⊗ - Nije utvrđena ⊗ - Nije utvrđen OG - Obrambena građevina EG - Etnološka građevina MO - Memorijalno obilježje MO - Memorijalni objekt

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 119 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

Članak 104.

Sve povijesne građevine navedene u Popisu zaštićenih i evidentiranih kulturna dobara, a koje su označene na kartografskom prikazu br. 3.1. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA – UVJETI KORIŠTENJA + PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA UREĐENJA I ZAŠTITE, bez obzira na njihov status, podliježu obvezama Zakona o očuvanju kulturnih dobara. Oko pojedinačnih zaštićenih ili evidentiranih kulturno-povijesnih vrijednosti propisuju se mjere zaštite kojim se ne dozvoljava nova izgradnja. Posebne uvjete za zahvate na postojećoj strukturi propisuje nadležna Uprava za zaštitu kulturne baštine. Za svaku pojedinačnu povijesnu građevinu, kod koje su utvrđena svojstva kulturnog dobra prema inventarizacijskoj listi), kao najmanja granica zaštite utvrđuje se pripadajuća čestica ili njen povijesno vrijedni ambijent. Članak 105.

Za građevine koje imaju svojstva kulturnog dobra provode se sljedeće mjere: - kod izdavanja uvjeta za gradnju potrebno je paziti na mikro ambijent naselja, tj. novogradnju uskladiti sa zatečenim tlocrtnim i visinskim veličinama postojeće građevine, kako bi se uspostavio skladana graditeljsko-ambijentalni sklop - tradicijske gospodarske građevine u naseljima treba čuvati bez obzira na nemogućnost zadržavanja njihove izvorne namjene, te se mogu prenamijeniti u stambene ili poslovne prostore, odnosno u svrhu promidžbe i predstavljanja tradicijskog graditeljstva - za povijesne graditeljske cjeline – ruralna naselja ili dijelove naselja, ne preporuča se izmjena strukture i tipologije postojećih građevina radi funkcionalnog uklapanja u veće prostorne sklopove koje bi mogle dovesti do gubitka prostornog identiteta pojedinih građevina - u najvećoj mogućoj mjeri potrebno je zadržati i revitalizirati povijesnu matricu naselja, a izgradnju u neizgrađenim dijelovima realizirati interpolacijama na načelima tipološke rekonstrukcije (propisat će se posebnim smjernicama nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine.

Članak 106.

Detaljnije smjernice i preporuke za zaštitu kulturno-povijesne baštine date su u poglavlju 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA tekstualnog dijela elaborata (I. OBRAZLOŽENJE) i one se mogu smatrati dijelom mjera za zaštitu kulturnih dobara.

7. POSTUPANJE SA OTPADOM

Članak 107. • Komunalni otpad Planom nije određena nova lokacija deponije na području Općine. Postojeća deponija otpada planirana je za sanaciju. Otpad će se odvoziti na zajedničku deponiju koja je izvedena za prostornu cjelinu "Gacka" na području Grada Otočca. Divlja odlagališta otpada obavezno se moraju sanirati. U naseljima Vrhovine i Zalužnica predviđaju se urediti reciklažna dvorišta za odlaganje korisnoga otpada (metal, staklo, papir, drvo, plastika i dr.). U cilju ostvarenja ovakvih odlagališta potrebno je da nadležno komunalno poduzeće, koje zbrinjava otpad, pripremi odgovarajući sustav sakupljanja otpada. Odgovarajućim mjerama treba poticati i organizirati sakupljanje i odvoz otpada biljnoga podrijetla, koji će se prerađivati za kompost. Potrebno je poticati stanovnike Općine da u svojim vrtovima uređuju malena kompostišta za potrebe domaćinstva.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 120 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 108.

Na području obuhvaćenom Planom nalaze se građevine koje mogu imati nepovoljan utjecaj na okoliš u smislu Zakona o zaštiti okoliša (NN 82/94 i 128/99) i ostalih propisa. To se odnosi na industrijska postrojenja, tovilišta (farme), odlagalište komunalnog otpada, područja za istraživanje mineralnih sirovina, nove državne ceste. U skladu s važećim propisima o zaštiti okoliša, za zahvate u prostoru definirane posebnim propisom i ovim planom, potrebno je izvršiti procjenu utjecaja na okoliš, na osnovi koje će se propisati mjere zaštite okoliša. Prilikom izdavanja lokacijskih (građevnih) dozvola, kao i prilikom gradnje, a potom i korištenja građevina, neophodno je uvažavati sve elemente okoliša i primjenjivati mjere kojima se neće ugroziti njegovo zatečeno (nulto) stanje. U slučaju da već zatečeno stanje okoliša ne odgovara minimalnim dopuštenim uvjetima treba ga dovesti u granice prihvatljivosti, definirane važećim propisima i standardima. Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš obuhvaćaju i skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša. Zaštita ugroženih dijelova prostora i okoliša provodit će se u skladu sa svim zakonima, odlukama i propisima, relevantnim za ovu problematiku, a naročito s važećim zakonom o zaštiti okoliša, odredbama prostornih planova šireg područja, ovog plana i prostornih planova užeg područja. Ovim Odredbama određuju se mjere zaštite tla, voda, zraka, zaštita od prekomjerne buke i mjere posebne zaštite.

8.1. ZAŠTITA TLA 8.1.1. Šumsko tlo Članak 109.

Zaštita šuma i šumskog tla provodit će se u skladu sa Zakonom o šumama i ostalim odgovarajućim propisima. Istovjetne mjere zaštite primjenjivat će se na planirana područja šuma gospodarske i posebne namjene i zaštitnih šuma, te na katastarske čestice sa šumom kao katastarskom kulturom u okviru planiranih područja ostalih poljoprivrednih tala, šuma i šumskog zemljišta. Na području Općine šumske površine Planom su određene kao: • gospodarske šume (Š1) • zaštitne šume (Š2) • šume posebne namjene (Š3) Planom su osigurane sljedeće mjere i smjernice za zaštitu šuma i šumskog zemljišta: - šume i šumsko zemljište treba koristiti na način da se održava njihova biološka raznovrsnost, proizvodnost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i potencijal te da ispune bitne gospodarske, ekološke i socijalne funkcije u prostoru na način da ne štete drugim ekosustavima - u odabiru načina gospodarenja treba dati prednost probornom tipu, uz stvaranje povoljne preborne strukture te očuvanje i ozdravljenje šumskih vrsta i genofonda i postupan porast drvne mase - prvenstveno treba poticati prirodnu obnovu šuma u cilju postizanja stabilnih, raznolikih i trajnih šuma

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 121 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

- u pravilu nije potrebno planirati nova pošumljavanja - treba spriječiti prirodno zašumljivanje poljoprivrednog zemljišta tako da se isto koristi u poljoprivredne svrhe - uzgojne mjere, planiranje pošumljavanja ogoljelih površina podložnih eroziji te prirodna i umjetna obnova trebaju biti prvenstveno podređene zaštiti šuma i očuvanju šumskog tla - očuvanje šuma i šumskog zemljišta od utjecaja gradnje infrastrukturnih i gospodarskih građevina čija se gradnja na tom zemljištu ne može izbjeći, treba osigurati usmjeravanjem takovih zahvata u manje vrijedne zone - pri izvođenju građevinskih zahvata na šumskom zemljištu ne smije se pojačati erozija tla Detaljne odredbe i pravila gospodarenja u svim šumama u vlasništvu Države propisani su programima gospodarenja koje izrađuju stručne službe Hrvatskih šuma, a odobrava ih Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske.

8.1.2. Poljoprivredno tlo

Članak 110.

Poljoprivredna tla na području Općine razvrstana su u dvije kategorije obradivih tala: • vrijedno obradivo tlo (P2) • ostala obradiva tla (P3). Zaštita poljoprivrednih tala provodit će se u skladu sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu i ostalim odgovarajućim propisima. Istovjetne mjere zaštite primjenjivat će se na planirana područja vrijednih i ostalih obradivih tala, te na katastarske čestice čija katastarska kultura odgovara poljoprivrednom zemljištu u okviru planiranih područja ostalih poljoprivrednih tala, šuma i šumskog zemljišta. Najvrjednija poljoprivredna tla na području Općine Vrhovine nalazimo na području Vrhovinskog polja. Vrijedno obradivo tlo obuhvaća prvenstveno poljoprivredne površine namijenjene uzgoju žitarica, industrijskih kultura, povrtlarskih kultura te krmnog bilja, a u načelu su to krška polja s ruralnim naseljima u relativno homogenom obliku. Iznimno je dozvoljeno planiranje proširenja već izgrađenih dijelova naselja ili područja drugih djelatnosti, ali isključivo u onim slučajevima kada nema nižih bonitetnih klasa zemljišta. Na ovim tlima nije dozvoljeno planiranje potpuno novih građevinskih područja kao ni planiranje novih područja za druge djelatnosti. Izvan građevinskog područja na vrijednim obradivim tlima mogu se planirati sljedeći zahvati u prostoru: staklenici i plastenici s pratećim gospodarskim objektima na kompleksima ne manjim od 1 ha, farme za uzgoj stoke na kompleksima ne manjim od 10 ha, farme za uzgoj peradi, kunića i sl. na kompleksima ne manjim od 1 ha.

Ostalo obradivo tlo obuhvaća izdvojene obradive površine manjeg gospodarskog značaja koje su prvenstveno namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji za vlastite potrebe ili za potrebe agroturizma. Na ovim tlima mogu se planirati sljedeći zahvati u prostoru: staklenici i plastenici s pratećim gospodarskim objektima za primarnu obradu poljoprivrednih proizvoda na kompleksima ne manjim od 0,5 ha, farme za uzgoj stoke na kompleksima ne manjim od 2 ha, peradarske farme na kompleksima ne manjim od 0,5 ha, vinogradarsko-vinarski pogoni na kompleksima ne manjim od 1 ha.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 122 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

8.2. Zaštita voda 8.2.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda

Članak 111.

Zaštitnim mjerama učinkovito se štite podzemne i površinske vode, a razlikujemo dvije osnovne skupine: - mjere zabrane i ograničenja izgradnje na osjetljivim područjima, što se regulira određivanjem zona sanitarne zaštite - mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja kod postojećih i novih građevina i zahvata u prostoru. Pri tome je od najveće važnosti izgradnja sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

Članak 112.

Za izvorišta koja nisu na području Općine Vrhovine već su u Ličkom Lešću i Sincu određene su I., II. i III. zona sanitarne zaštite. Dio II. i III. zone nalaze se djelomično unutar obuhvata ovog plana te su ucrtane na kartografskom prikazu br. 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA – UVJETI KORIŠTENJA + PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA UREĐENJA I ZAŠTITE. • II. zona sanitarne zaštite je zona strogog ograničenja, obuhvaća neposredno zaleđe izvorišta i crpilišta, te dio prostora s retencijama podzemne vode. Druga zona obuhvaća i ponore i ponorne zone koji imaju direktni utjecaj na izvorište • III. zona sanitarne zaštite obuhvaća područje iz kojeg je utvrđen ili je moguć dotok podzemne vode, odnosno prostor s retencijama podzemne vode iz kojih se prihranjuje izvorište i crpilište

Članak 113.

Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i površinskih voda su: - pojačane mjere zaštite na prometnicama, posebno u blizini vodocrpilišta - prioritetno saniranje divljih odlagališta otpada - smještaj benzinskih crpki i spremišta naftnih derivata izvan zona sanitarne zaštite - zabraniti pranje automobila, te drugih vozila i strojeva, te odlijevanje vode onečišćene deterdžentima, te odlaganjem tehnološkog i drugog otpada na zelene površine duž prometnica - korisnik građevne čestice mora brinuti o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja, unutar i ispred čestice, te štititi pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja - opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema "Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, otpadnih i drugih tvari i otpadnim vodama" (NN 40/99, 6/01, 14/01).

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 123 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

8.2.2. Zaštita od štetnog djelovanja voda, vjetra i erozije

Članak 114.

Na Planom određenim područjima pojačane erozije ne postoji mogućnost nikakve gradnje osim mreže prometne i ostale infrastrukture. U ovim područjima, kao i u drugim područjima, zemljište se mora urediti i koristiti na način koji će smanjiti utjecaj erozije zemljišta (pošumljavanje, zabrana sječe i slično). Pod mjerama za sprečavanje erozije podrazumijeva se: - zabrana skidanja humusnog ili oraničnog sloja; u slučaju da je sloj skinut, obvezno provesti sanaciju terena na način da se teren poravna, zatravi ili zasade stabla - ograničenje ili potpuna zabrana sječe višegodišnjih nasada, osim sječe iz agrotehničkih razloga - ograničenje iskorištenja livada, pašnjaka i neobrađenih površina propisivanjem vrsta i broja stoke te vremena i načina ispaše - zabrana preoravanja livada, pašnjaka i neobrađenih površina na strmim zemljištima radi njihovog pretvaranja u oranice s jednogodišnjim kulturama - obvezno zatravljenje strmog zemljišta. Iznimno je u građevinskim područjima naselja kao i u drugim građevinskim područjima koja se nalaze u područjima pojačane erozije, moguća gradnja potrebnih građevina, uz primjenu svih tehničkih propisa, standarda i pravila graditeljske struke za erozivna tla, kojima se mora osigurati mehanička otpornost i stabilnost, te sigurnost u korištenju, a istovremeno izbjeći narušavanje stabilnosti tla na okolnom zemljištu odnosno drugih građevina visokogradnje, prometnica, komunalnih i drugih instalacija i slično.

8.3. Zaštita zraka Članak 115.

Kategorizaciju zraka, sukladno članku 21. Zakona o zaštiti zraka (NN 178/04), utvrđuje Vlada Republike Hrvatske na temelju podataka pribavljenih iz državne mreže praćenja kakvoće zraka. Predstavničko tijelo Ličko-senjske županije i jedinice lokalne samouprave određuju područja kakvoće zraka na temelju rezultata dobivenih iz županijske mreže mjernih postaja. U područjima I. kategorije treba poduzimati mjere sprečavanja onečišćenja zraka, kako zbog izgradnje i razvoja područja ne bi došlo do prekoračenja preporučenih vrijednosti (PV). U zaštićenim područjima, prirodnim rezervatima i rekreacijskim područjima PV ne smiju biti dostignute. Sukladno pozitivnim zakonskim propisima u područjima I. kategorije treba poduzimati mjere sprečavanja onečišćenja zraka, kako zbog izgradnje i razvoja područja ne bi došlo do prekoračenja PV. U područjima II. kategorije potrebno je donijeti program mjera za smanjenje onečišćenja zraka, kako bi se postupno postigle PV kakvoće zraka, sukladno metodologiji propisanoj posebnim propisima. U područjima III. kategorije treba odmah identificirati dominantan izvor, dajući prednost onim akcijama koje će imati najveći učinak, kao i onima koje se mogu najlakše, najbrže ili s najmanje troškova provesti, te obvezati onečišćivača da u zadanom roku izradi sanacijski program na način i u skladu s posebnim propisom.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 124 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

8.4. Zaštita od prekomjerne buke

Članak 116. Unutar građevinskog područja naselja dozvoljeni nivo buke jest 55 dBa danju i 45 dBa noću. Potrebno je izvršiti snimanje buke na onim područjima koja bi mogla biti ugrožena prekomjernom bukom: uz industrijska postrojenja, u naseljima kroz koja prolaze državne ceste i gdje je povećani promet. Ovisno o rezultatima snimanja, a na osnovi zakonskih odredbi, donijet će se posebna odluka o zaštiti od buke kojom se regulira dozvoljena razina buke, ovisno o namjeni prostora. Kao sredstvo za zaštitu od buke koriste se i pojasevi zaštitnog zelenila. Na području Općine nema evidentiranih područja koja su trajno ili često ugrožena prekomjernom bukom.

8.5. Mjere posebne zaštite 8.5.1. Sklanjanje ljudi

Članak 117. Na osnovi Pravilnika o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (NN 2/91), na području Općine Vrhovine nije utvrđena obvezna izgradnja skloništa osnovne zaštite, osim u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske prema posebnim planovima. Sklanjanje ljudi osigurava se privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem pogodnih podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i spašavanja Općine Vrhovine, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti. Skloništa osnovne i dopunske zaštite, u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku, ukoliko se za njih utvrde posebni uvjeti građenja, projektiraju se kao dvonamjenske građevine s prvenstvenom mirnodopskom funkcijom sukladnom osnovnoj namjeni građevine, s otpornošću od 100 kPa za osnovnu i 50 kPa za dopunsku zaštitu. Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 metara od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.

8.5.2. Zaštita od rušenja

Članak 118. Prometnice unutar neizgrađenih dijelova građevinskih područja moraju se projektirati na način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zaprječavaju prometnicu radi omogućavanja evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima. Kod projektiranja većih raskršća i čvorišta s prometnicama projektiranim u dvije ili više razina mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može, unaprijed projektiranim načinom, odvijati na jednoj (prizemnoj) razini. Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost sukladno utvrđenom stupnju eventualnih potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičkoj rajonizaciji Ličko-senjske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period za 500 godina. Detaljnom prostorno-planskom dokumentacijom za pojedina područja Općine Vrhovine, a posebno za izgrađene dijelove naselja koji nisu izgrađeni po protupotresnim propisima gradnje, mora se analizirati otpornost tih dijelova na rušenje uslijed potresa i predvidjeti detaljnije mjere zaštite ljudi od rušenja.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 125 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

8.5.3. Zaštita od potresa

Članak 119.

Protupotresno projektiranje građevina, kao i građenje, treba provoditi sukladno Zakonu o građenju i postojećim tehničkim propisima. Prilikom izdavanja lokacijskih dozvola za rekonstrukcije građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno projektiranje i građenje, potrebno je uvjetovati analizu otpornosti na rušilačko djelovanje potresa, a izdavanje dozvole za građenje treba uvjetovati ojačavanjem konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa.

8.5.4. Zaštita od požara

Članak 120.

Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara, te pravilima struke. Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline. Radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjere zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu izvedbene projektne dokumentacije, potrebno je primjenjivati sljedeće proračunske metode, odnosno norme: - TRVB – za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima i manjim radionicama (bez etaža ispod zemlje, ako one nisu odvojene vatrootpornom konstrukcijom) - TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM – za poslovne i pretežito poslovne građevine razne namjene i veličine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi - DIN 18230 ili TRVB ili GRETENER ili EUROALARM – za industrijske građevine, razna skladišta i ostale gospodarske građevine. Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju, obvezno je planiranje hidrantskog razvoda i postave nadzemnih hidranata. Sve pristupne ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom, moraju se projektirati s okretištem na njihovom kraju za vatrogasna i druga interventna vozila. Obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 126 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

9. MJERE PROVEDBE PLANA 9.1. Obveze izrade prostornih planova

Članak 121. Ovim planom određeni su obuhvati obavezne izrade urbanističkih planova uređenja i detaljnih planova uređenja te su granice tih planova ucrtane u grafičkim prikazima: • UPU 1 – UPU naselja Vrhovine ...... min. 282,13 ha • UPU 2 – UPU Vrhovine - jug ...... min. 66,51 ha • UPU 3 – UPU Panos - Gornje Vrhovine ...... min. 52,50 ha • UPU 4 – UPU Rudopolje - istok ...... min. 35,71 ha • DPU 1 – DPU turističkog naselja Vrhovine ...... min. 14,14 ha • DPU 2 – DPU Gornje Vrhovine - istok ...... min. 9,60 ha

Do donošenja urbanističkih planova uređenja i detaljnih planova uređenja u granicama planiranih obuhvata nije moguća nova izgradnja osim rekonstrukcije postojećih građevina. Iznimno, gradnja planirane kanalizacijske mreže i uređaja za pročišćavanje "Vrhovine" unutar obuhvata UPU2 – Vrhovine - jug može se vršiti prema izrađenoj projektnoj dokumentaciji do donošenja urbanističkog plana uređenja UPU2.

9.2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 122. Rekonstrukcija građevina koje su sagrađene na legalan način, ali je njihova namjena u suprotnosti sa odredbama ovog plana moguća je na način da se građevina uskladi sa uvjetima koji su utvrđeni Odredbama za izgradnju na području planirane namjene. Ukoliko se građevina ne može uskladiti sa odgovarajućim odredbama, dozvoljava se njeno korištenje i rekonstrukcija isključivo unutar postojećih gabarita. Na prostorima Općine Vrhovine za koja je utvrđena obveza izrade detaljnijeg plana uređenja dozvoljava se rekonstrukcija postojećih legalno sagrađenih građevina radi poboljšanja uvjeta života i rada u njima na sljedeći način: − konstruktivna obnova na način zadržavanja oblika i veličine građevine − dogradnja građevina tlocrtne površine do 100 m² za najviše 30% postojeće površine − dogradnja građevina tlocrtne površine preko 100 m² za najviše 20% postojeće površine − nadogradnja građevine do visine okolnih najbližih susjednih građevina − popravak krovišta i izmjene konstrukcije ravnog krova u kosi krov − prenamjena načina korištenja građevine prema Odredbama ovog plana.

Članak 123. Zgrade (građevine) koje su izgrađene ili je njihova gradnja započeta bez uredno pribavljene dokumentacije (akta nadležnog tijela o uvjetima uređivanja prostora i građevne dozvole) po tada važećim prostorno planskim dokumentima, smatraju se nedozvoljenom gradnjom ako je njihova namjena u suprotnosti sa ovim planom. Iznimno iz prethodnog stavka, zgrada (građevina) izgrađena u predjelima gdje je ovim planom dozvoljena izgradnja, može se legalizirati. Vlasnik građevine dužan je prema nadležnom Uredu podnijeti zahtjev za izdavanje potrebne dokumentacije, a taj će Ured sukladno ovome planu uvjetovati preinake kojima će se zgrada u cijelosti prilagoditi odredbama ovoga plana odnosno lokaciji na kojoj je zgrada sagrađena.

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 127 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 124.

Plan je izrađen u šest (6) tiskanih izvornika koji su ovjereni pečatom Općinskog vijeća Općine Vrhovine i potpisom predsjednika Općinskog vijeća, te u dva (2) primjerka na CD ROM-u.

Članak 125.

Tiskani izvornici Plana čuvaju se: u arhivi Općinskog vijeća – 2 primjerka, dok se po jedan izvornik dostavlja Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Uredu državne uprave - Službi za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove u Gospiću, Zavodu za prostorno planiranje, razvoj i zaštitu okoliša Ličko-senjske županije i Urbanističkom zavodu grada Zagreba d.o.o. Po jedan (1) primjerak na CD ROM-u čuvat će se u arhivi Općinskog vijeća i pri Uredu državne uprave, Službi za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove u Gospiću.

Članak 126.

Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Prostorni plan (bivše) Općine Otočac (1979.) za područje Općine Vrhovine.

Članak 127.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Županijskom glasniku“ Ličko- senjske županije.

KLASA: URBROJ: Vrhovine,

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE VRHOVINE

Predsjednik Vijeća

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 128 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

POPIS KORIŠTENE DOKUMENTACIJE

1. Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04 I 163/04) 2. Odluka o donošenju Prostornog plana Ličko-senjske županije, Županijski glasnik Ličko-senjske županije br. 16/02, 17/02, 19/02, 24/02 i 3/05 3. Program mjera za unapređenje stanja u prostoru, Županijski glasnik Ličko-senjske županije, broj 6/02 i 19/03 4. Konzervatorska podloga zaštite i očuvanja kulturnih dobara za Prostorni plan uređenja općine Vrhovine Ministarstvo kulture - uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Karlovcu, 2004. g. 5. Projektna dokumentacija za rješenje vodoopskrbe i odvodnje na području Općine Vrhovine, Hidro consult d.o.o., Rijeka 6. Prostorni plan bivše Općine Otočac (uključuje područje nove Općine Vrhovine), 1979. 7. Elaborat o određivanju građevinskih područja naselja za bivšu Općinu Otočac, što uključuje i 5 naselja nove Općine Vrhovine, 1983. 8. Prostorni plan Nacionalnog parka Plitvička jezera (za dio područja Vrhovine oko naselja Gornjeg i Donjeg Babinog Potoka), 1985. 9. Plan uređenja manjeg naselja Vrhovine, 1984. 10. Odluka o donošenju Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske, "Narodne novine" br. 50/99 11. Odluka o popisu državnih voda, "Narodne novine" br. 20/96 12. Odluka o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (NN 79/99, 111/00, 98/01, 143/02 i 153/02) 13. Odluka o utvrđivanju granica vodnih područja, "Narodne novine" br. 20/96, 98/98, 5/99 14. Odluka o utvrđivanju slivnih područja, "Narodne novine" br. 20/96, 98/98, 5/99 15. Popisi stanovništva, domaćinstava i stanova 1981., 1991. i 2001. godine, Državni zavod za statistiku. 16. Pravilnik o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama, NN br. 40/99, 6/01, 14/01 17. Pravilnik o grobljima, "Narodne novine" br. 99/02 18. Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora, NN 29/83, 36/85. i 42/86. 19. Pravilnik o procjeni utjecaja na okoliš (NN 59/2000, 136/04) 20. Pravilnik o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama, "Narodne novine" br. 34/03 21. Pravilnik o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara (Sl. list 30/91., preuzet Zakonom o normizaciji NN 55/96.). 22. Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1 kV do 400 kV Sl. SFRJ 51/73, preuzet Zakonom o normizaciji NN 55/96.) 23. Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1 do 400 kV S.L. SFRJ 65/88, NN 55/96 i 24/97 24. Pravilnik o tehničkim uvjetima gradnje i uporabe telekomunikacijske infrastrukture (NN 88/2001) 25. Pravilnik o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima, te naftovodima i plinovodima za međunarodni transport, (NN 53/1991. – Sl. list 10/85.) 26. Pravilnik o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta, "Narodne novine" br. 55/02 27. Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94, 142/03). 28. Pravilnik o autobusnim stajalištima, "Narodne novine" br. 48/97 29. Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske, "Narodne novine" br. 139/99 30. Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje, Zagreb, srpnja 1997. 31. Uredba o klasifikaciji voda, "Narodne novine" br. 77/98 32. Uredba o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku (NN 6/2000, 68/03) 33. Zakon o gradnji, "Narodne novine" br. 175/03, 100/04 34. Zakon o grobljima, "Narodne novine" br. 19/98 35. Zakon o javnim cestama, NN 180/04 36. Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN RH br. 10/97, 124/97, 50/98, 68/98, 22/99, 42/99, 117/99, 128/99, 44/00, 129/00, 92/01, 79/02, 83/02, 25/03, 107/03, 175/03) 37. Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 66/2001, 87/02) 38. Zakon o prijevozu opasnih tvari, "Narodne novine" br. 97/93 i 9/02 39. Zakon o prostornom uređenju, "Narodne novine" br. 30/94, 68/98, 61/00, 32/02, 100/04 40. Zakon o šumama (NN 52/90, 5/91, 9/91, 61/91, 26/93, 76/93, 29/94, 76/99, 8/00, 13/02, 160/04) 41. Zakon o vodama (NN 107/95) 42. Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima, "Narodne novine" br. 108/95 43. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, "Narodne novine" br. 69/99, 151/03, 157/03 44. Zakon o zaštiti od požara, "Narodne novine" br. 58/93, 33/05 45. Zakon o zaštiti prirode, NN 72/05 46. Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857-1971, M. Korenčić 47. Državni plan za zaštitu voda, "Narodne novine" br. 8/99

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 129 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VRHOVINE

PRILOG: Tablice iz popisa stanovništva 2001. g.

STANOVNIŠTVO PREMA STAROSTI, PO NASELJIMA, POPIS 2001.

Starost Naselje popisa Ukupno 0-4 5-9 10-14 15-19 5-19 20-59 60 i više Nepoznato

Ličko-senjska županija 53.677 2.721 2.622 2.857 2.989 8.468 25.915 16.307 266 Gornje Vrhovine 213 12 7 17 13 37 71 93 - Rudopolje 61 1 2 1 1 4 18 38 - Turjanski 82 - - - 2 2 23 55 2 Vrhovine 451 35 26 30 16 72 189 153 2 Zalužnica 98 5 2 2 2 6 35 52 - Općina Vrhovine 905 53 37 50 34 121 336 391 4

POLJOPRIVREDNO STANOVNIŠTVO PREMA AKTIVNOSTI, PO NASELJIMA, popis 2001.

Uzdržavano poljoprivredno stanovništvo

Aktivno poljoprivredno stanovništvo učenici svega svega stanovništvo stanovništvo studenti studenti kućanice kućanice ne školuju ne školuju svega svega djeca 0-6 godina 0-6 godina djeca nesposobni za rad nesposobni Ukupno poljoprivredno poljoprivredno Ukupno srednjih škola škola srednjih gospodarstvu i osnovnih škola škola osnovnih gospodarstvu i ne i gospodarstvu pomažući članovi pomažući članovi zapošljavaju radnike radnike zapošljavaju radnike zapošljavaju svom poljoprivrednom svom poljoprivrednom svom poljoprivrednom obavljaju zanimanje na obavljaju zanimanje na obavljaju koja se godina djeca od 7-14

Ličko-senjska županija 3099 1943 1151 7 242 1153 295 249 3 360 143 33 52 Općina Vrhovine 74 40 24 2 3 34 8 9 - 11 6 - - Gornje Vrhovine 30 12 5 2 - 18 1 5 - 8 4 - - Rudopolje 3 3 2 ------Turjanski 22 19 16 - 3 3 3 ------Vrhovine 16 5 - - - 11 3 4 - 2 2 - - Zalužnica 3 1 1 - - 2 1 - - 1 - - -

STANOVI PO NASELJIMA, Popis 2001.

Stanovi koji se koriste Stanovi za stalno stanovanje Stanovi u povremeno kojima se Ukupno u vrijeme samo privremeno stanovi za sezonskih ukupno nastanjeni napušteni obavljala nenastanjeni odmor radova u djelatnost poljoprivr. Ličko-senjska županija broj 35 876 27 694 19 072 5 927 2 695 7 096 114 972 m 2 2 338 698 1 872 431 1 337 122 377 709 157 600 406 042 5 501 54 724

Općina Vrhovine broj 773 754 372 261 121 18 1 - m 2 54 711 53 419 26 428 19 235 7 756 1 212 80 - Naselja: Gornje Vrhovine broj 205 200 83 68 49 5 - - m 2 14 616 14 287 6 322 5 426 2 539 329 - - Rudopolje broj 102 98 28 45 25 4 - - m 2 7 035 6 806 1 989 3 004 1 813 229 - - Turjanski broj 100 99 49 48 2 - 1 - m 2 7 316 7 236 3 735 3 405 96 - 80 - Vrhovine broj 256 250 175 70 5 6 - - m 2 18 072 17 597 11 860 5 345 392 475 - - Zalužnica broj 110 107 37 30 40 3 - - m 2 7 672 7 493 2 522 2 055 2 916 179 - -

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godina 130