Strategija Razvoja Turizma Općine Vrhovine 2019. – 2024

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019. – 2024.

NARUČITELJ:

Općina Vrhovine, Senjska ulica broj 48, OIB: 07738949649

IZVRŠITELJ:

SENSUM d.o.o., Vukovarska 10a/II, 51000 Rijeka, OIB: 83240465383

Autori:

Dr.sc. Duško Radulović

Sandro Kozulić, mag.iur.

Mateo Pahljina, mag.iur.

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 2

SADRŽAJ

1. UVOD ...... 6 1.1. CILJEVI PROJEKTA ...... 6 1.2. METODOLOGIJA IZRADE DOKUMENTA ...... 7 2. RESURSNA OSNOVA ZA RAZVOJ TURIZMA OPĆINE VRHOVINE ...... 8 2.1. OPĆE ZNAČAJKE OPĆINE VRHOVINE ...... 8 2.1.1. PROSTORNA OBILJEŽJA ...... 9 2.1.2. PROMETNA POVEZANOST ...... 10 2.1.3. DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA ...... 13 2.2. GOSPODARSKE ZNAČAJKE OPĆINE VRHOVINE ...... 16 2.2.1. ZAPOSLENOST I NEZAPOSLENOST ...... 16 2.2.2. PODUZETNIŠTVO ...... 19 2.2.2.1. UDRUGE NA PODRUČJU OPĆINE KOJE MOGU POMOĆI RAZVOJU TURIZMA ...... 20 2.3. OSNOVNA OBILJEŽJA RASPOLOŽIVE RESURSNE OSNOVE ZA RAZVOJ TURIZMA NA PODRUČJU OPĆINE VRHOVINE ...... 21 2.3.1. PRIRODNI TURISTIČKI RESURSI ...... 21 2.3.1.1. GEOMORFOLOŠKI I HIDROGEOGRAFSKI RESURSI ...... 23 2.3.1.2. BIO-GEOGRAFSKE I PEJZAŽNE KARAKTERISTIKE ...... 28 2.3.1.3. KLIMA ...... 29 2.3.2. ANTROPOGENI TURISTIČKI RESURSI ...... 30 2.3.2.1. ANTROPOGENI TURISTIČKI RESURSI OPĆINE VRHOVINE ...... 31 2.4. ANALIZA STANJA TURIZMA NA PODRUČJU OPĆINE ...... 40 2.4.1. ANALIZA SMJEŠTAJNIH KAPACITETA ...... 40 2.4.2 ANALIZA TURISTIČKOG PROMETA OPĆINE VRHOVINE ...... 42 2.4.3. ANALIZA EMITIVNIH TURISTIČKIH TRŽIŠTA OPĆINE VRHOVINE...... 46 2.4.4. ANALIZA DESTINACIJA U KONKURENTSKOM OKRUŽENJU ...... 48 2.5. ANALIZA DIONIKA ...... 50 2.6. REZIME ANALITIČKOG OKVIRA I SWOT ANALIZA ...... 52 2.6.1. REZIME ANALITIČKOG OKVIRA ...... 52 2.6.2. SWOT ANALIZA ...... 54 3. STRATEŠKE SMJERNICE RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE DO 2024. GODINE ...... 57 3.1. ISHODIŠTA RAZVOJA TURIZMA ...... 57 3.2. SMJERNICE RAZVOJA TURIZMA ...... 61 3.2.1. VIZIJA ...... 64 3.2.2. MISIJA ...... 66 3.2.3. OBLICI TURISTIČKIH PROIZVODA ...... 66

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 3

3.2.4. CILJEVI RAZVOJA OPĆINE VRHOVINE ...... 68 3.2.5. OPERATIVNE STRATEGIJE RAZVOJE TURIZMA ...... 71 3.2.5.1. RAZVOJ TURISTIČKIH PROIZVODA ...... 71 3.2.5.2. TURISTIČKA INFRASTRUKTURA ...... 77 3.2.6. MARKETING ...... 87 3.2.6.1. DESTINACIJSKI BRAND ...... 87 3.2.6.2. E-MARKETING I KOMUNIKACIJSKE AKTIVNOSTI ...... 88 4. MJERE I PROGRAMI PODRŠKE REALIZACIJI STRATEGIJE ...... 91 4.1. PROGRAMI RASPOLOŽIVI NA RAZINI REPUBLIKE HRVATSKE ...... 91 4.2. PROGRAMI RASPOLOŽIVI NA RAZINI LIČKO – SENJSKE ŽUPANIJE ...... 96 4.3. PROGRAMI EUROPSKE UNIJE ZA POTPORU RAZVOJA TURIZMA ...... 97 5. MONITORING PROVEDBE STRATEGIJE ...... 103

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 4

SLIKE:

Slika 1 Općina Vrhovine u sastavu Ličko-senjske županije ...... 9 Slika 2 Poduzeća u Vrhovinama ...... 19 Slika 3 Obrti u Vrhovinama ...... 20 Slika 4 Crkva sv. Arhangela Mihajla i Gavrila ...... 32 Slika 5 Crkva sv. Petra i Pavla...... 33 Slika 6 Područja posebnih uvjeta korištenja u Općini Vrhovine ...... 35 Slika 7 Općina Vrhovine ...... 65 Slika 8. Oblici specifičnih vrsta turizma na području općine Vrhovine ...... 77 Slika 9 Skijališta u Bačkim Oštarijama, Mukinjama i Lovinac-Cvituši ...... 79 Slika 10 Primjeri istarske stancije, dalmatinskog etno-eko sela i baranjske etno kuće ...... 80 Slika 11 Primjer hostela u kontinentalnom području ...... 82 Slika 12 Primjeri glamping turističke infrastrukture ...... 83 GRAFIKONI

Grafikon 1 Broj stanovnika općine od 1900. – 2011...... 13 Grafikon 2 Dobna struktura stanovništva Općine Vrhovine ...... 14 Grafikon 3 Obrazovna struktura ...... 15 Grafikon 4 Broj zaposlenih u općini Vrhovine po djelatnostima u 2017. godini ...... 17 Grafikon 5 Usporedba broja turista ...... 43 Grafikon 6 Udio turista po državama za 1.-6. mjesec 2017. godine ...... 47 Grafikon 7 Udio turista po državama za 1.-6. mjesec 2018. godine ...... 48 TABLICE

Tablica 1 Prikaz cestovne infrastrukture na području općine Vrhovine ...... 10 Tablica 2 Migracijska obilježja stanovništva općine Vrhovine ...... 15 Tablica 3 Nezaposlenost prema spolu ...... 17 Tablica 4 Nezaposlenost prema razini obrazovanja ...... 18 Tablica 5 Nezaposlenost prema dobi...... 18 Tablica 6 Struktura šuma u Općini Vrhovine ...... 29 Tablica 7 Iznajmljivači smještaja u Općini Vrhovine ...... 40 Tablica 8 Usporedba sezone za razdoblje 01.01.-30.06.2017. godine i 01.01.-30.06.2018. godine ...... 42 ablica 9 Usporedba dolazaka po mjesecima 1.-6. mjesec 2017. godine i 1.-6. mjesec 2018. godine ...... 44 Tablica 10 Usporedba dolazaka prema organizaciji za 1.-6. mjesec 2017. godine i 1.-6.mjesec 2018. godine ...... 45 Tablica 11 Udio Općine Vrhovine u turističkom prometu Ličko - senjske županije ...... 46 Tablica 12 Usporedba turističkog prometa po državama za 1.-6. mjesec 2017. godine ...... 46 Tablica 13 Usporedba turističkog prometa po državama za 1.-6. mjesec 2018. godine ...... 47 Tablica 14 Turizam u Ličko - senjskoj županiji ...... 49

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 5

1. UVOD

1.1. CILJEVI PROJEKTA

Općine Vrhovine, nakon provedenog postupka javne nabave, potpisala je s tvrtkom SENSUM d.o.o. ugovor za izradu Strateškog plana razvoja turizma do 2024. godine. Cilj općine je uklapanje u turističke trendove i ciljeve Ličko - senjske županije i Republike Hrvatske, pritom uzimajući u obzir svoja temeljna obilježja i posebnosti. Ovim dokumentom dati će se smjernice planskog razvoja turizma na području općine, sve u skladu s postojećom infrastrukturom i turističkim potencijalima koji će se analizirati kako bi se prikazale mogućnosti razvoja inovativne turističke ponude.

Ovaj dokument usmjeren je na:

Razvoj održivog turizma na području općine Vrhovine

Očuvanje prirodne i kulturne baštine i njihovo stavljanje u funkciju turizma

Razvoj novih i inovativnih turističkih proizvoda

Razvoj cjelogodišnje turističke ponude

Definiranje glavnih projekata javnog i privatnog sektora u svrhu turističkog razvoja

Određivanje razvojne vizije turizma na području općine

Dokument predstavlja izvor informacija za sve osobe zainteresirane za sudjelovanje u razvoju turizma na području općine poput turističkih poduzeća, ugostitelja, pružatelja usluge smještaja, ali i za potencijalne investitore koji se žele upoznati s glavnim obilježjima područja. Temelji se na strateškim dokumentima nacionalnog i europskog zakonodavstva kao i na dokumentima izrađenim u svrhu poticanja razvoja na nacionalnoj i regionalnoj razini. Naslanja se i na Plan ukupnog razvoj Općine Vrhovine.

Poticanjem razvoja turizma na području općine nastojat će se unaprijediti postojeće stanje u turizmu i gospodarstvu općenito te osigurati porast standarda i kvalitete života lokalnog stanovništva.

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 6

1.2. METODOLOGIJA IZRADE DOKUMENTA

Svrha strateškog plana razvoja turizma je definirati smjer budućeg razvoja turizma, identificirati glavne dionike razvoja, analizirati trenutno stanje turizma na lokalnoj razini, identificirati turističke potencijale i glavna problemska pitanja te predstaviti glavne aktivnosti i projekte kojima bi se razvio turizam. Pri izradi Strateškog plana razvoja turizma posebno se vodilo računa o transparentnosti u izradi i razumljivosti sadržaja, razmatrali su se interesi svih skupina stanovništva te su se definirali dugoročni ciljevi razvoja posebice u smjeru razvoja održivog turizma koji može opstati tijekom dužeg razdoblja, a pri tome ne degradirati okoliš već ostvariti korist u gospodarskom, ekološkom, društvenom i kulturnom okruženju u kojem se odvija. Proces izrade strateškog dokumenta temeljio se na metodologiji koja se koristi u izradi strateških i sektorskih razvojnih dokumenata, a obuhvatio je osnovnu analizu postojećeg socio-ekonomskog stanja u općini Vrhovine, SWOT analizu, analizu temeljnih čimbenika razvoja turizma, definiranje vizije razvoja turizma te razvijanje strategije razvoja turizma. Konačno, razrađen je i detaljan akcijski plan razvoja s ključnim razvojnim projektima koji se planiraju provesti do 2024. godine.

Izrada Strategije obuhvaćala je aktivnosti kako slijedi:

KONZULTACIJA S DIONICIMA Dionici su nositelji turističkog, gospodarskog, društvenog i kulturnog razvoja na području općine

OBILAZAK PROJEKTNOG PODRUČJA Izrada Strategije uključivala je obilazak atrakcija općine u svrhu utvrđivanja potencijala nužnih za stvaranje turističkog proizvoda

ANALIZA RELEVANTNIH PLANSKIH DOKUMENATA Analizirani su relevantni strateški dokumenti na nacionalnoj i regionalnoj razini

ANALIZA TURISTIČKE PONUDE I POTRAŽNJE OPĆINE Korištenjem javno dostupnih izvora prikupljeni su podaci o smještajnim i ugostiteljskim kapacitetima kao i o razini njihove opremljenosti

ANALIZA TRŽIŠTA Pri analizi tržišta, koriste se informacije Hrvatskog zavoda za statistiku kao i podaci dostupni na službenim stranicama Turističke zajednice Vrhovine

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 7

2. RESURSNA OSNOVA ZA RAZVOJ TURIZMA OPĆINE VRHOVINE

Drugo poglavlje uključuje obradu općih značajki općine kroz njena prostorna obilježja, prometnu povezanost te demografska obilježja. Također, prikazat će se glavne gospodarske značajke u okviru podataka o zaposlenosti i nezaposlenosti te poduzetništvu. Kroz osnovna obilježja raspoložive resursne osnove izdvojit će se najvažnije karakteristike općine u pogledu prirodnih i antropogenih turističkih resursa, dok će se analizom stanja turizma te analizom dionika izdvojiti najznačajniji podaci relevantni za određivanje budućeg smjera razvoja turizma. Konačno, rezimeom analitičkog okvira i provedenom SWOT analizom izdvojit će se ključne prednosti, ali i slabosti u kontekstu budućeg razvoja turizma na području općine.

2.1. OPĆE ZNAČAJKE OPĆINE VRHOVINE

Prvi poznati stanovnici na području današnje općine bili su Japodi, iza kojih je ostala nekropola u špilji Bezdanjači. Oko 626. godine Vrhovine kao i cijelu Liku naseljavaju Hrvatska plemena. Već oko 700. godine formirano je naselje Vrhovine koje se tada nalazilo u sastavu Starohrvatske županije Gacke.

Najveću naseljenost općina je bilježila 1869. godine kada je brojila 2.553 stanovnika, a od 1931. godine bilježi konstantan pad. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine broji se 1.381 stanovnika, od čega je u samom mjestu Vrhovine živjelo 465 stanovnika. Općina je područje od posebne državne skrbi i prostire se na površini od 224 km2, odnosno 4,18% površine Ličko-senjske županije.

Područje karakteriziraju prirodne ljepote i specifičan prirodni ambijent koja je svojevrsni rezultat nedostatka industrije koja bi mogla pružiti potreban zamah razvoja čitavog područja. Na taj način, općina posjeduje jedinstvena biocenozna staništa biljnih (endemsko stanište bijelog bora te kukurijeka na dolomitu koji se ujedno nalazi i na grbu Općine) i životinjskih vrsta (šišmiš, dinarska rovka, pojedine vrste ptica od kojih se posebno ističe stanište Kosca u Donjem i Gornjem Babinom potoku) s bogatim i kvalitetnim šumskim fondom od kojeg pretežito prevladava crnogorica. Također, pedološki sastav poljoprivrednog zemljišta omogućuje razvoj poljoprivrede, od čega bi se najprikladnijim poljoprivrednim proizvodima mogli istaknuti sjemenski krumpir te krmno i ljekovito bilje dok je u morfološkom, klimatskom i prehrambenom smislu pogodno područje za razvoj lovnog gospodarstva te intenzivnog i ekstenzivnog stočarstva.

Prostor cijele Like pa tako i Vrhovina pripada području krša. Površinska su krška obilježja uočljiva kao stijenske pukotine (suhe ili izvorišne), kao estavele, jame, ponori, pećine, veće i manje vrtače, krška

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 8

polja (Vrhovinsko, Gacko polje). Navedeni krš karakterizira propusnost što uzrokuje spajanje brojnih, ali i nedovoljno istraženih površinskih i podzemnih voda.

Osnovno obilježje reljefu daje Mala Kapela na sjeveroistoku (s najvišom točkom Seliški vrh - 1.279 m n.m.). Padine Male Kapele spuštaju se prema Vrhovinskom polju te su na području općine najviši vrhovi Krivi javor (1.204 m n.m.), Ciljak (1.018 m n.m.), Cigelj (1.164 m n.m.) i Brda (1.006 m n.m.). Između tih vrhova teren je vrlo razveden s bujnim zasebnim vrhovima, prevojima, dolinama i dragama.

2.1.1. PROSTORNA OBILJEŽJA

Općina Vrhovine je naseljeno mjesto smješteno na prostoru obronaka Male Kapele između nacionalnih parkova Plitvička jezera i Velebit. Naselja u sastavu općine su: Gornje Vrhovine, Dugi Dol, Rudopolje, Turjanski, Vrhovine, Zalužnica, Donji i Gornji Babin Potok.

Po površini teritorija Ličko-senjska županija je najveća županija u Republici Hrvatskoj s površinom od 5.350,50 km2 te obuhvaća 9,46% državnog teritorija dok je sama općina područje od posebne državne skrbi i prostire se na površini od 224 km2, odnosno 4,18% površine Ličko-senjske županije, s naseljenošću od 6,16 stanovnika na km2.

Nadmorska visina teritorija općine je između 500 (Zalužnica) i 1150 metara nadmorske visine.

Slika 1 Općina Vrhovine u sastavu Ličko-senjske županije

Izvor: Internet pretraživanje

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 9

2.1.2. PROMETNA POVEZANOST

Općina se nalazi na važnom prometnom pravcu D52 koji povezuje Jadransko more preko Senja, Otočca i Vrhovina s Plitvičkim jezerima.

Nalazi se u relativnoj blizini gradova kao što su Rijeka (180 km), Zagreb (173 km), Zadar (157 km) i Karlovac (125 km), od kojih putovanje do općine cestovnim prijevozom traje oko dva sata.

CESTOVNI I ŽELJEZNIČKI PROMET

U okvirima svog prometnog položaja općina se nalazi na trasi današnje državne ceste D-52, koja spajanjem na državnu cestu D-50 povezuje prostor s okolnim većim središtima subregionalnog i regionalnog značaja (Gospić – županijski centar, Otočac, Karlovac, Rijeka i dr.).

Tablica 1 Prikaz cestovne infrastrukture na području općine Vrhovine

Lokacijski Kilometara

Naziv ceste šifrarnik Ukupno Asfaltirano Neasfaltirano

Nerazvrstane ceste i ulice 54,98 11,17 45,26

70 Naselje Vrhovine 7,67 6,17 2,50

DC 52 - Uređaj za pročišćavanje otpadnih 71 0,10 0,10 0,00 voda

72 Ulica Seoci I. 0,70 0,70 0,00

73 Ulica Seoci II. 0,71 0,71 0,00

74 Ulica Augusta Šenoa 2,10 2,10 0,00

75 Ulica Zrinskih i Frankopana 0,22 0,22 0,00

76 Ulica Varaždinska 0,50 0,50 0,00

77 Ulica 133. Pukovnije 1,20 0,20 1,00

78 Ulica SS Kranjčevića 0,84 0,84 0,00

79 Ulica Otočka 1,30 0,95 0,00

80 LC59139-Ledine 1,00 0,10 0,9

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 10

1070 Naselje Zalužnica 6,15 0,05 6,10

1071 DC 52 - Hinići 2,00 0,00 2,00

1072 DC 52 - Krainovići 0,50 0,00 0,50

1073 DC 52 - Pećina - Popovići 0,50 0,10 0,40

1074 DC 52 - Uzelac - CS Zalužnica 0,30 0,10 0,20

1075 ŽC 5130 - Ivaničevići - Delići 1,00 1,00 0,00

1076 ŽC 5130 - Brakusi - Dolina 0,35 0,35 0,00

1077 DC 52 - Brakusova Draga 1,00 0,00 1,00

1078 DC 52 - Čelina 0,50 0,00 0,50

2070 Naselje Gornje Vrhovine 9,09 1,60,90 7,49

2071 ŽC 5149 - Uzelci 0,20 0,20 0,00

2072 ŽC 5149 - Lončari 0,30 0,20 0,10

2073 ŽC 5149 - Grbići 1,00 1,00 0,00

2074 ŽC 5149 - Obljaj 0,30 0,00 0,30

2075 ŽC 5149 - Čudići – Štetići-Vukobratovići 1,55 0,85 0,70

2076 ŽC 5149 - Jelovci 0,20 0,20 0,00

2077 ŽC 5149 - Bogdanovići 0,90 0,90 0,00

2078 LC 59039 - Trtice - Zenkovac - Bogdanovići 2,00 0,70 1,30

2079 Čudići - Vodosprema "Gornje Vrhovine" 1,54 0,00 1,54

2080 ŽC5149-Kantari 0,50 0,50 0,00

2081 LC59039-Pupavci 0,60 0,60 0,00

3070 Naselje Rudopolje 5,60 0,00 5,60

3071 LC 59037 - Samolovi 0,20 0,20 0,00

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 11

3072 LC 59037 – Nenadići-Šušnjići 1,50 0,80 0,70

3073 LC 59037 - Kmezići 0,70 0,70 0,00

3074 LC 59037 - Vlaisavljevići 0,70 0,34 0,36

3075 LC 59037 - Ivaniševići II. 0,50 0,50 0,00

3076 Dugi Dol - Kmezići 1,00 0,00 1,00

3077 LC 59037-Kordići 1,00 1,00 0,00

4070 Naselje Turjanski 15,62 2,70 12,92

4071 LC 59039 – Skendžići-Sječivica 3,70 0,90 2,8

4072 LC 59041 - Hrkalovići 1,00 0,00 1,00

4073 LC 59041 - Divjaci 0,12 0,12 0,00

4074 LC 59040 - Bobići 0,80 0,80 0,00

LC 59040 – Mašići-Duman (Općina Plitvička 4075 4,00 0,00 4,00 Jezera)

4076 LC59039 - Živulja 4,00 2,00 2,00

4077 LC59039-Hinići 2,00 0,00 2,00

5070 Naselje Donji Babin Potok 7,95 0,00 7,95

5017 DC 52 - Metla 3,00 0,20 2,80

5072 DC 52 - Kriva Draga - Sječivica 3,70 0,00 3,70

5073 LC 59038 - Kovačevići 0,15 0,15 0,00

5074 LC 59038 - Čudići 0,35 0,35 0,00

5075 LC 59038 - Erori 0,40 0,00 0,40

5076 LC 59038 - Bige 0,35 0,00 0,35

6070 Naselje Gornji Babin Potok 2,90 0,20 2,70

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 12

6071 DC 52 - Vreline 2,00 0,60 1,4

6072 DC 52 - Vukmirovići 0,40 0,20 0,20

6073 DC 52 - Dolina 0,10 0,10 0,00

6074 DC 52 - Groblje GB Potok 0,20 0,20 0,00

Izvor: Odluka o razvrstavanju nerazvrstanih cesta i ulica u Općini Vrhovine

Područjem prolazi magistralna pomoćna jednokolosiječna željeznička pruga MP 11 Oštarije – Gospić – Gračac – Knin – Split sa željezničkim kolodvorom u Vrhovinama, Rudopolju i Javorniku. Željeznički promet ne zadovoljava potrebe za međugradskim prometom putnika s ovog područja, prvenstveno zbog slabe učestalosti te nekorištenja postojećih željezničkih kolodvora za lokalne vlakove.

2.1.3. DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA

Općina Vrhovine je prema Popisu stanovništva 2011. godine na površini od 154,95 km2 imala 1.381 stanovnika, što predstavlja 2,71% od ukupnog broja stanovnika Ličko-senjska županije, odnosno 0,03% od ukupnog broja stanovnika Hrvatske. Gustoća naseljenosti u Vrhovinama je 9 stanovnika/km2.

Grafikon 1 Broj stanovnika općine od 1900. – 2011.

8000

7000

6000

5000

4000

3000

2000

1000

0 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011

Izvor: DZS; popis stanovništva 2011. godine

Broj stanovnika od 1931. godine bilježio je konstantan pad. Međutim, u odnosu na posljednji popis stanovništva iz 2001. godine kada je općina brojala 1.078 stanovnika, do 2011. godine taj se broj

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 13

povećao za čak 28%. Najveći pad broja stanovnika primjećuje se u razdoblju između 1991. i 2001. godine kada se broj stanovnika smanjio za 62%.

Ukupan broj kućanstava na području je 530, a prosječan broj članova u kućanstvu 2,61. Prosječna starost stanovništva je 51,4 godine što općinu svrstava u starije općine u Hrvatskoj prema dobi stanovništva. U sljedećem je grafu detaljnije razrađena dobna struktura stanovništva.

Grafikon 2 Dobna struktura stanovništva Općine Vrhovine

160

140

120

100

Izvor: DZS; Popis stanovništva 2011. godine

Najveći broj stanovnika je u dobi od 65 do 79 godina, 356 osoba (26%). Zatim slijede osobe u dobi od 50 do 64 godina, 318 osoba (23%). Navedene dobne skupine čine 49% ukupnog stanovništva što prikazuje tendenciju starenja stanovništva te dokazuje činjenicu kako Vrhovine spadaju u skupinu općina s pretežito starijim stanovništvom. Mlađih osoba u dobi od 20 do 39 ima ukupno 296 što čini 21% stanovništva. U usporedbi s Republikom Hrvatskom gdje je prosječna starost 41,7 godina i s Ličko- senjskom županijom gdje je prosječna starost 45,3 godine, općina Vrhovine je iznad prosjeka s prosječnom starošću od 51,4 godine.

U sljedećem grafikonu prikazana je obrazovna struktura stanovništva s vidljivim stupanjem obrazovanja. Nisu svi stanovnici pismeni, 48 stanovnika (3,5%) nije završilo niti jedan razred.

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 14

Grafikon 3 Obrazovna struktura

400

350

300

250

200

150

100

0 Bez škole 1-3 razreda 4-7 razreda Osnovna Srednja školaStručni studij Sveučilišni Doktorat osnovne osnovne škola studij škole škole

Izvor: DZS; popis stanovništva 2011. godine

Najveći udio u obrazovnoj strukturi čini stanovništvo sa srednjoškolskim obrazovanjem (36,5% dok je 53% prosjek RH). Osnovnu školu je završilo 17% cjelokupnog stanovništva dok je 26% stanovnika nije završilo. Svega 1,4% stanovnika ima visokoškolsko obrazovanje.

Analiza migracijskih obilježja pokazuje da 52,6% stanovništva od rođenja živi u općini. Većina doseljenih stanovnika (57,5%) došla je uglavnom iz drugog grada ili općine iste županije.

Tablica 2 Migracijska obilježja stanovništva općine Vrhovine

Opis Od rođenja Doseljeno u naselje stanovanja stanuju u istom Svega Iz drugog Iz drugog Iz druge Iz naselju naselja iste grada ili županije inozemstva općine općine iste županije

Stanovništvo 727 431 50 248 133 223

Izvor: DZS; popis stanovništva 2011. godine

Općina Vrhovine ima negativnu demografsku sliku. Broj stanovnika se zadnjih stotinjak godina konstantno smanjuje, a postojeće stanovništvo je pretežito starije dobi. Većina stanovnika ima srednjoškolsko obrazovanje, dok ih je 5% nepismeno. Migracijska obilježja pokazuju kako je većina stanovnika domaće stanovništvo, odnosno stanovništvo koje od rođenja živi na području općine.

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 15

U sljedećim poglavljima analizirat će se zaposlenost, nezaposlenost i gospodarski razvoj općine.

2.2. GOSPODARSKE ZNAČAJKE OPĆINE VRHOVINE

Programom razvoja općine Vrhovine razvoj gospodarstva definiran je kao jedan od strateških ciljeva koji se namjerava ostvariti kroz razvoj poduzetništva, poljoprivrede i turizma te je označen kao glavni preduvjet ukupnog lokalnog razvoja.

Sukladno Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti općina Vrhovine spada I. skupinu jedinica lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u zadnjoj četvrtini ispodprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave. JLS se razvrstavaju u skupine razvijenosti pomoću distribucije ranga, pri čemu se uvijek polazi od prosječnog praga razvijenosti (indeks 100).

Prema stupnju razvijenosti općina je svrstana u potpomognuta područja jer zaostaje za prosjekom Republike Hrvatske te joj je potrebna dodatna podrška u razvoju. U tom smislu Ministarstvo će u okviru svog proračunskog razdjela planirati aktivnost Fonda za potpomognuta područja u okviru kojeg će se financirati programi i projekti koji pridonose održivom razvoju lokalne zajednice u smislu poboljšanja dostupnosti lokalne infrastrukture te gospodarskoj, socijalnoj i demografskoj revitalizaciji potpomognutih područja s ciljem uravnoteženog regionalnoga razvoja. Bit će olakšan pristup EU fondovima, utvrdit će se mjere za poticanje zapošljavanja, mjere za stambeno zbrinjavanje na potpomognutim područjima te porezne olakšice za potpomognuta područja.

Pokazatelji korišteni u postupku izračuna indeksa razvijenosti propisani Uredbom uključuju (pokazatelji za općinu Vrhovine):

➢ prosječni dohodak po stanovniku (81,44) ➢ prosječni izvorni prihodi po stanovniku (98,13) ➢ prosječna stopa nezaposlenosti (90,01) ➢ opće kretanje stanovništva (81,78) ➢ stupanj obrazovanosti stanovništva (tercijarno obrazovanje) (98,50) ➢ indeks starenja (64,91)

Slijedi detaljnija analiza zaposlenosti, nezaposlenosti i poduzetništva na području općine.

2.2.1. ZAPOSLENOST I NEZAPOSLENOST

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 16

U općini je zaposleno ukupno 253 osobe. Najveći broj zaposlenih je u djelatnosti G - trgovina na veliko i malo (11 zaposlenih), zatim u djelatnosti N – administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (8 zaposlenih), S – ostalim uslužnim djelatnostima (2 osobe) dok djelatnosti A – poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, E – opskrba vodom, F – građevinarstvo, H – prijevoz i skladištenje imaju po jednu zaposlenu osobu.

Grafikon 4 Broj zaposlenih u općini Vrhovine po djelatnostima u 2017. godini

Ostale uslužne djelatnosti (S)

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (N)

Poslovanje nekretninama (L)

Prijevoz i skladištenje (H)

Trgovina na veliko i malo (G)

Građevinarstvo (F)

Opskrba vodom ( E)

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (A)

0 2 4 6 8 10 12

Izvor: HGK Prema dostupnim podacima za nezaposlenost, odnos nezaposlenih prema spolu i ukupan broj nezaposlenih izgleda na sljedeći način.

Tablica 3 Nezaposlenost prema spolu

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013 2014 2015. 2016. 2017. 2018.

Godina

Muškarci 32 49 50 39 41 49 40 51 55 51 41 32 31 25 18

Žene 32 41 41 39 39 30 30 38 34 34 34 32 28 25 21

Ukupno 64 90 92 78 79 79 70 90 88 86 75 64 59 50 38

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Statistika on-line

S obzirom na to da je u općini registriran jako mali broj nezaposlenih osoba, svega 38, ne može se napraviti pouzdani uzorak na temelju kojega bi se dalo zaključiti koja je spolna skupina u povoljnijem

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 17

položaju budući da status nezaposlene osobe ima gotovo podjednak broj muškaraca (18) i žena (21). Kao pozitivnu stvar može se istaknuti činjenicu da je od 2011. godine pa sve do 2018. broj nezaposlenih u konstantnom padu, iako je i u tome sigurno prisutan utjecaj smanjenja broja stanovnika.

Tablica 4 Nezaposlenost prema razini obrazovanja

Godina 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015 2016 2017. 2018. Bez škole i nezavršena 16 18 18 17 18 13 15 16 12 11 9 8 9 9 6 osnovna škola

Završena osnovna škola 17 24 28 23 22 25 19 29 28 30 26 19 17 14 10

Srednja škola 31 48 44 36 38 39 35 43 46 42 36 34 29 25 21 Prvi stupanj fakulteta, 1 1 1 1 1 2 1 2 2 2 3 2 2 2 1 stručni studij i viša škola

Fakultet, akademija, 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0 1 1 2 1 1 magisterij, doktorat

Ukupno 64 90 92 78 79 79 70 90 88 86 75 64 59 50 38 Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Statistika on-line

Najveći broj nezaposlenih (55%) ima završenu srednju školu, dok 26% ima završenu osnovnu, 16% je bez škole i s nezavršenom osnovnom školom. Također na području općine nezaposlene su po jedna osoba s prvim stupnjem fakulteta, stručnog studija ili više škole, te jedna sa završenim fakultetom, akademijom, magisterijem ili doktoratom.

Tablica 5 Nezaposlenost prema dobi

Godina 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

Dob

15-19 2 3 3 2 4 3 6 6 5 4 3 3 5 4 3

20-24 3 5 5 3 5 9 8 10 14 13 9 8 5 3 3

25-29 8 8 4 5 5 4 3 6 5 9 7 5 6 4 4

30-34 13 14 15 13 12 5 4 7 5 5 6 5 2 1 1

35-39 7 13 12 11 11 12 8 16 10 9 8 6 5 5 4

40-44 8 10 9 10 10 10 10 12 11 8 9 7 7 5 3

45-49 9 13 13 8 6 9 9 10 13 12 10 9 8 7 6

50-54 8 11 13 11 11 12 12 13 13 7 6 8 8 8 7

55-59 7 12 15 11 11 9 5 5 7 11 11 7 5 7 5

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 18

60 i više 0 3 3 4 4 5 6 6 6 7 6 6 8 6 3

Ukupno 64 90 92 78 79 79 70 90 88 86 75 64 59 50 38

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Statistika on-line

U pogledu nezaposlenosti po dobnim skupinama, najviše je nezaposlenih u skupini od 50 do 54 godine (18%), dok je druga dobna skupina s najviše nezaposlenih skupina u dobi od 45 do 49 godina (16%). Najmanje nezaposlenih u dobnoj skupini od 30 do 34 godine gdje se nalazi samo jedna osoba.

2.2.2. PODUZETNIŠTVO

Prema podacima FINA-e i Obrtnog registra iz 2018. godine, na području općine posluje 7 trgovačkih društava, 10 udruga, 2 zadruge te 6 obrta. Od navedenih 6 trgovačkih društava, sva spadaju u kategoriju mikro poduzeća, a zapošljavaju ukupno 23 djelatnika.

Slika 2 Poduzeća u Vrhovinama

PODUZEĆE SJEDIŠTE BROJ ZAPOSLENIH Plitivčka jezera tex d.o.o. Vrhovine 11 Uzelac j.d.o.o. Vrhovine 1 Vlaka-mi d.o.o. Vrhovine 0 Vreline d.o.o. Vrhovine 1 Vrhkom d.o.o. Vrhovine 8 Vrhovine projekt d.o.o. Vrhovine 2 Čudić j.d.o.o. Vrhovine - Izvor: https://www.fininfo.hr/Poduzeca

Djelatnosti kojima se navedena poduzeća bave su G – trgovina na veliko i malo, H – prijevoz i skladištenje, E – opskrba vodom, N – administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti i S – ostale uslužne djelatnosti.

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 19

Slika 3 Obrti u Vrhovinama

Izvor: https://registri.uprava.hr/#!udruge

Uvidom u priložene podatke može se vrlo lako zaključiti kako je poduzetništvo na području općine veoma slabo razvijeno i kako ne pruža veliki gospodarski zamah u razvoju područja ili u pogledu zapošljavanja.

Na temelju izvješća o obavljenoj reviziji osnivanja i ulaganja u opremanje i razvoj poduzetničkih zona na području Ličko-senjske županije još iz 2014. godine, analizirana je prilagodba aktivnosti jedinica lokalne samouprave vezanih za osnivanje, ulaganje i opremanje poduzetničkih zona. Prema podacima prikupljenim od jedinica lokalne samouprave, u četiri grada i osam općina na području Županije predviđena je bila 41 poduzetnička zona od kojih je bila predviđena i poduzetnička zona u Zalužnici na području općine Vrhovine. Navedena poslovna zona do danas nije u funkciji. Prijedlog Državnog ureda za reviziju bio je procjena perspektive poduzetničke zone te preispitivanje mogućnosti promjene prostornog plana s ciljem učinkovitog korištenja predviđenog zemljišta za druge namjene.

U navedenome se može tražiti dio uzroka vrlo slabe gospodarske razvijenosti općine koja u nedostatku jasnog plana nije mogla privući poduzeća koja bi joj mogla pripomoći pri razvoju, kao što je primjerice slučaj sa susjednom Općinom Perušić koja je u okviru vlastite poslovne zone, Konjsko brdo, uspjela privući otvaranje proizvodnih pogona poduzeća kao što su Lidl i Strabag.

2.2.2.1. UDRUGE NA PODRUČJU OPĆINE KOJE MOGU POMOĆI RAZVOJU TURIZMA

Na području općine registrirano je 10 udruga, od čega ih je:

➢ 1 registrirana za područje lova (Lovačko društvo „Panos“ Vrhovine),

➢ 2 registrirane za područje socijalnih djelatnosti (Udruga Prijatelj Vrhovine, „Jelenko“),

➢ 3 registrirane za područje sporta (Udruga „Rudopolje Moje“, Malonogometni klub „Vrhovine“),

➢ 1 registrirana za područje ostalih djelatnosti (Udruga „Zelena Lika“ Vrhovine),

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 20

➢ 1 registrirana udruga mladih (Udruga mladih Crna ovca),

➢ 1 registrirana za područje ekologije (Liga eko-humanista),

➢ Dobrovoljno vatrogasno društvo Vrhovine.

2.3. OSNOVNA OBILJEŽJA RASPOLOŽIVE RESURSNE OSNOVE ZA RAZVOJ TURIZMA NA PODRUČJU OPĆINE VRHOVINE

Turističku atrakcijsku osnovu općine Vrhovine, kao i svake turističke destinacije, predstavlja uvjet za kreiranje atraktivnog turističkog proizvoda. Riječ je o „turističkoj sirovini“ za stvaranje turističkog proizvoda, osobito u području koje tek mora formirati turistički proizvod kako bi privuklo posjetitelje.

Za identifikaciju i evidenciju potencijalnih i realnih turističkih atrakcija područja koristili su se mnogi i različiti izvori, od službenih dokumenata poput prostornog plana i ostalih strateških planova, službenog pregleda zaštićenih dijelova prirodne i kulturne baštine, do zavičajnih pisanih materijala, verificiranih obilaskom projektnog područja i intervjua sa stručnjacima i dobrim poznavateljima ovog kraja.

Resursima se smatraju svi potencijali na kojima bi se mogao zasnivati razvoj nekog prostora ili djelatnosti, dok turistički resursi obuhvaćaju prirodna ili društvena dobra koja se mogu gospodarski iskoristiti. Oni se sastoje od pojava, objekata, događaja i sl. koje privremeni posjetitelji posjećuju tijekom svog putovanja zbog visokog stupnja privlačnosti.

Klasifikacija turističkih resursa vrši se na:

✓ Prirodne (biotropne) resurse

✓ Društvene (antropogene) resurse

U tom kontekstu, u daljnjem će se dijelu analizirati takve resursne osnove kroz prisutne prirodne i antropogene turističke resurse.

2.3.1. PRIRODNI TURISTIČKI RESURSI

Prirodni turistički resursi obuhvaćaju klimatske, geomorfološke, hidrografske, biogeografske resurse i pejzažne resurse.

KLIMATSKI TURISTIČKI RESURSI

U klimatski resurs ubraja se klima koja obilježava određeno područje te klimatska obilježja tog područja kao što su insolacija, temperatura zraka, relativna vlažnost zraka, količina i vrste oborina te vjetrovi.

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 21

Povoljna klima jedan je od najvažnijih čimbenika turističke privlačnosti nekog mjesta, a djeluje komplementarno s ostalim resursima iako može i samostalno utjecati na privlačenje turista.

GEOMORFOLOŠKI TURISTIČKI RESURSI

Uključuju sve reljefne raznolikosti i bogatstva površinskih i podzemnih oblika zemlje nastalih kao rezultat djelovanja endogenih pokreta i egzogenog modeliranja. U turizmu reljefni oblici i geomorfološke pojave imaju bitnu ulogu u oblikovanju turističke ponude, ali i u izgradnji turistički receptivnih kapaciteta, komunalne i druge infrastrukture.

HIDROGEOGRAFSKI TURISTIČKI RESURSI

Uz klimu, hidrogeografski elementi najprivlačniji su čimbenici razvoja suvremenog turizma, bez obzira o kojoj je vrsti i specifičnom obliku turizma riječ. Voda u turizmu ima uglavnom rekreativna, ali i estetska svojstva atraktivnosti. Vode dijelimo na:

• Vode na kopnu

o Tekućice (rijeke, potoci)

o Stajaćice (jezera, bare)

o Podzemne vode

• Svjetska mora

BIOGRAFSKI TURISTIČKI RESURSI

Uključuje raznolikost biljnog i životinjskog svijeta određenog područja. Biljni svijet u kontekstu turizma ima višestruko značenje, prvenstveno estetsko, dekorativno.

PEJZAŽNI RESURSI

Pod pojmom pejzaža u turizmu podrazumijeva se jedinstven skup različitih prirodnih i društvenih resursa određenog područja koji ima raznoliko djelovanje na čovjeka.

Osnovni geografski elementi koji tvore svaki pejzaž su:

• Sastav tla i geomorfološki oblici

• Vegetacija

• Čovjek i njegov utjecaj na pejzaž

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 22

2.3.1.1. GEOMORFOLOŠKI I HIDROGEOGRAFSKI RESURSI

Glavnu karakteristiku reljefu na području općine Vrhovine daje Mala Kapela na sjeveroistoku (najviša točka: Seliški vrh, 1.279 m n.m.). Padine Male Kapele spuštaju se prema Vrhovinskom polju te su na području općine najviši vrhovi Krivi javor (1.204 m n.m.), Ciljak (1.018 m n.m.), Cigelj (1.164 m n.m.) i Brda (1.006 m n.m.). Između tih vrhova je teren vrlo razveden s bujnim zasebnim vrhovima, prevojima, dolinama i dragama. Južno od naselja Vrhovine ističe se vrh Panos (974 m n.m.). Prostor Vrhovina (kao i cijele Like) pripada području krša.

U hidrološkom pogledu, područje općine nema stalnih izvorišta. Međutim, u kišnim i zimskim razdobljima, s relativno povoljnim kišnim razdobljima, pojavljuje se 25 hidroloških pojava – izvori, bunari, pećine i jame s vodom. Podzemne vode su značajnije od izvorišnih te iako njihovi tokovi nisu dovoljno istraženi, pouzdano se zna da su uglavnom usmjereni prema izvorištima rijeke Gacke ili prema dotocima (pećina Zalužnica – Krakovac - Gacka) tako da je gotovo cijelo područje općine vodno zaštitno područje rijeke Gacke. Navedeno je regulirano Odlukom o zonama zaštite izvorišta rijeke Gacke – Tonkovićevog vrila, Majerovog vrila i vrila Klanac („Županijski glasnik“ Ličko-senjske županije broj 23/10.).

Kroz općinu protječe i rijeka Gacka, treća ponornica na svijetu. Voda Gacke izuzetno je čista i bogata kisikom. Rijeka obiluje potočnom pastrvom pa je iz tog razloga često stajalište za ribiče. Dva najveća izvora Gacke su Tonković vrilo i Majerevo vrilo.

Izvori imaju oblik jezerca te su vrlo slikoviti. Na izvorima se nalaze brojne stare mlinice od kojih su neke obnovljene i uređene u tradicionalnom smislu.

Prostor općine pripada području krša. Zamršena i složena fenomenologija krških pojava i zakonitosti čine komplicirani geološki sklop prostora. Krški oblikovni fenomeni obilježavaju površinu kao i podzemlje područja. Površinska su krška obilježja (na podlozi dolomita i vapnenaca) uočljiva kao stijenske pukotine (suhe ili izvorišne), kao estavele, jame, ponori, pećine, veće ili manje vrtače i kraško polje (npr. Vrhovljansko polje). Zbog tankog i nedovoljno efikasnog površinskog zaštitnog sloja, spajanje površinskih i podzemnih voda odvija se veoma brzo kao i njihovo podzemno horizontalno povezivanje. Prostori su ekološki ostali gotovo nedirnuti i čisti, pa ih takvim treba i sačuvati za budućnost. Podzemne su vode po količini značajnije od izvorišnih, no za sada su, osim generalnih smjerova, njihova kretanja slabo istražena. Područje najvećim dijelom pripada vodnom području Jadranskog sliva (VGO Rijeka – VGI Lika 98%), a jednim manjim dijelom (dio razdjelnice od Gornjeg Babinog potoka prema Brezovcu) vodnom području Savskog sliva (VGO Karlovac 2% ).

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 23

Na području općine, registrirana su brojna izvorišta kao vodoprivredni objekti. Spomenuti objekti se u suradnji s Hrvatskim vodama postupno uređuju i štite od daljnjeg propadanja i devastacije. Nekoliko će ih biti navedeno u nastavku teksta:

PEĆINA U ZALUŽNICI

Pećina se nalazi u neposrednoj blizini crkve Sv. Petra i Pavla u Zalužnici - sjeveroistočno. Kod velikih oborina voda otječe iz pećine koritom potoka Krainovac. U sušnim vremenima voda se spusti ispod kote terena. Dubina pećine je 6 m, visina svoda u nastavku 2m. Voda se može vaditi i kroz bunar promjera 1,5 m. Pećina je uređena i u nju se ulazi stepenicama. Temperatura vode je oko 9° C i voda je pitka. Podzemnim kanalima sustav je povezan s ponorima u Vrhovljanskom polju.

GORNJE VRHOVINE, CISTERNA

Cisterna je smještena u naselju, uz cestu za Turjanski, ispred zgrade Zadružnog doma. Okno kvadratnog tlocrta na kojem je sačuvan željezni držač za posudu, nalazi se u središtu podzidanog pravokutnog platoa ograđenog niskim kamenim parapetom ograde. Cisterna je sagrađena u nizu vodoopskrbnih objekata koji su na ličkom području građeni od 1874. do 1891. godine. Nakapnice, cisterne, lokve i bunari građeni su od kamena, prema projektima.

RUDOPOLJE, CISTERNA

Cisterna je smještena u naselju. Kamenom popločeni plato većih dimenzija kvadratnog je tlocrta, ograđen niskom kamenom ogradom. Okno je kružnog tlocrta, s rubnim dijelom izvedenim iz jednog komada kamena. Površina s oknom, povišena za dvije kamene stube, ogradom je ograđena od ostalog dijela cisterne. U neposrednoj blizini nalazi se lokva do koje vodi prilazna široka cesta popločena kamenom.

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 24

IZVOR „ŽIVULJA“ Bunar dubine 5,7 m, čije dno čini sivo-bijeli sitnozrni pijesak, dok su prema površini vidljivi izdanci šećerastih dolomita. U sušnom razdoblju presuši do razine prokapljivanja. Temperatura bistre i pitke vode je 9° C. Izvor je kaptiran 1937. godine i cjevovodima je spojen s bunarom u naselju Rudopolje. Cjevovodi su dotrajali.

TURJANSKI, CISTERNA

Cisterna je smještena u naselju, ispred zgrade stare škole. Okno je kružnog tlocrta s rubnim dijelom izvedenim iz jednog komada kamena, a plato na kojem se nalazi izveden od kamena u trapezoidnom obliku bez ograde. Cisterna je sagrađena u nizu vodoopskrbnih objekata koji su na ličkom području građeni od 1874. do 1891. godine.

BUNAR „BOROVAČA“

Bunar je smješten u Vrhovinama. Plato kvadratnog tlocrta recentno je obnovljen betonom. Okno je kvadratnog oblika, građeno kamenom s rubnim dijelom izrađenim od jednog komada. Prema kazivanju mještana na mjestu današnjeg bunara bilo je tursko skladište baruta. Nakon što je otkriven izvor, prostor je uređen kao bunar, a današnji izgled nakon nekoliko preuređenja vjerojatno je dobio u posljednjoj četvrtini 19. st.

LOKVA „KUREŠEVO“

Lokva je smještena izvan naselja Vrhovine. Kružnog je oblika, sa stražnje strane obzidana kamenim zidom, nedavno učvršćenim betonom, dok je prednja strana za pristup vodi zakošena i betonirana.

Lokva je iskopana i uređena vjerojatno u posljednjoj četvrtini 19.st kada je sagrađena većina vodoopskrbnih objekata na ličkom području.

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 25

IZVOR „VRBICA“

Izvor od lokalnog značaja, smješten izvan naselja, u šumi. Obzidan je kamenim zidom kružnog tlocrta. Prema iskazu mještana star je oko 200 godina.

ZALUŽNICA,CISTERNA „POPOVIĆI“

Cisterna («Kukin bunar») smještena izvan naselja. U sredini kamenom popločenog platoa pravokutnog tlocrta ograđenog niskom kamenom ogradom je okno kvadratnog tlocrta. Uz cisternu od kamena je dograđeno pojilo. Sagrađena je 1938. godine.

TURJANSKI, CISTERNA „MAŠIĆA BUDŽAK“

Cisterna smještena izvan naselja. Kamenom popločeni plato većih dimenzija pravokutnog je tlocrta, ograđen niskom kamenom ogradom. Prostor s oknom, koje nije sačuvano, izdvojen je od ostalog dijela cisterne i ograđen višom kamenom ogradom.

Cisterna je sagrađena vjerojatno u posljednjoj četvrtini 19. st. u nizu vodoopskrbnih objekata koji su u to vrijeme građeni na u Lici.

Na području općine nema stalnih vodenih tokova već se povremeno, posebice za vrijeme kišnih razdoblja u godini pojavljuju tokovi potoka:

➢ Babin Potok koji teče od Gornjeg Babinog Potoka, kroz Donji Babin Potok i utječe u ponor Jazmak u Vrhovljanskom polju

➢ Krainovac koji teče od izvorišta Pećina u Zalužnici kroz naselja Založnicu i Donji Sinac u rijeku Gacku i djelomično je uređenog vodotoka s pritocima Kršula i Vrelina

➢ Jazmak s pripadajućom retenzijom

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 26

Hidrogeografski resursi općine od velikog su značaja za osiguranje stanovništva pitkom vodom. Međutim, u određenim okolnostima, mogu biti i uzrokom plavljenja obradivih površina pa je nužno poduzimati potrebne mjere radi njihovog uređenja i održavanja. Posebno je važno nastaviti održavati i suhe vodotoke radi onemogućavanja , u slučaju pojave velike količine vode, plavljenje i protok vode na mjestima poput prijelaza prometnica preko vodotoka. Od velike važnosti je i održavanje ponorišta, posebno u Vrhovljanskom polju, radi zaštite poljoprivrednih površina od povremenog plavljenja.

Kao neizostavan geomorfološki i hidrografski resurs mora se spomenuti Nacionalni park Plitvička jezera - najstariji i najveći nacionalni park Republike Hrvatske, koji se nalazi u blizini općine.

Nacionalni park Plitvička jezera osobita je geološka i hidrogeološka krška pojava. Kompleks Plitvičkih jezera proglašen je nacionalnim parkom 8. travnja 1949. godine. To je najveći, najstariji i najposjećeniji hrvatski nacionalni park. Predstavlja šumovit planinski kraj u kojem se nalazi 16 jezera različite veličine, ispunjenima kristalnom modrozelenom vodom. Jezera dobivaju vodu od brojnih rječica i potoka, a međusobno su spojena kaskadama i slapovima. Sedrene barijere, koje su nastale u razdoblju od desetak tisuća godina, jedna su od temeljnih osobitosti Parka. Poseban zemljopisni položaj i specifične klimatske značajke pridonijeli su nastanku mnogih prirodnih fenomena i bogatoj biološkoj raznolikosti. Sedreni sedimenti oblikovani su od pleistocena do danas u vrtačama i depresijama između okolnih planina. Gornja jezera na jugu pretežno se sastoje od dolomita, a Donja jezera na sjeveru od vapnenačkih stijena. 2010-ih pojavila su se nova dva, Sedamnaesto jezero i 18. jezero koja su nastala čovjekovim djelovanjem, no ona nisu ni čista ni estetski lijepa kao ostala. Na području Plitvičkih jezera prvi smještajni objekt izgrađen je 1862. godine pod nazivom „Turistička kuća“ i to na platou Velike Poljane. Privatni smještajni kapaciteti počinju se graditi razvojačenjem Vojne krajine te je 1880. godine otvoreno prenoćište „Kod Prošćanskog jezera“. Prvi hotel na Plitvičkim jezerima građen je od 1894. – 1896. pod nazivom Hotel Plitvice na lokaciji Velika Poljana. Danas je raspoloživo 995 postelja u

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 27

4 hotela, 140 kamp jedinica, 143 postelje u ostalim ugostiteljskim objektima za smještaj, 330 postelja u drugim vrstama objekata te 3249 postelja u privatnom smještaju.

Broj posjeta svake godine raste te je u 2017. godini broj posjetitelja bio najviši do sada, čak 1.720.331, dok je po posljednjim dostupnim podacima za lipanj 2018. godine broj posjetitelja bio 625.161 što predstavlja 6,25% povećanje u odnosu na isti period 2017. godine.

2.3.1.2. BIO-GEOGRAFSKE I PEJZAŽNE KARAKTERISTIKE

Općinske šume obiluju raznolikim životinjskim svijetom. Stanište je vrlo pogodno za vuka i mrkog medvjeda koji obitavaju u najvećem broju, a osim njih na području se nalaze i srne, divlje svinje, zečevi, lisice, jazavci, kune zlatice, risovi, divlje mačke, puhovi, lasice, orlovi, divokoze te tetrijebi. Zbog raznolikog životinjskog svijeta na području općine razvijen je lov i lovno gospodarenje, što se može uklopiti u turističku ponudu. Važno je napomenuti i kako lovačka društva i udruge daju svoj doprinos kvaliteti staništa kroza zaštitu ptica i životinja kroz svoje gospodarenje lovištima.

Kao zaštićene dijelove prirode, svakako treba navesti i područja crnog i bijelog bora na dolomitu koji su endemičnog karaktera i u kojima najvećim dijelom godine ili cijele godine borave osobite vrste ptica, šišmiša, glodavaca i kukaca.

U pogledu šumskog pokrova, ovo područje spada u Europsko - sjevernoameričku šumsku regiju (Europsku subregiju) s pretežnom zastupljenošću mješovite šume bukve i jele. Područja postojećih polja predstavljaju kvalitetno poljoprivredno područje.

Općina Vrhovine bogata je poljoprivrednim i šumskim zemljištem. S obzirom na navedeno, poljoprivreda i šumarstvo zauzimaju veliki udio u općinskom gospodarstvu i predstavljaju značajan resurs za daljnji razvoj.

Poljoprivredne površine zauzimaju 16,52% područja općine od čega na vrijedno obradivo otpada 52,14% ili 19,22 km², a na ostalo poljoprivredno zemljište (pašnjaci, rudine i sl.) preostalih 47,86% ili 16,64 km2.

Važan gospodarski resurs su i šume, s površinom od 153 km², od čega gospodarske šume čine 60% ukupne površine s godišnjim sječivom etatom od 30.000 m³.

U strukturi šuma najznačajniju stavku čine mješovite šumske sastojine bjelogorice i crnogorice kako pokazuje sljedeća tablica:

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 28

Tablica 6 Struktura šuma u Općini Vrhovine

Vrsta Šumska površina u km2 Struktura u %

Bukova šuma 4,10 2,67

Bukovo-jelova šuma 141,24 91,99

Smrekova šuma 0,20 0,13

Crni i bijeli bor na dolomitu 8,00 5,21

Ukupno 153,53 100

Izvor: PPU Općine Vrhovine i HŠ UŠG Šumarija Vrhovine

Mješovite površine pašnjaka i šumskih sastojina obuhvaćaju 2,5% površine općine dok zaštićene šume u okviru gospodarske cjeline Nacionalnog parka Plitvička jezera čine 9,18% ili 20,50 km² površine.

Poljoprivredno i šumsko zemljište predstavljaju jedno od prirodnih bogatstava općine i imaju potencijala za korištenje u razvoju turizma i turističke ponude, a pogotovo za razvoj ruralnog turizma.

Kao karakterističnu biljnu vrstu za ovo područje vrijedi spomenuti i cvijet kukurijeka koji je poznat po svojoj otpornosti te cvjeta i ljeti i zimi. Stabla crnogorice i cvijet kukurijeka predstavljaju simbol općine te se nalaze na njenom grbu.

Općina ima značajno područje koje ima tretman zaštićenih dijelova prirode a to su prvenstveno područja koja se nalaze u sastavu NP Plitvička Jezera (naselja Donji i Gornji Babin Potok cca 68 km²).

2.3.1.3. KLIMA

Klima je na području općine planinska, s nekim obilježjima kontinentalne u nizinskom dijelu. Ljeta su kratka i sušna, a zime duge i hladne s mnogo snijega. Najniže srednje mjesečne temperature imaju

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 29

siječanj, veljača i prosinac, a srednja godišnja temperatura je nešto veća od 8° C (u planinskim predjelima 4 - 6° C).

Najveći porast temperature javlja se između travnja i svibnja, dok se najveći pad temperature javlja između listopada i studenog. Vrijednosti apsolutnih ekstrema temperature zraka izražavaju kontinentalnost klime.

Najviši apsolutni maksimumi su u srpnju i kolovozu (do 36,5° C), a minimumi su u siječnju (do -21,1° C). Godišnje razlike maksimalne i minimalne temperature su 29 - 45° C.

Prosječno je broj snježnih dana s više od 1 cm snijega u Vrhovinama 30 - 80 dana godišnje (u pravilu od studenog do travnja). Maksimalna visina snijega kreće se od 80 do 150 cm, a u planinskom dijelu je 1980. godine zabilježeno 286 cm.

Trajanje snježnog pokrivača u višim predjelima je duže (20 - 70 dana godišnje), a u ravničarskom nižem dijelu kraće (desetak dana u debljini 30 cm i više).

Najveća učestalost vjetra u Vrhovinama je iz pravca sjeverozapada (30%) i sjevera (16%). Najmanje pušu zapadni (5%) i istočni vjetrovi (4%). Oko 15% dana je s tišinom, a 60% dana s vjetrom do 2 bofora.

2.3.2. ANTROPOGENI TURISTIČKI RESURSI

Antropogeni (društveni) resursi obuhvaćaju sve pojave, objekte, procese i događaje koji kod čovjeka stvaraju potrebu za kretanjem da zadovoljio svoje društvene i kulturne potrebe. Navedeni se resursi dijele na kulturno-povijesne, etnosocijalne, umjetničke, manifestacijske i ambijentalne resurse.

KULTURNO-POVIJESNI RESURSI

Osnovni motiv zbog kojeg brojni turisti posjećuju ove resurse su njihova raritetnost i razina umjetničke vrijednosti, njihovo povijesno značenje, estetske i druge vrijednosti. Čine ih ostaci povijesnih civilizacija i njihova tehnološka dostignuća, spomenici i pojedini objekti, umjetnička ostvarenja i sl.

ETNOSOCIJALNI TURISTIČKI RESURSI

Ova skupina turističkih resursa vrlo je heterogena jer obuhvaća cijeli spektar materijalne i duhovne kulture jednog naroda, odnosno stanovništva određenog područja (narodne igre, pjesme, običaji, graditeljstvo…).

UMJETNIČKI TURISTIČKI RESURSI

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 30

Predstavljaju spomenike povijesnog i kulturnog razvoja nekog naroda te suvremena dostignuća u arhitekturi, likovnoj, glazbenoj i kazališnoj umjetnosti. Njihovo postojanje podrazumijeva i aktivnost određene kulturne ustanove koja sudjeluje kao organizator određene izložbe ili priredbe poput kazališnih predstava, koncerata ili folklornih manifestacija (muzeji, galerije, knjižnice…).

MANIFESTACIJSKI TURISTIČKI RESURSI

Podrazumijeva održavanje manifestacija u obliku kulturnih i sportskih priredbi, festivala, smotri folklora, viteških igara, karnevala, poklada, sajmova, kongresa i sl.

AMBIJENTALNI TURISTIČKI RESURSI

Manje ili veće prostorne cjeline koje stvorio čovjek svojim radom ili umijećem, a koje su svojim izgledom, tehnikom izvedbe ili funkcijom za turiste posebno privlačne (zračne i morske luke, sportsko- rekreacijski kompleksi i sl.)

2.3.2.1. ANTROPOGENI TURISTIČKI RESURSI OPĆINE VRHOVINE

ANTROPOGENI TURISTIČKI RESURSI PRISUTNI NA PODRUČJU OPĆINE VRHOVINE

S obzirom na to da sama općina ne obiluje velikim brojem antropogenih turističkih resursa karakterističnih samo za nju, antropogeni resursi bit će podijeljeni na resurse općine te na resurse Ličke regije na koje se općina može osloniti prilikom razvoja turističke ponude budući da su mnogi od njih prisutni i na projektnom području.

Na području općine Vrhovine, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske zaštitilo je određena nepokretna i pokretna kulturna dobra, kako slijedi:

Izvor: https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=31

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 31

CRKVA SV. ARHANGELA MIHAJLA I GAVRILA

Slika 4 Crkva sv. Arhangela Mihajla i Gavrila

Parohijska crkva smještena je u naselju u nizini. Riječ je o jednobrodnoj, pravilno orijentiranoj građevini pravokutnog tlocrta s užim peterostrukim svetištem i zvonikom ispred glavnog pročelja. Crkva je sagrađena 1764. godine. Spaljena je 1943. godine tijekom II. svjetskog rata. U obnovi crkve koja je započela 80 – ih godina 20. st. barokna lukovica zamijenjena je tamburom s kupolom. Parohijska crkva sv. Arhangela Mihajla i Gavrila posjeduje arhitektonske i povijesne vrijednosti te ambijentalne vrijednosti u vidu važnosti za identitet naselja.

Lokacija Klasifikacija Vrijeme Oznaka Vrsta Pravni status nastanka kulturnog dobra Vrhovine Sakralna 18. st. Z-6096 Nepokretno Zaštićeno graditeljska kulturno kulturno baština dobro- dobro pojedinačno

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 32

CRKVA SV. PETRA I PAVLA, ZALUŽNICA

Slika 5 Crkva sv. Petra i Pavla

Crkva je smještena u nizini u naselju uz glavnu cestu. Riječ je o jednobrodnoj, pravilno orijentiranoj crkvi pravokutnog tlocrta s peterostrukom apsidom i zvonikom ispred glavnog pročelja. Crkva je podignuta. 1770. godine na temeljima starije crkve. Godine 1938. pri adaptaciji, piramidalna kapa zvonika zamijenjena je visokim oktogonalnim tamburom. Crkva ima vrijedan inventar. Posjeduje arhitektonsku, povijesnu i ambijentalnu vrijednost.

Lokacija Klasifikacija Vrijeme Oznaka Vrsta Pravni status nastanka kulturnog dobra Zalužnica Sakralna 18. st. Z-6091 Nepokretno Zaštićeno graditeljska kulturno kulturno baština dobro- dobro pojedinačno

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 33

LIČKO PRELO

Ovaj običaj karakterističan je za većinu ličkih sela. Prelo predstavlja okupljanje momaka i djevojaka u večernjim satima u jednoj od kuća u selu. Prelo se zakazivalo u kući jednog od zaseoka, a obično su djevojke određivale u kojoj će kući biti. Za prelo se znalo dan ili dva prije održavanja. Obično djevojka obavijesti dečka da će prelo biti u nekoj od kuća u njenom zaseoku i ta bi se vijest brzo proširila selom. Postojale su dvije vrste prela. Jedno je bilo sazivano od domaćice kuće koja je pozivala djevojke i žene da dođu određenog dana navečer da joj opredu vunu, da čijaju perje, pletu i sl. Za sve djevojke ili žene spremala se večera. Za napravljeni posao ženama se nije ništa plaćalo. Na ovo prelo obavezno su dolazili i mladići. Druga vrsta prela je kad se momci i djevojke okupe u jednoj kući gdje djevojke i žene obično predu, pletu ili vezu za sebe. Za oba prela posebno je značajno bilo veselje i to uz pjesmu i muziku. Pjevalo se uz tamburicu zvanu kuterevka i uz usnu harmoniku koja se zvala muzike. Posebno mjesto u svim prelima obavezno imao je tzv. izlazak na vrata. Dečko i djevojka posebno su izlazili na kućna vrata (u prostoriji gdje je bilo prelo) i pozivali se od prisutnih momaka i djevojaka na vrata da se poljube. Svako je imao pravo birati. Ove poljupce na vratima nazivali su i ljubav uz vrata. Oženjeni nisu pozivani na vrata. Na prela koja domaćini nisu posebno sazivali za obavljanje nekih ženskih poslova, dolazilo se poslije večere. Na prelima se nije pilo niti bilo što jelo. Prela su trajala do kasno u noć, pa čak i do jutra. U jednom danu (uvečer) znalo se u selu održati i po nekoliko prela. Mladići su odlazili i u druga sela na prela. Obično se išlo pješke, u grupama. Prela su održavana od kraja jeseni tj. kada se završe poljoprivredni radovi, pa do proljeća, kada opet počinje sezona radova. Prela su se obično održavala u kućama gdje je bilo mladeži. Djevojke i mladići bi se tim povodom oblačili ljepše nego obično. Na prelima se često rađala i ljubav, pa bi tako dečko znao odvesti djevojku kući s prela, i oženiti je.

Lokacija Klasifikacija Vrijeme Oznaka Vrsta Pravni status nastanka kulturnog dobra Vrhovine Običaji, 19. st. Z-3617 Nematerijalno Zaštićeno obredi kulturno kulturno I svečanosti dobro dobro

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 34

Na sljedećoj je slici vidljivo koja su područja posebnih uvjeta korištenja u Općini Vrhovine:

Slika 6 Područja posebnih uvjeta korištenja u Općini Vrhovine

Izvor: Izvadak iz prostornog plana Ličko-senjske županije, 4. izmjene i dopune

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 35

ANTROPOGENI TURISTIČKI RESURSI LIČKE REGIJE

Kulturna baština Like vrlo je bogata. Prema podacima Ministarstva kulture zaštićeno je 208 kulturnih dobara. Važno je naglasiti da je za razvoj turizma u bitna nematerijalna kulturna baština koja se može prezentirati na području općine. U nastavku teksta prikazat će se nekoliko primjera nematerijalne kulturne baštine koja nije nužno nastala na području općine, no ipak je na neki način u upotrebi.

LIČKO KOLO

Kolo je jedan od osnovnih oblika hrvatske tradicijske plesne kulture. Ono je zbog svoje jednostavnosti nekada bilo vrlo rasprostranjeno i nalazilo se u središtu društvenog života sela. Gotovo svaki kraj imao je svoje kolo. Ličko kolo, tanac i krivo kolo tri su najpoznatija narodna kola koja su se plesala u Lici. Teški uvjeti života u ovom kraju, nekada prepunom vukova i klime mnogo oštrije nego danas, s dugim zimama, ogledali su se i u narodnim plesovima. Čvrsti i teški plesni koraci zorno prikazuju surovost ondašnjeg života. Ličko je kolo snažno, dinamično i uglavnom se pleše bez glazbene pratnje, ali osjećaj za ritam, izmjena figura i tempa kojim se pleše, tabananje nogama o tlo te zveckanje djevojačkog nakita djeluju poput glazbe. U kolu je bilo važno držanje plesača; svaki je plesač morao izgledati uspravno i lijepo u svakom pogledu. Ljepota samog kola naročito se ogledala u silovitoj vrtnji u lijevu i desnu stranu, a kad bi najbolji mladić stao vrtjeti djevojku, svi bi prestali plesati i posvetili bi pažnju paru u vrtnji.

Ličko kolo uvršteno je na UNESCO-v popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 36

PRIPREMA TRADICIJSKOG SIRA ŠKRIPAVCA I PRIPREMA SIRA IZ MJEŠINE

Sir škripavac jedan je od autohtonih hrvatskih proizvoda koji se radi na području Like i Korduna. Zbog specifične ishrane hrane, sir škripavac ima mali udio viši udio masti i manje proteina. Za proizvodnju, rabi se svježe pomuzeno i procijeđeno mlijeko. Pripada skupini punomasnih mekih sireva te je karakterističan po svojoj gumastoj čvrstoći zbog koje „škripi“ tijekom konzumacije. Neizražene je slanosti, s prosječno manje od 1% soli u siru. Iako sir škripavac predstavlja gastronomski i nutricionistički specijalitet, slabo je marketinški obrađen te nije lako dostupan na tržištu.

Priprema sira iz mješine, lokalno zvanog sira iz mišine, „sirišta“ dugo je prisutna tradicija na području Dalmatinske zagore, Velebita i dijela Like. Nema pouzdanih podataka o vremenu nastajanja, ali je poznato da su još Tračani i Iliri uzgajali ovce na pašnjacima Dinare, pa najvjerojatnije od tog vremena započinje njegova proizvodnja. Riječ je o specifičnom prehrambenom proizvodu i specijalitetu. Međutim, kao i što je slučaj kod sira škripavca, proizvod nije marketinški obrađen, odnosno masovnije plasiran na tržište, što ga čini slabo poznatim i teže dostupnim.

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 37

LIČKA SVADBA

Nakon što bi se zavoljeli mladić i djevojka, roditelji djevojke odlazili su do kuće mladića i njegovih roditelja da se upoznaju i da vide gdje će im se udati kćer. Ta posjeta zvala se „oblažaj“. Poslije su mladićevi roditelji odlazili k djevojci, da razgovaraju s njezinim roditeljima o mirazu, zarukama i svadbi. Ako bi se o svemu lijepo dogovorili ugovarale bi se zaruke koje bi trajale jedan do dva mjeseca. Na zarukama je mladić davao djevojci prsten ili gotov novac. Na svadbu se najprije odlazilo k djevojci s nekoliko okićenih konjskih kola i to u poslijepodnevnim satima. Svadba je trajala čitave noći i sljedeći dan do 9—10 sati, a zatim su svatovi odlazili kući mladoženje i veselje se nastavljalo. Vjenčanje se obavljalo kasnije i to na dan kada se obavljala crkvena služba, ili kad je bio neki vjerski praznik. Mladoženja bi obično nosio bijelu „otkanu“ košulju i crni ukrašeni prsluk. Mlada „otkanu“ bijelu košulju i suknju ili haljinu. Mlada bi obično darivala sve ukućane s nekim odjevnim predmetom. Svekar bi obično dobio košulje i čarape, svekrva ručnike i šarenice. Trpeza na svadbi je bila svečana. Jeo bi se pršut i sir, kuhala se kokošja juha, peklo bi se pečenje i pržili uštipci. Po vino se išlo u Dalmaciju, a šljivovice bi bilo na točenje. Naravno, uz sve navedeno služio se i mirisni kruh pečen ispod peke. Za glazbu bio bi zadužen netko tko zna svirati instrumente poput usne harmonike, tamburice ili prave harmonike. I tako bi veselje, uz jelo i piće potrajalo sve do ujutro. U novi dom mlada je nosila pored miraza robu (namještaj i krevetninu) i to 15 do 30 dana iza svadbe.

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 38

ROĐENJE DJETETA

Jedan od svakako najljepših događaja u svakoj obitelji bilo je rođenje djeteta. Žene su uglavnom rađale kod kuće, a porod bi obavljale starije žene iz susjedstva. Znalo se često i pripucati u zrak kada se dijete rodi. To bi uglavnom uradio djetetov djed ili otac kako bi se po selu razglasilo djetetovo rođenje. Nakon rođenja djeteta svaku noć u kući bi gorjela lampa (lućerda-pertolejka), sve do djetetovog krštenja. Krštenje je obično bilo 8—15 dana nakon djetetovog rođenja. Na taj dan dijete je dobivalo ime koje je najčešće bilo nasljedno, a vezano je za ime strica, ujaka, djeda, tetke, kume, kuma i sl. Babine su bile oko mjesec dana nakon rođenja djeteta. Tada bi se u kući novorođenčeta okupljala rodbina, prijatelji i kumovi da proslave rođenje. Na babine se donosila hrana, piće, kolači i novac.

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 39

2.4. ANALIZA STANJA TURIZMA NA PODRUČJU OPĆINE

Analiza stanja turizma na području općine obuhvatit će analizu turističkog sadržaja i postojećeg smještaja, kao i analizu turističkog prometa. Analizom turističkog prometa osvrnut će se na broj dolazaka i noćenja, udio u županijskom turizmu, emitivna tržišta i konkurentske destinacije u blizini općine.

Razvoj i postojanje adekvatnog smještaja važan je element razvoja turizma jer osim što omogućuje povećanje turističke ponude, pruža i mogućnost rasta ekonomske aktivnosti za stanovništvo na određenom području. Smještajni kapaciteti moraju biti usklađeni s turističkom ponudom

2.4.1. ANALIZA SMJEŠTAJNIH KAPACITETA

Općina Vrhovine nema adekvatan smještaj za prihvat nadolazećih turista. Usluge smještaja na području općine pretežito se nude u obliku soba, apartmana i kuća za odmor, iako se u ponudi nalazi i jedan kamp te hostel. Hoteli i moteli nisu dostupni. Prema podacima dostupnim na službenim web stranicama TZ Vrhovine, na području je registrirano 24 iznajmljivača koji sveukupno nude 143 ležajeva, što uključuje stalne i pomoćne ležajeve. Od navedenih iznajmljivača u donjoj tablici, većina ih se nalazi u Vrhovinama, a nekoliko u okolnim mjestima poput Zalužnice, Gornjeg i Donjeg Babinog Potoka.

Tablica 7 Iznajmljivači smještaja u Općini Vrhovine

Objekt Kategorizacija Broj ležajeva Ocjena/Booking.com

Apartmani Good Night **** 31 9,3/10

Apartment Hinić *** 4 8,1/10

Apartmani Branko - - - Kmezić

Big Bear Plitvice - - - camping Resort

By the way *** - 8,4/10

Dragan's Den Hostel *** 17 7,4/10

Guest House Nada - - -

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 40

Gacka Rooms * 4 9,2/10

Guest House Marko *** 7 9,3/10

Guest House Samolov *** 6 9,2/10

Holiday Daka *** 7 -

House Bogdanović *** 4 9,3/10

House Delić **** 15 8,3/10

House Natali *** 5 9,1/10

House Sanja *** 3 7,3/10

House Veljko - - -

Kamp Zelena Dolina - - -

Kuća za odmor Nikola *** 6 -

Kuća za odmor Marija *** 8 9,8/10

Likota Rudopolje - - -

Rooms Danica * 2 8,7/10

Rooms Felicia - - -

Sobe Marijana Grba - - -

Šumski dvor *** 10 -

Villa Natali *** 8 -

Izvor: www.booking.com.hr; TZO Vrhovine (na dan 14.03.2019.)

Prosječna kategorizacija trenutnih smještajnih kapaciteta je tri zvjezdice, a samo je jedan objekt s većom kategorizacijom (četiri zvjezdice). Objekata s pet zvjezdica nema. Za neke od objekata podaci o kategorizaciji nisu dostupni te isti nisu oglašeni na stranici Booking.com. Sukladno navedenom, vidljiv je velik prostor za napredak te su potrebna ulaganja u postojeće kapacitete kako bi se unaprijedila kvaliteta smještaja i boravak podizanjem kategorizacije. Također, potrebno je poraditi na vidljivosti i promidžbi smještajnih kapaciteta te informacije o istima učiniti lako dostupnim. Analizom smještaja u općini zaključuje se kako je izgradnja, odnosno adaptacija turističkih objekata jedan od važnih prioritet

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 41

za razvoj turizma. Ističe se kako je u planu izgradnja tri hostela, Hostel Rudopolje, Hostel Gornje Vrhovine te Hostel Gornji Babin Potok.

2.4.2 ANALIZA TURISTIČKOG PROMETA OPĆINE VRHOVINE

Turistička zajednica Vrhovine započela je svojim djelovanjem 19. svibnja 2017. godine. Iz navedenog, vidljivo je kako je turizam u općini tek u svojim začecima te je ograničena količina javno dostupnih statističkih podataka. Nastavak teksta temeljiti će se na javno objavljenom dokumentu izvješća o radu i analizi turističke sezone 2018. za razdoblje od 01. siječnja do 30. lipnja 2018.

Tablica 8 Usporedba sezone za razdoblje 01.01.-30.06.2017. godine i 01.01.-30.06.2018. godine

Broj turista 2017. Prosječno Broj trajanje Udio Udio Udio broj godina Dolasci Noćenja turista boravka (u dolasci noćenja turista 1.1-30.06. danima)

Domaći 19 34 19 1,79 3,79% 3,53% 3,79% Strani 482 929 482 1,93 96,21% 96,47% 96,21% Ukupni 501 963 501 1,92 100,00% 100,00% 100,00%

Broj turista 2018. Prosječno Broj trajanje Udio Udio Udio broj godina Dolasci Noćenja turista boravka (u dolasci noćenja turista 1.1.-30.06. danima) Domaći 34 58 34 1,71 4,62% 4,49% 4,59% Strani 702 1.233 706 1,76 95,38 95,51% 95,41% Ukupni 736 1.291 740 1,75 100,00% 100,00% 100,00% Izvor: Turistička zajednica Općine Vrhovine

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 42

Grafikon 5 Usporedba broja turista

Broj turista u 2017. i 2018. godini 800 700 600 500 400 300 200 100 0 2017. 2018.

Domaći Strani Ukupni

Izvor: Turistička zajednica Općine Vrhovine

Broj Broj Dolasci Dolasci Dolasci Noćenja Noćenja Noćenja Broj Mjesec turista turista domaći strani ukupno domaći strani ukupno turista strani ukupno 2017/01 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2017/02 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2017/03 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2017/04 5 57 62 9 101 110 5 57 62 2017/05 4 108 112 4 227 231 4 108 112 2017/06 10 317 327 21 601 622 12 317 329

Ukupno 19 482 501 34 929 963

Broj Broj Dolasci Dolasci Dolasci Noćenja Noćenja Noćenja Broj Mjesec turista turista domaći strani ukupno domaći strani ukupno turista strani ukupno 2018/01 3 0 3 5 24 29 3 4 7 2018/02 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2018/03 2 5 7 2 23 25 2 5 7 2018/04 12 57 69 32 100 132 12 62 74 2018/05 8 249 257 8 457 465 8 249 257 2018/06 9 391 400 11 629 640 9 399 408

Ukupno 34 702 736 58 1.233 1.291 U odnosu na prvo polugodište 2017. godine, u 2018. godini vidljiv je porast ukupnog broja dolazaka i noćenja. Ukupan broj dolazaka porastao je za 32%, a ukupan broj noćenja za 26%. Iz tablice je vidljivo

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 43

2017. godina 1.-6.mj

Broj Broj Broj Organizacija Dolasci Dolasci Dolasci Noćenja Noćenja Noćenja turista turista turista dolazaka domaći strani ukupno domaći strani ukupno domaći strani ukupno Individualno 17 290 307 32 548 580 17 290 307 Agencijski 2 192 194 2 381 383 2 192 194 Ukupno 19 482 5001 34 929 963 19 482 501

Udio Udio Udio Udio Udio Udio Udio Udio Udio Organizacija broja broja broja dolasci dolasci dolasci noćenja noćenja noćenja dolazaka turista turista turista domaći strani ukupno domaći strani ukupno domaći strani ukupno

Individualno 89,47% 60,17% 61,28% 94,12% 58,99% 60,23% 89,47% 60,17% 61,28% Agencijski 10,53% 39,83% 38,72% 5,88% 41,01% 39,77% 10,53% 39,83% 38,72% Ukupno 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00%

2018. godina 1.-6.mj Broj Broj Broj Organizacija Dolasci Dolasci Dolasci Noćenja Noćenja Noćenja turista turista turista dolazaka domaći strani ukupno domaći strani ukupno domaći strani ukupno Individualno 34 490 524 58 909 967 34 494 528 Agencijski 0 212 212 0 324 324 0 212 212 Ukupno 34 702 736 58 1.233 1.291 34 706 740

Individualno 100% 69,80% 71,20% 100% 73,72% 74,90% 100% 69,97% 71,35% Agencijski 0% 30,20% 28,80% 0% 26,28% 25,10% 0% 30,03% 28,65% Ukupno 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% kako je potražnja za turističkom ponudom općine mnogo jače izražena među stranim turistima nego domaćima. Prosječno trajanje boravka u danima u 2018. godini iznosi 1,92 dana. Da bi se nastavio rast noćenja, neophodno je povećati broj dolazaka kao i dostupnost te vidljivost smještaja. Također, budući da strani turisti imaju najznačajniju ulogu u općinskom turizmu, pri formiranju turističke ponude važno je uvažiti njihove želje i potrebe.

ablica 9 Usporedba dolazaka po mjesecima 1.-6. mjesec 2017. godine i 1.-6. mjesec 2018. godine

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 44

Izvor: Turistička zajednica općine Vrhovine

Iz navedenih podataka, vidljivo je kako je potražnja za turističkom ponudom općine jače izražena u toplijem razdoblju godine. Zanimljivo je naglasiti i blagi porast dolazaka i noćenja u siječnju i ožujku 2018. naspram 2017. godine, što ukazuje na potencijalno formiranje interesa za turističkom ponudom općine u zimskom razdoblju. Navedeno je važno uzeti u obzir pri sastavljanju turističkog proizvoda.

Tablica 10 Usporedba dolazaka prema organizaciji za 1.-6. mjesec 2017. godine i 1.-6.mjesec 2018. godine

2017. godina 1.-6.mj

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 45

Iz navedenih podataka, vidljivo je kako kod oblika organizacije dolazaka turista na područje općine prevladavaju individualni dolasci. Navedeno je očekivano za domaće turiste, no po pitanju stranih turista, važno je unaprijediti suradnju s agencijama. Posebno je zabrinjavajuće što je u 2018. godini broj posjetitelja u organizaciji agencije opao za gotovo 10%.

U sljedećoj tablici, prikazat će se turistički promet Ličko – senjske županije za 2017. i 2018. te udio općine Vrhovine u njemu.

Tablica 11 Udio Općine Vrhovine u turističkom prometu Ličko - senjske županije

Godina Turistički promet LSŽ Turistički promet Vrhovine Udio u LSŽ (01.01.-31.10.) (01.01.-30.06.) Dolasci Noćenja Dolasci Noćenja Dolasci Noćenja 2017. 741.059 3.159.411 501 963 0,07% 0,03% 2018. 793.501 3.273.225 736 1291 0,09% 0.04% Izvor: Turistička zajednica općine Vrhovine; Hrvatska gospodarska komora

Udio općine u ukupnom turističkom prometu Ličko - senjske županije gotovo je zanemariv, odnosno na njega ne otpada niti 1% ukupnog prometa županije. Međutim, kao što je ranije napomenuto, TZ Vrhovine započela je sa svojim djelovanjem tek u 2017. godini. Unatoč trenutno zanemarivom udjelu u ukupnom turističkom prometu Ličko – senjske županije, ipak se može zaključiti kako je Općina započela s poduzimanjem koraka vezanih za razvoj turizma na njenom području. Primjer navedenog je projekt izgradnje Sportsko-rekreacijskog centra „Bijeli Vrh“, koji obuhvaća izgradnju skijališta, biciklističke staze, adrenalinskog parka, paint balla, disk golfa, bowlinga, penjačke stijene, „Ličko selo“, zorbinga i zip linea „Pazi medo“, hostela, Downhill staze, paraglidinga, hang glidinga. Ukupna vrijednost projekta iznosi gotovo 130.000.000,00 kn bez PDV-a.

2.4.3. ANALIZA EMITIVNIH TURISTIČKIH TRŽIŠTA OPĆINE VRHOVINE

U ovom poglavlju analizirat će se struktura turističkog prometa prema zemljama porijekla turista kako bi se turistička ponuda mogla što detaljnije definirati i prilagoditi većem broju turista.

Tablica 12 Usporedba turističkog prometa po državama za 1.-6. mjesec 2017. godine

Država Dolasci Noćenja Broj turista Udio dolazaka Udio noćenja Udio turista

Njemačka 79 130 79 15,77% 13,50% 15,77% Francuska 54 99 54 10,78% 10,28% 10,78%

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 46

Poljska 64 99 64 12,77% 10,28% 12,77% Mađarska 38 84 38 7,58% 8,72% 7,58% Italija 28 56 28 5,59% 5,82% 5,59% Češka 26 50 26 5,19% 5,19% 5,19%

Ujedinjena Kraljevina 20 41 20 3,99% 4,26% 3,99%

Nizozemska 23 38 23 4,59% 3,95% 4,59% Hrvatska 19 34 19 3,79% 3,53% 3,79% Kanada 5 34 5 1,00% 3,53% 1,00% Strani turisti 482 929 482 96,21% 96,47% 96,21% Domaći turisti 19 34 19 3,79% 3,53% 3,79% Ukupno 501 963 501 100,00% 100,00% 100,00% Izvor: Turistička zajednica općine Vrhovine

Grafikon 6 Udio turista po državama za 1.-6. mjesec 2017. godine

Udio turista po državama za 1.-6. mjesec 2017. godine

16%

11%

53%

13%

Njemačka Francuska Poljska Mađarska Ostali

Tablica 13 Usporedba turističkog prometa po državama za 1.-6. mjesec 2018. godine

Broj Udio Država Dolasci Noćenja Udio noćenja Udio turista turista dolazaka

Mađarska 94 172 94 12.77% 3.32% 12,70% Njemačka 85 151 85 11,55% 11,70% 11,49% Nizozemska 72 119 72 9,78% 9,22% 9,73% Poljska 72 104 72 9,78% 8,06% 9,73% Francuska 56 92 56 7,61% 7,13% 7,57%

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 47

Slovačka 42 85 42 5,71% 6,58% 5,68% Italija 54 81 54 7,34% 6,27% 7,30% Rumunjska 40 65 40 5,43% 5,03% 5,41% Hrvatska 34 58 34 4,62% 4,49% 4,59% Švicarska 22 56 22 2,99% 4,34% 2,97% Strani turisti 702 1.233 706 95,38% 95,51% 95,41% Domaći turisti 34 58 34 4,62% 4,49% 4,59% Ukupno 736 1.291 740 100,00% 100,00% 100,00% Izvor: Turistička zajednica općine Vrhovine

Grafikon 7 Udio turista po državama za 1.-6. mjesec 2018. godine

Udio turista po državama za 1.-6. mjesec 2018. godine

13%

11%

56% 10%

10%

Mađarska Njemačka Nizozemska Poljska Ostali

Iz priloženih tablica i grafikona, vidljivo je kako turizam u općini u najvećoj mjeri ovisi o stranim turistima. Također, može se zaključiti kako nema dominantne zemlje porijekla turista, već turisti dolaze iz raznih zemalja.

2.4.4. ANALIZA DESTINACIJA U KONKURENTSKOM OKRUŽENJU

U ovom se poglavlju analiziraju konkurentske destinacije. Za usporedbu uzeti su ostali gradovi i općine Ličko – senjske županije, a uspoređen je turistički promet i turistička ponuda za razdoblje 2017. i 2018. godine te broj stanovnika i površina mjesta. Usporedba je vidljiva iz sljedeće tablice:

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 48

Tablica 14 Turizam u Ličko - senjskoj županiji

Broj stanovnika Turistički promet 2017. (razdoblje siječanj (prema Gustoća – rujan). – 2018. (razdoblje siječanj – Popisu Površina naseljenosti listopad) stanovništva iz 2011. godine)

Dolasci Noćenja Dolasci Noćenja 99,36 37 stan/km Novalja 240.694 1.783.424 251.499 1.835.093 3.663 km² 2 Plitvička 539,08 270.470 384.879 325.158 456.515 4.373 8 stan/km2 Jezera km2 658,00 Senj 86.816 500.673 92.961 520.153 7.182 11 stan/km2 km2 283,00 Karlobag 36.935 225.125 38.658 226.921 917 3 stan/km2 km2 565,30 Otočac 35.449 43.444 41.196 51.586 9.778 17 stan/km2 km2 Gospić 13.667 23.892 18.780 31.784 9.778 967 km2 13 stan/km2

Vrhovine 2.937 4.959 4.139 6.949 1.381 224 km2 9 stan/km2

382,94 Perušić 1.257 3.701 1.995 6.275 2.638 7stan/km2 km2 Izvor: Hrvatska gospodarska komora, Odsjek za turizam

Analizom turističkog prometa vidljivo je kako se općina nalazi pri dnu županijskog turizma. Grad Novalja i općina Plitvička jezera prednjače po broju dolazaka i noćenja u Ličko – senjskoj županiji. Međutim, navedene lokacije nisu direktna konkurencija Općini Vrhovine prema turističkoj ponudi. Novalja je poznata kao ''party'' destinacije za mlade, a turizam Općine Plitvička jezera temelji se na NP Plitvička jezera, najstarijem i najvećem nacionalnom parku u Hrvatskoj. Slična po broju stanovnika, gustoći naseljenosti i turističkome prometu je općina Perušić, iako općina Vrhovine ostvaruje nešto bolji rezultat zahvaljujući kretanju ka razvoju ponude adrenalinskih sportova i doživljajnog turizma.

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 49

Konkurentske prednosti Vrhovina jesu bogatstvo prirodne baštine te ruralna gospodarstva na što se treba usredotočiti pri formiranju buduće turističke ponude. Općina Vrhovine ima atribute za razvoj ruralnog turizma, pustolovnog turizma, lova, ribolova, cikloturizma i robinzonskog turizma, i na taj se način može odvojiti od ostale turističke ponude unutar županije i povećati svoj turistički promet.

2.5. ANALIZA DIONIKA

Pri provođenju analizi dionika potrebno identificirati dionike ključne za projekt, procijeniti njihove interese te načine na koje ti interesi utječu na rizičnost i održivost projekta. Dionici su svi oni na koje će projekt imati utjecaja te koji mogu utjecati na rezultat projekta. Utjecaj projekta na dionike može biti pozitivnog ili negativnog karaktera. Dionici na koje će projekt imati pozitivan utjecaj mogu se zvati i korisnicima. U ovome će se dijelu identificirati dionici, analizirati njihovi interesi, očekivanja i potencijali te odrediti veličina njihova utjecaja na provedbu strategije.

KLJUČNI DIONICI

OPG i Turističko - Općina TZ Općine Privatni poljoprivedna Stanovnici ugostiteljski Vrhovine Vrhovine iznajmljivači gospodarstva objekti

Općina Vrhovine odgovorna je za kreiranje smjernica razvoja općine što uključuje i razvoj turizma. U tom cilju općina izrađuje strategiju razvoja turizma, ali se i uključuje izravno u njezinu provedbu. Odgovorna je za donošenje prostorno-planske i ostale dokumentacije koja je neophodna za provedbu projekata koji izravno ili neizravno utječu na razvoj turizma. U nadležnosti općine je razvoj infrastrukture, kao i razvoj gospodarstva. Važno je naglasiti kako ulaganje u turizam predstavlja prioritet za Općinu Vrhovine, što je vidljivo iz projekta Sportsko - rekreacijski centar Bijeli Vrh. Projekt obuhvaća izgradnju skijališta, biciklističke staze, adrenalinskog parka, paint ball-a, disk golfa, bowlinga, penjačke stijene, „Ličko selo“, zorbing i zip line. Ukupna vrijednost projekta iznosi gotovo 130.000.000,00 kn s PDV-om. U planu je i izgradnja tri hostela. Hostel Rudopolje, Hostel Gornje Vrhovine, te Hostel Gornji Babin Potok, a ukupna vrijednost projekta iznosi 12.400 000 kn bez PDV-a.

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 50

Turistička zajednica Općine Vrhovine započela je sa svojim djelovanjem dana 19. svibnja 2017. godine. Osnivanje Turističke zajednice snažan je pokazatelj želje općine za razvoj svoje turističke ponude. Turistička zajednica Općine Vrhovine vjeruje u svoj doprinos mjestu kao turističkoj atrakciji, s obzirom na to da radi na marketingu kako bi s malim mjestom u srcu Like bili upoznati posjetioci iz svih dijelova svijeta te svoje pozitivne utiske mogli prenijeti drugim potencijalnim posjetiteljima. Cilj TZ-a je i motiviranje lokalne zajednice u svrhu stvaranja temelja za poboljšanje ukupnog životnog ambijenta i osiguranje potrebnog standarda u turizmu. Od iznimne su važnosti za turizam očuvanje ljepote krajolika te kulturno- tradicijskih vrijednosti.

Privatni iznajmljivači i vlasnici turističko – ugostiteljskih objekata nalaze se na sredini utjecaja i koristi u usporedbi s ostalim dionicima. Imaju utjecaja na uspješnu provedbu strategije tako da kroz suradnju s Općinom i Turističkom zajednicom sudjeluju u prilagodbi sadržaja novoj turističkoj ponudi. Privatni iznajmljivači su vrlo važan segment razvoja jer su u direktnom doticaju s turistima i znaju njihove potrebe i želje te mogu utjecati na kreiranje adekvatne turističke ponude. Turističko ugostiteljski objekti poput restorana također su važan segment prezentacije lokalno proizvedenih proizvoda te im se preporučuje certificiranje u program Lika Quality zbog poboljšanja svoje vidljivosti. Kao turističko- ugostiteljske objekte na području općine, TZ navodi „Visibaba Restaurant“ te „Fast food Monajo“, međutim, ne navodi podatak o sudjelovanju istih u programu Lika Quality. Razvidno je kako gastronomska ponuda u općini nije dovoljno razvijena, što ostavlja prostora napretku.

OPG-ovi i poljoprivredna gospodarstva su potencijalno značajni za razvoj ruralnog turizma. Ovi subjekti već imaju organiziranu proizvodnju hrane (meso, mlijeko, voće, povrće, prerađevine) koja se može plasirati kroz turističku ponudu na svojim imanjima, odnosno na određenim punktovima, sajmovima i drugim zbivanjima u turističke svrhe. Lika Quality je oznaka koja se, sukladno unaprijed definiranim pravilima, dodjeljuje proizvodima koji su proizvedeni na području Like sukladno svim zakonskim propisima, a odlikuje ih viši stupanj

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 51

kvalitete i imaju uporište u proizvodnji. Na području Nacionalnog parka Plitvička jezera uspostavljeno je i zajedničko prodajno mjesto za Lika Quality proizvođače. Za proizvođače s područja općine, važno je da prepoznaju njegovu važnost uzevši u obzir blizinu općine i nacionalnog parka. Prezentacija proizvoda i autohtonog načina življenja na području Vrhovina treba biti osnova razvoja ovog segmenta turizma uz ponudu smještaja, ako je moguće u autohtonim kućama.

Stanovnici općine imaju najmanje utjecaja na provedbu strategije razvoja turizma, no ipak su njeni krajnji korisnici koji će imati dugoročne koristi provedbom strategije. Povećanje turističke ponude te općenito povećanje razvoja turizma na području općine pruža mogućnost otvaranja novih radnih mjesta, povećanje prometa ugostiteljskim objektima, porast poduzetništva kroz otvaranje novih smještajnih kapaciteta i turističkih sadržaja i sl. Povećanje ekonomske aktivnosti na području općine koje proizlazi iz razvoja turizma svakako će imati dugoročno pozitivan utjecaj na gospodarski razvoj i povećanja životnog standarda lokalnog stanovništva.

Unatoč navedenom, valja imati na umu da osim turizma i ugostiteljstva valja razvijati i druge djelatnosti na koje se oni naslanjaju. Poglavito je potrebno razvijanje poljoprivrede i stočarstva u cilju proizvodnje lokalnih namirnica za potrebe u sezoni. Osim toga valja uzeti u obzir i rizike koji proizlaze iz trenutne demografske strukture stanovnika. Kako bi se spriječilo iseljavanje stanovništva, nužno se je usmjeriti na povećanje kvalitete cjelogodišnjeg života u mjestu. Svakako treba ići u smjeru održivog razvoja turizma u kojem će ta djelatnost omogućiti gospodarski razvoj u Općini Vrhovine, no pritom neće ugroziti želje i potrebe lokalnog stanovništva.

2.6. REZIME ANALITIČKOG OKVIRA I SWOT ANALIZA

2.6.1. REZIME ANALITIČKOG OKVIRA

● Općina Vrhovine se nalazi na važnom prometnom pravcu D52 koji povezuje Jadransko more preko Senja, Otočca i Vrhovina s Plitvičkim jezerima. Nalazi se u relativnoj blizini gradova kao što su Rijeka (180 km), Zagreb (173 km), Zadar (157 km) i Karlovac (125 km), od kojih putovanje do općine Vrhovine cestovnim prijevozom traje oko dva sata. Državna cesta D-52, spajanjem na državnu cestu D-50 povezuje prostor općine s okolnim većim središtima subregionalnog i regionalnog značaja (Gospić – županijski centar, Otočac, Karlovac, Rijeka i dr.).

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 52

● Željeznički promet se temelji na pomoćnoj jednokolosiječnoj željezničkoj pruzi MP 11 Oštarije – Gospić – Gračac – Knin – Split sa željezničkim kolodvorom u Vrhovinama, Rudopolju i Javorniku. Željeznički promet ne zadovoljava potrebe za međugradskim prometom putnika s ovog područja, prvenstveno zbog slabe učestalosti te nekorištenja postojećih željezničkih kolodvora za lokalne vlakove.

● Negativna demografska slika jedno je od obilježja općine. Broj stanovnika općine od 1931. godine bilježio je konstantan pad. Međutim, u odnosu na posljednji popis stanovništva iz 2001. godine kada je općina brojala 1.078 stanovnika, do 2011. godine taj se broj povećao za čak 28%. Najveći pad broja stanovnika općina je doživjela u razdoblju između 1991. i 2001. godine kada se broj stanovnika smanjio za 62%. Postojeće stanovništvo je pretežito starije dobi. Migracijska obilježja pokazuju kako je većina stanovnika domaće stanovništvo, odnosno stanovništvo koje od rođenja živi na području općine.

● Općina Vrhovine svrstana je u potpomognuta područja jer prema stupnju razvijenosti zaostaje za prosjekom Republike Hrvatske te joj je potrebna dodatna podrška u razvoju. U tom smislu Ministarstvo će u okviru svog proračunskog razdjela planirati aktivnosti Fonda za potpomognuta područja u okviru kojeg će se financirati programi i projekti koji pridonose održivom razvoju lokalne zajednice u smislu poboljšanja dostupnosti lokalne infrastrukture te gospodarskoj, socijalnoj i demografskoj revitalizaciji potpomognutih područja s ciljem uravnoteženog regionalnoga razvoja. Bit će olakšan pristup EU fondovima, utvrdit će se mjere za poticanje zapošljavanja, mjere za stambeno zbrinjavanje na potpomognutim područjima te porezne olakšice za potpomognuta područja.

● U Općini Vrhovine zaposleno je ukupno 25 osoba. Najveći broj zaposlenih je u djelatnosti G - trgovina na veliko i malo (11 zaposlenih), zatim u djelatnosti N – administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (8 zaposlenih), S – ostalim uslužnim djelatnostima (2 osobe) dok djelatnosti A – poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, E – opskrba vodom, F – građevinarstvo, H – prijevoz i skladištenje imaju po jednu zaposlenu osobu. ● Jako mali broj registriranih nezaposlenih osoba u Općini, svega 38. Od 2011. godine pa sve do 2018. broj nezaposlenih je u konstantnom padu, iako je i u tome sigurno prisutan utjecaj smanjenja broja stanovnika. ● Privatna poduzetnička inicijativa je nedovoljno jaka. Prema podacima FINA-e i Obrtnog registra iz 2018. godine, na području općine posluje 6 trgovačkih društava, 11 udruga, 2 zadruge te 6 obrta. Od navedenih 6 trgovačkih društava, sva spadaju u kategoriju mikro poduzeća, a

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 53

zapošljavaju ukupno 23 djelatnika. U nedostatku jasnog plana Općina nije uspjela privući poduzeća koja bi joj mogla pripomoći pri razvoju.

● Na području općine registrirano 11 udruga od kojih je 3 registrirano za sport, 1 za lov i ribolov, 2 za socijalne djelatnosti, 1 društvo mladih, Dobrovoljno vatrogasno društvo te ostale udruge.

● Brojna izvorišta registrirana na području općine kao vodoprivredni objekti. Spomenuti objekti igraju važnu ulogu u vodoopskrbi stanovništva, no u određenim uvjetima i razdobljima predstavljaju opasnost od poplave.

● Neposredna blizina svjetske atrakcije NP Plitvička jezera

● Planinska klima s nekim obilježjima kontinentalne u nizinskom dijelu. Kratka i sušna ljeta, a duge i hladne zime s mnogo snijega. Najniže srednje mjesečne temperature u siječnju, veljači i prosincu, srednja godišnja temperatura nešto veća od 8° C (u planinskim predjelima 4 - 6° C).

● Ograničen broj nepokretnih i pokretnih kulturnih dobara sukladno klasifikaciji Ministarstva kulture Republike Hrvatske na području Općine. Međutim, kulturna baština Like vrlo je bogata te postoje brojni primjeri nematerijalne kulturne baštine koja nije nužno nastala na području općine, no ipak je na neki način u upotrebi.

● Autohtona hrana (izvorni proizvođači koji mogu plasirati svoje proizvode po principu „od polja do stola“) – potencijal sustava Lika Quality.

● Nedostatak adekvatnog smještaja za prihvat nadolazećih turista. Smještaj pretežito u obliku soba, apartmana i kuća za odmor, iako se u ponudi nalazi i jedan kamp te hostel. Hoteli i moteli nisu dostupni. Na području općine registrirano 20 iznajmljivača koji sveukupno nude 138 ležajeva, što uključuje stalne i pomoćne ležajeve. Prosječna kategorizacija trenutnih smještajnih kapaciteta je tri zvjezdice.

● Gotovo zanemariv udio općine Vrhovine u ukupnom turističkom prometu Ličko - senjske županije, na promet općine ne otpada niti 1% ukupnog prometa županije. Unatoč navedenom, ipak se može zaključiti kako je Općina započela s poduzimanjem koraka vezanih za razvoj turizma na njenom području. Primjer navedenog je osnivanje Turističke zajednice u 2017. godini te projekt izgradnje Sportsko-rekreacijskog centra „Bijeli Vrh.“

2.6.2. SWOT ANALIZA

SWOT analiza je strukturirana planska metoda evaluacije postojećeg stanja u svrhu razvoja turizma u općini Vrhovine. Ona obuhvaća četiri elementa:

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 54

• Ključna uporišta na koja se može osloniti u ostvarivanju uspjeha. Ključne, najrelevantnije i Snage (eng. najintenzivnije snage su one koje imaju potencijal Strengths) pretvaranja u dugoročne konkurentske prednosti

• Ključne karakteristike koje su prepreka ostvarivanju uspjeha. Slabosti koje su manjeg intenziteta mogu se Slabosti dugoročno prevladati, ali one koje su ključne i uz to (eng. intenzivne stvaraju prepreku razvoju kakav se planira i želi Weaknesses)

• Elementi koji imaju pozitivan utjecaj na provođenje Prilike (eng. projekta, utječu na atraktivnost, ali imaju ograničen Opportunitie utjecaj na strateške smjernice s)

• Elementi koji imaju negativan utjecaj na provođenje Prijetnje projekta te mogu ograničiti ili dodatno ugroziti projekt (eng. Threats)

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 55

SNAGE: SLABOSTI:

● Dobra cestovna prometna povezanost ● Nepostojanje strateških smjernica i ciljeva za upravljanje turizmom ● Bogatstvo i očuvanost prirodne baštine ● Nedostatak turističke infrastrukture ● Bogatstvo staništa biljnog i životinjsko ● Nepostojanje brenda i marketinga svijeta ● Nedovoljno razvijen turistički sadržaj ● Blizina NP Plitvička jezera i rijeke Gacke ● Nedovoljni smještajni kapaciteti ● Autohtona hrana ● Slaba ponuda ugostiteljskih objekata ● Izgrađena komunalna infrastruktura ● Nerazvijen javni prijevoz ● Prometna povezanost ● Nedostatak biciklističkih staza zbog NP Plitvica

PRILIKE: PRIJETNJE:

● Rastuća turistička potražnja područja ● Demografski pokazatelji – pretežno ● Korištenje potencijala projekta Integra starije stanovništvo Lika 2020 ● Orijentacija na on-line prisutnost te ● Nedostatak zainteresiranosti lokalnog osnivanje Turističke zajednice stanovništva za osmišljavanje strategije ● Povezivanje i suradnja s općinama i razvoja turizma gradovima u okruženju, posebice s NP Plitvička jezera ● Razvoj konkurentskih turističkih ● Jačanje malog i srednjeg poduzetništva destinacija kroz privatne inicijative ● Malen broj visokoobrazovanog ● Razvoj novih turističkih proizvoda temeljen na prirodnim bogatstvima stanovništva ● Uključivanje sve većeg broja stanovnika ● Daljnja stagnacija i pasivnost u u pružanje usluga smještaja sustavnom razvoju turizma ● Razvoj ruralnog turizma u koji se može ● uključiti veliki broj mještana Teretni promet i buka na području ● Mogućnost razvoja selektivnih oblika općine turizma kao što je primjerice doživljajni i avanturistički turizam ● Potpomognuta područja koja bi trebala imati olakšan pristup izvorima financiranja

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 56

3. STRATEŠKE SMJERNICE RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE DO 202 4. GODINE

3.1. ISHODIŠTA RAZVOJA TURIZMA

Iz podataka dobivenih temeljem uvida u statistike broja dolazaka i noćenja na području općine, može se zaključiti kako je turizam u Vrhovinama nerazvijen. Ne postoji veliki broj atrakcija, posebno ne komercijalno iskorištenih za koje bi se moglo reći da predstavljaju razlog konstantnog pritoka turista. S obzirom na to da sama općina posjeduje veliki potencijal koji bi joj mogao dati zamah pri razvoju turizma, prvenstveno u pogledu prirodnih ljepota i čiste prirode, moraju se poduzeti konkretni koraci kako bi se taj potencijal i iskoristio. Stoga, u nastavku će se dati pregled glavnih oslonaca za razvoj turizma na njenom području.

prirodno bogatsvo

povijesna i doživljajni i kulturna adrenalinski baština turizam GLAVNI OSLONCI ZA RAZVOJ TURIZMA blizina NP INTEGRA Plitvička LIKA 2020 jezera

blizina rijeke Gacke

IZNIMNO OČUVANO PRIRODNO BOGATSTVO

• Općina Vrhovine gotovo da nema industriju zbog čega se ovo ličko mjesto ponosi čistom i netaknutom prirodom. Svježi planinski zrak i nezagađene šume i proplanci Vrhovina idealni su za rekreaciju i odmor.

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 57

• Općina obiluje najbogatijim staništima biljnog i životinjskog svijeta na području Ličko-senjske županije

• Područje općine predstavlja jedinstven biocenozan prostor koji obuhvaća endemsko stanište bijelog i crnog bora te kukurijeka na dolomitu te staništa pojedinih endemičnih životinjskih vrsta (šišmiš, dinarska rovka, pojedine vrste ptica od kojih se posebno ističe stanište Kosca u Donjem i Gornjem Babinom Potoku).

• Na području općine također se nalaze i rezervati šumske vegetacije Komarnica i Crni vrh te ornitološki rezervat Borove šume Male Kapele

DOŽIVLJAJNI I ADRENALINSKI TURIZAM

• Općina Vrhovine već ima izgrađene sadržaje koji predstavljaju glavni element privlačenja turista željnih rekreacije, zabave i adrenalina koji na taj način predstavljaju jedno od ishodišta razvoja općinskog turizma. Navedeni sadržaji nalaze se u sklopu SRC Bijeli vrh, a uključuju: o Zip line „Pazi medo“ o Sportsko penjanje o Bicikliranje o Disc golf

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 58

• Zip line „Pazi medo“ – ukupna duljina zip linea je 1700 metara što ga čini najdužim jednodijelnim zip lineom u Europi. Uz dovoljno jak vjetar s leđa, na njemu je moguće dosegnuti brzine od preko 120 km/h. Međutim, čak i uz prednji vjetar brzina spuštanja doseže maksimalnu brzinu i od 100 km/h. Slijetna platforma je napravljena od preko 150 m3 ojačanog čelika i 100 m3 drva što je ne čini samo platformom već i izvanrednim vidikovcem s pogledom na 3 velike doline. • Sportsko penjanje – u SRC Bijeli Vrh na samom odredištu ziplinea postavljena je umjetna stijena za sportsko penjanje. Stijena je visoka 8 metara i ukupne površine 54 m2 s tri zasebne linije za penjanje. Penjači na raspolaganju imaju 20 različitih smjerova za penjanje različitih težina. • Bicikliranje – u sklopu SRC Bijeli Vrh posjetitelji mogu iznajmiti bicikl i istraživati oko 150 km označenih staza. Radi lakše prilagodbe rute, pripremljene su i biciklističke karte za sveukupno 300 km staza s GPS koordinatama za čak 60 kontrolnih točaka. • Disc golf – relativno novi sport koji objedinjuje dva poznata sporta, golf i disk – frizbi. Za igru se koristi leteći disk – frizbi kojeg treba u što manje poteza ubaciti u posebno izrađene koševe. U SRC Bijeli Vrh u prirodnom okruženju na površini od 2.000 metara postavljeno je 18 koševa od 80 do 150 metara, a zonama se može prilaziti šećući, trčeći ili vozeći se na biciklu.

BLIZINA NP PLITVIČKA JEZERA

• Na udaljenosti do pola sata vožnje nalazi se najatraktivniji Nacionalni park Hrvatske, Plitvička jezera, kojeg godišnje posjeti oko 1,7 milijuna turista.

• S obzirom na neprepoznatljivost općine na turističkom tržištu, potrebno je surađivati s TZO Plitvička jezera i Upravom parka te

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 59

iskoristiti sinergijski efekt na korist obje destinacije. U pravilu, turisti se na području Plitvica zadržavaju manje od dva dana.

BLIZINA RIJEKE GACKE

Na svega 15 minuta udaljenosti od Vrhovina, nalazi se rijeka Gacka na kojoj već postoji ponuda najma bicikla i vožnje biciklom oko rijeke u dužini od 25 km, a u ponudu je također uključeno i kajakarenje.

INTEGRA LIKA 2020.

• LAG LIKA je pokrenuo petogodišnji projekt integralnog gospodarskog razvitka Like i Podvelebitskog primorja pod nazivom „INTEGRA LIKA 2020“. Krajnji cilj projekta je brendiranje Like i Podvelebitskog primorja. Za to je nužan integralni gospodarski razvoj kako bi ovaj kraj postao europski prepoznatljiva, poželjna i ekološki prihvatljiva destinacija sa samoodrživim gospodarstvom. „Razvoj turističkog proizvoda na području LAG-a LIKA“ jedan je od ciljeva ove inicijative.

• Općina Vrhovine uključena je u ovu inicijativu i treba više iskoristiti stručne timove koji su formirani za razvoj turističkih proizvoda te na taj način stvarati prepoznatljivost općine na turističkoj karti svijeta.

POVIJESNA I KULTURNA BAŠTINA

• Na području Općine nalaze se dva materijalna kulturna dobra u obliku crkvi, te nematerijalno kulturno dobro – ličko prelo • Između Vrhovina i Zalužnice dogodila se jedna od najslavnijih bitaka u hrvatskoj povijesti – bitka kod Jurjevih stijena (lokalno zvanom Janjina stijena). Te davne 1663. godine Petar Zrinski i hrvatskih krajišnici porazili su četiri puta brojniju vojsku Ali-paše Čengića. Ovom veličanstvenom pobjedom zauvijek je spriječen prodor Osmanlija u Gacku.

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 60

3.2. SMJERNICE RAZVOJA TURIZMA

Analiza svjetskog i domaćeg turizma i turističkih kretanja pokazuje kako turistička potražnja raste iz godine u godinu, a turizam prestaje biti luksuz i postaje sve češći oblik odmora i zabave za sve neovisno o platežnoj moći i godinama. Veliki udio u tome ima činjenica da se turizam trenutno nalazi u trećoj fazi razvoja koju karakterizira individualni turizam pa se sukladno tome prilagođava i turistička ponuda na tržištu. Ponuda postaje segmentirana i diferencirana tj. fokusirana na pojedine aspekte turizma kako bi što bolje zadovoljila veći broj potencijalnih posjetitelja s pojedinačnim željama i ukusima. Zahvaljujući globalnoj povezanosti i Internetu te raznim društvenim mrežama današnji su turisti dobro informirani, znaju što žele, gdje to mogu dobiti i gdje im je najisplativije otići kako bi zadovoljiti svoje potrebe s obzirom na uložena sredstva.

Sveopći razvoj čovječanstva posljednjih desetljeća doveo je do sve izraženijih nepovoljnih situacija poput klimatskih promjena i prirodnih katastrofa, ali i ratova te političkih i društveno-ekonomskih nestabilnosti. Navedeno je navelo na promjene u ponašanju s ciljem racionalnijeg i učinkovitijeg upravljanja svim resursima koji će smanjiti pritisak i utjecaj na okoliš. Takvo odgovorno ponašanje glavna je odrednica koncepta održivog razvoja koji se temelji na konceptu razvoja, konceptu potreba i konceptu budućih naraštaja.

Načela održivog razvoja turizma odnose se na održavanje ravnoteže između ekoloških, društveno- kulturnih i ekoloških stajališta razvoja u svrhu dugoročne održivosti te se ujedno nazivaju i tri temeljna stupa održivosti

ekološka društvena održivost održivost

ekonomska održivost

ODRŽIVI RAZVOJA TURIZMA

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 61

• Ekološka održivost – usmjerena na održavanje kvalitetnog okoliša potrebnog za odvijanje gospodarskih aktivnosti i kvalitetan život ljudi. S obzirom na to da turizam najčešće ima negativan utjecaj na ekologiju određenog područja kroz iscrpljivanje prirodnih resursa, zagađenje i fizičke učinke razvoja turizma i turističkih aktivnosti (izgradnju turističke infrastrukture i ostalih kapaciteta uzimanjem prostora uz more, na moru i na kopnu), potrebno je postaviti ravnotežu između potrošnje, transformacije i stvaranja turističkih resursa, a sukladno tome turizam mora biti u funkciji prirodnog okoliša jer znatno ovisi o njemu. • Društvena održivost – teži osiguravanju ljudskih prava i jednakosti te očuvanju kulturnog identiteta. Društveno-kulturni utjecaj turizma ostvaruje se boravkom i kretanjem turista u destinaciji te interakcijom s drugim turistima i lokalnim stanovništvom turističke destinacije. Prevelika usmjerenost na turistički promet može uzrokovati neravnotežu, pri čemu može primjerice doći do nezadovoljstva lokalnog stanovništva i netrpeljivosti prema turistima. Poštivanjem ove komponente omogućuje se očuvanje lokalne kulture i običaja, održavanje i isticanje identiteta lokalne zajednice i poštivanje potreba i želja lokalnog stanovništva. • Ekonomska održivost – nužna za održavanje prirodnog, društvenog i ljudskog kapitala potrebnog za ostvarivanje dohotka i životnog standarda. Prilikom navedenog treba voditi računa o tome da prevelika usmjerenost na turizam može voditi do ovisnosti gospodarstva o turizmu, pri čemu postoji opasnost od zapostavljanja razvoja drugih sektora i djelatnosti. Poštivanjem ekonomske održivosti osigurava se održiv razvoj, odnosno upravlja se resursima na efikasan način kako bi se njima mogle koristiti i buduće generacije.

Temeljni cilj koncepta je unaprjeđenje kvalitete života i očuvanje društveno-ekonomskog identiteta lokalne zajednice te osiguranje potpunog doživljaja i zadovoljstva turista razvojem kvalitetnih turističkih proizvoda i usluga, a sve to uz očuvanje resursa koji će omogućiti dugoročno generiranje navedenoga u budućnosti.

Održivi razvoj Vrhovina trebao bi u budućnosti omogućiti realizaciju potencijala turističke ponude koja na području općine još uvijek nije razvijena. U tom smislu, održivi razvoj turizma težit će:

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 62

Razvoju turizma Razvoju turizma Razvoju turizma kroz izgradnju kroz valorizaciju kroz valorizaciju turističke prirodne baštine kulturne baštine infrastrukture i sadržaja

Razvoj turizma kroz valorizaciju prirodne baštine

Općina se može pohvaliti netaknutom i čistom prirodom koja može predstavljati veliki adut u pogledu privlačenja turista željnih bijega iz gradske svakodnevice. S obzirom na to da se općina nalazi unutar dva sata vožnje od gradova poput Zagreba, Rijeke i Zadra, evidentno je da u prirodnoj baštini leži veliki potencijal koji se tek treba iskoristiti.

Razvoj turizma kroz valorizaciju kulturne baštine

Naglasak bi se trebao staviti na iskorištavanje postojeće kulturne baštine prisutne na području općine, ali i Like općenito. Navedeno uključuje primjerice pripremu sira škripavca, sira iz mješine, ličko kolo, ličko prelo i ličku narodnu nošnju.

Razvoj turizma kroz izgradnju turističke infrastrukture i turističkih sadržaja

Na području općine ne postoji dovoljno razvijena turistička infrastruktura, odnosno ne postoji dovoljno prisutan turistički sadržaj koji bi utjecao na dolazak turista. Jedan od rijetkih sadržaja namijenjenih u turističke svrhe koji se može izdvojiti, nalazi se u okviru SRC Bijeli vrh. Tamo prisutni sadržaji u pogledu ziplinea ili stijenskog penjanja svakako imaju potencijal daljnjeg širenja, no to samo po sebi nije dovoljno za zadovoljavanje potreba modernog turista koji uz emocionalne doživljaje traži i doživljavanje lokalnih posebnosti, gastronomiju te ponudu u pogledu trgovina u kojima se primjerice mogu kupiti tipični lokalni i poljoprivredni proizvodi. S obzirom na navedeno, općina treba staviti

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 63

naglasak na diverzifikaciju ponude i stvaranje novih sadržaja u smislu prvenstveno smještajnih kapaciteta i infrastrukturi usmjerenoj turistima.

3.2.1. VIZIJA

Vizija predstavlja željeni cilj, odnosno sliku budućnosti kakvoj su se dionici obvezali. Glede turističkog razvoja, kao u konkretnom slučaju, vizija je koncepcija onoga što neka regija želi postići s tim u vezi. Pokazuje kako turistički sektor zamišlja destinaciju kroz protek određenog vremena i fokusira se na napore da to ostvari. U konkretnom slučaju dionike predstavljaju Općina Vrhovine (administrativna jedinica), Turistička zajednica Vrhovine, privatni iznajmljivači na području općine, turističko – ugostiteljski objekti na području općine, OPG-ovi i poljoprivredna gospodarstva, te stanovnici općine.

U svezi s određivanjem buduće vizije turizma, trebalo bi odrediti elemente koje bi ona trebala odražavati, odnosno:

• Svrhu – iz kojeg razloga razvijati turizam? o Radi povećanja prihoda jedinice lokalne samouprave o Radi povećanja životnog standarda na području općine o Radi revitalizacije područja i povećanja broja stanovnika • Vrednote – koju vrstu vrednota želimo da općina Vrhovine izražava? o Blizina Plitvičkih jezera o Prirodne ljepote i čisti okoliš o Prostor koji obiluje regionalnom tradicijom u pogledu ličke kulturne baštine • Budućnost – koja bi trebala biti pozicija općine po ostvarenju postavljenih ciljeva? o Prepoznatljiva vikend i izletnička destinacija, kao i primamljiva tranzitna destinacija tijekom cijele kalendarske godine • Standarde – koje standarde želi općina zadovoljavati prilikom usluživanja svojih gostiju?

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 64

Slika 7 Općina Vrhovine

Izvor: Internet pretraživanje

VIZIJA

Općina Vrhovine bit će turistička destinacija s cjelogodišnjom

turističkom aktivnošću koja će ciljati na privlačenje

posjetitelja iz gradskih centara Hrvatske željnih bijega iz gradske svakodnevice i uživanja u prirodi. Prepoznatljivost tržišta temeljit će se na potpunoj usmjerenosti na gosta s

ciljem njegovog ponovnog dolaska.

Ideja je da se osigura cjelogodišnja turistička aktivnost temeljena na međudjelovanju prirodnih ljepota koja uključuju čistu prirodu te životinjska i biljna bogatstva i antropogenih turističkih resursa u pogledu folklorne baštine te brojnih novoizgrađenih turističkih sadržaja.

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 65

3.2.2. MISIJA

Kako bi se ostvarila vizija, dionici imaju potrebu posjetiteljima nuditi jedinstvenu ličku atmosferu izraženu u prirodnoj i kulturnoj baštini. Budući da je turistički razvoj u početnoj fazi postoji potreba za njegovanjem vrijednosti koje su neophodne za uspjeh kao što su timski rad, partnerstvo i međusobno povjerenje. Na temelju navedenog oblikovana je sljedeća misija:

MISIJA

Na području općine nudit će se jedinstvena atmosfera domaćim i inozemnim posjetiteljima izražena kroz

prirodnu i kulturnu baštinu te gastrološku ponudu. Zadovoljavajući potrebe naših gostiju i pridržavajući se

načela održivog razvoja, trajno ćemo unaprijediti kvalitetu života lokalne zajednice. Inovativnost, timski rad i

partnerstvo, međusobno povjerenje i poštivanje naših tradicionalnih vrednota bit će temelj na kojem ćemo graditi uspjeh.

3.2.3. OBLICI TURISTIČKIH PROIZVODA

Općina Vrhovine je do sada turizam temeljila na sporadičnim dolascima gostiju, sportskim grupama, lovcima, kratkim zaustavljanjima i sl. To čini jako malen broj posjeta i noćenja te se može smatrati samo začetkom turizma. Ponuda nije razvijena, kao ni komplementarna. Ovakav turizam ne može stvarati značajnu dodanu vrijednost za destinaciju jer nije razvijena turistička ponuda kao ni konkretni turistički proizvodi. Općina svoj turizam mora temeljiti na prirodnim i kulturnim bogatstvima te ih međusobno povezati, interpretirati i unaprijediti.

Obzirom na prisutne značajke, vrsta turizma koja će se razvijati u Vrhovinama bit će ruralni turizam kao turizam koji se odvija na ruralnom području te uključuje različite aktivnosti povezane s boravkom u prirodi, a koji je svoj pravi procvat doživio unazad nekoliko posljednjih godina djelovanjem nekoliko činitelja:

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 66

• Naturofilija – trend koji označava potrebu povratka prirodi, a koji se oslanja na sve noviju potrebu očuvanja i zaštite prirode. Glavni konzumenti idealiziranog ruralnog okruženja su stanovnici urbanih centara.

• Sve učestalija pojava tzv. ruralnih poduzetnika, odnosno osoba koje investiraju u nekretnine u ruralnom okruženju pretvarajući ih u objekte za iznajmljivanje gostima

• Komunikacijska tehnologija i transport učinili su sve veći broj ruralnih destinacija lako dostupnima

Turisti koji odmor provode u ruralnim područjima su često visoko obrazovane osobe mlađe i srednje dobi, prosječnih ili natprosječnih prihoda koji provođenje slobodnog vremena u ruralnom području vide kao priliku za bijeg od rutine gradskog života i stresa na radnom mjestu, a među kojima se nalaze turisti koji kao glavnu atrakciju ruralnog turizma vide kulturnu tradiciju, kao i turisti koji užitak pronalaze u boravku u prirodi i bavljenjem različitim vrstama fizičkih aktivnosti.

Prema trajanju boravka turista na području općine, mogu se izdvojiti dvije vrste turizma koje, uz intenziviranje aktivnosti u pogledu ostvarenje strateških ciljeva razvoja turizma koji proizlaze iz ovog dokumenta, mogu dati zamaha razvoju ostalih specifičnih oblika turizma koji će se također navesti.

• Vikend turizam – najčešće obuhvaća boravak u nekoj turističkoj destinaciji u periodu od petka poslijepodne do nedjelje navečer. S obzirom na to da na području Vrhovina još uvijek ne postoje komercijalni smještajni kapaciteti u pogledu hostela ili velike ponude u smislu ponude smještaja u privatnim apartmanima i kućama te nije dostupan pretjerano velik turistički sadržaj koji može turiste zadržati na dulji period, a s obzirom na relativnu blizinu većih naseljenih gradova, ovaj se oblik turizma nameće kao prikladan za područje općine.

• Izletnički turizam – predstavlja ga kretanje posjetitelja prema nekom atraktivnom resursu čije zadržavanje na području općine ne bi trajalo duže od 24 sata. U tom pogledu razlikuju se dnevni i poludnevni izletnici. Vrhovine su smještene u neposrednoj blizini Plitvičkih jezera čija je posjećenost na godišnjoj razini oko 1,7 milijuna posjetitelja te raste iz godine u godinu. U tom smislu, potrebno je stvoriti nove atraktivne sadržaje koji bi dio navedenih posjetitelja privukli u Vrhovine u okviru njihovog tranzita s jedne destinacije na drugu. Stoga, potrebno je uložiti napore u oglašavanje općine kao mjesta koje svojim posjetiteljima može pružiti ponudu koja će zadovoljiti njihove potrebe u okviru dnevnog ili poludnevnog tranzita budući da je turistička ponuda općine relativno nepoznata.

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 67

3.2.4. CILJEVI RAZVOJA OPĆINE VRHOVINE

U ovom poglavlju odredit će se opći cilj razvoja turizma općine Vrhovine te će se , obzirom na njega, odrediti posebni ciljevi čije je poduzimanje predviđeno u svrhu njegovog ostvarivanja.

Kao opći cilj može se odrediti: stvaranje prepoznatljive vikend i izletničke turističke destinacije karakteristične po raznolikosti turističke ponude tijekom cijele godine.

Kao posebni ciljevi mogu se izdvojiti:

1. Povećanje smještajnih kapaciteta na OPG-ovima

2. Povećanje broja turističkih sadržaja i razvoj turističke infrastrukture

3. Učinkovitije iskorištavanje potencijala prirodne i kulturne baštine

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 68

OPĆI CILJ

STVARANJE PREPOZNATLJIVE VIKEND I IZLETNIČKE TURISTIČKE DESTINACIJE KARAKTERISTIČNE PO RAZNOLIKOSTI TURISTIČKE PONUDE TIJEKOM CIJELE GODINE

POSEBNI CILJ 1

POVEĆANJE SMJEŠTAJNIH KAPACITETA NA OPG-ovima

U svrhu ostvarenja općeg cilja, nužno je stvoriti preduvjete za ekspanziju turizma. Postojeći smještajni kapaciteti nisu dovoljni za zadovoljavanje potreba uzrokovanih eventualnim i očekivanim povećanjem broja gostiju. Navedeni će se posebni cilj ostvariti ulaganjem u smještajnu infrastrukturu kao što su hosteli ili smještajni kampovi.

Radi ograničenih financijskih sredstava Općine, potrebno je aktivno raditi na uključivanju lokalnog stanovništva u ostvarenje navedenog cilja na način da će se potencijalne iznajmljivače upoznati s mogućim subvencijama ili povoljnim kreditima koji im se pružaju u sklopu turizma. Kao pozitivan primjer i vodilja u kojem se smjeru treba kretati aktivnost u ostvarenju ovog cilja je izgradnja Big Bear Resorta Plitvice – modernog kamping odmarališta. Iako se radi o privatnom projektu koji je dijelom pokriven kreditom komercijalne banke, a uz potporu Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG- BICRO), pruža odličan potencijal za suradnju i stvaranje sinergije između privatnog i javnog sektora kojom bi mogli profitirati svi dionici.

POSEBNI CILJ 2

POVEĆANJE BROJA TURISTIČKIH SADRŽAJA I RAZVOJ TURISTIČKE INFRASTRUKTURE

Prilikom dolaska na destinaciju, turisti žele u potpunosti osjetiti činjenicu da je i lokalna zajednica usmjerena u njihov dolazak kako bi se osjećali dobrodošlima i spremnima na povratak na istu destinaciju. Navedeno će se ostvariti ulaganjem u elemente turističke potražnje koja će zadovoljiti potrebe turista kako za rekreacijom, tako i zabavom i opuštanjem.

Sadržaji na čije se stvaranje treba usmjeriti su oni koji će unaprijediti kvalitetu i povezati se na postojeće turističke vrijednosti u pogledu prirodne baštine što će se ostvariti kroz izgradnju šetnica, biciklističkih staza i sl., kao i sadržaji čija slična ponuda na području općine trenutno ne postoji ili nije razvijena na dovoljnoj razini (suvenirnice, restorani, barovi).

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 69

Glavni rezultat koji se ostvarenjem ovog cilja namjerava ostvariti je etabliranje Vrhovina kao turističke destinacije kroz cijelu godinu. Postojeći turistički sadržaji nedovoljno iskorištavaju potencijal općine kao zimske destinacije usprkos činjenici da njezin geografski položaj i klima u potpunosti zadovoljavaju preduvjete za okretanje i takvoj vrsti turizma. Općina je okružena brojnim padinama koji omogućavaju izgradnju skijaškog i sanjkališnog centra u kojima bi se pružala usluga unajmljivanja sanjki i druge zimske opreme kao i izgradnja zimskih igrališta i parkova koji bi predstavljali dodanu vrijednost turističkoj ponudi kroz organizaciju igara za djecu angažiranjem animatora u snježnim periodima godine (studeni – veljača).

POSEBNI CILJ 3

UČINKOVITIJE ISKORIŠTAVANJE POTENCIJALA PRIRODNE I KULTURNE BAŠTINE

Na području općine postoji bogati biocenozan prostor koji nije iskorišten. Općina posjeduje jedinstvena biocenozna staništa biljnih (endemsko stanište crnog i bijelog bora te kukurijeka na dolomitu koji se ujedno nalazi i na grbu općine) i životinjskih vrsta (šišmiš, dinarska rovka, pojedine vrste ptica od kojih se posebno ističe stanište Kosca u Donjem i Gornjem Babinom Potoku). Također u općini se nalazi posebni ornitološki rezervat Borove šume Male Kapele kao stanište specifičnih vrsta ptičjeg svijeta (krstokljuni, batokljuni, žune, djetlići i dr.)

Obzirom na navedeno, razgledavanje biljnog i životinjskog svijeta, trebalo bi biti jedan od glavnih proizvoda općine. U tu svrhu, trebala bi se razviti infrastruktura promatranja kroz primjerice, ugradnje teleskopa pokretanih ubacivanjem novčića, uređivanjem staza za šetnju koja bi pratila najaktivnija staništa, stavljanjem u rad informacijskih i edukativnih centara za posjetitelje o ekologiji područja. Navedeno bi, s druge strane zahtijevalo i dobro pripremljene vodiče i potrebu za njihovom obukom.

S druge strane, iako općina ne posjeduje elemente kulturne baštine u istoj mjeri kao i one prirodne baštine, sama iskorištenost tih elemenata je vrlo skromna. Na području općine nalaze se dva materijalna kulturna dobra (Crkva sv. Arhangela Mihajla i Gavrila i Crkva sv. Petra i Pavla) i jedno nematerijalno kulturno dobro (Ličko prelo). Turisti koji se nađu na njenom području trenutno vrlo teško mogu znati za neko od ovih dobara budući da ne postoji način kojim bi ih se o tome informiralo. U tu svrhu, bilo bi potrebno postaviti info ploče koje bi turiste usmjeravale prema navedenim crkvama te upoznavale s njihovom poviješću, a u okviru info centra ili prostorija turističke zajednice mogli bi se prodavati bedževi i razglednice s njihovom slikom. Ličko prelo kao karakterističan običaj za većinu ličkih sela, predstavlja izvrstan potencijal za manifestacije koje bi se mogle održavati nekoliko puta u ljetnoj sezoni kako bi se turiste upoznalo s autohtonim običajima regije.

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 70

Između Vrhovina i Zalužnice dogodila se jedna od najslavnijih bitaka u hrvatskoj povijesti – bitka kod Jurjevih stijena. Te davne 1663. godine Petar Zrinski i hrvatskih krajišnici porazili su četiri puta brojniju vojsku Ali-paše Čengića. Ovom veličanstvenom pobjedom zauvijek je spriječen prodor Osmanlija u Gacku. U tom se pogledu predlaže pokretanje obilaska lokacije pomoću vodiča kao i organiziranje rekonstrukcija povijesne bitke koja bi zasigurno privukla veliki broj posjetitelja budući da slična događanja na drugim lokacijama (npr. Stubice, Samobor) privlače tisuće gledatelja.

3.2.5. OPERATIVNE STRATEGIJE RAZVOJE TURIZMA

U ovom poglavlju opisat će se konkretni koraci i dati prijedlozi koje bi radnje Općina trebala poduzeti u svrhu ostvarivanja zacrtanih ciljeva za prometanje u istaknutu turističku destinaciju na području Like. Operativna strategija će se orijentirati na turističke proizvode, odnosno specifične oblike turizma koji na području općine imaju potencijal razvoja, a iz prethodno navedenih prisutnih turističkih proizvoda u pogledu vikend i izletničkog turizma.

3.2.5.1. RAZVOJ TURISTIČKIH PROIZVODA

Turizam se u jednoj od svojih prvih definicija opisuje kao pojava modernog doba, koja je izazvana potrebom za odmorom i promjenom klime, probuđenim i njegovanim smislom za ljepote krajolika, radosti i užitkom boravka u slobodnoj prirodi. Danas je opće prihvaćena definicija Svjetske turističke organizacije (UNWTO) prema kojoj turizam uključuje sve aktivnosti proizašle iz putovanja i boravka osoba izvan njihove uobičajene sredine ne dulje od jedne godine radi odmora, poslovnog putovanja i drugih razloga nevezanih za aktivnosti za koje bi primili ikakvu naknadu u mjestu koje posjećuju.

Elementi koji čine glavne sastavnice razvijenog turizma određenog područja su, između ostalih, turistička potražnja i turistička ponuda.

• Turistička potražnja je određena količina roba i usluga koju su turisti spremni kupiti u određenom vremenu i pod određenim uvjetima, odnosno ukupan broj osoba koje sudjeluju u turističkim kretanjima ili se žele uključiti u turistička kretanja kako bi se koristile različitim turističkim uslugama u mjestima izvan svoje uobičajene sredine u kojoj žive i/ili rade.

• Turistička ponuda je dio turističkog tržišta na kojem se turistima nude i prodaju robe i usluge kojima oni zadovoljavaju svoje turističke potrebe.

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 71

Iz navedenog je vidljivo kako su oba elementa u uskoj korelaciji, odnosno da je turistička ponuda preduvjet privlačenja turističke potražnje na određeno područje. Ovisno o turističkoj ponudi koja je prisutna na određenom području, može se utjecati na vrstu turista koji će ponudom biti privučeni, odnosno na vrstu turizma koji će na tom području biti prisutan.

Na taj način, razlikujemo turizam prema:

• Trajanju boravka turista (izletnički, vikend, boravišni)

• Stupnju mobilnosti turista (stacionarni, mobilni, tranzitni)

• Dobnoj strukturi turista (dječji, omladinski, obiteljski, „treće dobi“)

• Nacionalnoj pripadnosti (domaći, inozemni)

• Načinu organizacije putovanja (individualni, organizirani, mješoviti)

• Tržištu na kojem se odvija organizacija putovanja (emitivni, receptivni)

• Broju sudionika (individualni, grupni)

• Godišnjem dobu (ljetni, zimski)

• Prostornom obuhvatu (lokalni, regionalni, nacionalni, međunarodni, interregionalni, intraregionalni)

• Vremenu kada je određeni resurs najatraktivniji (predsezonski, sezonski, postsezonski, izvansezonski)

Međutim, u situacijama kada se određena destinacija okrene diverzifikaciji ponude i stavlja fokus na motive koji ljude pokreću na turistička putovanja, odnosno kada se nastoje zadovoljiti specifične potrebe užeg segmenta tržišta, riječ je o specifičnim oblicima turizma. Takvi su oblici turizma uvjetovani određenim motivom koji turista pokreće na posjet destinaciji gdje je turistička ponuda prilagođena ostvarenju određenog doživljaja.

• Specifični oblici turizma zasnovani na prirodnim resursima (zdravstveni turizam, sportski turizam, nautički turizam, ekoturizam, seoski turizam, lovni i ribolovni turizam, naturizam, robinzonski turizam i dr.)

• Specifični oblici turizma zasnovani na društvenim resursima (kongresni turizam, kulturni turizam, gastronomski i enofilski turizam, turizam događanja, vjerski turizam, turizam na umjetno stvorenim atrakcijama i sl.)

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 72

Obzirom na navedeno, a u korelaciji s najznačajnijim vrstama turizma u općini navedenim u prethodnom poglavlju (vikend i izletnički turizam), iz istih se na području općine mogu razviti specifični oblici turizma:

• Ekoturizam – jedan je od specifičnih oblika turizma koji obuhvaća odgovorna putovanja u prirodna područja, s visokim stupnjem zaštite okoliša, koja utječu na dobrobit lokalnog stanovništva i uključuju razumijevanje i obrazovanje turista. Svrha eko turizma je edukacija turista, osiguravanje sredstava za očuvanje ekološkog sustava destinacije, održivi gospodarski razvoj i jačanje lokalne zajednice te poticanje poštivanja različitih kultura i ljudskih prava, a glavni motiv posjetitelja provođenje odmora u očuvanoj prirodi čime se Vrhovine svakako mogu pohvaliti. Obzirom na to da je ekoturizam popularan kod stanovnika velikih gradova, a da se općina nalazi u relativnoj blizini gradova kao što su Rijeka (130 km), Zagreb (173 km), Zadar (157 km) i Karlovac (125 km), od kojih putovanje do Vrhovina ne traje dulje od 2 sata, lako je prepoznati potencijal njegovog razvoja.

• lokalna etno hrana i etno proizvodi, autohtoni smještaj, Proizvodi očuvana priroda

• konzumacija domaćih proizvoda ekološkog i organskog uzgoja, Aktivnosti upoznavanje s kulturom lokalnog stanovništva

Ciljano tržište • generacija x i y, obitelji s djecom

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 73

• Sportsko-rekreacijski i adrenalinski turizam - sportski turizam definira se kao "turizam u kojem je sport glavni motiv putovanja i boravka turista u turističkom odredištu." Obzirom na kontinentalnu smještenost općine, prosječan je broj snježnih dana s više od 1 cm snijega u Vrhovinama 30 - 80 dana godišnje (u pravilu od studenog do travnja). Maksimalna visina snijega kreće se od 80 do 150 cm. Trajanje snježnog pokrivača u višim predjelima je duže (20 - 70 dana godišnje), a u ravničarskom nižem dijelu kraće (desetak dana u debljini 30 cm i više). U tom smjeru, poduzeti su koraci u smislu otkupa zemljišta za izgradnju skijališta „Panos“ kako bi se turistička ponuda zaokružila na razdoblje tijekom cijele kalendarske godine i tijekom zimskih mjeseci, dok u sklopu SRC Bijeli Vrh postoji infrastruktura adrenalinskog turizma.

Proizvodi • sportska događanja na otvorenom

Aktivnosti • skijanje, sanjkanje, zipline, sportsko penjanje, bicikliranje

Ciljano tržište • obitelji s djecom, generacije X, Y i Z

• Robinzonski turizam – prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata, objekt za robinzonski smještaj je onaj u kojem ugostitelj pruža usluge smještaja u prostorijama ili na prostorima pod neuobičajenim okolnostima i uvjetima. Kao jedan od osnovnih uvjeta koje objekt mora zadovoljavati je da se radi o šatoru, prostoriji/prostorijama ili prostorima za smještaj izgrađenih od lokalnog i prirodnog materijala te prirodne mogućnosti (stare kuće od kamena ili drva, kolibe od trstika ili granja, pećine i sl.), prostorije i prostori neuobičajenog oblika ili postavljeni na neuobičajen način (pod zemljom, na stupovima, drvu, vodi, stijeni i

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 74

slično), koji može ali i ne mora biti priključen na infrastrukturu (struju, vodu, kanalizaciju, plin, telefon i sl.).

Otvaranjem Big Bear Plitvice Camping Resorta, kao modernog kamping odmarališta sa 100 smještanih kapaciteta, stvoreni su temelji razvoju robinzonskog turizma koji bi se eventualnim ulaganjima u budućnosti mogao i širiti kroz turistički koncept glampinga.

Proizvodi • smještajni kapaciteti od prirodnih materijala, glamping Aktivnosti • dnevni izleti, istraživanje lokalne gastrološke ponude Ciljano tržište • Baby boomers, generacija X i Y

• Kulturni i povijesni turizam – Vrhovine imaju nekoliko sadržaja iz kojih bi se mogao razviti jedan cijeli aspekt turističke ponude, a vezani su isključivo za područje općine ili Like općenito. Vrhovine su dom dvaju materijalnih kulturnih dobara u vidu crkava te nematerijalnog kulturnog dobra u obliku ličkog prela. Međutim, njihovo postojanje slabo je prezentirano na tržištu. Također, na području Vrhovina odigrala se jedna od najznačajnijih bitaka hrvatske povijesti, bitka kod Jurjevih stijena koja nije turistički valorizirana ni na koji način te trenutno ne posjeduje potencijal da postane prepoznatljiva na tržištu.

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 75

Proizvodi • Poprište povijesne bitke, crkve, nematerijalna kulturna baština Aktivnosti • Manifestacije, rekonstrukcije povijesne bitke Ciljano tržište • generacija X i Y

• Promatranje ptica i ostalog životinjskog svijeta - obzirom na postojanje posebnog ornitološkog rezervata Borove šume Male Kapele u kojemu su prisutne brojne specifične vrste ptičjeg svijeta, postoji mogućnost privlačenja turista koji su zainteresirani za edukativne programe o prirodi, a privlače ih destinacije koje osim prirode i ptica imaju kulturno-povijesne znamenitosti i gdje mogu posjetiti slikovita naselja te kupiti autohtone lokalne proizvode.

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 76

• promatračnice, dalekozori pokretani ubacivanjem Proizvodi kovanica, edukacijski centar

Aktivnosti • edukacije o ekologiji područja, vođene ture

Ciljano tržište • Baby boomers, generacija X

Slika 8. Oblici specifičnih vrsta turizma na području općine Vrhovine

Promtranje ptica i ostalog životinjskog svijeta Kulturni i Ekoturizam povijesni turizam

Robinzonski turizam

Sportsko- rekreacijski turizam

Izvor: Izrada autora

Iz navedenih potencijalnih vrsta turizma koje se u općini mogu razviti na način da sadržaji koji se u sklopu njih budu razvijali čine glavne elemente turističke ponude, vidljivo je da općina ima veliki potencijal što se tiče raznovrsnosti ponude kojom bi privukla turiste različitih dobnih skupina i potreba čime bi ostvarila veći broj turističkih dolazaka i izbjegla ovisnost općine o rezultatima samo jedne vrste turizma.

3.2.5.2. TURISTIČKA INFRASTRUKTURA

U svrhu ostvarivanja općeg cilja i profiliranja Vrhovina kao prepoznatljive vikend i izletničke turističke destinacije karakteristične po raznolikosti turističke ponude tijekom cijele godine, potrebno je prethodno stvoriti i preduvjete koji se sastoje u stvaranju turističke infrastrukture nužne za povećanje turističke aktivnosti.

PROJEKTIMA PREDVIĐENA INFRASTRUKTURA

Strategija razvoja Općine Vrhovine za razdoblje od 2015.-2020. godine sadrži nekoliko razvojnih projekata koji bi svojim provođenjem pridodali značajnu dodanu vrijednost u turističkoj ponudi općine.

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 77

Navedeni projekti su kako slijedi:

Šifra projekta Naziv projekta Opis projekta

Ulaganje u skijašku stazu, žičaru s pratećim sadržajima, 1-1-1-14 SRC Bijeli Vrh – Skijalište sustav zasnježivanja, parkiralište i pristupnu prometnicu do skijališta

Projekt izgradnje na području 1-1-1-17 SRC Bijeli Vrh – Ličko selo Rudopolja obuhvaća izgradnju autohtonog seoskog posjeda

Na području Rudopolja uredit će se teren, ograditi i nabaviti 1-1-1-18 SRC Bijeli Vrh - Zorbing odgovarajuća oprema. Do objekta će se izgraditi pristupni put.

1-1-1-20 Hostel Rudopolje Izgradnja hostela 3. skupine

1-1-1-21 Hostel Gornje Vrhovine Izgradnja hostela 3. skupine

1-1-1-22 Hostel Gornji Babin Potok Izgradnja hostela

Izgradnja kuglane u Donjem 1-1-1-23 Bowling centar Babinom potoku

Izgradnja i opremanje šumskih 1-1-1-29 Glamping vila koje se grade od drveta, a u obliku su šatora

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 78

Skijalište

U okviru PUR Vrhovine za razdoblje 2015.-2020. predviđena je izgradnja skijaške staze za koju je dovršen postupak otkupa zemljišta. Navedeno bi pridodalo na atraktivnosti Vrhovina kao zimske atrakcije, te zaokružilo turističku ponudu na razdoblje od cijele godine. U Lici postoji nekoliko skijališta od kojih se mogu izdvojiti skijalište Bačke Oštarije (između Gospića i Karlobaga), Mukinje i Lovinac-Cvituša, ukupnih dužina staza između 1,3 kilometara i 100 metara koliko sadrži sanjkaška staza u Lovincu.

Slika 9 Skijališta u Bačkim Oštarijama, Mukinjama i Lovinac-Cvituši

Izvor: Internet pretraživanje

Sadržaj: u okviru skijališta mogao bi se pokrenuti prostor za iznajmljivanje skijaške i sanjkaške opreme, kao i pružiti mogućnost usluga instruktora skijanja te animatora. Oprema skijališta trebala bi uključivati vučnicu, a osim skijališne staze može se formirati i staza za skijaško trčanje i staza za sanjkanje. Također, skijalište se nameće kao savršena lokacija za otvaranje restorana s ponudom tradicionalne ličke kuhinje i suvenirnice s ponudom proizvoda lokalnih OPG-ova. Doprinos posebnim ciljevima: otvaranje skijališta doprinijelo bi ostvarivanju posebnih ciljeva 2 i 3.

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 79

Ličko selo

Provedbom predmetnog projekta izgradio bi se autohtoni seoski posjed na kojem bi se mogle pružati turističke usluge u vidu prethodno navedenog ekoturizma. Uz suradnju privatnog i javnog sektora, navedeno bi predstavljalo odličan turistički potencijal uz mogućnost provođenja različitih radionica, edukacija i drugih aktivnosti kojima bi se turiste upoznavalo s lokalnim tradicijama. Također, mogli bi se zainteresiranima ustupati tradicionalni lički proizvodi, uz potencijal otvaranja i manjeg broja smještajnih kapaciteta. Kao primjeri dobre prakse mogu se izdvojiti istarske stancije, dalmatinska etno-eko sela i baranjske etno kuće.

Slika 10 Primjeri istarske stancije, dalmatinskog etno-eko sela i baranjske etno kuće

Izvor: Internet pretraživač

Sadržaj: uz smještaj, u okviru ličkog sela mogla bi se nuditi mogućnost sudjelovanja u poljoprivredi, kulinarskim tečajevima autohtone ličke hrane, a predlaže se i nadovezivanje na postojeće atrakcije poput biciklizma u okviru kojih bi se za grupe posjetitelja mogle organizirati cjelodnevne aktivnosti i izvan smještajnog kapaciteta. Također, ličko selo predstavljalo bi odličnu podlogu za uspostavu suradnje sa školama iz ličkog kraja, ali i šireg područja budući da bi se posjetima učenika predmetnoj infrastrukturi pružio kako edukativan, tako i zabavni karakter.

Doprinos posebnim ciljevima: otvaranje Ličkog sela doprinijelo bi ostvarivanju posebnih ciljeva 1 i 2.

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 80

Zorbing i bowling centar

Navedena dva projekta svojim bi realiziranjem ojačala ponudu u pogledu rekreativnog turizma koja u okviru SRC Bijeli Vrh već predstavlja sadržajno najbogatiji oblik turističke ponude.

Zorbing predstavlja vožnju u spužvasto-plastičnoj lopti promjera tri metra i predstavlja vid rekreacije i zabave kako za odrasle tako i za djecu. Kao primjer dobre prakse za navedeno se može navesti adrenalinski park Kupjak koji, kao i SRC Bijeli Vrh, u svojoj ponudi obuhvaća čitav niz zabavnih aktivnosti među kojima je i zipline.

Bowling centar u Donjem Babinom potoku predstavljao bi iznimno važan dio turističke ponude općine budući da bi predstavljao za sada jedini element infrastrukture koji bi omogućavao sportsko-rekreativne aktivnosti u zatvorenom prostoru te bi poboljšao turističku ponudu u vrijeme kada zimski mjeseci ne dozvoljavaju boravak na otvorenom.

Sadržaj: infrastruktura bowling centra obuhvaćala bi nekoliko bowling staza te prostor za iznajmljivanje opreme kao i prostor za kupnju hrane i pića.

Doprinos posebnim ciljevima: otvaranje bowling centra doprinijelo bi ostvarivanju posebnog cilja 2.

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 81

Hostel Rudopolje, hostel Gornje Vrhovine i hostel Gornji Babin Potok

Projekt izgradnje 2 hostela trenutno je u postupku osiguranja financijskih sredstava, dok je hostel Gornje Vrhovine u izgradnji. Hostelima bi upravljala javna ustanova, a njihovim bi se otvaranjem dobilo novih 200 kreveta što bi značajno povećalo ponudu smještaja.

Slika 11 Primjer hostela u kontinentalnom području

Izvor: Internet pretraživač

Sadržaj: primarna uloga hostela bila bi pružanje smještaja, a u okviru kojega bi se turistima mogle pružati informacije o svim turističkim atrakcijama općine, kao i mogućnost pribilježavanja za turističke obilaske u grupama.

Doprinos posebnim ciljevima: otvaranje triju hostela pridonijelo bi ostvarivanju posebnog cilja broj 1.

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 82

Glamping

Glamping predstavlja oblik kampiranja koji uključuje smještaj koji je luksuzniji nego onaj koje se inače povezuje s tradicionalnim kampiranjem. Sukladno Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine kampovi definicija glamping kućice je da se radi o pokretnoj opremi za kampiranje od čvrstog materijala, nije čvrsto vezana za tlo (može se pomicati), neuobičajenog je oblika ili je prostorno postavljena na neuobičajen način (npr. pod zemljom, na stupovima, drvu, vodi, stijeni i slično), s ili bez kupaonice dok glamping oprema predstavlja pokretnu opremu za kampiranje koja nije ili je samo djelomično od čvrstog materijala, pruža razinu više od uobičajene usluge (npr. šator s kupaonicom) i/ili koja je prostorno postavljena na neuobičajen način (npr. stupovima, drvu, vodi, stijeni).

Iako je u svijetu ovakav način boravka u prirodi odavno prihvaćen, u Hrvatskoj se pojavio tek u proteklih nekoliko godina. Od postojećih kampova u Hrvatskoj valja istaknuti kamp Lanterna u Poreču, kamp Krk i kamp Čikat na Lošinju. U ponudi navedenih postoje smještajne jedinice poput šatora, safari šatora i kućica na drvetu, a na lokacijama koje nude potpuni doživljaj prirode s obzirom na smještenost u ili uz sam rub šuma.

Slika 12 Primjeri glamping turističke infrastrukture

Izvor: Internet pretraživač

Sadržaj: glamping infrastruktura obuhvaćala bi postavljanje kućica na drvetu i pokretnih kućica na tlu kao i šatora. Navedena bi infrastruktura bila izgrađena od prirodnih materijala (drveta), a sam sadržaj u okviru glamping centra poželjno bi bilo obogatiti ponudom ekološki uzgojene i lokalne hrane, te uređenjem šetnica i izgradnjom parkova kako bi se posjetiteljima omogućio bijeg iz grada u prirodu i mir, iz zatvorenog prostora na čist zrak, ali bez žrtvovanja udobnosti.

Doprinos posebnim ciljevima: otvaranje glamping kampa pridonijelo bi ostvarenju posebnih ciljeva 1 i 2, te djelomično i cilju 3.

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 83

PREDLOŽENA INFRASTRUKTURA

Vidikovci i infrastruktura promatranja ptica

Predloženi sadržaj bio bi dio ornitološkog rezervata Borove šume Male Kapele kao staništa specifičnih vrsta ptičjeg svijeta (krstokljuni, batokljuni, žune, djetlići i dr.). Atrakcija promatranja ptica, obzirom na ciljane grupe turista željne boravka u prirodi i bijega od stresa gradskog života, može se ukomponirati u turističku ponudu općine kao cross-sell, budući da su entuzijasti promatranja ptica zainteresirani i za druge aspekte turističke ponude mjesta koje posjećuju, prvenstveno kulturne. Povremenim promatračima navedena bi se atrakcija mogla nuditi kao dodatna ponuda nadovezana na ranije predložene biciklističke ture i izlete u prirodi.

Sadržaj: unutar ornitološkog parka postavile bi se promatračnice izgrađene od ekološki prihvatljivih materijala, a niz novouređene šumske šetnice koje bi pratile najaktivnija staništa, postavili bi se dalekozori pokretani ubacivanjem novčića. Također, u okviru turističkog centra ili osnivanjem zasebnog informacijsko-edukativnog centra posjetitelji bi mogli dobiti informacije ili edukacije o ekologiji područja, a obilasci aktivnih staništa uključivali bi mogućnost grupnih obilazaka uz sudjelovanje vodiča.

Doprinos posebnim ciljevima: Izgradnja navedene infrastrukture s uključivanjem dodatnih navedenih sadržaja pridonijela bi ostvarenju ciljeva 2 i 3.

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 84

Park drvenih skulptura hrvatskih pjesnika i pisaca

Obzirom da je na području općine određeno vrijeme boravio i Silvije Strahimir Kranjčević kao jedan od najznačajnijih pjesnika hrvatskog realizma, valjalo bi iskoristiti potencijal koji je njegova prisutnost ostavila, a u pogledu iskorištavanja u turističke svrhe.

Sadržaj: U sklopu parka bit će postavljene drvene skulpture koje će predstavljati najznačajnije pjesnike i pisce hrvatske povijesti, sa Silvijem Strahimirom Kranjčevićem kao centralnom figurom. Na pisanim tablama posjetitelje će se upoznati s njegovim stvaralaštvom i životom, kao i kratkim crticama o životu svakog od pjesnika čija će se skulptura nalaziti u parku. Također, na istim tablama mogu se ispisati pjesme koje je Kranjčević napisao tijekom svog boravka u Vrhovinama kao što su „U očaju“ i „Klekoh tebi na grob“. Doprinos posebnim ciljevima: Izgradnja navedenog parka pridonijela bi ostvarenju ciljeva 2 i 3.

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 85

Revitalizacija povijesnih događaja i organiziranje manifestacija

Na području Vrhovina odvila se jedna od najvažnijih, a zapravo malo poznatih bitaka hrvatske povijesti. Godine 1663., Turci su krenuli kroz Jurjeve stijene prema Otočcu prilikom čega su na njih navalili hrvatski pješaci i konjanici. Iako četiri puta brojniji, Turci su doživjeli težak poraz. Izvori kažu da je poginulo oko 2000 Turaka, a 370 ih je zarobljeno. Navodno je s hrvatske strane poginulo samo 16 vojnika. Vijest o uništenju turske vojske kod Jurjevih stijena brzo se proširila Europom. Prema predaji, u čast pobjede Hrvata sve crkve u Rimu dugo su zvonile. Ovom veličanstvenom pobjedom Petar Zrinski i hrvatski krajišnici zauvijek su spriječili prodor Osmanlija u Gacku. Turci iz Bosne su oslabljeni i više nikada nisu pokušali napasti Hrvatsku, a vladavina Turaka u Europi približila se svome kraju.

Također, na području općine kao nematerijalno kulturno dobro javlja se ličko prelo, a za područje Like karakteristično je i ličko kolo.

Koncept: Uprizorenjem povijesne bitke te održavanjem manifestacija veznih za nematerijalna kulturna dobra općine i Like, stvorit će se dodatna kulturno-turistička ponuda koja bi u suradnji povezala sve dionike te zainteresiranu javnost.

Doprinos posebnim ciljevima: Navedena bi aktivnost pridonijela ostvarenju ciljeva 2 i 3.

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 86

3.2.6. MARKETING

Marketinški ciljevi odnose se na cjelokupni razvoj ponude proizvoda i usluga, kako kroz osnaživanje postojećih tako i kroz razvoj novih proizvoda, ali uz kvalitetno postavljen brand i kanale komunikacije. Uz jasan cilj da se kroz bolju kvalitetu smještaja, kreiranjem nove ponude i privlačenjem tržišta otvori mogućnost za cjelogodišnji turizam, posebnu je pažnju potrebno usmjeriti na pozicioniranje proizvoda na tržištu. Sve to mora biti praćeno edukacijom kadrova zaposlenih u turizmu, kako privatnih iznajmljivača tako i osoba zaposlenih u kulturno-zabavnim djelatnostima odnosno osoba koji su u direktnom i indirektnom kontaktu s gostima u destinaciji. Uz sve to, potrebno je razviti i bolji sustav marketinške komunikacije, ponajviše kroz stalne inovacije u marketinškom pristupu fokusirajući se na internet kao alat u komunikaciji odnosno, tzv., e-marketing.

Nastavno na strateški cilj, definiran kroz posebne ciljeve, marketing Vrhovina trebao bi se orijentirati na dva područja s pripadajućim podciljevima:

• kreiranje destinacijskog brenda Definiranje • definiranje atrakcija u svrhu turizma branda

• edukacija privatnih iznajmljivača i drugih dionika Ljudski resursi i • razvoj e-marketinga komunikacija

3.2.6.1. DESTINACIJSKI BRAND

Destinacijski brand predstavlja život jedne destinacije, ono što destinacija jest i ono što želi biti. Kvalitetno kreiran, postavljen i komuniciran destinacijski brand predstavlja:

• Destinacijski konkurentni identitet; • Ono što čini destinaciju pamtljivom i različitom od drugih; • Samu bit i trajne karakteristike destinacije; • Interakciju između ključnih prednosti destinacije i načina na koji ih gosti percipiraju; • Sliku u očima drugih;

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 87

• Skup percepcija, osjećaja i stavova spram destinacije.

Destinacijski identitet je osobna karta destinacije odnosno predstavlja sve ono što destinacija objektivno nudi, čime raspolaže i što pruža svojim posjetiteljima.

prirodne ljepote

kulturna i povijesna baština

ugođaj malog mjesta koji

nudi bijeg od stresa VRHOVINE lički ambijent

Kroz destinacijsko pozicioniranje nužno je jasnom komunikacijskom porukom poručiti sljedeće:

Gostima željnim Vrhovine su spoj upotpunjenih opuštenog iskustava, Vrhovine odmora, Vrhovine nude kombinaciju pasivnog odmora, avanturističkih pružaju odmor doživljaja divlje doživljaja i za duh i tijelo prirode i ličkog kulturnog ambijenta ispunjenja

3.2.6.2. E-MARKETING I KOMUNIKACIJSKE AKTIVNOSTI

Područje općine mora biti predstavljeno tržištu, a komunikacija mora biti usmjerena na stvaranje želje za ponovnim posjetom i pretvaranjem te želje u stvarno putovanje. Raspolažući ograničenim financijskim sredstvima i ljudskim resursima, turistička zajednica koja je zadužena za promociju

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 88

područja, mora se usmjeriti na direktan marketing koji bi bio financijski isplativ. U tom smislu postoji potreba orijentiranja e-marketingu.

E-marketing aktivnosti podrazumijevaju aktivnosti koje se temelje na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama i danas postaju ključne u destinacijskom marketingu. Polazište za njihovo formiranje je koncept ciklusa putovanja, odnosno razumijevanje kako pristupiti turistima u fazama maštanja, planiranja, tijekom boravka u destinaciji i kada žele podijeliti svoje iskustvo s društvenom zajednicom. Vrhovine se kao turistička destinacija predstavlja na stranicama https://tzo-vrhovine.hr koju će dalje razvijati i unaprjeđivati TZ Vrhovine.

Usluge koje se nude na web stranicama i koje pridonose povjerenju su: ažurne informacije, mogućnost kontaktiranja e-mailom, ikona „help“, on-line brošure koje se mogu „downloadati“ i printati te virtualno pregledavati i

Identitet i povjerenje prelistavati.

Plan putovanja može se smatrati korisnim alatom u kojem bi korisnici, odnosno potencijalni posjetitelji mogli sastavljati personalizirani planer u koji će moći prikupljati i slagati informacije te se ponovno u njega vraćati.

Organizacija sadržaja treba pokrivati sve faze u ciklusu putovanja te se preporučuje da se u strukturu web stranice nadodaju cjeline poput – kako doći do destinacije, posebnosti, korisne informacije, preporuke i iskustva. Za Sadržaj Turističku zajednicu bitno će biti pratiti sadržaje koje generiraju korisnici, a koji se nalaze na društvenim mrežama, blogovima, mrežama na kojima se dijele video sadržaji i fotografije, stranice na kojim se daju ocjene. Takve sadržaje važno je uskladiti sa službenim sadržajima.

Uloga dizajna stranica očituje se u funkcionalnosti i estetici. Dizajn stranice Dizajn TZ je primjeren, uključujući poželjne velike, ambijentalne fotografije te pregledno strukturirane stranice.

U obavještavanju korisnika o sadržajima dostupnim u općini, preporučuje se Interaktivnost integriranje linkova koji potiču na otvaranje, informacija koje se mogu printati i linkova „više“.

Komunikacijske aktivnosti vezane uz e-marketing su sljedeće:

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 89

Korištenje društvenih medija zahtjeva različite pristupe, a mediji koji se danas najčešće koriste su: Facebook, Twitter, Instagram. Obzirom da TZ Vrhovine nije prisutna niti na jednom od ovih medija preporučuje se otvaranje barem 2 kanala putem kojih će informacije doprijeti do krajnjih korisnika.

Facebook je vodeća stranice društvenih mreža s 2.2 milijardne aktivnih mjesečnih korisnika. Najinteraktivnija je društvena mreža budući da dopušta objavljivanje fotografija, videozapisa i tekstualnih poruka Društveni web te je kao takva najprikladnija platforma za promociju.

Twitter je internetska društvena mreža za slanje kratkih poruka (do 140 znakova). Trenutno ima više od 300 milijuna aktivnih korisnika.

Instagram je aplikacija za dijeljenje fotografija putem mobilnih telefona uz mogućnost geolociranja mjesta na kojima je fotografija uzeta.

TZ može na kvartalnoj ili polugodišnjoj bazi izdavati e-newsletter u kojem bi davala pregled glavnih događanja u općini. Potrebno bi, u tu svrhu, bilo na E-mail marketing glavne web stranice TZ-a staviti mogućnost prijave za primanje e- newslettera te ga promovirati na web stanicama, kroz društvene medije ili prilikom usmenih i pismenih kontakata.

Snažan razvoj „mobilnog turizma“ utječe na kvalitetu doživljaja turista na različite načine. To su dostupnost svuda i uvijek, mogućnost dobivanja usluga Aplikacije za mobilne uređaje na samoj lokaciji te mogućnost donošenja spontanih odluka u realnom vremenu. Razvojem turističke ponude dobro bi bilo predvidjeti aplikacije kao npr. gastrološka ponuda, biciklom kroz Vrhovine i sl.

Turistička zajednica ima ulogu pomagati poslovni sektor na način da će poticati poslovne subjekte u destinaciji koji kreiraju turističku ponudu. Podrška ponuđačima u destinaciji može biti osigurana na sljedeće načine:

• On-line brošure Podrška poslovnom sektoru • E-newsletter • Strukturirani skup informacija koristan za poslovni segment poput baza agencija, liste turoperatera, adresara vodiča, programa događanja, trendovi po tržištima i sl.

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 90

4. MJERE I PROGRAMI PODRŠKE REALIZACIJI STRATEGIJE

Mjere i programi podrške realizaciji Strategije postoje na razini Republike Hrvatske, na razini Ličko – senjske županije te na razini Europske unije. U nastavku teksta, navest će se i opisati primjeri mjera i programa podrške relevantni za realizaciju Strategije.

4.1. PROGRAMI RASPOLOŽIVI NA RAZINI REPUBLIKE HRVATSKE

Potpore turističkom sektoru svake godine dodjeljuju Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica putem javno objavljenih poziva/natječaja, dok Hrvatska banka za obnovu i razvoj turističkom sektoru odobrava povoljna i razvojno usmjerena financijska sredstva. U nastavku se donose osnovni podaci o raspoloživim programima/pozivima koji su dostupni na službenim mrežnim stranicama Ministarstva turizma (http://www.mint.hr/javni-pozivi), Hrvatske turističke zajednice (http://www.htz.hr) i Hrvatske banke za obnovu i razvitak – HBOR-a (http://www.hbor.hr/kreditni_program). Uobičajeno se potpore i/ili krediti odnose na tekuću kalendarsku godinu te je stoga potrebno prije pristupanja provjeriti raspoloživost pojedinog programa/poziva odnosno prihvatljivost projekta i aktivnosti, iznose potpora te rokove dostave prijava.

Ministarstvo turizma

Bespovratne potpore Ministarstva turizma mogu se podijeliti u dvije skupine, one namijenjene javnom sektoru: jedinicama područne (regionalne) samouprave – županijama i jedinicama lokalne samouprave – općinama i gradovima te one namijenjene privatnom sektoru.

Potpore javnom sektoru Ministarstvo dodjeljuju Putem programa razvoja javne turističke infrastrukture te Programa razvoja cikloturizma na kontinentu.

U okviru Programa razvoja javne turističke infrastrukture sufinanciraju se projekti: uređenja plaža, kapitalna ulaganja u Centre za posjetitelje i interpretacijske centre te javna turistička infrastruktura u funkciji razvoja aktivnog turizma: Operativnih planovi razvoja cikloturizma županija, uređenje i označavanje postojećih i novih cikloturističkih, pješačkih i jahačkih ruta kao i uređenje, postavljanje i opremanje stanica za iznajmljivanje e-bicikla.

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 91

Kroz Program razvoja cikloturizma na kontinentu moguće je dobiti potpore za trasiranje, uređenje i označavanje cikloturističkih ruta, izradu karata, zakup web domene, izradu mobilne aplikacije.

Privatnom sektoru, subjektima malog gospodarstva (trgovačkim društvima izvan javnog sektora, obrtima i zadrugama), obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG-ima) koja pružaju ugostiteljske i/ili turističke usluge te privatnim iznajmljivačima namijenjena su sredstva za ulaganja u povećanje standarda, kvalitete i dodatne ponude ugostiteljskih objekata, održivi razvoj, diverzifikaciju ponude te razvoj turističkog gospodarstva kroz Program konkurentnog turističkog gospodarstva usmjeren na poticanje atraktivnosti i konkurentnosti turizma. Tako su kroz različite mjere dostupna bespovratna sredstva za: izgradnju kampova ili kamp odmorišta na područjima gdje takvih sadržaja nema, aktiviranje planinarskih i lovačkih domova, izgradnju (uređenje) objekata za robinzonski smještaj, izgradnju bazena, izgradnju i opremanje potrebne infrastrukture za rekreacijske, sportske, zabavne ili tematske sadržaje koji pridonose većoj popunjenosti i produljenju turističke sezone, ulaganje u uređenje izletišta, kušaonica, vinotočja, obnovu (proširenje i uređenje) postojećih OPG-ova koji pružaju ugostiteljske i/ili turističke usluge. U ovu skupinu spadaju i potpore za razvoj posebnih oblika u turizmu i to: cikloturizam (infrastruktura i oprema, odmorišta, vidikovci, sportsko-rekreativne i pustolovne aktivnosti (jahanje, planinarenje i sl.), igrališta, adrenalin parkovi i sl.

Hrvatska turistička zajednica

HTZ već godina dodjeljuje bespovratna sredstva turističkim zajednicama, u cilju unapređenja proizvoda, stvaranja prepoznatljivog imidža hrvatskog turizma kao i obogaćivanja turističke ponude u pred i posezoni, putem Programa potpore turističkim zajednicama na turistički nerazvijenim područjima te Programa dodjele de minimis potpora za razvoj turističkog sektora.

Kroz Program potpore turističkim zajednicama na turistički nerazvijenim područjima, sredstva bespovratne potpore namijenjena su isključivo turističkim zajednicama, a za:

1. Razvoj i unapređenje turističke ponude destinacije te uvjeta boravka turista i to: a) uređenje šetnica, cikloturističkih, tematskih i poučnih staza, vidikovaca, izletišta i sl., brendiranje turističke destinacije, unapređenje kvalitete ključnih turističkih proizvoda (kulturni turizam, eno/gastro, cikloturizam, poslovna putovanja, wellness i zdravlje, aktivni odmor), izradu promotivnih

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 92

brošura o ključnim turističkim proizvodima za klaster/županiju: podizanje kvalitete informacija za posjetitelje (informativne ploče i sl.), izrada/redizajn internetskih stranica klastera/županija. b) izradu nove i popravak postojeće turističke/smeđe signalizacije;

2. Edukaciju: strukovno usavršavanje i trening za nositelje turističke ponude i davatelje usluga (npr. usavršavanje za podizanje kvalitete usluživanja hrane i pića - sommelieri, cooking show, edukacija pratitelja/vodiča za selektivne oblike turizma, turističke interpretatore, edukacija za privatne iznajmljivače, edukativne radionice za davatelje turističkih usluga i sl.).

3. Razvoj, obnova i unapređenje javne turističke infrastrukture: sufinanciranje razvoja, obnove i unapređenja javne turističke infrastrukture.

U okviru Programa dodjele de minimis potpora za razvoj turističkog sektora bespovratne financijske potpore osim turističkim zajednicama, općinama i gradovima, namijenjene su i poduzetnicima koji su registrirani za ugostiteljstvo ili pružanje usluga turizmu, OPG-ovima te ustanovama, i to za:

1. Projekte turističkih inicijativa i proizvoda na turistički nerazvijenim područjima i to: programe razvoja i unapređenja ključnih proizvoda te razvoj turističkih inicijativa i proizvoda. Sredstva se mogu dobiti za: wellness i zdravlje (izgradnju i obnovu bazena, opremu za fitnes i teretane, saune i masaže), kulturni turizam (ulaganje u infrastrukturu i sadržaje kulturnih ustanova), cikloturizam (infrastruktura i oprema za odmorište, bike servise, bike&bed smještaj), pustolovni i sportski turizam (infrastruktura i oprema za izletišta, špilje, rafting, stijene za penjanje, vidikovce, igrališta), poslovni turizam (infrastruktura i nabava opreme za potrebe održavanja poslovnih skupova), gastro i eno turizam (kušaonice vina i dr. proizvoda te gastroproizvoda, vinotočja, pokretne kuhinje za show cooking), uređenje javnih sadržaja i turističke infrastrukture (vidikovci, promatračnice, biciklističke i vinske staze), uređenje/izgradnju dodatnih sadržaja uz smještajne objekte.

2. Potpore događanjima: za kulturno zabavna, sportska, eno-gastronomska, povijesna, tradicijska i ostala događanja u PPS razdoblju (pred i posezoni) na području cijele Republike Hrvatske, nacionalna i regionalna događanja te TOP događanja.

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 93

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR)

HBOR podupire ulaganja u razvoj turističke ponude s krajnjim ciljem produženja turističke sezone. Kratkoročni krediti koriste se za pripremu turističke sezone, odnosno financiranje potrebnih obrtnih sredstava za nabavu hrane, pića, sitnog inventara te tekuće održavanje dok su dugoročni krediti namijenjeni za ulaganja u osnovna sredstava- kupnju, izgradnju ili rekonstrukciju i opremanje objekata. Korisni kreditnih programa HBOR-a mogu biti trgovačka društva, obrtnici te OPG-i.

Banka nudi dva programa za razvoj turizma i to:

Program kreditiranja turističkog sektora čiji je cilj realizacija investicijskih projekata u turističkoj djelatnosti, a kojima se stvaraju uvjeti za poticanje zapošljavanja, produženje turističke sezone te povećanje prihoda u turizmu s ciljem podizanja konkurentnosti turističkih destinacija. Krediti se odobravaju u kunama uz kamatnu stopu od 2% godišnje te rokom otplate do 17 godina. Kreditna se sredstva mogu koristiti za: unapređenje smještajne ponude, povećanje smještajnih kapaciteta i kategorizacije, izgradnju ili uređenje energetski učinkovitih smještajnih kapaciteta, podizanje razine i raznovrsnosti usluge kroz dodatne sadržaje koji proširuju ponudu smještajnih objekata, kao i obnovu objekata sagrađenih u skladu s izvornom tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom, zaštitu i očuvanje kulturne baštine u funkciji turizma, obogaćivanje raznovrsnosti novih usluga i sadržaja: sportski, zdravstveni, nautički turizam, unapređenje turističke ponude i sadržaja: tematski parkovi, golf vježbališta, akvariji, muzejsko-izložbeni prostori, luke nautičkog turizma i ostali sadržaji za povećanje konkurentnosti destinacije.

Program pripreme turističke sezone koji omogućuje povezivanje turističkog sektora sa sektorom proizvodnje i usluga u cilju poticanja konkurentnosti proizvođača i dobavljača te turističkih subjekata. Prihvatljiva su ulaganja: nabave hrane, pića i sitnog inventara, troškovi tekućeg održavanja, plaće, režijski troškovi. Kreditna sredstva odobravaju se u kunama uz valutnu klauzulu, uz promjenjivu kamatnu stopu, s rokom korištenja od 15. prosinca do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO)

Nastala 2014. godine spajanjem Hrvatske agencije za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG INVEST) i Poslovno-inovacijske agencije Republike Hrvatske

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 94

(BICRO). Svrha spajanja ovih dviju Agencija jest strateško kreiranje jedinstvenog sustava koji će poduzetnicima pružiti podršku kroz sve razvojne faze njihovog poslovanja – od istraživanja i razvoja ideje pa sve do komercijalizacije i plasmana na tržište.

Tijekom 20 godina postojanja, Agencija se ustrajno zalaže za poticanje malog gospodarstva i razvoj poduzetništva u Republici Hrvatskoj. Djelatnost Agencije obuhvaća poticanje osnivanja i razvoja subjekata malog gospodarstva, poticanje ulaganja u malo gospodarstvo, financiranje poslovanja i razvoja subjekata malog gospodarstva kreditiranjem i davanjem jamstva subjektima malog gospodarstva za odobrene kredite od strane kreditora, kao i davanjem potpora za istraživanje, razvoj i primjenu suvremenih tehnologija.

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 95

4.2. PROGRAMI RASPOLOŽIVI NA RAZINI LIČKO – SENJSKE ŽUPANIJE

U Ličko-senjskoj županiji provode se Program potpora poljoprivredi od 2016. do 2020. godine („Županijski glasnik“ Ličko-senjske županije br. 20/16.) te Program poticanja razvoja malog gospodarstva 2014.-2020. godine („Županijski glasnik“ Ličko-senjske županije br. 08/14.).

Cilj provedbe Programa potpora poljoprivredi na području Ličko-senjske županije je povećanje konkurentnosti poljoprivrednih proizvođača kroz razvoj prepoznatljivih lokalnih proizvoda u cilju razvoja ruralnog turizma kao nepoljoprivredne djelatnosti putem izložbi, manifestacija i natjecanja u kvaliteti poljoprivrednih proizvoda, osnaživanje malih poljoprivrednih gospodarstava, unapređenje edukacije i stručnog osposobljavanja poljoprivrednih proizvođača za rad na poljoprivrednim gospodarstvima te stvaranje znanstvenih osnova za povećanje dohodovnosti i konkurentnosti poljoprivrednih proizvođača na području Županije. Korisnici ovih mjera mogu biti udruge, trgovačka društva, obrti i obiteljska poljoprivredna gospodarstva, a visina potpore iznosi do 50% opravdanih troškova. Za realizaciju navedenih mjera u 2018. godini u Proračunu Ličko-senjske županije bila su planirana sredstva od 145.000,00 kuna.

Program poticanja razvoja malog gospodarstva provodi putem više mjera, no važno je spomenuti mjeru kreditiranja poduzetništva uz subvenciju kamata te sufinanciranje pripreme projekata poduzetnika za kandidiranje i realizaciju putem EU projekata, zatim sufinanciranje certificiranja proizvoda i procesa, kao i poboljšanje poduzetničkih vještina kroz razne vidove izobrazbe poduzetnika i poticanje cjeloživotnog učenja. U proračunu Županije za mjeru subvencije kamate u 2018. godini planirana su sredstva u iznosu 300.000,00 kuna, za potpore marketinškim aktivnostima i promidžbu poduzetništva 50.000,00 kuna, a za sufinanciranje pripreme projekta za EU fondove 70.000,00 kuna.

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 96

4.3. PROGRAMI EUROPSKE UNIJE ZA POTPORU RAZVOJA TURIZMA

Europski fondovi su financijski instrumenti za provedbu pojedine javne politike Europske unije u zemljama članicama. Navedene javne politike Europske unije, država članica i država kandidatkinja temelj su za određivanje ciljeva čije ostvarenje će se poticati financiranjem kroz EU fondove.

Za korištenje sredstava ESI fondova ključan je strateški okvir jer se novac usmjerava na postizanje ciljeva identificiranih unutar određenog strateškog okvira. Strateški okvir predstavlja niz javnih politika (strategija, uredbi, zakona te podzakonskih propisa) koji sadržavaju ciljeve i smjernice za razvoj Europske unije i određene države članice, ali i prioritete koji će se financirati. Ključni strateški okvir Europske unije za razdoblje 2014.-2020. čine Kohezijska politika, Strategija Europa 2020 i pojedine sektorske javne politike.

Na razini Republike Hrvatske, strateški okvir i krovni plansko-programski dokument za korištenje ESI fondova određen je Sporazumom o partnerstvu kojeg je Europska komisija potvrdila u listopadu 2014. godine zatim operativnim programima, Zajedničkim nacionalnim pravilima i Zakonom o uspostavi institucionalnog okvira za korištenje ESI fondovima u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2014.-2020. kao i uredbama koje propisuju nadležnost pojedinih tijela za svaki ESI instrument. Spomenuti Sporazum o partnerstvu utvrđuje nacionalnu strategiju za korištenje europskih strukturnih i investicijskih fondova te opisuje na koji način će Republika Hrvatska pristupiti ispunjavanju zajedničkih ciljeva strategije Europa 2020 uz pomoć sredstava iz proračuna Europske unije.

Operativni programi su dokumenti u kojima se detaljnije opisuju i razrađuju mjere i aktivnosti za učinkovitu provedbu i korištenje ESI fondova. Republika Hrvatska za programsko razdoblje 2014. – 2020. godine donijela je 4 programa i to:

● Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.

● Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.

● Operativni program za pomorstvo i ribarstvo 2014.-2020.

● Program ruralnog razvoja 2014.-2020.

Aktivnosti unutar svakog operativnog programa financiraju se iz odgovarajućeg ESI fonda (Kohezijski fond, Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, Europski fond za pomorstvo i ribarstvo).

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 97

Republika Hrvatska postala je korisnica sredstava iz europskih fondova ulaskom u punopravno članstvo Europske unije 2013. godine. U financijskoj perspektivi 2014.-2020. godini na raspolaganju Hrvatskoj je ukupno 10,676 milijardi eura iz Europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova od čega je 8,397 milijardi eura predviđeno za kohezijsku politiku, 2,026 milijarde eura za poljoprivredu i ruralni razvoj te 253 milijuna eura za razvoj ribarstva.

Operativni program Konkurentnost i kohezija pokriva ulaganja Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda (prvenstveno tematskih ciljeva 1-7). Ukupna alokacija iznosi 6,8 milijardi EUR- a. Upravljačko tijelo za ovaj program je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Osnovni prioriteti za ulaganju u turizam su:

✓ jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija,

✓ korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija,

✓ poslovna konkurentnost,

✓ promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije,

✓ klimatske promjene i upravljanje rizicima,

✓ zaštita okoliša i održivost resursa,

✓ povezanost i mobilnost te

✓ obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje.

Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali s alokacijom od 1,6 milijardi eura pokriva ulaganja Europskog socijalnog fonda (prvenstveno tematskih ciljeva 8-11). Upravljačko tijelo je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, dok je Ministarstvo turizma posredničko tijelo 1. razine u dva prioriteta, investicijski prioriteti Socijalno uključivanje i Obrazovanje i cjeloživotno učenje. Prioriteti za turizam u ovom Programu su:

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 98

✓ visoka zapošljivost i mobilnost radne snage

✓ socijalna uključenost,

✓ obrazovanje i cjeloživotno učenje, te

✓ dobro upravljanje.

Operativni program za pomorstvo i ribarstvo pokriva ulaganja Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo, alokacija za Hrvatsku iznosi 252,6 milijuna EUR. Prioriteti financiranja odnose se na ribarstvo, akvakulturu, pomorstvo te preradu ribe.

Za Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske nadležno je Ministarstvo poljoprivrede. Program pokriva ulaganja Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, a alokacija iznosi 2,4 milijarde EUR.

Provedbene mjere za turizam su:

✓ M06 - Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja (podmjere: potpore za pokretanje poslovanja mladim poljoprivrednicima, potpore ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnom području, potpore razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava, razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima),

✓ M07 - Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima (podmjere: 7.1. sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj općina i sela u ruralnim područjima, 7.2. ulaganja u izradu, poboljšanje ili proširenje svih vrsta male infrastrukture uključujući ulaganja u obnovljive izvore energije i uštedu energije (vodoopskrba, odvodnja, nerazvrstane ceste), 7.4. ulaganja u pokretanja, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu)

✓ M08 - Ulaganje u razvoj šumskog područja i u poboljšanje održivosti šuma (podmjere: 8.5. potpore za ulaganja u poboljšanje otpornosti i okolišne vrijednosti šumskih ekosustava, 8.6.

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 99

potpore za ulaganja u šumarske tehnologije te u preradu, mobilizaciju i marketing šumskih proizvoda).

Cjelokupne informacije o raspoloživim ESI fondovima dostupne su na mrežnoj stranici www.strukturnifondovi.hr, a o Programu ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020. na stranici www.ruralnirazvoj.hr.

Programi Europske unije predstavljaju integrirani niz aktivnosti koje usvaja Europska unija u svrhu promicanja suradnje između država članica u različitim područjima povezanim sa zajedničkim politikama Unije, a glavna im je karakteristika da su podijeljeni isključivo prema sektorima (prate sektorske politike EU) pa samim time omogućuju i lakše traženje financiranja od strane korisnika. Projekti financirani iz ovih programa uglavnom su transnacionalni, odnosno zahtijevaju više partnera iz više različitih zemalja. Cilj svakog natječaja usmjeren je na rješavanje problema karakterističnih za pojedini sektor u Europi.

Punopravnim članstvom u Europskoj uniji, Hrvatska punopravno sudjeluje u svim postojećim Programima Unije. Za projekte u turizmu, prema Ministarstvu turizma, dostupni su:

➢ COSME - program za konkurentnost malih i srednjih poduzetnika. Prioriteti su: olakšavanje pristupa financiranju za MSP (Instrument kapital za rast i Instrument za garancije zajmova), olakšavanje pristupa tržištu (Enterprise Europe Network), bolji pristup instrumentima za konkurentnost i održivost poduzeća EU (Akcijski plan turizma) te promicanje poduzetništva i poduzetničke kulture (Erasmus za mlade poduzetnike). Aktivnosti prihvatljive za financiranje su: pristup financiranju (svaki oblik korisne transakcije ili investicije za razvoj aktivnosti MSP u skladu sa zakonom, akcijski planovi za turizam (razvoj i/ili promicanje održivih transnacionalnih tematskih turističkih proizvoda (vezanih uz, primjerice, europske rute posvećene određenim aspektima kulturne i industrijske baštine, biciklističke staze, eko-turizam, pomorske i sub-vodene površine, itd.); razvoj i/ili promicanja specijaliziranih proizvoda iskorištavanjem sinergije između turizma i kreativnih industrija na europskoj razini ; transnacionalna javna i privatna partnerstva u razvoju turističkih proizvoda za određene dobne skupine (npr. starije i mlade) za

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 100

povećanje broja turista između europskih zemalja u predsezoni i posezoni; izgradnja sheme kapaciteta. Za program je nadležno Ministarstvo gospodarstva www.minpo.hr .

➢ OBZOR (HORIZON) 2020. - program za istraživanje i inovacije koji objedinjuje aktivnosti Sedmog okvirnog programa (FP7), inovacijske aspekte Programa za konkurentnost i inovacije (CIP) i EU doprinos Europskom institutu za inovacije i tehnologiju (EIT). Prioriteti za turizam su: izvrsna znanost, industrijsko vodstvo, društveni izazovi, instrument za MSP. U okviru ovog programa mogu se financirati: istraživački projekti, inovacije , mjere koordinacije i potpore (normizacija, širenje, umrežavanje i sl.), instrument za MSP (različite stope za različite aktivnosti). Prijaviti se mogu sve fizičke i pravne osobe bez obzira na prebivalište i mjesto osnivanja, mala i srednja poduzeća iz kreativnih industrija, ICT poduzeća. Nadležno je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo gospodarstva, Agencija za mobilnost i programe EU.

➢ KREATIVNA EUROPA – program pomoći kulturnim i kreativnim industrijama u transnacionalnom djelovanju, kolanju radova s područja kulture te mobilnosti djelatnika i umjetnika na području kulturne i kreativne industrije. Prioriteti za turizam su: potprogram za kulturu, potprogram za medije i međusektorski potprogram za projekte suradnje kulturnih i kreativnih industrija te audio – vizualnih industrija. Turističke aktivnosti prihvatljive za financiranje su: projekti transnacionalne suradnje, europske mreže čija je svrha ojačati kapacitete kulturnog i kreativnog sektora na transnacionalnoj i međunacionalnoj razini) europski gradovi kulture. Nadležno za upravljanje je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 101

➢ LIFE – financijski instrument za podršku projektima za zaštitu okoliša i prirode. Prioriteti za turizam su: efikasnost okoliša i energije, bioraznolikost te upravljanje okolišem i informacijama. Za sufinanciranje su prihvatljive sljedeći tzv. „tradicionalni projekti“: pilot projekti, demonstracijski projekti, primjeri najbolje prakse, projekti informiranja i podizanja svijesti u vezi s jednim od prioritetnih područja. Postoji mogućnost financiranja „zelene infrastrukture“ kroz darovnice i zajmove/bankovne garancije. Nadležno tijelo je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode Republike Hrvatske.

➢ ERASMUS + - program čiji je cilj povećati zapošljivost i vještine, modernizirati obrazovanje i osposobljavanje mladih. Prioriteti za turizam: programi za mobilnost studenata i profesora visokoškolskih obrazovnih ustanova, programi za mobilnost učenika i profesora srednjoškolskih strukovnih obrazovnih ustanova, programi suradnje obrazovnih ustanova, poduzetnika, lokalne i regionalne uprave, civilnog sektora i programi za neprofitna europska sportska događanja. Za upravljanje programom nadležno je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo socijalne politike i mladih, za provedbu Agencija za mobilnost i programe EU.

➢ EaSI - program za zapošljavanje i socijalne inovacije koji promovira visoku razinu kvalitete i održivog zapošljavanja, uz garanciju dostatne i dolične socijalne zaštite, borbu protiv socijalne isključenosti i siromaštva te poboljšanje radnih uvjeta. Prioriteti za turizam: Progress - program za zapošljavanje i društvenu solidarnost, Eures - mreža za promicanje radne pokretljivosti i Mikrofinanciranje i socijalno poduzetništvo. Za upravljanje je nadležno Ministarstvo rada i mirovinskog sustava te Ministarstvo socijalne politike i mladih, a za provedu Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Ured za ravnopravnost spolova te Hrvatski zavod za zapošljavanje.

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 102

5. MONITORING PROVEDBE STRATEGIJE

Izradom Strategije razvoja turizma Općina Vrhovine učinila je prvi korak ka razvoju i unapređenju turizma i turističke ponude. Strategija analizira trenutno stanje općinskog turizma i određuje ciljeve čijim će se ostvarenjem to stanje unaprijediti. Temeljem analize demografskih obilježja stanovnika, zaposlenosti i nezaposlenosti, smještajnih kapaciteta, prirodnih i kulturnih turističkih dobra, turističkog prometa posljednjih godina i emitivnih tržišta postavljeni su određeni specifični ciljevi koji ostvarenjem doprinose glavnom strateškom cilju – razvoju turizma općine Vrhovine. Izrada strategije početak je razvoja turizma, a uspjeh će ovisiti o uspješnosti njezine implementacije. Pošto je strategija rađena za period od više godina, moguće su promjene specifičnih ciljeva ukoliko tržišni i turistički trendovi to budu zahtijevali, no glavni strateški cilj i smjernice razvoja (područja koja treba razviti ili unaprijediti) ne smiju se mijenjati.

Analizom su određeni dionici Strategije ovisno o njihovom stupnju utjecaja na izvršenje i koristi od rezultata izvršenja. U okviru upravljanja i nadzora implementacije Strategije iznimno je bitno poštovati hijerarhiju dionika i sukladno istoj obavljati svoje dužnosti i obveze. Jedino će se na taj način (svatko efikasno obavi zadani dio) osigurati uspješna implementacija Strategije. Definirano je tko, kada i što je potrebno učiniti kako bi se realizirali postavljeni ciljevi. Definirani su potrebni resursi, prioritet pojedinih projekata/aktivnosti kao i eventualni rizici koji mogu biti prepreka u realizaciji istih. Vodilo se računa da postavljeni ciljevi i zadaci budu izvedivi u praksi.

Razvoj turizma na načelu održivosti moguć je zajedničkim radom svih dionika, a pošto se radi o pet određenih grupa, potrebno je formirati tijelo zaduženo za nadzor provedbe Strategije, ostvarenje navedenih ciljeva i međusobno povezivanje dionika. Predlaže se da to tijelo bude formirano od strane Općine Vrhovine. Predlaže se i organiziranje jednog sastanka po kvartalu kako bi se utvrdio stvaran napredak provedbe Strategije, usporedilo ostvareno s planiranim i odredilo što se mora mijenjati.

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VRHOVINE 2019.-2024. 103