Trio Eusebius
Total Page：16
File Type：pdf, Size：1020Kb
71. DUBROVAČKE LJETNE IGRE 71st DUBROVNIK SUMME FESTIVAL 2020. HRVATSKA CROATIA TRIO EUSEBIUS ATRIJ KNEŽEVA DVORA RECTOR’S PALACE ATRIUM 24. SRPNJA | 24 JULY 21.30 9.30 PM TRIO EUSEBIUS EVA ŠULIĆ violina violin TONKA JAVOROVIĆ violončelo cello DAVID VUKOVIĆ glasovir piano DUBRAVKO DETONI: ZOVU ME TRYOR THEY CALL ME TRYOR DMITRIJ ŠOSTAKOVIČ: KLAVIRSKI TRIO OP. 67 U E-MOLU PIANO TRIO IN E MINOR, OP. 67 ANDANTE – MODERATO ALLEGRO NON TROPPO LARGO – ATTACCA: ALLEGRETTO * * * MAURICE RAVEL: KLAVIRSKI TRIO U A-MOLU, M. 67 PIANO TRIO IN A MINOR, M. 67 MODÉRÉ PANTOUM. ASSEZ VIF PASSACAILLE. TRÈS LARGE FINALE. ANIMÉ TRIO EUSEBIUS osnovan je 2017. na za ostvarenja u akademskoj godini Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Članovi 2018./2019. trija su Eva Šulić (violina), Tonka Hrvatski skladatelj, pijanist i pisac Javorović (violončelo) i David Vuković DUBRAVKO DETONI (Križevci, 1937.) (glasovir) te djeluju pod mentorstvom autor je 159 opusa orkestralne, komorne, prof. Pavla Zajceva. Godine 2019. su solističke, vokalne i elektroničke glazbe, postigli značajne rezultate na 16. niza multimedijskih projekata i Međunarodnom natjecanju eksperimenata, dvanaest knjiga poezije, mladih glazbenih umjetnika Ferdo Livadić proze, eseja, dnevnika i putopisa, serijâ (nagrada Ferdo Livadić za najbolju radijskih i televizijskih emisija, umjetničku osobnost te nagrada Grada mnogobrojnih koncertnih i diskografskih Samobora i Hrvatskog društva skladatelja komentara te dugogodišnji suradnik za najbolju izvedbu djela hrvatskog Dubrovačkih ljetnih igara (od 2000. do skladatelja za skladbu Dubravka Detonija 2010. godine). Za svoj iznimno plodan i Zovu me Tryor) te na 8. Hrvatskom uspješan rad ovjenčan je nizom nagrada i natjecanju mladih glazbenih umjetnika priznanja, kako u domovini tako i u Papandopulo (prva nagrada i nagrada inozemstvu („Vladimir Nazor“, „Josip Hrvatskog društva skladatelja za najbolju Štolcer Slavenski“, „Porin“ za životno izvedbu djela hrvatskog skladatelja). djelo, „Zvono Lotrščak“, nagrade Matice Također, dobitnici su Dekanove nagrade hrvatske i JRT-a, „Grand Prix“ 6. pariškog bijenala mladih, „Premio Italia“, UNESCO- ova nagrada, „Bedřich Smetana“ itd.). svjetlosne odjeke prasaka svih prirodnih Djela su mu izvođena na svim početaka i zaglavlja”. kontinentima, na najvažnijim svjetskim DMITRIJ DMITRIJEVIČ ŠOSTAKOVIČ festivalima, tiskana u domovini i (Sankt Peterburg, 1906. – Moskva, 1975.) inozemstvu te objavljena na šezdesetak odrastao je u građanskoj obitelji diskografskih izdanja. U njima se revolucionarnih simpatija. Majka ga je podjednako služi klasičnim počela učiti svirati klavir, a s 13 je godina, instrumentarijem i tekovinama kao najmlađi student, primljen na elektroničke glazbe, a u težnji za Konzervatorij, gdje je studirao klavir i obogaćivanjem zvuka i proširivanjem kompoziciju. Da bi mogao studirati, radio izražajnih mogućnosti često kombinira je i kao pijanist u kinima. Prvi je uspjeh oba zvukovna izvora. doživio izvedbom svojeg diplomskog Skladbu za klavir, violinu i violončelo djela, Prve simfonije (1925.), a nagrađen Zovu me Tryor napisao je u Dubrovniku je i na Prvome Chopinovom natjecanju. 1996. godine na poticaj Trija Orlando, koji Nastavio je sa skladanjem simfonija, ju je i praizveo u Zagrebu, sljedeće godine, filmske glazbe i scenskih djela, a naročito na skladateljevu rođendanskom koncertu. je uspješna bila njegova opera Lady Skladba je već bila u programu Macbeth Mcenskog okruga – sve dok, Dubrovačkih ljetnih igara, na kojima ju je nakon mnogo izvedbi, nije zbog nje oštro 2012. izveo Zagreb Trio, a osim u sastavu prozvan u novinama, u Pravdi 1936. za klavir, violinu i violončelo, često se Nakon toga, autor je povukao Četvrtu može čuti i u onome za klavir, flautu i simfoniju, na kojoj radio, i napisao saksofon. trezvenu, „pomirbenu“ Petu simfoniju, Autor je o skladbi zapisao sljedeće: „Djelo koja mu je popravila politički status, ali se sastoji od 27 međusobno povezanih cijeli će mu život obilježiti balansiranje ulomaka raznolikog tonskog izgleda u između umjetničkog i političkoga, kojima se, među ostalim, iskušavaju istovremeno preživljavanje u doba rađanje, postojanje i raspršivanje Staljina i održavanje autorskog markantnih polifonijskih fragmenata integriteta. Predavao je na, tada, uporno praćenih djelotvornim Lenjingradskom pa na Moskovskom homofonijskim mrljama, simultanost i konzervatoriju, dobivao nagrade i skladao postupna razdvojenost melodijsko- uspješna djela puna dramatike i ironije, no njegova je glazba ponovno proglašena ritmičkih pomaka uvijek drukčijih intervalskih raspona, trajnost nepodobnom 1948., izgubio je profesuru i suprotstavljanja akorda (harmonije) crti počeo više nastupati i snimati te se (melodiji), nadigravanje nesličnih okrenuo manjim oblicima. Nakon naglasaka (polifonija artikulacija), Staljinove smrti postao je prominentnim sovjetskim skladateljem. Šostakovič je izdržljivost gradiva pri psihološkim mijenama strukture, učinak tokatnoga napisao 15 simfonija, opere, balete, fenomena kao začetnika i rušitelja koncerte, sonate, mnogo filmske glazbe, fakture, oponašanje vokalnoga sloga značajna komorna djela. Nije se priklanjao svakoj novoj tendenciji u glazbi, iako ih je gotovo parodijski postavljenim instrumentalnim zvukovljem te pojava poznavao (u kasnijem opusu ponekad je raznorodnih glissanda kao sjećanja na rabio dvanaesttonsku tehniku), razvijajući umjesto toga vlastiti amalgam, dijelom prisiljen pisati „dvosmislenu“ glazbu kako bi izbjegao političke probleme, često harmoniju na Pariškom konzervatoriju. rabeći ironiju i „kodirajući“ izvorne Uz klasične autore, na njega su utjecale namjere. glazba Rimskog-Korsakova, javanskoga Trio za violinu, violončelo i glasovir, op. gamelana, ali i suvremeni autori. Poslije je 67, iz 1944. godine, jedno je od studirao kompoziciju u klasi Gabriela najznačajnijih djela komorne glazbe 20. Fauréa, kojemu je u znak zahvalnosti stoljeća, djelo čijem dramatičnom posvetio neka djela, no inače nije intenzitetu i kombinaciji elemenata, s zadovoljio stroge kriterije Konzervatorija, prolaznim melankoličnim trenucima koje pogotovo u pisanju fuga. Nekoliko je puta ipak pobjeđuju groteska, visoki napon i bezuspješno pokušavao osvojiti Rimsku konačna tragedija, možda u literaturi nagradu (stipendiju koja je izmakla i nema premca. Šostakovič ga je pisao pod Degasu, Manetu, Delacroixu) i ulazio je u dojmom vijesti o smrti bliskog prijatelja – polemike s kritičarima koji su ga previše, muzikologa kojem je Trio posvećen, Ivana kako je mislio, uspoređivali s Debussyjem. Ivanoviča Solertinskog, kojega predstavlja Početkom 20. stoljeća sklada sve više i prva, „ruska“, tema u djelu – ali i saznanja njegova su djela sve popularnija, naročito o strahotama Drugoga svjetskog rata. Gudački kvartet, Daphnis i Chloé, kao i Ugođaj određuje već snažno sumoran njegovo vjerojatno najpoznatije početak, flažoleti u violončelu i djelo, Boléro. Napisao je brojna djela za „pomaknuti“ žalobni fugato u kojem klavir, za glas i klavir, komorne skladbe, instrumenti kao da se pokušavaju dva koncerta za klavir (jedan samo za razdvojiti, a ne uspijevaju. Drugi stavak lijevu ruku), orkestralne komade. donosi maniju, groteskni ples, a largo – Tonalitetnu glazbu i klasične forme koji je izveden i na Šostakovičevom obogaćivao je na individualan način, sprovodu – vraća sporu patnju u formi rabeći „egzotične“ ljestvice, moduse, passacaglie, s temom u basu. Žalobna imitacije, barokne geste. Zbog iznimne koračnica četvrtog stavka kulminacija je pažnje koju je pri skladanju posvećivao djela u koju su se „upisivale“ ratne svakom detalju (i aludirajući na švicarsko asocijacije: logori, židovska glazba, podrijetlo Ravelova oca; majka mu je bila razaranja, a nakon žestine djelo iz Baskije), Stravinski ga je nazvao zaokružuje upečatljiva, gotovo svečana „švicarskim urarom“. turobnost s njegova početka. Svoj jedini, inovativni Klavirski trio Ravel je posvetio svojem nastavniku kontrapunkta Andréu Gédalgeu. Prvi je Ratne teme, ali one Prvoga svjetskog rata, stavak sonatni oblik na Ravelov način, s utjecale su i na nastanak završnog djela s dvjema temama u istom tonalitetu i programa, Ravelova Klavirskog trija iz odjecima baskijske glazbe u drugoj. Drugi 1914. Djelo je dovršeno nedugo nakon stavak je scherzo, nazvan po malajskom njemačke objave rata Francuskoj, koja je pjesničkom obliku pantun, čiju strukturu skladatelja potakla da se odmah prijavi u rabi. Nakon spore passacaglije, još jedne vojsku. Za pješaštvo je odbijen zbog večeras, slijedi finale, koji je ponovo nedovoljne kilaže, no postao je vojni slobodniji tip sonatnog oblika, energičan i vozač. obilježen naizgled beskrajnim trilerima. MAURICE RAVEL (Ciboure, 1875. - Pariz, Iako je Ravel započeo rad na Triju 1937.) studirao je najprije klavir i potresen početkom rata („Iznenada se rasplačem nad svim svojim snizilicama“, pisao je prijatelju), ovo djelo - koje nije u tonalitetu sa snizilicama - često djeluje vedro. Takvim ga je opisao i Ravelov biograf Theo Hirsbrunner, dodavši da ga „podsjeća na kakav zagonetni sonet Stéphanea Mallarméa”. Dina Puhovski TRIO EUSEBIUS was founded in 2017 at Dean’s Award for achievements in the the Zagreb Academy of Music. The trio academic year 2018/19. consists of Eva Šulić (violin), Tonka Javorović (cello) and David Vuković Croatian composer, pianist and writer (piano) and they perform under the DUBRAVKO DETONI’S (Križevci, 1937) mentorship of Professor Pavle Zajcev. In output consists of 159 opuses of 2019 they achieved great results at the orchestral, chamber, solo, vocal and 16th Ferdo Livadić International electronic