Godišnjak Zaštite Spomenika Kulture Hrvatske

Total Page:16

File Type:pdf, Size:1020Kb

Godišnjak Zaštite Spomenika Kulture Hrvatske GODIŠNJAK ZAŠTITE SPOMENIKA KULTURE HRVATSKE 39 2015 Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 2 Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 39-2015 Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 39/2015. The Preservation of Cultural Heritage in Croatia Annual, 39/2015 Izdavač/ Ministarstvo kulture RH Uprava za zaštitu kulturne baštine Publisher/Ministry of Culture of the Republic of Croatia Directorate for the Protection of the Cultural heritage Za izdavača/for the Publisher Nina Obuljen Koržinek Uredništvo/Editorial Board Ivan Alduk, Biserka Dumbović Bilušić Marijan Bradanović, Anuška Deranja Crnokić Ivo Glavaš, Viki Jakaša Borić, Martina Juranović Tonejc, Vanja Kovačić, Zrinka Paladino, Petar Puhmajer Glavni i odgovorni urednik/Editor-in-chief Franko Ćorić Tajnica i izvršna urednica/Managing editor Gordana Jerabek Lektura i korektura/Proofreading and Revision Silvija Brkić Midžić Prijevod na engleski/English Translation Aida Njunjić Grafičko oblikovanje/Graphic design Ivo Mađor, Kofein d.o.o., Zagreb Adresa uredništva/Editorial address Ministarstvo kulture RH Uprava za zaštitu kulturne baštine HR – 10 000 Zagreb, Ulica Ivana Runjanina 2 Tisak/Printed by: Printera grupa d.o.o. Tiskanje dovršeno/Printing completed: 2016. UDK 7.025 ISSN 0350-2589 (Tiskano izdanje / Print edition) ISSN 2459-668X (Digitalno izdanje / Electronic edition) 3 UDK 7.025 ISSN 0350-2589 ISSN 2459-668X Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 39-2015. 4 Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 39-2015 Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 39-2015 5 Sadržaj Table of contents 7 Denis Vokić: Novi prilozi raspravi o nazivu ukupnog predmeta interesa konzervatorsko-restauratorske i muzejske struke Contribution to the Debate on the Appropriate Term for the Totality of Subjects of Interest in Conservation-Restoration and Museum Profession 17 Anuška Deranja Crnokić, Ines Jelavić Livaković: Pravna zaštita poslijeratne arhitekture ostvarene u razdoblju od 1945. do 1990. godine na području Republike Hrvatske – doprinos valorizaciji i očuvanju Legal Protection of Post-war Architecture from the Period 1945 - 1990 in the Republic of Croatia – Contribution to its Evaluation and Preservation 37 Krešimir Galović: Ulica Antuna Bauera u Zagrebu – urbanističko-arhitektonski razvoj od srednjovjekovnog puta do moderne ulice Antun Bauer Street in Zagreb – Urban and Architectural Development from a Medieval Road to a Modern Street 65 Branka Marciuš: Rimska cesta od sela Preseka do Svetog Martina na Muri u Međimurju Roman Road from the Village of Preseka to Sveti Martin na Muri in Međimurje 77 Ratko Ivanušec, Marija Mihaljević: Lokaliteti križarskih utvrda Račeša, Cage – Lješnica, Sv. Ivan Trnava (Gornji Bogićevci) Crusader Fortress Sites Račeša, Cage – Lješnica, sv. Ivan Trnava (Gornji Bogićevci) 95 Marija Mihaljević, Zorislav Horvat, Marina Matković: Arheološka istraživanja lokaliteta ,,Njive“ kod Ivandola 2013./2014. Archaeological Research of the Locality of ,,Njive“ near Ivandol in 2013/2014 105 Anita Gamulin: Drvene stropne konstrukcije u gradu Hvaru Wooden Ceiling Constructions in the City of Hvar 125 Ivo Glavaš: Kaštel Andreis u Zamurvi (Jadrtovcu) u Morinjskom zaljevu kod Šibenika Andreis Castle in Zamurva (Jadrtovac) in the Morinj Bay near Šibenik 6 Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 39-2015 131 Ivo Glavaš: Marginalije o tvrđavi sv. Nikole kod Šibenika i Velikim kopnenim vratima Marginalia on the Fortress of St. Nicholas near Šibenik and on the Porta terraferma /Velika kopnena vrata/ 141 Ivo Šprljan: Stari podovi u šibenskim interijerima Ancient Floors in Šibenik Interiors 161 Marko Rukavina, Ksenija Petrić, Mladen Obad Šćitaroci: Analiza i procjena stanja zaštite arheoloških nalazišta Sesvete - prilog metodi analize i procjene u kontekstu integralne zaštite. Analysis and Assessment of the Status of Protection of Archaeological Sites Sesvete – Contribution to the Method of Analysis and Assessment in the Context of Integral Protection. 183 Ivo Šprljan: Obnova renesansnog pročelja u atriju benediktinskog samostana sv. Luce u Šibeniku Restoration of Renaissance Frontispiece in the Benedictine Monastery of St. Luce in Šibenik 197 Jasminka Podgorski Konzervatorsko–restauratorska istraživanja i radovi na slici Čudesne zaruke sv. Katarine Conservation-Restoration Works on the Painting Mystic Engagement of St. Catherine 207 Sonja Jakšić Obnova Štefančeve mlinice u Rastokama Restoration of Štefanac's Mill in Rastoke 221 In memoriam 7 Denis Vokić Novi prilozi raspravi o nazivu ukupnog predmeta interesa konzervatorsko-restauratorske i muzejske struke Denis Vokić UDK: 001.4:7.025 Sveučilište u Dubrovniku 001.4:069 HR – 20 000 Dubrovnik, Ćira Carića 4 Primljen/Received: 1. 3. 2016. Izvorni znanstveni rad/Original Scientific Paper Ključne riječi: konzerviranje i restauriranje, muzeologija, Nalaže se potreba da se ta rasprava upotpuni rezultatima spomenik kulture, kulturno dobro, baština, kultura istraživanja koje se prezentira u ovom članku, a koja bacaju Key words: conservation and restoration, museology, cultural novu svjetlost na postavljene probleme i na njihova mogu- monument, cultural property, heritage, culture ća rješenja. Cilj je rasprave na nacionalnoj razini pridonijeti smislenijem promišljanju buduće verzije europske norme Provedeno je istraživanje u cilju vrjednovanja pojmova kojima razni Očuvanje kulturnog dobra – Osnovno nazivlje i definicije kao pojedinci i zajednice označuju ukupnost predmeta interesa konzer- paneuropskoga terminološkog okvira za nazive, definicije i vatorsko-restauratorske i muzejske struke. Članak je prilog aktualnoj inteoperabilnost unutar struke i među raznim bazama poda- raspravi unutar strukovne zajednice u nas. U toj raspravi koriste se taka. U ovom trenutku Europska norma (CEN): Očuvanje kul- podatci za koje ovo istraživanje nalazi da nisu uvijek točni ili znan- turnog dobra – Osnovno nazivlje i definicije, EN 15898:2011 stveno argumentirani. Istražena je geneza nastanka pojma „kulturno (HRN EN 15898:2012) ne samo da nije zadovoljavajuća, nego dobro“ i kontekstualizirana u raspravu o pojmovima „spomenik kul- je potaknula i potiče nove nesuglasice i podjele. Ta je nor- ture“, „kulturno dobro“ i „kulturna baština“. Upozorava se na koliziju ma poticaj za više istraživanja. Ipak, može se reći da se ovaj značenja pojma „kulturna baština“ u nas sa značenjem koje je defi- članak prvenstveno bavi iznimno zanimljivom „hrvatskom“ nirao UNESCO 1982. godine, čime se otkriva da dio nesporazuma raspravom koja akademski i kuloarski ne prestaje biti aktual- u odnosu na dokumente UNESCO-a u nas potječe od te kolizije. Na na u struci već 25 godina, tj. otkada je jugoslavenski Zakon o temelju komparativnog istraživanja predlažu se moguće opcije za zaštiti „spomenika kulture“ zamijenjen hrvatskim Zakonom nadvladavanje uočenih problema. Ovo istraživanje je aktualno i u o zaštiti i očuvanju „kulturnih dobara“. kontekstu rasprave o „problematičnoj“ europskoj normi Očuvanje kulturnog dobra – Osnovno nazivlje i definicije EN 15898:2011 u smislu POVIJESNI KONTEKST DO 20. STOLJEĆA rasprave u cilju izrade poboljšane verzije norme. Gledano u povijesnom kontekstu, prvi predmeti kolek- cioniranja u srednjem vijeku nazivali su se: relikvije, na- UVOD kit, knjige, umjetnine i dokumenti. Nova se pomodnost Provedenim istraživanjima došlo se do spoznaja kojima se pojavila u Rimu dvadesetih godina 15. stoljeća.2 Ta je po- preispituje opravdanost polazišnih stajališta u nekim dosa- modnost nazvana „sakupljanje starina“ ili „kolekcioniranje dašnjim terminološkim znanstvenim raspravama u strukama antikviteta“. koje su bliske konzervatorsko-restauratorskoj, konkretno, U hrvatskim zemljama postojale su crkvene riznice, 1 povijesnoumjetničkoj, muzeološkoj i etnološkoj struci u nas. a počeli su se stvarati i privatni muzeji u domovima po- 3 1 Riječ je prvenstveno o znanstvenim raspravama koje su javno objavlje- jedinih plemića . Pojam muzej je do 19. stoljeća značio ne, primjerice: Maroević, I. (2007.): Spomenik kulture ili kulturno dobro. Što je primjerenije povijesti umjetnosti? Zbornik II. kongresa hrvatskih povjesni- čara umjetnosti, Zagreb: IPU. 15-20; i o članku Pruszynski J. P. (2005./2006.): 2 Koincidentno odmah nakon povratka pape iz Francuske u Rim što Spomenik kulture – uspomena ili kulturno dobro. Godišnjak zaštite spome- se dogodilo 1417. godine. nika kulture Hrvatske 29/30, Zagreb, 179-182. Istom pitanju, na malo druk- 3 Za više o ovoj temi izvrstan i sveobuhvatan pregled početaka ko- čiji način posvećen je i cijeli časopis Etnološka tribina: godišnjak Hrvatskog lekcioniranja u Hrvatskoj pruža knjiga Vujić, Ž. (2007.): Izvori muzeja u etnološkog društva 42, (2012). Zagreb: Hrvatsko etnološko društvo. Hrvatskoj. Zagreb: Kontura. 8 Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 39-2015 prostoriju za učenje opremljenu bibliotekom i raznim konzervatorsko-restauratorskog rada: riječ je o konceptu sabranim „prirodninama" i „umjetninama“ (naturalia i intencija12 i konceptu vrijednosti. Rieglova je sistematika artficialia).4 Uz minerale i slične prirodne posebnosti, spomenika i spomeničkih vrijednosti u Hrvatskoj naišla na sabiralo se antičke natpise, antičke skulpture i kamene plodno tlo. Osim što je svojim doprinosima trajno zadužio spomenike, prvenstveno na područjima Salone (Solina) povijest umjetnosti i konzervatorsko-restauratorsku stru- i Splita, te na području Epidaurusa (Cavtata). U kasnom ku, Riegl je osobito utjecajan u Hrvatskoj i zato što je 1903. 15. i ranom 16. stoljeću gotičko-renesansna palača Dmine postao glavni konzervator srednjovjekovnih
Recommended publications
  • Vladimir-Peter-Goss-The-Beginnings
    Vladimir Peter Goss THE BEGINNINGS OF CROATIAN ART Published by Ibis grafika d.o.o. IV. Ravnice 25 Zagreb, Croatia Editor Krešimir Krnic This electronic edition is published in October 2020. This is PDF rendering of epub edition of the same book. ISBN 978-953-7997-97-7 VLADIMIR PETER GOSS THE BEGINNINGS OF CROATIAN ART Zagreb 2020 Contents Author’s Preface ........................................................................................V What is “Croatia”? Space, spirit, nature, culture ....................................1 Rome in Illyricum – the first historical “Pre-Croatian” landscape ...11 Creativity in Croatian Space ..................................................................35 Branimir’s Croatia ...................................................................................75 Zvonimir’s Croatia .................................................................................137 Interlude of the 12th c. and the Croatia of Herceg Koloman ............165 Et in Arcadia Ego ...................................................................................231 The catastrophe of Turkish conquest ..................................................263 Croatia Rediviva ....................................................................................269 Forest City ..............................................................................................277 Literature ................................................................................................303 List of Illustrations ................................................................................324
    [Show full text]
  • ZAGORAA Cultural/Historical Guide to the Zagora (Inland) Region of Split
    A cultural/historical guide to the Zagora (inland) region of Split-Dalmatia County ZAGORA THE DALMATIAN ZAGORA (INLAND) Joško Belamarić THE DALMATIAN ZAGORA (INLAND) A cultural/historical guide to the Zagora (inland) region of Split-Dalmatia County 4 Zagora 14 Klis Zagora 24 Cetinska krajina 58 Biokovo, Imotski, Vrgorac 3 Zagora THE DALMATIAN ZAGORA (INLAND) A cultural/historical guide to the Zagora (inland) region of Split-Dalmatia County Here, from Klis onwards, on the ridge of the Dinara mountain chain, the angst of inland Dalmatia’s course wastelands has for centuries been sundered from the broad seas that lead to a wider world. The experience of saying one’s goodbyes to the thin line of Dalmatia that has strung itself under the mountain’s crest, that viewed from the sea looks like Atlas’ brothers, is repeated, not without poetic chills, by dozens of travel writers. To define the cultural denominators of Zagora, the Dalmatian inland, is today a difficult task, as the anthropological fabric of the wider Dalmatian hinterland is still too often perceived through the utopian aspect of the Renaissance ideal, the cynicism of the Enlightenment, or the exaggeration of Romanticism and the 18th century national revival. After the fall of medieval feudalism, life here has started from scratch so many times - later observers have the impression that the local customs draw their roots from some untroubled prehistoric source in which the silence of the karst on the plateau towards Promina, behind Biokovo, the gurgling of the living waters of the Zrmanja, Krka, Čikola and Cetina Ri- vers, the quivering of grain on Petrovo, Hrvatac and Vrgorac Fields, on 4 Zagora the fat lands along Strmica and Sinj, create the ide- al framework for the pleasant countenance, joyous heart and sincere morality of the local population of which many have written, each from their own point of view: from abbot Fortis and Ivan Lovrić during the Baroque period, Dinko Šimunović and Ivan Raos not so long ago to Ivan Aralica and, in his own way, Miljenko Jergović today.
    [Show full text]
  • Puni Tekst: Hrvatski
    KARTOGRAFIJA U SLUŽBI MLETAČKE DRŽAVE: KARTA SJEVERNE I SREDNJE DALMACIJE NEPOZNATOG AUTORA S POČETKA 16. STOLJEĆA CARTOGRAPHY IN THE SERVICE OF THE VENETIAN STATE: AN EARLY 16TH-CENTURY MAP OF CENTRAL AND NORTHERN DALMATIA BY AN UNKNOWN DRAFTSMAN KRISTIJAN JURAN1, KAREN-EDIS BARZMAN2, JOSIP FARIČIĆ3 1 Sveučilište u Zadru, Odjel za povijest, Ruđera Boškovića 5, 23 000 Zadar, Hrvatska / University of Zadar, Department of History, Zadar, Croatia, e-mail: [email protected] 2 Sveučilište Binghamton, Odjel za povijest umjetnosti, Centar Fernand Braudel, Binghamton, NY 13902-6000, SAD / Binghamton University, Art History Departrment, The Fernand Braudel Center, Binghamton, NY, USA, e-mail: [email protected] 3 Sveučilište u Zadru, Odjel za geografiju, Franje Tuđmana 24 i, 23 000 Zadar, Hrvatska /University of Zadar, Department of Geography, Zadar, Croatia, e-mail: [email protected] DOI: 10.15291/geoadria.2885 UDK: 528.9:912.43>(497.58)“15“=163.42=111 Izvorni znanstveni rad / Original scientific paper Primljeno / Received: 30-10-2019 U radu je analizirana rukopisna karta srednje i dijela sjeverne Dalmacije nepozna- tog autora, nastala, po svoj prilici, u prvom desetljeću 16. stoljeća. Ta je karta naj- stariji sačuvani detaljni prikaz neke hrvatske regije, a pohranjena je u Državnom arhivu u Veneciji (Archivio di Stato di Venezia). Analizom geografskih i toponoma- stičkih podataka koji su u nju ugrađeni te korelacijom tih podataka s arhivskim vrelima i drugim ranonovovjekovnim kartama, utvrđeno je da je ona što se tiče kvantitete i kvalitete sadržaja činila značajan iskorak u vizualizaciji prostorne stvar- nosti. Stoga je riječ o dragocjenom kartografskom spomeniku, nezaobilaznom za povijesno-geografska istraživanja Hrvatske i Jadrana kao arene višestoljetne vojno- političke konfrontacije Mletačke Republike, Ugarsko-Hrvatskoga Kraljevstva (od 1527.
    [Show full text]
  • Muzejski Dokumentacijski Centar, Zagreb 2013. INFORMATICA MUSEOLOGICA Adresa Uredništva / Editor’S Office 44 (1-4) 2013
    INFORMATICA MUSEOLOGICA Muzejski dokumentacijski centar, Zagreb 2013. INFORMATICA MUSEOLOGICA Adresa uredništva / Editor’s Office 44 (1-4) 2013. Muzejski dokumentacijski centar, Ilica 44, Zagreb, Hrvatska ISSN 0350-2325 Museum Documentation Centre, Ilica 44, Zagreb, Croatia tel. + 385 1 48 47 897 faks + 385 1 48 47 913 URL: http://www.mdc.hr e-mail: [email protected] Za izdavača / For Publisher Višnja Zgaga [email protected] Urednica / Editor Lada Dražin-Trbuljak [email protected] Gošća urednica / Guest Editor Dragana Lucija Ratković Aydemir Redakcijski odbor / Editorial Board Sanja Acalija, Muzej grada Kaštela, Kaštel Lukšić; mr.sc. Goran Arčabić, Muzej grada Zagreba, Zagreb; Milvana Arko Pijevac, Prirodoslovni muzej Rijeka, Rijeka; mr.sc. Darko Babić, Filozofski fakultet, Odsjek za informacijske znanosti, Zagreb; Markita Franulić, Tehnički muzej, Zagreb; Vlasta Gracin, Centar za likovni odgoj Grada Zagreba - Memorijalna zbirka Jozo Kljaković, Zagreb; Jasna Jakšić, Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb; Željka Jelavić, Etnografski muzej, Zagreb; Mihaela Kulej, Gradski muzej Virovitice, Virovitica; dr.sc. Ljiljana Kolešnik, Institut za povijest umjetnost, Zagreb; Željka Kolveshi, Muzej grada Zagreba, Zagreb; dr.sc. Željka Miklošević, Filozofski fakultet, Odsjek za informacijske znanosti, Zagreb; Višnja Zgaga, Muzejski dokumentacijski centar, Zagreb; Lada Dražin-Trbuljak, Muzejski dokumentacijski centar, Zagreb. Lektorica / Language Advisor Zlata Babić Prijevod sažetaka / Translation Graham McMaster Dizajn, prijelom i priprema za tisak / Design, layout
    [Show full text]
  • Karta Sjeverne I Srednje Dalmacije Nepoznatog Autora S Početka 16
    KARTOGRAFIJA U SLUŽBI MLETAČKE DRŽAVE: KARTA SJEVERNE I SREDNJE DALMACIJE NEPOZNATOG AUTORA S POČETKA 16. STOLJEĆA CARTOGRAPHY IN THE SERVICE OF THE VENETIAN STATE: AN EARLY 16TH-CENTURY MAP OF CENTRAL AND NORTHERN DALMATIA BY AN UNKNOWN DRAFTSMAN KRISTIJAN JURAN1, KAREN-EDIS BARZMAN2, JOSIP FARIČIĆ3 1 Sveučilište u Zadru, Odjel za povijest, Ruđera Boškovića 5, 23 000 Zadar, Hrvatska / University of Zadar, Department of History, Zadar, Croatia, e-mail: [email protected] 2 Sveučilište Binghamton, Odjel za povijest umjetnosti, Centar Fernand Braudel, Binghamton, NY 13902-6000, SAD / Binghamton University, Art History Departrment, The Fernand Braudel Center, Binghamton, NY, USA, e-mail: [email protected] 3 Sveučilište u Zadru, Odjel za geografiju, Franje Tuđmana 24 i, 23 000 Zadar, Hrvatska /University of Zadar, Department of Geography, Zadar, Croatia, e-mail: [email protected] DOI: 10.15291/geoadria.2885 UDK: 528.9:912.43>(497.58)“15“=163.42=111 Izvorni znanstveni rad / Original scientific paper Primljeno / Received: 30-10-2019 U radu je analizirana rukopisna karta srednje i dijela sjeverne Dalmacije nepozna- tog autora, nastala, po svoj prilici, u prvom desetljeću 16. stoljeća. Ta je karta naj- stariji sačuvani detaljni prikaz neke hrvatske regije, a pohranjena je u Državnom arhivu u Veneciji (Archivio di Stato di Venezia). Analizom geografskih i toponoma- stičkih podataka koji su u nju ugrađeni te korelacijom tih podataka s arhivskim vrelima i drugim ranonovovjekovnim kartama, utvrđeno je da je ona što se tiče kvantitete i kvalitete sadržaja činila značajan iskorak u vizualizaciji prostorne stvar- nosti. Stoga je riječ o dragocjenom kartografskom spomeniku, nezaobilaznom za povijesno-geografska istraživanja Hrvatske i Jadrana kao arene višestoljetne vojno- političke konfrontacije Mletačke Republike, Ugarsko-Hrvatskoga Kraljevstva (od 1527.
    [Show full text]
  • Frankapan Patronage Over
    Kristian Bertović BETWEEN THE CROSS AND THE SWORD: FRANKAPAN PATRONAGE OVER THE ORDER OF ST. PAUL THE FIRST HERMIT MA Thesis in Medieval Studies CEU eTD Collection Central European University Budapest May 2014 BETWEEN THE CROSS AND THE SWORD: FRANKAPAN PATRONAGE OVER THE ORDER OF ST. PAUL THE FIRST HERMIT by Kristian Bertović (Croatia) Thesis submitted to the Department of Medieval Studies, Central European University, Budapest, in partial fulfillment of the requirements of the Master of Arts degree in Medieval Studies. Accepted in conformance with the standards of the CEU. ____________________________________________ Chair, Examination Committee ____________________________________________ Thesis Supervisor ____________________________________________ Examiner ____________________________________________ Examiner CEU eTD Collection Budapest May 2014 BETWEEN THE CROSS AND THE SWORD: FRANKAPAN PATRONAGE OVER THE ORDER OF ST. PAUL THE FIRST HERMIT by Kristian Bertović (Croatia) Thesis submitted to the Department of Medieval Studies, Central European University, Budapest, in partial fulfillment of the requirements of the Master of Arts degree in Medieval Studies. Accepted in conformance with the standards of the CEU. ____________________________________________ External Reader CEU eTD Collection Budapest May 2014 I, the undersigned, Kristian Bertović, candidate for the MA degree in Medieval Studies, declare herewith that the present thesis is exclusively my own work, based on my research and only such external information as properly credited in notes and bibliography. I declare that no unidentified and illegitimate use was made of the work of others, and no part of the thesis infringes on any person’s or institution’s copyright. I also declare that no part of the thesis has been submitted in this form to any other institution of higher education for an academic degree.
    [Show full text]
  • Villas Stately Homes and Castles Compatible Use Valorisation And
    Community initiative Interreg IIIB (2000-2006) CADSES villas zagreb 2005 Me|unarodni znanstveno-stru~ni skup SUVREMENO KORI[TENJE I KREATIVNO UPRAVLJANJE DVORCIMA, KURIJAMA I Veneto Region Culture Office LJETNIKOVCIMA IRW Regional Institute of Villas of the Veneto Zagreb, 2005. contemporary use and creative management of manors, castles villas suvremeno kori{tenje i kreativno upravljanje dvorcima, kurijama ljetnikovcima Province of Campobasso International conference University of Ferrara Department of Architecture CONTEMPORARY USE AND University of Trieste Department of Civil Engineering CREATIVE MANAGEMENT IBACN - Institute of Cultural Heritage of the Emilia Romagna Region OF MANORS, CASTLES Municipality of Corfu AND VILLAS Office of The Govermment of Carinthia Zagreb, 2005 Department for Spatial Planning and Development Umbria Region villas Zbornik radova University of Zagreb Faculty of Architecture stately homes Conference proceedings Fund for Regional Development of Republic of Croatia and castles County of Zagreb compatible use County of Krapina-Zagorje valorisation and County of Vara`din Project VILLAS is partly financed by EU through the creative Community Initiative County of Po`ega-Slavonia Interreg IIIB (2000-2006) Cadses management County of Koprivnica-Kri`evci www.villas-eu.org www.dvorci.hr Community initiative Interreg IIIB (2000-2006) CADSES Me|unarodni znanstveno-stru~ni skup SUVREMENO KORI[TENJE I KREATIVNO UPRAVLJANJE DVORCIMA, KURIJAMA I LJETNIKOVCIMA Zagreb, 10. studenoga 2005., Arhitektonski fakultet International conference CONTEMPORARY USE AND CREATIVE MANAGEMENT OF MANORS, CASTLES AND VILLAS Zagreb, November 10, 2005, Faculty of Architecture villas Zbornik radova stately homes Conference proceedings and castles compatible use valorisation and creative management Nakladnik | Publisher Sveuèilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet HR-10000 Zagreb, Kaèiæeva 26 www.arhitekt.hr Za nakladnika | For the Publisher Prof.
    [Show full text]
  • Topografija Srednjovjekovne Kamene Plastike Na Području Sjeverozapadne Hrvatske
    SVEUČILIŠTE U ZADRU POSLIJEDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ HUMANISTIČKE ZNANOSTI Vesna Pascuttini-Juraga TOPOGRAFIJA SREDNJOVJEKOVNE KAMENE PLASTIKE NA PODRUČJU SJEVEROZAPADNE HRVATSKE Doktorski rad Zadar, 2018. SVEUČILIŠTE U ZADRU POSLIJEDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ HUMANISTIČKE ZNANOSTI Vesna Pascuttini-Juraga TOPOGRAFIJA SREDNJOVJEKOVNE KAMENE PLASTIKE NA PODRUČJU SJEVEROZAPADNE HRVATSKE Doktorski rad Mentorica dr. sc. Vlasta Begović, znanstvena savjetnica u miru Komentor prof. dr. sc. Emil Hilje, redoviti profesor u trajnom zvanju Komentor dr. sc. Milan Pelc, znanstveni savjetnik Zadar, 2018. SVEUČILIŠTE U ZADRU TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA I. Autor i studij Ime i prezime: Vesna Pascuttini-Juraga Naziv studijskog programa: Poslijediplomski sveučilišni studij Humanističke znanosti Mentorica: dr. sc. Vlasta Begović, znanstvena savjetnica u miru Komentor 1: prof. dr. sc. Emil Hilje, redoviti profesor u trajnom zvanju Komentor 2: dr. sc. Milan Pelc, znanstveni savjetnik Datum obrane: 16. studeni 2018. Znanstveno područje i polje u kojem je postignut doktorat znanosti: humanističke znanosti, povijest umjetnosti II. Doktorski rad Naslov: Topografija srednjovjekovne kamene plastike na području sjeverozapadne Hrvatske UDK oznaka: 73.033(497.52) ; 73.04(497.52)“04/14“ Broj stranica: 267 Broj slika/karata: 154/1 Broj bilježaka: 347 Broj korištenih bibliografskih jedinica i izvora: 126 Broj priloga: 155 Jezik rada: hrvatski III. Stručna povjerenstva Stručno povjerenstvo za ocjenu doktorskog rada: 1. doc. dr. sc. Sofija Sorić, predsjednica 2. dr. sc. Vlasta Begović, znanstvena savjetnica u miru, članica 3. dr. sc. Pavao Pavuša Vežić, red. prof. u miru, član Stručno povjerenstvo za obranu doktorskog rada: 1. doc. dr. sc. Sofija Sorić, predsjednica 2. dr. sc. Vlasta Begović, znanstvena savjetnica u miru, članica , 3. dr. sc. Pavao Pavuša Vežić, red.
    [Show full text]
  • Sredovječni Gradovi U Hrvatskoj I Slavoniji
    PROF. GJURO SZABO SREDOVJEČNI GRADOVI u HRVATSKOJ I SLAVONIJI. IZVANREDNO IZDANJE MATICE HRVATSKE. U ZAGREBU. TISAK KR. ZEMALJSKE TISKARE 1920. Sredovječni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji. U našoj domovini Hrvatskoj i Slavoniji ima kojih dvjesta razvalina sredovječnih gradova (burga), a uz to ima i nekoliko još prilično saču­ vanih i znatan broj pregrađenih i dograđenih gradova. Istina, svi ti gra­ dovi i njihovi ostaci nisu još potanje ispitani, za to će trebati još kroz decenija rada, nu kako je ipak najveći dio ispitan, može se učiniti pri¬ kaz naših sredovječnih gradova. A to hoće da bude ovaj sastavak. Svrha je ovoj knjižici, pokazati, da razvaline naših gradova ne mogu biti samo objektom romantičnog snatrenja, već da se upozna zadatak ovih građevina, da se upozna, kako su ove gomile kamenja svjedoci ži¬ vota već davno minulih generacija, a bez rada ovih ne bi bilo ni našega sadašnjega kulturnoga stanja. A opet ne misli nitko, da u posmatrača ubije ono voljko osjećanje, koje misaonoga čovjeka snađe, kad ugleda koju razvalinu u romantičnom kraju: nasuprot ova će knjižica pokušati, da nauči vidjeti i one, koji su jedva vikli gledanju. Ona želi uputiti bez nasilnoga dociranja, da onaj golemi rad, onaj tegotni, često nevjerovatno tegotni rad, nije bio hir pojedinca, već da je taj rad prouzročen nuždom vremena, koje mi danas jedva tek kao kroz maglu razabiramo. Naše je doba spojilo nevjerovatno čvrsto i najudaljenije prostore našeg planeta i svezalo ih nerazrješivim vezom, ali ni ono nema sile, da spoji čvrsto ono, što je vremenom razdaleko: tu je svaki uspjeh tek teškim radom iznuđen.
    [Show full text]
  • U Zagrebu a Review of the Horvat Herbarium
    NAT. CROAT. VOL. 16 No 4 267¿408 ZAGREB December 31, 2007 professional paper / stru~ni rad PRIKAZ HORVATOVA HERBARIJA (ZAHO) U ZAGREBU A REVIEW OF THE HORVAT HERBARIUM (ZAHO) IN ZAGREB MARIJA HORVAT† &MI[KO PLAZIBAT Botani~ki zavod, Prirodoslovno-matemati~ki fakultet / Department of Botany, Faculty of Science, Maruli}ev trg 20/II, HR-10 000 Zagreb, Hrvatska / Croatia Horvat, M. & Plazibat, M.: Prikaz Horvatova herbarija (ZAHO) u Zagrebu. Nat. Croat., Vol. 16, No. 4., 267–408, 2007, Zagreb. U Botani~kom zavodu Prirodoslovno-matemati~kog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu smje{ten je od 1998. godine »Herbarij Ivo i Marija Horvat (ZAHO)« koji se dotada nalazio na razli~itim neod- govaraju}im mjestima. Ova velika i dobro sa~uvana zbirka sadr`i u najve}em postotku vaskularne biljke ubrane u Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji, Makedoniji, Gr~koj, Bugarskoj, Rumunjskoj, Slova~koj, Poljskoj, Norve{koj, [vedskoj, Finskoj, manjem dijelu biv{eg SSSR-a, Italiji i [vicarskoj. Osim navedenih zemalja u kojima je biljni materijal skupljao osobno I. Horvat (1897.–1963.) u zbirci se nalazi i florna gra|a brojnih drugih skuplja~a dobivena razmjenom i nabavkama s raznih strana svijeta. Herbarij sadr`i 71.611 listova od kojih su pojedine skupine bilja zastupljene sa slijede}im brojevima: Alge 7, Gljive 310, Li{aji 281, Mahovine 4.730, Paprati i Sjeme- nja~e 64.829, Gr~ka 976, Finska 196 i Norve{ka 282. Precizan broj opsenog biljnog materijala i po- jedinih svojti prikazan je u tekstu i u skladu je s izvornim rukopisom Marije Horvat (1909.–1994.).
    [Show full text]
  • Inland Treasures of Croatia
    Inland treasures of Croatia Full of inspiration Don’t fill your life with days, fill your days with life. photos by zoran jelača Discover your story at croatia.hr CroatiaInland Treasures KOPAčKI RIT | 4-7 VUKOVAR | 8-11 FROM ILOK TO VUKOVAR | 12-15 EASTERN CROATIA | 16-19 PAPUK | 20-23 POŽEGA | 24-27 LONJSKO POLJE | 28-31 MOSLAVAČKA GORA | 32-33 MEĐIMURJE | 34-37 CYCLING TOURISM | 38-41 VARAŽDIN | 42-45 CASTLES OF ZAGORJE | 46-49 HEALTH TOURISM | 50-51 MEDVEDNICA | 52-55 ZAGREB | 56-59 KARLOVAC | 60-63 AQUATIKA | 64-67 GORSKI KOTAR | 68-71 VIA ADRIATICA | 72-75 Over UčKA MOUNTAIN | 76-77 ISTRIA BY BIKE | 78-81 THE UNA RIVER | 82-83 LIKA | 84-87 VELEBIT | 89-93 THE ZRMANJA AND THE KruPA | 94-95 SINJ | 96-99 IMOTSKI | 100-103 NeretvA RIVER PARADISE | 104-107 LIST OF REPRESENTATIVE OffICES | 108 2 Introduction Croatia hides a secret. A secret that deserves to be revealed. Hidden in the obvious and ready for you. If you really think you deserve a vacation other than the sea or skiing, we suggest that after the daily stresses, the rush and the constant commitment, you finally decide to replace the stone and the sea, the holm oaks and the pines with the shade of Slavonian oak, the ash, the thick forest arch of Gorski Kotar, the greenery of Međimurje... Head, therefore, to that part of our country which is within our reach, green and flat or hilly and golden in its summer or autumn colors, and yet mostly distant and unknown to the most.
    [Show full text]
  • Research in Turism in Western Balkans
    RESEARCH IN TURISM IN WESTERN BALKANS 2017 his document has been produced with the financial assistance of National Endowment for Democracy T(NED), and the Rockefeller Brothers Fund (RBF), as part of their support for The Balkan Forum’s work in the Western Balkans. The content is the responsibility of Balkania and The Balkan Forum, and does not necessarily reflect the views of the donors (NED or RBF), their staff, associates or Board(s) The Balkan Forum. Tourism: An Overview. The geographic focus is Albania, Bosnia and Herzegovina, Croatia, Greece, Kosovo, Macedonia, Montenegro, Serbia. Contents 1. SUMMARY .................................................................................................................................................1 2. OVERVIEW OF STATES, TERRITORY, POPULATION AND TOURISM STRATEGIES ................3 2.1. The territory of interest in the Balkan peninsula by countries, territory and population 3 2.2. National Strategies for tourism of the Balkan countries: ........................................................3 National strategy for tourism of Macedonia foresees several key points of development 3 National strategy for tourism of Serbia 2016-2025 ........................................................................3 National strategy for tourism of Croatia 2020 ..................................................................................3 National strategy Albania 2014-2020 ..................................................................................................4 National strategy for
    [Show full text]