GODIŠNJAK ZAŠTITE SPOMENIKA KULTURE HRVATSKE 39 2015 Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 2 Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 39-2015 Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 39/2015. The Preservation of Cultural Heritage in Croatia Annual, 39/2015 Izdavač/ Ministarstvo kulture RH Uprava za zaštitu kulturne baštine Publisher/Ministry of Culture of the Republic of Croatia Directorate for the Protection of the Cultural heritage Za izdavača/for the Publisher Nina Obuljen Koržinek Uredništvo/Editorial Board Ivan Alduk, Biserka Dumbović Bilušić Marijan Bradanović, Anuška Deranja Crnokić Ivo Glavaš, Viki Jakaša Borić, Martina Juranović Tonejc, Vanja Kovačić, Zrinka Paladino, Petar Puhmajer Glavni i odgovorni urednik/Editor-in-chief Franko Ćorić Tajnica i izvršna urednica/Managing editor Gordana Jerabek Lektura i korektura/Proofreading and Revision Silvija Brkić Midžić Prijevod na engleski/English Translation Aida Njunjić Grafičko oblikovanje/Graphic design Ivo Mađor, Kofein d.o.o., Zagreb Adresa uredništva/Editorial address Ministarstvo kulture RH Uprava za zaštitu kulturne baštine HR – 10 000 Zagreb, Ulica Ivana Runjanina 2 Tisak/Printed by: Printera grupa d.o.o. Tiskanje dovršeno/Printing completed: 2016. UDK 7.025 ISSN 0350-2589 (Tiskano izdanje / Print edition) ISSN 2459-668X (Digitalno izdanje / Electronic edition) 3 UDK 7.025 ISSN 0350-2589 ISSN 2459-668X Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 39-2015. 4 Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 39-2015 Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 39-2015 5 Sadržaj Table of contents 7 Denis Vokić: Novi prilozi raspravi o nazivu ukupnog predmeta interesa konzervatorsko-restauratorske i muzejske struke Contribution to the Debate on the Appropriate Term for the Totality of Subjects of Interest in Conservation-Restoration and Museum Profession 17 Anuška Deranja Crnokić, Ines Jelavić Livaković: Pravna zaštita poslijeratne arhitekture ostvarene u razdoblju od 1945. do 1990. godine na području Republike Hrvatske – doprinos valorizaciji i očuvanju Legal Protection of Post-war Architecture from the Period 1945 - 1990 in the Republic of Croatia – Contribution to its Evaluation and Preservation 37 Krešimir Galović: Ulica Antuna Bauera u Zagrebu – urbanističko-arhitektonski razvoj od srednjovjekovnog puta do moderne ulice Antun Bauer Street in Zagreb – Urban and Architectural Development from a Medieval Road to a Modern Street 65 Branka Marciuš: Rimska cesta od sela Preseka do Svetog Martina na Muri u Međimurju Roman Road from the Village of Preseka to Sveti Martin na Muri in Međimurje 77 Ratko Ivanušec, Marija Mihaljević: Lokaliteti križarskih utvrda Račeša, Cage – Lješnica, Sv. Ivan Trnava (Gornji Bogićevci) Crusader Fortress Sites Račeša, Cage – Lješnica, sv. Ivan Trnava (Gornji Bogićevci) 95 Marija Mihaljević, Zorislav Horvat, Marina Matković: Arheološka istraživanja lokaliteta ,,Njive“ kod Ivandola 2013./2014. Archaeological Research of the Locality of ,,Njive“ near Ivandol in 2013/2014 105 Anita Gamulin: Drvene stropne konstrukcije u gradu Hvaru Wooden Ceiling Constructions in the City of Hvar 125 Ivo Glavaš: Kaštel Andreis u Zamurvi (Jadrtovcu) u Morinjskom zaljevu kod Šibenika Andreis Castle in Zamurva (Jadrtovac) in the Morinj Bay near Šibenik 6 Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 39-2015 131 Ivo Glavaš: Marginalije o tvrđavi sv. Nikole kod Šibenika i Velikim kopnenim vratima Marginalia on the Fortress of St. Nicholas near Šibenik and on the Porta terraferma /Velika kopnena vrata/ 141 Ivo Šprljan: Stari podovi u šibenskim interijerima Ancient Floors in Šibenik Interiors 161 Marko Rukavina, Ksenija Petrić, Mladen Obad Šćitaroci: Analiza i procjena stanja zaštite arheoloških nalazišta Sesvete - prilog metodi analize i procjene u kontekstu integralne zaštite. Analysis and Assessment of the Status of Protection of Archaeological Sites Sesvete – Contribution to the Method of Analysis and Assessment in the Context of Integral Protection. 183 Ivo Šprljan: Obnova renesansnog pročelja u atriju benediktinskog samostana sv. Luce u Šibeniku Restoration of Renaissance Frontispiece in the Benedictine Monastery of St. Luce in Šibenik 197 Jasminka Podgorski Konzervatorsko–restauratorska istraživanja i radovi na slici Čudesne zaruke sv. Katarine Conservation-Restoration Works on the Painting Mystic Engagement of St. Catherine 207 Sonja Jakšić Obnova Štefančeve mlinice u Rastokama Restoration of Štefanac's Mill in Rastoke 221 In memoriam 7 Denis Vokić Novi prilozi raspravi o nazivu ukupnog predmeta interesa konzervatorsko-restauratorske i muzejske struke Denis Vokić UDK: 001.4:7.025 Sveučilište u Dubrovniku 001.4:069 HR – 20 000 Dubrovnik, Ćira Carića 4 Primljen/Received: 1. 3. 2016. Izvorni znanstveni rad/Original Scientific Paper Ključne riječi: konzerviranje i restauriranje, muzeologija, Nalaže se potreba da se ta rasprava upotpuni rezultatima spomenik kulture, kulturno dobro, baština, kultura istraživanja koje se prezentira u ovom članku, a koja bacaju Key words: conservation and restoration, museology, cultural novu svjetlost na postavljene probleme i na njihova mogu- monument, cultural property, heritage, culture ća rješenja. Cilj je rasprave na nacionalnoj razini pridonijeti smislenijem promišljanju buduće verzije europske norme Provedeno je istraživanje u cilju vrjednovanja pojmova kojima razni Očuvanje kulturnog dobra – Osnovno nazivlje i definicije kao pojedinci i zajednice označuju ukupnost predmeta interesa konzer- paneuropskoga terminološkog okvira za nazive, definicije i vatorsko-restauratorske i muzejske struke. Članak je prilog aktualnoj inteoperabilnost unutar struke i među raznim bazama poda- raspravi unutar strukovne zajednice u nas. U toj raspravi koriste se taka. U ovom trenutku Europska norma (CEN): Očuvanje kul- podatci za koje ovo istraživanje nalazi da nisu uvijek točni ili znan- turnog dobra – Osnovno nazivlje i definicije, EN 15898:2011 stveno argumentirani. Istražena je geneza nastanka pojma „kulturno (HRN EN 15898:2012) ne samo da nije zadovoljavajuća, nego dobro“ i kontekstualizirana u raspravu o pojmovima „spomenik kul- je potaknula i potiče nove nesuglasice i podjele. Ta je nor- ture“, „kulturno dobro“ i „kulturna baština“. Upozorava se na koliziju ma poticaj za više istraživanja. Ipak, može se reći da se ovaj značenja pojma „kulturna baština“ u nas sa značenjem koje je defi- članak prvenstveno bavi iznimno zanimljivom „hrvatskom“ nirao UNESCO 1982. godine, čime se otkriva da dio nesporazuma raspravom koja akademski i kuloarski ne prestaje biti aktual- u odnosu na dokumente UNESCO-a u nas potječe od te kolizije. Na na u struci već 25 godina, tj. otkada je jugoslavenski Zakon o temelju komparativnog istraživanja predlažu se moguće opcije za zaštiti „spomenika kulture“ zamijenjen hrvatskim Zakonom nadvladavanje uočenih problema. Ovo istraživanje je aktualno i u o zaštiti i očuvanju „kulturnih dobara“. kontekstu rasprave o „problematičnoj“ europskoj normi Očuvanje kulturnog dobra – Osnovno nazivlje i definicije EN 15898:2011 u smislu POVIJESNI KONTEKST DO 20. STOLJEĆA rasprave u cilju izrade poboljšane verzije norme. Gledano u povijesnom kontekstu, prvi predmeti kolek- cioniranja u srednjem vijeku nazivali su se: relikvije, na- UVOD kit, knjige, umjetnine i dokumenti. Nova se pomodnost Provedenim istraživanjima došlo se do spoznaja kojima se pojavila u Rimu dvadesetih godina 15. stoljeća.2 Ta je po- preispituje opravdanost polazišnih stajališta u nekim dosa- modnost nazvana „sakupljanje starina“ ili „kolekcioniranje dašnjim terminološkim znanstvenim raspravama u strukama antikviteta“. koje su bliske konzervatorsko-restauratorskoj, konkretno, U hrvatskim zemljama postojale su crkvene riznice, 1 povijesnoumjetničkoj, muzeološkoj i etnološkoj struci u nas. a počeli su se stvarati i privatni muzeji u domovima po- 3 1 Riječ je prvenstveno o znanstvenim raspravama koje su javno objavlje- jedinih plemića . Pojam muzej je do 19. stoljeća značio ne, primjerice: Maroević, I. (2007.): Spomenik kulture ili kulturno dobro. Što je primjerenije povijesti umjetnosti? Zbornik II. kongresa hrvatskih povjesni- čara umjetnosti, Zagreb: IPU. 15-20; i o članku Pruszynski J. P. (2005./2006.): 2 Koincidentno odmah nakon povratka pape iz Francuske u Rim što Spomenik kulture – uspomena ili kulturno dobro. Godišnjak zaštite spome- se dogodilo 1417. godine. nika kulture Hrvatske 29/30, Zagreb, 179-182. Istom pitanju, na malo druk- 3 Za više o ovoj temi izvrstan i sveobuhvatan pregled početaka ko- čiji način posvećen je i cijeli časopis Etnološka tribina: godišnjak Hrvatskog lekcioniranja u Hrvatskoj pruža knjiga Vujić, Ž. (2007.): Izvori muzeja u etnološkog društva 42, (2012). Zagreb: Hrvatsko etnološko društvo. Hrvatskoj. Zagreb: Kontura. 8 Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 39-2015 prostoriju za učenje opremljenu bibliotekom i raznim konzervatorsko-restauratorskog rada: riječ je o konceptu sabranim „prirodninama" i „umjetninama“ (naturalia i intencija12 i konceptu vrijednosti. Rieglova je sistematika artficialia).4 Uz minerale i slične prirodne posebnosti, spomenika i spomeničkih vrijednosti u Hrvatskoj naišla na sabiralo se antičke natpise, antičke skulpture i kamene plodno tlo. Osim što je svojim doprinosima trajno zadužio spomenike, prvenstveno na područjima Salone (Solina) povijest umjetnosti i konzervatorsko-restauratorsku stru- i Splita, te na području Epidaurusa (Cavtata). U kasnom ku, Riegl je osobito utjecajan u Hrvatskoj i zato što je 1903. 15. i ranom 16. stoljeću gotičko-renesansna palača Dmine postao glavni konzervator srednjovjekovnih