DOCSLIB.ORG

Revija 2020. Đakovački Vezovi

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Revija 2020. Đakovački Vezovi R E V I J A Đakovačkih vezova 2020. Đakovački vezovi REVIJA broj 50 Godina XLXX. Đakovo, srpanj 2020. NAKLADNIK Grad Đakovo UREDNIŠTVO Marija Burek, Katarina Bušić, Robert Francem, Marija Gačić, Jasmina Jurković Petras, Krasanka Kakaš GLAVNA UREDNICA Jasmina Jurković Petras LEKTURA I KOREKTURA Krasanka Kakaš OBLIKOVANJE NASLOVNICE Vjekoslav Valetić GRAFIČKO OBLIKOVANJE Marinko Hardi TISAK Grafički zavod Hrvatske ISSN 0351 – 1553 Revija je otiskana uz financijsku potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske Za stručne podatke, mišljenja i stavove u tekstovima odgovaraju autori Pozdravna riječ gradonačelnika Svakim Vezovima Đakovo se potvrđuje kao dostojan domaćin slavonskih i međunarodnih pjesama, plesova i običaja. Prošlogodišnji Vezovi osigurali su visoki organizacijski standard te time motivirali cijeli tim stručnjaka u pripremi još kvalitetnijih sadržaja. I ove godine pripremili smo niz vezovskih cjelina koje su našim gostima trebale osigurati stručnost, znanje, uživanje i razonodu u brojnim programima. Globalna pandemija poremetila je naše planove i usmjerila nas prema novim, alternativnim promišljanjima. U tom duhu bili smo spremni odgovoriti izazovu i prilagoditi se općoj situaciji, ali ne pod cijenu onoga najvrjednijega. Nesigurnost građana, brojnih sudionika i dragih gostiju našega grada došla je do razine na kojoj programske i simboličke natruhe vezovskog programa nisu opravdavale smisao manifestacije i time nisu ostavljale nikakvu mogućnost do li otkazivanja programa. Đakovački vezovi žive u srcima svih nas Đakovčana, ali i svih onih koji Đakovačke vezove vide kao simbol našeg identiteta, tradicije i ljubavi prema narodnom stvaralaštvu. I upravo ljubav i poštovanje prema Vezovima prisilili su nas da punu pozornost posvetimo onima koji Vezove i čine, a to su ljudi te njihova sigurnost i zdravlje. Revija koju imate pred sobom dokaz je da Vezovi imaju trajnu vrijednost i život koji ne ovisi o sadašnjem trenutku, o središnjoj manifestaciji, o vanjskim uvjetima i promjenama, o prolaznosti i mišljenjima. Folkloristika i etnologija prepoznaju tu vrijednost kontinuiranim i sustavnim bavljenjem onime što, u formi žive povijesti i očuvanja tradicije, Vezovi nude, i to svim osjetilima, te tako daju dodatnu spoznajnu, rekao bih, intuitivnu vrijednost baštini. Reviji je ove godine jubilarni pedeseti rođendan. Najvažnija publikacija Đakovačkih vezova već pola stoljeća trajno pohranjuje tradicijsko bogatstvo, a upravo u zajedničkom plesu s Đakovačkim vezovima gore spomenutu vezu spoznaje, intuicije i prakse provodi u djelo te arhivira. Svim dosadašnjim urednicima, autorima i timovima koji su vrijedno radili i gradili ime Revije želim sretan rođendan i nastavak uspješnog rada barem još pola stoljeća! Neiscrpna vrijednost ljepotice i simbola grada, naše katedrale sv. Petra i u ovim teškim okolnostima može poslužiti kao slika onoga što Vezovi jesu. Đakovačke vezove, tu utvrdu tradicije i bogatstva, kao da su gradile vrijedne slavonske ruke od 7 milijuna cigala. Izostanak jedne ne može narušiti stabilnost i opstojnost bezvremene i neprocjenjive vrijednosti koju Vezovi imaju. Da, izostaju ove, naoko tako lijepe 2020. godine, ali ostaju u nama do sljedeće kada će, nadamo se, okolnosti biti drugačije, a Vezovi opet zasjati ulicama grada ljepši, bolji i veći od prethodnih jer Vezovi to zaslužuju, a zaslužuju to i oni zbog kojih Vezovi i jesu ponos srca Slavonije, ponos Đakova – naši Đakovčani! GRADONAČELNIK GRADA ĐAKOVA I PREDSJEDNIK ĐAKOVAČKIH VEZOVA Marin Mandarić, dipl. oec. 3 Riječ urednice: Brojni suradnici Jasmina Jurković Petras Pola stoljeća brojni suradnici stručnim radovima O nematerijalnoj baštini više je radova. Osobit obogaćuju Reviju Đakovačkih vezova, časopis koji donosi je pregled suradnje umjetnice i muzeja pri prikazu raznovrsne teme iz Đakovštine i Slavonije. Promišljajući nadnaravnih bića iz tradicijskih vjerovanja Podravine. o Vezovima i njihovu napretku, pozvali smo suradnike Svojim radom osječki licitari ukazali su nam na ljepotu na iznošenje svojih iskustava sa smotri, a sve s ciljem licitarskih proizvoda, ali još i važnije, snagu obrtničkog kvalitetnijih Vezova i pratećih sadržaja. Nepredviđeno, rada u današnjici. Smotra pučkoga crkvenog pjevanja ove ovogodišnji Vezovi ukazali su na to kako smotre folklora godine obilježava dvadeset godina pa tekst dugogodišnjeg organizacijski mogu biti izazovne, ali i poticajne ponajprije suradnika Revije, uz povijesni pregled djelovanja, donosi za nova rješenja i modernija promišljanja. Stoga su u Reviji objedinjen popis dosadašnjih sudionika. Đakovo i Vezovi i više nego dobrodošli pregledi slavonskih smotri putem ovom izuzetnom smotrom pokazuju spremnost za kojih upoznajemo njihov povijesni razvoj, istaknute njegovanje i kvalitetno prenošenje naše baštine. pojedince i folklorne skupine koji su zajedničkim snagama U Reviji svoje su mjesto pronašli i zanimljivi radovi: o šokačkoj kapi, najreprezentativnijem muškom dodatku, oblikovali prepoznatljivu folklornu sredinu. Također, ovi o nekadašnjem kućnom interijeru – zavjesama na radovi donose nam zanimljive podatke o razvoju svojih dovratcima u domaćinstvima, ženskoj pjevačkoj skupini događanja (skupovi, izložbe, radionice, zabave i dr.), koja koja njeguje klapski način pjevanja, o dječjim igrama, su navedene smotre učinila prepoznatljivima. pjesmicama škakljalicama, o drvenim zvonicima iz Ljubiteljima folklora su, među ostalim, namijenjena našičkog kraja, kao i rad o tikvicama, umijeću njihova dva rada; jedan, aktualan, koji donosi pregled i šaranja i predstavljanja u bogatoj zbirci kataloga Muzeja mogućnosti folklornog rada u digitalnom okruženju i Slavonije. drugi koji je namijenjen osnaživanju voditeljskog kadra Dugi niz godina Revija objavljuje podatke o pri kulturno-umjetničkim društvima. U tome im može vremenskim prilikama u danima održavanja Vezova, a pripomoći i tekst o vokalnim solisticama koji nudi ove godine suradnik meteorolog pojasnio je relevantnost razumijevanje statusa počimajli, kao i njihova identiteta i objavljenih podataka. društvene pozicije unutar lokalne sredine. Važnost i ulogu Ponosno u Reviji objavljujemo i obljetničke radove: 35 amatera pri prikupljanju i prezentiranju etnografske godina rada KUD-a „Tena”, kao i 35 godina rada SAKUD-a. građe obradila je kolegica etnologinja na primjeru rada Želimo im i dalje uspješan rad, potrebnu snagu i mladost, mladog zaljubljenika u baštinu bilogorskoga kraja. kao i stručnost u predstavljanju tradicije. Naše „Bećarine” i Vjerujemo kako će njegov dobar rad slijediti i drugi naši čič’ Mata godinama uspješno oblikuju tradicijski identitet entuzijasti. Strastveni kolekcionar razglednica, također đakovštine njegujući prepoznatljivi stil slavonske pjesme etnolog, ponudio je rad o sakupljačima i jedinstven te uz dvadesetu obljetnicu djelovanja zaslužuju poseban pogled na njihov skupljački rad i bogate zbirke. Izuzetno osvrt u Reviji. važna dokumentacijska građa Etnografskog muzeja u Ove godine časopis upotpunjuju bogati slikovni prilozi Zagrebu prezentirana je kroz povijesni pregled ovoga suradnika fotografa: Vlatke Berc, Silvije Butković, Mirte važnog muzeja. Rad upućuje na, od javnosti skriven, Germovšek i Zlatka Mesića. Vrijedna dokumentacija rad muzealaca pri obradi i dokumentiranju etnografske prvih Vezova iz Muzeja Đakovštine objavljena je uz rad o recentnim nagradama Đakovačkim vezovima. građe s osvrtom i na, nama posebno vrijedne, slavonske Povelja RH za izniman doprinos očuvanju i njegovanju zbirke. O dokumentiranju dragocjenih rukopisa pisala slavonske tradicijske baštine te promicanju hrvatske je etnologinja Muzeja Brodskog Posavlja te ovim nacionalne kulture i identiteta bit će na ponos i diku ne predstavljanjem otvorila brojne mogućnosti prezentiranja samo organizatorima nego i svim Đakovčanima, istinskim prikupljene građe. domaćinima Vezova. Etnološka literatura obogaćena je i radom o vizualnim Kao i u prethodnih 50 brojeva, Revija će nastaviti simbolima, kojeg je predstavila etnologinja Muzeja donositi stručne tekstove, poticati suradnike na Đakovštine te radom o narodnoj nošnji Požeštine, koji promišljanja o prošlosti i budućnosti tradicijskog plesa, će zainteresiranima, ponajprije članovima kulturno- pjesme, nošnji, običaja i smotri, a s ciljem zajedničkog -umjetničkih društava, ponuditi točne i kvalitetne napredovanja u očuvanju i prezentiranju vrijedne podatke pri rekonstrukciji nošnje. tradicijske ostavštine. 4 R e v i j a Đakovačkih vezova 5 Revija 2020. Đakovački vezovi 7 Marija Burek, TZ Đakovo: Veliko priznanje Đakovačkim vezovima 11 Ivana Domanović, Gradski muzej Požega: Pjevat će Slavonija 15 Ljubica Gligorević, Gradski muzej Vinkovci: Dođi u Vinkovce…Vinkovačke jeseni ih krase 26 Janja Juzbašić, Zavičajni muzej „Stjepan Gruber”, Županja: Manifestacija Šokačko sijelo u Županji 39 Marino Mihalj, etnolog: Predstavljanje etnografske baštine u programskim knjižicama smotre folklora Brodsko kolo 46 Tomislav Livaja, folkloraš: Smotre i velike folklorne manifestacije u 21. stoljeću s gledišta voditelja amaterskih društava 51 Marija Petrović, Odbor „Aurea Festa”: Folklorna društva na Požeškom festivalu 55 Valentina Dačnik, Hrvatski sabor kulture: Prilagodbe na „novo normalno”: folklor u doba korone 57 Enrih Merdić, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku: Kako voditi folklornu skupinu 60 Matej Vinarić, O. Š. „Ivan Goran Kovačić” Đakovo: Kad zapjevam glasa visokoga – o vokalnim solisticama u Brodskom Posavlju 64 Vesna Peršić Kovač, Muzej grada Koprivnice: Uloga amatera u istraživanju, prikupljanju i čuvanju etnografske građe: primjer rada Ivana
Load more

Recommended publications
  • Knjiga Sažetaka /// Abstracts
    KNJIGA SAŽETAKA /// ABSTRACTS 3. KONGRES MUZEALACA HRVATSKE s međunarodnim sudjelovanjem 3rd CONGRESS OF CROATIAN MUSEUM EXPERTS with international participation OPATIJA / CROATIA 8. 10. - 11. 10. 2014. HRVATSKO MUZEJSKO DRUŠTVO / CROATIAN MUSEUM ASSOCIATION III. KONGRES MUZEALACA HRVATSKE s međunarodnim sudjelovanjem 3rd CONGRESS OF CROATIAN MUSEUM EXPERTS with international participation OPATIJA, 8. - 11. listopada 2014. OPATIJA, Croatia 8 - 11 October 2014. KNJIGA SAŽETAKA ABSTRACTS Autori su odgovorni za sadržaj svojih sažetaka The authors are responsibile for the contents of their abstracts Editors / Urednici Milvana Arko-Pijevac, Slađana Latinović 1 ORGANIZACIJA / ORGANIZATION HRVATSKO MUZEJSKO DRUŠTVO / CROATIAN MUSEUM ASSOCIATION SUORGANIZATORI / CO-ORGANIZERS Filozofski fakultet u Zagrebu/ Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb Filozofski fakultet u Rijeci / Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Rijeka ICOM Bosna i Hercegovina / ICOM Bosnia and Herzegovina ICOM Hrvatska / ICOM Croatia ICOM Makedonija / ICOM Macedonia ICOM Srbija / ICOM Serbia Muzejsko društvo Slovenije Slovenian Museum Society ORGANIZACIJSKI ODBOR / ORGANIZING COMMITTEE Milvana Arko-Pijevac, Marijan Bogatić, Damir Doračić, Danko Dujmović, Markita Franulić, Ana Hoić, Go- ranka Horjan, Andro Krstulović-Opara, Borut Kružić, Slađana Latinović, Pavica Vilać ZNANSTVENI ODBOR / SCIENTIFIC COMMITTEE dr. sc. Darko Babić, dr. sc. Jacqueline Balen, dr.sc. Adnan Busuladžić, prof. dr. sc. Jasna Galjer, mr. sc. Vesna Jurić Bulatović, doc. dr. sc. Lejla Kodrić Zaimović, prof. dr. sc. Nina Kudiš, doc. dr. sc. Nataša Lah, dr. sc. Jasminka Najcer, dr. sc. Lidija Nikočević, mr. sc. Dubravka Osrečki Jakelić, doc.dr.sc. Tea Perinčić, mr. sc. Snježana Pintarić, prof. dr.sc. Nenad Radić, dr. Marija Počivavšek, dr. sc. Željka Modrić Surina, prof. dr. sc. Tomislav Šola, prof.
    [Show full text]
  • Work Carried out in the Textile Restoration-Preparation Workshop Between the Second Half of 2012 and Mid-20141
    Mihaela Grčević UDK 7.025:391 Ethnographic Museum 069(497.521.2):39 Zagreb Professional paper [email protected] Received: 17 October 2014 Accepted: 20 October 2014 Work carried out in the Textile Restoration-Preparation Workshop between the second half of 2012 and mid-20141 The paper describes the preventive conservation and restoration work carried out in the Textile Restoration-Preparation Workshop of the Ethnographic Mu- seum between the second half of 2012 and mid-2014: the work preceding the mounting of the World of Toys project, and preventive conservation work on objects in the Museum textile collections. On two occasions the Workshop engaged in conservation and restoration projects with the Textile, Paper and Leather Department of the Croatian Conservation Institute. The review of the work includes the involvement of the Workshop in the rescue of textile heritage items in the flood-affected areas of Županjska Posavina. Conserva- tion and restoration operations on objects are described. Key words: Ethnographic Museum (Zagreb) museum object protection, preventive conservation, museum object restauration Preventive conservation The Textile Restoration-Preparation Workshop of the Ethnographic Museum plans its preventive conservation work on textile objects from the Museum collections on an annual basis. As a rule, such work is sustained over the sev- 1 The reports and records for the preparation and conservation work were prepared by the mem- bers of the staff responsible for the treatment of the respective items. 211 eral next years.2 Because of the large quantity of material and unfavourable microclimatic conditions in the Museum, most of the work load, agreed with the curator in charge of the collection, is accounted for precisely by protection.
    [Show full text]
  • Cesta Zlatne Niti 2009
    SADRŽAJ / TABLE OF CONTENTS Uvod / Introduction...........................................................................................2 Županja..............................................................................................................4 Štitar...............................................................................................................26 Babina Greda..................................................................................................30 Karta Ceste zlatne niti / Golden Threads Road Map......................................36 Kruševica........................................................................................................39 Gradište............................................................................................................42 Cerna...............................................................................................................44 Šiškovci...........................................................................................................49 Bošnjaci..........................................................................................................51 Drenovci..........................................................................................................62 Vrbanja............................................................................................................65 Manifestacuje / Manifestations..........................................................................68 Dobro došli na put Ceste zlatne niti! ko se želite
    [Show full text]
  • DRINA - SAVA the Region of Green Rivers, a Bridge Between the East and the West
    1 2 DRINA - SAVA The region of green rivers, a bridge between the East and the West 3 Table of Contents Table 3 GETTING FAMILIAR WITH THE REGION 3 position 3 countries and municipalities 3 people and their diversity 4 geography 4 climate 4 nature 5 history 6 culture 7 architecture 9 tradition 10 gastronomy 12 agriculture 12 economy 13 tourism 15 interesting facts 17 PUTTING THE REGION ON THE MAP 18 THE REGION THROUGH THE YEAR 23 TASTES OF THE REGION 29 WHAT TO VISIT IN THE REGION 35 WHAT TO EXPERIENCE IN THE REGION 39 WHERE TO STAY AND EAT IN THE REGION 4 GETTING FAMILIAR WITH THE REGION Position The region of Drina-Sava is a specific geographical area, formed from the neighboring municipalities belonging to the territories of Bosnia and Herzegovina, Croatia and Serbia, with a strong level of homogeneity in their natural, social, economic, demographical and other characteristics. Two rivers whose names the region bares are not only important for its positioning. They influence its nature and the people living in this area. Hajduk regatta in Bogatić, Serbia The region is geographically positioned in the north-east of Croatia (eastern Slavonia), the north-west of Serbia (south-west Vojvodina and north-west Central Serbia) and north- east Bosnia and Herzegovina (Semberija). Countries and municipalities The countries whose territories belong to the Drina - Sava region are Bosnia and Herzegovina, Croatia and Serbia. The region encompasses seventeen municipalities - seven from Croatia, five from Serbia, and five from Bosnia and Herzegovina. The following municipalities form this specific cross-border area: • Bosnia and Herzegovina: Bijeljina, Ugljevik, Lopare, Brčko, Donji Žabari • Croatia: Ilok, Lovas, Tovarnik, Nijemci, Vrbanja, Drenovci, Gunja • Serbia: Sremska Mitrovica, Šid, Bogatić, Loznica, Šabac People and their diversity For historical reasons, these border areas contain one of the most ethnically diverse populations in Europe.
    [Show full text]
  • Trzalačka Glazbala Kao Odgojni Čimbenik Tradicijske Baštine Slavonije
    Trzalačka glazbala kao odgojni čimbenik tradicijske baštine Slavonije Damjanović, Marko Master's thesis / Diplomski rad 2020 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Humanities and Social Sciences / Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:337008 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-09-26 Repository / Repozitorij: FFOS-repository - Repository of the Faculty of Humanities and Social Sciences Osijek Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Filozofski fakultet Osijek Studij: Pedagogija - povijest Marko Damjanović Trzalačka glazbala kao odgojni čimbenik tradicijske baštine Slavonije Diplomski rad Mentor: izv. prof. dr. sc. Mirko Lukaš Osijek, 2020. Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Filozofski fakultet Osijek Odsjek za pedagogiju Studij: Pedagogija - povijest Marko Damjanović Trzalačka glazbala kao odgojni čimbenik tradicijske baštine Slavonije Diplomski rad Društvene znanosti, polje pedagogija, grana nacionalna povijest pedagogije Mentor: izv. prof. dr. sc. Mirko Lukaš Osijek, 2020. Najljepše zahvaljujem izv. prof. dr. sc. Mirku Lukašu na mentorstvu, stručnim savjetima i vodstvu, prenesenom znanju te nesebično ukazanoj pomoći tijekom izrade ovog diplomskog rada. Srdačno zahvaljujem svojim roditeljima, bratu, sestri i rodbini, a posebno mojoj majci na velikoj podršci i razumijevanju tijekom cijelog studija. Zahvaljujem prijateljima koji su uvijek bili uz mene kao podrška i oslonac tijekom studiranja. Ovaj diplomski posvećujem svojoj jedinoj sestri Alojziji. Sažetak Tradicijska je baština važan dio povijesti svakog naroda, ona sadrži razne vrijednosti i elemente kojima se štiti i ponosno ističe nacionalni identitet. Očuvanjem i prenošenjem tradicije na mlađe generacije osigurava se egzistencija nacije te se pokazuje važnost koju je imala glazba u životu svakog naroda.
    [Show full text]
  • Katarina Bušić: Tradicijsko Odijevanje U Županji I Okolici
    Katarina Bušić UDK / UDC 391(497.5-37 Županja) Etnografski muzej Zagreb Stručni rad / Professional paper [email protected] Primljeno/ Received: 15.04.2004. Prihvaćeno / Accepted: 28.12.2004. Tradicijsko odijevanje u Županji i okolici Županjska Posavina zauzima jugoistočni dio Vukovarsko-srijemske županije. Tradicijski oblici odijevanja i češljanja na tom prostoru slabo su istraženi. Na osnovi terenskih istraživanja i dosadašnje lite- rature, praćene su promjene tradicijskog ruha u Županji i bližim joj selima u razdoblju od kraja 19. st. do današnjih dana. Razlikuju se i opisuju dva osnovna tipa nošnje - stariji, koji izlazi iz redovne upora- be krajem 19. st; i mlađi, svečani, koji se razvijao tijekom 20. st. i koji se danas prepoznaje kao županjska narodna nošnja. Ključne riječi: narodne nošnje, odijevanje, Županjska Posavina Uvod radicijsko odijevanje stanovništva županjske Posavine Tslabo je istraženo. Dok su pojedina područja Slavonije detaljno obrađena, podaci o odijevanju i češljanju u županjskom kraju razmjerno su rijetki u etnološkoj literaturi. Najstarije podatke možemo pronaći u Lovretićevoj mo- nografiji Otok, gdje se u nekoliko kraćih crtica opisuje nošnja pojedinih sela istočne Slavonije.1 Osim na nekoliko članaka Janje Juzbašić,2 kustosice Zavičajnoga muzeja 1 Lovretić, J. (1990) Otok, pretisak iz Zbornika za narodni život i običaje južnih Slovena, JAZU Zagreb, Knjiga II-1897, III-1898, IV-1899, VII-1902, XXI-1916. i XXIII-1918. 2 Juzbašić, J. (1994) Iz etnografske baštine, u: Županjski vijenac, Županja, Hrvatski radio Županja, str. 92- 99, (1997) Etnološke teme županjskog kraja, u: Županjska Posavina, Vinkovci, Slavonska naklada “Privlači- ca” Vinkovci, str. 20-29,(1997) Oglavlja udanih žena u Županjskoj Posavini, u: Ženska oglavlja u Županjskoj Posavini, Županja, Zavičajni muzej Stjepana Grubera u Županji, str.
    [Show full text]
  • Originals and Reconstructions As Protected Goods
    Josip Forjan UDK 061.2:39](497.521.2) National costume rental and production workshop Review paper Zagreb Received: 10 November 2015 [email protected] Accepted: 14 November 2015 Originals and reconstructions as protected goods Collection and Activity of the National Costume Rental and Production Workshop The article describes the holdings and the development of the National Costume Rental and Production Workshop (hereinafter: Workshop) which looks after more than 29,000 parts of national and folklore costumes and which is, in terms of its activity and its collection, a unique institution in the Republic of Croatia. The article presents rare items in the collection, the ways of its conservation, storage and maintenance, and the process of protection of the collection as cultural property. It highlights the advances in reconstruction&restoration, the contribution of the collection to the preservation of the Croatian traditional cultural heritage, to the reconstruction of textile handicrafts, and its impact on the development of costimography on the amateur folklore scene. Key words: National costume rental and production workshop (Zagreb) national costume reconstruction, folklore amateurism The Workshop is a specialised institution for the collection, rental, production (recon- struction), renewing and professional protection (restoration) of folklore, stage and other modern forms of use of national costumes, folklore costumes and traditional textile objects. It has organised many cultural and educational programmes – concerts, exhibitions, workshops, courses and seminars presenting the traditional cultural herit- age, reviving traditional textile handicrafts and promoting various uses of national costumes in modern life. It was founded in 1948 and boasts more than 65 years of successful activity.
    [Show full text]
  • The Cultural Industry of Folk Costumes
    Jadran Kale UDC 391.01 (497.5-04) Šibenik Municipal Museum and The University of Zadar Original scientific paper Šibenik Received: February 24, 2010 Croatia Accepted: March 1, 2010 [email protected] The Cultural Industry of Folk Costumes Article starts with the regional style which was set by the impact of feudalism from the time antedating the 19th century agrarian reform. In this regard, the most signif- icant regulatory effect in this part of Europe, as in other similar historical corridors, derives from the Military Border clothing heritage. Within this cultural heritage one is able to the establish the etymology of the word “nošnja” and the concept of folk cos- tume, the successor of ruho attire as the ceremonially outstanding part of the complete domestic pratež. In the process the views of the more recent social-anthropological lit- erature which points to the inadequacy of referring to such events as “invented tradi- tion” have been confirmed. Folk costume is one of the direct results of supplying the market which developed amidst new material, technical and social conditions from previous more simpler forms. As the secular holy object of national states and even more so as a collective creative good incorporated into symbolic exchange and into the market, the folk costume is being revived within the process of globalization and together with other cultural phenomena has just begun to enter into the new area of social regulation accompanied by the stated research interest of scholars of culture, of economists, lawyers and others. Keywords: cultural industry, cultural good, folk costume, dressing, Mil- itary Border During the formative period of ethnology there was no simpler way of presenting its research agenda than to speak of its interest in folk costumes.
    [Show full text]
  • Izvješće O Radu Župana Vukovarsko
    Klasa: 023-01 /18-01/01 Urbroj: 2196/1-01 -18-1 Vukovar, 22.sijeenja 2018. godine Zupanijskoj skupstini Predmet: lzvjesce 0 radu Zupana Vukovarsko-srijemske zupanije za 2017. godinu U privitku dopisa dostavljarn izvjesce o radu. Izvjesce se sastoji od: Popisa radnih, protokolarnih i drugih aktivnosti fupana i zamjenika fopana Pregleda aktivnosti, po podrucjima u provodenju fupanijskih politika ostvarenih koordiniranim radom upravnih tijela, zupanijskih ustanova i trgovackih drustava. Temeljem ĉlanka 35.b stavka 1. Zakona o lokalnoj i podruĉnoj (regionalnoj) samoupravi (NN broj 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 , 19/13 137/15,123/17) i ĉlanka 30. Statuta Vukovarsko-srijemske ţupanije („Sluţbeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske ţupanije broj 4/13) podnosim Ţupanijskoj skupštini Vukovarsko-srijemske ţupanije IZVJEŠĆE O RADU ŢUPANA za 2017. godinu Uvod Ĉlankom 35 b Zakona o lokalnoj i podruĉnoj (regionalnoj) samouprave (NN broj 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 , 19/13 i 137/15) propisana je obveza Ţupana na podnošenje Izvješća o radu predstavniĉkom tijelu, a što je preuzeto i ĉlankom 30. Statuta Vukovarsko-srijemske ţupanije (Sluţbeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske ţupanije broj 4/13). Podnošenjem ovog Izvješća ispunjavam navedenu zakonsku i statutarnu obvezu izvješćivanja Ţupanijske skupštine, a time posredno i stanovnika ţupanije o provedenim aktivnostima nositelja izvršne vlasti u promatranom izvještajnom razdoblju. Metodologija izlaganja kakva je primijenjena u oblikovanju prethodnih Izvješća zadrţana je i u ovom Izvješću te ono nije svedeno iskljuĉivo na djelovanje i taksativno navoĊenje aktivnosti ţupana kao fiziĉke osobe i izabranog duţnosnika već ono podrazumijeva sveobuhvatni prikaz funkcioniranja izvršne vlasti.
    [Show full text]
  • “Okupatora” I “Narodnih Neprijatelja” U Slavoniji I Srijemu
    scrinia slavonica 15 (2015), 291-316. 291 Vladimir Geiger (Hrvatski institut za povijest, Zagreb) Slađana Josipović Batorek (Filozofski fakultet, Sveučilište J. J. Strossmayera, Osijek) O PROVOĐENJU odluke komunističkih VLASTI IZ 1945. O UKLANJANJU GROBALJA I grobova “OKUPATORA” I “NARODNIH NEPRIJATELJA” U Slavoniji I SRIJEMU UDK 94(497.5 Slavonija)“1945“ 94(497.5 Srijem)“1945“ Izvorni znanstveni rad Primljeno: 25. 11. 2014. Namjera potpunog i radikalnog obračuna jugoslavenskih komunista s ne- prijateljem neposredno po završetku Drugoga svjetskog rata bila je vidljiva i u naredbi Ministarstva unutarnjih poslova FD Hrvatske od 6. srpnja 1945. odnosno MUP-a DF Jugoslavije od 18. svibnja 1945. o uklanjanju grobalja i grobova “okupatora” i “narodnih neprijatelja”, koja je obuhvatila groblja i nadgrobne spomenike vojnika njemačke, talijanske i mađarske vojske, te ustaše, četnike i slovenske domobrane. Da je naredba o uklanjanju grobalja i grobova “okupatora” i “narodnih neprijatelja” sustavno provođena i na području Slavonije i Srijema potvrđuju sačuvani dokumenti i suvremenici događaja, a i stanje na grobljima. Ključne riječi: Slavonija, Srijem, 1945., odluka o uklanjanju grobalja i gro- bova “okupatora” i “narodnih neprijatelja”, Aleksandar Ranković, Vicko Krstulović Ministarstvo unutarnjih poslova FD Hrvatske, Zagreb, opširno je 6. srpnja 1945. izvijestilo oblasne i okružne NOO-e o odluci MUP-a DF Jugoslavije, od 18. svibnja 1945., o uklanjanju grobalja i grobova “okupatora” i “narodnih neprijatelja”.1 1 Usp. Hrvatski institut za povijest, Zagreb, Znanstveni projekt Ljudski gubici Hrvatske u Dru- gom svjetskom ratu i poraću, Zbirka kopija Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946., - Federalna Država Hrvatska Ministarstvo unutrašnjih poslova, Odjel opće uprave, Broj: 2.811/45., Zagreb, dne 6.
    [Show full text]
  • Jadran Kale: Kulturna Industrija Narodne Nošnje
    Jadran Kale UDK 391.01 (497.5-04) Muzej grada Šibenika i Sveučilište u Zadru Izvorni znanstveni članak Šibenik Primljeno: 24. veljače 2010. Hrvatska Prihvaćeno: 1. ožujka 2010. [email protected] Kulturna industrija narodne nošnje Izolirana diferencijacijska tumačenja prošlosti hrvatske narodne nošnje polazište su za utvrđivanje važnosti regionalnog stila, zadanog feudalnim obuhvatima iz vremena prije agrarne reforme u XIX. st. U tom je smislu u ovom dijelu Europe, kao i u dru- gim sličnim povijesnim kordonima, najvažniji regulacijski društveni učinak iz odjev- nog naslijeđa Vojne Krajine. Unutar tog kulturnog naslijeđa može se utvrditi nasta- nak riječi nošnja i pojma narodna nošnja, nasljednika ruha kao ceremonijalno ista- knutog dijela ukupne kućne prateži. Pri tomu su potvrđeni nazori novije socijalno- antropološke literature o neprikladnosti označavanja takvih zbivanja “izumima tra- dicija”. Narodna nošnja je jedan od izravnih rezultata kapacitiranja tržišta kakav je uslijed novih materijalnih i tehničkih mogućnosti te društvenih potreba razbujao iz prijašnjih jednostavnijih oblika. Kao sekularna svetinja nacionalnih država, a još više kao kolektivno kreativno dobro uključeno u simboličke razmjene i tržište, obnav- lja se uslijed procesa globalizacije i zajedno s drugim kulturnim pojavama tek ulazi u novo područje društvene regulacije s iskazanim istraživačkim interesima prouča- vatelja kulture, ekonomista, pravnika i drugih. Ključne riječi: kulturna industrija, kulturno dobro, narodna nošnja, odi- jevanje, Vojna Krajina U formativnom razdoblju etnologije nije bilo običnijeg predstavljanja istraživačkog predmeta od interesa za narodnu nošnju. Uvijek prva u svakom nabrajanju očitova- nja običaja do kakvih etnolozi mare,1 njeno je okoštalo sagledavanje kao reliktne izvor- nosti postupno postalo znakom regresivne mitotvorne ideologije (Rihtman-Auguštin 1987: 86).
    [Show full text]
  • 2196/1-01-15-1 Vukovar 03. Rujna 2015
    REPUBLIKA HRVATSKA VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA ŽUPAN KLASA: 023-01/15-01/03 URBROJ: 2196/1-01-15-1 Vukovar 03. rujna 2015. godine Temeljem čl. 35.b stavak 1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN broj 33/01,60/01,129/05,109/07,125/08,36/09,105/11 i 144/12.) i čl. 30. Statuta Vukovarsko-srijemske županije i čl. 105. Poslovnika Županijske skupštine (Službeni vjesnik br 4/13) župan Vukovarsko-srijemske županije podnosi IZVJEŠĆE O RADU u razdoblju od 01. siječnja do 30. lipnja 2015.godine I. Uvod Postupajući temeljem zakonskog određenja iz čl. 35.b Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi kojim je propisna obveza izvršnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave podnošenje izvješća o radu predstavničkom tijelu sukladno odredbama statuta jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave, ovim se Izvješćem Županijska skupština Vukovarsko-srijemske županije izvješćuje o radu izvršnog tijela Županije tijekom prvog polugodišta 2015. godine. Kako cjelovito sagledavanje funkcioniranja izvršne vlasti na razini županije ne treba biti svedeno isključivo na djelovanje i taksativno navođenje aktivnosti župana kao fizičke osobe i izabranog dužnosnika već ono podrazumijeva sveobuhvatni prikaz funkcioniranja izvršne vlasti što uključuje župana zajedno s njegovim zamjenicima , radnim tijelima koje je u ostvarivanju svojih nadležnosti osnovao, te funkcioniranje kao izvršnog tijela i zakonskog zastupnika Županije putem upravnih tijela u dijelu u kojem su ona od strane izvršne vlasti usmjeravana. Ovo Izvješće sačinjeno je sukladno tom shvaćanju, a s obzirom na njegovu temeljnu svrhu sadržajno nije detaljno izvješće o stanju u svim ili pojedinim djelatnostima na području Vukovarsko-srijemske županije. Tome su namijenjena posebna izvješća čiju pripremu i podnošenje osiguravam u rokovima utvrđenim godišnjim Planom rada Skupštine, odnosno ovisno o ukazanim potrebama.
    [Show full text]