Službeni Vjesnik Vojnog Ordinarijata : Broj 2. (85)

Total Page:16

File Type:pdf, Size:1020Kb

Službeni Vjesnik Vojnog Ordinarijata : Broj 2. (85) O MN AM IA A ORI D M I G L AIOREM DE SLUŽBENI VJESNIK VOJNOG ORDINARIJATA ISSN 2459-8941 GODINA: XXIII • BROJ: 2 (85) • 2020. Svećeničko ređenje don Mate Mihaljevića Crkva Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije, Zagreb, Dubrava 27. lipnja 2020. SLUŽBENI VJESNIK VOJNOG ORDINARIJATA GODINA: XXIII BROJ: 2 (85) 2020. SLUŽBENI VJESNIK VOJNOG ORDINARIJATA U REPUBLICI HRVATSKOJ Izdavač: Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj, Ksaverska cesta 12, 10000 ZAGREB tel: 01/4670-660; 01/4670-659; 01/3784-489 (MORH); faks: 01/4670-662 www.vojni-ordinarijat.hr; e-pošta: [email protected] Odgovara: Msgr. Jure Bogdan, vojni ordinarij 146 SLUŽBENI VJESNIK VOJNOG ORDINARIJATA „Najvjernija odvjetnicE na braniku stoj, čuvaj našU svetu vjeru I Hrvatski dom!“ Poslanica vojnog ordinarija msgr. Jure Bogdana povodom proslave Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta zaštitnice Vojnog ordinarijata, Dana pobjede i Domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 25. obljetnice vojno-redarstvene operacije „Oluja“ 5. kolovoza 2020. Draga braćo i sestre, 1. Molitveni zaziv u naslovu ove naše Po- slanice završni je dio Ispovijesti vjere Hrvata katolika. Doista, Blažena Djevica Marija, naša najvjernija Odvjetnica – fidelissima advocata Croatiae – ona kojoj je Bog povjerio na ču- vanje svoje najveće blago – svoga jedinoro- đenog Sina, na najbolji način može sačuvati našu svetu vjeru i sačuvati naš hrvatski dom. Taj nas zaziv u mislima prenosi u veliku De- vetnicu proslave jubileja „Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata“ koja je započela Hrvat- skom marijanskom godinom sada već davne 1975., na spomen 1000. obljetnice našega pr- vog poznatog i najstarijega marijanskog sve- tišta, što ga je na Otoku u Solinu podignula hrvatska kraljica Jelena, († 8. listopada 976.). Upravo tu, u Solinu, kulminirala je Hrvatska marijanska godina proslavom održanom 12. rujna 1976. Bio je to dan obnove našega kr- snog zavjeta, zavjeta, naime, što ga divno sa- bire upravo spomenuta Ispovijest vjere Hrvata Svoju odluku polažem u Bezgrešno Srce Pre- katolika: „čvrsto vjerujem u Boga Oca, i Sina i svete Bogorodice Marije.“1 Duha Svetoga. Životom želim potvrditi svoj krsni savez s Bogom i tako obnoviti sveti pra- djedovski zavjet vjere u Isusa Krista i vjerno- 1 Ova Ispovijest vjere bila je sastavljena 1979. prilikom sti Katoličkoj crkvi. proslave Branimirova Jubileja kada se slavila 1100. obljetnica prvoga međunarodnog priznanja Hrvatske od Pape Ivana VIII. 879. god. Hrvatski su biskupi pre- poručili svim hrvatskim vjernicima da je mole svako- ga dana. GODINA: XXIII • BROJ: 2 (85) • 2020. 147 Slobodno prihvaćajući svjetlo Evanđelja na Papa Hrvatima potvrđuje pravo na samo- početcima naše hrvatske kršćanske povije- stalnu državnost i na vlastite biskupe. Tu je sti, to su obećanja vjernosti Bogu i Katoličkoj prvi put izmoljena i ona draga nam molitva, crkvi na sebe preuzeli naši pradjedovi „kao taj „Ninski zavjet“, utisnuta i na zavjetni nin- navještaj slobode i nade“, pa je to „i ostalo ski križ, a koja nas i danas obvezuje: „Hrvat- tijekom dugih stoljeća kao neka unutarnja ska katolička obitelj dnevno moli i nedjeljom iskra u srcima sinova i kćeri našega naroda, slavi svetu misu.“ Konačno, slavlje „Trinaest te se nisu dali ni od koga do kraja pokoriti, stoljeća kršćanstva u Hrvata“, taj hod od na- jer se uvijek ponovno budila svijest da su za šega marijanskoga solinskog prasvetišta, do slobodu ne samo rođeni nego i kršteni“2. našega sadanjega nacionalnog svetišta u Ma- riji Bistrici, hod koji je veliki i sveti Ivan Pa- 2. Za spomenuto velebno solinsko slavlje, vao II., nazvao „velikom milošću i razlogom koje bijaše kruna zavjetne Marijanske godi- trajne zahvalnosti Božanskoj providnosti, ne, načinjen je odljev, u srebru i zlatu, Gos- koja je hrvatski narod – prvi od slavenskih pina lika iz bazilike našega hrvatskog kralja naroda – izvela iz tmina poganstva i prive- Zvonimira u Biskupiji kod Knina, dar svih la svjetlu prave vjere“4 , zaključen je 8. i 9. hrvatskih vjernika, koji će pod nazivom rujna 1984. Nacionalnim euharistijskim kon- Gospe Velikoga Hrvatskoga Krsnog Zavje- gresom crkve u Hrvata, kao završnim činom ta, obići i čitavu Domovinu i svijet. Taj je lik jubilejskih slavlja. Marije, naše majke, pratio sva slavlja ove ve- like devetnice koja su zatim uslijedila: pro- 3. Nad svim tim bdio je svojim blagim po- slavu devetstote obljetnice Dmitra Zvonimi- gledom i svojim na molitvu uzdignutim ru- ra održanu 17. rujna godine 1978. upravo kama dragi lik naše Majke Gospe Velikoga iznad ruševina one crkve u Biskupiji kod Hrvatskoga Krsnog zavjeta. Njoj u čast, i kao Knina koju je ovaj hrvatski kralj i podigao trajni spomen na ove važne događaje, hr- kao katedralu „hrvatskoga biskupa“, a gdje vatski biskupi posvetili su prvu nedjelju koja je i pronađen taj dragi nam najstariji Marijin u mjesecu u rujnu slijedi poslije blagdana lik u hrvatskoj umjetnosti. Sljedeće je, 1979., njezina rođenja. Sve je to bio snažan i hra- „Branimirove godine“, pratio ovaj Gospin bar molitveni vapaj tada zarobljenoga i obe- lik i prvi susret Hrvata hodočasnika iz cijelo- spravljenoga naroda kojemu se odricalo ne ga svijeta s novoizabranim „Papom iz daleke samo pravo na temeljnu vjersku i nacionalnu zemlje“, s papom Slavenom, Ivanom Pavlom slobodu nego i pravo na vlastito ime, na ime II. koji nam je tada, 30. travnja, u Rimu, poru- njegova jezika..., uopće, pravo na njegovo čio: “Dragi moji Hrvati, Papa vas voli, Papa vlastito mjesto pod ovim Božjim suncem. Bio vas grli i prima, Papa vas blagoslivlja.”3 Bio je to duboki, Bogu upravljeni uzdah duše na- je to najljepši uvod u glavnu postaju jubileja roda okovanoga u ledenu šutnju, i to malo koja se 12. rujna te iste godine održala pokraj nakon kratkoga proplamsaja njegovih nada staroga hrvatskoga kraljevskog gradića Nina u „Hrvatskome proljeću“, nada, naime, za povodom obljetnice dragocjene izmjene pi- obnovom svojih nacionalnih prava i sloboda, sama iz 879. između pape Ivan VIII. i hrvat- skršenih zatim i zatočenih u brojnim tamni- skoga vladara Branimira, a u kojima ovaj cama bezbožnoga režima, zajedno s mnoš- tvom progonjenih njegovih sinova i kćeriju... 2 Biskupska poslanica Trinaest stoljeća kršćanstva u Hr- Taj vapaj i taj uzdah našega naroda, tada, u vata, Zagreb, 1976., str. 9. svakome smislu podjarmljenoga, ali snažno 3 „Govor pape Ivan Pavla II. hrvatskim hodočasnica u duhovno ujedinjenoga, čvrsto smo uvjere- Rimu“, 30. travnja 1979., u: Trinaest stoljeća kršćanstva ni, Gospodin je uslišio samo koje desetljeće u Hrvata/NEK 1984. (uredili: Eduard Peričić – Antun škvorčević), Zagreb, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1986., str. 35. 4 Iz „Poruke papa Ivana Pavla II. za NEK“, u: Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata/NEK 1984., str. 242. 148 SLUŽBENI VJESNIK VOJNOG ORDINARIJATA Crkva Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta u Kninu kasnije, kada smo, s njegovom pomoći, izbo- nosti i Dan hrvatskih branitelja. Gospa Ve- rili i obranili slobodu i vlastitu samostalnu likoga Hrvatskoga Krsnog Zavjeta utisnuta državu, u velikoj zajedničkoj žrtvi koju smo je ne samo u naše znakovlje nego, još više, u podnijeli i svi mi u Domovini, i naša braća naša srca. Tako, svaki put kada se svojim po- i sestre diljem svijeta. Duh zajedništva veli- gledom ili svojom misli zustavimo kod toga ke jubilejske devetnice „Trinaest stoljeća kr- dragoga nam našega najstarijeg Gospina šćanstva u Hrvata“ koji nas je nadahnuo u lika, svaki put nam iz srca naviru riječi divne: onim teškim, u onim „olovnim“ godinama, „Najvjernija Odvjetnice na braniku stoj, čuvaj pripravio je, jednako smo tako čvrsto uvjere- našu svetu vjeru i hrvatski dom!“ Željeli bi- ni, duh našega zajedništva i naše pobjede u smo da ova molitva postane svakodnevnim, Domovinskome ratu! čestim zazivom svakoga hrvatskog vojnika i svakoga pripadnika hrvatskih redarstvenih 4. Naša Vojno-redarstvena biskupija na po- službi, kao i svake osobe zaposlene u oruža- seban način je povezana s Gospom Velikoga nim snagama i redarstvenim službama Re- Hrvatskoga Krsnog Zavjeta: ona je njezina publike Hrvatske, te članova njihovih obitelji zaštitnica, njezin lik krasi kapelu u našem među kojima i za koje naša Vojno-redarstve- sjedištu u Zagrebu, njezin blagdan naša bi- na biskupija vrši svoje poslanje. Jednako tako skupija svake godine na poseban način slavi, željeli bismo da svi oni, da svi mi, izvršava- i to 5. kolovoza, kada sav hrvatski narod sla- mo naš „Ninski zavjet“: da dnevno molimo i vi i Dan pobjede i Dan Domovinske zahval- nedjeljom slavimo svetu misu. GODINA: XXIII • BROJ: 2 (85) • 2020. 149 Nadgrobni natpis kraljice Jelene. Nastao je u Solinu 976. godine na vapnenačkoj ploči veličine 123×74-76×10 cm. 5. Draga braćo i sestre! Svi znamo: Ono što je no na krstionici kneza Višeslava,7 isto je ono dragocjeno, čuva se! Gospi smo povjerili ono koje je svatko od nas primio u krsnim zden- što nam je dragocjeno: našu svetu katoličku cima u trenutku krštenja. Isti je krst i ista je vjeru i naš hrvatski dom. I jedno i drugo su vjera u Krista Gospodina, isto je „spasono- nam neizrecivo dragocjeni i dragi. sno ispovijedanje vječnoga Trojstva“, ali je ista i obveza njihova svakodnevnoga osob- Po sv. krštenju smo od crkve primili vjeru i nog i javnog, životnog svjedočenja kao i svje- novi život u Kristu.5 I baš tu vjeru, „što smo dočenja vjernosti Katoličkoj crkvi. To je naš je od crkve primili, brižno čuvamo. Kao ka- prvi i temeljni izazov i obveza. kvo dragocjeno blago, zatvoreno u vrsnu po- sudu, vjera se po djelovanju Duha Božjega 7 Tekst na šesterostranome krsnom zdencu za uranja- neprestano pomlađuje te čini da se pomla- nje glasi: HEc FONS NE(M)PE SVMIT INFIRMOS VT 6 đuje i posuda koja ga drži“ – uči nas crkva. REDDAT ILLVMINATOS, HIc EXPIANT ScELERA SVA QU(O)D [DE PRIMO] SVMPSERVNT PAREN- To naše blago, dragocjeno i uvijek jednako TE, VT EFFIcIANTVR cHR(ISTI)cOLE SALVBRI- mlado, isto je ono koje su naši pradjedovi TER cONFITENDO TRINV(M) P(ER)HENNE(M). primili u onome „vrelu koje prima nemoćne HOc IOH(ANNES) PR(ES)B(YTER) SVB TEMPO- da ih vrati prosvjetljene“, kako stoji napisa- RE VVISSAScLAVO DVcI OPVS BENE cO(M) PSIT DEVOTE IN HONORE VIDELIcET S(AN)c(T) I IOH(ANN)IS BAPTISTE VT INTERcEDAT P(RO) EO cLIENTVLOQVE SVO.
Recommended publications
  • Balkan Odyssey (Princess Eleganza)
    BALKAN ODYSSEY (PRINCESS ELEGANZA) Come with us to explore the beautiful Dalmatian Coast and its hundreds of islands aboard the charming Princess Eleganza. The region offers breathtaking natural beauty, an intense blue sea, amazingly picturesque islands, stunning architecture and an intriguing history, and even the most jaded of travellers cannot fail to be won over by its beauty. Added to this we have the benefit of three days before our cruise to explore Croatia’s lesser-visited neighbour Bosnia-Herzegovina, a fascinating country at the crossroads of east and west with a history forged over centuries. Often overshadowed by its tumultuous past, it has emerged from its recent civil war reincarnated and offers the visitor a wealth of historical and cultural treasures, highlights of which will be the cities of Sarajevo and Mostar. With our vessel that accommodates just 36 guests, we are able itinerary will be appreciated by those who enjoy an informal to visit some marvellous places which do not cater for the big style of cruising and an eclectic mix of places. ships and each night we remain moored in the picturesque harbours affording the opportunity to take an after-dinner stroll ITINERARY and dine ashore on certain evenings. We will explore Medieval Day 1 London Heathrow to Sarajevo, Bosnia-Herzegovina. towns and cities, impressive monasteries and UNESCO World Fly by scheduled indirect flight to Sarajevo. On arrival transfer to Heritage Sites including the unique old town of Dubrovnik and our hotel for a two night stay. After check in enjoy some time at the marvellous town of Kotor.
    [Show full text]
  • Suton Kraljevine Bosne
    Suton Kraljevine Bosne Potočki, Jurica Master's thesis / Diplomski rad 2018 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Pula / Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:137:590587 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-01 Repository / Repozitorij: Digital Repository Juraj Dobrila University of Pula Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Filozofski fakultet JURICA POTOČKI SUTON KRALJEVINE BOSNE Diplomski rad Pula, listopad 2018. godine Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Filozofski fakultet JURICA POTOČKI SUTON KRALJEVINE BOSNE Diplomski rad JMBAG: 0303041696, redoviti student Studijski smjer: jednopredmetna povijest Predmet: Istraživanje srednjovjekovne povijesti Znanstveno područje: humanističke znanosti Znanstveno polje: povijest Znanstvena grana: hrvatska i svjetska srednjovjekovna povijest Mentor: prof. dr. sc. Ivan Jurković Pula, 12. listopada 2018. IZJAVA O AKADEMSKOJ ČESTITOSTI Ja, dolje potpisani Jurica Potočki, kandidat za magistra povijesti ovime izjavljujem da je ovaj Diplomski rad rezultat isključivo mojega vlastitog rada, da se temelji na mojim istraživanjima te da se oslanja na objavljenu literaturu kao što to pokazuju korištene bilješke i bibliografija. Izjavljujem da niti jedan dio Diplomskog rada nije napisan na nedozvoljen način, odnosno da je prepisan iz kojega necitiranog rada, te da ikoji dio rada krši bilo čija autorska prava. Izjavljujem, također, da nijedan dio rada nije iskorišten za koji
    [Show full text]
  • Ottoman History of South-East Europe by Markus Koller
    Ottoman History of South-East Europe by Markus Koller The era of Ottoman Rule, which began in the fourteenth century, is among the most controversial chapters of South-East European history. Over several stages of conquest, some of them several decades long, large parts of South-Eastern Europe were incorporated into the Ottoman Empire, or brought under its dominion. While the Ottomans had to surrender the territories north of the Danube and the Sava after the Peace Treaty of 1699, the decline of Ot- toman domination began only in the nineteenth century. Structures of imperial power which had been implemented in varying forms and intensity in different regions were replaced by emerging nation states in the nineteenth century. The development of national identities which accompanied this transformation was greatly determined by the new states distancing themselves from Ottoman rule, and consequently the image of "Turkish rule" has been a mainly negative one until the present. However, latest historical research has shown an increasingly differentiated image of this era of South-East European history. TABLE OF CONTENTS 1. Military and Political Developments 2. The Timar System 3. Ottoman Provincial Administration 1. Regional Differences in the Ottoman Provincial Administration 4. Islamisation 5. Catholic Christianity, Orthodox Christianity and Judaism 6. Urban Life 7. Appendix 1. Bibliography 2. Notes Indices Citation Military and Political Developments The Ottoman Empire had its roots in North-West Anatolia where in the thirteenth century the Ottoman Emirate was one of numerous minor Turkmen princedoms.1 The expansion of territory started under the founder of the dynasty, Osman (ca.
    [Show full text]
  • Pedagogija.Pdf
    UNIVERZITET U SARAJEVU FILOZOFSKI FAKULTET SYLLABUS Odsjek Pedagogija Naziv kolegija/ Didaktika 2 nastavnog predmeta Status Šifra/kod FIL PED 312 obavezni ECTS 3 (obavezni ili izborni) Ciklus studija I ciklus Semestar VI Ak. godina 2017/18. Preduvjet za upis kolegija/nastavnog Položen ispit iz predmeta Didaktika 1, FIL PED 311 predmeta Jezik izvođenja BHS jezik nastave Ime i prezime prof.dr. Hašim Muminović, redovni profesor Kabinet:103/II E-mail: Termin prema rasporedu Nastavnik Kontakt podaci [email protected] konsultacija konsultacija Telefon: 033 253 141 Ime i prezime asist. Anida Sadiković, MA Kabinet:104/II prema rasporedu Termin Saradnik Kontakt podaci Email:[email protected] konsultacija konsultacija Telefon: 033 235 142 Sedmični broj predavanja: 2 seminar: 0 vježbe: 1x1 kontakt sati U okviru kolegija student se upoznaju sa sljedećim sadržajima: Učenje i poučavanje u nastavi; Planiranje i programiranje u nastavi; Organizacija i Kratak opis kolegija/ realizacija učenja i poučavanja; Metode nastavnog rada; Nastavna sredstva i nastavnog predmeta nastavna pomagala; Vrednovanje nastavnog rada; Metodologija didaktičkog istraživanja. Cilj kolegija je proučavanje i istaživanje fundamentalnih problema didaktičke teorije i odgojno-obrazovne prakse. Osnovni zadaci su: temeljito ovladavanje fundamentalnim sadržajima didaktike, osposobljavanje za uočavanje i Cilj kolegija/ procjenjivanje didaktičkih problema, ovladavanje tehnikama i instrumentima nastavnog predmeta značajnim za učenje i poučavanje, osposobljavanje za čitanje naučnih i stručnih tekstova, permanentno praćenje didaktičke teorije, praćenje i istraživanje didaktičkih problema u neposrednoj praksi. Student će nakon odlušanog predmeta i položenog ispita moći: 1. Definirati osnovne didaktičke pojmove 2. Usporediti karakteristike različitih oblika nastavnog rada 3. Demonstrirati upotrebu nastavnih metoda u konkretnim nastavnim jedinicama Ishodi učenja 4.
    [Show full text]
  • Oblici Bosanskih Duša the Shapes of Bosnian Souls Nenad Azijus Tanovi] Crteži | Drawings: Ismet Berbi]
    Oblici bosanskih duša The Shapes of Bosnian Souls Nenad Azijus Tanovi] crteži | drawings: Ismet Berbi] Sarajevo 2006. To Una and Ulvija Tanović and Jan Uni, Ulviji Tanović i Janu Some are made of stone, Neko je sazdan od kamena Some of clay, Neko od gline, Some of water, Neko od vode, Some of fire, Neko od vatre, ... ... But air crumbles all, Al’ sve vazduh mrvi, Love grinds it down. ljubav melje. As does me your name. Mene ime tvoje. in 1222, the youngest year of all time 1222. ljeta najmlađeg od pamtivjeka ... blessed be the hand that carves and writes. ... da je blagoslovena ruka koja siječe i pisa. [sadržaj] [contents] 1. Zapis sa stećka Berka Miotoša iz 1317. ljeta Inscription on the stećak of Berko Miotoš from 1317 2. Zapis sa stećka Hvala Radohtića iz 1183. ljeta Inscription on the stećak of Hval Radohtić from 1183 3. Zapis sa stećka neznanog Boštjanina iz 1201. ljeta Inscription on the stećak of an unknown Bosnian from 1201 4. Zapis sa stećka Ljubljenova iz 1258. ljeta Inscription on the stećak of Ljubljen from 1258 5. Zapis sa stećka Hlapca Tihmilića iz 1417. ljeta Inscription on the stećak of Hlapac Tihimilić from 1417 6. Zapis sa stećka neznanog Boštjanina iz 1204. ljeta Inscription on the stećak of an unknown Bosnian from 1204 7. Zapis sa stećka Borne Hlapojeve kšćeri iz 1163. ljeta Inscription on the stećak of Borna, the daughter of Hlapoje, from 1163 8. Zapis sa stećka neznanog Boštjanina iz 1336. ljeta Inscription on the stećak of an unknown Bosnian from 1336 9.
    [Show full text]
  • Hrvatska Barok Ak Jižev
    MARKO DRAGIĆ KJIŽEVOST KATOLIČKE OBOVE I PRVOGA PROSVJETITELJSTVA (HRVATSKA BAROKA KJIŽEVOST) (FAKULTETSKI PRIRUČNIK) SPLIT, 2006. Nakladnik: Sveučilište u Splitu Filozofski fakultet Za nakladnika: prof. dr. Josip Milat, dekan Biblioteka: Suvremena nastava Knjiga br.2. Recenzenti: Prof.dr. Slobodan Prosperov Novak Prof.dr. Ivan Mimica, emer. Dr.sc.Antun Pavešković, znanstveni suradnik Lektor: Jozo Kraljević, prof. Grafička obrada: Josip Dragić, dipl. iur. Jozo Kraljević, prof. CIP - Katalogizacija u publikaciji SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U SPLITU UDK 821.163.42(091)"15/17" DRAGIĆ, Marko Književnost katoličke obnove i prvoga prosvjetiteljstva (hrvatska barokna književnost) : (fakultetski priručnik) / Marko Dragić. - Split : Filozofski fakultet Sveučilišta, 2006. - (Biblioteka Suvremena nastava ; knj. 2) Bibliografija. - Kazalo. ISBN 978-953-7395-02-5 120711038 Priručnik se elektronički objavljuje na službenoj web stranici Filozofskog fakulteta u Splitu, prema odluci br.: 3509 donesenoj na sjednici Znanstveno-nastavnog vijeća FF Splita dana 20.prosinca 2006. godine. 2 K A Z A L O CILJEVI, PROGRAM I LITERATURA .............................................. 5 REFORMACIJA ................................................................................... 14 REFORMACIJA U HRVATSKOJ ...................................................... 14 MATIJA VLAČIĆ ILIRIK .................................................................. 15 ANTUN VRAMEC ............................................................................. 15 PROTUREFORMACIJA ....................................................................
    [Show full text]
  • Paweł Cholewicki the ROLE of THE
    Paweł Cholewicki THE ROLE OF THE FRANCISCANS IN THE KINGDOM OF BOSNIA DURING THE REIGN OF KING STJEPAN TOMAŠ (1443-1461) MA Thesis in Comparative History, with a specialization in Interdisciplinary Medieval Studies. Central European University Budapest CEU eTD Collection November 2017 THE ROLE OF THE FRANCISCANS IN THE KINGDOM OF BOSNIA DURING THE REIGN OF KING STJEPAN TOMAŠ (1443-1461) by Paweł Cholewicki (Poland) Thesis submitted to the Department of Medieval Studies, Central European University, Budapest, in partial fulfillment of the requirements of the Master of Arts degree in Comparative History, with a specialization in Interdisciplinary Medieval Studies. Accepted in conformance with the standards of the CEU. ____________________________________________ Chair, Examination Committee ____________________________________________ Thesis Supervisor ____________________________________________ Examiner CEU eTD Collection ____________________________________________ Examiner Budapest Month YYYY THE ROLE OF THE FRANCISCANS IN THE KINGDOM OF BOSNIA DURING THE REIGN OF KING STJEPAN TOMAŠ (1443-1461) by Paweł Cholewicki (Poland) Thesis submitted to the Department of Medieval Studies, Central European University, Budapest, in partial fulfillment of the requirements of the Master of Arts degree in Comparative History, with a specialization in Interdisciplinary Medieval Studies. Accepted in conformance with the standards of the CEU. ____________________________________________ External Reader CEU eTD Collection Budapest November 2017 THE ROLE OF THE FRANCISCANS IN THE KINGDOM OF BOSNIA DURING THE REIGN OF KING STJEPAN TOMAŠ (1443-1461) by Paweł Cholewicki (Poland) Thesis submitted to the Department of Medieval Studies, Central European University, Budapest, in partial fulfillment of the requirements of the Master of Arts degree in Comparative History, with a specialization in Interdisciplinary Medieval Studies. Accepted in conformance with the standards of the CEU.
    [Show full text]
  • Cross-Cultural Exchange in the Post-Medieval Adriatic: an Examination of Glass Artefacts from the 15Th Through Mid-18Th Centuries
    Cross-Cultural Exchange in the Post-Medieval Adriatic: An examination of glass artefacts from the 15th through mid-18th centuries By: Samantha Garwood A thesis submitted in partial fulfilment of the requirements for the degree of Doctor of Philosophy The University of Sheffield Faculty of Arts and Humanities Department of Archaeology September 2017 ACKNOWLEDGEMENTS This thesis would not have been possible without the support, guidance, and access to materials provided by friends, family, and colleagues throughout the last four years. Thanks must first be given to my supervisor, Hugh Willmott, for allowing me this amazing research opportunity, and for putting up with my general lack of knowledge. Thanks must also be given to Phil McCluskey, who very kindly continued to support my research even after his time at Sheffield came to an end. Thanks also to the University of Sheffield Faculty of Arts and Humanities for the scholarship which made this possible. Thank you to the many museums who granted me access to their collections: Muzej grada Trogira, especially Lujana Paraman; the Arheološka zbirka Osor – Lošinjski muzej, particularly Jasminka Ćus-Rukonić; Marina Lambasa, Emil Podrug, and the Muzej grada Šibenika; Radmila Biondić and Marina Kovač at the Muzej Slavonije; Igor Mihajlović at the Hrvatski restauratorski zavod; Dr Vesna Bikić at the Institute of Archaeology in Belgrade; and Ðivo Bašić at Pomorski Muzej, Dubrovački Muzeji. Thank you also to Ilir Parangoni for showing me some of the glass finds from Butrint, and to Nikolina Topić, Margherita Ferri, and Luka Bekić for sharing their research with me. Finally, thank you to my family and friends for supporting me through all of this.
    [Show full text]
  • Sigismund of Luxemburg and the Wallachian Princely “Stars” of the Fifteenth Century*
    At the Turn of the Fourteenth Century: Sigismund of Luxemburg and the Wallachian Princely “Stars” of the Fifteenth Century* Alexandru Simon** Abstract: In late spring 1398, the noble judges of the Inner Szolnok County rejected John Toth as the legal representative of Stephen I, voivode of Moldavia. Toth (i.e. the Slav/ Slovak, chiefly in later centuries) was in fact merely the procurator of Stephen’s appointed procurator (representative), a certain John, the son of Costea. Mircea I the Elder, the voivode of Wallachia, was experiencing similar legal problems at the time in the Voivodate of Tran-sylvania. In January 1399, his procurator, Nicholas Dobokai of Luduş, the son of Ladislas Dobokai (the relative of Mircea's step-uncle, Wladislaw I Vlaicu), had to admit he did not know the exact boundaries of the estate of the Hunyad castle, recently granted by Sigismund of Luxemburg to Mircea. The two documents, almost trivial in essence, point towards two neglected issues: the first Transylvanian estates granted by a king of Hungary to a voivode of Moldavia and to the transalpine origins of the Hunyadi family. Placed in the context of other edited and unedited sources (charters and chronicles), the documents in question provide new perspectives on the beginnings and actions of famed Wallachian personalities of the next century. Keywords: Doboka (Dăbâca), Hunyad, Transylvania, Wallachia, Sigismund Luxemburg, Mircea I of Wallachia, Stephen I of Moldavia, John Hunyadi. In late spring 1398, the noble judges of the Inner Szolnok County1 rejected John Toth as the legal representative of Stephen I, voivode of Moldavia. Toth (i.e.
    [Show full text]
  • On the Cohabitation of Orient and Oxident in the Balkans
    International Journal of Science and Research (IJSR) ISSN: 2319-7064 Impact Factor (2018): 7.426 On The Cohabitation of Orient and Oxident in the Balkans - Arabic Loan Words in Albanian - Dr. Adnan Ismaili University of Tetova, Professor, Republic of Macedonia The Balkans, as a bridge where the oriental cultures meet the more in the opposite direction, namely the Illyrian- West, is also a space for the coexistence and integration of Albanians and Slavs have generally assimilated those tribes these two major cultures and civilizations. Indeed, the (peoples) who have come later to these lands,such as cohabitation of Oriental and Western cultures in the Balkans Bogomils, Turks of Vardar, Pechenegs and other ethnicities has a long history of interaction, and can therefore serve as a [F. Schevill (2002): 91-92). real paradigm for multicultural and civilization-building approaches. As one of the basic elements of cultural Their view is supported by recently found documents as well interaction and influence, language is also the meeting point as by the fact that the process of "Islamization" has lasted for of cultures and civilizations. Such is the case of the Arabic centuries and has not been the result of a systemic political- influence in the Balkans, especially with Albanians who – military campaign or anything similar, as is the case in the after their conversion to Islam and integration in the Christian world with the Crusades, Inquisition, Colonialism, Ottoman civilization – have been in direct contact with the etc. Arabic and Oriental linguistic philosophy and terminology. This, among other things, is the reason why the Arabic As is well known, the Balkans and especially the Illyrian language has left traces in Albanian languagewhile on the territories during the last two millennia have been other hand the philosophical and cultural terms have characterized by a multi-cultural, multi-religious, multi- influenced the formation of the civilizational and cultural ethnic and multi-linguistic mosaic.
    [Show full text]
  • Adriatico/Jadran
    Adriatico/Jadran Rivista di cultura tra le due sponde 1-2/ 2010 Fondazione Ernesto Giammarco Composizione ed impaginazione: Grafi ca Brandolini Ha collaborato Monica De Rosa Stampa e allestimento: Litografi a Brandolini - Sambuceto In copertina: Disegno originale di Srećko Jurisić Elaborazione grafi ca di Monica De Rosa e Alfonso Rendinella ADRIATICO/JADRAN Rivista di cultura tra le due sponde 1-2/2010 Fondata da Luciano D’Alfonso Direzione: Marilena Giammarco, Ljerka Šimunković, Antonio Sorella Direttore responsabile: Antonio Sorella Comitato scientifico: Gian Mario Anselmi, Nataša Baijć Žarko, Franco Botta, Joško Božanić, Lorenzo Braccesi, Giovanni Brancaccio, Nicola D’Antuono, Vincenzo De Caprio, Fabio Fiori, Elvio Guagnini, Pasquale Guaragnella, Sebastiano Martelli, Alessandro Masi, Predrag Matvejević, Gianni Oliva, Aleksandar Palavestra, Gaetano Platania, Giovanna Scianatico, Marko Trogrlić Comitato di redazione: Snježana Bralić, Monica De Rosa, Brigida Di Leo, Stevka Šmitran Segreteria di redazione: Maja Bezić, Katarina Dalmatin, Claudio Di Felice, Chiara Magni, Pierluigi Ortolano, Ivania Petrin Redazione italiana: Fondazione Ernesto Giammarco, viale Riviera, 195, 65123 Pescara, tel. +39 085 76173; e-mail: [email protected]; [email protected] Redazione croata: Filozofski Fakultet Sveučilišta u Splitu, Sinjska, 2, 21000 Split; Tel: +385 21 384144; e-mail: [email protected]; sito web: www.ffst.hr Tutti i diritti sono riservati Si collabora alla rivista su invito della Direzione e del Comitato di redazione Per richiedere
    [Show full text]
  • Teil 2: Die Letzte Phase Innerregionaler Hegemonialpolitik
    Online-Handbuch zur Geschichte Südosteuropas Oliver Jens Schmitt Der Balkan zwischen regionaler Herrschaftsbildung und osmanischer Eroberung (ca. 1300 – ca. 1500). Ein ereignisgeschichtlicher Zugang Teil 2: Die letzte Phase innerregionaler Hegemonialpolitik aus Band 1: Herrschaft und Politik in Südosteuropa bis 1800 Inhaltsverzeichnis 1. Der orthodoxe Balkan unter serbischer Vorherrschaft (1330–1355) 2. Bulgarien zwischen politischer Binnendifferenzierung und dem Aufstieg der Osmanen 3. Die orthodoxe Balkanwelt (1355–1371): Versuch einer Neuordnung im Angesicht der osmanischen Bedrohung 3.1 Neuformierung politischer Macht in Thessalien und Epirus 3.2 Albanische Herrschaftsbildungen in Griechenland 3.3 Das gräko-serbische Kaisertum in Thessalien 3.4 Herrschaftsbildung in der Zeta 3.5 Herrschaftsbildung in Hum (Herzegowina) 3.6 Herrschaftsbildung in der Landschaft Albanien 3.7 Herrschaftsbildungen im Zentralbalkan 3.8 Herrschaftsbildung im makedonischen Raum 3.9 Aufstieg Bosniens zur Regionalmacht im Westbalkan 3.10 Ende des serbischen Zartums 3.11 Thrakien und Bulgarien angesichts der türkischen und osmanischen Eroberung 3.12 Ungarische Balkanpolitik 3.13 Unionspolitik und Kreuzzüge 3.14 Schlacht an der Marica (1371) 3.15 Von türkischen Beyliks zum Aufbau des Osmanischen Reiches in Rumeli (1371–1389) 3.16 Muslimische Regionalherrscher 3.17 Politische Neuordnung in Serbien 3.18 Das bosnisch-serbische Königtum 3.19 Das Ende bulgarischer Eigenstaatlichkeit 3.20 Dynastische Konflikte und osmanische Vasallität in Byzanz 3.21 Moréa in der politischen
    [Show full text]