Strategija Razvitka Hercegovačko-Neretvanske Županije Za Period 2021.-2027

Vlada Hercegovačko- neretvanskog kantona

Hercegovačko

županije

Strategija razvitka Hercegovačko-neretvanske županije za period 2021.-2027. godina

- NACRT STRATEŠKE PLATFORME -

Sadržaj 1 Uvod ...... 5 1.1. Svrha i značaj strateškog dokumenta ...... 5 1.2. Regulatorni okvir ...... 5 1.3. Proces izrade i konsultacija ...... 6 1.4. Usklađenost sa ostalim strateškim dokumentima ...... 7 2.1.1. Usklađenost sa strateškim dokumentima ostalih nivoa vlasti ...... 7 2.1.2. Usklađenost sa strateškim dokumentima proizašlim iz procesa evropskih integracija .. 8 2.1.3. Usklađenost sa globalnim ciljevima održivog razvoja ...... 8 2.1.4. Osvrt na izvještaj o evaluaciji Integrirane strategije razvoja HNK 2017. – 2020...... 9 2 Strateška platforma ...... 11 2.2. Geografske, prirodne i kulturno-historijske karakteristike ...... 11 2.3. Demografske karakteristike i kretanja uključujući stanje dijaspore ...... 12 2.4. Pregled stanja i kretanja u ekonomiji uključujući i potencijale i sudjelovanje dijaspore...... 14 2.4.1. Vanjsko-trgovinska razmjena ...... 15 2.4.2. Industrijska proizvodnja ...... 16 2.4.3. Investicije i direktna strana ulaganja ...... 17 2.4.4. Poslovni subjekti Hercegovačko-neretvanskog kantona ...... 17 2.4.5. Stanje poduzetničke infrastrukture na području Hercegovačko-neretvanskog kantona 24 2.5. Poljoprivreda ...... 24 2.6. Šumarstvo i vodni resursi ...... 29 2.7. Korištenje, zaštita i upravljanje zemljištem ...... 33 2.8. Turizam i ugostiteljstvo ...... 34 2.8.1. Pregled ostvarenog broja dolazaka i noćenja turista ...... 34 2.8.2. Analiza turističke resursne osnove ...... 40 2.8.3. Analiza obilježja turističke potražnje i potrošnja turista u HNŽ/K ...... 41 2.8.4. Sažetak ...... 43 2.9. Pregled stanja i kretanja na tržištu rada ...... 44 2.10. Pregled stanja i kretanja u oblasti društvenog razvoja ...... 47 2.10.1. Obrazovanje ...... 47 2.10.2. Predškolski odgoj i obrazovanje ...... 48 2.10.3. Osnovno obrazovanje ...... 48 2.10.4. Srednje obrazovanje ...... 50 2.10.5. Visoko obrazovanje ...... 52 2.10.6. Obrazovanje odraslih ...... 53

2.10.7. Usklađenost obrazovanja i tržišta rada ...... 53 2.11. Kultura i umjetnost ...... 60 4. Mostarski strip vikend ...... 61 2.12. Sport ...... 61 2.13. Zdravstvo ...... 65 2.14. Socijalna skrb i zaštita ...... 65 2.15. Organizacije civilnog društva ...... 66 2.15.1. Udruženja i zadruge branitelja/boraca ...... 66 2.16. Sigurnost građana ...... 69 2.17. Zaštita okoliša i životne sredine uključujući smanjenje rizika od katastrofa ...... 73 2.18. Reljefne i klimatske značajke ...... 75 2.19. Kvaliteta zraka ...... 77 2.20. Zemljište ...... 78 2.21. Vodni resursi i kvaliteta voda ...... 81 2.22. Biološka raznolikost i zaštićena područja ...... 85 2.23. Fizička infrastruktura ...... 87 2.23.1. Komunalna infrastruktura ...... 87 2.24. Upravljanje otpadom ...... 90 2.25. Prometna infrastruktura ...... 91 2.26. Elektroenergetska infrastruktura i proizvodnja/potrošnja električne energije ...... 93 2.27. Stanje prostorno planske dokumentacije ...... 96 2.28. Javna uprava Hercegovačko-neretvanskog kantona ...... 96 2.28.1. Organizaciona struktura kantonalne uprave ...... 96 2.28.2. Imovina u vlasništvu Hercegovačko-neretvanskog kantona ...... 97 2.28.3. Stanje administrativnih usluga i ljudskih resursa kantonalne uprave ...... 97 2.29. Analiza budžeta i projekcije finansiranja realizacije strategije razvoja ...... 98 2.29.1. Analiza budžeta i projekcije finansiranja realizacije strategije razvoja ...... 98 2.30. Razvojni problemi i potrebe ...... 101 2.31. SWOT analiza i strateško fokusiranje ...... 108 2.32. Strateško fokusiranje ...... 116 2.33. Vizija razvoja i strateški ciljevi, sa indikatorima ...... 119 2.33.1. Vizija razvoja ...... 119 2.33.2. Strateški ciljevi, sa indikatorima ...... 120

Strategija razvoja Hercegovačko neretvanske županije je pripremljena uz podršku Projekta integriranog lokalnog razvoja (ILDP), zajedničkog projekta Vlade Švicarske i Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP). Sadržaj ovog dokumenta, kao i nalazi prikazani u njemu, nužno ne odražavaju stavove ILDP-a, Vlade Švicarske ili UNDP-a.

1 Uvod

1.1. Svrha i značaj strateškog dokumenta Strategija razvoja Hercegovačko-neretvanskog Kantona za period 2021.-2027. godina (u daljem tekstu: Strategija razvoja) predstavlja integrisani multisektorski strateški dokument kojim se definišu javne politike i integralno usmjerava razvoj kantona i jedinica lokalne samouprave unutar Kantona. Strategijom razvoja kantona se utvrđuju ciljevi i prioriteti razvoja kantona, način njihova ostvarivanja, finansijski i institucionalni okvir za implementaciju, monitoring, evaluaciju i izvještavanje, i ista je osnovni dokument za izradu sektorskih strategija, DOB-a, budžeta i programa javnih investicija kantona i dr.

Strategija razvoja kantona sadrži prioritete prostornog razvoja kantona i razvojne pravce definirane u strateškim dokumentima Federacije i dokumentima relevantnim za proces integracije Bosne i Hercegovine u Europsku uniju. Strategija razvoja kantona predstavlja podlogu za usklađivanje i izradu strategija razvoja jedinica lokalne samouprave.

Proces izrade Strategije razvoja HNK koordinirao je Odbor za praćenje Strategije razvoja Hercegovačko-neretvanskog kantona, koji u ime Vlade HNK koordinira razvojem, dok se kroz radna tijela i druge koordinacione i participatorne mehanizme osigurava učešće institucija HNK, viših nivoa vlasti i jedinica lokalne samouprave, poslovne zajednice, nevladinog sektora, te ostalih socio- ekonomskih aktera i zainteresiranih strana. U ovom procesu jako Važnu ulogu imao je Kantonalni/županijski odbor za razvoj. Posebnu savjetodavnu ulogu u procesu izrade Strategije razvoja Kantona imalo je i Vijeće za razvojno planiranje i upravljanje razvojem Kantona, koje je razmatralo i davalo preporuke o ključnim razvojnim prioritetima u Kantonu, u strateškoj platformi, kao i o cjelokupnom dokumentu Strategije razvoja Kantona.

Prilikom izrade Strategija razvoja Hercegovačko-neretvanskog Kantona za period 2021.-2027. godina u potpunosti su praćene odredbe Zakona o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u Federaciji BiH (Službene novine Federacije BiH broj 32/17) kao i Uredbe o izradi strateških dokumenata u Federaciji BiH (Službene novine Federacije BiH broj 74/19). Posebna pažnja posvećena je naučenim lekcijama iz procesa pripreme i implementacije prethodne integrirane Strategije razvoja Hercegovačko-neretvanskog kantona za period 2017.-2020. godina, kao i usklađenosti sa relevantnim strategijama drugih nivoa vlasti u BiH, obavezama proizašlim iz procesa evropskih integracija, te ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda (SDGs). Osvrt na Viziju razvoja

Ostvarenje razvojne vizije realizovaće se kroz kroz 3 strateška cilja, razrađena u xx prioriteta i xx mjera. Pripremljen je indikativni budžet za realizaciju Strategije, kao i indikatori za mjerenje stepena njenog ostvarenja.

U sektoru ekonomskog razvoja, okosnicu razvoja predstavlja... U sektoru društvenog razvoja... U oblasti održivog upravljanja okolišem, prirodnim i infrastrukturnim resursima, Strategija se koncentriše na ....

1.2. Regulatorni okvir Federacija BiH učinila je značajan napor i napredak u uspostavi i razvoju sistema za razvojno planiranje i upravljanje razvojem, posebno s aspekta regulatornog okvira. Godine 2017. godine donesen je Zakon o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u Federaciji BiH (Službene novine

Federacije BiH broj 32/17) kao temeljni normativni akt kojim je definisana svrha sistema kroz „transparentno i usaglašeno razvojno planiranje i upravljanje razvojem u Federaciji, kantonima i jedinicama lokalne samouprave”, kao i „koordinacija i integracija strateških dokumenata i javnih i drugih finansijskih resursa radi realizacije utvrđenih razvojnih prioriteta”. Zakon propisuje osnovne principe razvojnog planiranja i upravljanja razvojem, definiše vrste strateških dokumenata, kao i tijela odgovorna za razvojno planiranje i upravljanje razvojem, utvrđuje proces razvojnog planiranja i upravljanja razvojem u FBiH, kao i postupke programiranja, monitoringa, evaluacije i izvještavanja o implementaciji strateških dokumenata, te finansiranja njihove implementacije. Zakonom su propisani i dokumenti koji se donose u postupku implementacije strateških dokumenata. Pored Zakona, doneseni su i podzakonski akti koji pobliže uređuju pitanja izrade i evaluacije strateških dokumenata, te trogodišnjeg i godišnjeg planiranja i to: - Uredba o evaluaciji strateških dokumenata u Federaciji BiH, - Uredba o izradi strateških dokumenata u Federaciji BiH, - Uredba o trogodišnjem i godišnjem planiranju rada, monitoringu i izvještavanju u Federaciji Bosne i Hercegovine.1 Proces izrade Strategije razvoja Hercegovačko-neretvanskog kantona za period 2021.-2027. godina usklađen je sa propisanim odredbama u okviru navedenog regulatornog okvira.

1.3. Proces izrade i konsultacija

Temeljom odredbi Zakona o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“ br. 32/17) i Uredbe o izradi strateških dokumenata u Federaciji BiH („Službene novine Federacije BiH“ broj: 74/19) Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona je u junu 2020. godine donijela Odluku o izradi Strategije razvoja Hercegovačko- neretvanskog kantona 2021.-2027. i nastavku saradnje između Vlade HNK i UNDP-a. Pored Odbora za praćenje Strategije razvoja Hercegovačko-neretvanskog kantona, koji je u ime Vlade HNK koordinirao izradu Strategije razvoja, učesnici u procesu izrade Strategije razvoja Kantona bile su i instititucije Kantona, jedinice lokalne samouprave i socio-ekonomski akteri. Horizontalna i vertikalna koordinacija izrade Strategije razvoja Kantona osigurana je kroz Kantonalni odbor za razvoj i Vijeće za razvojno planiranje i upravljanje razvojem Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Rješenjem broj 01-1-02-1825/20 od 09.09.2020. godine Vlada HNK je formirala Županijski/kantonalni odbor za razvoj (ŽOR), kao operativno, izvršno i koordinacijsko tijelo zaduženo za vođenje procesa izrade Strategije sastavljen od 22 člana predstavnika kantonalnih organa uprave i drugih socio- ekonomskih partnera (Služba za zapošljavanje HNK, udruge poduzetnika i dr.). Na istoj sjednici održanoj 09.09.2020. godine Vlada je imenovala i Vijeće za razvojno planiranje i upravljanje razvojem koje je imalo savjetodavnu ulogu u procesima definiranja, implementacije, monitoringa, evaluacije i izvještavanja o realizaciji razvojnih prioriteta u Kantonu. Vijeće se sastoji od 19 članova i čine ga predsjednk Vlade HNK, općinski načelnici odnosno gradonačelnici jedinica lokalne samouprave u sastavu kantona, predsjednici Privredne i Obrtničke komore HNK, rektori univerziteta i drugi socijalnoekonomski partneri. U procesu rada i konsultacija, pored redovnih sastanaka tima za izradu strategije, održani su i sastanci tematskih radnih grupa: TG 1 – Ekonomski razvoj, TG2 – Društveni razvoj, TG 3 – Zaštita okoliša i TG 4 – Dobra i inkluzivna uprava. U procesu izrade Strategije održana su i xx sastanka Kantonalnog odbora za razvoj i Vijeća za razvojno planiranje i upravljanje razvojem Hercegovačko- neretvanskog kantona. Tokom sastanaka Kantonalnog odbora za razvoj validirana je socio- ekonomska analiza, a potom i strateška platforma HNK za period 2021.-2027. godina koja je potom puštena u javnu raspravu odnosno proces javnih konsultacija. xx sastanak KOR-a bio je posvećen

1 Sve uredbe objavljene su u Službenim novinama Federacije BiH broj 74/19.

razmatranju nacrta Strategije razvoja Hercegovačko-neretvanskog kantona za period 2021.-2027. godina. U trenutnoj fazi izrade dokumenta izrađena je strateška platforma koja ulazi u proces javnih konsultacija, koji će uključiti širi krug zainteresovanih aktera, a ista se realizuje tokom mjeseca novembra 2020. godine.

Proces izrade Strategije razvoja Hercegovačko-neretvanskog kantona za period 2021. – 2027. godina je podržan od zajedničkog projekta Vlade Švicarske i Razvojnog programa Ujedinjenih naroda u Bosni i Hercegovini (UNDP) putem Projekta integriranog lokalnog razvoja (ILDP).

1.4. Usklađenost sa ostalim strateškim dokumentima

2.1.1. Usklađenost sa strateškim dokumentima ostalih nivoa vlasti Vertikalna koordinacija i usklađivanje, prema Zakonu o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem obuhvata koordinaciju odgovornosti i procesa između nadležnih institucija na različitim nivoima vlasti u Federaciji, kao i usklađivanje strateških dokumenata na različitim nivoima vlasti u Federaciji prema zajedničkim razvojnim ciljevima, dok se horizontalna koordinacija i usklađivanje odnosi na koordinaciju odgovornosti i procesa institucija, kao i usklađivanje strateških dokumenata, odnosno usklađivanje strategije razvoja i sektorskih strategija na istom nivou upravljanja u Federaciji, kantonima i jedinicama lokalne samouprave prema zajedničkim razvojnim ciljevima. U skladu sa navedenim, strateški ciljevi i pripriteti HNK za period 2021.-2027. godina usklađeni su sa ključnim strateškim dokumentima u FBiH i BiH.

U svrhu osiguranja vertikalne koordinacije, prilikom definisanja strateških ciljeva, prioriteta i mjera u obzir su uzeti slijedeći strateško-planskii dokumenti:  Strategija razvoja FBiH 2021 - 2027 (radna verzija),  Prioriteti za razvoj visokog obrazovanja u BiH za period 2016. – 2026. godina,  Strateška platforma razvoja obrazovanja odraslih u kontekstu cjeloživotnog učenja u BiH 2014. – 2020. godina,  Strategija protivminskog djelovanja BiH 2018. – 2025. godina,  Strateški plan ruralnog razvoja BiH 2018. – 2021. (okvirni dokument),  Okvirna strategija prometa BiH 2015.-2030.,  Okvirna energetska strategija BiH do 2035.,  Strategija prilagođavanja na klimatske promjene i niskoemisionog razvoja BiH za period 2020.-2030. (nacrt),  Strateške smjernice za harmonizaciju podrške razvoju malih i srednjih preduzeća i preduzetništva u BiH za period 2021. – 2027. (radna verzija),  Strategija za unapređenje prava i položaja osoba s invaliditetom u FBiH 2016, - 2021.  Strategija borbe protiv dijabetesa u FBiH 2014. – 2024.,  Politika i strategija za zaštitu i unapređenje mentalnog zdravlja u FBiH 2012. – 2020.,  Strategija o rijetkim bolestima FBiH 2014. – 2020.,  Strategija upravljanja vodama FBiH 2010. – 2022.,  Transportna Strategija Federacije Bosne i Hercegovine 2016. – 2030.,  Strateški pravci razvoja visokog obrazovanja u FBiH 2012. i 2022.,  Plan upravljanja vodama za vosno područje jadranskog mora FBiH 2016-2020.  Federalna Strategija upravljanja otpadom 2008 - 2018. Poseban značaj za implementaciju Strategije razvoja Hercegovačko-neretvanskog Kantona ima Strategija razvoja FBiH koja obuhvata isti planski period 2021. - 2027.

Detaljna analiza ocjene usklađenosti, predstavljena je u Aneksu 2 dokumenta.

2.1.2. Usklađenost sa strateškim dokumentima proizašlim iz procesa evropskih integracija Bosna i Hercegovina opredjeljenja je ka ispunjenju uslova za postojanje dijelom Europske Unije, te se u skladu sa tim provode neophodne aktivnosti na usklađivanju zakonodavstva i drugih obaveza koje propisuje Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europske Unije i Bosne i Hercegovine. Godine 2016. podnešena je aplikacija Bosne i Hercegovine za članstvo u EU na šta je Europska Komisija u maju 2019. godine odgovorila Mišljenjem, a bazirano na informacijama koje su prikupljene nakon ispunjenog Upitnika Europske Komisije.

Prema ocjeni Komisije, stanje u mnogim oblastima nije zadovoljavajuće, kao ni brzina napretka u ispunjavanju potrebnih kriterijuma za članstvo. U navedenom Mišljenju se ističe da Bosna i Hercegovina i dalje ne zadovoljava u dovoljnoj mjeri kriterije koje se odnose na stabilnost institucija koje garantuju demokratiju, vladavinu prava, ljudska prava i poštivanje i zaštitu manjina. Između ostalog, zahtjeva se dovođenje institucionalnog okvira BiH u sklad sa okvirom EU, unaprijeđenje izbornog okvira i pravosuđa, sprečavanje i borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, upravljanje granicama, uspostavljanje funkcionalne tržišne ekonomije, unapređenje kvalitete obrazovanja povećanje usmjerenosti na potrebe tržišta rada, ubrzanje procesa usklađivanja s acquis- em, zaštita fundamentalnih prava građana i reforma javne uprave. Posebnu pažnju je potrebno posvetiti područjima slobodnog kretanja roba, pravu poslovnog nastana i slobodi pružanja usluga, informacionom društvu i medijima, poljoprivredi i ruralnom razvoju, ribarstvu, transportnoj politici, energetici, ekonomskoj i monetarnoj politici, statistici, socijalnoj politici i zapošljavanju, poduzetništvu i industrijskoj politici, regionalnoj politici i koordinaciji strukturnih instrumenata, obrazovanju i kulturi, zaštiti potrošača i zdravlja i finansijskoj kontroli.2 U ukupnim reformama čije se provođenje traži, Strategija razvoja Hercegovačko-neretvanskog kantona direktno doprinosi unapređenju poslovnog okruženja, poljoprivrede i ruralnog razvoja, uspostavljanjem pretpostavki za standardizaciju i sertifikaciju, energetskom efikasnošću, socijalnoj politici i zapošljavanju, poduzetništvu i industrijskoj politici, obrazovanjem i kulturom, te zaštitom životne sredine. Implementacija Strategije razvoja Hercegovačko-neretvanskog kantona, posebno u dijelu osiguranja vanjskih izvora sredstava za finansiranje razvojnih prioriteta HNK može da bude podržana kroz aktivnosti EU u BiH u mnogim oblastima, posebno kroz učešće u projektima prekogranične saradnje. Puno iskorištenje mogućnosti koje proizilaze iz EU integracija zavisi prevashodno od brzine pristupa zemlje EU, odnosno ispunjenja zahtjeva, kriterijuma i standarda za članstvo, ali i od lokalnih implementacionih kapaciteta na nivou Kantona i JLS.

Trenutno su HNK na raspolaganju sljedeći programi i projekti: translancionalni (Adrion, Dunavski i Mediteranski), prekogranični - trilateralni (BiH-CG-HR), prekogranični - bilateralni (BiH-HR), prekogranični - bilateralni (BiH-CG), Horizon 2020, COSME, Kreativna Evropa, Erasmus+, Carina 2020, Fiscalis 2020, Evropa za građane, COST i EUREKA.

2 Saopštenje Komisije Evropskom parlamentu i Vijeću – Mišljenje Komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU, https://europa.ba/wp-content/uploads/2019/06/Misljenje-Komisije-o-zahtjevu-Bosne-i-Hercegovina-za- %C4%8Dlanstvo-u-Evropskoj-uniji.pdf

2.1.3. Usklađenost sa globalnim ciljevima održivog razvoja Generalna skupština Ujedinjenih nacija 2015. godine usvojila Agendu održivog razvoja do 2030. godine i tom su prilikom sve zemlje članice, uključujući i BiH, preuzele obavezu provođenja dokumenta Agende 2030 i globalnih Ciljeva održivog razvoja (eng. Sustainable Development Goals – SDG). Agenda 2030 se sastoji od 17 globalnih ciljeva i 169 podciljeva održivog razvoja koji predstavljaju transformativni plan za stvaranje bolje i održive budućnosti. Poštovanje principa vertikalne koordinacije propisane Zakonom o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u FBiH, podrazumijeva i usklađenost sa međunarodno prihvaćenim globalnim ciljevima održivog razvoja. Navedeno podrazumijeva da svi nivoi vlasti u BiH treba da definišu svoje prioritete, mjere i aktivnosti na način da istovremeno osiguraju doprinos ostvarivanju ciljeva održivog razvoja, kao i da izvještavaju o ostvarenom napretku. U BiH utvrđena su tri pravca održivog razvoja (dobra uprava i upravljanje javnim sektorom, pametan rast i društvo jednakih mogućnosti) i dvije horizontalne teme (ulaganje u ljudski kapital i princip “niko ne smije biti isključen”). Navedeni pravci održivog razvoja, kao i horizontalne teme, na odgovarajući način su reflektovane kroz proces izrade Strategije razvoja HNK 2021.-2027., kao i u samoj Strategiji. Strategija razvoja HNK za period 2021. – 2027. doprinosi ostvarenju sva tri odabrana pravca održivog razvoja.

U sektoru ekonomskog razvoja, strategija doprinosi povoljnom okruženju za preduzetništvo i inovacije, povećanju investicija u infrastrukturu, uključivanju u globalne lanace vrijednosti, pametnom upravljanju prirodnim resursima, jačanju infrastrukture i konkurentnosti poljoprivrede, te održivom razvoju ruralnog turizma. U sektoru društvenog razvoja, Strategija će prije svega uticati na unapređenje obrazovanja i obuke, kvalitet predškolskog obrazovanja, unapređenje politika i jačanje socijalne zaštite, te efikasnost zdravstvene zaštite i unapređenje njene dostupnosti i kvaliteta. U sektoru koji se bavi zaštitom životne sredine, Strategija će se fokusirati na unapređenje upravljanja rizicima od katastrofa, jačanje kontrole i praćenja kvaliteta eko sistema, kao i na deminiranje kontaminiranih područja.

2.1.4. Osvrt na izvještaj o evaluaciji Integrirane strategije razvoja HNK 2017. – 2020. U procesu provedbe Strategije razvoja Hercegovačko-neretvanskog kantona za period 2017.-2020. godina, 2019. godine sprovedena je srednjoročna evaluacija, odnosno evaluacija za period 2017.- 2018. godina. Nalazi izvještaja o sprovedenoj evaluaciji, ukazuju da su prethodnom strategijom uglavnom adekvatno procijenjene potrebe u pojedinim razvojnim sektorima, odnosno da su identifikovani strateški fokusi strateški ciljevi u većoj mjeri i dalje relevantni za HNK i za potrebe ciljnih grupa. Kao glavni nedostatak koji je imao negativan uticaj i na razvojne efekte utvrđen je neefikasan sistem upravljanja razvojem na nivou HNK odnosno nepostojanje Jedinice za upravljanje razvojem (JURA) što je utjecalo i na neadekvatno planiranje, praćenje, implementaciju i izvještavanje o realizaciji strateških prioriteta za HNK. Dokumentom Strategije za period 2017.-2020. bilo je predviđeno formiranje Stručne službe za razvoj i međunarodne projekte kao zasebne stručne službe Vlade HNK, koja bi imala funkciju JURA, ali koja do sada nije uspostavljena, ali je kao prijelazno rješenje formiran Odbor za praćenje Strategije razvoja Hercegovačko-neretvanskog kantona, koji u ime Vlade HNK koordinira razvojem u Kantonu. Izvještaj ukazuje da su se procesi upravljanja razvojem formalno provodili što je veliki iskorak ali je to ipak bila samo dominantno forma i nije bilo suštinskog uključivanja relevantnih aktera. Utvrđena je izrazita potreba za izradom Analize sistema za upravljanje razvojem na nivou ministarstava i organa uprave HNK sa preporukama za uspostavu Jedinice za upravljanje razvojem u

Hercegovačko-neretvanskom kantonu, te implementacije navedenih preporuka u vidu uspostave najdekvatnijeg modela Jedinice za upravljanje razvojem i osiguranje kvalitetnog kadrovskog popunjavanja i jačanja kapaciteta ovog tijela za razvojno planiranje i upravljanje razvojem. Ukazano je i na potrebu prilagodbe Poslovnika o radu i propisa kojima se uređuje unutrašnje ustrojstvo organa uprave HNK na način da se uspostave logične i čvrste poveznice između Strategije razvoja, akcionih planova Strategije, planova rada Vlade i ministarstava, dokumenta okvirnog budžeta i godišnjeg budžeta Kantona. Nalazi evaluacije ukazali su i na potrebu jačanja kapaciteta osoblja kantonalnih ministarstava i organa uprave za namicanje sredstava iz EU i drugih međunarodnih i domaćih fondova, kako bi se osigurala sredstva iz vanjskih izvora za implementaciju strateških intervencija i time postigla veća efektivnost. Dodatno, preporučeno je da se prilikom utvrđivanja strateških intervencija u narednom planskom periodu, posebna pažnja posveti intervencijama usmjerenim ka jačanju konkuretnosti privrednih subjekata odnosno onima usmjerenim ka poticanju inovacija i tehnološkog unapređenja proizvodnje te podršci brzorastućim preduzećima. Preporuke su se odnosile i na potrebu uspostave sistema praćenja pokazatelja u oblasti zaštite okoliša te redefinisanje bazičnih pokazatelja ostvarenja strateških i prioritetnih ciljeva, posebno u slučajevima gdje su isti ostvareni i/ili gdje ne postoji mogućnost njihovog praćenja. Formiranjem Vijeće za razvojno planiranje i upravljanje razvojem Hercegovačko-neretvanskog Kantona i Kantonalnog/županijskog odbora za razvoj, ispunjene su dvije važne preporuke iz Izvještaja o srednjoročnoj evaluaciji te osigurani preduslovi za efikasno funkcionisanje sistema za upravljenja razvojem Kantona, što je neophodno nadopuniti formalnom uspostavom Jedinice za upravljanje razvojem (JURA). Prilikom izrade Strategije razvoja HNK za period 2021, - 2027., u obzir su uzeti nalazi i preporuke navedene evaluacije kao i mišljenja i stavovi ključnih zainteresovanih strana. Bitno je napomenuti da je, u skladu sa evaluacionim nalazima, prethodni strateški dokument predstavljao dobar osnov za razvoj Kantona u periodu 2017 - 2020. Međutim, uspješna implementacija strategije zahtijeva postojanje kvalitetnog sistema za njeno provođenje, što treba biti jedan od prioriteta u narednom planskom periodu.

2 Strateška platforma

2.2. Geografske, prirodne i kulturno-historijske karakteristike Hercegovačko-neretvanski kanton (HNK), administrativno pripada Federaciji Bosne i Hercegovine, i smješten je u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine sa sjedištem Vlade i Skupštine u Gradu Mostaru. Hercegovačko-neretvanski kanton na sjeveru graniči sa Srednjobosanskim kantonom, na sjeveroistoku sa Kantonom Sarajevo, na istoku sa Republikom Srpskom, na jugozapadu sa Hrvatskom, na zapadu sa Zapadnohercegovačkim kantonom i na sjeverozapadu sa Kantonom 10. Područje Hercegovačko-neretvanskog kantona uključuje 9 lokalnih jedinica samouprave i to: Grad Čapljina, Čitluk, Jablanica, Konjic, Grad Mostar, Neum, Prozor-Rama, Ravno i stolac (Slika 1).

Slika 1 Geografski položaj Hercegovačko-neretvanskogkantona u FBiH i BiH (slika lijevo), Karta kantona (slika desno)

Hercegovačko-neretvanski zauzima površinu od 4.401 km2 , odnosno 16,85% teritorije FBiH ili 8,59% teritorije Bosne i Hercegovine. Gustina naseljenosti kantona je 49 stanovnika po km2 čime se kanton svrstava u rjeđe naseljene kantone obzirom da je prosječna gustina naseljenosti Federacije BiH 84 stanovnika po km2. Područje kantona nije podjednako naseljen te tako općina Čitluk ima najgušću naseljenost sa 99 stanovnika po km2, a potom slijedi općina Grad Čapljina sa 97 stanovnika po km2 te Grad Mostar sa 89 stanovnika po km2. S druge strane, najslabije naseljene lokalne jedinice samouprave su općina Stolac sa 9 stanovnika po km2 i općina Neum sa 19 stanovnikom po km2 (Tabela 1).

Tabela 1 Gustina naseljenosti po općinama u Hercegovačko neretvanskom kantonu, 2019. godina

Naziv 2 Broj Gustina Površina u km grada/općine stanovnika naseljenosti Čapljina 256 24.892 97,2 Čitluk 181 17.944 99,1 Jablanica 301 9.658 32,1 Konjic 1169 23.959 20,5 Grad Mostar 1175 105.203 89,5 Neum 225 4.389 19,5

Prozor 477 13.515 28,3 Stolac 331 3.209 9,7 Ravno 286 14.201 49,7 Ukupno 4.401 216.970 49,30 Izvor podataka: Federalni zavod za programiranje razvoja

Prirodne i zemljopisne karakteristike ovog područja su raznolike, od plodnih, prostranih polja i nepreglednih pašnjaka, rijeka i jezera pa do stoljetnih listopadnih i zimzelenih šuma, i pružaju obilne mogućnosti za život i gospodarski razvitak temeljen na poljoprivrednoj proizvodnji, stočarstvu, te drvnoj industriji. Na sjeveru županije prevladava umjereno kontinentalna, na planinama planinska, a na jugu mediteranska klima. Ekološki čista i netaknuta priroda, zemljopisni položaj te blizina i dobra prometna povezanost s susjednom Republikom Hrvatskom, tj. njezinim vratima u svijet - Srednjom Dalmacijom, kojoj ekonomski i tradicionalno gravitira, bitni su faktori za privredni prosperitet ovog kraja.

Geoprometno gledajući Hercegovačko-neretvanski kanton je raskrižje dva osovinska komunikacijska pravca - regionalnog, državnog, međudržavnog (BiH-RH) i europskog karaktera - što determinira sadašnju, ali određuje i buduću poziciju Hercegovine u ovom dijelu Europe. Oba pravca su podjednakog značenja, ali se onom osovine sjever - jug daje veći prioritet. Ta poveznica mora i kopna, dolinom Neretve, je završni dio vertikale europskih komunikacija iz poznatog Koridora V-c (Baltik-Adriatik). Druga osovina, Jonski pravac, slijedi obalu Jadranskoga mora i povezuje Europu preko Balkana s Bliskim istokom. Cestovna mreža veže regiju sa susjednim državama Hrvatskom i Crnom Gorom i nadalje sa ostatkom Europe. Mreža željeznice veže Mostar sa Sarajevom i s lukom Ploče na Jadranskoj obali u Hrvatskoj, koja je izgrađena posebno da služi potrebama Bosne i Hercegovine i koja predstavlja prirodni transportni ulaz i izlaz za državu, a i za regiju.

Zračni saobraćaj u regiji funkcionira preko jedine regionalne zračne luke u Mostaru, koja se nalazi u južnoj mostarskoj kotlini, u naselju Ortiješ, samo 6 km od središta Mostara i 35 km od Međugorja.

Hercegovačko-neretvanski kanton sa svojim prirodnim parkovima i brojnim prironim ljepotama ima veliki turistički potencijal. Najveće turističke atrakcije u HNK su Stari grad u Mostaru, Blagaj kod Mostara, Međugorje i Neum (jedini izlaz Bosne i Hercegovine na more).

2.3. Demografske karakteristike i kretanja uključujući stanje dijaspore

Prema rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine Hercegovačko-neretvanski kanton imao je 222.004 stanovnika (6. u Federaciji BiH) i gustoću naseljenosti 51 stanovnika/km2čime se svrstava u kategoriju rijetko naseljenih kantona. Procijenjeni broj stanovnika u 2019. godini je 216.970 što je za 5.034 ili 2,27% manje u odnosu na popis iz 2013. godine. Skoro polovina stanovnika HNK je naseljena u Gradu Mostaru, koji je najveće urbano, obrazovno, zdravstveno, kulturno, turističko te ekonomsko središte HNK ali i Hercegovine. Ostale općine imaju uglavnom negativan migracijski saldo koji je uglavnom uvjetovan ekonomskim razlozima (Tabela 2.).

Tabela 2 Pregled broja stanovnika po općinama HNK, prema popisu stanovništva iz 2013. godine i procjeni broja stanovnika za period 2015.-2019. godina

Naziv grada/općine 2013. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

Čapljina 26.157 22.483 25.410 25.160 25.024 24.892 Čitluk 18.140 15.857 18.043 17.997 17.955 17.944 Jablanica 10.111 11.493 9.889 9.801 9.730 9.658 Konjic 25.148 27.141 24.501 24.285 24.140 23.959 Grad Mostar 105.794 112.347 105.661 105.417 105.371 105.203

Neum 4.653 4.335 4.507 4.461 4.432 4.389 Prozor 14.280 15.498 13.896 13.747 13.643 13.515 Stolac 3.219 1.419 3.191 3.207 3.201 3.209 Ravno 14.502 12.898 14.297 14.398 14.269 14.201 Ukupno 222.004 223.471 219.395 218.473 217.765 216.970 Izvor podataka: Federalni zavod za programiranje razvoja

Broj stanovnika na popisu iz 2013. godine je za 45.626 ili 17,05% manji u odnosu na popis iz 1991. godine. Etnička struktura stanovništva sa popisa je ukazala da 53,29% stanovništva čine Hrvati, 41,44% Bošnjaci, 2,9% Srbi te ostali 2,38%. Osnovna izmjena u etničkoj strukturi u odnosu na 1991. godinu je značajno smanjen udio Srba u strukturi stanovništva sa 14,07% na 2,9% te porast udjela Hrvata sa 40,68% na 53,29%.

2500

2000

1500

1000

500

0 2014 2015 2016 2017 2018 2019 Broj rodjenih 1824 1762 1833 1712 1790 1632 Broj umrlih 2164 2341 2222 2339 2234 2276

Grafikon 1 Pregled prirodnog priraštaja stanovništva u HNK za period 2014.-2019. godina

Izvor podataka: Federalni zavod za programiranje razvoja

Analiza trenda prirodnog priraštaja stanovnika HNK u periodu 2014.-2019. godina, prikazana na Slici 2. ukazuje na kontinuiran negativan prirodni priraštaj sa rastućim trendom, gdje je primjetna sve značajnija razlika razlika između broja umrlih i broja novorođenih (u 2019. godini je 644 osoba više umrlih nego novorođenih osoba, dok je 2014. godine ta razlika bila 340 osoba). Negativan prirodni priraštaj je trend prisutan u cijeloj Bosni i Hercegovini, a uzročnici leže u nestabilnoj političkoj situaciji, težoj zapošljivosti mladih, kasnijem otpočinjanju samostalnog života i zasnivanja porodice te sve većeg broja odlaska mladih iz Bosne i Hercegovine.

Prema dostupnim podacima, starosna struktura stanovništva ukazuje da HNK prati starosnu strukturu stanovnika FBiH (Tabela 3.), s tim da je značajnije izražen porast udjela stanovništva starije od 65 godina sa 10,92% u 2016. na 15,7 % u 2019.te istovremeno smanjenja udjela stanovnika mlađeg od 14 godina sa 18,53% u 2016. na 14,6% u 2019. godini.

Tabela 3 Starosna struktura stanovništva u HNK i Federaciji BiH u 2016. i 2019. godini

Godina 2016. 2019. - HNK Federacija BiH Hercegovačko Federacija BiH Starosna neretvanski kanton dob Broj Broj Broj Broj Udio % stanovnika Udio stanovnika Udio stanovnika stanovnika 0-14 39.005 17,78% 408.724 18,53% 30.024 13,84% 320.184 14,6% 15-64 151.314 68,97% 1.556.536 70,55% 148.293 68,35% 1.526.894 69,7% 65+ 29.076 13,25% 240.971 10,92% 38.653 17,81% 343.020 15,7% Ukupno 219.395 / 2.206.231 216.970 / 2.190.098 /

Izvor podataka: Federalni zavod za statistiku

Ovi podaci, zajedno sa negativnim prirodnim priraštajem stanovništva, ukazuju da HNK kao i Federacija Bosne i Hercegovine postaju zemlja staraca što će u narednom periodu imati negativne implikacije na privredni i društveni razvoj ovog područja.

Podaci o dijaspori – nedostaje!

2.4. Pregled stanja i kretanja u ekonomiji uključujući i potencijale i sudjelovanje dijaspore

Indeks razvijenosti kantona i jedinica lokalne samouprave je ključni pokazatelj i komparativni indikator razvoja koji se koristi u Federaciji BiH od strane Federalnog zavoda za programiranje razvoja. Za izradu indeksa razvijenosti se koriste sljedeći indikatori: prihodi od poreza na dohodak po stanovniku, stepen zaposlenosti, kretanje stanovništva, udio starog stanovništva u ukupnom stanovništvu i stepen obrazovanja radne snage.

Prema podacima za 2019. godinu, predstavljenim u Tabeli 4.,Hercegovačko-neretvanski kanton zauzima 2. mjesto od deset kantona unutar Federacije BiH, odmah nakon Kantona Sarajevo koji je administrativno i ekonomsko sjedište ovog entiteta. HNK zauzima drugo mjesto od 2018. godine, do kada je bio treći najrazvijeniji kanton odmah nakon Kantona Sarajevo i Zapadno-hercegovačkog kantona.

Tabela 4. Indeks razvijenosti kantona Federacije BiH u 2019. godini

Kretanje Učešće Stopa Elementi indeksa Prihod od starog Stopa obrazovanja Indeks razvijenosti poreza na stanovniš Rang zaposle- tva 2013- stanovniš 2019 dohodak tva 2013- stanovništva nosti 2019 2019 2019. Kanton pc 2019 2019 Kanton Sarajevo 3,15 2,31 1,83 0,79 1,47 2,03 1 -neretvanski Hercegovačko 1,36 1,19 0,73 0,55 1,46 1,1 2 kanton Bosansko-podrinjski 1,29 1,78 0,55 0,32 1,17 1,07 3 kanton Zapadnohercegovački 0,77 0,79 0,92 0,77 2,00 1,05 4 kanton Zeničko-dobojski kanton 0,48 0,94 0,90 1,26 0,81 0,84 5 -neretvanski Hercegovačko 0,53 0,85 0,98 1,03 0,78 0,81 6 kanton Srednjobosanski kanton 0,20 0,63 0,84 1,30 0,73 0,68 7 Unsko-sanski kanton 0,04 0,00 0,82 1,52 0,00 0,40 8 Posavski kanton 0,15 0,15 0,01 0,61 0,59 0,28 9 Kanton 10 0,00 0,01 0,00 0,00 1,34 0,27 10 Izvor podataka: Federalni zavod za programiranje razvoja

Ako se posmatraju poreski prihodi u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, u 2019. godini ostvareni su poreski prihodi u iznosu od 47.583.646 KM, što je u odnosu na 2018. godinu porast od 2,9 %. Najviši poreski prihodi u HNK ostvareni su u Mostaru u iznosu od 31,10 mil. KM, a najniži u općini Ravno u iznosu od 79.500 KM.

Tabela 5. Poreski prihodi Hercegovačko-neretvanskog kantona i Federacije BiH za 2019. godinu

Prihodi/PC u KM Kanton Prihodi u KM Prihodi/PC u KM Stanovništvo FBIH=100 HNK 216.970 47.583.646 219,3 118

Federacija BiH 2.190.098 427.995.851 195,4 100 Izvor: Porezna uprava Federacije BiH

Poreski prihodi po glavi stanovnika (prisutni broj stanovnika) u Hercegovačko-neretvanskom kantonu u 2019. godini iznosili su 219,3 KM te su kontinuirano iznad prosjeka F BiH u posmatranom periodu. Ukoliko se posmatra kretanje osnovnih indikatora razvoja HNK u periodu 2016.-2019. godina, može se zaključiti da kantonbilježi pozitivan trend u većini indikatora uključujući iznos poreskih prihoda po stanovniku, zaposlenost, poduzetnička aktivnost, plaće i mirovine, kako će biti elaborirano detaljnije u nastavku (Tabela 6).

Tabela 6 Osnovni indikatori razvoja Hercegovačko-neretvanskog kantona i Federacije BiH, u periodu 2016.-2019. godina

Elementi Hercegovačko-neretvanski kanton Federacija BiH 2016. 2017. 2018. 2019. 2016. 2017. 2018. 2019. Stanovništvo u hiljadama 201 218 218 217 2.206 2.201 2.196 2.190 Poreski prihodi po stan. u 129 216 212 219 156 163 181 195,4 KM Industrijska proizvod. - 96,5 92 122,3 97,5 103 104 100,8 97,3 indeks Pokrivenost uvoza izvozom 59,3 57,3 61,9 49,9 57 58 59,6 55 u % Trg. bilans u mili.KM (deficit) -446.487 -584.452 -532.026 -724.367 -4.665,6 -5.180,6 -5.354,7 -6.224,7 Zaposlenost - prosjek 48.068 48.459 54.133 55.213 457.974 467.894 519.800 531.483 Stepen regis. zaposle. u % 31,8 32,2 36,2 37,2 29,4 30,2 33,8 34,8 Stepen aktivnosti u % 53,8 53,6 56,7 56,9 53,6 53,3 55,6 55,3 Nezaposlenost 33.318 32.282 30.652 29.221 377.854 357.971 335.610 313.570 Stepen reg. nezaposlenosti u 40,9 40 36,2 34,6 45 43 39,2 37,1 % Neto plata - prosječna u KM 928 933 946 1011 839 860 889 928 Penzija - prosječna u KM 403 409 441 465 370 372 399 416 Broj penzionera 37.546 37.603 38.279 38.605 404.165 409.100 416.828 424.009 Broj poslovnih subjekata 13.476 13.335 13.945 14.200 105.083 105.961 110.536 112.955 Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja

2.4.1. Vanjsko-trgovinska razmjena Na području Hercegovačko-neretvanskog kantona u posmatranom petogodišnjem periodu (2015.- 2019. godina) bilježi se kontinuirano povećanje izvoza do 2018. godine, te značajan pad vrijednosti izvoza tokom 2019. godine (Tabela 7.). Izvoz Hercegovačko-neretvanskogkantona u 2019. godini učestvuje u ukupnom izvozu FBiH sa 9,46% u 2019 godini.

Tabela 7 Izvoz na području HNK i Federacije BiH u periodu 2015.-2019. godina

2015. 2016. 2017. 2018. 2019. HNK 587.176.000 651.641.000 784.529.000 863.117.000 721.180.000 Federacija BiH 6.142.381.000 6.259.782.000 7.254.540.577 7.911.909.721 7.620.113.876 Učešće HNK % 9,56% 10,41% 10,81% 10,91% 9,46% Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja

U izvozu na području Hercegovačko-neretvanskog kantona u posmatranom petogodišnjem periodu prednjači prerađivačka industrija. Privredni subjekti iz ove djelatnosti ostvarili su 573.291.502 KM izvoza u 2019. godini što čini 70% ukupnog izvoza Hercegovačko-neretvanskog kantona u navedenoj godini, a među najvećim izvoznicima na području Hercegovačko-neretvanskog kantona jesu preduzeća...

Uz zabilježeni kontinuirani rast izvoza, na području Hercegovačko-neretvanskogkantona u periodu 2015.-2019. godina bilježi se kontinuirano povećanje uvoza. U odnosu na 2018. godinu zabilježen je

rast uvoza od 3,48% a u odnosu na 2015. godinu navedeno povećanje iznosi 26,11%. Rastući trend uvoza na području HNKK, prati trend zabilježen i na nivou Federacije BiH u čijem ukupnom izvozu Hercegovačko-neretvanski kanton u prosjeku učestvuje sa 10% (Tabela 8.).

Tabela 8. Uvoz na području HNK i Federacije BiH u periodu 2015.-2019. godina

2015. 2016. 2017. 2018. 2019. Hercegovačko- 1.068.147.000 1.098.128.000 1.368.980.000 1.395.143.000 1.445.547.000 neretvanski kanton Federacija BiH 10.678.330.000 10.925.411.000 12.435.049.185 13.266.590.789 13.844.811.056 Učešće HNK % 10,00% 10,05% 11,01% 10,52% 10,44% Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja

Hercegovačko-neretvanski kanton od 2015. godine bilježi trgovinski deficit koji se kretao od 480,97 miliona KM u 2015. godini do 724,37 miliona KM u 2019. godini (Tabela 9.)., a koji je posljedica neujednačenog rasta izvoza i uvoza tokom posmatranog perioda. Trend rasta trgovinskog deficita je primjetan i na nivou Federacije BiH.

Tabela 9. Trgovinski bilans HNK i Federacije BiH u periodu 2015.-2019. godina, u milionima KM

2015. 2016. 2017. 2018. 2019. HNK -480,97 -446,49 -584,45 -532,03 -724,37 Federacija BiH -4.536,0 -4.665,60 -5.180,60 -5.354,70 -6.224,70 Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja

Procenat pokrivenosti uvoza izvozom u Federaciji BiH u 2019. godini iznosio je 55,0 % i niži je za 4,6 % u odnosu na 2018. godinu kada je pokrivenost iznosila 59,6% (Tabela 10.). S druge strane, procenat pokrivenosti uvoza izvozom u Hercegovačko-neretvanskom kantonu u 2019. godini iznosila je 49,89% što je za 12% manje u odnosu na 2018. godinu, odnosno za 5% manje u odnosu na 2015. godinu. Procenat pokrivenosti uvoza izvozom HNK je oscilirao u posmatranom periodu, ali je činjenica da je u 2019. Godini značajno manji u odnosu na 2015. godinu.

Tabela 10 . Pokrivenost uvoza izvozom HNK i Federacije BiH u periodu 2015.-2019. godina

2015. 2016. 2017. 2018. 2019. HNK 54,97% 59,34% 57,31% 61,87% 49,89% Federacija BiH 57,5% 57,3% 58,3% 59,6% 55,0% Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja

Zasigurno je da će na prethodno opisane pokazatelje i pozitivne ostvarene trendove u oblasti izvoza Hercegovačko-neretvanskog kantona negativan utjecaj imati COVID-19 pandemija koja se pojavila u martu 2020. godine te uzrokovala privremene i/ili trajne obustave rada privrednih subjekata, a usljed zatvaranja granica i otežane vanjsko-trgovinske razmjene dovela do smanjenja izvoznih parametara privrednih subjekata sa područja ovog Kantona ali i cijele Federacije BiH.

2.4.2. Industrijska proizvodnja U 2019. godini u Federaciji BiH ostvaren je pad fizičkog obima industrijske proizvodnje po stopi od 2,7%. Prateći i ostale pokazatelje, u HNK je došlo do pada fizičkog obima industrije za čak 24,8% u 2019. godini u odnosu na 2018., što je posljedica obustave rada u privrednom društvu Aluminj Mostar. Posmatrajući pokazatelj za 2019/2018 u odnosu na 2016/2015 primjećuje se da je pad industrijske proizvodnje za 1% što je manje u odnosu na pad u Federaciji BiH za isti period koji iznosi 4,9%.

Tabela 11 Indeksi industrijske proizvodnje za Hercegovačko-neretvanski kanton i Federaciju BiH u periodu 2015.-2019. godina

HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI FEDERACIJA BIH KANTON 2016 2017/ 2018 2019 2015 2016 2017 2018 2019 /2015 2016 /2017 /2018 /2014 /2015 /2016 /2017 /2018

INDUSTRIJA UKUPNO 96,5 91,5 122,3 97,5 102,2 102,6 103,8 100,8 97,3

Intermedijarni proizvodi 101,3 113,9 101,5 75,5 107,2 102,3 103,8 98,7 95,5

Netrajni proiz. za široku 97,9 93 90,3 110,6 96,4 101,7 105,5 101,3 100,2 potrošnju

Prerađivačka industrija 102,2 102,3 101 79,6 104,2 102,8 104,6 99,8 97,9 Izvor: Federalni zavod za statistiku

Zbog globalne pandemije virusa COVID-19 uvedene su mnogobrojne mjere prevencije širenja bolesti u martu 2020. godine što će zasigurno utjecati na pad prometa industrije Hercegovačko- neretvanskog kantona tokom 2020. godine, sa mogućim posljedicama i u godinama koje slijede.

2.4.3. Investicije i direktna strana ulaganja

Ostvarene investicije u nova stalna sredstva po namjeni ulaganja i tehničkoj strukturi se odnose na investiranje na teritoriji HNK i djelatnostima kojima su investicije stvarno namijenjene, bez obzira na to u kojoj je djelatnosti registrovan investitor i gdje mu se nalazi sjedište. Ovaj princip je najrelevantniji kada su u pitanju kantoni.

U periodu 2015.-2018. godina, ostvarene investicije u nova stalna sredstva po navedenom principu u TK iznose 1.123.832.000 KM, odnosno kreću se od 301.070.000 KM u 2015. godini do 295.797.000 KM u 2018. godini, od kada su dostupni posljedni podaci (Tabela 12.). Primjetan je negativan trend kretanja investicija u HNK, što je suprotno od trenda prisutnog u F BiH te iz tog razloga udio ostvarenih investicija na području HNK u ukupnoj vrijednostiinvesticija u F BiH se smanjio sa 10,69% u 2015. na 8,71% u 2018.

Tabela 12 Ostvarene investicije u nova stalna sredstva u mil. KM – princip čiste djelatnosti na području HNK i FBiH u periodu 2015.-2018. godina

2015. 2016. 2017. 2018. Ostvarene investicije u nova stalna sredstva 301.070 259.021 267.944 295.797 u mil. KM / princip čistih djelatnosti Ostvarene investicije u nova stalna sredstva 2.816.607 2.875.950 3.292.112 3.397.560 u mil. KM / princip čistih djelatnosti - FBIH Udio HNK u FBiH 10,69% 9,01% 8,14% 8,71%

Direktna strana ulaganja na području HNK Potrebni podaci Ministarstva privrede HNK

2.4.4. Poslovni subjekti Hercegovačko-neretvanskog kantona U posmatranom periodu od 2016. do 2019. godine na području Hercegovačko-neretvanskog kantona došlo je do kontinuiranog rasta broja poslovnih subjekata te je u 2019. godini broj registrovanih poslovnih subjekata iznosio 17.593 što je za 970 ili 5,83% više od 2016. godine, odnosno za 383 ili 2,18% više nego u 2018. godini. Udio broja poslovnih subjekata sa područja HNK u ukupnom broju poslovnih subjekata F BiH je isti i iznosi cca 15,5% (Tabela 13.).

Tabela 13. Kretanje broja poslovnih subjekata, pravnih lica i obrta na području Hercegovačko-neretvanskog kantona i Federacije BiH u periodu 2016.-2019. godina

Administrativna Ukupno Pravna lica Jedinice u Fizička lica - Godina jedinica poslovnih sastavu pravnih obrtnici subjekata lica 1 2=3+5 3 4 5 HNK 17.593 7.267 3.393 6.933 2019. Federacija BiH 112.955 59.199 30.868 52.161 HNK % 15,58 12,28 10,99 13,29 HNK 17.210 7.036 3.265 6.909 2018. Federacija BiH 110.536 59.199 29.539 51.337 HNK % 15,57 11,89 11,05 13,46 HNK 16.536 6.800 3.201 6.535 2017. Federacija BiH 105.961 57.143 29.378 48.818 HNK % 15,61 11,90 10,90 13,39 HNK 16.623 6.658 3.147 6.818 2016. Federacija BiH 105.083 55.487 28.936 49.596 HNK % 15,82 12,00 10,88 13,75 Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja

Posmatrajući oblik organizacije poslovnih subjekata, najveći porast u posmatranom periodu su zabilježila pravna lica čiji je broj povećan za 9,14% ili 609 subjekata, dok je broj obrta povećan za tek 1,68% ili 115 novoregistrovanih obrta u odnosu na 2016. godinu. Tokom 2019.godine na prostoru Hercegovačko-neretvanskog kantona je zabilježen rad 6.933 obrta koji čine 14% obrtnika na području cijele Federacije BiH.

Sektorskom strukturom obrta na području Hercegovačko-neretvanskog kantona u 2019. godini preovladavaju obrtnici koji djeluju u Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (29,7%), djelatnosti Trgovine na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikla (25,13%) te Prerađivačke industrije (10,7%) (Tabela 14.)

Tabela 14 Sektorska struktura obrta na području Hercegovačko-neretvanskogkantona u periodu 2015.-2019. godina

Vrsta djelatnosti Broj obrta 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 339 361 403 481 473 Vađenje ruda i kamena 4 3 2 2 1 Prerađivačka industrija 706 704 718 742 745 Proizvodnja i snabdjevanje/opskrba električnom 10 14 18 20 30 energijom, plinom, parom i klimatizacija Snabdjevanje/opskrba vodom; uklanjanje otpadnih 5 5 5 5 5 voda, upravljanje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša Građevinarstvo 250 248 243 251 243 Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i 2.095 1.856 1.729 1.807 1.742 motocikala Prijevoz i skladištenje 431 396 367 371 359 Djelatnosti pružanja smještaja te priprema i usluživanja 2.026 2.003 1.873 1.988 2.065

hrane ( hotelijerstvo iugostiteljstvo ) Informacije i komunikacije 61 61 56 61 65 Finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 6 8 7 7 12 Poslovanje nekretninama 19 18 16 16 15 Stručne, naučne i tehničke djelatnosti 339 334 328 341 343 Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 120 122 113 119 121 Javna uprava i odbrana; obavezno socijalno osigur. - 0 0 0 0 Obrazovanje 50 45 44 54 50 Djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite 80 78 72 67 67 Umjetnost, zabava i rekreacija 72 77 72 81 81 Ostale uslužne djelatnosti 510 485 469 496 516 Djelatnosti domaćinstva kao poslodavca; djelatnosti 0 0 0 0 0 domaćinstva koja proizvode različita dobra i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe Djelatnosti vanteritorijalnih organizacija i organa 0 0 0 0 0 Ukupno 7.123 6.818 6.535 6.909 6.933 Izvor: Federalni zavod za statistiku

Najveći broj registrovanih obrtnika u 2019. godini je na području Grada Mostar (3.579), nakon čega slijedi Čitluk sa 836 obrtnika te Konjic sa 753 obrtnika (Tabela 15.).

Većina lokalnih zajednica bilježi rast broja obrtnika iz godine u godinu sa izuzetkom općine Čitluk i općine Prozor koje su zabilježile pad broja obrtnika u posmatranom periodu. Međutim, okvirni pokazatelji iz 2020. godine pokazuju da je u prvih devet mjeseci tekuće godine u Hercegovačko- neretvanskom kantonu sa radom prestalo 145 obrta a kao posljedica krize izazvane pandemijom COVID-19. Obrtnici su najteže pogođeni ovom krizom zbog njihove veličine, ali kako se obrti u Hercegovačko-neretvanskom kantonu uglavnom vežu za turističku djelatnost, taj utjecaj je još i veći. Prema podacima iz Obrtničke komore HNK, zatvoreni obrti su uglavnom suvenirnice, taksi prijevoznici i ugostiteljski lokali.

Tabela 15. Pregled broja obrta prema lokalnim zajednicama Hercegovačko-neretvanskog kantona u periodu 2016.-2019. godina

Općina Broj obrta 2016. 2017. 2018. 2019. Čapljina 578 450 498 500 Čitluk 873 832 817 836 Jablanica 349 353 373 316 Konjic 695 721 773 753 Grad Mostar 3.422 3.237 3.461 3.579 Neum 269 273 279 300 Prozor 271 287 295 238 Stolac 339 362 391 387 Ravno 22 20 22 24

HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI KANTON 6.818 6.535 6.909 6.933 Izvor: Federalni zavod za statistiku

Jedan od osnovnih razvojnih problema glede razvoja obrtništva na prostoru Hercegovačko- neretvanskog kantona jeste nepostojanje Obrtnog centra u Gradu Mostaru, odnosno nedovoljno naglašena važnostinstitucionalne povezanosti između obrazovnih institucija i obrtnika na području kantona/županije. Osnovni cilj obrtnog centra bio bi razvijati obrtništvo kroz edukaciju budućih obrtnika sa fokusom na praktičnu nastavu, potom kvalifikaciju i prekvalifikaciju za rad na strojevima,

19 te kvalifikaciju i prekvalifikaciju za zanatska zanimanja. Kroz moderan obrazovni pristup bilo bi moguće učiniti obrtništvo atraktivnijim izborom za nove naraštaje, te pribiližiti značaj obrta kao potencijalnog obiteljskog biznisa te rješavanje radnog statusa kako za sebe tako i za cijelu obitelj. Pored toga, kroz Obrtni centar bi se uspjeli sačuvati stari tradicionalni zanati što bi dalo izrazitu kulturološku vrijednost te poduprlo razvoj turizma na području HNK. Uspostava obrtnog centra dala bi snažniji zamah razvoju obrtništva na području županije a samim time i aktivno doprinijela ekonomskom razvoju i umanjenju stope nezaposlenosti stanovništva.

Na osnovu podataka iz TRON baze, ukupan broj preduzeća (privrednih društava) na području Hercegovačko-neretvanskog kantona koji su predali završni finansijski izvještaj za 2019. godinu iznosi 2.637 i manji je za 131 (4,7%) u odnosu na prethodnu godinu, kada je taj broj iznosio 2.768, i kada je zabilježen rast od 273 preduzeća u odnosu na 2017. godinu. U ukupnom broju preduzeća na području FBiH, Hercegovačko-neretvanski kanton učestvuje sa 11,4%. Sličan trend u kontekstu broja preduzeća bilježi se i na nivou Federacije BiH u kojoj je u 2019. godini zabilježen rad ukupno 23.120 preduzeća ali i pad od 1.851 u odnosu na prethodnu godinu (Tabela 16.)

Tabela 16 Broj preduzeća na području Hercegovačko-neretvanskog kantona i Federacije BiH u periodu 2017.-2019. godina

Broj preduzeća Broj zaposlenih 2017. 2018. 2019. 2017. 2018. 2019. HNK 2.495 2.768 2.637 33.857 35.253 35.954 FBiH 22.314 24.971 23.120 344.120 356.226 365.563 Izvor: TRON baza podataka zasnovana na predatim finansijskim izvještajima pravnih lica u FIA (FBiH), dostupni podaci za period 2017.- 2019. godina

U 2.637 preduzeća na području Hercegovačko-neretvanskog kantona u 2019. godini zaposleno je ukupno 35.954 osoba što čini 65,1% od ukupnog broja zaposlenih na području ovog Kantona. Naime, prema posljednjim dostupnim informacijama, prosječan broj zaposlenih na području Hercegovačko- neretvanskog kantona u 2019. godini iznosio je 55.213. Iako je zabilježen pad broja preduzeća u 2019. u odnosu na 2018. godinu, broj zaposlenih u istim se povećao za 701, čime je nastavljen rast broja zaposlenih u ovim privrednim subjektima zabilježen od 2017. godine. S druge strane, radi se o malim preduzećima, odnosno preduzećima koje u prosjeku zapošljavaju 9 zaposlenih. Trend rasta broja zaposlenih u preduzećima na području Hercegovačko-neretvanskog kantona prati trend zabilježen na nivou Federacije BiH (Tabela 16.).

Uz rast broja zaposlenih bilježi se i pozitivan trend rasta ukupno ostvarene dobiti preduzeća u HNK, koji su sa 258.133.944 KM u 2017. godini povećali se na 320.083.420 KM u 2019. godini, što čini 12,88% ukupno ostvarenih prihoda preduzeća Federacije BiH. Pokazatelji prihoda od prodaje i prihoda od izvoza bilježe promjenljiv trend, odnosno nakon rasta u 2018. u odnosu na 2017. godini, oba pokazatelja bilježe pad u 2019. godini. Ukupan prihod od izvoza 2.637 preduzeća na području HNK u 2019. godini iznosi 808.554.571 KM i čini 15,05% ukupno ostvarenih prihoda od prodaje (Tabela 18.). Najveći izvoznici sa područja HNK su preduzeća Aliminij d.d. Mostar, Igman d.d. Konjic i Zinkteknik Bosnia d.o.o. Mostar. U pogledu udjela prihoda od prodaje, izvoza i dobiti, isti je približan udjelu broja preduzeća sa područja Hercegovačko-neretvanskog kantona u ukupnom broju preduzeća Federacije BiH (Tabela 17.).

Tabela 17 Kretanje ukupnih prihoda od prodaje, prihoda od izvoza i ukupne dobiti preduzeća u Hercegovačko- neretvanskom kantonu i FBiH u periodu 2017.-2019. godina

Pokazatelj Godina Hercegovačko- Federacija BiH Udio neretvanski kanton HNK/FBiH (%)

Ukupan prihod od 2017. 5.458.054.586 46.283.970.487 11,79 prodaje (u KM) 2018. 5.490.042.427 48.331.506.051 11,36 2019. 5.370.481.443 50.060.210.175 10,73 Ukupan prihod od 2017. 857.171.357 7.253.043.095 11,82 izvoza (u KM) 2018. 961.052.251 7.868.359.376 12,21 2019. 808.554.571 7.623.491.189 10,61 Ukupna dobit (u KM) 2017. 258.133.944 2.034.064.424 12,69 2018. 271.393.067 1.956.598.854 13,87 2019. 320.083.420 2.485.119.098 12,88 Izvor: TRON baza podataka zasnovana na predatim finansijskim izvještajima pravnih lica u FIA (FBiH)

Ukoliko se posmatra sektorska struktura preduzeća, u pogledu broja preduzeća i pokazatelja njihove uspješnosti najpropulzivnije djelatnosti na području Hercegovačko-neretvanskog kantona su Trgovina, Prerađivačka industrija i Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija. U Tabeli 18. dat je pregled pokazatelja uspješnosti preduzeća na području Hercegovačko-neretvanskog kantona u 2019. godini prema sektorskoj strukturi.

Tabela 18 Pregled pokazatelja uspješnosti preduzeća na području Hercegovačko-neretvanskog kantona u 2019. godini

Djelatnost Broj Broj Ukupan Prihod od Ukupna preduzeća zaposlenih prihod od izvoza dobit (u KM) prodaje

Poljoprivreda, šumarstvo i 86 613 32.132.763 7.169.333 1.698.903 ribolov Vađenje ruda i kamena 30 152 9.760.536 369.891 201.230 Prerađivačka industrija 415 7.312 1.146.652.499 573.291.502 -32.373.775 Proizvodnja i snabdijevanje 53 2.277 604.372.970 48.129.379 3.974.342 el. energijom, parom.. Snabdijevanje vodom; 28 887 63.443.429 10.936.873 1.236.479 uklanjanje otpad voda Građevinarstvo 212 3.090 441.812.906 4.136.383 148.553.017 Trgovina 815 7.126 2.079.542.925 62.680.250 103.438.892 Prijevoz i skladištenje 147 2.434 191.751.198 29.207.909 5.560.639 Hotelijerstvoo i ugostirte. 164 1.420 74.298.938 10.496.190 3.752.236 Informacije i komunikacije 116 2.213 270.857.158 46.805.697 12.389.725 Finansijske djelatnosti i 16 87 3.426.274 47.417 321.870 djelatnosti osiguranja Poslovanje nekretninama 53 162 19.595.368 0 6.995.564 Stručne, naučne i tehničke 240 1.062 60.288.886 5.999.202 8.764.290 djelatnosti Administrativne i pomoćne 116 868 41.969.145 5.612.509 7.080.748 uslužne djelatnosti Javna uprava i odbrana 1 8 415.252 0 84.129 Obrazovanje 42 271 8.590.528 8.510 865.041 Zdravstvo i socijalni rad 40 4.359 191.861.021 11.640 -8.457.104 Umjetnost, zabava i 19 1.453 122.982.732 3.488.150 55.915.501 rekreacija Ostale društvene, socijalne i 44 160 6.726.915 163.736 81.693 osobne uslužne aktivnosti UKUPNO 2.637 35.954 5.370.481.443 808.554.571 320.083.420 Izvor: TRON baza podataka zasnovana na predatim finansijskim izvještajima pravnih lica u FIA (FBiH)

Trgovina prednjači u svim pokazateljima, izuzev u pokazateljima prihoda od izvozima, gdje značajno prednjači prerađivačka industrija. Naime, najveći broj preduzeća na području Hercegovačko- neretvanskog kantona (815) djeluje u djelatnosti Trgovine, te preduzeća iz ove djelatnosti ujedno

zapošljavaju najveći broj ljudi (7.126) te ostvaruju najveći ukupni prihod od prodaje (2.079.542.925 KM). Analizom uspješnosti poslovanja preduzeća iz djelatnosti Trgovine Hercegovačko-neretvanskog kantona pokazuje se kontinuiran rast ove privredne grane po svim osnovnim parametrima (Tabela 19).

Tabela 19 Osnovni pokazatelji preduzeća iz djelatnosti Trgovine Hercegovačko-neretvanskog kantona u periodu 2017.-2019. godina

Pokazatelji 2017. 2018. 2019. Broj preduzeća 786 859 815 Ukupan broj zaposlenih 6.846 6.872 7.126 Prosječan broj zaposlenih 9 8 9 Ukupan prihod od prodaje (KM) 1.815.378.284 1.906.370.987 2.079.542.925 Prihod od izvoza 61.581.145 57.978.120 62.680.250 Ukupna dobit (KM) 73.518.379 98.792.098 103.438.892 Izvor: TRON baza podataka zasnovana na predatim finansijskim izvještajima pravnih lica u FIA (FBiH)

Za razliku od trgovine, prerađivačka djelatnost koja je druga grana po ostvarenom prihodu od prodaje, bilježi ne tako uspješne rezultate u prethodnom periodu. Dok većina pokazatelja stagnira u vrijednostima, interesantno je primjetiti da su preduzeća iz ove grane tokom 2018 i 2019 iskazale gubitak u poslovanju. Ipak ohrabruje činjenica da je iskazani gubitak u 2019. godini dvostruko manji od iskazanog gubitka u 2018 (Tabela 20).

Tabela 20 Osnovni pokazatelji preduzeća iz djelatnosti Prerađivačke industrije Hercegovačko-neretvanskog kantona u periodu 2017.-2019. godina

Pokazatelji 2017. 2018. 2019. Broj preduzeća 402 433 415 Ukupan broj zaposlenih 7.204 7.412 7.312 Prosječan broj zaposlenih 18 17 18 Ukupan prihod od prodaje (KM) 1.256.400.409 1.364.147.781 1.146.652.499 Prihod od izvoza 659.460.128 735.374.280 573.291.502 Ukupna dobit (KM) 11.632.331 -70.724.995 -32.373.775 Izvor: TRON baza podataka zasnovana na predatim finansijskim izvještajima pravnih lica u FIA (FBiH)

Preduzeća prerađivačke industrije Hercegovačko-neretvanskog kantona najveći su izvoznici s područja Kantona. Iako nešto manji u odnosu na 2018. godinu. prihod od izvoza u ovoj industriji činio je 74.3% od ukupno ostvarenog izvoza preduzeća u ovoj djelatnosti u 2019. godini. Na području Hercegovačko-neretvanskog kantona posluje 19.2% preduzeća iz oblasti prerađivačke industrije Federacije BiH.

Tabela 21 Osnovni pokazatelji po oblastima Prerađivačke industrije Hercegovačko-neretvanskog kantona u periodu 2017.-2019. godina

Ukupan Prosječan prihod od prihod od Prihod od Ukupna Broj Broj PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA prodaje prodaje izvoza dobit (KM) preduzeća zaposlenih (KM) (KM) Proizvodnja gotovih metalnih 380.822.998 5.600.338 263.370.808 31.975.914 68 2.896 proizvoda, osim mašina i opreme Proizvodnja prehrambenih 168.207.446 2.850.974 8.829.831 19.096.904 59 988 proizvoda Proizvodnja pića 51.533.235 1.982.048 14.062.056 2.546.798 26 454 Proizvodnja namještaja 22.691.095 1.134.555 8.904.637 2.270.059 20 205 Proizvodnja hemikalija i 15.633.699 1.202.592 9.003.232 1.877.756 13 45 hemijskih proizvoda

Proizvodnja papira i proizvoda 21.085.349 1.757.112 3.262.536 1.243.496 12 113 od papira Proizvodnja računara te 35.228.402 3.522.840 2.983.146 1.149.366 10 163 elektroničkih i optičkih proizvoda Prerada drva i proizvoda od 11.895.717 283.231 5.595.606 705.824 42 216 drva Proizvodnja tekstila 11.767.951 1.961.325 2.536.811 533.400 6 102 Proizvodnja električne opreme 7.276.411 727.641 1.124.651 408.293 10 32 Proizvodnja odjeće 4.652.184 422.926 2.551.632 279.763 11 253 Ostala prerađivačka ndustrija 2.728.950 227.412 1.254.796 67.342 12 55 Proizvodnja motornih vozila, 988.595 247.149 0 53.140 4 9 prikolica i poluprikolica Popravak iinstaliranje mašina i 2.115.319 192.302 238.543 -249.778 11 34 opreme Izvor: TRON baza podataka zasnovana na predatim finansijskim izvještajima pravnih lica u FIA (FBiH)

Ukoliko se posmatra uspješnost prerađivačke industrije po oblastima, vidljivo je da su najznačajnije oblasti Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim mašina i opreme, Proizvodnja prehrambenih proizvoda, Proizvodnja pića i Proizvodnja namještaja. Ove oblasti imaju najznačajnije indikatore ukupnog prihoda, ukupne dobiti i broja zaposlenih. Također je interesantno primjetiti da su preduzeća iz oblasti metalne proizvodnje, proizvodnje pića i proizvodnje hemikalija najveći izvoznici sa područja HNK. Zbog važnosti oblasti metalne proizvodnje i oblasti prehrambene proizvodnje, u nastavku se daje pregled osnovnih pokazatelja uspješnosti ove dvije oblasti.

Tabela 22 Osnovni pokazatelji uspješnosti preduzeća iz oblasti metalne proizvodnje Hercegovačko- neretvanskog kantona u periodu 2017.-2019. godina

Proizvodnja gotovih metalnih Ukupan Prosječan Prihod od Ukupna dobit Broj Broj proizvoda, osim mašina i prihod od prihod od izvoza (KM) zaposlenih opreme prodaje (KM) prodaje (KM) preduzeća Proizvodnja oružja i municije 131.082.343 131.082.343 124.885.082 14.410.771 1 1.232 proizvodnja ostalih gotovih proizvoda od metala 166.496.989 7.928.428 106.337.428 9.627.435 21 652 Površinska obrada i presvlačenje metala, 50.509.194 5.050.919 22.748.293 5.987.690 10 610 mašinska obrada metala Proizvodnja metalne 24.058.035 801.934 8.870.783 1.594.299 30 222 konstrukcije Proizvodnja sječiva, alata i metalnih proizvoda za opću 3.044.483 1.522.242 368.590 198.282 2 86 namjenu Kovanje, presovanje, štancanje i valjanje metala; 5.631.954 1.407.988 160.632 157.437 4 94 metalurgija praha Izvor: TRON baza podataka zasnovana na predatim finansijskim izvještajima pravnih lica u FIA (FBiH)

Oblast metalne proizvodnje je značajna radi postojanja kompanije za proizvodnju oružja i streljiva „Igman“ dd Jablanica, koja kao što je vidljivo iz Tabele 22 zapošljava 1.232 osobe i ima obim izvoza 124 miliona KM. Pored proizvodnje oružja, značajne su djelatnosti proizvodnje armaturnih mreža (FerroKeš doo), lijevanje metala (Zinkteknik Bosnia doo Mostar), i čelične konstrukcije (SIK doo Mostar).

Tabela 23 Osnovni pokazatelji uspješnosti preduzeća iz oblasti prehrambene proizvodnje Hercegovačko- neretvanskog kantona u periodu 2017.-2019. godina

Proizvodnja gotovih metalnih Ukupan Prosječan Prihod od Ukupna dobit Broj Broj proizvoda, osim mašina i prihod od prihod od izvoza (KM) zaposlenih opreme prodaje (KM) prodaje (KM) preduzeća

Proizvodnja mliječnih 97.147.820 10.794.202 25.917 14.480.114 9 410 proizvoda proizvodnja ostalih 25.590.919 2.326.447 4.116.329 2.691.851 11 101 prehrambenih proizvoda prerada i konzerviranje mesa i proizvodnja mesnih 14.649.122 1.831.140 254.158 924.658 8 94 proizvoda Prerada i konzervroanje voća 11.509.835 1.278.871 1.504.290 455.890 9 30 i povrća Proizvodnja mlinskih proizvoda, škroba i škrobnih 6.001.123 3.000.562 10.790 223.003 2 75 proizvoda

Proizvodnja pekarskih 7.520.492 537.178 152.543 175.130 14 199 proizvoda

Prerada i konzervroanje riba, 3.332.584 3.332.584 2.709.649 76.233 1 53 ljuskara i mekušaca proizvodnja pripremljene 1.446.085 482.028 0 46.536 3 14 hrane za životinje proizvodnja biljnih i 1.009.466 504.733 56.155 23.489 2 12 životinjskih ulja i masti Izvor: TRON baza podataka zasnovana na predatim finansijskim izvještajima pravnih lica u FIA (FBiH)

S druge strane u oblasti prehrambene proizvodnje, prema pokazateljima ostvarene dobiti najznačajnija je oblast proizvodnje mliječnih proizvoda dok je prema pokazateljima prihoda od izvoza najznačajnija oblast ostalih prehrambenih proizvoda odnosno preduzeće Eurovip doo Čitluk koji se bavi proizvodnjom i prodajom kafe (Cafe Brazil).

Područje Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom. plinom. parom i klimatizacijaa bilježi kontinuiran rast iznosa pokazatelja uspješnosti poslovanja od 2017. godine izuzev ukupne dobiti. U 2019. godini u 53 preduzeća koja su registrovana za ovu djelatnost zaposleno je ukupno 2.277 osoba. a prosječan broj zaposlenih u ovim preduzećima iznosi 43.

Tabela 24. Osnovni pokazatelji preduzeća iz djelatnosti Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom. plinom. parom i klimatizacijaHercegovačko-neretvanskog kantona u periodu 2017. - 2019. godina

Pokazatelji 2017. 2018. 2019. Broj preduzeća 49 55 53 Ukupan broj zaposlenih 2.221 2.251 2.277 Prosječan broj zaposlenih 45 41 43 Ukupan prihod od prodaje (KM) 385.140.673 713.029.729 604.372.970 Prihod od izvoza 12.596.198 26.619.815 48.129.379 Ukupna dobit (KM) 2.377.427 23.193.404 3.974.342 Izvor: TRON baza podataka zasnovana na predatim finansijskim izvještajima pravnih lica u FIA (FBiH)

2.4.5. Stanje poduzetničke infrastrukture na području Hercegovačko-neretvanskog kantona

Potrebni izvori-

:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::

2.5. Poljoprivreda

Poljoprivredno zemljište je temeljni čimbenik poljoprivredne proizvodnje (nezamjenjiv, neistrošiv i neprenosiv) čimbenik poljoprivrede, što predstavlja obvezu odgovornog i racionalnog korištenja. Ukupna površina HNŽ/K iznosi 440 tisuća ha i druga je najveća administrativna jedinica u FBiH. Ukupna površina poljoprivrednog zemljišta na području Hercegovačko-neretvanske županije/kantona iznosi 222.851 ha (50,64%). Po izuzetno povoljnim agroekološkim svojstvima i proizvodnim površinama u kojima na obradivo zemljište otpada 73.887 hektara ili 33,16 %, HNŽ/K predstavlja jedan respektabilno snažan potencijal za poljoprivredni razvitak. Ipak, njen daleko veći poljoprivredni zemljišni ostatak od 146.524 hektara otpada na pašnjake. Uz poznate skromne karakteristike tla, značajan ograničavajući čimbenik pašnjačkog pa i livadskog prostora Županije stoji u činjenici da se veliki dio tih površina nalazi na nagibima koji su veći od 8, što sprječava učinkovitiju obradu tla i 3 ograničava izbor načina njegovog korištenja. Na šume otpada 185.925 ha ili 42,25% i ostalog zemljišta cca 31.324 ha ili 7,12 % Katastarski registriranog privatnog poljoprivrednog zemljišta na području Županije ima oko 134,085 hektara, što mu u ukupnom poljoprivrednom zemljišnom fondu daje primjetno nizak udio od oko 60% kakav je uglavnom primjeren za brdske i planinske prostore u kojima prednjače pašnjaci nad obradivim i pogotovo oraničnim površinama Poznavanje zemljišnih resursa veoma bitan je preduvjet za planiranje njegovog racionalnog i optimalnog korištenja. U skladu sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (Sl. novine FBiH 52/09) namjena zemljišta u planovima prostornog uređenja utvrđuje na temelju karte uporabne vrijednosti zemljišta i to: - zemljišta od 1. do 4. bonitetne kategorije, utvrđuju se isključivo kao poljoprivredno odnosno šumsko zemljište; - zemljište od 5. do 6. bonitetne kategorije utvrđuje se kao poljoprivredno, šumsko i izuzetno kao zemljište za ostale namjene; - zemljište od 7. do 8. bonitetne kategorije utvrđuje se kao zemljište koje će se prema potrebama koristiti i za druge namjene.

Slika 2 Karta uporabne vrijednosti zemljišta HNŽ/K , Izvor: Strategija poljoprivrednog razvitka i razvitka poljoprivrede u ruralnim područjima HNŽ/K (2012. – 2017. god.), str. 109., Mostar, 2012. god.

3 Veće nagibe od 8 nikako ne bi trebalo koristiti kao stalne oranice, nego ih oplemenjivati i proizvodno usmjeravati za vještačke ili čak prirodne livade. To se može postići primjenom mineralne fertilizacije, nadosijavanjem travnih smjesa, uporabom skarifikatora i sl.

Koncem 2008. godine Vlada Hercegovačko-neretvanske županije/kantona odnosno njezino Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede sagledalo je potrebu izrade karte uporabne vrijednosti zemljišta, te je naručilo projekt „ Karta upotrebne vrijednosti zemljišta na području Hercegovačko-neretvanske županije/kantona, u mjerilu 1:25 000“ (Slika 2.).

Kao što se da vidjeti iz Tabele 25., u Hercegovačko-neretvanskoj županiji/kantonu ne postoji poljoprivredno zemljište I. bonitetne klase i da je svega 2.256,85 ha zemljišta (1,11%) II. bonitetne klase. Zemljišta III. bonitetne kategorije je također vrlo malo (6.613,38 ha ili 3,12 %). Isto tako zemljište Iva. I IV b. bonitetne klase zauzimaju 12.331,24 ha ili 5,96%). S aspekta zakonske zaštite poljoprivrednoga zemljišta od 1. do 4. bonitetne klase , a kojega u HN županiji ima samo 21.230,48 ha ili svega 10,28% može se zaključiti da, zbog prirodno oskudnog kvalitetnog zemljišnog fonda na području HNŽ/K posebnu pozornost treba posvetiti racionalnom korištenju, čuvanju i zaštiti poljoprivrednoga zemljišta. Naime, ne smije se dozvoliti daljnji gubitak kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta jer je ispravljanje takvih grešaka u budućnosti otežano ili praktično nemoguće.

Tabela 25. Bonitetne klase zemljišta u HNŽ/K

I II III IV a IV. b V VI VII SVEGA:

Čapljina 0,00 1.655,30 1.448,26 379,51 784,12 1.239,50 1.388,24 8.587,78 15.482,71 Čitluk 0,00 0,00 2.045,97 40,46 1.981,98 526,36 178,55 2.951,44 7.724,76 Jablanica 0,00 0,00 72,64 218,05 263,34 651,16 325,37 10.126,73 11.657,29 Konjic 0,00 0,00 256,28 0,00 1.779,81 6.707,14 9.183,90 35.151,48 53.078,61 Grad 0,00 0,00 701,37 1.109,37 2.162,97 3.347,73 22.881,83 30.539,73 60.743,00 Mostar Neum 0,00 0,00 400,38 0,00 123,84 512,85 804,60 6.693,99 8.535,66 Prozor/R 0,00 0,00 0,00 0,00 1.206,27 1.509,54 4.736,01 17.315,92 24.767,74 ama Ravno 0,00 630,56 1.306,56 0,00 59,67 665,66 971,46 7.924,70 11.558,61 Stolac 0,00 0,00 381,92 0,00 2.221,85 1.388,70 6.084,21 3.189,44 13.266,12 122.481,2 206.814,5 TOTAL 0,00 2.285,86 6.613,38 1.747,39 10.583,85 16.548,64 46.554,17 1 0 Postotak 0,00% 1,11% 3,20% 0,84% 5,12% 8,00% 22,51% 59,22% 100,00% (%) Izvor: Strategija poljoprivrednog razvitka i razvitka poljoprivrede u ruralnim područjima HNŽ/K (2012. – 2017. god.),(2012. – 2017. god.), str. 107., Mostar, 2012. god

S aspekta kvaliteta poljoprivrednog zemljišta, najviše su zastupljena zemljišta V, VI i VII bonitetne kategorije sa 89,73 %, dok je udio najkvalitetnijeg zemljišta od I-IV bonitetne kategorije samo 10,27%, što zahtijeva provođenje agrotehničkih i hidrotehničkih mjera u cilju poboljšanja proizvodnih sposobnosti zemljišta. Jedan od glavnih razloga niske i neučinkovite poljoprivredne proizvodnje, te najveći ograničavajući faktor povećanja njezine konkurentnosti je mali posjed, te dislociranost i usitnjenost parcela. I

Izostanak kvalitetnih polica osiguranja, neizgrađeni sustavi mreža protiv tuče su čimbenici koji nedostaju za konkurentnu proizvodnju voća. Vremenske (ne)prilike uvelike određuju urode voća po ha. Ovome valja pridodati nedovoljno postojanje rashladnih kapaciteta (pakirnice sortirnice i hladnjače). Ukupan broj rodnih stabala voća u 2014. godini iznosi 1.655.517 ili 25,60 %.

Tabela 26 Tipologija obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG-a) u HNŽ/K

Ukupna Ukupan broj Postotak Postotak Tipovi OPG- Prosječna površina a po veličini OPG-a (%) površina OPG (%) po OPG-u (ha) [ha] Broj 0-1 [ha] 2.371 65,66% 752,88 13,15% 0,32 Broj 1-3 [ha] 831 23,01% 1.444,58 25,24% 1,74 Broj 3-5 [ha] 187 5,18% 718,12 12,55% 3,84 Broj 5-10 [ha] 134 3,71% 921,45 16,10% 6,88 Broj 10-50 [ha] 87 2,41% 1.613,08 28,18% 18,54 Broj iznad 50 [ha] 1 0,03% 274,21 4,79% 274,21 Ukupno 3.611 100,00% 5.724,32 100,00% 1,59 Izvor: FMPVŠ, Registar poljoprivrednih gospodarstava, 2016. Od ukupno 3.611 registriranih poljoprivrednih gospodarstava čak 65,66% raspolaže poljoprivrednim zemljištem površine do 1 ha, odnosno 23,01% s površinama do 2,00 ha. Na ove dvije kategorije otpada 3.202 registrirana poljoprivredna gospodarstva ili čak 88,67%. Samo 3,71% gospodarstava raspolaže sa površinama većim od preko 5 ha. Prosječna površina poljoprivrednog zemljišta kojim raspolažu poljoprivredna gospodarstava na području HNŽ/K iznosi 1,59 ha, a u zemljama članicama Europske unije 14,30 ha ( skoro 9 puta više).

Biljna proizvodnja. U odnosu na 2015. godinu kad je bilo zasijano 711 ha sjetvenih površina, u 2019 godini je ta površina značajno smanjena i iznosi 429 ha. Posljedično je smanjen i prinos žitarica koji je u 2019. godini iznosio 1.770 tona odnosno 16,78% manje nego u 2015. godini. U strukturi proizvodnje žitarica, dominiraju pšenica, ječam i kukuruz sa približno sličnim prinosima.

Tabela 27. Proizvodnja žitarica na području Herecgovačko-neretvanskog kantona u periodu 2015.-2019. godina 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. Žitarice količina količina količina količina količina (u tonama) (u tonama) (u tonama) (u tonama) (u tonama) Pšenica 863 799 881 800 601 Raž 59 45 39 41 29 Ječam 787 746 732 813 560 Zob 112 54 35 42 40 Kukuruz 306 308 214 199 540 Ukupno 2.127 1.952 1.901 1.895 1.770 Izvor: Federalni zavod za statistiku

Aluvijalna tla u donjem toku rijeke Neretve (Salakovac do Metkovića) pogodna su za proizvodnju povrtlarskih kultura. Najzastupljeniji među povrtlarskim kulturama je krumpir sa cca 27,8 tona prinosa godišnje. Od 2016. godine je omogućen izvoz krumpira u EU-28 što je dodatni motiv za dalje unaprijeđenje kapaciteta uzgoja krumpira. Ostale značajne povrtlarske kulture uključuju paradajz (10,2 tone godišnje), kupus (9,1 tona godišnje) te papriku i luk. U prethodnom periodu nije došlo do značajnog povećanja niti sjetvene površine niti prinosa kada je riječ o povrtlarskim strukturama.

Tabela 28. Proizvodnja povrća na području Herecgovačko-neretvanskog kantona u periodu 2015.-2019. godina

2015. 2016. 2017. 2018. 2019. Povrće količina količina količina količina količina (u tonama) (u tonama) (u tonama) (u tonama) (u tonama) Krompir 26.418 28.541 18.884 27.773 27.843 Luk 5.167 5.161 4.952 5.120 4.880 Kupus 7.606 8.570 4.086 9.492 9.110 Paradajz 11.110 11.091 9.853 9.762 10.196 Paprika 6.731 6.423 6.119 6.372 5.841 Ukupno 57.032 59.786 43.894 58.519 57.870

Izvor: Federalni zavod za statistiku

U strukturi voćarskih kultura zastupljena je proizvodnja jabučastog, jezgričavog, koštičavog i jagodičastog voća. U ukupnoj voćarskoj proizvodnji dominira proizvodnja jabuke (9,3 tone u 2019. godini) i breskve (8,6 tona u 2019. godini). Pored toga značajan je i uzgoj grožđa koji u posljednje tri godine bilježi značajan rast u prinosu pa je godšnji prinos u 2019. godini bio cca 30 tona.

Tabela 29. Proizvodnja voća na području Herecgovačko-neretvanskog kantona u periodu 2015.-2019. godina

2015. 2016. 2017. 2018. 2019. Voće količina količina količina količina količina (u tonama) (u tonama) (u tonama) (u tonama) (u tonama) Trešnje 1.534 1.581 1.406 1.874 1.606 Jabuke 7.652 8.832 6.196 10.129 9.306 Šljive 2.204 2.609 500 5.050 1.298 Breskve 6.316 6.075 4.079 7.386 8.678 Grožđe - - 18.350 31.030 29.013 Ukupno 17.712 19.097 30.531 55.469 49.901 Izvor: Federalni zavod za statistiku Na području HNŽ/K značajne površine se koriste u proizvodnji vinove loze (vinsko i stolno grožđe). Ukupan broj trsova loze iznosi 8.825.620 ( od čega 500.000 je stolnoga grožđa, a ostalo je vinsko grožđe). Od ukupnog broja hektara (2.840) prema statističkim podatcima (Federalni zavod za programiranje razvoja, 2015, str,. 56.) na HNŽ/K otpada 1.862 ha ili 65,56%. Najveći potencijal leži u razvitku proizvodnje ranoga povrća, vinogradarstva, uzgoju ljekovitoga bilja i mediteranskih voćnih vrsta (šipak, maslina, smokva). Maslina i aromatsko i ljekovito bilje su dvije iznimno neprofitabilne grane poljoprivrede

Animalna proizvodnja. U strukturi animalne proizvodnje na području HNŽ/K najveći značaj ima proizvodnja mlijeka (19.577 tisuća litara u 2019 godini). Prosječna proizvodnja mlijeka od 1.981 litara po kravi je skoro 3 puta manja u odnosu na prosjek EU-28. Brojno stanje stoke prema statističkim izvorima ima trend smanjenja izuzev proizvodnje jaja i meda.

Tabela 30. Brojno stanje stoke i stočna proizvodnja na području Herecgovačko-neretvanskog kantona u periodu 2015.-2019. godina

Stočarstvo i peradarstvo 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. Broj grla stoke 11.838 11.623 11.424 10.640 9.881 Broj grla ovaca 90.770 89.620 95.890 94.034 94.872 Broj koza 10.880 11.430 12.225 11.665 11.737 Broj svinja 10.745 10.191 14.984 11.312 9.994 Broj grla peradi 160 162 154 381 162 Broj košnica pčela 34.307 33.698 34.600 39.160 42.721 Proizvodnja jaja (000 kom) 26.625 23.975 22.898 23.423 27.872 Proizvodnja kravljeg mlijeka(000 litara) 22.363 22.748 22.387 21.383 19.577 Proizvodnja ovčijeg mlijeka(000 litara) 2.404 2.475 2.462 2.401 2.359 Proizvodnja kozijeg mlijeka(000 litara) 1.269 1.623 1.424 1.770 1.727 Proizvodnja meda (000 kg) 340 268 208 367 374 Proizvodnja vune(000 kg) 108 112 113 113 114 Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja

U razdoblju 2009. do 2017. godine zabilježen je porast proizvodnje mlijeka uz istovremeno smanjenje broja muznih grla, što ukazuje na pozitivan trend rasta mliječnosti, odnosno produktivnosti po muznom grlu. Nakon 2017. godine proizvodnja mlijeka bilježi trend pada uz istovremeno smanjenje broja grla stoke.

Na području HN kantona/Županije postoji moderna farma za proizvodnju mlijeka sa cca 600 muznih grla i cca 500 ha poljoprivrednog zemljišta za proizvodnju stočne hrane. Osim ovoga izdvojenog slučaja postoji nekoliko manjih farmi cca 20 – 30 grla, dok je ostalo ekstenzivna proizvodnja sa vrlo starom tehnologijom. Radi se o malim farmama slaboga genetskog potencijala proizvodnih grla, bez neophodne opreme za mužu koja bi osigurala proizvodnju po propisanim mikrobiološkim standardima za sirovo mlijeko.

Za postizanje održive proizvodnje neophodna je kombinacija sustava novčanih potpora (izravna plaćanja po grlu i hektaru) uz povoljne kreditne linije koje bi bile subvencionirane sa 25 – 40 % uz subvencije kamata. Također, institucionalno potrebno je ojačati stručnu savjetodavnu službu u poljoprivredi. Dakle, bez transfera novih znanja i tehnologija uz stalnu edukaciju proizvođača ovakva ekstenzivna proizvodnja mlijeka je ekonomski neodrživa. Najveći potencijal leži u razvitku ovčarskih farmi za proizvodnju mesa (jagnjetina) i ovčjega sira koju je vrlo lako uklopiti u razvitak ruralnog turizma (kratki lanac opskrbe).

Izdvajanjem značajnih sredstava za potporu otkupljivačima poljoprivrednih proizvoda djelomično se kompenzira odsustvo prerađivačkih kapaciteta na području Kantona, koji su dovoljni samo u sektoru prerade mlijeka, a apsolutno su nedovoljni u sektoru prerade voća i povrća koje se proizvodi na području županije/kantona. Dio otkupljenog voća i povrća se djelomično izvozi, a najveći dio se utroši za stolnu (sezonsku) potrošnju. Ipak, pozitivan ali nedovoljan pomak napravljen je posljednjih godina u povećanju instaliranih rashladnih kapaciteta za čuvanje voća i povrća.

2.6. Šumarstvo i vodni resursi Od ukupnih površina HN županije/kantona na šumsko zemljište otpada 187.505 ha ili čak 42,45 %. Od toga je 131.796 ha u državnom vlasništvu (80.0%), dok je 20% u privatnom vlasništvu. Procijenjena drvna ima u HNŽ/k iznosi 14014 m3 , a drvna masa 458 m3 /ha. Šume i šumska zemljišta na teritoriji Hercegovačko-neretvanskog kantona prekrivaju površinu od 54 % kupne površine kantona. U ovojm kantonu šumarstvo je prostorno organizirano kroz četiri šumsko- privredna područja i jedno šumsko područje koje nije formalno ustanovljeno: o ŠPP „Srednje-neretvansko“ o ŠPP „Srednje – neretvansko - krš” o ŠPP „Konjičko“ o ŠPP "Konjičko - krš," i o „Šuma na kršu“ izvan ŠPP. Ovo ŠPP nikada nije ustanovljeno i za isto nije izvršena inventura šuma.

Inventure šuma za ŠPP „Srednje - neretvansko”, „Srednje –neretvansko - krš”, „Konjičko-krš” i inventura šuma u privatnom vlasništvu su urađene prije rata zbog čega se svi prikazani podaci mogu posmatrati samo kao orjentacioni.

Tablica Struktura površine šuma i šumskih zemljišta U HNK R/D Šume i šumsko Kategorija Ukupno (ha) zemljište 1. Obraslo šumsko Visoke šume 42.045 zemljište Izdanačke šume 43.480 2. Šumske kulture 2.373 3. Neobraslo Sposobno za pošumljavanje 34.348 šumsko zemljište Nesposobno za 58.525 pošumljavanje

4. Ukupno šumska zemljišta 181.134 5. Ukupno šume 88.261 6. Ukupno neobraslo šumsko zemljište 92.873 7. Ukupno prod. zemljišta 122.609

Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja

Tablica Stanje drvne zalihe, zapreminskog prirasta i sječivog etata ŠGP Podaci za Vrsta ŠGP ŠGP „Šume 3 „Srednje- Ukupno (m ) drvnu masu drveća „Konjičko“ na kršu“ neretvansko“ Četinari 1.152.002 722.833 225.750 2.100.585 DRVNA ZALIHA Liščari 4.003.399 6.071.707 677.250 10.752.356 UKUPNO: 5.155.401 6.794.540 903.000 12.852.941 GODIŠNJI Četinari 37.979 23.631 6.074 67.502 ZAPREMINSKI Liščari 129.820 107.673 14.578 252.071 PRIRAST UKUPNO: 167.617 131.304 20.652 319.573 Četinari 20.014 4.459 - 24.473 GODIŠNJI Liščari 49.975 68.916 118.891 92.873 SJEČIVI ETAT UKUPNO: 69.989 73.375 - 143.364 Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja

Ukupna zaliha drvne mase je procijenjena na 14 014 miliona kubnih metara. Na sjevernom području HNŽ/K susreće se vegetacija kontinentalnog kao i mediteransko-planinskog karaktera. Posebno je u tome karakteristično područje Prenja. Od listopadnih šuma ovdje se nalazi bukva u zajednici sa javorom i jasenom. Na većim nadmorskim visinama bukva se miješa sa borom i jelom. Na ostalim područjima rastu listopadne i mješovite šume brdskih i pretplaninskih područja. Najviše šuma je na području općina Konjic, Jablanica i Prozor/rama. Kako bi se održavalo kontinuirano upravljanje, planiranje i gospodarenje ovim značajnim resursom u cilju njegove zaštite, treba donijeti Zakon o šumama HNŽ/K, i na taj način područje šumarstva zakonski je urediti na županijskoj/kantonalnoj razini, do donošenja federalnog Zakona o šumama Federacije BiH ( u proceduri).

Sa stajališta zaštite i spašavanja potrebno je obratiti posebnu pažnju i insistirati na racionalnom upravljanju šuma i to iz nekoliko razloga: pretjerana deforestacija zbog potreba industrija, a posebno ilegalna neplanska sječa mogu dovesti do problema da tlo nedovoljno zadržava vodu odnosno padavine što može pomoći nastanku poplava te uzrokovati klizišta; s obzirom da je u većini slučajeva čovjek uzročnik šumskih požara potrebno je izvršiti dodatnu edukaciju i provesti kampanje podizanja razine svijesti posebno u smislu sve većeg prisustva ljudi u šumama kroz turističke aktivnosti. Značajni problemi sektora poljoprivrede i šumarstva ogledaju se u niskoj produktivnosti poljoprivredne proizvodnje, odsustvu kritične mase poticajnih sredstava razvoja, nedovoljnoj i neadekvatnoj tehnološkoj opremljenosti poljoprivrednih proizvođača, odsustvom prerađivačkih kapaciteta, lošoj educiranosti poljoprivrednih proizvođača, neadekvatnim mjerama prevencije i pripravnosti u smislu odgovora na vremenske nepogode i katastrofe, nedovoljno razvijenoj integralnoj zaštiti šuma, postojanju značajnih miniranih površina šumskog zemljišta i nerazvijenoj finalnoj preradi drveta.

4 Zaštita i upravljanje šumama. Upravne, nadzorne, stručne, analitičke, operativne i druge poslove koje se odnose na izvršavanje zakona, propisa i drugih općih akata u okviru nadležnosti obavlja Uprava za šumarstvo koja se nalazi se u sastavu Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva HN županije/kantona. Gospodarenje šumama bilo je propisano Zakonom o šumama („Službene novine F BiH” broj: 20/02, 29/03 i 37/04), a kasnije Uredbom o šumama („Službene novine F BiH” broj: 83/09, 26/10 i 38/10), međutim na područja HNK u ovom periodu se nisu upotpunosti inplementirali ni Zakon o šumama niti Uredba o šumama. Od 06.12.2011. godine Presudom Ustavnog suda prestala se primjenjivati i Uredba o šumama. Od tada pa sve do danas ne postoje propisi kojim se uređuje oblast šumarstva što predstavlja veliki problem u oblasti šumarstva kao sa aspekta upravljanja, zaštite tako i sa aspekta korištenja ovog najvažnijeg resursa kantona i države BiH.

Donošenja Zakona o šumama je veoma važno i sa aspekta zaštite šuma od požara. Tim Zakonom propisat će se obaveze Federalnog i kantonalnog ministarstva – federalne i kantonalnih uprava za šumarstvo, obaveze korisnika šuma, ali što je važno osigurat će se i namjenska srestva koja će se moći koristiti i za finansiranje mjera i aktivnosti vezanim za zaštitu šuma od požara i za sanaciju požarišta.

S obzirom da nema Zakona o šumama Federacije BiH, a posljedično tome i Zakona o šumama HN županije /kantona nije uspostavljeno JP Šume HN kantona. Ovaj problem predstavlja temeljnu prepreku za učinkovito upravljanje šumskim resursima na području županije/kantona, jer nisu donesene šumsko -gospodarske osnove koje bi imale različite periode važenja – od 2016. godine do 2020. godine. Dominirajuće vrste drveća su lišćarske vrste, a drvne zalihe su najveće u općini Konjic (50,12% ukupnih drvnih zaliha). Značajne zalihe drven mase postoje u gradu Mostaru (22,81%), u općini Prozor/Rama (10,55%) i općini Jablanica (10,08%). Kako je to područje većim dijelom i zaštićeno područje (park prirode Prenj), u narednom planskom periodu će biti potrebno posebnu pažnju posvetiti kontroli i ograničavanju pojave nelegalne sječe. Osim toga, postojećim Zakonom o šumama je predviđeno uspostavljanje čuvarske službe u okviru Uprave za šumarstvo HN županije/kantona. U skladu sa prethodnim Zakonom o šumama („Službene novine Federacije BiH“, broj: 20/02, 29/03 i 37/04) Skupština H-NŽ/K 2005. godine utemeljila je Javno poduzeće Š.G.D. „Šume Hercegovačko- neretvanske“ d.o.o. Mostar i jedino je ovo Javno poduzeće imalo potpisan Ugovor o prijenosu poslova gospodarenjem šumama i šumskim zemljištem na području naše županije/kantona. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ/K u svom sastavu kao unutarnju organizacionu jedinicu ima Upravu za šumarstvo. Kantonalna Uprava za šumarstvo operativne

4 obavlja upravne, nadzorne, stručne, analitičke, operativne i druge poslove koje se odnose na izvršavanje zakona, propisa i drugih općih akata u okviru nadležnosti, a posebno:pripremanje propisa iz oblasti šumarstva; praćenje podataka o stanju i razvoju šuma i upoznavanje javnosti s tim; donošenje županijskog razvojnog plana i usuglašavanje šumsko-gospodarske osnove s prostornim planom Županije i općina; pripremanje i izradu programa iz oblasti šumarstva koji se financiraju ili sufinanciraju iz namjenskog fonda Županije; iskorištavanje šuma i praćenje stanja drvnog fonda; poslove u svezi zamjene šumskog zemljišta; uzgoj i zaštitu šuma; praćenje realizacije Programa integralne zaštite šuma; pripremanje i davanje mišljenja za proglašenje zaštitnih šuma i šuma s posebnom namjenom; praćenje stanja i stupnja oštećenosti šuma putem podataka izvještajno-dojavne službe; pošumljavanje degradiranih i prorijeđenih šuma, goleti i krša; osiguravanje neposredne zaštite šuma putem čuvarske službe; proizvodnju i promet šumskog sjemena i sadnog materijala uz vođenje propisanih evidencija; rekonstrukciju i izgradnju šumskih prometnica i zaštitu izvorišta i vodotoka unutar šuma uz suglasnost nadležnog tijela za poslove vodoprivrede; lov i lovno gospodarstvo; proizvodnju i promet sporednih šumskih proizvoda ( ljekovitog bilja, gljiva, puževa, šumskih plodova i dr.); provođenje programa i iniciranje znanstveno-istraživačkog rada u šumarstvu; izdavanje stručno-popularnih publikacija o stanju šuma i njihovom značaju i ostale poslove u skladu sa zakonom i drugim propisima.

poslove vrši putem područnih jedinica - odjela za čuvanje i nadzor šumskih resursa van svog sjedišta u općinama županije / kantona, kako slijedi:

1. Područna jedinica – Odjel 1 sa sjedištem u Mostaru za državne šume i privatne šume u granicama grada Mostara i općine Čitluk – ukupno djelatnika 8. 2. Područna jedinica – Odjel 2 sa sjedištem u Konjicu za državne i privatne šume u granicama općine Konjic – ukupno djelatnika 22. 3. Područna jedinica – Odjel 3 sa sjedištem u Prozor-Rami za državne i privatne šume u granicama općina Prozor-Rama i Jablanica – ukupno djelatnika 13. 4. Područna jedinica – Odjel 4 sa sjedištem u Čapljini za državne i privatne šume u granicama općina Čapljina, Stolac, Neum i Ravno – ukupno djelatnika 8.

Dakle iz navedenog se vidi da navod “postojećim Zakonom o šumama je predviđeno uspostavljanje čuvarske službe u okviru Uprave za šumarstvo HN županije/kantona“ nije točan jer je već unutar Uprave za šumarstvo formirana čuvarska služba. Prema ranijoj zakonskoj regulativi u nadležnosti Kantonalne Uprave za šumarstvo je i praćenje izrade i realizacije šumskogospodarskih osnova. Za Šumskogospodarsko područje „Srednje neretvansko“ osnova je vrijedila do 2000. godine, a za područje krša nisu rađene šumskogospodarske osnove. Šumskogospodarskoj osnovi za šumskogospodarsko područje „Konjičko“ je istekao rok važenja sa 31.12. 2014. godine, a šumskogospodarska osnova za Područje krša „Konjičko“ je rađena za period od 1981-1995 i od tada nije rađena nova šumskogospodarska osnova. Šumskogospodarske osnove za privatne šuma za općine Hercegovačko-neretvanske županije/kantona nisu urađene.

Vodni resursi. Ukupna dužina od 215 km (od čega je 22 km u Republici Hrvatskoj) i površinom sliva od 5.745.km2., Neretva je najveći vodotok na području HNŽ/K i predstavlja najznačajniji vodni resurs u županiji /kantonu (obuhvaća 4 općine HNŽ/K). Vodni režim dominantno ovisi od oborina koje manje padaju tijekom vegetacije, a više u jesensko- zimskom periodu. Te oborine zbog nereguliranih kraških vodotoka vodom više snabdijevaju more nego kraška polja, pa su tako malo korisne za poljoprivredu. Ipak, njihovo obilje formiralo je bogatu mrežu vodotoka te stacionarnih voda i njihovih akumulacija. Sa HNŽ/K BiH ima svoj jedini izlaz na more, što uz turističku, ima i visoku akvakulturnu vrijednost.

Slika 3 Morfologija sliva rijeke Neretve,Izvor: Vranješ, M., Prskalo M., Džeba, T. Hidrologija i hidrogeologija sliva Neretve i Trebišnjice, osvrt na izgradnju dijela HE sustava – Gornji Horizonti, Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru, broj 5., lipanj, 2013.

Glavni kopneni vodeni potencijal čini rijeka Neretva koju svojim dotocima nadopunjuju brojne pritoke kao Neretvica, Rama, Grabovica, Drežnica, Buna, Radobolja, Trebižat, Krupa, Bregava i dr. One tvore bogato raspleteni sustav ukupnog života područja, a glavne meĐu njima s mogućnostima navodnjavanja i temelje proizvodnje hrane. Među stacionarnim vodama prednjači atraktivni rezervat Hutovo Blato, te za turizam pogodno Blidinjsko, Boračko i Blatačko jezero. Pored primarne poljoprivredne proizvodnje značajni izvori kontaminacije voda energetski sektor i industrija, ostali značajniji izvori kao uzgoj i eksploatacija šuma, te ruralna naselja bez kanalizacijskih sustava. Postoje u HNŽ/ poljoprivredni proizvođači koji su prihvatili i primjenjuju standarde tipa Global GAP, HACCP, ISO 9001. i sl., Međutim, cilj je obuhvatiti praktično sve proizvođači ili barem komercijalne proizvođače poljoprivrednih proizvoda. Za ostvarenje ovoga cilja potrebno je institucionalno i kadrovski ojačati stručnu savjetodavnu službu u poljoprivredi kako bi poljoprivrednici unosili optimalne količine gnojiva za proizvodnju usjeva čime bi smanjili izravno otjecanje nitrata i nitrita u podzemne vode (EU Nitratna direktiva 91/676/ECC, Council Directive 91/676/EEC5)

Također, utvrđen je prekomjeran i nepotreban unos mineralnih gnojiva u proizvodnji povrća u zaštićenim prostorima (staklenici i plastenici) koje zagađuju zemljište, a time i vode. U narednim godinama neophodno je uvođenje nitratne direktive naročito na većim stočarskim farmama (odlaganje stajnjaka u nepropusne betonske bazene). U industrijskim pogonima također treba obratiti pozornost na odlaganje tekućega i krutoga otpada kao i na zaštitu zraka od ispuštanja industrijskih plinova. Isto tako, pažnju je potrebno obratiti i na mnoge druge faktore koji utiču na kvaliteta voda, kao npr. saobraćaj, upravljanje šumama ili nedostatak planiranja i provođenja mjera za smanjenje zagađenja voda.

2.7. Korištenje, zaštita i upravljanje zemljištem

Zbog prirodnih odlika, ali i neadekvatnog korištenja i upravljanja zemljištem HN županija/kanton je suočen s fizičkim gubitcima poljoprivrednog zemljišta s oko 9.268 ha (2,10% od ukupne površine), te uništavanjem strukture zemljišta i smanjenjem mogućnosti korištenja zemljišta za razvojne potrebe gospodarstva ili za unaprjeđenje kvaliteta života stanovništva. Najveće degradacije terena i okoline su nastale eksploatacijom kamena, deponijima smeća, ali i gradnjom hidroakumulacija.

Tabela 31 Indeksi gubitka obradivoga poljoprivrednog zemljišta

Godine 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. Ukupno obradivo zemljište-HNŽ/K 27.187 22.020 17.919 17.919 17.919 18.570 Indeks (2010.=100) 1,00 0,81 0,66 0,66 0,66 0,68 Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja (publikacije 2009. - 2015.) Prema podacima prikupljenim iz publikacija Federalnog zavoda za programiranje razvoja vidljivo je da se stepen gubitka zemljišta kreće u rasponu od 19% (2011) do 34% (2014). U navedenom razdoblju

5 Prema Nitratnoj direktivi, ograničenje unosa dušika je210 kg/ ha u prvom četverogodišnjem razdoblju nakon ulaska u EU i 170 kg/ha dušika nakon prvog četverogodišnjeg razdoblja. To znači da je najveće dopušteno opterećenje gnojivima od 2 - 2,4 uvjetna grla stoke po hektaru (2 - 2,4 UG/ha), ovisno o vrsti stoke. Dakle, poljoprivredno gospodarstvo za potrebe zbrinjavanja gnoja koji nastaje na farmi, mora imati najmanje 0,42 ha poljoprivrednog zemljišta po uvjetnom grlu.

izgubljeno je 9.268 ha što čini smanjenje od 34,09% (2014.) ili nešto manje 31,70% u 2015. godini. U zadnjih šest godine postupcima privođenju pašnjaka drugoj kulturi osposobilo se poljoprivredno zemljišta za proizvodnju smilja (Helycrhrisum italicum ssp. italicum). Najveće smanjenje obradivoga poljoprivrednog zemljišta zabilježeno je 2014./2015. u gradu Mostaru dalje u općini Prozor/rama 225 ha, Čitluku 94 ha i Jablanici 74 ha Također povećanja su zabilježena u općini Ravno od 1.392 ha (melioracije i komasacija), Čitluku (120 ha – smilje), Neum (440 ha – smilje, masline i dr.) i Stolac (39 ha- smilje). Ipak, povećanje obradivih površina iznosi 651 ha u zadnje dvije godine.

Tabela 32 Obradivo poljoprivredno zemljište HNŽ/K

Razlika Godina 2011 2012 2013 2014 2015 2014/2015 Čapljina 3.808 3.909 3.909 3.909 3.815 -94 Čitluk 2.788 2.788 2.788 2.788 2.908 120 Jablanica 423 423 423 423 349 -74 Konjic 5.158 5.158 5.158 5.158 5.159 1 Grad Mostar 2.725 2.945 2.945 2.945 1.997 -948 Neum 628 372 372 372 812 440 Prozor/Rama 3.818 710 710 710 485 -225 Ravno 1.200 154 154 154 1.546 1.392 Stolac 1.472 1.460 1.460 1.460 1.499 39 TOTAL 22.020 17.919 17.919 17.919 18.570 651 Izvor; Federalni zavod za statistiku FBiH

Što se tiče „prenamjene poljoprivrednog u građevinsko zemljište“ potrebno je prikupljena sredstva vratiti ponovo u poljoprivredu. Institucionalno upravljanje poljoprivrednim zemljištem smješteno je u Zavodu za zemljište pri Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva HN županije/kantona. Po Zakonu o ministarstvima i drugim tijelima kantonalne uprave utvrđen je djelokrug poslova Zavoda, u koje spada i monitoring nad provođenjem poslova zaštite i načina korištenja poljoprivrednog zemljišta Formiranje povjerenstva za upravljanjem poljoprivrednim zemljištem nema ZAKONSKOG OSNOVA . Također, treba praviti razliku između poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini i privatnog poljoprivrednog zemljišta, po pitanju upravljanja istim. Međutim, potrebno je osnažiti Zavod putom uspostave Informacijskog sustava. Monitoring nad provedebom navedenih poslova trebalo bi raditi Povjerenstvo za upravljanje poljoprivrednim zemljištem koje bi formiralo MPVŠ HN županije/kantona. Kao najveći uzročnici zagađenja poljoprivrednog zemljišta identificirani su neadekvatno odloženi otpad iz industrije i domaćinstava, otpadne vode septičkih jama, preljeva i direktnih izlijevanja u tlo, postojanje minskih polja, neadekvatno i nekontrolirano korištenje pesticida i mineralnih gnojiva u poljoprivredi. Razmotriti mogućnost da se pobliže detektiraju zagađenija od manje zagađenih područja. Podatke o zagađenosti odnosno kvalitetu zemljišta svake godine kantonalno ministarstvo dostavlja Federalnom ministarstvu poljoprivrede koje raspolaže sa preciznim podatcima.

2.8. Turizam i ugostiteljstvo

2.8.1. Pregled ostvarenog broja dolazaka i noćenja turista

Prema službenim podacima Federalnog zavoda za statistiku6 (FZS) u 2019. godini u Hercegovačko- neretvanskoj županiji/kantonu (HNŽ/K) ukupno je registrirano 317,3 tisuće dolazaka i 607,5 tisuća noćenja turista. Istovremeno je na području Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) registrirano 1,2 milijuna dolazaka i 2,4 milijuna noćenja turista, što znači da je HNŽ/K sudjelovala s oko 25% (ili jednom četvrtinom) u ukupnom turističkom prometu koji je registriran u FBiH u 2019., odnosno da je HNŽ/K, odmah iza kantona Sarajevo, turistički najaktivnija županija/kanton u FBiH (Tabela 33, Grafikon 2).

Međutim, kako je HNŽ/K 2015. godine sudjelovao s oko 28% u ukupno registriranom broju turističkih dolazaka te s oko 32% u ukupno registriranom broju noćenja, može se zaključiti da udio HNŽ/K u ukupnom turističkom prometu u FBiH opada, ili da druge županije/kantoni turistički brže razvijaju i rastu u odnosu na HNŽ/K.

Tabela 33 Turistički promet u FBIH u 2019. po županijama/kantonima

Broj dolazaka Broj dolazaka Broj noćenja Županija/kanton Broj noćenja (%) (%)

Kanton Sarajevo 667.756 1.309.113 54,41 55,01 Hercegovačko-neretvanski 317.311 607.508 25,86 25,53 Zeničko-dobojski 38.852 125.317 3,17 5,27 Unsko-sanski 64.416 101.210 5,25 4,25 Tuzlanski 48.883 91.923 3,98 3,86 Srednjobosanski 54.028 90.381 4,40 3,80 Kanton 10 12.949 19.693 1,06 0,83 Posavski 10.975 15.310 0,89 0,64 Zapadnohercegovački 9.740 14.513 0,79 0,61 Bosansko-podrinjski 2.335 4.733 0,19 0,20 Ukupno 1.227.245 2.379.701 100,00 100,00 Izvor: Federalni zavod za statistiku. (2020). Kantoni u brojkama. Sarajevo: Federalni zavod za statistiku.

Ovdje treba naglasiti i činjenicu da je stvarni turistički promet u HNŽ/K (kao i u cijeloj FBiH) sigurno višestruko veći zbog velikog udjela neprijavljenog turističkog prometa. Prema nekim konzervativnim ali i neslužbenim procjenama, samo u Neumu, Međugorju i Mostaru se godišnje ostvari oko 3,5 - 4 milijuna noćenja, a ako se tome treba pridodaju i druga turistička odredišta na području HNŽ/K može se zaključiti da se u HNŽ/K službeno registrira samo 15-20% realno ostvarenog turističkog prometa. U tom kontekstu o HNŽ/K se može govoriti kao o turistički najaktivnijoj županiji/kantonu u FBiH ali i cijeloj Bosi i Hercegovini.

Grafikon 2 Udio HNŽ u ukupno ostvarenom turističkom prometu u FBiH u 2019. godini

6 Federalni zavod za statistiku. (2020). Hercegovačko-neretvanski kanton u brojkama. Sarajevo: Federalni zavod za statistiku.

Hercegovačko- neretvanski 26%

Ostale županije/kanton i 74% Izvor: Federalni zavod za statistiku. (2020). Kantoni u brojkama. Sarajevo: Federalni zavod za statistiku.

Promatrano prema zemljama porijekla (tabela 27), najveći udio turističkog prometa u 2019. godini je otpadao na domaće tržište, te su turisti iz BiH ostvarili 16% ukupnih dolazaka i noćenja, nakon čega slijede Poljska (10% noćenja), Italija (9% noćenja), Južna Koreja (7% noćenja) te Njemačka i Hrvatska (6% noćenja) i Kina (5% noćenja).

Tabela 34 Turistički promet u FBIH u 2019. po zemljama porijekla/emitivnim tržištima

Broj dolazaka Prosječna Zemlja porijekla Broj dolazaka Broj noćenja Broj noćenja (%) (%) dužina boravka Bosna i Hercegovina 50.883 96.946 16,04 15,96 1,91 Poljska 22.732 65.279 7,16 10,75 2,87 Italija 19.861 57.892 6,26 9,53 2,91 Južna Koreja 35.123 40.187 11,07 6,62 1,14 Njemačka 17.094 38.208 5,39 6,29 2,24 Hrvatska 21.329 33.678 6,72 5,54 1,58 Kina 29.179 31.178 9,20 5,13 1,07 Ostale zemlje 121.110 244.140 38,17 40,19 2,02 Ukupno 317.311 607.508 100 100 1,91 Izvor: Federalni zavod za statistiku. (2020). Kantoni u brojkama. Sarajevo: Federalni zavod za statistiku.

Relativno visok udio noćenja koji su ostvarili turisti s „novih tržišta“ - Južne Koreje i Kine (što su zemlje koje ne spadaju u tradicionalna emitivna tržišta FBiH) moguće je objasniti tzv. kružnim turama turista iz tih zemalja koje su zadnjih godina bile sve učestalije, a pokrivaju više zemalja regije (Hrvatsku, BiH, Crnu Goru, Albaniju, Grčku i sl.). Ti turisti su često ostvarivali noćenja na području HNŽ/K radi izuzetno povoljnih cijena smještaja u odnosu na konkurentska odredišta u Hrvatskoj i Crnoj Gori. Međutim, s pojavom korona krize intenzitet zračnog prometa je značajno oslabio, a osobito je smanjen s dalekih, prekomorskih tržišta, pa je pitanje da li će se i u kojoj mjeri turistički promet s ovih tržišta ikada vratiti na predkriznu razinu.

Prosječna dužina boravka turista na području HNŽ/K iznosi 1,9 dana što je znatno manje nego u susjednim županijama u Republici Hrvatskoj (4-5 dana) pri čemu u prosjeku najduže borave turisti iz Poljske i Italije (3 dama) a najkraće turisti iz Kine i Južne Koreje (1 dan). U odnosi na 2015. godinu prosječna dužina boravka se smanjila sa 2,3 dana na 1,9 dana (vjerojatno zbog relativno velikog udjela Kine i Južne Koreje) što ukazuje na činjenicu da HNŽ/K još uvijek dominantno funkcionira kao izletnička/jednodnevna/tranzitna destinacija u kojoj se turisti, zbog nedostatka kvalitetnih sadržaja turističke ponude, zadržavaju relativno kratko. Kratka prosječna dužina boravka turista prepoznata

je kao jedno od glavnih razvojnih ograničenja i u Strategiji razvoja turizma Hercegovačko- neretvanskog kantona 2011.-2021. koje još uvijek nije na primjeren način riješeno.

Analiza službeno registriranog turističkog prometa u zadnjih 5 godina (2015. – 2019.) pokazuje da se broj dolazaka i noćenja na području HNŽ/K kontinuirano povećava (Grafikon 3).

Grafikon 3 Noćenja i dolasci turista na području HNŽ/K 2015. – 2019.

700,000 581,214 607,508 600,000 553,847 492,418 500,000 464,166 400,000 317,311 270,810 286,814 300,000 204,224 233,637 200,000 100,000 0 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

Dolasci Noćenja Linear (Dolasci) Linear (Noćenja)

Izvor: Federalni zavod za statistiku. (2020). Kantoni u brojkama. Sarajevo: Federalni zavod za statistiku.

U razdoblju 2015. – 2019. dolasci turista porasli su za oko 50% dok su noćenja turista porasla za oko 30%. Ovdje je također vidljiv trend bržeg rasta dolazaka (oko 10% godišnje) od noćenja (oko 6% godišnje), što je posljedica skraćenja prosječne dužine boravka turista na području HNŽ/K u razdoblju 2015. – 2019. sa 2,3 na 1,9 dana, odnosno pojave novih tržišta (Kina i Južna Koreja) koji znatno kraće borave u destinaciji. U odnosu na prethodno petogodišnje razdoblje (2010. – 2014.) rast dolazaka i noćenja u HNŽ/K je znatno sporiji.

Analiza vremenske distribucije noćenja u HNŽ/K u 2019. godini (Tabela 35.) pokazuje da turizam u HNŽ/K odlikuje relativno visoka sezonalnost turističke potražnje. Turistička potražnja neravnomjerno je raspoređena kroz godinu, jer se oko 70% noćenja ostvaruje se u ljetnom razdoblju (svibanj – rujan).

Tabela 35. Noćenja po mjesecima u HNŽ/K, 2019. Godina

Mjesec Broj dolazaka Broj noćenja Broj dolazaka (%) Broj noćenja (%) I 4.506 8.133 1,42 1,34 II 7.262 11.603 2,29 1,91 III 11.864 17.378 3,74 2,86 IV 30.391 50.325 9,58 8,28 V 40.256 71.198 12,69 11,72 VI 39.777 78.965 12,54 13,00 VII 39.097 86.690 12,32 14,27 VIII 44.923 103.748 14,16 17,08 IX 42.132 82.426 13,28 13,57 X 38.401 67.870 12,10 11,17 XI 11.028 17.522 3,48 2,88 XII 7.674 11.650 2,42 1,92 Ukupno 317.311 607.508 100,00 100,00 Izvor: Federalni zavod za statistiku. (2020). Kantoni u brojkama. Sarajevo: Federalni zavod za statistiku.

Promatrano prema vrstama smještajnih kapaciteta, većina turističkog prometa na području HNŽ/K u 2019. godini ostvarena je u hotelskim smještajnim objektima (Tabela 36).

Tabela 36 Noćenja u HNŽ/K u 2019, prema vrstama smještaja

Vrsta SO Broj dolazaka Broj noćenja Broj dolazaka (%) Broj noćenja (%) Hoteli i sl. 301.993 576.734 95,2 94,9 Kampovi 146 215 0,0 0,0 Odmarališta i sl. 15.172 30.559 4,8 5,0 Ukupno 317.311 607.508 100,0 100,0 Izvor: Federalni zavod za statistiku. (2020). Kantoni u brojkama. Sarajevo: Federalni zavod za statistiku

Podaci iz Tabele 36 prikazuju nerealno visoku sliku turističkog prometa u HNŽ/K koji se ostvaruje u hotelskom smještaju (94%), što je najvjerojatnije posljedica činjenice da smještajni objekti koji su kategorizirani kao hoteli prijavljuju većinu teističkog prometa, dok je većina turističkog prometa koji se ostvaruje u privatnom smještaju i drugim vrstama smještajnih objekata neprijavljena.

Analiza prostorne distribucije turističke potražnje u HNŽ/K (Tabela 37) pokazuje da se većina turističkog prometa ostvaruje u manjem broju jedinica lokalne samouprave, odnosno u Neumu (48% noćenja), Čitluku/Međugorju (23% noćenja) i Mostaru (23% noćenja).

Tabela 37 Noćenja u HNŽ/K u 2019, prema općinama

Broj Broj Prosječna Broj noćenja Grad/općina dolazaka Broj noćenja dolazaka (%) (%) dužina boravka Neum 132.760 292.773 41,84 48,19 2,2 Čitluk 64.024 155.908 20,18 25,66 2,4 Mostar 108.915 140.408 34,32 23,11 1,3 Konjic 6603 10535 2,08 1,73 1,6 Jablanica 3.381 5.631 1,07 0,93 1,7 Čapljina 1.078 1.643 0,34 0,27 1,5 Ravno 393 420 0,12 0,07 1,1 Prozor 157 190 0,05 0,03 1,2 Ukupno 317.311 607.508 100,00 100,00 1,9 Izvor: Federalni zavod za statistiku.

Iz ovoga je vidljivo da turizam u HNŽ/K karakterizira visoka prostorna koncentracija noćenja - u samo tri općine ostvaruje se 94% noćenja, dok ostalih pet općina na području HNŽ/K sudjeluje sa samo 6% u ukupnom turističkom prometu. Prema podacima FZS-a, u 2019. godini na području općine Stolac nisu zabilježena turistička noćenja. Turisti najduže u prosjeku borave u Čitluku 2,4 dana i u Neumu 2,2 dana dok u svim drugim destinacijama na području HNŽ/K u prosjeku borave kraće od 2 dana (slika 3).

Slika 3. Prosječna dužina boravka u HNŽ/K u 2019. godini

3.0 2.4 2.5 2.2 2.0 1.5 1.6 1.7 1.5 1.2 1.3 1.1 1.0 0.5 0.0

Izvor: Federalni zavod za statistiku.

Zaključno treba naglasiti da se sve prethodne analize i ocjene temelje na službenim podacima FZS-a. Međutim, kako je sustav turističke statistike u FBiH relativno nerazvijen i značajan dio turističke potražnje uopće nije službeno registriran, može se zaključiti da je realna turistička potražnja značajno veća u odnosu na službeno registriranu. TZ HNŽ/K procjenjuje da je službenim statističkim podacima obuhvaćeno tek oko 15-20% od ukupno ostvarenog broja dolazaka i noćenja turista na području HNŽ/K, dok se jednodnevni turistički posjeti uopće ne evidentiraju niti postoje službene procjene njihovog broja. Ukoliko se ova procjena uzme kao vjerodostojna, može se zaključiti da se na području HNŽ/K godišnje ostvari između 3,5 - 4 milijuna turističkih noćenja. Na kraju je potrebno naglasiti da bi kvalitetnija analitička podloga omogućila i kvalitetniju procjenu trenutne turističke potražnje na području HNŽ/K ali i kvalitetnije upravljanje turističkim razvojem HNŽ/K.

Analiza turističke ponude i poslovnih pokazatelja ugostiteljstva i turizma u HNŽ/K

Turistička ponuda bilo koje destinacije, pa tako i HNŽ/K, temelji se na analizi njezinih osnovnih dijelova/sastavnica, što uključuje: (i) smještajne kapacitete/sadržaje ugostiteljske ponude, (ii) poslovne pokazatelje sektora smještaja i ugostiteljstva - područje I KD BiH 2010 te (iii) pregled i okvirnu valorizaciju glavnih turističkih resursa i atrakcija.

Prema službenim podacima FZS-a i temeljem podataka dostupnih u Registru o razvrstavanju i kategorizaciji objekata Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša HNŽ/K, na području HNŽ/K registrirano je 549 smještajnih objekata s ukupno 13.698 soba i 25.930 postelja. Najveći broj registriranih smještajnih objekata je iz kategorije sobe za iznajmljivanje (55%) dok je najveći broj postelja u hotelima i sličnim smještajnim objektima (Slika 4).

Slika 4 Smještajni kapaciteti u HNŽ/K prema vrstama

Hoteli, moteli i sl. 35% Sobe za iznajmljivanje 55%

Odmaralište 10% Izvor: Federalni zavod za statistiku.

Analiza prostorne distribucije smještajnih objekata pokazuje da je ponuda smještaja na području HNŽ/K izrazito prostorno koncentrirana – prema službenim podacima u samo tri destinacije se nalazi više od 95% od ukupnog broja raspoloživih postelja, pri čemu prednjači općina Čitluk (Međugorje) s čak 63% ukupno registriranih postelja na području HNŽ/K (Tabela 38).

Tabela 38 Prostorni raspored smještajnih kapaciteta u HNŽ/K u 2019. godini

Broj kreveta Broj objekata Broj soba Broj kreveta Broj soba (%) Grad/općina (%) Čitluk 370 9.456 16.448 69,0 63,4 Neum 50 2.362 4.986 17,2 19,2 Mostar 102 1.432 3.241 10,5 12,5 Konjic 8 145 635 1,1 2,4 Čapljina 8 147 301 1,1 1,2 Jablanica 3 87 186 0,6 0,7 Prozor 4 43 92 0,3 0,4 Ravno 2 9 27 0,1 0,1 Ukupno 547 13681 25916 100% 100% Izvor: Federalni zavod za statistiku, Registar o razvrstavanju i kategorizaciji objekata Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša HNŽ/K

Ovdje ponovo treba naglasiti činjenicu da se radi o službenim statističkim podacima koji se, najvjerojatnije, značajno razlikuju od realnog stanja ponude smještaja u HNŽ/K, s obzirom da ovim statističkim podacima nisu obuhvaćeni pružatelji usluga smještaja u domaćinstvu - tzv. privatni smještaj, kao ni kratkoročni najam apartmana, npr. preko OTA platformi (kao što su booking.com i Airbnb). Smještajni objekti su najveći u Neumu (prosječno 47 soba po smještajnom objektu) a najmanji u Mostaru, gdje dominiraju manji hoteli i sobe za iznajmljivanje (prosječno 14 soba po smještajnom objektu). Općina Čitluk je prema prosječnoj veličini smještajnih objekata (25 soba po objektu) pozicionirana između Neuma i Mostara.

Kada je riječ o kvaliteti smještajnih objekata, a prema registru koji vodi Federalno ministarstvo okoliša i turizma, HNŽ/K raspolaže i značajnim brojem objekata (63) visoke kvalitete (4* i 5*), pri čemu je najvažnije istaknuti da su u HNŽ/K registrirana dva hotela 5* (oba u Mostaru) i 39 hotela kategorije 4* (20 u Čitluku, 8 u Neumu, 8 u Mostaru, 2 u Čapljini i 1 u Jablanici).

Prema podacima dostupnim u publikaciji FZS-a „Hercegovačko-neretvanski kanton u brojkama“ na području I KD BiH 2010 (Djelatnost pružanja smještaja te priprema i usluživanja hrane) u 2019. godini bile su registrirane 233 pravne osobe, 339 dijelova pravnih osoba te 2.065 obrta (porast u odnosu na 2015. godinu). U ukupnom broju poslovnih subjekata u HNŽ/K, poslovni subjekti iz KD područja I sudjeluju s oko 15%. Prosječan broj zaposlenih u KD području I u 2019. godini bio je 4.335 osoba, dok

je prosječna neto plaća iznosila 621 KM, što je znatno manje od županijskog prosjeka (62% županijskog prosjeka), koji iznosi 1.011 KM. Tabela 39 daje sažeti prikaz dostupnih ekonomskih pokazatelja za djelatnost I KD BiH 2010 u HNŽ/K (djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane). S druge strane, prosječna neto plaća u KD I na razini FBiH iznosi 545 KM i niža je nego u HNŽ/K. Tabela 39 Ekonomski pokazatelji za djelatnost I KD BiH 2010 u HNŽ/K

Djelatnost I KD BiH Udio djelatnosti I u Pokazatelj Sve djelatnosti 2010. ukupnom (%) Broj poslovnih subjekata 2.377 18.133 14,58 - Pravne osobe 233 7.267 2,85 - Dijelovi pravnih osoba 339 3.393 8,75 - Obrt 2.065 6.933 27,58 Broj zaposlenih 4.335 55.213 7,09 Prosječna neto plaća (KM) 621 KM 1.011 KM 67,90 Izvor: Federalni zavod za statistiku.

Usporedbom s prosječnim neto plaćama iz drugih djelatnosti dolazi se do zaključka da su radnici u turizmu i ugostiteljsku među najslabije plaćenim radnicima u HNŽ/K. Međutim, takva situacija nije samo obilježje HNŽ/K nego turističkog sektora na globalnoj razini, budući se zna da je turizam radno intenzivna djelatnost kod koje je omjer uloženog rada i zarađenog novca izuzetno nepovoljan.

2.8.2. Analiza turističke resursne osnove Kada je riječ o turističkim potencijalima županije/kantona, oni se procjenjuju na temelju turističkih resursa i atrakcija koji su dostupni na području HNŽ/K. Potrebno je naglasiti da HNŽ/K raspolaže s izuzetno bogatom, kvalitetnom i diversificiranom turističkom resursnom osnovom, o čemu najbolje govori činjenica da HNŽ/K ima najveći broj dobara u BiH koja su upisana na stalnu ili potencijalnu listu materijalnih dobara koja su pod zaštitom UNESCO-a. Zaštita od strane UNESCO-a se uzima kao jedan od glavnih kriterija za vrednovanje pojedinačnih turističkih atrakcija ili turističkih destinacija u kojima se one nalaze. Kao neke od najvažnijih elemenata turističke ponude u HNŽ/K, ali i cijeloj BiH, mogu se izdvojiti slijedeće turističke atrakcije:

● Područje Starog Mosta i stare gradske jezgre grada Mostara koji se nalaze na UNESCO-ovoj listi zaštićene kulturne baštine i koji predstavlja najvažniji pojedinačni turistički resurs na području HNŽ/K ● Prirodne, povijesne i urbane cjeline Blidinje, Počitelj, Stolac i Blagaj (Tentativna lista UNESCO- ove svjetske baštine) ● Nekropole stećaka Radimlja i Boljuni (Stolac), Biskup (Konjic), Dugo Polje (Jablanica) – također uvrštene na Tentativnu listu UNESCO-ove svjetske baštine ● Spomenik prirode pećina Vjetrenica s arhitektonskom cjelinom sela Zavala (Tentativna lista UNESCO-ove svjetske baštine) ● Međugorje kao jedno od najpoznatijih svjetskih marijanskih svetišta ● Jadransku obalu i Jadransko more na području općine Neum ● Rijeku Neretvu i njezine pritoke (Radobolja, Trebižat, Bregava itd.) ● Čist i očuvan prirodni okoliš, a posebno zaštićena prirodna područja PP Hutovo Blato i PP Blidinje ● Raznovrsnost klimatskih uvjeta, od mediteranske klime na jugu HNŽ/K do kontinentalne i planinske klime na sjeveru, unutrašnjosti i planinama

● Vrijedne geološke formacije, npr. špilja Vjetrenica (također na UNESO tentativnoj listi)

2.8.3. Analiza obilježja turističke potražnje i potrošnja turista u HNŽ/K

Za objektivnu ocjenu obilježja turističke potrošnje nužno je imati kvalitetnu analitičku podlogu i odgovarajuće podatke koji se prikupljaju kroz aktivnosti istraživanja tržišta. Zadnje takvo istraživanje koje je obuhvatilo područje HNŽ/K provedeno je 2010. godine i od tada su se obilježja turističkog tržišta sigurno u određenoj mjeri promijenila. Zbog nedostatka novijih podataka za analizu se koriste podaci iz 2010. Za dodatnu analizu trendova koriste se (tamo gdje je to opravdano i moguće) podaci iz sličnog istraživanja koje je 2017. i 2019. provedeno u primorskim županijama u Hrvatskoj (TOMAS ljeto istraživanje), s obzirom da su obilježja turističke potražnje u HNŽ/K slična obilježjima turističke potražnje u susjednim županijama u Republici Hrvatskoj – Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko- neretvanskoj županiji.

Temeljem rezultata istraživanja „TOMAS FBiH 2010 - Stavovi i potrošnja turista u Federaciji BiH“ koje je, osim u Sarajevu, provedeno i u tri najposjećenije destinacije na području HNŽ/K (Mostar, Međugorje, Neum) moguće je dobiti grubu sliku o glavnim obilježjima putovanja, stavovima i potrošnji turista na području HNŽ/K. Prema rezultatima ovoga istraživanja, glavni motivi dolaska turista na područje HNŽ/K su kulturne znamenitosti, kratki odmor u gradu i nova iskustva i doživljaji (Mostar), religiozni razlozi, duhovni rast i razvoj (Međugorje) te odmor i opuštanje, zabava i gastronomija (Neum) (Tabela 40.)

Tabela 40 Glavni motivi dolaska u tri najposjećenije destinacije u HNŽ/K

MOSTAR (%)* MEĐUGORJE (%)* NEUM (%)* Kulturne Pasivni odmor, 53,4% Religiozni motivi 83,6% 69,2% znamenitosti opuštanje Kratki odmor u 31,1% 35,4% Zabava 45,4% gradu Hodočašće Nova iskustva i 28,2% Duhovni razvoj 32,9% Gastronomija 23,7% doživljaji Izvor: TOMAS FBiH 2010. – Stavovi i potrošnja turista u FBiH – pilot istraživanje

Za očekivati je da se ovdje nisu dogodile veće promjene u odnosu na 2010. godinu, odnosno logično je pretpostaviti da su glavni motivi dolaska u Mostar i dalje kulturne znamenitosti i kratki odmor u gradu (tzv. „city break“), dok su glavni motivi dolaska u Međugorje religiozni motivi a u Neum pasivni odmor i opuštanje, odnosno sunce i more.

Glavni izvori informacija za turiste koji borave na području HNŽ/K su preporuke rodbine i prijatelja, prethodni posjeti, Internet te tiskani i elektronski mediji. Turisti na području HNŽ/K većinom su srednje životne dobi (40-45 godina), visoko su obrazovani (2/3 njih ima završenu višu ili visoku školu), većinom dolaze osobnim automobilom te su im mjesečni prihodi kućanstva veći od 2 tisuće EUR. Za razliku od Međugorja i Neuma, čiji su posjetitelji izrazito vjerni (94% turista su Međugorje i 84% turista su Neum posjetili više puta) posjetitelji Mostara su manje vjerni destinaciji koju posjećuju (polovica anketiranih turista je bila prvi put u posjetu Mostaru).

Temeljem obilježja turističke potražnje u susjednim hrvatskim županijama može se zaključiti da i u HNŽ/K raste značaj interneta kao izvora informacija o destinaciji. Također raste udio visokoobrazovanih turista te posljedično turista s višom razinom prihoda, raste udio turista mlađe

životne dobi koje na putuju s obitelji nego s partnerom, te je sve veći udio turista koji tijekom svoga putovanja posjete više turističkih destinacija.

Tabela 41 Prosječni dnevni izdaci turista u tri najposjećenije destinacije u HNŽ/K

U EUR U % Vrsta usluge Mostar Međugorje Neum Mostar Međugorje Neum Smještaj 42,06 30,77 23,6 57,2 50,7 54,6 Ugostiteljske usluge 12,7 12,1 8,26 17,3 19,9 19,1 Kupnja 12,76 10,58 5,19 17,3 17,4 12,0 Ostalo 6,04 7,22 6,15 8,2 11,9 14,2 Ukupno 73,56 60,67 43,2 100,0 100,0 100,0 Izvor: TOMAS FBiH 2010. – Stavovi i potrošnja turista u FBiH – pilot istraživanje

Od elemenata turističke ponuda u destinaciji, turisti na području HNŽ/K su najzadovoljniji s ljepotom prirode i krajolika, ljubaznošću lokalnog stanovništva, ljubaznošću osoblja u smještajnim objektima i osobnom sigurnosti. S druge strane, najmanje su zadovoljni sadržajima u destinaciji, kvalitetom javnog prijevoza, mogućnošću za parkiranje, čistoćom i uređenosti destinacija, dok su turisti u Neumu dodatno nezadovoljni čistoćom i opremljenošću/uređenošću plaža. Prosječni dnevni izdaci turista na području HNŽ/K (tabela 35) su, prema rezultatima ovoga istraživanja, iznosili oko 60 EUR, pri čemu najviše otpada na izdatke za smještaj (50%-60%).

Kada je riječ o potrošnji turista, odnosno o prosječnim dnevnim izdacima, podaci iz susjednih županija u RH pokazuju da se ona u zadnjih 10 godina skoro udvostručila (s 58 EUR 2010 na 98 EUR 2019. godine). Stoga je razumno pretpostaviti i da su se prosječni dnevni izdaci na području HNŽ/K u zadnjih deset godina povećali za 40-50%, i da trenutno iznose 80-90 EUR. Kada je riječ o strukturi prosječnih dnevnih izdataka, onda je logično pretpostaviti da padaju izdaci za smještaj a da rastu izdaci za ugostiteljske usluge i ostale sadržaja vanpansionske ponude. Međutim, treba naglasiti da je točan iznos i strukturu turističke potrošnje u HNŽ/K teško je procijeniti bez provođenja istraživanja turističkog tržišta.

2.8.4. Sažetak

Turistička potražnja

 317,3 tisuće dolazaka i 607,5 tisuća noćenja u 2019.  HNŽ/K sudjeluje s 25% u ukupnom turističkom prometu FBiH  Turistički dolasci rastu (10% godišnje) brže od noćenja (5-6% godišnje)  Prosječna dužina boravka se u zadnjih 5 godina skratila s 2,3 dana na 1,9 dana, što može biti uzorkovano nedostatkom kvalitetnih sadržaja turističke ponude ali i trendovima na globalnom turističkom tržištu, te većim udjelom gostiju s dalekih tržišta (Južna Koreja i Kina)  U strukturi turističkog prometa najveći dio otpada na domaće goste (16% noćenja), a onda na goste iz Poljske (11% noćenja), Italije (10% noćenja) i Južne Koreje (7% noćenja)  Turističku potražnju u HNŽ/K obilježava relativno visoka sezonalnost, 70% noćenja se ostvari u ljetnom razdoblju, od svibnja do rujna  Većina službeno registriranog turističkog prometa se ostvaruje u hotelima i sličnom smještaju  Turističku potražnju karakterizira i visoka prostorna koncentracija noćenja - u samo tri općine ostvaruje se čak 94% noćenja

 Neslužbene procjene turističkih stručnjaka iz HNŽ/K govore da se službeno evidentira tek 15- 20% ukupnog turističkog prometa i da se na prostoru HNŽ/ realno ostvaruje oko 3,5-4 milijuna noćenja

Turistička ponuda

 Većina službeno registriranih kreveta nalazi se u hotelima i sličnom smještaju  Prostorno gledano, većina kreveta nalazi se u Čitluku (Međugorje), Neumu i Mostaru, pri čemu na Čitluk otpada više od 60% postelja  Službena statistika se sigurno značajno razlikuje od realnog stanja, nisu obuhvaćeni pružatelji usluga u domaćinstvu (privatni smještaj) niti kratkoročni najam stanova i kuća  U HNŽ/K je u KD djelatnosti I tijekom 2019. godine bilo registrirano 2.377 poslovnih subjekata  Prosječan broj zaposlenih u djelatnosti bio je 4.355 osoba, a neto prosječna plaća bila je 621 KM, što je tek 62% županijskog prosjeka  HNŽ/K ima kvalitetnu turističku resursnu osnovu, to je županija/kanton s najvećim brojem dobara koja su upisana na stalnu ili tentativnu listu UNESCO-a

Analiza obilježja turističke potražnje

 Glavni motivi dolaska u HNŽ/K se značajno razlikuju od destinacije do destinacije – u Mostaru su to kulturne znamenitosti, u Međugorju su religiozni motivi a u Neumu sunce i more odnosno pasivni odmor i opuštanje  Glavni izvor informacije o destinaciji za turiste koji posjećuju HNŽ/K su Internet i preporuke rodbine i prijatelja. Turisti koji posjećuju HNŽ/K su sve mlađi, obrazovaniji i imaju sve višu razinu prihoda  Elementi turističke ponude s kojima su turisti u HNŽ/K najzadovoljniji su ljepota prirode i krajolika, ljubaznost lokalnog stanovništva, ljubaznost osoblja u smještajnim objektima i osobna sigurnost  S obzirom da je 2010 prosječna dnevna potrošnja turista u HNŽ/K bila 60 EUR, procjenjuje se da je danas taj iznos veći za 40-50% i da je trenutno prosječna dnevna potrošnja 80-90 EUR.

2.9. Pregled stanja i kretanja na tržištu rada Zaposlenost. Prema podacima Federalnog zavoda za programiranje razvoja u 2019. godini radno sposobno stanovništvo u Hercegovačko-neretvanskom kantonu broji 148.293 osobe. Na području Hercegovačko-neretvanskom kantonu je tokom 2019. godine evidentirano u prosjeku 55.213 zaposlenih lica, što rezultira stopom zaposlenosti od 37,2%, što je iznad prosječne stope zaposlenosti u istoj godini u Federaciji BiH koja je iznosila 34,8%.

Međutim, kada se posmatra stopa zaposlenosti po općinama Hercegovačko-neretvanskog kantona primjećuje se neujednačena stopa zaposlenosti koja varira od 47,61 % (Grad Mostar) i 46,51% (Čitluk) do 7,53% (Ravno) i 13,45% (Stolac).

Tabela 42 Stopa zaposlenosti stanovništva po općinama Hercegovačko neretvanskog kantona u 2019 god

Radno sposobno Stopa Broj zaposlenih Općine u HNK stanovništvo zaposlenosti Grad Čapljina 3.596 16.879 21,30% Čitluk 5.685 12.223 46,51%

Jablanica 2.039 6.830 29,85% Konjic 5.920 16.407 36,08% Grad Mostar 33.929 71.257 47,61% Neum 1.119 3.019 37,07% Prozor 1.431 9.640 14,84% Stolac 1.335 9.926 13.45% Ravno 159 2.112 7,53% Ukupno 55.213 148.293 37,23% Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja.

U prethodnom petogodišnjem periodu zabilježen je kontinuiran trend rasta broja zaposlenih na području Kantona, te je tako u 2019. godini zabilježeno 11,86% odnosno 6.533 osobe više nego u 2015. godini. Najveći porast broja zaposlenih je zabilježen u općini Ravno (52,83%), općini Stolac (24,64%) i Općini Konjic (20,37%), dok je u općini Čitluk zabilježeno smanjenje broja zaposlenih za cca 5% u odnosu na 2015. godinu.

Tabela 43 Kretanje broja zaposlenih osoba po općinama Hercegovačko neretvanskog kantona u periodu 2015- 2019 god

Općine u HNK 2015 2016 2017 2018 2019 Grad Čapljina 3.341 3.325 3.202 3.503 3.596 Čitluk 5.971 6.113 5.715 5.471 5.685 Jablanica 1.847 1.873 1.911 2.022 2.039 Konjic 4.714 4.948 5.240 5.783 5.920 Grad Mostar 29.489 28.354 29.001 33.475 33.929 Neum 1.051 1.074 1.038 1.057 1.119 Prozor 1.166 1.184 1.173 1.414 1.431 Stolac 1.006 1.116 1.102 1.271 1.335 Ravno 75 81 76 131 159 Ukupno 48.660 48.068 48.458 54.133 55.213 Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja.

Nezaposleni. Hercegovačko neretvanski kanton bilježi kontinuiran pad broja nezaposlenih u periodu 2015-2019 te je u 2019. godini registrovano 29.221 nezaposlenih lica, što je 9,3% ukupnog broja nezaposlenih u F BiH koji je iznosio 313.570 lica za 2019. godinu. U prethodnom periodu došlo je do pada broja nezaposlenih od 17,9% odnosno 5.231 osoba je pronašla zaposlenje. Pad broja nezaspolenih prati rast broja zaposlenih osoba čime se zaključuje da se tržište rada kreće u pravcu razvoja.

Unutar Hercegovačko-neretvanskog kantona u 2019. godini najveći broj nezaposlenih lica registriran je u Gradu Mostaru (48,89% od ukupnog broja nezaposlenih u Kantonu) i Konjicu (12,73%), dok je najmanji broj nezaposlenih osoba registrovan u općinama Ravno i Neum, ali tome je razlog veličina lokalnih zajednic

Tabela 44 Kretanje broja nezaposlenih osoba po općinama Hercegovačko neretvanskog kantona u periodu 2015- 2019 god

Općine u HNK 2015 2016 2017 2018 2019

Grad Čapljina 3.487 3.376 3.255 3.011 2.856 Čitluk 2.682 2.700 2.536 2.538 2.437 Jablanica 2.367 2.293 2.214 2.110 1.988 Konjic 4.088 4.128 4.047 3.879 3.719 Grad Mostar 17.232 16.325 15.835 14.996 14.286 Neum 429 403 355 331 298 Prozor 1.981 1.980 1.964 1.863 1.783 Stolac 2.150 2.084 2.038 1,884 1.819 Ravno 37 38 38 38 36 Ukupno 34.453 33.327 32.282 30.650 29.222 Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja.

Posmatrajući nezaposlena lica kroz obrazovnu strukturu kako na području Hercegovačko- neretvanskog kantona tako i FBiH, uočava se da je njihova raspodjela ujednačena kroz promatrani šestogodišnji period. U 2019. godini najveći udio nezaposlenih na području Hercegovačko- neretvanskog kantona odnosilo se na KV radnike (32,95%), 31,35% nezaposlenih ima SSS, te 20,53% lica su nekvalifikovana lica. U ukupnom broju nezaposlenih, visokoobrazovana lica učestvuju sa 13,71% (VŠS i VSS). Sa druge strane, vrlo slična obrazovna struktura nezaposlenih je na području FBiH: KV radnika je 31,5%, 29,8% su NK radnici dok 27,4% nezaposlenih ima SSS. U ukupnom broju nezaposlenih u Federaciji BiH u 2019. godini, visokoobrazovana lica učestvuju sa 9,2% (VŠS i VSS).

Plaće. Prosječna mjesečna isplaćena neto plata u području Hercegovačko-neretvanskom kantonu za 2019. godinu iznosi 1.011 KM što je više za 4,1% u odnosu na 2018. godinu i što je 8,9% više u odnosu na prosjek FBiH koji je u 2019. godini iznosio 928 KM (Grafikon 4.).

Grafikon 4 Kretanje prosječne mjesečne neto plate u Hercegovačko neretvanskom kantonu i Federaciji BiH u periodu 2015.-2019. godine

HNK Federacija BiH

1011 890 830 928 848 946 860 970 889 928

2015 2016 2017 2018 2019

Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja

Uz prateći trend rasta iznosa mjesečne neto plate u Federaciji BiH, utoku prethodnog petogodišnjeg perioda, mjesečna neto plaća i u Hercegovačko-neretvanskom kantonu se povećala za 11,96% (sa 890 KM u 2015. godini na 1.011 KM u 2019. godini), a najznačajniji rast je primjećen u djelatnostima Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (66,83%), Umjetnost, zabava i rekreacija (34,41%), te Zdravstvo i socijalni rad (24,75%). Nasuprot ovim industrijama, do značajnog smanjenja prosječne isplaćene neto plaće došlo je u djelatnosti Stručne, naučne i tehničke djelatnosti (32,60%), te u djelatnosti Poslovanje sa nekretninama (11,91%).

Umirovljenici. Ukupan broj umirovljenika u FBiH u prosincu 2019. godine iznosi 424.009, što je za 1,7% više nego u prethodnoj godini. U HNK broj umirovljenika u prosincu 2019. godine iznosi 38.605 što je za 0,9 % više u odnosu na prethodnu godinu i što je 9,1% od ukupnog broja umirovljenika u FBiH.Broj umirovljenika se povećao u svim općinama HNž, a najviše u Neumu za 2,4% i Jablanici za

1,3% u odnosu na prethodnu godinu. Prosječna isplaćena mirovina u FBiH u prosincu 2019. godine iznosila je 416 KM, što je više za 4,4 %, dok u HNK prosječna isplaćena mirovina iznosi 465 KM što je više za 5,3% u odnosu na prethodnu godinu. Povećanje prosječne isplaćene mirovine zabilježeno je u svim općinama HNK, najviše u Prozoru za 6,3%, Čapljini i Neumu za 6,2%.

Tabela 45 Broj umirovljenika i mirovina po općinama HNŽ 2019

Broj Ukupan iznos Prosječna Općine penzionera isplaćenih penzija penzija u KM Čapljina 4.104 1.836.655 448 Čitluk 2.471 1.089.720 441 Jablanica 1.963 889.067 453 Konjic 4.619 1.983.257 429 Mostar 21.460 10.528.277 491 Neum 472 224.590 476 Prozor 1.335 512.429 384 Ravno 52 21.359 411 Stolac 2.129 853.962 401 Hercegovačko - neretvanski 38.605 17.939.317 465 Federacija BiH 352.438 160.669.987 456 UKUPNO PIO FBiH 424.009 176.577.500 416

Izvor podataka: (Federalni zavod za statistiku, 2020) Obrada: Federalni zavod za programiranje razvoja

2.10. Pregled stanja i kretanja u oblasti društvenog razvoja

2.10.1. Obrazovanje Prema Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine oblast obrazovanja, odnosno donošenja i provođenja obrazovne politike je u isključivoj nadležnosti županije. Obrazovanje u HNŽ je organizirano na četiri nivoa: predškolsko, osnovno, srednje i visoko obrazovanje. Na području Hercegovačko-neretvanske županije djelatnost obavlja ukupno 190 obrazovnih ustanova: 25 predškolskih ustanova, 49 javnih i dvije privatne osnovne škole, 33 srednje škole, 5 visokoškolskih ustanova i 1 centar za obrazovanje odraslih (Tabela 1.). Kolektivni ugovori u oblasti obrazovanja na nivou Hercegbosanske županije su definirani. Od samog početka pandemije uzrokovane virusom COVID 19, škole su započele s organizacijom i izvedbom online nastave, a usporedno s time organizirana je distribucija donirane računarske opreme koja je proslijeđena školama i djeci slabijeg imovinskog stanja. Heterogenost trenutne situacije očituje se u praksi kao značajni digitalni jaz, u kojemu sve škole nemaju jednake prilike i uvjete. Ministarstvo je odgovorno za redovno i detaljno praćenje njihovog rada i funkcionisanja.

Tabela 45. Broj odgojno-obrazovnih ustanova u školskoj 2019./2020. godini Status odgojno obrazovne-ustanove Broj Javna predškolska ustanova 8 Privatna predškolska ustanova 17 Ukupno predškolskih ustanova 25 Javna redovna osnovna škola 48 Javna muzička škola 1

Privatna redovna škola 1 Privatna muzička škola 1 Ukupno osnovnih škola 51 Javna redovna srednja škola 26 Privatna redovna srednja škola koju finansira Kanton 1 Privatna redovna srednja škola 2 Privatna srednja škola za obrazovanje odraslih 4 Ukupno srednjih škola 33 UKUPNO 109

Tabela 46. Broj obrazovnih ustanova i učenika prema nivou obrazovanja 2018/19.

Nivo obrazovanja Broj ustanova Broj djece/učenika 1. Predškolski odgoj i obrazovanje 25 2.519 2. Osnovni odgoj i obrazovanje 51 25.540 3. Srednje obrazovanje i odgoj 33 7.614 4. Visokoškolske ustanove 5 13.452 5. Obrazovanje odraslih 1 26 UKUPNO 109 49.151 Izvor podataka: Federalni zavod za statistiku

2.10.2. Predškolski odgoj i obrazovanje Oblast predškolskog odgoja i obrazovanja na području Hercegovačko-neretvanske županije regulirana je Zakonom o predškolskom odgoju („Narodne novine Hercegovačko-neretvanske županije, broj: 5/2000.). Prema navedenom Zakonu, u godini prije polaska u osnovnu školu predškolski odgoj (program "predškole") obavezan je za svu djecu predškolskog uzrasta, a provode ga nastavnici predškolskog odgoja, ili posebno educirani nastavnici razredne nastave ukoliko se isti realizira pri osnovnoj školi. Na području Hercegovačko-neretvanske županije egzistira ukupno 2 ustanova za predškolski odgoj i obrazovanje, od čega su 11 javnih i 15 privatnih ustanova.

U prethodnoj pedagoškoj godini, poludnevni ili puni boravak u vrtićima kroz primarne programe koristilo je 2.207 djece. Taj broj u ovoj pedagoškoj godini je veći i uključuje 2.320 djece. Tabela 47. Broj upisane djece u predškolske ustanove od 2018.-2020.

Pedagoška Pedagoška Vrsta programa 2018/2019 2019/2020. Broj djece Broj djece 1.1.Primarni program jaslički 167 175 1.2.Primarni vrtićki program 2.040 2.145 Ukupno primarni program 2.207 2.320 2. 1.Specijalizovani program za djecu s poteškoćama u 21 28 psiho-fizičkom razvoju 2.2. Program za nadarenu djecu - 8

2.3.Program ranog učenja stranih jezika i umjetnički 135 170 programi 2.4.Program predškole uključujući kraće predškolske 320 380 programe 3.Drugi programi (Eko programi, škola plesa Civitas) 106 125 Ukupno ostali programi 582 711 Izvor podataka: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNŽ Broj djece obuhvaćene predškolskim odgojem i obrazovanjem u 2019. godini iznosio je 2.789, što je za 22% više u odnosu na broj upisane djece u 2015. godini (Tabela 48.). Evidentan je veći broj muške djece tijekom praćenog perioda izuzev 2017/2018. kada je upisano oko 4% više ženske djece. Tabela 48. Broj upisane djece u predškolske ustanove od 2015.-2019.

HERCEGOVAČKO-NERETVANSKA Ukupno MuškI ŽenskI ŽUPANIJA 2015./2016. 1.975 999 976 2016./2017. 2.100 1.071 1.029 2017./2018. 2.317 1.137 1.180 2018./2019. 2.519 1.270 1.249

Izvor podataka: Federalni zavod za statistiku

2.10.3. Osnovno obrazovanje

Oblast osnovnoškolskog obrazovanja regulirana je Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju („Narodne novine Hercegovačko-neretvanske županije“, broj: 5/2000; 4/2004; 5/2004.). Osnovno školovanje obavezno je za svu djecu u pravilu od šest do petnaest godina života. Obvezno osnovno obrazovanje i odgoj je besplatno za svu djecu što podrazumijeva postupno osiguravanje uvjeta za slobodan pristup i sudjelovanje učenika u odgoju i obrazovanju, te postupno osiguranje pristupa učenika besplatnim udžbenicima, priručnicima i drugom didaktičkom materijalu s kojima škola raspolaže.

U školskoj 2018./2019. godini, nastavu u redovnim osnovnim školama pohađalo je 17.401 učenik razvrstan u 1.030 razrednih odjela. U tekućoj školskoj godini broj učenika je smanjen na 16.886 učenika dok je broj odjela povećan na 1.033 (Tabela 49.).

Tabela 49. Broj učenika i odjela u 2018/19 i 2019/20.

Vrsta škole Školska godina Školska godina 2019./2020. 2018/2019. Broj Broj odjela Broj Broj odjela učenika učenika Javna redovna škola 17.372 1.024 16.853 1.025

Privatna redovna 29 6 33 8 škola Ukupno redovne 17.401 1.030 16.886 1.033 škole

Javna muzička škola 788 74 867 72 Privatna muzička 0 0 57 6 škola Ukupno muzičke škole 788 74 924 78

Izvor podataka: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNŽ Na području HNŽ-u registrirano je 125 osnovnih škola i 2 škole za djecu s posebnim potrebama. Broj djece sa posebnim potrebama uključeni u redovitu nastavu je 82, od čega je 31 ženskih i 51 muških u školskoj 2018/19. godini.

Tabela 50. Broj osnovnih škola 2015-2019.

Županija Godina Ukupno

Hercegovačko-neretvanska županija 2015./2016. 105 2016./2017. 116 2017./2018. 131 2018./2019. 127

Izvor podataka: Federalni zavod za statistiku

U Gradu Mostaru zabilježen je najveći broj osnovnih škola, 24 i 2 škole s posebnim potrebama. U školskoj 2018./2019. godini osnovnu školu pohađa 25.540 učenika što je za 9% više nego u 2015./2016. godini. U osnovnim školama Hercegovačko-neretvanske županije radi: - 1.543 nastavnik, - 50 direktora, - 14 pomoćnika direktora, - 91 stručnih saradnika i - 369 administrativno – tehničkog osoblja. Broj nastavnika predstavlja fizički broj osoba. Veći broj ih je bez pune nastavne norme.

Grafikon 5 Broj upisanih učenika u osnovne škole od 2015.-2019.

30000

25000

20000

15000

10000

5000

0 2015./2016. 2016./2017. 2017./2018. 2018./2019. Učenici 15,658 16,547 17,230 17,155 Učenice 7,618 8,036 8,348 8,385 Ukupno 23,276 24,583 25,578 25,540

Učenici Učenice Ukupno

Izvor podataka: Federalni zavod za statistiku

2.10.4. Srednje obrazovanje Srednjoškolsko obrazovanje nije obavezno i obuhvaća populaciju učenika uzrasta od 15 godina do 19 godina. Na području Hercegovačko-neretvanske županije postoji 29 srednjih škola od čega su 3 gimnazije, a zastupljene su i tehničke i stručne škole. U školskoj 2018./2019. godini, u sistem javnog srednjeg obrazovanja bilo je uključeno 7.693 učenika, razvrstanih u 455 razrednih odjela. U ovaj broj uključeno je 109 učenika muzičkih škola koji status redovnog učenika, uglavnom, imaju u školi koju paralelno pohađaju. Redovne javne privatne škole pohađa 227 učenika, IPG sa 24 učenika raspoređena u 5 razrednih odjela i 203 učenika UWC koledža raspoređenih na 6 izabranih grupa.

U tekućoj školskoj godini smanjen je broj srednjoškolaca za 241 učenika.

Tabela 51. Broj učenika i odjela u 2018/19 i 2019/20.

Vrsta srednje škole Školska godina 2018/2019. Školska godina 2019./2020. Broj učenika Broj odjela Broj učenika Broj odjela

Javna škola 7.355 433 7.128 432 Javna muzička škola 109 11 108 13 IPG s pravom javnosti 26 5 15 4 UWC sa pravom javnosti 203 6 200 6 Ukupno 7.693 455 7.452 455 Izvor podataka: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNŽ

Grad Mostar ima 19 srednjih redovnih škola.

7000

6000

5000

4000

3000

2000

1000

0 Čapljina Čitluk Mostar Jablanica Konjic Neum Prozor 2015./2016. 635 880 5,813 251 951 76 353 2016./2017. 556 836 5,335 214 881 71 336 2017./2018. 538 746 4,927 216 844 90 352 2018./2019. 425 585 4,775 241 913 65 298 Izvor podataka: Federalni zavod za statistiku

U školskoj 2018./19. godini u srednje škole upisano je 7302 učenika, što je za 12% manje u odnosu na 2015./16. kada je srednju školu pohađalo 8959 učenika. Najviše učenika upisano je u Gradu Mostaru gdje ima najveći izbor i najviše škola, u Konjicu, Čitluku i Čapljini dok je najmanji broj srednjoškolaca zabilježen u Neumu.

Slika 5. Broj upisanih učenika po općinama 2018./19.

Stanje infrastrukture i opremljenosti objekata osnovnog i srednjeg obrazovanja na području HNŽ je na zadovoljavajućem nivou sa potrebom za unapređenje u pojedinim segmentima (nepostojanje sportskih dvorana u školskim objektima, nemogućnost pravilnog pristupa djeci s posebnim potrebama i sl.).

2.10.5. Visoko obrazovanje

Nosioci visokog obrazovanja u Hercegovačko-neretvanskoj županiji su Univerzitet ''Džemal Bijedić'' u Mostaru i Sveučilište u Mostaru. Osim dva državna univerziteta na području županije posluju i 3 privatna visoka učilišta i to Sveučilište/Univerzitet "Hercegovina", Visoka škola „Logos centar" i Univerzitet modernih znanosti „CKM“ Mostar. Kretanje broja studenata uglavnom prati trend kretanja učenika u srednjem obrazovanju uz pozitivne ili negativne fluktuacije od najviše 5% koje čine studenti iz drugih županija ili država. Ukupan broj studenata u akademskoj 2018/2019. godini iznosio je 13.452 studenta. Broj uposlenih nastavnika i suradnika iznosi 1.844 od čega je 256 na Univerzitetu Džemal Bijedić, 1.373 na Sveučilištu i 215 na privatnim visokoškolskim ustanovama.

Tabela 49. Visokoškolsko obrazovanje u akademskoj 2018/19.

Ukupno Redovni Izvanredni Učenje na daljinu Univerzitet ''Džemal Bijedić'' 3.030 2.097 256 677 Sveučilište u Mostaru 9.418 7.811 1.603 4 Privatne visokoškolske 978 287 687 4 ustanove Centar za cjeloživotno 26 - - - obrazovanje 13.452 10.195 2.546 685 Izvor podataka: Federalni zavod za statistiku

2.10.6. Obrazovanje odraslih Na području Hercegovačko-neretvanske županije djeluje Centar za obuku i prekvalifikaciju odraslih osoba u Čapljini. Centar obavlja programe obuke u okviru cjeloživotnog obrazovanja za odrasle te na taj način doprinosi smanjenju nezaposlenosti, razvoju ljudskih resursa i poboljšanju tržišta rada na području grada Čapljine i regije Hercegovina. U 2018. godini izdano je 26 diploma za program prekvalifikacije.

2.10.7. Usklađenost obrazovanja i tržišta rada U HNŽ pri kreiranju Plana upisa u srednje škole obrazovni sektor se konsultira sa predstavnicima lokalnog tržišta rada, ali nisu svi uključeni u te konsultacije. Pri izradi Plana upisa, koriste se podaci Službe za zapošljavanje HNŽ (Službe) i na taj način se vodi računa o evidenciji Službe o broju nezaposlenih. Što se tiče mjera koje se poduzimaju radi uvezivanja obrazovanja i potreba lokalnog tržišta rada nema planskih zacrtanih mjera. Aktivnosti koje se poduzimaju radi boljeg usklađivanja srednjeg stručnog obrazovanja s tržištem rada, uglavnom se svode na povremene susrete sa predstavnicima lokalnog tržišta rada. Međusektorska suradnja, odnosno socijalni dijalog, ključ je rješenja kada je ova problematika u pitanju. U tu svrhu u prosincu 2019. i siječnju 2020. godine provedeno je anketiranje „Ispitivanje tržišta rada” u svrhu analize potreba tržišta rada u FBiH u 2019. godini, u suradnji s Federalnom zavodom za zapošljavanje. Cilj istraživanja je da se izravno od poslodavaca prikupe informacije o procjeni poslovanja, promjenama u zaposlenosti tijekom 2019. godine te iskazanim potrebama za zapošljavanjem novih ili otpuštanjem postojećih radnika u 2020. godini, kao i njihovoj strukturi po kvalifikacijama, stručnoj spremi i vještinama, ali i da se prikupe drugi relevantni podaci potrebni za sagledavanje kretanja na tržištu rada. Pored toga, nastoji se steći uvid o načinu traženja novih

radnika i rješavanja viška radnika, mogućnostima organiziranja obuke nezaposlenih osoba i učeničke (studentske) prakse u okviru poslovnih subjekata kao i kvaliteti usluga javnih službi za zapošljavanje u Federaciji BiH. Anketiranje je provedeno kratko prije proglašenja pandemije koronavirusa. U cilju sprečavanja širenja virusa i ozbiljnih zdravstvenih posljedica po stanovništvo, Vlada Federacije BiH je donijela Odluku o proglašenju stanja nesreće uzrokovano pojavom koronavirusa (COVID-19) na području Federacije BiH (V broj: 408/2020 od 18. 3. 2020. godine), a Federalni štab Civilne zaštite izdao je niz naredbi među kojima je i mjera kojom je, između ostalog, ograničeno kretanje ljudi, a određenim djelatnostima naložena obustava rada. Ukupni događaji dovela su do velikih posljedica i na tržištu rada. U prvoj polovici ožujka 2020. godine, prema informacijama Svjetskog vijeća za putovanja i turizam, širom svijeta zatvoreno je oko milijun radnih mjesta samo u ovoj oblasti. U brojnim državama povećava se broj prijavljenih osoba na evidencije službi za zapošljavanje te se istovremeno usvajaju interventne mjere za očuvanje radnih mjesta. Pojava virusa i proglašenje pandemije u FBiH je na početku osobito negativno utjecalo na sektor (djelatnosti ugostiteljstva i hotelijerstva, a vrlo brzo i na ostale djelatnosti, a naredno će razdoblje obilježiti snažna borba u očuvanju radnih mjesta korištenjem svih raspoloživih resursa i mjera. Trajanje pandemije je još uvijek neizvjesno te se i konačne posljedice u trenutku izrade te informacije teško mogu procijeniti. S tim u vezi važno je istaći da su rezultati prezentirani u toj informaciji prikupljani prije izvanrednog stanja pa se trebaju i promatrati u tom kontekstu.

Za ispitivanja tržišta rada 2019./2020. god. unapređena je metodologija provođenja te aktivnosti pa je Federalni zavod za zapošljavanje na temelju master uzorka od oko 10.000 poslodavaca dobivenog iz Porezne uprave Federacije BiH metodom stratificiranoga slučajnog uzorka izdvojio uzorak od 1.290 poslodavaca registriranih u Federaciji BiH koji imaju pet (5) i više zaposlenih, sortiranih u male, srednje i velike poslodavce po djelatnostima i koji redovno izmiruju uplatu obveznih poreza i doprinosa. Ta veličina uzorka, za stupanj pouzdanosti od 95,00% daje rezultate u okviru margine greške od 2,54%. U skladu s praksom međunarodnih organizacija (ETF, CEDEFOP) uzorkom nisu obuhvaćeni poslodavci iz sljedećih djelatnosti: poljoprivreda, šumarstvo i ribolov; javna uprava i obrana; obrazovanje; zdravstvena i socijalna zaštita.

Uzorak za našu Županiju bio je 143 tvrtki. Voditelji općinskih podružnica su na vrijeme te u skladu s planom proveli anketiranje poslodavaca, potreba i mogućnosti planiranja aktivnosti u skladu s nalazima.

Na ispunjavanje upitnika pristala su 134 poslodavca (93,71%), a 61,90% je iskazalo potrebu za novim radnicima.

Na slici u nastavku su prikazane pozicije osoba u tvrtkama koje su odgovarale na pitanja:

Grafikon 6 . Funkcije anketiranih osoba

Pozicije osoba u tvrtkama koje su odgovarale na pitanja ankete

14.18% 35.82% 17.91%

8.21% 23.88%

Vlasnik Menadžment Ljudski resursi Računovodstvo Ostalo

Izvor podataka: Zavod za zapošljavanje HNŽ

Najveći broj anketiranih subjekata čine društva s ograničenom odgovornošću (84,70%).

Grafikon 7 . Anketirani subjekti

Prikaz anketiranih tvrtki prema vrsti organizacije

Privana zdravstvena ustanova 1

Obrt 8

Udruženje građana 1

Dioničarsko društvo 9

Društvo sa ograničenom odgovornošću 111

Društvo sa neograničenom solidarnom 1 odgovornošću

0 20 40 60 80 100 120

Izvor podataka: Zavod za zapošljavanje HNŽ

Najzastupljenije su male tvrtke, koje zapošljavaju 10 do 50 radnika, s udjelom od 60,45%.

Grafikon 8 . Anketirani subjekti prema veličini

Prikaz anketiranih tvrtki prema veličini

2.24%

11.94% 25.37%

60.45%

Mikro tvrtke - do 10 radnika Male tvrtke - od 10 do 50 radnika

Srednje tvrtke - od 50 do 250 radnika Velike tvrtke - više od 250 radnika

Izvor podataka: Zavod za zapošljavanje HNŽ

Analizirajući anketirane poslodavce prema trajanju njihovog postojanja, najviše je anketirano tvrtki koje djeluju preko 20 godina i to 49,25%. Na razini Federacije taj udio iznosi 38,53%.

Grafikon 9 . Anketirani subjekti prema dužini postojanja

Prikaz anketiranih tvrtki prema dužini postojanja 60.00% 49.25% 50.00%

40.00%

28.35% 30.00%

20.00% 16.42%

10.00% 2.99% 2.99% 0.00% Tvrtka mlađa 4-5 godina 6-10 godina 11-20 godina Tvrtka starija od od 3 godine 20 godina

Izvor podataka: Zavod za zapošljavanje HNŽ

Anketirana poduzeća ukupno zapošljavaju 5.077 radnika, a u sljedećem grafikonu su isti prikazani po vrsti ugovora o radu:

Grafikon 10 . Broj radnika prema vrsti ugovora

Pregled broja zaposlenih radnika prema vrsti ugovora o radu

Ugovor o djelu 37 Privremeni povremeni 216 poslovi Pripravnik 45

Stručno 34 osposobljavanje

Određeno 1,214

Neodređeno 3,531

Ukupno zaposlenih 5,077

0 1,000 2,000 3,000 4,000 5,000 6,000

Izvor podataka: Zavod za zapošljavanje HNŽ

Podatak, da je u anketiranim poduzećima 69,50% radnika zaposleno po ugovoru o radu na neodređeno vrijeme, u koliziji je s podacima o vrstama zapošljavanja osoba iz evidencije nezaposlenih osoba. Poslodavcima nije ponuđeno pitanje o preferencijama izbora ugovora o radu kod novih zapošljavanja pa ne može i točno objasniti taj nesklada. Jedno od mogućih i vjerojatnih objašnjenja, je to da se pri novom zapošljavanju sklapaju ugovori o radu na određeno vrijeme u svrhu probnoga rada, pa se s radnicima koji zadovolje sklapaju novi ugovori na neodređeno vrijeme, a bez prekidanja radnoga odnosa.

Anketirani poslodavci su većinom stabilna poduzeća, u terminima financijskih efekata i rasta proizvodnje i prodaje usluga:

Grafikon 11 . Procjena obujma poslovanja i financijskih efekata u 2019.

Procjena obujma poslovanja i financijskih efekata u 2019. godiini 70.00% 66.41% 65.85% 60.00% 50.00% 40.00% 30.00% 23.26% 24.39% 20.00% 9.99% 9.76% 10.00% 0.00% Opadanje Rast Stagnacija

Procjena obujma poslovanja (proizvdnja, prodaja, usluge) Procjena financijskih efekata

Izvor podataka: Zavod za zapošljavanje HNŽ

Gledajući fluktuaciju broja radnika, uočava se pozitivan trend. U uzorku je ukupno novozaposlenih (u razdoblju od godine dana prije anketiranja) 1.043, otpuštenih 544, umirovljenih 65 i ostalih 54. Od 134 anketirana poslodavca, njih 125 je odgovorilo na pitanje o povećanju plaća u 2019. i 2020.

godini. Njih 46,40% izjavilo je da su povećavali plaće u 2019. godini i da isto planiraju uraditi u 2020. godini.

Svega 30 poslodavaca je izjavilo da je koristilo neke od mjera poticanja zapošljavanja u 2019. godini. Oni koji iste nisu koristili su naveli sljedeće razloge za to:

Grafikon 12. Razlozi nekorištenja mjera aktivne politike

Osnovni razlozi nekorištenja mjera aktivne politike zapošljavanja

Ostalo 6

Poslodavac nije imao informacije o mjerama 12

Poslodavac nije razmišljao o korištenju mjera 16

Poslodavac nije uspio aplicirati iz tehničkih 47 razloga

0 10 20 30 40 50

Izvor podataka: Zavod za zapošljavanje HNŽ

Potrebno je naglasiti kako je 61,90% poslodavaca iskazalo potrebe za zapošljavanjem u sljedećem razdoblju. U skladu s podacima, da su u uzorku najviše zastupljeni poduzeća koja se bave proizvodnjom, najveća potreba je iskazana za kvalificiranim i visokokvalificiranim radnicima. Ukupna je potreba za 537 radnika, od čega se čak 54% odnosi na kvalificirane radnike:

Grafikon 13 . Potrebe za radnom snagom prema obrazovanju

Iskazane potrebe za radnicima prema stupnju stručnog obrazovanja

2.42% 1.68% 12.48%

29.42% 54%

NK, PK, PKV KV, VKV SSS VŠS VSS

Izvor podataka: Zavod za zapošljavanje HNŽ

Vezano za spremnost poslodavaca da zaposle nezaposlenu osobu iz neke od teže zapošljivih ili specifičnih kategorija, uz mogućnost višestrukoga izbora odgovora, najveći broj je iskazao spremnost

za zapošljavanje mladih bez radnoga iskustva (25,70%), zatim žena (20,30%), starijih od 40 godina (16,30%), razvojačenih branitelja (10,90%), osoba s invaliditetom (10,10%).

Pored velikog broja evidentiranih nezaposlenih osoba različitih kvalifikacija, poslodavci još uvijek ističu određene probleme prilikom pronalaska novih radnika. Na sljedećoj su slici prikazani odgovori (prosječna ocjena na skali od jedan do pet), a isti se odnose na razloge koji otežavaju poslodavcima pronalazak adekvatnih radnika.

Grafikon 14. Razlozi deficitarnosti radne snage

Najznačajniji razlozi nedostatka određenih profila zaposlenika

Nedostatak stručnog znanja 3.21 Nepoznavanje stranih jezika 2.59 Nedostatak informatičkih vještina 2.74 Udaljenost radnog mjesta (mobilnost radne… 1.94 Radno vrijeme 2.57 Visina plaće 2.41 Opće karakteristike (opća kultura… 2.85 Nedostatak potrebnih kvalifikacija i… 4.31 Nedostatak odgovarajućeg radnog iskustva 4.17 Nedovoljno informacija o radnoj snazi 2.1 Poreska politika (visoka izdvajanja) 3.46 Nedostatak poticajnih sredstava za obuku 2.88 0 1 2 3 4 5

Izvor podataka: Zavod za zapošljavanje HNŽ

Vidljivo je da su poslodavci najviše isticali nedostatak potrebnih kvalifikacija i odgovarajućega radnoga iskustva.

Pored potrebe zapošljavanja novih radnika, 84 anketirana poslodavaca su iskazali potrebe i za dodatnim usavršavanjem postojećih zaposlenika. Prednjači usvajanje novih stručnih znanja i vještina u verificiranoj ustanovi (47,60%), a na listi potreba slijede obuke za konkretne poslove (36,9,%) i dokvalifikacija i prekvalifikacija (13,10%).

Svega 30 poslodavac je izjavilo da ima mogućnosti (mentor, oprema, prostor i materijali) i da je spremno primiti učenike i studente na praktičnu nastavu, najvećim dijelom za sljedeća zanimanja: konobar, kuhar, prodavač, bravar, strojarski tehničar, keramičar i mehaničar. U tu svrhu, 33,00% je spremno ponuditi naknadu do 100 KM za polaznike prakse, a 20,00% naknadu veću od 300 KM. Također, u kontekstu obuke odraslih 22 poslodavaca su izjavila da imaju mogućnosti i da su spremni organizirati obuke, stručno osposobljavanje i usavršavanje nezaposlenih osoba.

Uobičajen je način traženja novih radnika, osobne kontakte (47,70% poslodavaca) zatim slijedi posredovanje Službe za zapošljavanje sa 27,70 %. Na trećem mjestu je oglašavanje u medijima i putem mrežne stranice tvrtke s po 10,00%, a najmanje zastupljeni načini su putem privatnih agencija za zapošljavanje i ustanova za obrazovanje, s udjelom od 2,00 %.

Anketirani subjekti su u 120 slučajeva koristili usluge Službe za zapošljavanje, a po vrsti ostvarene suradnje prednjači oglašavanje slobodnih radnih mjesta:

Grafikon 15 . Način suradnje sa Službom za zapošljavanje

Frekvencije odgovora na pitanje o obliku suradnje ostvarene sa Službom za zapošljavanje

Selekcija radne snage 2

Obuka, dokvalifikacija, prekvalifikacija 0

Učešće u programima aktivne politike 25 zapošljavanja Posredovanje u zapošljavanju potrebnog 23 profila radne snage

Informiranje o ponudi radne snage 34

Oglašavanje slobodnih radnih mjesta 36

0 5 10 15 20 25 30 35 40

Izvor podataka: Zavod za zapošljavanje HNŽ

U okviru predočavanja ostvarene suradnje sa Službom za zapošljavanje i zadovoljstva uslugama koje pružaj Služba, na skali od jedan do pet u sljedećoj tabeli je dat prikaz prosječnih ocjena za svaku od usluga:

Grafikon 16. Ocjena zadovoljstva uslugama

Prosječna ocjena zadovoljstva uslugama

Podrška u rješavanje problema viška… 3.38 Pravna pomoć 3.32 Učešće na sajmu zapošljavanja 3.33 Obuka, dokvalifikacija, prekvalifikacija 3.53 Selekcija radne snage za potrebe poslodavca 3.43

Ponuda mjera/programa aktivne politike… 3.91 Osiguravanje traženog profila radnika 4.08 Ažurnost u ispunjavanju preuzetih obveza 3.94 Informiranje o uslugama 4.21

0 0.5 1 1.5 2 2.5 3 3.5 4 4.5

Izvor podataka: Zavod za zapošljavanje HNŽ

2.11. Kultura i umjetnost

Sektor kulture u Hercegovačko-neretvanskoj županiji nalazi se u okviru Ministrstva obrazovanja, kulture i sporta. U županiji postoji županijski Zavod za zaštitu kulturno-povijesne baštine. Zavod zasniva i sprovodi svoju aktivnost preko upravnog odjeljenja i stručnih referata. Postoje slijedeći referati: referat za arhitektonsko-konzervatorske poslove, referat za likovno-konzervatorske poslove,

referat za zaštitu spomenika NOB-e i etnografskih spomenika i referat za arheologiju. U Zavodu je zaposleno deset službenika.

Od ostalih objekata kulture u Županiji najviše je u gradu Mostaru, 12 ustanova kulture: Narodno pozorište Mostar, Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru, Pozorište lutaka Mostar, Lutkarsko kazalište Mostar, Hrvatski dom herceg Stjepan Kosača, Centar za kulturu Mostar, Muzej Hercegovine, Narodna biblioteka Mostar, Narodna knjižnica HNŽ Mostar, Simfonijski orkestar Mostar, Muzički centar Pavarotti, Omladinski kulturni centar Abrašević U Čapljini radi Gradska knjižnica Čapljina, u Čitluku su Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo “Brotnjo”, Matica hrvatska – ogranak Čitluk i Kulturno informativni centar (KIC) Čitluk. Jablanica ima 5 kulturnih ustanova JU Muzej “Bitka za ranjenike na Neretvi”, Omladinski klub “Pod istim suncem” – KINO, BZK “Preporod”, Međunarodni centar za djecu i omladinu “Fortis”, Omladinski kulturni centar “Urban Art”. U Konjicu se u sklopu JU Narodni univerzitet u sklopu koje se nalazi zatvorena kino dvorana, i ljetno kino, prostorije za kulturno umjetnička društva, zatim Gradska biblioteka dio Centra za kulturu Narodnog univerziteta, Zavičajni muzej, Rodna kuća Zuke Džumhur i Muzej drvorezbarstva ''Mulićev rekord''. U Neumu radi Muzej i Galerija Neum dok je u Prozor/Rami otvorena JU Narodna knjižnica Rama i JU Kulturno-sportski centar Prozor. U Stocu radi samo JU Radimlja Stolac.

Hercegovačko-neretvanska županija je bogata kulturnim događanjima. Svake godine održava se 36 tradicionalnih manifestacija u 9 gradova i općina (Tabela 53).

Tabela 53. Tradicionalne kulturne manifestacije/događanja

Grad/općina Kulturna manifestacija/događanje GRAD MOSTAR 1. Mostarsko ljeto 2. Festival komedije Mostarska liska 3. Mostarsko proljeće 4. Mostarski strip vikend 5. Mostar summer fest 6. Šantićeve večeri poezije 7. Gitarijada „ Na putu za jug“ 8. Mostar Blues Festival 9. Festival Poligon 10. Mostar Film Festival

ČAPLJINA: 1. Kulturno – turistička manifestacija “Dani Trebižata” 2. Pokladni dani Trebižat 3. Čapljinski međunarodni ljetni karneval 4. Kultura I cvijeće ČITLUK: 1. Dani berbe grožđa 2. - Međunarodni Glazbeni Festival Međugorje 3. Festival mladih Međugorje JABLANICA: 1. Jablaničko ljeto 2. Večer sevdaha 3. Smotra folklora KONJIC: 1. Dani Općine Konjic 2. - Konjička sehara Međunarodni festival folklore 3. Konjičko kulturno ljeto, Manifestacija “Dani Zuke Džumhura” 4. Kulturno-obrazovna manifestacija “Dani Sejfulaha Ef. Prohe” NEUM: 1. Umjetnička kolonija Neum 2. Hrvatski glazbeni festival „Etnofest Neum“

3. Neumski animirani filmski festival – NAFF PROZOR/RAMA: 1. Ramske maškare

RAVNO 1. Ravanjski ljetni dani kulture STOLAC: 1. Ilindan 2. Stolačko kulturno proljeće 3. Stolačka tarča 4. Sajam “Hercegovački plodovi Mediterana” 5. Slovo Gorčina 6. SMART Fest 7. Festival Femus Izvor podataka: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNŽ

2.12. Sport

Na području HNŽ registrirano je 134 udruženja koja u svojoj registraciji imaju neku vrstu sportske djelatnosti, u širokom rasponu od profesionaliziranih sportskih udruženja, do amaterskih udruženja i skupina navijača. Najzastupljeniji sportovi su nogomet, košarka, rukomet, odbojka, plivanje, borilački sportovi, planinarenje, boćanje, lov, ribarski sport.

Tabela 54. Popis sportskih klubova u Hercegovačko-neretvanskoj županiji

Redni broj Naziv kluba Sportska grana 1. FK VELEŽ MOSTAR Nogomet 2. HŠK ZRINJSKI MOSTAR Nogomet 3. FK LOKOMOTIVA MOSTAR Nogomet 4. FK BLAGAJ BLAGAJ Nogomet 5. HNK BRANITELJ JASENICA Nogomet 6. FK BJELOPOLJAC BJELO POLJE Nogomet 7. HNK BJELOPOLJAC BJELO POLJE Nogomet 8. HNK BUNA BUNA Nogomet 9. FK SOKO DREŽNICA Nogomet 10. NK CIM CIM Nogomet 11. MNK KARAKA MOSTAR Nogomet 12. MNK MOSTARSKE KIŠE MOSTAR Nogomet 13. MNK MOSTAR STARI GRAD Nogomet 14. MNK HERCEGOVINA RODOČ Nogomet 15. ZSD LIBERTAS MOSTAR Nogomet 16. KK VELEŽ MOSTAR Košarka 17. OKK MOSTAR MOSTAR Košarka 18. HKK ZRINJSKI MOSTAR Košarka 19. ŽKK ZRINJSKI MOSTAR Košarka 20. OKK MOSTAR 05 MOSTAR Košarka 21. KK SPARSI MOSTAR Košarka 22. KK KOŠ MOSTAR Košarka 23. ŽRK GALEB MOSTAR Rukomet 24. HŽRK ZRINJSKI MOSTAR Rukomet 25. RK VELEŽ MOSTAR Rukomet 26. HŽRK KATARINA MOSTAR Rukomet 27. RK LOKOMOTIVA MOSTAR Rukomet 28. MRK ZRINJSKI MOSTAR Rukomet

29. KK STUDENT MOSTAR Karate 30. KK ZRINJSKI MOSTAR Karate 31. KK MOSTAR MOSTAR Karate 32. SKK NERETVA MOSTAR Karate 33. KK GAZIJA MOSTAR Karate 34. KK BJELOPOLJAC BJELO POLJE Karate 35. KK VELEŽ MOSTAR Karate 36. KK BLAGAJ BLAGAJ Karate 37. HBK ZRINJSKI MOSTAR Boks 38. BK MOSTAR MOSTAR Boks 39. DŽUDO KLUB HERCEGOVAC MOSTAR Džudo 40. DŽUDO KLUB MOSTAR Džudo 41. TEKWONDO KLUB CRO STAR- CIM Tekvondo 42. KICK BOXING KLUB KOBRA MOSTAR Kik boks 43. KLUB BORILAČKIH VJEŠTINA IPPON ORTIJEŠ- MOSTAR 44. ŠK LUKA MOSTAR Šah 45. ŠK MOSTAR MOSTAR Šah 46. HŠK ZRINJSKI MOSTAR Šah 47. TK POLICAJAC MOSTAR Tavla 48. TK MOSTAR STARI GRAD Tavla 49. TK BJELOPOLJAC BIJELO POLJE Tavla 50. TK DERBI MOSTAR Tavla 51. TK MOSTAR STARI GRAD Tenis 52. TK MOSTAR Tenis 53. TK RIČINA 77 MOSTAR Tenis 54. TK VRELO RODOČ MOSTAR Tenis 55. STOLNOTENISKI KLUB MOSTAR Tenis 56. PK VELEŽ MOSTAR Plivanje 57. DRUŠTVO SPORTSKIH RIBOLOVACA NERETVA MOSTAR Sportski ribolov 58. KLUB SKAKAČA U VODU MOSTAR MOSTAR Skokovi u vodu 59. OK MOSTAR MOSTAR Odbojka 60. OK STUDENT MOSTAR Odbojka 61. HPD PRENJ 1933 MOSTAR Planinarenje 62. PSD PRENJ MOSTAR Planinarenje 63. AERO KLUB MOSTAR MOSTAR Auto-moto 64. ZRAKOPLOVNI KLUB MOSTAR 65. MOTO KLUB NERETVA MOSTAR Auto-moto 66. ŠPK ROMANTIK MOSTAR Sportski ples 67. PK RONDO MOSTAR Sportski ples 68. AK VELEŽ MOSTAR Atletika 69. KK ZRINJSKI MOSTAR Kuglanje 70. ŠD GLUHIH I NAGLUHIH NERETVA MOSTAR Sportovi za gluhe i nagluhe osobe 71. BK ANTE ROZIĆ MOSTAR Boćanje 72. UNIVERZALNA ŠKOLA SPORTA MOSTAR Sportska rekreacija 73. SK BLIDINJE ČVRSNICA Skijanje 74. KSD MOSTARSKE MAŽORETKINJE Sportski ples 75. KSD ORTIJEŠ- MNK ORTIJEŠ Sportska rekreacija 76. MEĐUŽUPNA LIGA HERCEGOVINE Nogomet 77. UDRUŽENJE ZA SPORT I REKREACIJU RVI STARI GRAD Sportska rekreacija 78. SD INVALIDNIH OSOBA NERETVA MOSTAR Sportska rekreacija 79. SD MEDICINAR MOSTAR Sportska rekreacija

OPĆINA ČITLUK 1. AK BROTNJO Atletika 2. BK HRVATSKI RADIŠA Boćanje 3. HKK BROTNJO Košarka 4. HRK MEĐUGORJE Rukomet 5. KK HERCEGOVAC Karate 6. KK MEĐUGORJE Karate 7. KK BROTNJO-ČITLUK Kuglanje 8. KK MEĐUGORJE BROTNJO ČITLUK Kuglanje 9. NK BROTNJO Nogomet 10. NK MEĐUGORJE Nogomet 11. STONOTENISKI KLUB BROTNJO Stolni tenis 12 ŠAHOVSKI KLUB BROTNJO Šah 13 TENISKI KLUB MEĐUGORJE Tenis 14 ŽHKK BROTNJO 94 Košarka OPĆINA JABLANICA 1 FK TURBINA JABLANICA Fudbal 2 KK TURBINA JABLANICA Košarka 3 KK JABLANICA GRANIT Košarka 4 ŽRK TURBINA Rukomet 5 PLANINARSKO-SMUČARSKO DRUŠTVO VILINAC Planinarstvo 6 PLANINARSKO DRUŠTVO PLASA Planinarstvo 7 TAVLA KLUB JABLANICA Misaone igre 8 KK JABLANICA Karate 9 KK GAZIJA Karate 10 AUTO-MOTO KLUB SUNCE Auto-moto 11 ŠK GRANIT Šah OPĆINA ČAPLJINA 1 HNK ČAPLJINA Boćanje 2 HŠK MATE BOBAN Šah 3 HNK LIPANJSKE ZORE Nogomet 4 BOĆARSKI KLUB DRAČEVO Boćanje 5 NK GOŠK Nogomet 6 HKK ČAPLJINA Košarka 7 KK ČAPLJINA Karate 8 HRK ČAPLJINA Rukomet 9 HNK CROATIA Nogomet 10 LOVAČKO DRUŠTVO GALEB 11 NK NERETVA ČELJEVO Nogomet 12 NK SLOBODA TREBIŽAT Nogomet 13 FULL KONTAKT SENSEI ČAPLJINA 14 HOK ČAPLJINA Odbojka 15 KINOLOŠKO DRUŠTVO ČAPLJINA 16 KONJIČKI KLUB VRANAC Konjički sport OPĆINA KONJIC 1 KK BOŠNJAK KONJIC Karate 2 FK IGMAN KONJIC Fudbal 3 KOŠARKAŠKI KLUB KONJIC Košarka 4 SPORTSKO DRUŠTVO LISIČIĆ KONJIC Sportska rekreacija OPĆINA NEUM 1 HRVATSKI VATERPOLSKI KLUB NEUM Vaterpolo 2 HRVATSKI KOŠARKAŠKI KLUB NEUM Košarka

OPĆINA STOLAC 1 FUDBALSKI KLUB BREGAVA STOLAC Fudbal 2 ŽENSKI RUKOMETNI KLUB ISKRA Rukomet 3 KOŠARKAŠKI KLUB ISKRA STOLAC Košarka OPĆINA PROZOR RAMA 1 HRVATSKI NOGOMETNI KLUB RAMA Nogomet 2 KARATE KLUB EMPI PROZOR Karate 3 STOLNOTENISKI KLUB AMATERI PROZOR Tenis 4 ŠAHOVSKI KLUB RAMA Šah 5 AUTO-MOTO KLUB RAMA Auto-moto

Izvor podataka: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNŽ Stanje sportske infrastrukture na području HNŽ, u svim oblastima sporta, u većini slučajeva ne zadovoljava međunarodne i europske standarde. Najznačajniji problemi u oblasti sporta su: neodgovarajuća zakonodavna regulativa u domenu sporta (sportski klubovi kao udruženja građana), nedefiniranost državnog i privatnog udjela u osnivačkim pravima, nedovoljno kvalitetan sportski menadžment na razini sportskih klubova, nedovoljna finansijska sredstva za razvoj sporta, nepostojanje planskog pristupa razvoju masovnog sporta u osnovnim i srednjim školama.

2.13. Zdravstvo Zdravstvene usluge na području Hercegovačko-neretvanske županije obuhvaćaju cjelovitu primarnu i sekundarnu (bolničku) zdravstvenu zaštitu, a jednim dijelom i tercijarnu zdravstvenu zaštitu. Zdravstvena zaštita obavlja se u 12 domova zdravlja, 62 ambulante obiteljske medicine i tri bolnice (dvije u Mostaru i jedna u Konjicu), od kojih je jedna bolnica sveučilišna klinička bolnica7. Urgentna zdravstvena zaštita osigurava se i posredstvom 12 hitnih pomoći. Prisutan je i manji broj privatnih zdravstvenih ordinacija i ustanova, s tim da je još uvijek dominantna zdravstvena zaštita u društvenom vlasništvu. U okviru zdravstvenih institucija primarne i bolničke zdravstvene zaštite, osiguranici mogu dobiti zdravstvene usluge dijagnostike, liječenja, usluge konsultativno- specijalističke zdravstvene zaštite, zdravstvene usluge bolničkog liječenja i ostale zdravstvene usluge primarnog i sekundarnog nivoa, a dijelom i usluge tercijarnog nivoa u okviru sveučilišne kliničke bolnice. Broj kreveta u bolničkim kapacitetima je 1.048. Iako zdravstvene ustanove raspolažu sa određenim brojem kvalitetne i savremene medicinske opreme, prisutan je problem dotrajale i zastarjele opreme. Finansijske poteškoće uzrok su nedovoljne materijalno-tehničke opremljenosti većine zdravstvenih ustanova, te nedovoljnog broja educiranih zdravstvenih radnika i sve češće fluktuacije zdravstvenih radnika.

Rješenje pitanja educiranosti i osiguranja zdravstvenih radnika vidi se u postojanju Medicinskog fakulteta i Fakulteta visokih zdravstvenih studija te dvije srednje medicinske škole u Mostaru i jedna u Konjicu. Također, županijski Zavod zdravstvenog osiguranja (ZZO) provodi politiku razvoja i unaprjeđenja zdravstvene zaštite.

7 Primarna zdravstvena zaštita organizirana je na razini domova zdravlja: Mostar, Stari grad Mostar, Konjic, Jablanica, Prozor-Rama, Prozor-Šćipe, Čitluk, Čapljina, Stolac, Stolac - Uzinovići, Ravno i Neum. Sekundarna zdravstvena zaštita pruža se u bolničkim ustanovama: Kantonalna bolnica "dr. Safet Mujić" Mostar i Opća bolnica Konjic. Sveučilišna klinička bolnica Mostar je visoko diferencirana zdravstvena ustanova, organizirana da provodi sekundarnu i tercijarnu zdravstvenu zaštitu.

Ukoliko se posmatra farmaceutska djelatnost zasebno, u okviru HNŽ postoje tri javne apoteke i znatno veći broj privatnih apoteka (16 različtih vlasnika većeg broj privatnih apoteka). Više od 85% stanovništva u Županiji obuhvaćeno je zdravstvenom zaštitom. U Županiji postoji pet privatnih medicinskih i dvije stomatološke poliklinike, dva biokemijska laboratorija, veći broj ordinacija privatne prakse, ali su još uvijek dominantne javne zdravstvene institucije primarne i bolničke zdravstvene zaštite.

2.14. Socijalna skrb i zaštita Socijalna zaštita provodi se putem centara za socijalni rad čiji su osnivači općine, odnosno grad Mostar, koje finansiraju njihov rad. Uz centre za socijalni rad registrirano je i 122 udruženja koja u svojoj djelatnosti imaju socijalni rad sa pojednim kategorijama socijalno ugroženih lica. Broj stručnog osoblja u centrima za socijalni rad nije u skladu sa odgovarajućim normativima u oblasti socijalne zaštite. Stoga bi u narednom periodu, pored ostalog, bilo neophodno poduzeti aktivnosti na poboljšanju kadrovske osposobljenosti centara za socijalni rad sa stručnim kadrovima. Najveći broj korisnika socijalne pomoći pripada kategorijama koje primaju dječiji dodatak, stalnu novčanu pomoć te jednokratnu novčanu pomoć. Jedan od bitnih nedostataka sustava socijalne zaštite jeste činjenica da ne postoji sistem praćenja kvalitete sistema socijalne zaštite.

2.15. Organizacije civilnog društva

Na području HNŽ/K registrovano je ukupno 2 568 udruženja, od toga je 1827 aktivnih udruženja, 741 nektivnih-brisana udruženja. Što se tiče sjedišta registrovanih udruženja najviše ih je registrovano u Mostaru i to 1475 (aktivnih 1027), zatim u Čapljini 230 (aktivnih 171), Konjicu 189 (aktivnih 141), Stocu 172 (aktivnih 114), Čitluku 168 (aktivnih 129), Prozor-Rami 138 (aktivnih 97), Jablanici 115 (aktivnih 97) Neumu 54 (aktivnih 31) i Ravnom 27 (aktivnih 20).

Najviše udruženja kao svoju registrovanu djelatnost imaju sport i rekreaciju (700), zatim kultura i umjetnost (269), zaštita okoliša i prirode (262), zastupanje strukovnih interesa (188), građanske inicijative (78) i ostale djelatnosti.

Udruženja koja zastupaju obitelji poginulih i nestalih, ratnih vojnih invalida, nositelja ratnih odličja i dobitnika najvećih priznanja, logoraša, branitelja, invalida i slično, u našem Registru ima 128 aktivnih.

Civilino društvo u županiji još uvijek ne predstavlja u dovoljnoj mjeri relevantan korektivni faktor u djelovanju vladajućih struktura, niti relevantan korektiv u artikulaciji budućih pravaca razvoja i djelovanja i lokalne zajednice i HNŽ.

2.15.1. Udruženja i zadruge branitelja/boraca

Braniteljske udruge na području HNŽ/K okupljaju i zastupaju obitelji poginulih i nestalih,ratne vojne invalide, nositelje ratnih odličja i dobitnike najvećih priznanja, maloljetne branitelje,veterane i dragovoljce, umirovljene i razvojačene branitelje, pripadnike specijalne policije, logoraše, organizatore i pokretače otpora ,branitelje i invalide liječene od PTSP-a i dr.

Cilj postojanja i djelovanja udruga je pravna i socijalna zaštita kao i psihosocijalno jačanje populacije koju zastupaju. Raznim aktivnostima i projektima nastoje podići kvalitetu življenja ,očuvanje

vrijednosti proisteklih iz Domovinskog rata, te podizati razinu znanja i informiranosti članova udruga o njihovim zakonskim pravima.

Ministarstvo za pitanja branitelja/boraca HNŽ/K, uvažavajući složenost svih procesa koji identificiraju i zahvaćaju institucionalne mehanizme, te relevantno društveno okruženje koje definira tržišno gospodarstvo, poduzima mjere i aktivnosti na izgradnji sveobuhvatnog sustava potpore braniteljima, kao segmentu socijalne politike, čime stavlja naglasak na sazrijevanje svijesti o potrebi pristupa braniteljima kroz definirane projekte i usklađene programe potpore resocijalizaciji branitelja, upošljavanju i poduzetništvu.

Temeljem Zakona o organizaciji uprave u HNŽ („Narodne novine HNŽ“, broj:9/09), a sukladno Pravilniku o unutarnjem ustroju, načinu rada i sistematizaciji poslova Ministarstva za pitanja branitelja/boraca poslovi se obavljaju u okviru: 1. Kabineta Ministarstva; 2. Sektora za pravne, opće i administrativne poslove A RBiH, MUP; 3. Sektora za pravne, opće i administrativne poslove HVO, MUP.

Ministarstvo za pitanja branitelja/boraca je razvilo odgovarajuće Programe uz suglasnost Vlade HNŽ/K s akcentom na slijedeće mjere: - Mjera poticanja osnivanja, rada i razvoja braniteljskih zadruga

- Mjera poticanja samoupošljavanja branitelja i članova njihovih obitelji kroz potporu obavljanju obrtničke djelatnosti

- Mjera poticanja samoupošljavanja branitelja i članova njihovih obitelji kroz potporu razvoju i održivosti obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i braniteljima-poljoprivrednicima

Tabela 50. Broj udruga i financijska potpora od 2009. do 2020.

GODINA BROJ UDRUGA/UDRUŽENJA IZNOS U PRORAČUNU U KM

2009 20 394.690,00 2010 23 385.885,00 2011 23 224.139,00 2012 22 300.890,00 2013 21 266.176,00 2014 20 253.427,00 2015 20 245.415,00 2016 21 308.760,00 2017 21 426.216,00 2018 22 460.411,00 2019 22 406.739,00 2020 22 479.180,00

Izvor podataka: Evidencija Ministrstva za pitanja branitelja/boraca HNŽ/K

Za period od 2016.-2020. godine utvrđeni su izdatci za branitelje po osnovu Zakona o dopunskim pravima branitelja/boraca. Do 30.9.2020. godine realizirano je 724.083,65 KM.

Tabela 51. Izdatci za branitelje/borce 2016.-2020.

Naziv pozicije Budžeta REALIZOVANO REALIZOVANO REALIZOVANO REALIZOVANO REALIZOVANO 2016 2017 2018 2019 do 30.09.2020

2 3 4 5 6 6 IZDACI PO OSNOVU 1.180.785,00 1.717.168,00 2.172.082,00 2.526.824,00 724.083,65 ZAKONA O DOP. PRAV. КМ КМ КМ КМ КМ BORACA Zdravstvena zaštita i 278.461,00 273.509,00 270.947,00 273.182,00 213.223,65 osiguranje sanitetskog КМ КМ КМ КМ КМ mat.i lijekova Banjsko i klimatsko 59.100,00 КМ 98.426,00 КМ 118.712,00 187.797,00 10.000,00 КМ liječenje КМ КМ Ortopedska i druga 84.208,00 КМ 132.237,00 36.104,00 КМ 68.200,00 КМ 60.200,00 КМ pomagala КМ Pomoć za otvaranje 50.000,00 КМ 68.700,00 КМ 302.420,00 309.539,00 0,00 КМ radnih mjesta КМ КМ Stambeno zbrinjavanje 270.000,00 400.000,00 588.000,00 560.950,00 0,00 КМ КМ КМ КМ КМ Jednokratne novčane 263.250,00 305.000,00 329.000,00 360.020,00 219.750,00 pomoći КМ КМ КМ КМ КМ Naknade za podizanje 25.810,00 КМ 30.000,00 КМ 128.410,00 145.920,00 18.550,00 КМ nišana - spomen КМ КМ obilježja Naknade troškova 79.956,00 КМ 99.296,00 КМ 80.410,00 КМ 104.780,00 60.660,00 КМ pokopa i dženaze КМ Pomoć po osnovu 20.000,00 КМ 20.000,00 КМ 20.000,00 КМ 20.000,00 КМ 5.000,00 КМ ratnog priznanja ili odlikovanja Obilježavanje značajnih 50.000,00 КМ 90.000,00 КМ 150.500,00 182.000,00 36.700,00 КМ datuma КМ КМ Subvencioniranje 200.000,00 147.552,00 200.000,00 100.000,00 zapošlj. djece pog. КМ КМ КМ КМ boraca i djece RVI 88.750,00 КМ

Subv. Doškol. Stručno 25.686,00 КМ osposoblj. I prekv. Izvor podataka: Evidencija Ministrstva za pitanja branitelja/boraca HNŽ/K

Program kroz sufinanciranje podrazumijeva zapošljavanje djece poginulih, umrlih i nestalih branitelja te djece ratnih vojnih invalida prijavljenih na evidenciji Službe za zapošljavanje uz zasnivanje radnog odnosa na razdoblje od 12 mjeseci. Ovom mjerom Služba poslodavcu mjesečno refundira iznos neto plaće za radno mjesto koje odgovara stupnju stručnog obrazovanja i to 800,00 KM za osobe sa završenim diplomskim i dodiplomskim studijem, i 600,00 KM za osobe sa ostalim stupnjem obrazovanja dok je poslodavac dužan na istu obračunati i platiti obvezne doprinose i poreze. Realizacija programa za 2020. je u tijeku.

Tabela 52. Broj uposlenih osoba prema Programu upošljavanja u 2017., 2018. i 2019. godini Godina Djeca poginulih Djeca ratnih Ukupan broj Utrošeni novčani branitelja vojnih invalida iznos 2017. 36 36 278.400,00 KM

2018. 26 16 42 338.400,00 KM 2019. 19 20 39 304.800,00 KM UKUPNO 81 36 117 921.600,00 KM Izvor podataka: Evidencija Ministrstva za pitanja branitelja/boraca HNŽ/K Izdatci za osobne i obiteljske inviladnine ovise o ukupnom broju korisnika. U 2019. godini evidentirano je 10.149 korisnika, a izdvojeno je 36.903.629,41 KM.

Tabela 53. Broj korisnika i izdvajanja za invalidnine 2016.-2020. 2016 2017 2018 2019 2020 (I-IX) Ukupan iznos invalidnine u KM 34.675.35 32.599.64 34.094.80 36.903.62 24.664.38 6,27 2,97 5,42 9,41 1,22 Ukupan broj korisnika 10.427 10.211 10.216 10.149 10.075 Ukupan broj korisnika- osobna 7.272 7.167 7.152 7.093 6.973 invali. Ukupan broj korisnika- 3.155 3.044 3.064 3.056 3.102 obiteljska invali. Izvor podataka: Evidencija Ministrstva za pitanja branitelja/boraca HNŽ/K

Na evidenciji Službe za zapošljavanje HNŽ, ( podatak iz Programa stručnog osposobljavanja veljača 2019. godine ) nalazi se 4.207 razvojačenih branitelja od ukupno 30.451 nezaposlenih osoba;

Broj stambeno zbrinutih osoba braniteljskog statusa : 77 korisnika u 77 stambenih jedinica na području Grada Mostara; Uspostaviti mehanizme učinkovite komunikacije javne uprave s građanima te stvoriti partnerstvo sa sektorom civilnog društva u implementaciji razvojnih politika

2.16. Sigurnost građana

Sigurnost građana je važna pretpostavka održivom razvoju društva na svim razinama. Poslove i zadatke javne sigurnosti u Hercegovačko-neretvanskoj županiji obavlja Ministarstvo unutarnjih poslova. Zakonom o unutarnjim poslovima Hercegovačko-neretvanske županije (Narodne novine HNŽ" br. 2/98, 4/01, 3/02, 1/03, 2/06, 5/08 i 6/08) utvrđeni su unutarnji poslovi iz nadležnosti Hercegovačko-neretvanske županije koje Ministarstvo unutarnjih poslova Hercegovačko-neretvanske županije-kantona obavlja preko svojih 67 organizacijskih jedinica. Prema navedenom Zakonu Ministarstvo kao jedan od čimbenika javne sigurnosti usmjereno je na poslove i zadatake neposrednog provođenja zakona, zaštite života i osobne sigurnosti ljudi, zaštite imovine, održavanje javnog reda i mira, spriječavanje i otkrivanje kaznenih djela, pronalaženje i uhićenje počinitelja kaznenih djela i njihovo privođenje nadležnim tijelima kada to nije u nadležnosti sudske policije, obavljanje kriminalističko-tehničkih poslova, poslove kontrole i reguliranja prometa na cestama, poslove i zadatke javne sigurnosti u cestovnom i željezničkom prometu.

Segment javne sigurnosti građana na području Hercegovačko-neretvanske županije predstavljen je kroz analizu kriminaliteta, javnog reda i mira i analizu sigurnosti cestovnog prometa za period 2015. do 2019. godina, kako slijedi:

Stanje kriminaliteta tijekom perioda 2015. do 2019. godina karakterizira trend smanjenja broja kaznenih djela i prijavljenih osoba. U 2019. godini zabilježeno je 929 kaznenih djela što je smanjenje

69 ukupnog broja kaznenih djela za 473 (ili 33,7%) u odnosu na 2015. godinu. U strukturi navedenog višegodišnjeg prosjeka dominiraju kaznena djela protiv imovine - oko 60% (najčešće krađe i teške krađe). Pored imovinskih delikata značajan udio imaju kaznena djela protiv sigurnosti javnog prometa -oko 8% (među kojima je najviše teških kaznenih djela protiv sigurnosti javnog prometa), kaznena djela protiv zdravlja ljudi – oko 5% (posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga, te neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga), kaznena djela protiv života i tijela - oko 5% (među kojima je najviše teških tjelesnih ozljeda i lakih tjelesnih ozljeda) itd. Broj osoba protiv kojih je mjerodavnom tužiteljstvu podneseno izvješće o počinjenom kaznenom djelu smanjen je sa 795 (2015. godina) na 507 (2019. godina) dok je broj maloljetnih počinitelja u porastu, pa je sa 13 počinitelja (2015. godina), 10 počinitelja (2016. godina), 4 počinitelja (2017. godina), 5 počinitelja (2018. godina) došlo do 15 počinitelja u 2019. godini. Promatrano po policijskim upravama najveći broj kaznenih djela se dogodio na području PU Mostar - 44% kaznenih djela, zatim slijedi Policijska uprava Konjic – sa 29% kaznenih djela, te Policijska uprava Čapljina – sa 19% kaznenih djela, a 8% kaznenih djela je prema liniji rada bilo u nadležnosti Sektora kriminalističke policije.

Tabela 58. Broj kaznenih djela i prijavljenih osoba od 2015 – 2019.

Period Broj kaznenih djela Broj prijavljenih osoba 2015. 1402 795 2016. 1275 755 2017. 1161 695 2018. 1020 536 2019. 929 507 Izvor podataka: Ministrstvo unutarnjih poslova HNŽ

U oblasti narušavanja javnog reda i mira tijekom perioda 2015. do 2019. godina registrirano je smanjenje broja evidentiranih prekršaja i broja počinitelja prekršaja. U 2019. godini počinjeno je 705 prekršaja sa 795 počinitelja što je smanjenje ukupnog broja prekršaja za 320 (ili 31,2%) i broja počinitelja prekršaja za 475 (ili 37,4%) u odnosu na 2015. godinu. Prema strukturi navedenog višegodišnjeg prosjeka najviše ih je počinjeno tučom (oko 28%), zatim svađom, vikom i nepristojnim ponašanjem (oko 18%), odbijanjem naređenja i omalovažavanjem policijskih službenika (oko 13%), te naročito drskim ponašanjem (oko 11%) itd. Prema mjestu počinjenja prekršaja najveći broj narušavanja javnog reda i mira se dogodio na ulicama i drugim otvorenim prostorima (70%), te u ugostiteljskim objektima (16%), a manje u školama i školskim dvorištima, u trgovinskim i zanatskim radnjama, vozilima javnog prometa, te na sportskim stadionima i dvoranama i ostalim mjestima. Promatrano po policijskim upravama najveći broj prekršaja se dogodio na području Policijske uprave Mostar - 65% od ukupnog broja registriranih prekršaja, zatim slijedi Policijska uprava Konjic – sa 21% prekršaja, te Policijska uprava Čapljina – sa 14% prekršaja od ukupnog broja registriranih prekršaja. Ovdje je važno naglasiti da su aktivnosti uposlenika Ministarstva, a posebice policijskih službenika, od početka pandemije uzrokovane virusom COVID-19 usmjerene na provođenje mjera koje donosi Stožer civilne zaštite Hercegovačko-neretvanske županije. Između ostaloga, policijski službenici provjeravaju poštuju li se mjere samoizolacije i druge donosene mjere.

Tabela 58. Kretanje broja prekršaja i počinitelja prekršaja iz oblasti javnog reda i mira na području Hercegovačko-neretvanske županije u periodu 2015.-2019. Period Broj prekršaja Broj počinitelja prekršaja 2015. 1025 1270 2016. 867 976 2017. 799 941

2018. 715 825 2019. 705 795 Izvor podataka: Ministrstvo unutarnjih poslova HNŽ

Stanje sigurnosti cestovnog prometa po ukupnom broju prometnih nesreća je ostalo na približno istom nivou kao i prethodnih godina. Broj prometnih nesreća je u 2018. godini povećan za 2,1% u odnosu na 2017.godinu, a 2016. godine za 9,3% u odnosu na 2015. godinu dok je u 2019. godini došlo je do smanjenja broja prometnih nesreća za 1,5% u odnosu na 2018. godinu i 4,6% u odnosu na 2015. godinu. Kada je riječ o posljedicama prometnih nesreća, iz uporenih pokazatelja, koji su dati u tabeli koja slijedi, vidljivo je da je rad policije na preventivno-represivnim mjerama kroz segment sigurnosti prometa rezultirao da je u 2019. godini došlo je do smanjenja broja poginulih osoba za 17 (ili 48,6%), broja teže povrijeđenih za 29 (ili 22,3%) i broja lakše povrijeđenih za 77 (ili 9,9%) u odnosu na 2015. godinu. Prema kategoriji ceste prometne nesreće najčešće se događaju na ulicama u naselju (42%), zatim na magistralnim cestama (41%), lokalnim cestama (8%), te regionalnim cestama (7%) i „ostalim mjestima“ (2%). Najčešći uzroci prometnih nesreća u posljednjih pet godina su neprilagođena brzina vožnje, zatim klizav put, te alkoholiziranost vozača i ostalo. Promatrano po policijskim upravama najveći broj prometnih nesreća se dogodio na području Policijske uprave Mostar- 65% od ukupnog broja prometnih nesreća, zatim slijedi Policijska uprava Konjic – 20% prometnih nesreća, te Čapljina - 15% od ukupnog broja prometnih nesreća. Kada govorimo o ovom segmetu sigurnosti u cilju smanjenja broja nesreća i posljedica neophodno je nastaviti modernizaciju prometnica na području županije, podići nivo tehničke ispravnosti prometnih sredstava, uz njihovu propisnu primjenu u prometu, te redovito održavati prometnice i prometne znakove.

Tabela 59. Uporedni pokazatelji iz segmenta sigurnosti cestovnog prometa na području Hercegovačko-neretvanske županije u periodu 2015.-2019. Broj prometnih nesreća Posljedice prometnih nesreća Period Prometnih Prometnih Prometnih Poginulo Teže Lakše nesreća nesreća sa nesreća sa osoba povrijeđeno povrijeđeno poginulim povrijeđenim osoba soba osobama osobama 2015. 2127 29 584 35 130 777 2016. 2325 20 661 22 135 893 2017. 2016 35 517 38 131 683 2018. 2059 29 545 31 112 734 2019. 2029 17 523 18 101 700 Izvor podataka: Ministrstvo unutarnjih poslova HNŽ

U svezi sa sigurnosnim pitanjima bitno je istaći da se utjecaj migrantske krize u Bosni Hercegovini osjeća i na području Hercegovačko-neretvanske županije koja je jedna od tranzitnih ruta migranata na putu prema zemljama Europske unije. Na području Grada Mostara egzistira izbjegličko-prihvatni centar „Salakovac“ u kojem pravo na smještaj ostvaruju i migranti. S dolaskom migranata na područje županije zabilježen je porast različitih oblika protupravnog ponašanja počinjenih od strane istih, te je ovom pitanju u narednom periodu potrebno posvetiti posebnu pažnju.

Sagledavajući sveukupne elemente petogodišnje analize sigurnosnih pokazatelja u oblasti kriminaliteta, javnog reda i mira i sigurnosti cestovnog prometa mogu se uočiti pozitivi trendovi u pogledu ukupnog stanja sigurnosti na području Hercegovačko-neretvanske županije, ali i da se navedeni rezultati mogu poboljšati u svim segmentima.

Podizanje efikasnosti rada policije jačanjem njenih kadrovskih i organizacijskih kapaciteta jeste jedan od ključnih mehanizama za postizanje optimalnih ciljeva u oblasti sigurnosti građana. U cilju jačanja efikasnosti rada policije potrebno je unaprijediti i normativni okvir za rad policije. Što se tiče smještajnih kapaciteta Ministarstvo i dalje ne raspolaže odgovarajućim smještajnim kapacitetima za sve organizacijske jedinice (lokacije za izdavanje osobnih dokumenata, objekti policijskih stanica…) i radi se o problemu koji bi u narednom periodu i dalje trebalo kontinuirano rješavati na strateškim osnovama. Materijalno-tehnička opremljenost je na relativno zadovoljavajućem nivou uz neophodnu kontinuiranu nabavku novih i poboljšanje i modernizaciju postojećih kapaciteta (motorna vozila, sustav veze, uniforme, oprema za vršenje uviđaja, video nadzor, mobilni i stacionarni radarski uređaji, zaštitna sredstva, vatreno oružje, informacijsko-komunikacijski sustav, kriminalističko- tehnička oprema i drugo). Posebnu pažnju potrebno je posvetiti tehničko-tehnološkim inovacijama u opremanju kao što je nabava i ugradnja opreme za GPS pozicioniranje vozila i radio uređaja, DMS (Document Management System), dovršetak digitalizacije sustava policijske veze na području cijele županije, uspostavljanje informacijsko-komunikacijskog sustava u svim organizacijskim jedinicama za online sastanke i online obuke i drugo.

Civilna zaštita

Civilna zaštita i vatrogastvo u HNŽ organizirana je kroz Upravu za civilnu zaštitu i vatrogastvo u okviru koje funkcionira operativni centar civilne zaštite HNŽ. Od prirodnih i drugih nesreća na području Županije, najveće moguće opasnosti prijete od8: - Potresa i s tim eventualno povezano pucanje brana što bi dovelo do nesagledivih ljudskih žrtava i materijalnih šteta, - Poplave uzrokovane prelijevanjem brana na akumulacijama «Plavni val», - Olujni vjetrovi od 8 i više bofora i odroni zemljišta, - Veliki ljetni požari i suše. S obzirom da se kroz područje Županije prostire tektonski aktivan neretvanski rasjed ova zona se smatra područjem s visokim seizmičkim rizikom (7, 8 i 9 stupanj seizmičkog intenziteta MCS skale). U sektoru Civilne zaštite evidentirana je zastarjelost seizmoloških mjernih instrumenata i nedovoljan broj seizmoloških stanica te nedovoljan angažman stručnog kadra. Poplave rezultiraju velikim materijalnim štetama: poplavljena naselja, ceste, uništeni mostovi i visoki rizici po ljudske živote.

Najvažniji hidrološki ciklus prati rijeka Neretva čija se dolina prati od Konjica do ušća u Jadransko more. Nizvodno od Konjica do brane HE Jablanica na dužini od približno 27 km prostire se Jablaničko jezero. Dalje nizvodno su gradovi Jablanica, Mostar, Čapljina s nizom manjih naseljenih mjesta. Od Konjica do Mostara izuzev Jablanice nema industrijskih objekata. Koncentracija industrije je u području Mostara i nizvodno. Izgradnjom akumulacija na Neretvi reducirani su valovi velikih voda, a regulacijskim radovima zaštićena su sva naselja nizvodno. U sustavu akumulacija i duž vodotoka nalaze se zaštitni vodoprivredni objekti u slivu Jadranskog mora:

8 Izvor: Procjena ugroženosti područja HNŽ od prirodnih i drugih nesreća, 2016.

- crpna stanica „Sjekose“ Svitava sa čuvarskom kućom (ukupni kapacitet 4 x 1 m3/s), - obrambeni nasipi uz rijeku Naretvu 14.692 m, - obrambeni nasip uz rijeku Bregavu duljine 3.091 m, - obrambeni nasip uz rijeku Krupu duljine 12.212 m, - obodni kanal Dračevo-Svitava i nasip uz obodni kanal duljine 4.080 m, - centar odbrane od poplava u sklopu Upravne zgrade u Čapljini, - obrambeni nasipi uz rijeku Tihaljina – Mlade – Trebižat, duljine 19.822 m, - obrambeni nasip uz rijeku Vriošticu, duljine 7.441 m, - obodni kanal Probojska jaruga i nasip uz obodni kanal duljine 1300 m, - kanal Parilo – Brza voda duljine 4.090 m, - kula zatvaračnica u Kruševu (Mostarsko blato) s pripadajućim objektima, čuvarska kuća i magazin, - glavni odvodni kanal u Mostarskom blatu, dionica kanala OK 1-1’, duljine 1.108 m. Pojava suše najčešća je u središnjem i južnom dijelu Županije u ljetnim mjesecima. Vruća ljeta (iznad 40⁰ C) i dugotrajne suše su redovna pojava, a preduvjet su za razvoj nastanka požara manjeg i većeg intenziteta. U posljednjem desetljeću svake godine evidentirani su požari manjih razmjera. Grmljavinske nepogode, bučno praćene jakim olujnim vjetrom, odnosno jakim padalinama, s tučom (gradom) na području Županije povremenog su karaktera. Najveća nepogoda u zadnjem desetljeću dogodila se na području općina: Čapljina, Neum, Ravno, Stolac i grad Mostar 2003. godine. Uslijed inverzije zraka, došlo je do ekstremno niskih temperatura i do –7 °C, koje su pričinile štetu na voćnjacima, vinogradima, ratarskim kulturama i dijelom u staklenicima.

2.17. Zaštita okoliša i životne sredine uključujući smanjenje rizika od katastrofa

Okolišnu legislativu na županijskoj razini čini set zakonskih i podzakonskih akata o okolišu: Zakon o zaštiti okoliša HNŽ/K („Narodne novine HNŽ/K“, br. 6/2012), Zakon o zaštiti prirode („Narodne novine HNŽ/K“, br. 12/2017), Zakon o zaštiti zraka („Narodne novine HNŽ/K“, br. 7/2014), Zakon o upravljanju otpadom HNŽ/K („Narodne novine HNŽ/K“, br. 6/2006), Zakon o zaštiti od buke („Narodne novine HNŽ/K“, br. 6/2018), Zakon o Fondu za zaštitu okoliša HNŽ/K („Narodne novine HNŽ/K“, br. 6/2012), Zakon o vodama HNŽ/K („Narodne novine HNŽ/K“, br. 6/2013), Pravilnik o djelatnostima, pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni samo ako imaju i pušteni u rad samo ako imaju okolišnu dozvolu („Narodne novine HNŽ/K“, br. 10/2012), Pravilnik o uvjetima za podnošenje zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole za pogone i postrojenja koja imaju izdane dozvole prije stupanja na snagu zakona o zaštiti okoliša („Narodne novine HNŽ/K“, br.10/2012), Pravilnik o uvjetima za izdavanje suglasnosti za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša („Narodne novine HNŽ/K“, br. 7/2014)9. U proteklom sedmogodišnjem periodu (od 2013. do 2019.) izdana je ukupno 381 okolišna dozvola za pogone i postrojenja na području Hercegovačko-neretvanske županije, od čega je 63% izdanih dozvola iz mjerodavnosti Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša HNŽ/K i 37% dozvola iz mjerodavnosti Federalnog ministarstva okoliša i turizma.

9 Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša (www. mtto-hnz-k.ba)

Tabela 51 Broj izdanih okolišnih dozvola na području HNŽ/K za razdoblje 2013.-2019.

OKOLIŠNE 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. DOZVOLE MTTZO HNŽ/K 45 43 27 28 21 35 41 FMOIT 43 14 12 14 21 17 20 UKUPNO 88 57 39 42 42 52 61 Izvor podataka: Ministarstvo trgovine turizma i zaštite okoliša HNŽ/K (mtto-hnz-k.ba) i Federalno ministarstvo okoliša i turizma (fmoit.gov.ba)

Prema djelatnostima najveći je broj izdanih okolišnih dozvola u županijskoj nadležnosti iz sektora: energetske industrije (129), ekstraktivne i mineralne industrije (36) te poljoprivrede i šumarstva (25). Slično je i s okolišnim dozvolama u nadležnosti Federacije, gdje uz energetsku industriju (75) te ekstraktivnu i mineralnu industriju, dominiraju i okolišne dozvole koje obuhvaćaju infrastrukturne projekte (12). S obzirom na predstojeće procese transponiranja okolišne legislative EU (osobito Direktive 2010/75 EU o industrijskim emisijama) u nacionalno okolišno zakonodavstvo (u procesu usvajanja novi Zakon o zaštiti okoliša F BiH), u narednom periodu očekuju se značajnije promjene u broju izdanih okolišnih dozvola osobito iz sektora energetike i upravljanja vodama Grafikon 7 . Okolišne dozvole u HNŽ/K prema djelatnostima za razdoblje 2013.-2019.

Broj izdanih okolišnih dozvola u HNŽ/K prema djelatnostima Upravljanje vodama

Metalna industrija

Poljoprivreda i šumarstvo

Infrastrukturni projekti

Kemijska industrija i opasne tvari

Prehrambena industrija

Upravljanje otpadom

Ekstraktivna i mineralna industrija

Drvna industrija

Energetska industrija

0 20 40 60 80 100 120 140

FMOIT MTTO HNŽ/K

Izvor podataka: Ministarstvo trgovine turizma i zaštite okoliša HNŽ/K (mtto-hnz-k.ba) i Federalno ministarstvo okoliša i turizma (fmoit.gov.ba)

Iz mjerodavnosti Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša HNŽ/K u periodu od 2013. do 2019. godine izdane su ukupno 182 dozvole za obnovljene pogone i postrojenja, 36 dozvola za nove pogone i postrojenja i 22 dozvole za postojeće pogone i postrojenja. Najveći broj izdanih okolišnih dozvola zastupljen je u Gradu Mostaru (45%).

Tabela 52. Okolišne dozvole iz mjerodavnosti MTTO HNŽ/K prema vrstama djelatnosti za razdoblje 2013.-2019.

Vrste okolišnih 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. dozvola Novi pogoni i 10 4 6 8 4 2 2 postrojenja Postojeći pogoni i 9 9 1 2 1 postrojenja Obnovljeni pogoni 26 30 20 18 16 33 39 i postrojenja Ukupno 45 43 27 28 21 35 41 Izvor podataka: Ministarstvo trgovine turizma i zaštite okoliša HNŽ/K (mtto-hnz-k.ba)

Grafikon 8 . Okolišne dozvole iz mjerodavnosti MTTO HNŽ/K prema gradovima/općinama za razdoblje 2013.- 2019.

Stolac Ravno 7% 1% Čapljina Prozor-Rama 11% 6% Neum 3% Čitluk 12%

Konjic 15%

Mostar 45%

Izvor podataka: Ministarstvo trgovine turizma i zaštite okoliša HNŽ/K (mtto-hnz-k.ba)

2.18. Reljefne i klimatske značajke

Reljefne značajke Županije obuhvaćaju dva pojasa: brdsko-planinski pojas (od 700 do 1.2000 mnv i više) i mediteranski pojas (do 700 mnv). Od ukupne površine teritorija HNŽ-a, 66,58% predstavlja planinski pojas, a 33,42% mediteranski pojas10. Zbog svog specifičnog položaja, HNŽ ima jedinstvenu krajobraznu raznolikost, koja obuhvaća kontinentalne i primorske te nizinske i planinske krajolike. Na sjeveru prevladavaju visoke hercegovačke planine, koje se postupno spuštaju do Jadranskog mora, dok u središnjem dijelu Županije dominira rijeka Neretva. Prema konfiguraciji terena mogu se izdvojiti četiri nadmorska horizonta ili klimatske cjeline:

 < 100 mnv – nizinska: gradovi Mostar i Čapljina te općine Stolac, Čapljina i Neum;  100 – 300 mnv – središnja: općine Čitluk, Ravno i Jablanica;  300 – 700 mnv – viša: Općina Konjic;  > 700 mnv – visoka: Općina Prozor-Rama.

Zbog svog položaja i velike heterogenosti prostora područje Županije obuhvaća tri klimatska pojasa: mediteranske, kontinentalne i planinske klime. Godišnje vrijednosti važnijih meteoroloških pojava prikazane su u tablici 3.

Tabela 53. Vrijednosti važnijih meteoroloških pojava u HNŽ-u (2015.- 2019. godine)

METEOROLOŠKE POJAVE 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

Srednje godišnje vrijednosti Tlak zraka (mb) 1.005,5 1004,6 1005,0 1003,2 1003,4 Temperatura ZRAKA (°C) 16,2 15,8 16,0 16,6 16,4 Relativna vlažnost zraka (%) 65 67 65 69 67 Oblačnost (osmina) 3,2 3,8 3,2 3,7 3,4 Godišnje vrijednosti Apsolutna max. Temperatura 41,9 38,2 41,9 38,2 40,6 zraka (°c) Apsolutna min. Temperatura -3,4 -3,8 -9,3 -4,9 -3,8 zraka (°c) Količina padalina (l/m2) 1.326,4 1394,1 1272,4 1475,4 1557,0 Broj dana s padalinama (≥ 0,1 97 136 98 142 140 mm) Broj dana sa snježnim 0 0 0 1 3 pokrivačem (> 1 cm) Maksimalna visina snježnog 0 0 0 3 11 pokrivača (cm) Trajanje sijanja sunca (sati) 2.608,7 2.370,3 2.626,9 2.322,5 2.402,2

Izvor podataka: Federalni zavod za statistiku, 2020.

10 Prostorna osnova HNŽ/K

Za sjeverne dijelove HNŽ-a (općine Prozor - Rama, Konjic i Jablanica) značajna je prijelazna mediteransko – kontinentalna klima, dok viši dijelovi imaju planinsku klimu, s umjereno toplim ljetima (18°C do 20°C) i hladnim zimama (-2°C do -4°C ). Padaline su ravnomjerno raspoređene, vidu kiše i snijega, a snježni pokrivač traje u prosjeku jedan do dva mjeseca. Srednja godišnja oblačnost je između 52% i 69%. Insolacija je najizraženija u srpnju i kolovozu, dok svoj minimum doseže u prosincu. Područje kontinentalne klime u HNŽ se odlikuje toplim ljetima (20°C do 24°C) i manje blagim zimama (0°C do 5°C). Najtopliji mjeseci su srpanj i kolovoz, a najhladniji siječanj i prosinac. Padalina su raspoređene tijekom cijele godine, s manje izraženim maksimumima u proljeće i jesen. Oblačnost je umjerena, a insolacija iznosi više od 2.000 sati godišnje. Središnji dio HNŽ (područje Mostara i južni dio koji obuhvaća područja Čapljine, Čitluka, Stoca, Ravnog i Neuma) ima značajke mediteranske klime. Zbog razmjerne blizine Jadranskog mora, srednje siječanjske temperature su razmjerno visoke, 3°C - 5°C, dok su ljeta suha i vruća, s vrijednostima apsolutnih maksimalnih temperatura od 40°C - 45°C11.

Mediteransko područje procijenjeno je jednom od „vrućih točaka“ s obzirom na predviđene utjecaje klimatskih promjena, a na području HNŽ-a osobito je osjetljiv obalni i priobalni pojas oko Neuma. U 2020. godini na razini Vijeća ministara BiH, usvojena je Studija izvodljivosti za obavljanje Programa upravljanja obalnim područjem u Bosni i Hercegovini (CAMP), kao podrška u implementaciji ICZM Protokola (Protokol o integralnom upravljanju obalnim područjem) Barcelonske konvencije na lokalnoj razini. U sklopu navedene studije predviđene su aktivnosti koje doprinose održivom razvoju i ublažavanju utjecaja klimatskih promjena u obalnom i priobalnom području. Implementacija CAMP- a osim zaštite mora i morskih ekosustava te poticanja održivih djelatnosti u priobalnom području (ruralni razvitak, turizam, poljoprivreda) podrazumijeva identificiranje područja osjetljivih na klimatske primjene i utjecaja klimatskih scenarija na prirodne resurse i ljudske djelatnosti, kao i integriranje mjera ublažavanja u strateške i planske dokumente.

2.19. Kvaliteta zraka Zahvaljujući povoljnim klimatološkim uvjetima, a prvenstveno uslijed prirodne prozračnosti ovog područja, procjenjuje se da je kvaliteta zraka na području Županije općenito zadovoljavajuća, s obzirom na nedostatne podatke i nepostojanje sustavnih višegodišnjih mjerenja pokazatelje kvaliteta zraka. Mjerne postaje za kvalitetu zraka nalaze se samo na području Grada Mostara, gdje postoje raniji podaci s dvije stanice kojima upravljaju Zavod za javno zdravstvo HNŽ i FPMOZ Sveučilišta u Mostaru. Za obje mjerne postaje noviji podaci nisu dostupni obzirom da mjerne stanice ili nisu u funkciji ili mjere samo pojedine pokazatelje kvalitete zraka. Noviji podaci (2020. godina) postoje za područje u južnom dijelu šireg područja Grada Mostara, gdje su obavljena mjerenja koncentracija onečišćujućih tvari u ambijentalnom zraku12.

Tabela 54. Rezultati mjerenja kvaliteta zraka na dvije lokacije (MM1 i MM2) poddionice Koridora Vc, Mostar jug – tunel Kvanj.

ZAGAĐUJUĆA TVAR IZMJERENA IZMJERENA GRANIČNE VRIJEDNOSTI* VRIJEDNOST ZA MM1 VRIJEDNOST ZA MM2 CO (mg/m3) 0,26 0,17 - 3 SO2 (µg/m ) 8,27 5,38 LV=350 3 O3 (µg/m ) 79,02 51,36 TV=120

11 Prostorna osnova HNŽ/K 12 Izvješće o mjerenjima kvaliteta zraka na lokaciji poddionice Koridora Vc, Mostar jug – tunel Kvanj

NO (µg/m3) 10,93 7,10 - 3 NO2 (µg/m ) 24,15 15,70 LV=200 NOx (µg/m3) 35,08 22,80 - 3 PM10 (µg/m ) 37,42 18,21 -

* Pravilnik o načinu vršenja monitoringa kvaliteta zraka i definiranju vrsta zagađujućih tvari, graničnih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta zraka, Službene novine F BiH, br. 1/12 i 59/19 (LV – granična vrijednost; TL – granica dopuštenog odstupanja; TV – ciljna vrijednost))

Prema dostupnim podacima, periodična onečišćenja koja ne prelaze granične vrijednosti odnose se uglavnom na nešto više koncentracije lebdećih čestica i dušikovih oksida te troposferskog ozona (tijekom sunčanog vremena), koja najčešće se javljaju iz stacionarnih izvora (ložišta u kućanstvima tijekom zimskih mjeseci) i mobilnih izvora (prometa), kao i tijekom periodičnih požara. Uvidom u evidencije Registra o postrojenjima i zagađivačima Federalnog ministarstva okoliša i turizma (www.fmoit.gov.ba) za razdoblje od 2015. do 2017. godine, utvrđeno je da se zagađenja zraka na području Županije u najvećem obimu očekivano se odnose na emisije oksida ugljika (CO2 i

CO) i dušika (NOx/NO2) te lebdećih čestica (PM10). Najčešći izvori zagađenja zraka prema navedenom Registru pripadaju sektorima ekstraktivne i mineralne industrije te metalne i prehrambene industrije, energetike, građevinarstva i upravljanja otpadom.

Tabela 55. Emisije u zrak na području HNŽ-a u razdoblju od 2015. do 2017. godine

ZAGAĐUJUĆA TVAR UKUPNO (KG/GOD) 2015. 2016. 2017. CINK I SPOJEVI (KAO ZN) 5,5 x 104 105,59 2 x 10-5 NIKAL I SPOJEVI (KAO NI) 11,4 24,1 - BAKAR I SPOJEVI (KAO CU) 11,4 22,6 - KROM I SPOJEVI (KAO CR) 11,4 22,9 - KLOR I ANORGANSKI SPOJEVI (KAO 1.120,8 1.359,5 - HCL) KADMIJ I SPOJEVI (KAO CD) - - 6 x 10-8 OLOVO I SPOJEVI (KAO PB) - - 6 x 10-6 4 5 OKSIDI SUMPORA (SOX/SO2) 1,1 x 10 2,6 x 10 824,08 7 8 7 UGLJIKOV DIOKSID (CO2) 2,9 x 10 2,0 x 10 8,5 x 10 UGLJIKOV MONOKSID (CO) 4,2 x 104 1,0 x 106 4,4 x 105 5 6 6 OKSIDI DUŠIKA (NOX/NO2) 3,7 x 10 3,1 x 10 1,3 x 10 5 4 ČESTICE (PM10) 5.373,4 1,8 x 10 7,5 x 10 4 5 POLICIKLIČKI AROMATSKI 3,1 x 10 2,5 x 10 0,607 UGLJIKOVODICI (PAH) NEMETANSKI HLAPLJIVI ORGANSKI 5,3 x 104 4,4 x 105 1,8 x 105 SPOJEVI (NMVOC) UKUPNO: 29.434.082,85 204.810.987,12 87.439.126,87 Izvor podataka: Registar o postrojenjima i zagađivanjima Federalnog ministarstva okoliša i turizma (www.fmoit.gov.ba).

2.20. Zemljište

Na prostoru HNŽ-a zastupljeni su vrlo raznolikih tipova tala, među kojima su najrasprostranjenija tla: crnica na vapnencu i dolomitu – kalkomelanosol (126.301 ha ili 28,9%), smeđe tlo na vapnencu i dolomitu – kalkambisol (107.123 ha ili 24,5%) i rendzine (46.116 ha ili 10,6%)13. Od ukupne površine HNŽ-a (440.100 ha) najveće površine obuhvaćene su poljoprivrednim (185.906 ha ili 42,24%) i šumskim zemljištem (187.505 ha ili 42,61%)14. Zemljišta su od II. do VIII. bonitetne kategorije, a najzastupljenija je VII. kategorija15.

Od ukupne površine poljoprivrednog zemljišta, najveći dio čine pašnjaci (102.633 ha ili 23,32%), među kojima je znatan dio krških degradiranih pašnjaka ograničene produktivnosti. Obradive površine (oranice i vrtovi, voćnjaci, vinogradi i livade) obuhvaćaju 83.273 ha ili 44,79% ukupnih poljoprivrednih površina u Županiji16. Prema navedenim podacima po stanovniku Županije dolazi 0,86 ha poljoprivrednog zemljišta te 0,38 ha obradivih površina. Ukupna površina poljoprivrednog zemljišta i obradivih površina u proteklom četverogodišnjem periodu (2016.-2019.) bilježi rast.

Tabela 56. Poljoprivredna površina po kategorijama korištenja u HNŽ-u

POLJOPRIVREDNA 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. POVRŠINA (HA) Obradiva površina 59.296 59.296 50.681 50.681 83.273 (oranice, vrtovi, voćnjaci, vinogradi, livade) Pašnjaci 107.427 107.427 107.427 107.427 102.633 Ribnjaci 3 3 3 3 0 Trstici i bare 10 10 10 10 1 UKUPNO 166.736 166.736 158.121 158.121 185.906 Izvor podataka: Federalni zavod za programiranje razvoja, 2016-2020

U proteklom petogodišnjem periodu na području HNŽ-a bilježi se i povećanje ukupne površine obradivog poljoprivrednog zemljišta koje se odnosi na oranice i vrtove za 7.623 ha. Najveća povećanja zabilježena su u Općini Prozor-Rama (3.315 ha), Gradu Mostaru (2.571 ha) i Općini Stolac (2.138 ha), dok je najveće smanjenje ukupne površine obradivog zemljišta u proteklom periodu u Općini Konjic (1.016 ha).

Tabela 57. Ukupno obradivo zemljište (oranice, vrtovi, bašte) u HNŽ-u

UKUPNO 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. OBRADIVO P(ha) % P(ha) % P(ha) % P(ha) % P(ha) % ZEMLJIŠTE neobr. neobr. neobr. neobr. neobr. zemlj. zemlj. zemlj. zemlj. zemlj.

Čapljina 3.815 70,6 3.815 70,6 3.815 70,5 4.244 63,6 4.224 64,0 Čitluk 2.908 69,3 2.908 69,3 2.908 69,3 2.810 69,0 2.808 69,1 Jablanica 349 5,7 349 5,7 349 5,7 391 13,6 391 13,6 Konjic 5.159 56,7 5.159 56,7 5.159 56,7 4.156 48,0 4.143 48,2 Mostar 2.952 22,7 2.952 22,7 2.952 22,7 5.493 55,1 5.523 54,8

13 Pedološka karta HNŽ-a (1:25 000) 14 Federalni zavod za programiranje razvoja, 2020. 15 Studija - Karta uporabne vrijednosti zemljišta na području HNŽ/K, 2009. 16 Federalni zavod za programiranje razvoja, 2020.

Neum 812 0,0 812 0,0 812 0,0 339 0,0 865 61,6 Prozor-Rama 485 16,5 485 16,5 485 16,5 3.800 92,6 3.800 91,8 Ravno 1.546 0,0 1.546 0,0 1.546 84,9 1.757 87,6 1.757 89,6 Stolac 1.499 56,4 1.499 56,4 1.499 56,4 3.638 86,2 3.637 84,2 Ukupno: 19.525 56,5 19.525 56,5 19.525 56,5 26.628 67,2 27.148 67,7 Izvor podataka: Federalni zavod za programiranje razvoja, 2016-2020

Najveće površine šumskog zemljišta su na područjima koja administrativno pripadaju Općini Konjic, Gradu Mostaru i Općini Prozor-Rama. Ukupna zaliha drvne mase procjenjuje se na 14.014.000 m3 ili 458 ha/m3, a nešto više od polovice drvne mase (50,12%) nalazi se području Općine Konjic. U Županiji je ukupna proizvodnja šumskih drvnih sortimenata u 2019. godini iznosila 62 tisuće m3 i manja je za 7,5% u odnosu na 2018. godinu. Proizvodnja trupaca lišćara iznosila je 35,5%, dok je proizvodnja ogrjevnog drveta činila 62,9% od ukupne proizvodnje u 2019. godini17. Šumski sektor u HNŽ-u susreće se s brojnim problemima, koji su prvenstveno posljedica nedostatka legislative i planskih dokumenata iz oblasti šumarstva (Zakona o šumama i šumskogospodarske osnove HNŽ-a). Osim navedenoga, značajan problem u gospodarenju šumama na području Županije predstavljaju zaostala minska polja i neeksplodirana minska sredstva te učestali požari. Tabela 58Površine šumskog zemljišta i drvna masa u 2019. godini

Šumsko zemljište Površina u Površina u Drvna masa Drvna masa Drvna masa Drvna masa ha ha (%) u 000 m3 u 000 m3 (%) po ha/m3 po ha/m3 (%)

Čapljina 7.600 4,05 99 0,71 13 2,84 Čitluk 8.994 4,80 297 2,12 33 7,21 Jablanica 13.995 7,46 1.413 10,08 101 22,05 Konjic 50.901 27,15 7.024 50,12 138 30,13 Mostar 42.048 22,43 3.196 22,81 76 16,59 Neum 7.106 3,79 14 0,10 2 0,44 Prozor-Rama 23.091 12,31 1.478 10,55 64 13,97 Ravno 10.770 5,74 194 1,38 18 3,93 Stolac 23.000 12,27 299 2,13 13 2,84 Ukupno: 187.505 100 14.014 100 458 100 Izvor podataka: Federalni zavod za programiranje razvoja, 2016-2020

Neracionalno korištenje zemljišta i neplansko gospodarenje smatraju se glavnim uzročnicima gubitka tla, a naročito kvalitetnih tala, koja ionako predstavljaju ograničen resurs u Županiji. Najznačajnijim uzrocima oštećenja zemljišta u HNŽ-u smatraju se sljedeći procesi onečišćenja/zagađenja, degradacije i destrukcije tla18. Postojeći podaci o ispuštanjima zagađujućih tvari u tlo na području HNŽ-a19 su nepotpuni i nedostatni za kvalitetnu procjenu stanja ovog resursa, koja se temelji na pojedinačnim i sporadičnim istraživanjima. Istraživanja onečišćenja tla teškim metalima na 70 uzoraka tla na području HNŽ-a pokazala su relativno dobro stanje, obzirom da je manji broj uzoraka imao viši sadržaj bakra (8 uzoraka), kadmija

17 Federalni zavod za programiranje razvoja, 2020 18Studija - Karta uporabne vrijednosti zemljišta na području HNŽ/K, 2009. 19 Registar ispuštanja zagađivača u zemljište, Federalno ministarstvo okoliša i turizma (www.fmoit.gov.ba)

(6 uzoraka) i olova (1 uzorak)20. Na dobro stanje tla također ukazuju i istraživanja ostataka pesticida u tlu provedena tijekom 2018. i 2019. godine u sklopu provedbe projekta PESCAR21 na 200 uzoraka tla s poljoprivrednih površina u HNŽ-u. Prema rezultatima navedenih analiza prosječna vrijednost bakra iznosila je 24,49 mg/kg, što je ispod prosjeka EU. Među aktivnim tvarima u tlu kultura na području HNŽ-a najčešće su detektirani ostaci boskalida, fluopirama i tebukonazola. Granične vrijednosti ovih aktivnih tvari u tlu nisu precizirane nacionalnom niti EU legislativom, međutim njihove koncentracije u tlu kultura na području HNŽ-a u bile su niže od propisanih maksimalnih dozvoljenih razina ostataka (MRO) u EU za plodove22. Također, vrijednosti ostataka pesticida u analiziranim uzorcima tla na području Županije bile niže u odnosu na dostupne podatke za tla u Europi. U HNŽ-u najčešća je degradacija tla erozijom, uslijed nepravilnog načina njegove obrade ili intenzivne sječe šuma. Teži oblik oštećenja tla je njegova destrukcija, kada tlo u potpunosti gubi svoju proizvodnu zadaću. Destrukcija tla može biti privremena ili trajna, a na području Županije najčešći uzroci destrukcije su: površinski kopovi, šljunokopi, odlagališta industrijskog i komunalnog otpada, posljedice ratnih aktivnosti, izgradnja naselja i industrije i prometnice23.

2.21. Vodni resursi i kvaliteta voda

Područje HNŽ-a obiluje vodnim resursima, pod kojim je ukupno 5.997,09 ha ili 1,37% ukupne površine24. Na području Županije dobro je razvijena nadzemna i podzemna hidrološka mreža, čiju okosnicu čini rijeka Neretva sa svojim pritokama. Svojim najvećim dijelom Neretva teče područjem Federacije BiH, odnosno Hercegovačko-neretvanske županije, a veličina hidrografske slivne površine u F BiH iznosi 5.745 km2 25. U gornjem toku, Neretva teče kanjonom i prima desne pritoke: Jasenicu, Rakitnicu, Trešanicu, Kraljušnicu, Neretvicu i Ramu, dok su lijeve pritoke: Šištica i Baštica. Gornji tok Neretve sa širim okruženjem predstavlja područje velikih prirodnih vrijednosti, koje su sačuvane u njihovom prirodnom, izvornom stanju, a osim brojnih kanjoni, klisure, vrela, tu su i jezera poput Boračkog i Blatačkog jezera. U srednjem toku, nizvodno od grada Jablanice, Neretva prima desne pritoke Doljanku i Drežanku. Ovaj dio toka Neretve i njenih pritoka je značajno izmijenjen izgradnjom hidroelektrana: HE Jablanica, HE Rama, HE Grabovica, HE Salakovac i HE Mostar. U donjem toku, nizvodno od Mostara, Neretva formira dolinu, a značajka ovog dijela toka Neretve je i dotok voda iz krških polja podzemnim tečenjem i pritokama rijeka: Radobolje, Jasenice, Trebižata, Bune, Bregave i Krupe. Analize kvalitete površinskih voda koju provodi Agencija za vodno područje Jadranskog mora Mostar 26 (period 2016.-2019.) pokazuju visoko ili dobro ekološko stanje prirodnih tekućica, odnosno maksimalan ekološki potencijal za izmijenjena vodna tijela na području HNŽ-a, što je u skladu važećom zakonskom regulativom (Odluka o karakterizaciji površinski i podzemnih voda, referentnim uvjetima i parametrima za ocjenu stanja voda i monitoringu voda (Službene novine F BiH, br. 1/14); Okvirna direktiva o vodama (2000/60/EZ)).

20 Studija - Karta uporabne vrijednosti zemljišta na području HNŽ/K, 2009. 21Pesticide Control and Reduction, Interreg IPA Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora, 2017HR-BA-ME277 (2017-2019). 22 European Commission – EU Pesticides database (www.ec.europa.eu/food/plant/pesticides/eu-pesticides-database) 23 Studija - Karta uporabne vrijednosti zemljišta na području HNŽ/K, 2009. 24 Studija - Karta uporabne vrijednosti zemljišta na području HNŽ/K, 2009. 25 Prostorna osnova HNŽ/K 26 Agencija za vodno područje Jadranskog mora, 2016-2019.

Tabela 59Rezultati monitoringa voda u četverogodišnjem periodu (2016.-2019.) tekućica na području HNŽ-a (SI – indeks saprobnosti; ekološko stanje: VES – visoko ekološko stanje, DES – dobro ekološko stanje; ekološki potencijal: MEP – maksimalan ekološki potencijal

Postaje 2016 2017 2018 2019 (tipologija) SI/kvaliteta Ek. stanje/ SI/kvaliteta Ek. stanje/ SI/kvaliteta Ek. stanje/ SI/kvaliteta Ek. stanje/ vode potencijal vode potencijal vode potencijal vode potencijal

UK K ukupno UK K ukupno UK K ukupno UK K ukupno

Bijela Salakovac 1,72 I-II VES (12a)

Blurčića potok 1,66 I-II DES (10a)

Bregava-uzv. 1,57 I-II VES 1,56 I-II VES od Stoca (12a)

Bregava ušće 1,72 I-II DES (12a)

Buna - ušće 1,63 I-II DES 1,69 I-II DES (10a)

Bunica-izvor 1,51 I-II VES 1,44 I VES (12a)

Diva Grabovica 1,77 I-II VES (12a)

Drežanka (12a) 1,6 I-II VES

Drežanka-ušće 1,68 I-II VES (12a)

Dušica (10a) 1,74 I-II DES Jasenica (10a) 1,8 I-II DES

Kraljuščica 1,72 I-II DES (10b)

Krupa (JIVT) 1,86 II MEP

Lištica - Polog 1,59 I-II MEP (JIVT)

Ljubunačka 1,75 I-II DES rijeka (15a)

Ljuta (10a) 1,65 I-II DES

Moščenuša 1,48 I VES (15a)

Neretva-uzv. od Glavatičeva 1,45 I VES 1,44 I VES 1,42 I-II VES (10a)

Neretva-uzv. od Konjica 1,69 I-II DES (14a)

Neretva- MEP 1,6 I-II MEP Raštani (JIVT) Neretva- MEP 1,75 I-II MEP Baćevići (JIVT)

Neretva- Žitomislići 1,64 I-II MEP 1,76 I-II MEP 1,79 I-II MEP 1,72 I-II MEP (JIVT)

Neretva ADA 1,67 I-II MEP (JIVT)

Neretva-Višići 1,85 II MEP 1,64 I-II MEP (JIVT)

Neretva 1,88 II MEP Dračevo (JIVT)

Neretvica-ušće 1,64 I-II DES (10b)

Nevizdračica 1,61 I-II DES (10b)

Ostrožac (16) 1,68 I-II DES Radobolja 2,1 II DES (12a)

Rakitnica (8b) 1,69 I-II DES

Ravančica 1,73 I-II VES (12a)

Slatinica (10a) 1,62 I-II DES

Suvava (10a) 1,7 I-II DES

Šanica (12a) 1,63 I-II VES

Trebižat - ušće DES 1,76 I-II DES 1,75 I-II DES (12a)

Trešanica 1,59 I-II MEP (JIVT)

Ugoščica (10b) 1,58 I-II DES

Zagradačka 1,68 I-II DES rijeka (15b)

Rezultati provedenih monitoringa stajaćica također ukazuju na dobro do visoko ekološko stanje prirodnih, donosno dobar do maksimalan ekološki potencijal umjetnih stajaćica. Što se tiče morskih ekosustava, za postaju na moru u Neumu zabilježeno je dobro do visoko ekološko stanje, te oligotrofan status u proteklom četverogodišnjem periodu.

Tabela 60Rezultati monitoringa voda u četverogodišnjem periodu (2016.-2019.) stajaćica na području HNŽ-a (SI – indeks saprobnosti; ekološko stanje: VES – visoko ekološko stanje, DES – dobro ekološko stanje; ekološki potencijal: MEP – maksimalan ekološki potencija

Postaje 2016 2017 2018 2019 (tipologija) SI/kvaliteta Ek. SI/kvaliteta Ek. Trofija SI/kvaliteta Ek. Trofija SI/kvaliteta Ek. Trofija vode potencijal vode potencijal vode potencijal vode potencijal

UK K ukupno UK K ukupno UK K ukupno UK K ukupno

Akumulacija Jablanica 1,75 I-II DEP oligo/mezo 1,6 I-II DEP mezo (JVIT)

Akumulacija Grabovica 1,56 I-II DEP 1,78 I-II (JIVT)

Akumulacija Salakovac 1,53 I-II DEP 1,52 I-II DEP mezo 1,55 I-II DEP oligo (JIVT)

Akumulacija Mostar 1,62 I-II MEP oligo (JVIT)

Akumulacija 1,58 I-II DEP 1,68 I-II DEP mezo 1,74 I-II DEP oligo/mezo 1,75 I-II DEP mezo Rama (JIVT)

Blidinjsko 1,54 I-II DES mezo jezero (JII) Boračko 1,53 I-II DES mezo 1,45 I VES oligo jezero (JIII) Deransko 1,56 I-II DEP 1,72 I-II DEP oligo 1,77 I-II DEP mezo jezero (JIVT) GKB (Trebišnjica)- 1,59 I-II DEP mezo/eu 1,59 I-II MEP mezo 1,64 I-II MEP oligo JIVT

Tabela 61Rezultati monitoringa mora u četverogodišnjem periodu (2016.-2019.) (ekološko stanje: VES – visoko ekološko stanje, DES – dobro ekološko stanje; trofija: oligo – oligotrofno).

Postaja 2016 2017 2018 2019

Ek. Stanje Trofija Ek. Stanje Trofija Ek. Stanje Trofija Ek. Stanje Trofija

More Num DES oligo DES oligo VES oligo DES oligo (PM_1)

Prostor Županije obiluje atraktivnim prirodnim ljepotama uz vodotoke rijeka pogodnim za turizam i rekreaciju. Za rekreacijske aktivnosti potrebno je osigurati najmanje dobro stanje voda (I. i II. kategorije kakvoće), a u svrhu očuvanja vrijednih vodnih resursa Županije nužno je njihovo održivo korištenje. Većina voda koje se koriste za kupanje na prostoru HNŽ-a imaju dobro mikrobiološko stanje, osim dvije plaže na Neretvi (Carinski most i Stari most), čije je stanje ocjenjeno lošim zbog povećanog sadržaja koliformnih bakterija.

Tabela 62 Rezultati monitoringa mikrobiološkog stanja voda za kupanje (2016.-2018.)

Postaja Mikrobiološko stanje 2016 2017 2018

Boračko jezero dobro dobro dobro Bunica, ušće dobro Drežanka, ušće dobro Gračac, HE Jablanica dobro dobro dobro Neretva, HE Mostar dobro

Neretva, Jaz Čapljina dobro Neretva, plaža Carinski most loše loše loše Neretva, plaža Ostrožac dobro dobro dobro Neretva, plaža Stari most loše Neum, plaža Hotela Neum dobro dobro dobro Neum, plaža hotela Sunce dobro dobro dobro Neum, plaža hotela Zenit dobro dobro dobro Rama, Ramsko jezero dobro dobro

Vode u krškim područjima vrlo su osjetljive na negativne vanjske utjecaje. Zbog specifične povezanosti podzemnih i nadzemnih tokova, vrlo brzog procjeđivanja kroz vapnenačku podlogu i slabije mogućnosti samopročišćavanja (autopurifikacije), dospjelo onečišćenje se vrlo brzo širi i izbija u otvorene vodotoke. Kako su krška područja bogata podzemnim vodama visoke kakvoće, iznimno važnim u vodoopskrbi, svako onečišćenje površinske vode dospijeva u podzemlje, gdje može onečistiti izvore i vrela. Stoga njihova zaštita dobiva posebno na značaju, s obzirom na specifičnost i osjetljivost krškog terena te je mnogostruko složenija u odnosu na područja drugačijih litoloških i hidrogeoloških obilježja. Jedan od čestih izvora onečišćenja su otpadne vode iz industrije koje se ispuštaju u površinske ili podzemne recipijente. Osim toga, pojava antropogeno inducirane eutrofikacije, uslijed neplanske urbanizacije i neodržive poljoprivredne prakse, također može biti uzrokom poremećaja vodnih ekosustava. Eutrofikacija je prirodna pojava koja uslijed različitih čimbenika: povećanja koncentracije hranjivih tvari, prvenstveno dušika i fosfora ili biološkog zagađenja, odnosno unosa alohtonih/invazivnih vrsta, može biti izrazito ubrzana, što dovodi do smanjenja uporabne vrijednosti vode. Rizik od ubrzanih eutrofikacijskih promjena naročito je izražen u ekosustavima stajaćica, iako pod rizikom mogu biti i tekućice. Prema procjeni rizika zaštićeno je 10 vodnih tijela27, koja se nalaze ili zahvaćaju dio teritorija HNŽ-a, kao područja podložna eutrofikaciji i osjetljiva na nitrate. U cilju zaštite površinskih i podzemnih voda te okoliša općenito, potrebno je što prije donijeti mjere koje se prvenstveno odnose na povećanje stupnja obuhvaćenosti kanalizacijskim sustavima s uređajima za pročišćavanje otpadnih voda odgovarajućeg kapaciteta i stupnja pročišćavanja. Također je potrebno izraditi planove za zaštitu kvalitete vode na županijskim i lokalnim razinama te uspostaviti učinkovit sustav nadzora kvalitete površinskih i podzemnih voda, sukladno važećoj legislativi (Zakon o vodama, Službene novine F BiH, br. 70/06; Okvirna direktiva o vodama, 2000/60/EZ) .

Tabela 63. Zaštićena područja podložna eutrofikaciji u HNŽ-u

ZAŠTIĆENA VODNA PODRUČJA POVRŠINA POD ZAŠTITOM (HA) OSJETLJIVA PODRUČJA JABLANIČKO JEZERO (BA_NTRB_NER_8 I BA_NTRB_NER_7) 5.065,93 RAMSKO JEZERO (BA_NTRB_RAMJ_1) 3.972,27 TREBIŠNJICA GKB (BA_NTRB_TREBIS_1) 4.334,17 MANJE OSJETLJIVA PODRUČJA LUKOČ (BA_NTRB_LUKO_2) 1.973,90 BORAČKO JEZERO (BA_NTRB_BORJ) 267,44 SVITAVSKO JEZERO (BA_NTRB_MATS_1) 2.734,24

27 Rješenje o proglašenju zaštićenih područja podložnih eutrofikaciji i osjetljivim na nitrate u Federaciji BiH, Federalno ministarstvo okoliša i turizma (br. 04-23-367/18)

DERANSKO JEZERO (BA_NTRB_DER) 947,63 AKUMULACIJA HE SALAKOVAC (BA_NTRB_NER_4) 794,59 AKUMULACIJA HE GRABOVICA (BA_NTRB_NER_5) 352,86 BLIDINJSKO JEZERO (BA_NTRB_BLIDJ) 3.234,50

2.22. Biološka raznolikost i zaštićena područja

Velika heterogenost prostora, očuvanost i raznovrsnost kopnenih i vodenih staništa, specifična geološka prošlost te raznovrsnost reljefnih oblika i klimatskih čimbenika uvjetovali su visok stupanj biološke raznolikosti na području HNŽ-a. Specifičnost florističkih elemenata ovog područja uvjetovana je prijelazom iz Mediteranske regije u brdsko-planinsko područje, što rezultira velikom raznolikosti biljaka na relativno malom prostoru. Visoke planine poput Prenja, Čvrsnice i Veleža, kao i krške livade, močvarna i vlažna staništa te kanjoni rijeka u HNŽ-u staništa su brojnim endemičnim, ugroženim, rijetkim i reliktnim vrstama te veliko prirodno bogatstvo ovog područja. Posebna osobitost Županije su i stenoendemske vrste koje nastanjuju isključivo dolomitni kompleks Vrtaljica: tercijarni relikt melendorfova žumenica (Alyssum moellendorffianum Asch. Ex Beck) te konjički vrljičak (Clinopodium alpinum subsp. orontium (K. Malý) Govaerts), kao i endemske vrste poput hercegovačkog zvončića (Campanula hercegovina Degen i Fiala), Handel-Macetijeve mišjakinjice (Minuartia handelii Mattfeld), hercegovačke lazarkinje (Asperula hercegovina Degen) i brojnih drugih. Specifični mediteranski floristički elementi uvjetovali su uspostavu specijalnog botaničkog rezervata Mediteraneum sedamdesetih godina prošloga stoljeća, koji prolazi postupak revizije i zaštite. Za područje HNŽ-a značajna je vrlo raznovrsna šumska vegetacija, koja je u najnižim području, uz riječne tokove, predstavljena aluvijalnim šumama crne johe (sveze Alnion glutinosae). U nižim kontinentalnim područjima zastupljene su hrastove šume (sveza Ostryo-Carpinion orientalis), dok se u višim područjima javljaju sastojine bukve (sveza Aremonio-Fagion). Na područjima sa submediteranskim utjecajima najvećim dijelom su zastupljeni različiti degradacijski stadiji niskih šuma. Šumsku vegetaciju ovog područja čine hrastove šume s degradiranim šumskim zajednicama Querco-Carpinetum orientalis i Ostryo-Quercetum pubescentis, dok zonu bukovih šuma čine zajednice Seslerio-Fagetum. Na višim nadmorskim visinama javljaju se šume crnog bora (zajednica Ostryo-Pinetum nigrae), a posebnu specifičnost ovom području daju reliktne mediteransko-montane šume munike (Pinus heldreichii Christ). Osobitu prirodnu vrijednost imaju šume na području Općine Konjic. Zbog velike biološke raznolikosti, kao i brojnih endemskih i reliktnih vrsta dolomitni kompleks Vrtaljica je bio zaštićen u svojstvu Specijalnog botaničkog rezervata. S obzirom na faunističke elemente područje Hercegovačko-neretvanske županije vrlo je specifično i vrijedno. Osobit značaj ovom području daju brojne endemske i rijetke vrste, koje su na Crvenoj listi divljih vrsta i podvrsta biljaka, gljiva i životinja u Federaciji BiH (Službene novine F BiH, br. 7/14) ili vrste od međunarodnog značaja obuhvaćene Crvenom listom IUCN-a te dodacima Direktiva o staništima i pticama (92/43/EEZ; 79/409/EEZ i 2009/147/EZ). Među njima posebno treba izdvojiti podzemnu faunu Vjetrenice, među kojima je i 41 tipska vrsta (locus typicus) kao i specifičnu endemsku ili ugroženu faunu vodenih beskralješnjaka (primjerice: Glossosoma neretvae Marinković, 1988; Glossosoma bunae Marinković, 1988; Hydropsyche smiljae Marinković, 1979; Austropotamobius pallipes (Lereboullet, 1858) i dr.). Područje HNŽ-a vrlo je zanimljivo s ihtiološkog stajališta, prvenstveno zbog brojnih endemskih vrsta koje nastanjuju ovo područje, poput: mekousne pastrve (Salmo obtusirostris (Heckel, 1851)), neretvanskog vijuna (Cobitis narentana (Karaman, 1928)), peškelja (Scardinius plotizza (Heckel i Kner, 1858)), podustve (Chondrostoma knerii Heckel,

1843), vrgoračke gobice (Knipowitschia croatica Mrakovčić et al., 1994), zubatka (Salmo marmoratus f. dentex (Heckel, 1852)) i dr. Ribe su vrlo osjetljive na promjene okolišnih čimbenika te su onečišćenje, regulacija vodotoka, i degradacija staništa česti uzroci smanjenja njihovih populacija. Najveći utjecaj na riblje zajednice ovog područja ima unos stranih (alohtonih) vrsta u vodotoke, koje mogu biti invazivne te postupno potiskivati primarne autohtone vrste. Rezultati monitoringa ihtiofaune u HNŽ-u u razdoblju od 205. do 2019. godine ukazuju na relativno stabilne populacije riba u tekućicama i stajaćicama ovog područja, koje prema sastavu zajednica pripadaju pastrvskim (salmonidnim) i šaranskim (ciprinidnim) vodama. Međutim, u pojedinim vodnim tijelima utvrđene su i alohtone, među kojima su i invazivne vrste, a čije povećanje brojnosti može potencijalno negativno utjecati na autohtonu faunu. Također, u donjem dijelu toka Neretve zabilježena je pojava morskih vrsta riba, što ukazuje na utjecaj morske vode tijekom ljetnog razdoblja. Istraživanja provedena tijekom 2017. i 2018. godine pokazala su izvrsno stanje morskih ribljih zajednica u Neumskom zaljevu. Biološka raznolikost HNŽ-a iznimno je bogata i u pogledu ornitofaune i sisavaca. Ornitofauna je naročito raznolika na području Hutovog blata, koju prema dostupnim podacima 163 vrste ptica te je ramsarsko područje (površina 7.400 ha) zaštićeno u kategoriji parka prirode, a obuhvaćeno je i IBA programom (područja važna za ptice). Osim Hutovog blata IBA područje u Županiji je i Boračko jezero. Na području HNŽ-a prema dostupnim podacima zastupljene su stabilne populacije smeđeg medvjeda (Ursus arctos Linnaeus, 1758), vuka (Canis lupus Linnaeus, 1758), divokoze (Rupicapra rupicapra (Linnaeus, 1758)), obične srne (Capreolus capreolus Linnaeus, 1758), vrsta koje su klasificirane kao osjetljive ili ugrožene na Crvenoj listi F BiH, a također su vrste navedene u dodatku II Direktive o staništima. Visok stupanj biološke raznolikosti na području Hercegovačko-neretvanske županije uvjetovali su proglašenje dva zaštićena područja u kategoriji parka prirode: Hutovo blato i Blidinje, ukupne površine 43.200 ha. Osim toga, na području HNŽ-a pokrenuti su postupci proglašenja zaštićenog krajobraza Vjetrenica – Popovo polje, površine 4.713 ha (Vjetrenica je nekadašnji spomenik prirode, a u tijeku je i postupak uvrštavanja u popis Svjetske prirodne baštine). Dio teritorija Županije (oko 10.000 ha općine Konjic) predviđen je za zaštitu i u sklopu zaštićenog područja Bjelašnica-Visočica- Treskavica-Kanjon Rakitnice. Time bi zaštićena područja obuhvaćala oko 57.913 ha teritorija koji u potpunosti ili djelom zahvaća prostor Županije.

2.23. Fizička infrastruktura

2.23.1. Komunalna infrastruktura Na području Hercegovačko-neretvanske županije ovo područje je uređeno Zakonom o komunalnim djelatnostima28. Komunalnim djelatnostima u smislu ovog Zakona podrazumijevaju se usluge pružanja komunalnih usluga od interesa za fizičke i pravne osobe te financiranje komunalnih djelatnosti, izgradnja, korištenje, upravljanje i održavanje objekata komunalne infrastrukture kao cjelovitog sustava na području jedinica lokalne samouprave (JLS) Županije i na području Županije. Prema Zakonu, gradovi i općine koje ulaze u sastav Županije osiguravaju obavljanje komunalnih djelatnosti po načelima održivog razvoja. Na području Županije djeluje više komunalnih poduzeća:  Grad Mostar - J.P. „Komunalno“ d.o.o, J.P. „Parkovi“ d.o.o., J.P. „Komos“ d.d.;

28 „Narodne novine HNŽ/K“, br. 4/2016

 Grad Čapljina – J.P. „Čapljina“ d.o.o.,  Općina Čitluk – J.P. „Broćanac“ d.o.o.,  Općina Jablanica – J.P. „Jablanica“ d.d.,  Općina Konjic – J.P. „Standard“, d.o.o.  Općina Neum – J.P. „Komunalno Neum“ d.o.o.,  Općina Prozor-Rama – J.P. „Vodograd“ d.o.o.,  Općina Ravno – J.P. „Popovo“ d.o.o.,  Općina Stolac – J.P. „Komunalno“ d.o.o.

Vodoopskrba. Hercegovačko-neretvanska županija ima značajne resurse pitke vode. Ukupna raspoloživa količina pitke vode u HNŽ-u procjenjuje se na 6.795 m3/s, što je oko 21,4% ukupno raspoložive vode za piće u Federaciji BiH. Prema zalihama pitke vode u Županiji, ako bi se one ravnomjerno rasporedile na broj stanovnika u HNŽ-u, dnevno bi po stanovniku bilo raspoloživo oko 2.550 l, dakle oko 8,5 puta više u odnosu na minimalno potrebnih 300 l/stan./dan29. Procjenjuje se da od ukupne količine isporučene vode, 70% čini potrošnja vode u kućanstvima, dok se veći industrijski objekti najčešće opskrbljuju iz vlastitih izvora. 30 Specifična potrošnja vode prema dostupnim podacima u Županiji iznosi 591,90 l/stan./dan31. Za vodoopskrbu se koristi uglavnom voda dobre kakvoće, iz vrela i izvora te podzemne vode, osobito vode iz intergranularnih sredina za koje je značajna sposobnost autopurifikacije (samopročišćavanja), tako da se provodi samo njihova dezinfekcija. Prema rezultatima monitoringa izvorišta i podzemnih voda koje se koriste u vodoopskrbi na području HNŽ-a samo za izvorište Gabela utvrđeno je loše stanje zbog visokog sadržaja klorida (uslijed zaslanjenja). Ostala izvorišta i vodocrpilišta imaju dobro kemijsko stanje.

Tabela 64. Rezultati monitoringa izvorišta i podzemnih voda u razdoblju 2016.-2018

Grad Naziv izvorišta/ 2016 2017 2018 vodocrpilišta

Čapljina Bjelave dobro dobro dobro

Čapljina Gabela loše loše loše

Čitluk Biletić polje dobro dobro dobro Jablanica Komadinovo vrelo dobro dobro

Jablanica Šanica dobro dobro Konjic Ljuta dobro dobro dobro

Mostar Arape mlin dobro

Mostar Bošnjaci dobro dobro dobro Mostar Buna dobro dobro dobro

Mostar Bunica dobro dobro

Mostar Jasenica dobro

Mostar Radobolja dobro dobro dobro

29 Studija vrednovanja i pogodnosti prostora za prostorni razvoj HNŽ/K, 2011 30 Prostorna osnova HNŽ/K 31 Izvješće o razvitku s pregledom provedbe strategije razvitka HNŽ-a za 2018. godinu

Mostar Salakovac dobro dobro dobro

Mostar Studenac dobro dobro dobro

Mostar Vrba dobro

Neum Blace dobro dobro dobro

Prozor/Rama Krupić dobro dobro dobro Stolac Bregava dobro dobro dobro

. No unatoč vodnom bogatstvu, priključenost stanovništva na javne vodoopskrbnu mrežu značajno se razlikuje među JLS. Dobra pokrivenost se može konstatirati za područje Općine Čitluk, Grada Mostara i Grada Čapljine. Priključenost na vodoopskrbnu mrežu općenito slabija u ruralnim područjima, gdje pojedina naselja u Županiji nisu obuhvaćena postojećim vodoopskrbnim sustavima te je vodoopskrba ograničena na čatrnje i cisterne za vodu. Problemi po pitanju vodoopskrbe u HNŽ-u su i veliki gubitci vode (49,71% prosječna vrijednost u HNŽ/K), za koji iznose i do 70%32. Stoga je na postojećim vodoopskrbnim sustavima potrebno obaviti nužne popravke na dotrajalim distributivnim mrežama i drugim objektima, kako bi se gubitci vode smanjili i osigurala kvalitetnija vodoopskrba stanovništva. Otpadne vode. Sustav odvodnje otpadnih voda u Hercegovačko-neretvanskoj županiji uglavnom je reguliran i ograničen na uža gradska središta. Priključenost stanovništva na kanalizaciju značajno se razlikuje među JSL, a prosječna pokrivenost u HNŽ/K je 41,40%. Pročistači za tercijarni tretman otpadnih voda u djelomičnom ili punom kapacitetu u funkciji su u Čitluku (za 14.000 ES), Konjicu (za 15.000 ES) i Mostaru (za 100.000 ES). Pročistač otpadnih voda u Neumu dio je Regionalnog odvodnog sustava Komarna-Neum-Mljetski kanal. Postrojenje za pročišćavanje je smješteno u Republici Hrvatskoj, na poluotoku Pelješcu (lokacija Vitina-Ston) te je međudržavnog karaktera. Sustav nije razvijen u svom konačnom kapacitetu (30.000ES), a njime je obuhvaćeno oko 70% otpadnih voda grada Neuma. Deponiranje otpadnih voda, osobito u ruralnim područjima, često je riješeno septičkim jamama, čija neadekvatna izgrađenost ili neodržavanje može dovesti do prodora otpadnih voda u podzemlje, s obzirom na propusnost krške podloge. Tabela 65Pokazatelji korištenja voda na području HNŽ/K

Priključenost Priključenost na Broj stanovnika Broj stanovnika Gubitci vode u na vodovod kanalizaciju (%) koji se opslužuju priključen na sustavu (%) vodovodom konalizaciju (st) (%) (st) Čapljina 95,98 32,14 23.892 6.000 68,00 Čitluk 100,00 34,24 20.444 7.000 26,67 Jablanica 69,37 57,98 6.700 5.600 33,45 Konjic 56,76 41,74 13.600 10.000 33,33 Mostar 97,57 72,67 100.700 75.000 49,80 Neum 63,25 39,53 4.800 3.000 63,05 Prozor- 40,70 18,50 5.500 2.500 50,75 Rama Ravno - - - - - Stolac 58,45 35,21 8.300 5.000 72,59

32 Izvješće o razvitku s pregledom provedbe strategije razvitka HNŽ-a za 2018. godinu

Ukupno: 72,76 41,50 183.936 114.100 49,71 Izvor podataka: Agencija za vodno područje Jadranskog mora, 2019 (izračun)

Prisutno je i ispuštanje otpadnih voda iz domaćinstava i industrije izravno u recipijent (podzemne i nadzemne tokove), bez njihovog prethodnog pročišćavanja. Prema dostupnim evidencijama iz Registra o ispuštanjima otpadnih voda u površinske/podzemne vode Federalnog ministarstva okoliša i turizma (www.fmoit.gov.ba) za proteklo trogodišnje razdoblje (2016. do 2018.), otpadne vode koje se izravno ispuštaju u vodna tijela iz postrojenja na području Županije u najvećoj mjeri sadrže amonijak (NH3). Najčešći izvori zagađenja su u sektorima ekstraktivne i mineralne industrije te metalne i prehrambene industrije, energetike, građevinarstva i upravljanja otpadom. Tabela 66. Ispuštanje otpadnih voda u površinske/podzemne vode iz postrojenja na području HNŽ-a u razdoblju od 2016. do 2018. godine

ZAGAĐUJUĆA TVAR UKUPNO (KG/GOD) 2016. 2017. 2018. CINK I SPOJEVI (KAO ZN) 26,42 136,58 19,46 NIKAL I SPOJEVI (KAO NI) 20,38 1,43 BAKAR I SPOJEVI (KAO CU) 11,71 10,37 9,63 KROM I SPOJEVI (KAO CR) 28,77 - 2,02 KLOR I ANORGANSKI SPOJEVI (KAO HCL) 206,72 - -

AMONIJAK (NH3) 529,84 511,94 1,90 OKSIDI DUŠIKA (NOX/NO2) 73,62 0,91 UKUPNO: 897,45 659,80 36,48 Izvor podataka: Registar o postrojenjima i zagađivanjima Federalnog ministarstva okoliša i turizma (www.fmoit.gov.ba)

Važan segment u upravljanju vodama, osim njihovog očuvanja, je i zaštita od voda. Prema Studiji ranjivosti prostora HNŽ/K, područja posebno ugrožena poplavama obuhvaćaju donji tok Neretve, nizvodno od Mostara i Mostarsko blato. Za očekivati je da će se vremenski ekstremi u narednom periodu pojačati i na području Županije, kao posljedica predviđanih klimatskih promjena. Sukladno tome, u naredno periodu potrebno je identificirati područja u HNŽ/K koja su osjetljiva na klimatske primjene i utjecaje klimatskih scenarija na prirodne resurse i ljudske djelatnosti, kao i integrirati mjera ublažavanja u strateške i planske dokumente te jačati kapacitete za upravljanje prirodnim rizicima (poplave, suše, požari, potresi, klizišta).

2.24. Upravljanje otpadom Problematika zbrinjavanja otpada u HNŽ-u vrlo je složena. Održivo upravljanje otpadom predstavlja jedan ključnih okolišnih izazova na području Županije te je u tijeku je izrada Plana upravljanja otpadom. Prosječna dnevna proizvodnja komunalnog otpada po stanovniku Županije iznosi oko 1,0 kg, odnosno 365 kg po stanovniku godišnje.33 Prema dostupnim podacima uslugama odvoza komunalnog otpada obuhvaćeno je oko 77% kućanstava iz urbanih i jednog dijela pristupačnih ruralnih područja34, od čega se razina reciklaže procjenjuje na 3%35. Otpad iz postrojenja koja se

33 Zavod za javno zdravstvo HNŽ, 2020 34 Nacrt upravljanja otpadom na području HNŽ/K 35 Izvješće o razvitku s pregledom provedbe strategije razvitka HNŽ-a za 2018. godinu

nalaze na području HNŽ-a prema dostupnim podacima imaju nešto veći stupanj reciklaže, što se prvenstveno odnosi na opasni otpad i otpad koji se odlaže van lokacije postrojenja u BiH.36 Proizvodnja otpada se značajno razlikuje među gradovima/općinama, a u pravilu je veća u urbanim središtima. Prikupljanje, prijevoz i zbrinjavanje otpada uglavnom je neselektivnog karaktera. Odlagališta otpada uglavnom su otvorenoga tipa, smještena u prirodnim uvalama, rasjedima i često nisu propisno sanitarno uređena (s iznimkom odlagališta Uborak). Otpad iz dijela kućanstava koja nisu pokrivena uslugama odvoza uglavnom se odlaže na neuređenim (ilegalnim, divljim) odlagalištima, koje se povremeno spaljuju, što predstavlja ozbiljan okolišni i zdravstveni problem, obzirom da su često u blizini naselja i vodotoka. Prema dostupnim podacima na području HNŽ-a prisutan je veliki broj ilegalnih odlagališta, koja su samo djelomično ili nisu uopće sanirana. Povećanje obima organiziranog odvoza otpada u Županiji, zasigurno bi doprinijelo smanjenju broja divljih odlagališta otpada. Osim javnih komunalnih poduzeća na razini JLS, u upravljanju otpadom sudjeluju i drugi subjekti. U proteklom periodu (2003. – 2018.) izdane su i okolišne dozvole iz mjerodavnosti MTTO HNŽ-a za aktivnosti male privrede u upravljanju otpadom za ukupno 10 poduzeća37.

Grafikon 9 . Proizvodnja komunalnog otpada i pokrivenost uslugom odvoza otpada

Količina komunalnog otpada u odnosu na ukupno prikupljeni otpad u Županiji (%) Pokrivenost uslugom zbrinjavanja otpada (%) 95 90 90 80 75 70 70 70 50 40 18 15 7 6 6 5 3 0

Tabela 67. Odlaganje i tretman otpada iz postrojenja u HNŽ-u (razdoblje 2013.-2018.)

2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. OPASNI OTPAD (T/GOD) 57,67 52,43 2.066,94 4.120,10 - 2.087,25 ODLOŽENI (%) 98,2 76,5 91,6 99,9 - 90,2 RECIKLIRANI (%) 1,8 23,5 8,4 0,1 - 9,8 ODLAGANJE OTPADA UNUTAR 53,39 18.491,10 775,61 171,16 3.372 1.934,30 LOKACIJE POSTROJENJA (T/GOD) ODLOŽENI (%) 90,3 3,0* 92,8 99,4 99,3 99,9 RECIKLIRANI (%) 9,7 97,0* 7,2 0,6 0,7 0,1 ODLAGANJE OTPADA VAN 13.963,63 9.960,32 8.675,81 13.255,42 13.548,73 13.331,84 LOKACIJE POSTROJENJA

36 Registar o postrojenjima i zagađivanjima Federalnog ministarstva okoliša i turizma (www.fmoit.gov.ba) 37 Registar dozvola za upravljanje otpadom Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša HNŽ/K (www.mtto- hnz-k.ba)

(T/GOD) ODLOŽENI (%) 87,4 85,8 67,7 28,8* 77,9 80,4 RECIKLIRANI (%) 12,6 14,2 32,3 71,2* 22,1 19,6 Izvor podataka: Registar o postrojenjima i zagađivanjima Federalnog ministarstva okoliša i turizma (www. fmoit.gov.ba) (*podaci odstupaju od prosijeka)

2.25. Prometna infrastruktura Zahvaljujući svom položaju, Hercegovačko-neretvanska županija predstavlja veoma važan prometno- strateški pravac, koji povezuje kontinentalni središnji dio Bosne i Hercegovine s Jadranskim morem. Županija ima zastupljene sve vidove prometa, što je komparativna prednost i potencijal za daljnji razvoj, prije svega proizvodnog i uslužnog sektora HNŽ-a. Okosnicu međunarodnih prometnih tokova u Županiji čini Transeuropski koridor Vc, a četiri od ukupno devet dionica buduće autoceste u završnom dijelu prolazi kroz HNŽ, od Konjica do južne granice s Republikom Hrvatskom, u Bijači, povezujući kopneni dio BiH s morem i pomorskom lukom Ploče. Najjužnija poddionica Zvirovići – Bijača (dionica Počitelj-Bijača) duljine 10,25 km je u funkciji, a na području HNŽ-a u tijeku su radovi ili pripremne radnje na još dvije poddionice: poddionici Počitelj- Zvirovići duljine 11,07 km (dionica Počitelj-Bijača) te poddionici Buna-Počitelj, duljine 7,2 km (dionica Mostar jug-Počitelj)38. Završni dio Koridora Vc od Počitelja do Bijače ujedno je dio planirane Jadransko-jonske autoceste (JJAC). Zračni promet u Županiji obavlja se putem Međunarodne zračne luke Mostar, dok željeznički promet karakterizira jednokolosiječna pruga koja prati tok Neretve te povezuje željezničku mrežu Europe s lukom Ploče. Glavni cestovni koridor u Županiji je magistralna cesta M-17 Bradina-Konjic-Jablanica-Mostar- Čapljina-Metković, dužine 126,25 km. Tehnički elementi ove ceste su uglavnom dobri, ali su nužna daljnja poboljšanja prometne sposobnosti i sigurnosti39. Ukupna dužina magistralnih i regionalnih cesta u HNŽ-u u 2019. godini iznosila je 752,97 km40. Magistralne ceste su ključne prometnice u Županiji kojima su povezana gotovo sva administrativna središta, osim Ravnog. Ukupna dužina magistralnih cesta u 2019. godini iznosila je 403,97 km, s prosječnom gustoćom od 9,18 km/100 km2, a dužina regionalnih cesta iznosila je 349 km, s gustoćom od 7,93 km/100 km2. U odnosu na 2018. godinu ukupna dužina magistralnih i regionalnih cesta povećana je za 43,97 km. Mreža lokalnih cesta je bolja, a njihova je najveća gustoća na području općina Prozor-Rama i Čitluk, a najmanja u općini Ravno41.

Tabela 68. Cestovna infrastruktura u HNŽ-u u 2018. godini

Cestovna Željezničke Magistralni Regionalni Ukupno magistralni Lokalni putovi infrastruktura (km) pruge putovi putovi i regionalni putovi

Čapljina 21 47 30 77 96 Čitluk 5 12* 50 50 88 Jablanica 17 29 30 59 50 Konjic 39 29 115 144 369 Mostar 64 90 50 140 256 Neum 0 44 12 56 89

38www.jpautoceste.ba 39 Prostorno-prometna studija cestovne mreže HNŽ/K, 2006 40 Federalni zavod za programiranje razvoja, 2020 41Federalni zavod za programiranje razvoja, 2019.

Prozor-Rama 0 53 51 104 371 Ravno 0 0 23 23 41 Stolac 0 35 21 56 98 Ukupno: 146 339 382 709 1.458 Izvor podataka: Federalni zavod za programiranje razvoja, 2019 (* Strategija razvitka Općine Čitluk)

Cestovna mreža u Županiji je dobro razvijena i dobrim dijelom modernizirana, no pojedini dijelovi cestovne infrastrukture, a osobito tehnički elementi regionalnih i lokalnih cesta, nisu primjereni prometnom opterećenju. U narednom planskom periodu treba osigurati njihovo kontinuirano održavanje, a usporedo s tim i postupno proširenje, odnosno rekonstrukciju. Cestovni promet dominira u Županiji, a osobito je značajan za prijevoz putnika i roba. Količina prevezene robe u 2019. godini iznosila je 160.826 tisuća tonskih kilometara te bilježi značajan rast u odnosu na 2015. godinu. Nasuprot tomu, cestovni prijevoz putnika u proteklom petogodišnjem periodu je u padu. Broj registriranih vozila na području Hercegovačko-neretvanske županije je u stalnom porastu, a osobito udio vozila starijih od 15 godina. U 2019. godini registrirano je ukupno 76.601 cestovno motorno i priključno vozilo, od čega je najveći broj registriranih putničkih vozila (86,81%). Najveći broj vozila registrirano je području Grada Mostara (54,18%), a najmanje u općini Neum (1,85%)42. Tabela 69. Cestovni prijevoz robe i putnika u HNŽ-u

Prijevoz robe i putnika 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. Cestovni prijevoz robe Prijeđeni km vozila (u tis.) 12.693 15.174 16.395 16.833 18.108 Prevezeno tona robe (u tis.) 95 262 283 266 289 Tonski km (u tis.) 57.517 132.772 147.545 146.005 160.826 Cestovni prijevoz putnika Prijeđeni km vozila (u tis.) 5.993 5.925 6.260 5.541 5.287 Prevezeni putnici (u tis.) 931 958 928 726 700 Putnički km (u tis.) 277.507 273.514 189.346 158.920 149.885 Gradsko-prigradski prijevoz Prijeđeni km ukupno (u tis.) 1.738 1.739 1.758 1.732 1.690 Prevezeni putnici (u tis.) 1.001 920 907 850 Izvor podataka: Federalni zavod za statistiku, 2020 Ključni problemi s kojima se suočava sektor prometa uvjetovani su zastojem u ekonomskom razvitku što se izravno odražava na priliv namjenskih sredstava za ceste, a postojeća raspodjela namjenskih sredstava za ceste dovoljna je samo za održavanje i dijelom rehabilitaciju. Također primjetan je rastući trend prometnih nesreća sa smrtno stradalim sudionicima u prometu, što nameće potrebu upravljanja sigurnošću prometa kroz uspostavu informacijskog sustava prometnih nesreća s ciljem prevencije. Uočeni problemi vezani su i za negativne učinke smanjenja mobilnosti stanovništva na poslovanje prijevozničkih poduzeća i nedovoljnu iskorištenost kapaciteta Zračne luke Mostar. U narednom periodu potrebno razvijati prometni sustav prema načelu ekonomske održivosti uz značajnije investicije u mrežu regionalnih cesta (putem povoljnih kreditnih sredstava, grantova, EU fondova), kao i poboljšati stupanj usklađenosti regionalnih cesta s cestama višeg ranga. Također, potrebno je poticati veće korištenje željezničkog transporta u prijevozu robe te poticati aktivnosti na

42Federalni zavod za statistiku, 2020.

izradi studijske projektne dokumentacije za dio Jadransko-jonske auto ceste kroz HNŽ/K, na dionici interregionalni čvor Počitelj spoj s cestom Stolac-Neum u dužini od cca 22 kilometra. Prometna povezanost u Županiji ima potencijal za razvoj intermodalne prometne mreže: Zračna luka Mostar nalazi se u gravitacijskom području dva prometna koridora (Vc i JJAC), ima mogućnost izravnog priključka na glavnu željezničku prugu, nalazi se u neposrednoj blizini čvora na autocesti (Vc) Mostar- jug te je najbliža zračna luka koja je dobro povezana s Lukom Ploče. Te prednosti u razmatranom razdoblju upućuju na potrebu izrade novog strategijskog pristupa regionalnom razvoju intermodalne prometne mreže kako bi se definiralo novo mjesto i uloga Zračne luke Mostar, s ciljem samoodrživosti.

2.26. Elektroenergetska infrastruktura i proizvodnja/potrošnja električne energije Na području HNŽ-a djeluju dva elektroprivredna poduzeća odgovorna za opskrbu kupaca električnom energijom: J.P. EP HZ HB d.d. Mostar i J.P. EP BiH d.d. Sarajevo. Prijenosnu mrežu HNŽ/K čine:  nadzemni vodovi 110, 220 i 400 kV naponske razine,  transformatorske stanice 400/x kV, 220 /x kV i 110 /x kV i  rasklopna postrojenja. Na čitavom području HNŽ-a najrazvijenija je 110 kV mreža, koja je građena od pedesetih godina prošloga stoljeća do danas43. Opskrba električnom energijom na području HNŽ-a je zadovoljavajuća. Ukupna potrošnja električne energije u javnim objektima na području HNŽ-a u 2015. godini iznosila je 21.000 MWh, od čega je udio obnovljivih izvora energije (OIE) iznosio 15 MWh44. U narednom periodu potrebno je provoditi aktivnosti na izgradnji novih i revitalizaciji postojećih dalekovoda i transformatorskih stanica, kao i povećanju udjela OIE u ukupnoj potrošnji. Proizvodnja električne energije je uz prerađivačku industriju najjača grana proizvodnog sektora. Hidroenergetski potencijal dominira u proizvodnji električne energije u HNŽ-u. Na teritoriji Županije izgrađeno je sedam hidroelektrana, od kojih je jedna na slivu rijeke Trebišnjice (CHE Čapljina), dok je preostalih šest na slivnom području rijeke Neretve. Ukupna instalirana snaga iz hidroelektrana u Županiji iznosi 1.216 MW, a očekivana proizvodnja je 3.261 GWh. Posljednjih godina primjetan je porast izgradnje malih hidroelektrana (MHE), a naročito na području općina Konjic i Jablanica. U strukturi potrošnje električne energije dominiraju kućanstva (61,4%), industrija (13,1%), javna rasvjeta (2,5%) i ostala potrošnja (23%).45 Obujam proizvodnje i opskrbe električnom energijom i plinom u HNŽ-u u porastu je posljednje dvije godine. Značajan rast zabilježen je u 2018. godini (43,8%) nakon dvije godine pada i to za 62,2 postotnih bodova više u odnosu na godinu ranije. U 2019. godini također je ostvaren rast obujma proizvodnje i opskrbe električnom energijom i plinom za 10,2%46. Tabela 70. Postojeće hidrelektrane u HNŽ

Hidroelektrana Snaga (MW) Očekivana godišnja Sustav proizvodnja (GWh)

HE Jablanica 180 770 EP BiH

43 Prostorna osnova HNŽ/K 44 Izvješće o razvitku s pregledom provedbe strategije razvitka HNŽ-a za 2018. godinu 45 Prostorna osnova HNŽ/K 46Federalni zavod za programiranje razvoja, 2020

HE Grabovica 114 334 EP BiH HE Salakovac 210 410 EP BiH CHE Čapljina 420 620 EP HZ HB HE Rama 160 650 EP HZ HB HE Mostar 72 310 EP HZ HB HE Mostarsko blato 60 167 EP HZ HB Ukupno: 1.216 3.261 Izvor podataka: EP BiH, EP HZ HB

Tabela 71. Indeks proizvodnje i opskrbe električnom energijom i plinom u HNŽ-u i FBiH za razdoblje od 2015. do 2019. godine

Godina/indeks 2015/2014 2016/2015 2017/2016 2018/2017 2019/2018 HNŽ 101,7 92,1 81,4 143,8 110,2 FBIH 98,5 100,4 98,1 106,1 94,9 Izvor podataka: Federalni zavoda za programiranje razvoja, 2016-2020

Obnovljivi izvori energije (OIE) i energetska učinkovitost. Potrebnu pozornost u narednom periodu treba obratiti dobivanju električne energije iz obnovljivih izvora energije, što je usko povezano s povećanjem energetske učinkovitosti. U posljednjih nekoliko godina na području Županije intenzivirana su ulaganja u energetsku učinkovitost kroz programe obnove i utopljavanja javnih objekata (ulaganja cca 20 mil. KM u proteklih pet godina) i ulaganja u OIE. Sektor zgradarstva, koji je u EU odgovoran za 40%-tnu ukupnu potrošnju energije s tendencijom rasta u budućnosti, svakako je i sektor s najvećim potencijalom uštede energije u Županiji. Programom energetske učinkovitosti u HNŽ/K planirana je obnova i utopljavanje više od 30 javnih objekata, prvenstveno obrazovnih i zdravstvenih institucija.

Tabela 72. Registar projekata OIE u HNŽ-u od 01/2013. do 12/2018. godine

OBLIK OIE INSTALIRANA SNAGA (MW) PLANIRANA PROIZVODNJA (MWH) Izgrađena postrojenja HIDROELEKTRANE 12,60 53.755,00 FOTONAPONSKE ELEKTRANE 8,48 12.164,88 VJETROELEKTRANE 0,1 305,00 UKUPNO 21,18 66.224,88 postrojenja u izgradnji HIDROELEKTRANE 4,93 220.775,40 FOTONAPONSKE ELEKTRANE 11,41 16.511,70 VJETROELEKTRANE 0,12 366,00 UKUPNO 16,46 237.653,10 Izvor podataka: Registar projekata OIEiEK (www.operatoroieiek.ba)

Iako se hidroenergija smatra okolišno prihvatljivijom u odnosu na energiju iz fosilnih goriva, ipak izgradnjom brana i akumulacija velikih hidroelektrana remete se vodeni ekosustavi uslijed izmjene režima toka vode, degradacije i fragmentacije staništa, čime se pridonosi procesima eutrofikacije i erozije, a uslijed punjenja sedimentom akumulacije imaju ograničen vijek trajanja. Iskorištavanje

energije vjetra u EU je najbrže rastući segment proizvodnje iz obnovljivih izvora energije. U novije vrijeme i na području HNŽ-a počinje iskorištavanja energetskih potencijala vjetra. Prema raspoloživim podacima na području Županije mogu očekivati srednje brzine vjetra između 4,5 m/s i 6 m/s47 te postoji više lokacija s potencijalom proizvodnje električne energije. Posljednjih godina u Županiji su pokrenute aktivnosti na realizaciji projekata izgradnje VE Podveležje, VE Pločno, VE Velika Vlajna/Jastrebinka, VE Pakline i VE Ljubuša. S obzirom na broj sunčanih dana u godini, Županija (osobito njeni južni dijelovi) ima značajan potencijal proizvodnje energije iz fotonaponskih solarnih ćelija i solarnih kolektora. U proteklom periodu (2018.-2020.) u nadležnosti Ministarstva gospodarstva HNŽ/K dodijeljeno je ukupno 35 koncesija za 57 objekata fotonaponskih elektrana48 čija bi ukupna instalirana snaga trebala iznositi 1.004,53 kW. Najveća instalirana snaga objekata za koje su dodijeljene koncesije je na području Općine Stolac (7.856,85 kW), slijedi Općina Čitluk (1.298,68 kW), Općina Ravno (600 kW), Grad Mostar (150 kW) i Općina Prozor-Rama (135 kW). S obzirom na prirodne potencijale Županije u pogledu izvora obnovljive energije, postojeći trendovi iskorištavanja energije vjetra i Sunca, svakako imaju potencijal za daljnji razvoj, kako u proizvodnji električne energije, tako za uvođenje i razvoj sustava grijanja/hlađenja, koji u urbanim središtima Županije nedostaju.

2.27. Stanje prostorno planske dokumentacije

U kontekstu prostorno-planske dokumentacije, na području Hercegovačko-neretvanskog kantona usvojen je prijedlog Prostornog Plana HNŽ/K od strane Vlade HNŽ/K u lipnju 2018. godine. Pored toga, aktuelan je i Prostorni plan PP Hutovo blato, za razdoblje 2013. – 2023. koji je na snazi od studenog 2016. godine. Devet lokalnih zajednica HNK ima usvojene prostorne planove kako slijedi:

 Općina Ravno: Prostorni plan za razdoblje 2007. - 2017. na snazi od studenog 2011. godine

 Općina Čapljina: Prostorni plan za razdoblje 2010. – 2020. na snazi od veljače 2012. godine

 Općina Čitluk: Prostorni plan za razdoblje 2010. – 2020.; na snazi od studenog 2013. godine

 Općina Prozor-Rama: Prostorni plan za razdoblje 2010. – 2020. na snazi od travnja 2013. godine

 Općina Stolac: Prostorni plan za razdoblje 2013. – 2023. na snazi od travanj 2015. godine

 Općina Jablanica: Prostorni plan za razdoblje 2016. – 2025. na snazi od lipanj 2017. godine

 Općina Konjic: Prostorni plan za razdoblje 2013. – 2033. na snazi od prosinac 2016. godine

 Općina Neum: Prostorni plan za razdoblje 2010. – 2020. na snazi od srpanj 2011. godine

 Grad Mostar: na snazi Prostorni plan Općine Mostar iz 1988. godine.

2.28. Javna uprava Hercegovačko-neretvanskog kantona

2.28.1. Organizaciona struktura kantonalne uprave

47Global Wind Atlas 48 Ministarstvo gospodarstva HNŽ/K

Zakonodavnu vlast Hercegovačko-neretvanskog kantona vrši Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona. Skupština Kantona potvrđuje imenovanje i razrješenje Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona kantona.

Vlada ima 12 članova, a čine je premijer i 11 ministara. Ministarstva Hercegovačko-neretvanskog kantona čine: 1. Ministarstvo finansija 2. Ministarstvo privrede 3. Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša 4. Ministarstvo građenja i prostornog uređenja 5. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede 6. Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave 7. Ministarstvo saobraćaja i veza 8. Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta 9. Minisatrstvo unutrašnjih poslova 10. Ministarstvo za pitanja boraca 11. Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite

Kantonalne organe uprave, upravne organizacije i druge kantonalne organe čine: 11 ministarstava, 2 uprave - Uprava za geodetske i imovinsko pravne poslove i Uprava za prognanike i izbjeglice. Organizacionu strukturu kantonalne uprave čine i Kabinet Premijera, Ured za zakonodavstvo, Stručna služba Vlade HNK, Arhiv HNK i Kantonalno javno pravobranilaštvo. U okviru organizacione strukture Vlade HNK nalaze se i zavodi i to: Zavod za školstvo HNK, Pedagoški zavod HNK i Zavod za zaštitu kulturno-historijske baštine HNK.

2.28.2. Imovina u vlasništvu Hercegovačko-neretvanskog kantona

Potrebni podaci

2.28.3. Stanje administrativnih usluga i ljudskih resursa kantonalne uprave

U kantonalnim organima uprava je u 2019. godini biloo zaposleno xxxx radnika, uključujući i ovlaštena službena lica. Najveći broj radnika zaposlen je u Ministarstvu unutrašnjih poslova, koje zapošljava xxxx% od ukupnog broja radnika zaposlenih u kantonalnim ministarstvima i organima uprave.

Sveukupna kadrovska popunjenost kantonalnih ministarstava i organa uprave je xxx%.

Potrebni podaci

Broj administrativno-upravnih i drugih postupaka

Potrebni podaci

U skladu sa Članom 5. Zakona o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u FBiH (Službene novine Federacije BiH broj 32/17), institucionalni okvir za razvojno planiranje i upravljanje razvojem čine Vlada Federacije BiH, federalni organi uprave i federalne upravne organizacije, Federalni zavod za programiranje razvoja, vlade kantona, kantonalni organi uprave i kantonalne upravne organizacije, jedinice lokalne samouprave i tijela za poslove razvojnog planiranja i upravljanja razvojem u

97 kantonima i jedinicama lokalne samouprave. Navedeni Zakon i propratne uredbe (Uredba o evaluaciji strateških dokumenata u FBiH, Uredba o izradi strateških dokumenata u FBiH i Uredba o evaluaciji strateških dokumenata u FBiH) predviđaju uspostavu i efikasno funkcionisanje tijela za poslove razvojnog planiranja i upravljanja razvojem u kantonima u cijelom procesu razvojnog planiranja i upravljanja razvojem.

U skladu sa zakonodavnim okvirom o planiranju i upravljanju razvojem u Federaciji Bosne i Hercegovine tokom 2019. godine izvršena je evaluacija s ciljem pružanja blagovremenih i relevantnih informacija prilikom određivanja razvojnih prioriteta i strateških pravaca, kao i unapređenja javnih politika korištenjem rezultata evaluacije strategije HNK. Proces evaluacije utvrdio je nedostatke u institucionalnim kapacitetima za upravljanje razvojem na nivou Vlade HNK. Dokumentom Strategije za period 2017.-2020. bilo je predviđeno formiranje Stručne službe za razvoj i međunarodne projekte kao zasebne stručne službe Vlade HNK, koja bi imala funkciju JURA, ali koja do sada nije uspostavljena, ali je kao prijelazno rješenje formiran Odbor za praćenje Strategije razvoja Hercegovačko-neretvanskog kantona, koji u ime Vlade HNK koordinira razvojem u Kantonu. Odbor broji sedam (7) članova a isti su odgovorni za praćenje sektora okoliša, društvenog razvoja te ekonomskog razvoja i infrastrukture.

Nalazi evaluacije ukazali su da nepostojanje zvanične jedinice za upravljanje razvojem koja će obavljati poslove Tijela za poslove razvojnog planiranja i upravljanja razvojem, a u skladu sa Zakonom o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u FBiH, utiče i na neadekvatno planiranje, praćenje, implementaciju i izvještavanje o realizaciji strateških prioriteta za HNK. Uvažavajući navedene činjenice, preporuke u sklopu izvještaja o razvoju ukazuju da je uspostava, kapacitiranje i funkcionisanje JURA-e bitna pretpostavka provedbe Zakona, ali i istinskog upravljanja Strategijom razvoja i ukupnim razvojem HNK. HNK je jedan od dva kantona koji još nisu uspostavile osnovnu 49 kariku sistema upravljanja razvojem – jedinicu za upravljanje razvojem što je u procesu izrade nove strategije razvoja za planski period 2021.-2027. godina neophodno urediti.

Tabela 73 Pregled kadrosvke strukture kantonalnih organa uprave

Broj administrativno-upravnih i drugih postupaka

Potrebni podaci

2.29. Analiza budžeta i projekcije finansiranja realizacije strategije razvoja

2.29.1. Analiza budžeta i projekcije finansiranja realizacije strategije razvoja U periodu prethodne 4 godine odnosno period od 2017. do 2020. godine, za implementaciju razvojnih prioriteta i/ili kapitalnih/infrastrukturnih investicija ukupno je planirano 133,99 miolina KM, od čega vlastitih sredstava 63,9 miliona KM (47,7%) i sredstava iz drugih izvora u iznosu od 70,09 miloin KM (52,3%).

Tabela 74 Izvori i iznosi sredstava za finansiranje projekata iz Strategije razvoja HNŽ/K za period 2017.-2020. godina

Struktura Iznosi sredstava za finansiranje Strategije integrisanog -2020. godina u KM izvora/prosječno razvoja HNŽ za period 2017. Izvori sredstava godišnje Godina Period Period Prosječno Učešće Učešće 2017. 2018-2020. 2017-2020 godišnje

49 Izvještaj o razvoju s pregledom provedbe Strategije razvoja Hercegovačko-neretvanskog kantona za 2018. godinu str. 18.

Uštede na tekućim izdacima koje se mogu koristiti za razvojne 200.000 3.000.000 3.200.000 800.000 5,0% projekte Ukupan iznos kapitalnih izdataka u 2.700.000 20.000.000 22.700.000 5.675.000 35,5% korist Strategije razvoja

Vlastita namjenska sredstva 8.000.000 30.000.000 38.000.000 9.500.000 59,5% razvojnih projekata Strategije Vlastita sredstva - UKUPNO 10.900.000 53.000.000 63.900.000 15.975.000 100,0% 47,7% Financiranje iz kreditnih sredstava od domaćih i međunarodnih 2.000.000 12.000.000 14.000.000 3.500.000 20,0% financijskih institucija (WB, EBRD,EIB) Nepovratna sredstava (IPA, 800.000 16.000.000 16.800.000 4.200.000 24,0% COSMO, IPARD)

Sredstva iz programa Javnih 5.500.000 21.765.000 27.265.000 6.816.250 38,9% investicija F BiH Instrumenti i programi na razini 1.225.000 6.000.000 7.225.000 1.806.250 10,3% BiH Donacije 1.000.000 3.800.000 4.800.000 1.200.000 6,8%

Vanjski izvori - UKUPNO 10.525.000 59.565.000 70.090.000 17.522.500 100,0% 52,3% Iznos za financiranje Strategije- 21.425.000 112.565.000 133.990.000 33.497.500 100,0% SVEUKUPNO Izvor: Godišnji izvještaji o razvoju HNK/Ž, Izvještaji o izvršenju budžeta/proračuna

Analizom podataka o realizaciji finansijskog okvira na godišnjoj osnovi za period 2017.-2018. godina utvrđeno je da je viši nivo realizacije zabilježen u 2018. godini, kada je stepen realizacije sredstava u odnosu na plan iznosio 88,9%, u odnosu na nivo realizacije zabilježen u 2017. godini, kada je stepen realizacije sredstava u odnosu na plan iznosio 50,2%. To se vezuje, prije svega za nerealnu procjenu namicanja vanjskih izvora sredstava u 2017. godini čiji je nivo realizacije u ovoj godini iznosio samo 3,9% odnosno 407,8 miliona KM. U 2018. godini bilježi se značajnije učešće inostranih donatora u realizaciji strateških intervencija, što se vidi iz pokazatelja u Tabeli 74. Godišnji izvještaj o razvoju za 2019. godinu nije urađen tako da nemamo pokazatelje o izvršenju strategije za ovu godinu.

Tabela 75 Pregled planiranih i realiziranih finansijskih sredstava za implementaciju Strategije po godinama u periodu 2017-2018. godina

2017. godina 2018. godina Izvor sredstava Planirano Realizirano % Planirano Realizirano % Budžet HNŽ/K 10.900.000 10.346.466 94,9% 13.265.347 Vanjski izvori 10.525.000 407.840 3,9% 3.076.944 Ukupno 21.425.000 10.754.306 50,2% 18.376.402 16.342.291 88,9%

Analiza planiranih i ostvarenih prihoda i rashoda u periodu 2016-2020. godina ukazuje da su ostvareni ukupni prihodi u svim posmatranim godinama bili veći od planiranih, što ukazuje na realno planiranje prihoda. Međutim, ostvarenih rashodi su oscilirali u odnosu na planirane rashode, pa su tako u prve dvije godine bili niži a u naredne dvije godine značajno viši a naročito u 2018. godini. Uticaj pandemije COVID-19 je evidentan jer su ostvareni planirani prihodi i rashodi za prvih šest mjeseci manji za 8,5 odnosno 9% procenata ili cca 22 miliona KM manje u odnosu na planirane izose.

Tabela 76 Planirani i ostvareni prihodi i rashodi u budžetu HNK/Ž u periodu 2016.-2020. godina

2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

01.01.- Ukupni planirani prihodi 190.804.000 196.573.310 210.964.632 222.700.800 240.547.140 31.12. 01.01.- Ukupni ostvareni prihodi 196.219.911 195.621.784 215.155.744 233.862.044 99.911.859 30.06. Ostva reno više/manje u 102,8% 99,5% 102,0% 105,0% 41,5% odnosu na plan 01.01.- Ukupno planirani rashodi 190.244.000 196.573.310 210.964.632 222.700.800 244.858.356 31.12. 01.01.- Ukupno ostvareni rashodi 184.013.355 193.397.821 241.532.215 231.217.415 100.439.866 30.06. Ostva reno više/manje u 96,7% 98,4% 114,5% 103,8% 41,0% odnosu na plan

Pri planiranju okvirnog Budžeta za period 2021—2023 godina, zbog uticaja pandemije COVID 19 planiran je pad prihoda za ovaj period. Za naredni vremenski period Ministarsvo financija HNŽ/K nije dalo procjene kretanja planiranih prihoda i rashoda, te je zbog potrebe predlaganja procjene raspoloživih sredstava po izvorima finansiranja za period 2021.-2027. godina data projekcija stopa u odnosu na planirane prihode u 2020. Godini (tabela 77).

Tabela 77 Procjena kretanja stope prihoda u Budžetu HNŽ/K u period 2021.-2027. godina

2021. 2022. 2023. 2024. 2025. 2026. 2027.

Projicirane stope rasta prihoda u -11,5% -8,3% -7,3% 2,0% 7,1% 12,4% 18,0% odnosu na 2020. godinu

Nepostojanje Godišnjeg izvještaja o provedbi strategije za 2019. godinu i Polugodišnjeg izvještaja o provedbi strategije za 2020. godinu, te izostanak procjena kretanja stope ostvarenih prihoda i rashoda, a posebice rashoda koji se u cijelosti ili djelimice koriste za finansiranje projekata iz strategije (kapitalni transferi, Izdaci za nabavku stalnih sredstava i tekući transferi-dio za razvojne projekte) uveliko otežava izradu procjene finansiranja strategije za period 2021.-2027. godina. Dakle, procjena je bazirana na sljedećim pokazateljima:

- Da je u dvogodišnjem periodu 2017.-2018. za koji je izvršena evaluacija Strategije utvrđeno da je iz Budžeta HNŽ/K za finansiranje utrošeno prosječno godišnje 11,8 miliona KM

- Da je u periodu za koji je izvršena evaluacija Strategije iz vanjskih izvora za finansiranje utrošeno prosječno godišnje 1,75 miliona KM (12,9% ukupno utrošenih sredstava)

- Da je u periodu za koji je izvršena evaluacija Strategije utrošeno prosječno godišnje 13,55 miliona KM

- Da će se projicirane stope rasta prihoda u odnosu na 2020. godinu biti realizovane kao što je prikazano u Tabeli 77.

- Da će se zadržati procentualni odnos unutar vanjskih izvora kao što je bio u periodu za koji je izvršena evaluacija Strategije.

Tabela 78 Pregled procjene po glavnim izvorima finansiranja Strategije razvoja HNK/Ž za period 2021.-2027. godine

Okvirna procjena po godinama (miliona KM) UKUPNO Izvori finansiranja strategije razvoja JLS 2021. 2022. 2023. 2024. 2025. 2026. 2027. (u mil. KM)

BUDŽET KANTONA 10 (u KM) 10,4 10,8 10,9 12,0 12,6 13,3 13,9 84,1

100

VANJSKI IZVORI 1,5 1,6 1,6 1,8 1,9 2,0 2,1 12,5 Iz eksternih izvora (krediti, entiteti, kantoni, 0,7 0,7 0,7 0,8 0,8 0,9 0,9 5,5 država, javna preduzeća i privatni izvori) (u KM) Iz eksternih izvora 0,9 0,9 0,9 1,0 1,0 1,1 1,2 7,0 (IPA, donatori i ostalo) (u KM)

UKUPNO (u KM) 12,0 12,4 12,6 13,8 14,5 15,2 16,0 96,5

Kako se radi o prvoj procjeni financijskog okvira za financiranje strategije, molimo sudionike u javnoj raspravi da uvaže naprijed navedene činjenice u vezi polaznih pretpostavki. Nakon ugradnje prijedloga dobivenih tokom javne rasprave i dodatnih analiza kretanja i projekcije pokazatelja od strane Ministarstva financija, projicirani financijski okvir će biti izmnijenjen i prilagođen činjeničnom stanju.

Tabela 79 Prijedlog okvirne raspodjele finansiranja po razvojnim oblastima (stvarna raspodjela će se utvrditi tokom izrade strategije razvoja JLS)

Ekonomski razvoj Društveni razvoj Razvoj okoliša / Ukupno zaštite životne sredine 21,2 27,0 48,3 96,5

2.30. Razvojni problemi i potrebe

Ekonomski razvoj

Razvojni problemi Razvojne perspektive

Obujam i struktura gospodarstva županije Potrebitost poticanja domaćih i ino ulagača bez prepreka prikazuje inertnost novih inovativnih ulaganja te birokratskog sustava; poticanja inovacija i tehnološkog nedostatak domaćih i ino investicija. osuvremenjivanja industrijske proizvodnje i kreiranja inovativnih proizvoda, restrukturiranje poduzeća.

Niska razina imlementacije Investicije i inovacije Implementirati mehanizme podrške za uvođenje inovacija u MSP u MSP u skladu sa njihovim potrebama ( orijentacija na izvoz, povoljno financiranje, uvođenje naprednih tehnoloških i organizacionih rješenja, usklađivanje kadrovske strukture sa trenutnim potrebama Malo iskorišten potencijal poljoprivrede i mali Programi jačanja obiteljskih poljoprivrednih gazdinstva, poticaji prehrambene industrije u gospodarskoj programi jačanja poljoprivrede, iskorištavanja razvojnih aktivnosti te nedostatan ruralni razvoj i potencijala i životnih uvjeta ruralnog područja te njihovo pokretanje obiteljskih poljoprivrednih međusobno povezivanje ( žensko poduzetništvo, socijalno gazdinstva poduzetništvo, obiteljska poljoprivredna gazdinstva) Veliki uvoz područja županije implicira Programi poticanja izvoza, programi podizanja neuravnoteženost platne bilance. konkurentnosti gospodarstva, unaprjeđenje poslovnog okruženja, porezna reforma, mobilnost radne snage

101

Osiguranje uvjeta za rast malih i srednjih Jačanje poduzetničke infrastrukture, unaprjeđenje poduzeća i otvaranje novih poslovnog okruženja za razvoj MSP (IT, inovacije, edukacija), instrumenti financiranja Osjetljivost javnih financija Fiskalna konsolidacija, kontrola javnih rashoda, učinkovito fiskalno upravljanje te osiguranje potpore gospodarstvu kroz kapitalne transfere Osiguranje stabilnih i prikladnih izvora Programi poticanja investicija, kreditne linije, garantni financiranja fondovi, razvojni fondovi i banke Sve veće površine j neobrađenog Povećanje razine korištenja obradivih površina, poljoprivrednog zemljišta, rascjepkanost okrupnjavanje zemljišnih posjeda, zaštita i unaprjeđenje zemljišnih posjeda na male površine. plodnosti tla te uspostava politike održivog upravljanja zemljištem

Nestabilnost dohotka poljoprivrednih Povećanje opsega primarne poljoprivredne proizvodnje, proizvođača (OPG-e) i nepovoljni uvjeti potpora stabilnosti dohotka poljoprivrednog gospodarstva poslovanja poljoprivrednih proizvođača u i smanjenje razlike u uvjetima poslovanja u odnosu na odnosu na države iz okruženja proizvođače iz država regije Smanjenje broja nezaposlenih u odnosu na Usladiti potrebe tržišta rada s obrazovnim institucijama prethodnu godinu rezultat je gospodarske županije, intenzivirati potporu i povećati izdvajanja za djelatnosti i posljedica iseljavanja radno potporu zapošljavanju (poticaji, subvencije, obuke i sl.) sposobne mlade populacije Promocija i poticanje samozapošljavanja, napose u sektoru poljoprivrede, poticanje poduzetničkog duha kod mladih itd. Visok udio nisko obrazovane radne snage (KV i Implementirati programe za jačanje kvalifikacija i stručno NKV) u ukupnom broju nezaposlenih osoba osposobljavanje niskoobrazovane radne snage, u skladu sa Zakonom o obrazovanju odraslih HNŽ-e Neusklađenost rada službi za zapošljavanje i Sinergija službi za zapošljavanje, obrazovnih institucija i gospodarstva gospodarstva Nedostatak deficitarnih zanimanja IIT sektor, Uvođenje novih obrazovnih modula/zanimanja u škole i STEM )- Neusklađenosti programa obrazovnih ukidanje (ili privremeno ukidanje) obrazovnih ciklusa za institucija i potreba tržišta rada struke u kojima je očita hiperprodukcija koje tržište rada nije u mogućnosti zaposliti – sustav visokog obrazovanja treba uskladivati potrebama suvremenih i traženih zanimanja. Siva ekonomija (rada na crno) i nedovoljna Nedovoljna koordinacija institucija u vođenju evidencije i koordinacija institucija u vođenju evidencije i sprječavanju sive ekonomije (rada na crno ) sprječavanju sive ekonomije (rada na crno )

Globalna pandemija virusa COVID 19 zbog Poticanje programa za spremnost prihvatanja i korištenja prevencije širenja utječe na pad zaposlenosti novih tehnologija u svim djelatnostima; programi digitalizacije; poticanje STEM zanimanja. Globalna pandemija virusa COVID 19 zbog Poticanje vlastite poljoprivredne proizvodnje za potrebe prevencije širenja utječe na pad gospodarske domicilnog stanovništva i pokretanje industrije za djelatnosti proizvodnju prehrambenih proizvoda čime bi se osigurale potrebe vlastite potrošnje, poticaji, programi subvencije padu gospodatske djelatnosti (turizam, ugostiteljstvo) Neadekvatna komunikacija i suradnja sa Kontinuirano organizirati susrete sa dijasporom kroz dijasporom konferencije, okrugle stolove sustavno poticati događaje povezivanja koji su usmjereni na povezivanje sa dijasporom (kao što je Connecto konferencija)

Nepostojanje strateškog pristupa suradnji sa Uspostaviti koordinacijsko tijelo za suradnju sa dijasporom dijasporom

Loša komunikacija sa predstavnicima mreža za Poticati rad Europske poduzetničke mreže koja povezuje izvoz i klasterima Kreirati jasnu izvoznu strategiju za rad klastera

102

Nepostojanje poticaja izvozno orijentiranim Izraditi analizu mogućosti poticaja izvozno orijentiranim poduzećima poduzećima U skladu sa analizom izraditi program poticaja izvozno orijentiranim poduzećima

Niska razina industrijske proizvodnje Staviti na raspolaganje izvoznicima industrijske potencijale pod povoljnim uvjetima

Nedefinirana strategija razvoja industrijske Definirati procese koji će potaknuti industrijsku proizvodnje u praksi proizvodnju Nepostojanje adekvatne statističke baze Uspostaviti funkcionalnu bazu podataka na razini podataka vezane za ukupna ulaganja (ne samo općina/gradova strana)

Nepostojanje jedinstvenog registra (ili brošure) Uspostaviti registar ili izraditi vodič za investitore u u kojem su prikazane mogućosti ulaganja suradnji sa gradovima/općinama. (podjela na greenfield i brownfield)

Neadekvatna potpora u osnivanju poduzeća Razviti i implemetirati program potpore u osnivanju poduzeća (INKUBATOR )

Prevelika fiskalna i parafiskalna oterećenja Izraditi analizu mogućosti ukidanja ili smanjenja parafiskalnih nameta

Nepostojanje (ili neadekvatna) potpore u rastu i Razviti i implementirati programe potpore rastu i razvoju razvoju poduzeća. poduzeća ( Programi razvoja novih poduzeća i startapa kao što je Startup akademija )

Neadekvatna potpora postojećoj poduzetničkoj Izraditi plan potpore poduzetničkoj infrastrukturi sa jasnim infrastrukturi indikatorima

Nepostojanje tijela koje bi koordiniralo Formirati službe za razvoj i međunarodne projekte kao aktivnostima oko privlačenja sredstava iz EU i zasebne stručne službe Vlade HNK ostalih fondova

Nedovoljno korištenje agencija za razvoj Intenzivnije koristiti razvojnu agenciju i kroz nju kreirati model upravljanja razvojem

Omogućiti obrtnicima uvoz- izvoz Da bi se obrtnička djelatnost razvijala, potrebno je ukloniti Zakonom o obrtu i srodnim djelatnostima FBiH određena ograničenja: omogućiti slobodan uvoz-izvoz obrtnicima. - Omogućiti obrtnicima uvoz: strojeva, Obrtnici u Republici Srpskoj imaju pravo uvoza- repromaterijala, sirovina, opreme. izvoza. - Omogućiti obrtnicima izvoz: sirovina, proizvoda, poluproizvoda.

Odgovornost obrtnika cjelokupnom imovinom Potrebno je u Zakonu o obrtu i srodnim djelatnostima Mnogi odustaju od otvaranja obrta zbog Članka FBiH, izmijeniti članak prema kojem obrtnik odgovara u Zakonu- odgovornost cjelokupnom imovinom. cjelokupnom svojom imovinom. Zbog nesigurnosti odnosno bojazni za plasman proizvoda i usluga, te da ne ostanu bez imovine, radije „ rade na crno“ i na taj način povećavaju učešće sive ekonomije. Obrazovanje za CNC- operatera Obzirom na vrijeme u kojem živimo, velika je potražnja za Kako i na koji način financirati i odabrati kvalitetnim CNC – operaterima. kandidata? Bilo bi jako važno, planirati svake godine obrazovati određen broj CNC- operatera, što bi povećalo broj obrtnika, kao i prerađivačku proizvodnju u našoj županiji.

103

Nedostatak poticaja obrtnicima Potrebno je planirati poticaje za obrtnike ( kao i za ostale gospodarstvenike) u narednim godinama, u skladu s mogućnostima kojima raspolaže Vlada HNŽ/K. Moramo naglasiti da poticaji za obrtnike u periodu od 2016. – 2019. godine nisu bili na zadovoljavajućem nivou, odnosno mali iznos sredstava je dodijeljen obrtnicima. Obrtnici doprinose državi kroz rad, samozapošljavanje i zapošljavanje drugih, plaćanje obveza, doprinosa i na razne druge načine.

Neprovođenje mjera predviđenih postojećom Izrada nove Strategije razvoja turizma HNŽ/K kojom bi se strategijom razvoja turizma HNŽ/K 2011.-2021. i jasno definirala realna i ostvariva vizija razvoja, strateška skori istek planskog razdoblja postojeće razvojna načela, ciljevi, akcijski plan s konkretnim strategije projektima, izvorima financiranja i odgovornost za provedbu Neprepoznatljivost HNŽ/K kao jedinstvene .- Izrada strateškog marketinškog plana turizma HNŽ/K kojim turističke destinacije, nepostojanje jedinstvenog bi se definirali osnovni elementi kao što su glavni turistički brenda Hercegovine proizvodi, tržišni segmenti, komunikacijske aktivnosti, osnovna obilježja brend koncepta i sl. Niska kvaliteta i nepovoljna struktura postojećih Podizanje kvalitete postojećih smještajnih objekata i smještajnih kapaciteta na području HNŽ/K poticanje razvoja novih smještajnih objekata visoke kategorije, osobito:  malih obiteljskih hotela  kuća za odmor u ruralnim područjima  obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koji pružaju turističke usluge  kampova više kategorije koji pružaju uslugu tzv. „glampinga“ Kratka prosječna dužina boravka turista (1 - 2 Diversifikacija turističkog proizvoda i ukupnog turističkog dana), HNŽ/K trenutno funkcionira kao iskustva kroz razvoj kvalitetnih sadržaja vanpansionske jednodnevna odnosno izletnička turistička ponude koji se temelje na lokalnim turističkim resursima i destinacija atrakcijama – razvoj turizma posebnih interesa Visoka sezonalnost turističke potražnje, Razvoj turističkih proizvoda i usluga koji ne ovise o koncentracija turističkog prometa tijekom prirodnim i institucionalnim faktorima kao što su klimatski ljetnih mjeseci i posljedična niska stopa uvjeti, nacionalni praznici na glavnim emitivnim tržištima, iskorištenosti smještajnih kapaciteta sezona godišnjih odmora i sl. Jačanje uloge MZL Mostar u razvoju turizma u HNŽ/K. Neravnomjeran prostorni razvoj turizma na Provedba aktivnih mjera turističke politike usmjerenih na području HNŽ/K diversifikaciju postojećih i razvoj novih i kvalitetnih sadržaja turističke ponude na turistički nerazvijenim područjima HNŽ/K, poboljšanje prometne povezanosti i dostupnosti i općenito infrastrukturne opremljenosti turistički nerazvijenih područja HNŽ/K (npr. zaleđe općine Neum, Ravno itd.) Nepostojanje turističkih zajednica na lokalnoj Uspostava sustava turističkih zajednica na razini razini općina/gradova s ciljem efikasnog upravljanja turističkim razvojem na lokalnoj razini Nedostatak kvalitetnih turističkih kadrova Unaprijeđenije srednjoškolskog strukovnog obrazovanja s područja turizma, edukacija visokoobrazovanih turističkih kadrova, uspostava kvalitetnog sustava cjeloživotnog obrazovanja Nerazvijen sustav turističke statistike u FBiH i Unaprjeđenje sustava turističke statistike na području FBiH HNŽ/K i HNŽ/K s ciljem stvaranja kvalitetne informacijske podloge za definiranje učinkovitih mjera turističke politike.

104

Nedovoljna razina suradnje među glavnim Poticanje suradnje među glavnim razvojnim dionicima iz razvojnim dionicima, nedostatak kvalitetnog područja javnog i privatnog sektora kroz uspostavu tijela za destinacijskog menadžmenta koordinaciju razvoja turizma i provođenje mjera definiranih u Strategiji razvoja turizma HNŽ/K Veliki broj noćenja (preko 70%) koja se ne Izrada IT platforme za digitalnu prijavu i odjavu turističkih prijavljuju noćenja.

Manjak znanja o osnovnim obilježjima turističke Učestalije provođenje istraživanja turističkog tržišta s potražnje za HNŽ/K – zadnje istraživanje ciljem utvrđivanja glavnih obilježja, zadovoljstva, turističkog tržišta provedeno je prije 10 godina. preferencija i potrošnje turista koji posjećuju HNŽ/K.

Društveni razvoj

Razvojni problemi Razvojne perspektive Loša opremljenost i organizacija prostora u Omogućiti transformaciju odgojno-obrazovnih odgojno obrazovnim ustanovama ustanova u organizacije koje kontinuirano i odgovorno skrbe o svojoj kvaliteti i razvoju. Nespremnost obrazovnog sustava za Razviti digitalne obrazovne sadržaje, alate i metode digitalno obrazovanje korištenja u učenju i poučavanju Nedovoljna razina kvalitete rada učitelja i Podići kvalitetu rada i društvenog ugleda učitelja nastavnika Niska razina informatički obrazovanih Digitalno zreli I samopouzdani nastavnici nastavnika Nisu ujednačeni kapaciteti predškolskih Proširiti postojeće i otvarati nove kapacitete programa predškolskih programa Postojeći programi nisu podijeljeni Napraviti raspored i povećati obuhvat djece predškolskim programima u dobi 0-3, dob 3-6 godina i predškolski program. Nedostatak prostornih kapaciteta u Povećati broj osnovnih koje rade u jednoj smjeni, osnovnim školama osiguravanjem prostornih i drugih preduvjeta Zastarjelost ili neopremljenost škola Kroz dodatna ulaganja u škole osigurati suvremena suvremenim nastavnim sredstvima i nastavna sredstva i pomagala pomagalima Nedostatak prostornih kapaciteta u Osigurati I proširiti prostorne kapacitete srednjih škola srednjim školama Zastarjelost ili neopremljenost škola Kroz dodatna ulaganja u škole osigurati suvremena suvremenim nastavnim sredstvima i nastavna sredstva i pomagala pomagalima Neusklađen sustav zanimanja i potreba Uvesti nove standarde zanimanja i kvalifikacija tržišta rada Neusklađenost studijskih programa i Uskladiti broj i profil studijskih programa s društvenim društvenih potreba i gospodarskim potrebama Nereguliran sustav vrednovanja diploma Utemeljiti razlikovanje sveučilišnih/univerzitetskih I prilikom zapošljavanja visokoškolskih studijskih odnosno stručnih programa Deficit kvalificiranih učitelja opaža se i u Uskladiti potrebe osnovnog I srednjoškolskog pojedinim skupinama predmeta – obrazovanja sa nastavničkim studijima matematici, informatici, prirodoslovnim predmetima i stranim jezicima Postojanje deficitarnih zanimanja Uvesti nove standarde zanimanja i kvalifikacija te poticati razvoj i provođenje relevantnih i novih

105

akreditiranih programa za područja od strateškog interesa za razvoj Potreba za specifičnim zanimanjima Uvesti programme prekvalifikacije zanimanja

Postojanje deficitarnih zanimanja Uvesti nove standarde zanimanja i kvalifikacija te poticati razvoj i provođenje relevantnih i novih akreditiranih programa za područja od strateškog interesa za razvoj Nedovoljno primijećena kulturna djelatnost Poboljšati dostupnost i društvenu i ekonomsku u društvu valorizaciju kulture Ograničenost kulturnih programa na Jačati kulturu u javnom prostoru lokacije i društvene grupe Neplanski smjer razvoja kulture Izraditi strategiju razvoja kulture za sve gradove I općine u županiji Zastarjelost organizacije i programske Poticati inovativan razvoj kulture ponude Zastarjelost i loša opremljenost kulturnih Pripremiti programe za jačanje kapaciteta kulturnih infrastrukturnih objekata institucija Nedovoljna prepoznatljivost kulture Jačati prepoznatljivosti I javne svijesti o potrebi razvoja kulture Nedovoljne i neuređene prostorne zone za Modernizacija infrastrukture za sport i rekreaciju rekreaciju i sport Nedefiniranost državnog i privatnog udjela Urediti osnivačka prava u sportu u osnivačkim pravima Nedovoljno kvalitetan sportski Jačati promociju sporta menadžment na razini sportskih klubova Nedovoljna financijska sredstva za razvoj Osigurati stabilan izvor financiranja sporta Nepostojanje planskog pristupa razvoju Izraditi Strategiju razvoja sporta masovnog sporta Nedostatni mehanizmi za zaštitu prava Urediti sustav zaštite prava pacijenata I zdravstvenih pacijenata kao i promocije istih, kao i djelatnika neregulirana prava i obaveze zdravstvenih djelatnika Nedostatan sustav monitoringa i evaluacije Poboljšati praćenje razvoja zdravstvenog sektora

Nedostatak planiranja resursa u zdravstvu u Uskladiti planiranje resursa sa potrebama skladu sa potrebama Nedostatak Informacionokomunikacionih Jačati IKT kroz izradu starateškog razvoja u zdravstvu tehnologija Neujednačenost u primjeni esencijalne liste Urediti sustav esencijalne liste lijekova lijekova Nedovoljan broj zaposlenih u centrima za Pripremiti plan zapošljavanja i urediti integrirani sustav socijalni rad i njihova neprimjerena upravljanja ljudskim potencijalima u centrima za kadrovska struktura socijalni rad Nedovoljno razvijene stručne Razvoj i provedba projekata za podizanje kvalitete kompetencije, znanje, informiranost i življenja branitelja i članova njihovih obitelji podržanih vještine za pristup EU fondovima sredstvima iz EU fondova

106

Veliki broj osoba i obitelji u stanju socijalne Razviti nove programe socijalne pomoći i unaprijediti potrebe kojima je uslijed posebnih kvalitetu postojećih usluga okolnosti potrebna pomoć Još uvijek nedovoljno proaktivan civilni Pripremiti strategiju razvoja NVO sektora u HNŽ-e sektor i nedovoljno uključen u život lokalne zajednice i Županije Rizično okolišno područje Osigurati prevenciju i mogućnost brze reakcije u slučaju kriznih situacija

Održivi okolišni i društveni razvitak

Razvojni problemi Razvojne perspektive Podsektor

Nedostatni obvezni županijski planski i Pristupiti izradi i/ili usvajanju Upravljanje programski dokumenti, sukladno okolišnoj dokumenata: Plana zaštite okoliša, okolišem legislativi više razine (F BiH) Plana upravljanja otpadom, Plana zaštite kvalitete zraka, Programa zaštite prirode Ne postoji jedinstveni informacijski sustav Uspostava jedinstvenog informacijskog za praćenje svih sastavnica i zaštite okoliša sustava o stanju sastavnica okoliša HNŽ/K Nepostojanje Registra emisije zagađivača Uspostava Registra zagađivača HNŽ/K na županijskoj razini Opasnosti, rizici i osjetljivost područja na Mjere ublažavanja na klimatske posljedice klimatskih promjena, posebno promjene inkorporirati u strateške i poplava i požara planske dokumente Nesustavna mjerenja kvalitete zraka i Poticati uspostavu sustava za monitoring Upravljanje nepostojanje Registra emisije zagađivača kvalitete zraka i razmotriti uspostavu kvalitetom zraka na županijskoj razini Registra zagađivača zraka HNŽ/K zraka

Ograničene količine kvalitetnog zemljišta Održivo gospodarenje zemljištem: Upravljanje za poljoprivrednu proizvodnju (nema I. smanjiti degradaciju (eroziju) putem šumama i bonitetne kategorije) i nedostatni održivih poljoprivrednih praksi i zemljištem monitoring tla kontroliranom sječom šuma te destrukciju, kroz plansko gospodarenje

okolišem (najkvalitetnije zemljište čuvati za poljoprivredne svrhe)

Neodrživo gospodarenje šumama - Usvajanje Zakona o šumama HNŽ/K Upravljanje nedostatak legislative i planskih šumama dokumenata iz oblasti šumarstva (Zakona o šumama i šumskogospodarske osnove HNŽ/K) Poboljšati postojeći informacijski sustav Omogućiti širi pristup korisnicima Upravljanje voda u sklopu AVPJM (ministarstvama i dr. službama iz oblasti vodama upravljanja vodama) Loša kvaliteta voda za kupanje u Mostaru Povećanje stupnja obuhvaćenosti (povećan sadržaj koliformnih bakterija) i kanalizacijskim sustavima s uređajima za sporadična pojava eutrofikacije (10 vodnih pročišćavanje otpadnih voda tijela u HNŽ-u proglašeno područjima odgovarajućeg kapaciteta i stupnja

107

podložnim eutrofikaciji i osjetljivim na pročišćavanja i održivo korištenje voda nitrate) Nedovoljna izgrađenost i/ili zastarjelost Jačati sustav vodoopskrbe; postojeće mreže za vodoopskrbu i Evaluacija i saniranje septičkih jama u odvodnju otpadnih voda u pojedinim JLS, skladu s propisanim sanitarno-tehničkim osobito u ruralnim područjima, relativno zahtjevima; nizak stupanj pročišćavanja otpadnih voda Jačati sustav odvodnje i tretmana te posljedični gubitci vode i brojne otpadnih voda septičke jame Pojava invazivnih vrsta negativno utječe Inventarizacija rijetkih, endemičnih, Upravljanje na autohtone i endemske vrste te osjetljivih i ugroženih vrsta, kao i zaštitom stabilnost ekosustava alohtonih/invazivnih vrsta prirode Postojanje divljih odlagališta otpada i Održivo upravljanje otpadom kroz Upravljanje nesanitarno odlaganje otpada te povećanje obuhvata organiziranog otpadom razmjerno mali stupanj odvajanja i prikupljenja otpada i odlaganje na recikliranja komunalnog otpada sanitarnim deponijama i zbrinjavanje divljih odlagališta otpada u skladu s preporukama; Razmotriti ulaganje u objekte za zaštitu od raznošenje otpadnog materijala i poticanje aktivnosti na promicanju jačanja svijesti o recikliranju i načinima smanjenja nastanka otpada Nedostatna sredstva za ulaganje u Razvijati prometni sustav prema načelu Prometna prometnu infrastrukturu s rastućim ekonomske održivosti; infrastruktura trendom prometnih nesreća sa smrtnim Značajnije investicije u mrežu regionalnih ishodima; cesta (povoljna kreditna sredstva, Negativni učinci smanjenja mobilnosti grantovi, europski fondovimi) i stanovništva na poslovanje prijevozničkih poboljšanje stupnja usklađenosti poduzeća; regionalnih cesta s cestama višeg ranga; Nedovoljna iskorištenost kapaciteta Uspostava informacijskog sustava Zračne luke Mostar prometnih nesreća s ciljem prevencije; Poticanje većeg korištenje željezničkog transporta u prijevozu robe; Poticanje razvoja intermodalne prometne mreže (Zračna luka Mostar, prometni koridori Vc i JJAC), kako bi se definiralo novo mjesto i uloga Zračne luke Mostar, s ciljem samoodrživosti Niska energetska učinkovitost i Nastaviti poticati programe jačanja Energetska nedovoljna iskorištenost prirodnih energetske učinkovitosti i korištenje OIE učinkovitost, OIE potencijala HNŽ/K u proizvodnji – energije Sunca, vjetra, biomase i klimastke obnovljivih izvora energije promjene

2.31. SWOT analiza i strateško fokusiranje

Pregled unutrašnjih i spoljnih faktora – SWOT analiza.

Ekonomski razvoj

SNAGE (Strengths – S) SLABOSTI(Weaknesses - W)

108

- Povoljan geografski položaj i blizina EU tržišta - Nepovoljni demografski trendovi (negativan (granica sa Hrvatskom, EU) prirodni priraštaj, povećanje udjela starijeg - Izdašna dostupnost obnovljivih izvora stanovništva u ukupnom broju stanovnika, energije (vjetar, sunce, voda) smanjenje broja stanovnika na području - Izuzetna agroekološka svojstva obradivnog tla Kantona) povoljna za razvoj poljoprivednih kultura - Pad investiranja i direktnih stranih ulaganja - Rast broja poslovnih subjekata, ukupnih - Osciliranje broja obrta zbog loše zakonske prihoda, neto dobiti i broja zaposlenih legislative - Rast prerađivačke industrije (broj poslovnih - Dominantan udio trgovine u privredi (broj subjekata, ukupnih prihoda, prihoda od poslovnih subjekata, vroj zaposlenih, ukupna izvoza, neto dobiti, broja zaposlenih) dobit) - Povećanju instaliranih rashladnih kapaciteta - Značajan pad industrijske proizvodnje za čuvanje voća i povrća uzrokovan obustavom rada u privrednom - Zračna Luka Mostar kao poveznica kantona sa društvu Aluminij Mostar regijom I svijetom, pogoduje razvoju turizma i - Usitnjenost poljoprivrednih parcela umanjuje privrede ukupno produktivnost i učinkovistost proizvodnje - Povoljni trendovi na tržištu rada (smanjenje - Pod pokazatlja poljoprivredne proizvodnje broja nezaposlenih uz povećanje broja (biljne i animalne) zaposlenih, prosječna neto plaća veća od - Nizak nivo zaštite šuma ( ne postoji Zakon o prosjeka F BiH) šumama KNK, Program razvoja šumarstva, - Kvalitetna i raznolika turistička resursna Javno preduzeće za gazdovanje šumama, osnova (prirodna i kulturna materijalna i ugroženo zdravstveno stanje šuma) nematerijalna baština, UNESCO lokaliteti, - Neadekvatan sustav subvencija poljoprivredi vjerski turizam, očuvana priroda – Natura (novčanih potpora i povoljnih kreditnih linija) i 2000 i sl.) nerazvijena stručna savjetodavna služba

- Tradicija pružanja usluga u turizmu – HNŽ/K je - Neiskorišten potencijal u proizvodnji jedna od turistički najaktivnijih - Visok udio visokoobrazovanih nezaposlenih županija/kantona u FBIH s nekoliko već osoba afirmiranih destinacija (Mostar, Međugorje, - Nedovoljno razvijena poduzetnička Neum) infrastruktura (poslovne zone, inkubator.) - Dobar geoprometni položaj i dobra cestovna - Nepovoljna struktura smještajnih kapaciteta - povezanost s glavnim turističkim tržištima mali udio hotela i visok udio nedovoljno (A1) kvalitetnog privatnog smještaja

UNUTRAŠNJE OKRUŽENJE Gostoljubivost i razvijen poduzetnički - Manjak kvalitetnih sadržaja turističke ponude duh lokalnog stanovništva – nedovoljno razvijen destinacijski lanac - Duga tradicija u proizvodnji i industrijskoj vrijednosti kulturi. - Nepostojanje sustava TZ-a na lokalnoj razini - Postojanje relevantnih zakonskih i - Niska razina prepoznatljivosti i poželjnosti podzakonskih akata koji regulišu oblast HNŽ/K kao turističke destinacije – malog i srednjeg poduzetništva (MSP) u nepostojanje jedinstvenog brenda HNK. Hercegovine - Postojanje strateških okvira ( Strategija - Sezonalnost turističke potražnje razvoja MSP u HNK 2012.-2020. godine, - Kratka prosječna dužina boravka turista (1-2 Strategije razvoja jedinica lokalne dana) samouprave HNK, te strategija na višim - Niska stopa iskorištenosti smještajnih nivoima vlasti) kapaciteta - Povećan obim razvoja proizvodnje hrane - Nizak ROI na turistička ulaganja i pića (nove farme; vinogradi i podrumi; - Nepovoljna poduzetnička klima („doing pomaci u brendiranju Žilavke i Blatine; business“) i kompliciran legislativni okvir proizvodnja sira). - Manjak obrazovanih kadrova za rad u turizmu - Kontinuiran porast proizvodnje i izvoza - Negativi demografski trendovi subjekata make privrede (drvni sektor, - Neravnomjeran turistički razvoj HNŽ/K metalni sektor, prerađivačka industrija, IT - Nedovoljno razvijena i nepouzdana statistika sektor). turizma - Spomenici pod zaštitom UNESCO-a, - Visok udio neprijavljenog turističkog prometa vjerski turizam (Međugorje, Blagaj..) i (siva ekonomija) ostali turistički brendovi. Nedovoljno razvijeno poduzetništvo - Nerazvijena poduzetnička znanja (radna snaga se ne obrazuje u skladu sa potrebama MSP;

109

nedovoljan broj treninga za poduzetnike). - Neadekvatna poduzetnička orjentacija (lokalno tržište, neproizvodni sektori). - Kreditni uslovi nisu pogodni za podržavanje rasta kompanija. Posebno kad se radi o pristupu obrtnom kapitalu i sredstvima za pokretanje poslovanja (visoke kamate, visoki zahtjevi za kolateralom). - Izvozi se veliki broj proizvoda koji nemaju dodanu vrijednost, za što postoji više razloga, među kojima loš dizajn proizvoda, loša finalna obrada i kvaliteta proizvoda, visoki troškovi vezani za loše upravljanje kvalitetom - Slabo brendiranje turističkih i prehrambenih proizvoda. - Nedovoljno promovisanje i poticanje inovacija, istraživanja i razvoja. - Nova poduzeća imaju ograničen pristup finansiranju ili vlasničkom kapitalu kod počinjanja poslovanja. - Neiskorišteni potencijali za eko proizvodnju u poljoprivredi. - Rasprostranjenost divljih deponija - Slaba povezanost javnog, privatnog i visokoškolskog sektora Neadekvatan pravno institucionalni okvir - Sporo djelovanje sudova i dugotrajni sudski procesi. - Nepostojanje zakonske i podzakonske regulative, iz nadležnosti F BiH, koja se dotiče i MSP sektora. - Nedostatak zakonske regulative u važnim privrednim oblastima dodjele koncesija (mineralne sirovine, šume). - Administrativne procedure (duge, komplicirane i skupe procedure nastanka i prestanka djelovanja MSP i izdavanja građevinskih dozvola; uknjižba vlasništva, dobijanje izvoznih dozvola i investiranje, priključenje na el.distributivnu mrežu). - Nedovoljno povlačenje sredstva iz EU fondova za projekte od važnosti za HNK, zbog nepostojanja Agencije ili nekog stručnog tijela pri Vladi HNK, zaduženog za pisanje i implementaciju projekata, finansiranih iz IPA fondova, programa EU i fondova drugih međunarodnih donatora u BiH, te za koordinaciju i davanje preporuka Vladi o vezanim temama. - Nepostojanje adekvatnih baza podataka - Nepostojanje jedinstvene metodologije praćenja turističkih aktivnosti (svaki nivo vlasti ima svoje baze koje nisu povezane niti sinhronizovane) Nedostatak političke podrške - Nedosljedna primjena Zakona o poticaju razvoja male privrede i zaštiti tradicionalnih djelatnosti (obrta),

110

(„Službene novine HNK”, broj: 4/10, 1/13 i 1/16 ). - Nedovoljna institucionalna podrška inicijativama za osnivanje novih klastera (u oblasti poljoprivrede i prerađivačke industrije). - Slab pristup kapitalu (Razvojna banka F BiH, nepovoljni krediti, nepostojanje razvojnih fondova, ni fondova riziko- kapitala). - Nepostojanje olakšica u većini JLS u cilju privlačenja stranih ulaganja. - Određene industrije ne mogu doći do dovoljne količine ulaznih materijala (drvoprerađivačka zato što nisu uspostavljeni sistemi koji će osigurati da prerađivači imaju prednost u odnosu na prerađivačke kompanije koje dodaju manju vrijednost. - Nepostojanje Prostornog plana HNK - Nije usvojen Program javnih investicija HNK - Nemogućnost brzog donošenja odluka - Nepostojanje funkcionalnog sistema za upravljanje razvojem ( organizacioni sistem, ljudski kapacitet, finansijski kapacitet ) - Nedovoljna aktivnost Aerodroma Mostar - Nemogućnost stimulacije državnih službenika za rad na razvojnim programima i projektima Slabosti sektora MSP - Nizak nivo korištenja novih tehnologija (sporo uvođenje, nedovoljna znanja). - Loša povezanost između privatnog sektora i institucija za istraživanje i razvoj - Slaba produktivnost MSP (nepovoljna struktura zaposlenih; mala sposobnost privrede da apsorbuje novu radnu snagu). - Djelimično nepostojanje udruženja poduzetnika na nivou JLS i šire (npr. obrtnika u JLS). - Slaba zainteresovanost privrednih subjekata za povezivanje u lance vrijednosti (klastere). - Niska svijest o značaju energetske efikasnosti i zaštite okoliša

PRILIKE(Opportunities - O) PRIJETNJE (Threats – T)

- Blizina EU tržišta za izvoz proizvoda i usluga - Značajno oslanjanje razvoja privrede na - Intenacionalizacija poslovanja I umrežavanje turizam i trgovinu koji su izrazito podložni sa BH dijasporom radi transfera znanja I negativnim promjenama u okruženju poput tehnologija COVID pandemije - Dostupnost domaćih i međunarodnih - Politička i sigurnosna nestabilnost u BiH, sa fondova za sufinansiranje strateških posebnim osvrtom na problem Grada Mostara intervencija - Niska kupovna moć stanovništva - Razvoj sektora proizvodnje energije iz - Odlazak visokoobrazovanih osoba zbog VANJSKO OKRUŽENJE obnovljivih izvora, te razvoj zelene ekonomije nedovoljnih mogućnosti zapošljavanja ove - Razvoj organskih poljoprivrednih kultura kategorije lica

111

orijentiranih za izvozna tržišta - Starenje populacije usljed negativnog - Razvoj sektora infromacionih tehnologija I prirodnog priraštaja digitalizacije poslovanja - Ne postojanje Zakona o šumama F BiH - - Neprovedba planskih dokumenata višeg reda i - Završetak izgradnje koridora VC kroz BiH sektorskih planskih dokumenata (npr. Plan - Završetak izgradnje državne prometnice razvoja turizma FBiH, plan razvoja turizma M17.3 Neum-Stolac (i dalje prema Mostaru) HNŽ/K itd…) - Završetak Pelješkog mosta - edovoljna horizontalna integriranost turizma i - Promjena potrošačkih trendova na globalnom drugih sektora (npr. poljoprivreda, zaštita turističkom tržištu: okoliša, prostorno planiranje i sl.) - Pada značaj mora i sunca (iako je još uvijek - Poremećaji na globalnom turističkom tržištu dominantan) uslijed ratova, pandemija, elementarnih - Porast interesa za turizam u ruralnom nepogoda i sl. prostoru - Komplicirana i nestabilna politička situacija u - Porast aktivnosti turisti u destinaciji BiH i FbiH - Rast prosječne dnevne potrošnje Domaće prijetnje - Porast svijesti o značaju očuvanja okoliša - Sporost u provođenju reformi i - Porast potražnje za turističkim odredištima u prilagođavanju EU standardima i Sporazumu RH (npr. Split, Dubrovnik, Korčula, Pelješac i o PP (posebno u donošenju propisa, koji su sl.) nekvalitetni i nedorečeni, što stvara teškoće - Pozicioniranje ZL Mostar kao regionalnog u njihovoj primjeni, naročito u oblasti čvorišta za turistički zračni promet uprave, pravosuđa i obrazovanja). - Mogućnost financiranja turističkih projekata - Nesigurnost u pravni sistem potencijalnih iz EU fondova ulagača zbog stalne promjenjivosti zakonskih Aktiviranje poduzetničkih potencijala okvira. - Institucionaliziranje razvojnih agencija, tp, - Nezainteresovanost viših nivoa vlasti za udruženja ili organizacija, u službi osmišljeno poticanje privrednog razvoja i poduzetništva (REDAH, INTERA TP Mostar, specifičnih potreba lokalnih zajednica (nema LiNK). posebnih programa podrške). - Formiranje mreža poduzetnika i povezivanje s - Nepostojanje prostornih planova u svim JLS. internacionalnim mrežama. - Devastacija prostora. - Novi trendovi rasta potražnje (ruralni, - Generiranje nelikvidnosti i od strane javnih wellness, zdravstveni, avanturistički, kulturni, institucija/ustanova, javnih i privatnih nautički i drugi selektivni oblici turizma), i poduzeća. općenito rast potražnje za turističkim - Nelojalna konkurencija (značajno prisustvo uslugama. „sive“ ekonomije. - Tradicionalna proizvodnja (vinogradarstvo i - Neadekvatno finansijsko tržište (nerazvijena vinarstvo, stočarstvo, povrtlarstvo, ljekovito lepeza finansijskih institucija i instrumenta). bilje. - Prisutnost korupcije. - Certificiranje jedinica lokalne samouprave - Smanjenje broja stanovnika (naročito u (JLS) na području HNK. ruralnim područjima). - Pozitivni ekonomski pokazatelji osnovanih - Neadekvantno praćenje stanja privrede, od klastera u HNK (Drvni klaster, Turistički strane finansijskih institucija. klaster, Metalski klaster) - Visok nivo uvoza - Sinhronizavano djelovanje/lobiranje sa - Postojanje minskih polja drugim kantonima prema višim nivoima vlasti - Pandemija virusa SARS-CoV-2 (ovo možda u cilju ostvarenja zajedničkih interesa može i biti neka vrsta mogućnosti ne nužno Aktiviranje neiskorištenih resursa prijetnja) - Aktivirati infrastrukturne resurse u vlasništvu - Odlazaka mladih i visokoobrazovnih kadrova državnih institucija (neaktivne građevinske iz HNK objekte). - Različita percepcija nadležnosti između - Mlada, prilagodljiva i relativno jeftina radna kantona i viših nivoa vlasti ( ekonomska snaga. politika...itd) - Pristup kapitalu preko dijaspore – mreža Inozemne prijetnje poslovnih anđela - Prirodni uslovi i resursi: klima, pitka voda, - Snažna regionalna konkurencija, posebno nezagađeno tle, čist zrak, šljunak, granit- u turizmu i prehrambenoj industriji gabro, gips, AG kamen; šume, pašnjaci, - Nepovoljne globalne monetarne politike. ljekovito bilje;, sunce, vjetar. - Visoki standardi koje očekuju strani turisti

112

Razvoj MPS sektora - Atraktivnija radna mjesta u regiji i EU - Razvoj obnovljivih izvora energije (vjetar i sunce). - Razvoj turizma: vjerski (Međugorje, Blagaj), ljetni (Neum), planinski (Risovac, Ruište, Rama), rute sa prezentacijom autohtonih proizvoda (koziji sir, vino), ektremni (rafting na Neretvi) i lovni sportovi. - Razvoj industrije (metal, drvo, plastika, hrana, IT sektor). Jača politička podrška - Bolja koordinacija regionalnih i lokalnih vlasti. - Razvoj i jačanje institucija za potporu MSP-a (trening centri, shopovi itd.) i poslovne infrastrukture (s naglaskom na klastere, inkubatore, poslovne zone i tehnološke parkove). - Razvoj partnerstva javnog i privatnog sektora i civilnog društva. - Kreiranje posebnih instrumenata finansijske podrške, namijenjenih poduzetništvu. - Međuopćinska, regionalna i međudržavna saradnja. - Privlačenje stranih i domaćih partnera i investitora, radi uključivanja u različite fondove (predpristupne EU fondove), programe i inicijative.

Razvitak obrazovanja - Reforma obrazovnog sstava (posebno srednjoškolskog - uvođenje laboratorija, praktične nastave u privatnim firmama). - Trening za uvođenje novih tehnologija, razvoj novih proizvoda i izradu poslovnih planova. - Afirmiranje obrtničkih zanimanja (u suradnji sa srednjim, stručnim školama).

Društveni razvoj

SNAGE SLABOSTI - Veliki broj srednjoškolaca, studenata i nastavnika - Neracionalno organiziran zdravstveni i sektor - Broj i raznovrsnost sveučilišta i visokih učilišta socijalne skrbi (dva sveučilišta i tri visoka učilišta) - Veliki broj nemedicinskog kadra u zdravstvenim - Obrazovni i sustav raspolaže kvalitetnim ustanovama kadrovima, kao i mrežom škola i institucija - Neusklađenost obrazovnih programa (osobito visokog obrazovanja strukovnih škola) za tržište/gospodarstvo i

113

- Raznovrsnost sportskih aktivnosti i klubova druge djelatnosti - Uz postojanje sportsko-rekreativnih - Nedovoljno razvijen sustav koji bi omogućio programa, postoji i visoka motivacija i učinkovit transfer znanja i tehnologija entuzijazam za bavljenje sportom uz činjenicu da bilježimo vrhunske sportske - Neprilagođeni materijalno-tehnički kapaciteti rezultate broju učenika u osnovnim i srednjim školama - Veliki broj i raznovrsnost nevladinih organizacija - Nedovoljna uvezanost obrazovanja s potrebama (nevladin sektor primarno uz pomoć donatora na tržištu rada već pruža usluge socijalne aktivacije i razvija - Nepostojanje modela socijalnog uključivanja i modele socijalnog poduzetništva) aktivacije prema potrebama različitih ranjivih - Postojanje visoko-sofisticirane medicinske skupina (veliki udio stanovništva u stanju socijalne opreme u sustavu zdravstva isključenosti s prijetnjom siromaštva) - Postojanje uređenoga zakonskog okvira za - Slaba inovativna aktivnost fakulteta, tvrtki i javnog sektora provedbu odgovarajućih programa za korisnike socijalne skrbi - Neujednačena teritorijalna pokrivenost uslugama socijalne skrbi; nedostatna i - Razvijena mreža ustanova u kulturi, značajan ljudski potencijal u institucijama, udrugama i neodgovarajuća infrastrukturna opremljenost pojedinci koji stvaraju kulturu i nude bogate ustanova socijalne skrbi. lokalne programe kulturnih manifestacija, - Preskupe i nedovoljan broj institucija koje kao i organizirani i rasprostranjeni oblici skrbe za stare i nemoćne - Nerazvijenost dijela društvene infrastrukture očuvanja tradicije i suvremene kulture kroz (domovi za stare i iznemogle, sportska, obrazovna aktivnosti udruga/ kulturno- umjetničkih i kulturna infrastruktura)

društva - Nedostatak sportskih objekata i zapuštenost - Postojanje legislativnog okvira za postojećih sportskih objekata ostvarivanje prava branitelja i članova - Nedostatak financijskih sredstava za njihovih obitelji kojim se kroz programske programe u sportu aktivnosti Ministarstva za pitanja - Prevelika ovisnost kulturne djelatnosti od javnog branitelja/boraca HNŽ/K jača sustav skrbi za proračuna sputava mogućnosti razvoja kulturne branitelje, očuvaju stečevine i ublažavaju industrije negativne posljedice Domovinskog rata - Nedovoljno povezivanje kulture, kulturne - Programske aktivnosti stručnog baštine i turizma osposobljavanja i zapošljavanja branitelja i - Zapuštenost objekata kulturno-povijesne članova njihovih obitelji kao uvjet za baštine na lokalnoj razini uslijed financijskih olakšan pristup i konkurentnost branitelja ograničenja i kompleksnosti postupaka na tržište rada, njihovo društveno obnavljanja uključivanje i afirmiranje; - Nedostatak strateškog promišljanja u promicanju kulture. - Strateške inicijative i inovativni projekti - Ministarstva za pitanja branitelja/boraca Nedovoljna učinkovitost sustava civilne zaštite u Županiji HNŽ/K koji su sukladni aktivnostima EU, a - Nedostatna sredstva za realiziranje dopunskih posebice onima koje su usmjerene na prava branitelja i članova njihovih obitelji područja podizanja kvaliteta života - Nepostojanje jasne uloge OCD u razvoju Županije branitelja i članova njihove obitelji, - Neregulirano cjeloživotno učenje i nepostojanje anjenja infrastrukture za cjeloživotno učenje i obrazovanje socijalnog uključivanja, sm odraslih nezaposlenosti, primjenu informacijskih i - Usluge kulture u javnom sektoru u gubitcima su, komunikacijskih tehnologija, poboljšanja te kultura nije prepoznata kao potencijal za razvoj dostupnosti javnih usluga i sl. kreativnih industrija - Integriran informacijski sustav – u jednoj - Nerazvijenost društvene infrastrukture (domovi za stare, sportska, obrazovna i kulturna bazi redovito ažurirane informacija o infrastruktura)

braniteljima i članovima njihovih obitelji - Nepostojanje modela socijalnog uključivanja

- Široka mreža i obuhvat usluga socijalne skrbi prema potrebama različitih ranjivih grupa - Vlastita sredstva za aktivnu politiku zapošljavanja u Službi za zapošljavanje HNŽ-e kao i Program potpore za otvaranje radnih mjesta branitelja i

114

resocijalizaciju branitelja (poticanje zadrugarstva) - Relativno visok stupanj civilne zaštite i zadovoljavajuće stanje u oblasti sigurnosti građana - Kulturno-povijesna i materijalna baština

PRILIKE PRIJETNJE - Praksa država članica EU u valorizaciji prirodnih - Sporost u provođenju reformi na višim razinama resursa i kulturnih događaja kao turističkih vlasti (neusklađenost strategija i politika razvitka) destinacija (more, rijeke, planine, parkovi prirode) - Trend rasta novih metoda učenja putem „online“ tehnologija - Prakse primjene dualnog sustava obrazovanja u EU i regiji - Globalizacija znanstvenog osoblja te međunarodne razmjene studenata i učenika putem EU programa s ciljem povećanja poduzetničkih i inovativnih kapaciteta mladih - Programi međusveučilišne suradnje/razmjene u oblasti inovacija - Strateške inicijative usmjerene na rješavanje pravnog položaja branitelja, a koje poradi multidimenzionog pristupa koji kombinira obrazovne, zdravstvene i socijalne aktivnosti potiču dugoročnu održivost projekata i mogućnost korištenja sredstava iz EU fondova.

- Istraživačko-razvojni kapaciteti sveučilišta i suradnja s privatnim i civilnim sektorom - Ekonomska valorizacija kulture i sporta

Održivi okolišni i infrastrukturni razvitak

SNAGE (Strengths – S) SLABOSTI(Weaknesses - W)  Povoljan zemljopisni i prometni položaj  Nepostojanje sustavnih podataka o stanju (blizina EU); sastavnica okoliša;  Značajni vodno bogatstvo, u smislu  Nepostojanje sustavnog monitoringa

kvantiteta i kvaliteta vodnih resursa; kvalitete tla te gubitak tla uslijed  Nezagađeno poljoprivredno zemljište, degradacije (erozija) i destrukcije;  Raspoloživost šumskih resursa;  Nepostojanje sustavnog upravljanja,  Iznimna biološka raznolikost i autohtoni odnosno monitoringa kvalitete zraka; genetski resursi;  Smanjenje uporabnih vrijednosti vodnih  Očuvanost ekosustava i jedinstveno resursa uslijed onečišćenja (septičke jame, prirodno nasljeđe; invazivne vrste) i periodičnih pojava  Dobra prometna povezanost i eutrofikacije; zastupljenost zračnog, željezničkog i  Nedovoljna izgrađenost i/ili zastarjelost UNUTRAŠNJE OKRUŽENJE cestovnog prometa; postojeće mreže za vodoopskrbu u  Prirodni potencijali za proizvodnju pojedinim JLS, osobito u ruralnim energije iz obnovljivih izvora područjima i posljedični gubitci vode;  Nedovoljno razvijena infrastruktura

115

odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda osobito u ruralnim područjima (brojne septičke jame);  Nedovoljan obuhvat stanovništva organiziranim odvodom otpada, nesanitarno odlaganje otpada i postojanje divljih odlagališta otpada;  Neadekvatni tehnički elementi posebice regionalnih i lokalnih cesta, neprimjereni prometnom opterećenju;  Nepostojanje odgovarajuće legislative iz sektora šumarstva, te posljedična ilegalna sječa i neadekvatno gospodarenje šumskim resursima

PRILIKE(Opportunities - O) PRIJETNJE (Threats – T)  Dobra kvaliteta sastavnica okoliša i  Globalne klimatske promjene i ranjivost

prirodni potencijali za održive područja prema klimatskim ekstremima i gospodarske djelatnosti (integrirana i elementarnim nepogodama (poplave, organska poljoprivredna proizvodnja, požari); rekreacija, eko-turizam;  Neizvjesna ulaganja u održivi okolišni i  Mogućnosti korištenja namjenskih infrastrukturni razvitak uslijed pandemije sredstava i fondova za projekte zaštite uzrokovane COVID-19 okoliša i održivog razvitka;  Povećana ulaganja i poticanje energetske VANJSKO OKRUŽENJE učinkovitosti i OIE;  Izgradnja Koridora Vc i JJAC

2.32. Strateško fokusiranje Strateški fokusi predstavljaju usporedbu sadašnjeg stanja i kretanja u ključnim djelatnostima razvitka HNŽK sa trendovima u širem okruženju, kao i strateškim usmjerenjima sa nivoa BiH, sadržanim prvenstveno u Okviru za ciljeve održivog razvoja u BiH 2030. Pritom se nastoje iskoristiti postojeće prednosti (snage) i raspoložive prilike u regionalnom i globalnom okruženju, s jedne strane, uz nastojanje da se poboljšaju uočene slabosti i bitno ograniči negativan utjecaji prijetnji iz okruženja. Uzimajući u obzir činjenicu da HNŽK ima nekoliko izrazitih prednosti (prirodni resursi, različitost resursa ), kreiranje strategije razvitka usmjerena je osnovnom idejom da te, za sada komparativne prednosti, ciljano prerastu u jedinstvene konkurentske prednosti. Sve značajnije globalne i regionalne prijetnje, prvenstveno neočekivane krize sa nepredvidivim uzrocima i posljedicama, nameću imperativ postupnog stjecanja i jačanja snage na krizu u dužem vremenskom razdoblju. Održivost i razvitak HNŽK povezan je sa dionicima da prevladaju sve prikazane slabosti i prijetnje uz paralelno iskorištavanje razvojnih potencijala koji su istaknuti kroz snage i prilike ove županije. Sve radne skupine uvažavajući predstavljene varijable snaga, slabosti, prilika i prijetnji (SWOT analiza) predstavile su strateške fokuse na temelju kojih će se kreirati ciljevi strategije razvitka HNŽK 2021- 202. Temeljem prethodno izrečenog za HNŽK odabrani su sljedeći strateški fokusu prikazani u Tabeli 80.

Tabela 80. Strateški fokusi

1. Digitalizacija

116

2. Gospodarski razvitak poticanjem MSP, izvoza, te razvitka poljoprivrede i turizma 3. Razvoj suvremene, odgovorne i prosperitetne društvene zajednice

4. Očuvan okoliš, razvijeno kružno gospodarstvo, mobilnost i digitalna infrastruktura

Strateški fokus 1. Digitalizacija Digitalizacija je jedan od ključnih preduvjeta tržišno konkurentnog gospodarstva. S obzirom da u gospodarskoj strukturi HNŽ/K dominiraju mikro i mali poduzetnici, koji najčešće zaostaju u digitalnoj transformaciji, digitalizacija predstavlja jedan od strateških fokusa i važnih preduvjeta gospodarskog razvoja HNŽ/K. Zaostajanje u digitalizaciji može rezultirati suboptimalnim korištenjem proizvodnih resursa, usporavanjem gospodarskog rasta, smanjenjem BDP-a i povećanjem nejednakosti u razvoju HNŽ/K i drugih kantona/županija u FBiH. Digitalizacija ima poseban značaj za gospodarski razvoj HNŽ/K s obzirom da su turizam i poljoprivreda važni gospodarski sektori u HNŽ/K. Dosadašnja praksa je pokazala da digitalna transformacija osobito velike učinke ima upravo u poljoprivredi i turizmu, jer omogućuje razvoj ekonomije dijeljenja, tzv. „peer-to-peer (P2P)“ ekonomije, brže i kvalitetnije donošenje odluka, a u poljoprivredi omogućuje sljedivost proizvoda i aktivnosti u lancu opskrbe što postaje sve važnije za plasman poljoprivrednih proizvoda. Osim digitalizacije privatnog sektora odnosno MSP-a, za konkurentno gospodarstvo je također važna digitalizacija javne uprave koja omogućuje veću efikasnost i transparentnost pružanja javnih usluga.

Osim za razvoj gospodarstva, digitalizacija ima i sve važniju ulogu u društvenim djelatnostima, kao što su zdravstvo, obrazovanje, kultura i sl. Tehnološki napredak značajno podiže kvalitetu i efikasnost pružanja javnih usluga s područja s područja društvenih djelatnosti. Prednosti tehnološkog napretka i digitalizacije društvenih djelatnosti osobito su došle do izražaja u uvjetima COVID-19 pandemije, gdje je pružanje cijelog niza javnih usluga iz područja obrazovanja, zdravstva ali i kulture nezamislivo bez korištenja različitih tehnoloških rješenja i platformi. Online nastava, online naručivanje na liječničke preglede, suradnja udaljenih liječničkih timova putem IT platformi te proizvodnja, distribucija i konzumiranje različitih kulturnih sadržaja samo su neki od primjera primjene tehnologije na području društvenih djelatnosti. Razvoj društvenih djelatnosti u HNŽ/K u planskom razdoblju strategije u velikoj mjeri će ovisiti o brzini digitalne transformacije i prilagodbe društvenih djelatnosti novim tehnološkim trendovima.

Konačno, digitalizacija je važna i u kontekstu očuvanja okoliša i zaštite životne sredine. Europski zeleni plan naglašava da je digitalizacija ključna za (1) daljnju dekarbonizaciju energetskog sustava, (2) za poboljšanje dostupnosti informacija o svojstvima proizvoda koji se prodaju u EU-u a koji mogu biti štetni za okoliš, (3) za praćenje onečišćenja zraka i vode na daljinu ili za praćenje i optimizaciju upotrebe energije i prirodnih resursa, (4) za razvoj kružnog gospodarstva te (5) za razvoj pametnih prometnih sustava koji će upravljati multimodalnim transportom. Stoga je, osim za razvoj gospodarstva i efikasno odvijanje društvenih djelatnosti, fokus na digitalizaciju važan i u kontekstu očuvanja okoliša i zaštite životne sredine u planskom razdoblju strategije HNŽ/K.

Strateški fokus 2. Gospodarski razvitak poticanjem MSP, izvoza, te razvitka poljoprivrede i turizma

Drugi strateški fokus odabran je zbog značenja poticanja mikro MSP, održive poljoprivrede i održivog turizma na konkurentnost gospodarstva HNŽ, te stvaranja povoljnog ambiojenta za privlačenje strranih investicija. Mikro MSP prevladavaju u bosansko-hercegovačkoj ekonomiji kao i u ekonomiji HNŽK i čine ukupno 90 posto od ukupnog broja njihova zastupljenost u izvozu je niska, pa i dalje u izvozu dominiraju veća poduzeća. HNŽ treba raditi na povećanju izvoza proizvoda sa visokom dodanom vrijednošću, ali i na digitalizaciji poduzeća koja nije dovoljno razvijena, kao i na razvijanju

117

inovacija i praćenju najnovijih tehnologija. Razvitak regije HNŽ-e svakako se odnosi na razvitak poduzetništva, razvitak inovativnih proizvodnji uz povećanje konkurentnosti sektora koji će implicirati industrijski rast, razvitak postojećih i kreiranje novih poduzetničkih ideja uz valorizaciju prirodne i kulturne baštine te konkurentnost MSP-e koja će utjecati na unaprjeđenje poduzetničkog okruženja i koja je vezana uz prioritete poticanja inovacija i tehnološkog unaprjeđenja proizvodnje; jačanje poduzetničkog okruženja; podizanje konkurentnosti održive poljoprivrede; održivi ruralni razvitak te ravnomjeran, održivi razvitak turizma. Strateški fokus vezan je i uz poticanje izvoza HNŽ gdje se izvoznicima treba poboljšati poslovi ambijent, odnosno kako bi se otklonila definirana uska grla na planu uvjeta privređivanja, zapošljavanja i plaća zaposlenih. Poticanje izvoza HNŽ ima općedruštveni interes koji će utjecati na smanjenjem sive ekonomije i poboljšanjem fiskalne discipline, smanjenjem nezaposlenosti, povećanjem plaća i investicija, podizanjem konkurentske sposobnosti gospodarstva HNŽ.

Drugi strateški fokus usmjeren je i na održivu poljoprivredu HNŽ koja mora zadovoljavati potrebe postojećih i budućih generacija osiguravajući istovremeno profitabilnost, zaštitu okoliša te socijalnu i ekonomsku jednakost. Sustav proizvodnje, principi i institucije koje podupiru globalnu sigurnost hrane su sve više nedovoljni. Održiva poljoprivreda HNŽ treba njegovati zdrave ekosustave i poticati održivo upravljanje tlom, vodom, prirodnim resursima osiguravajući istovremeno globalnu sigurnost hrane. Održiva poljoprivreda HNŽ zahtjeva sustav globalnog upravljanja koji promiče sigurnost hrane u smislu trgovinskih zahtjeva i agronomskih politika kako bi se promicala lokalna i regionalna tržišta poljoprivrednih proizvoda koji u potpunosti uzima u obzir trenutne i buduće gospodarske, društvene i okolišne učinke, brine se o potrebama posjetitelja, sektora, okoliša i destinacije.

Održivi turizam kao dio ovog strateškog fokusa HNŽ možemo definirati kao „međunarodno konkurentan turizam koji stvara novu vrijednost za društvo u cjelini, podiže razinu životnog standarda lokalnog stanovništva istovremeno uzimajući u obzir ekonomske, društvene i okolišne učinke turističkog razvoja. Smjernice i koncepte održivog razvoja turizma HNŽK nužno je integrirati u razvoj svih vrsta turističkih proizvoda na području HNŽK, počevši od glavnih turističkih proizvoda (turizam sunca i mora, vjerski turizam, „city break“, izletnički turizam i sl.) pa sve do nišnih turističkih proizvoda namijenjenih vrlo uskim tržišnim segmentima Principi održivosti se odnose na okolišne, gospodarske, društvene učinke turističkog razvoja. S ciljem postizanja dugotrajne održivosti, mora se uspostaviti odgovarajuća ravnoteža između te tri dimenzije. Stoga bi održivi turizam u HNŽK trebao biti usmjeren na: (1) Optimalno koristiti okoliš i prostor kao najvažnije turističke resurse županije, vodeći računa o tome da su intervencije u prostor/okoliš dugotrajne i teško popravljive te da turističkim razvojem ne smiju biti narušeni bitni ekološki procesi odnosno da turizam treba biti u funkciji zaštite prirodne baštine i bioraznolikosti. (2) Poštivati društveno-kulturnu autentičnost destinacije, očuvati njihovu materijalnu i nematerijalnu baštinu i tradicijske vrijednosti, te doprinositi međukulturalnom razumijevanju i toleranciji. Također treba voditi računa o utjecaju turističkog razvoja na svakodnevni život lokalnog stanovništva i osigurati potporu lokalnog stanovništva razvoju turizma. (3) Osigurati da ekonomski učinci turizma i povrat na investicije (ROI) budu poticajni za dalja nova ulaganja i za dalji turistički razvoj. Osigurati ekonomske koristi široj društvenoj zajednici kroz stvaranje nove vrijednost, osiguranje novih radnih mjesta i općenito, kroz podizanje razine blagostanja/smanjenje siromaštva lokalnog stanovništva.

Strateški fokus 3. Razvoj suvremene, odgovorne i prosperitetne društvene zajednice

Razvoj suvremene, odgovorne i prosperitetne zajednice zalog je napretka društva u cjelini. U planskom periodu ovakav razvoj zasnivati će se na unapređenju obrazovnog nivoa, očuvanju zdravlja stanovništva, odnosno potpunijem zadovoljavanju zajedničkih potreba stanovništva po obimu, kvaliteti i dostupnosti. U proteklom period istaknut je pravac razvoja društvene odgovornosti i brige za ljude te pomoć kod njihovog društvenog uključivanja. Međutim, ukoliko se želi postići cilj organizacije

118

modernog društva osnovni segmenti društvenog sektora uključujući društvenu infrastrukturu kao što je obrazovanje, zdravstvo, socijalnu zaštitu, kulturu, sport itd. moraju doživjeti preinake. Kako bi se osigurali elementi suvremene društvene zajednice potrebna su dodatna ulaganja u obrazovnu, zdravstvenu, kulturnu i spotrsku infrastrukturu. Nedostatna ulaganja tijekom vremena rezultirala su podkapacitiranim i nedovoljno razvijenom infrastrukturom te u skladu s tim, nižom kvalitetom ljudskih resursa. U skladu s tim, potrebna ulaganja usmjerit će se na stvaranje suvremene i prosperitetne županije koja može razvijati odgovoran javni sektor. Suvremeni razvoj posebno obrazovanja podrazumijeva umrežavanje s međunarodnim institucijama kroz koje se stvaraju poricaji za razvoj novih znanja, inovacija, tehnologije, znanstvenoh vještina i svega onoga što je prihvatljivo duštvenoj zajednici. Ovako definiran pravac polazi prvenstveno od činjenice da razvoj društvenog sektora u cjelini počiva na snagama županije oličenih u kombinaciji prirodnih i generičkih prednosti regije, što županiju čini jedinstvenu sredinu za jačanje i razvoj inkluzivne i prosperitetne društvene infrastrukture namijenjene poboljšanju kvalitete života svih građana. Treći strateški pravac usmjeren je primarno na razvoj obrazovanja, zdravstva, socijalne uključenosti (posebno ranjivih kategorija stanovništva), njegovanje kulture, ali i kulturno – povijesnog nasljeđa - te multidisciplinarne i inovativne pristupe u rješavanju definisanih društvenih izazova – posebno u segmentu upravljanja sigurnosti svih građana. Imajući u vidu sve gore navedeno, treći strateški pravac bi bio na podizanju stepena koordinacije, koherentnosti, kvalitete i transparentnosti (organa uprave) u unapređenju implementacije obrazovnih politika i zdravstvenih usluga, socijalne inkluzivnosti na jednakim i ravnopravnim osnovama, projekata za mlade, razvoj civilnog društva te političko-građanske odgovornosti i javne sigurnosti u cjelini. Strateški fokus 4. Očuvan okoliš, razvijeno kružno gospodarstvo, mobilnost

Održiv razvitak, koji podrazumijeva međusobnu ovisnost i usklađenost sve tri dimenzije održivosti: gospodarske, okolišne i društvene, bitna je pretpostavka razvitka Hercegovačko-neretvanske županije. Upravljanje resursima i uslugama ekosustava u skladu s postojećim kapacitetima okoliša ima za cilj poticanje gospodarskog rasta temeljenog na načelima okolišne prihvatljivosti i društvene odgovornosti. Navedeno podrazumijeva poboljšanje kvalitete života stanovništva kroz unapređenje usluga i infrastrukture, ali i učinkovitije korištenje, očuvanje i zaštitu prirodnih resursa, jačanja svijesti o važnosti primjene mjera ublažavanja i prilagodbe na klimatske promjene, primjeni okolišno prihvatljivijih tehnologija promicanjem korištenja OIE, smanjenju nastanka otpada recikliranjem, održivom korištenju voda i tla, zaštiti autohtonih genetskih resursa te poticanje onih djelatnosti i pretpostavki kružnog gospodarstva (cirkularne ekonomije) koje doprinose postizanju navedenoga cilja. Hercegovačko-neretvanska županije ističe se bogatstvom prirodnih resursa, osobito u pogledu kvalitete i kvantitete voda, šumskog potencijala i biološke raznolikosti. Istodobno, primjetni su određeni antropogeni utjecaji na sve sastavnice okoliša te je razvojnu politiku potrebno usmjeravati u pravcu njihovog očuvanja, jer gubitak usluge ekosustava, snažno utječe na prirodu, gospodarstvo i dobrobiti društva. Ključnu ulogu u postizanju ukupnih razvojnih planova, smanjenju gospodarskih, okolišnih i društvenih troškova u budućnosti te jačanju konkurentnosti gospodarstva i smanjenju siromaštva imaju održivi oblici proizvodnje i potrošnje. Da bi se postiglo održivo upravljanje i učinkovito korištenje prirodnih resursa nužna je i odgovarajuća infrastruktura, koja podržava ekonomski rast i blagostanje, s tehnološkim rješenjima koja omogućavaju povećanje životnoga standarda, a istodobno su i okolišno prihvatljiva. Nadalje, neizostavna pretpostavka okolišno prihvatljivog razvitka Županije je i uspostava informacijskog sustava o stanju okoliša i prateće infrastrukture, kao i usvajanje planskih dokumenata okolišne legislative u svrhu očuvanja okoliša,

119

prevencije nesreća i upravljanja prirodnim rizicima. Stoga je nužno nastaviti ulagati u komunalnu, prometnu i industrijsku infrastrukturu te koristiti prostorne potencijale i resurse na načine koji osiguravaju očuvanje i unapređenje okoliša te podržavaju dugoročne potrebe i kvalitetu života zajednice.

2.33. Vizija razvoja i strateški ciljevi, sa indikatorima U ovom dijelu Strategije razvoja hnk za period 2021.-2027. godina daje se razvojna perspektiva HNK ogledana u viziji Kantona i izvan vremenskog horizonta ove strategije. Strateški cilj je cilj najvišeg nivoa koji utječe na sveukupni pravac razvoja i predstavlja jasan smjer kretanja u dugoročnom periodu. Strateška platforma razvoja HNK temelji se na tri strateška cilja, koji osiguravaju sinergijske efekte između ekonomskog i društvenog razvoja te zaštite okoliša.

2.33.1. Vizija razvoja Vizija razvoja predstavlja težnju, dugoročnu namjeru, pravac djelovanja i poželjno stanje u budućnosti. Članovi Županijskog odbora za razvoj razmatrali su Viziju razvoja HNK za period 2016.- 2020. godina i zaključili da je tada definirana Vizija u svim svojim elementima i dalje aktuelna i da odgovara postojećem stanju i promjenama u okruženju, te prihvaćeno da u strateškom periodu 2021.-2027. godina bude proširena..... U tom smislu, Vizija razvoja HNK je je predstavljena kao: Definicija Vizije razvoja iz strategije 2016.-2020. godine, za koju smo ustvrdili da je treba zamijeniti.

PREPOZNATLJIVA, PODUZETNA, PRIVLAČNA, SINERGIJA RAZLIČITOSTI

Preporuka iz izvještaja o evaluaciji: definisanu vizija razvoja Hercegovačko-neretvanskog kantona proširiti na način da obuhvata vanjsku (u vidu konkurentske pozicije koju ta sredina namjerava zauzeti u okruženju koje se smatra relevantnim za naredni strateški period) i unutrašnju dimenziju (u vidu zajedničke, objedinjene perspektive lokalnih aktera o tome kakvu zajednicu namjeravaju (iz)graditi u narednom strateškom periodu). Konsultanti su odlučili zamoliti Županijski/kantonalni odbor za razvoj (ŽOR) da se aktivno uključi u definiranje Vizije KNŽ/K za period 2021.-2027. godina. Kao pomoć ponudili smo dokument u Prilogu 1. Definicije izjava o iziji županija/kandna u Federaciji, Gradu Mostaru i Federaciji BiH, te dvije izjave konsultanata

2.33.2. Strateški ciljevi, sa indikatorima Strateški ciljevi su usklađeni sa nacrtom Strategije razvoja FBiH i Okvirom za ciljeve održivog razvoja u BiH, kojim se utvrđuju zajednički podciljevi i indikatori za sve nivoe vlasti u BiH (zajednički minimum) te usmjeravaju budući procesi strateškog planiranja. Ono što je zajedničko Strategiji razvoja Hercegovačko-neretvanske županije i Okviru Ciljeva održivog razvoja u BiH je to da je prepoznat potencijal provedbe Agende 2030 i to je, s aspekta razvoja HNŽ, jedini način da se unaprijede gospodarski, društveni, okolišni kapaciteti kao i razvoj kapaciteta za upravljanje. Važno je naglasiti i težnje HNŽ i BiH pristupanju Europskoj uniji, s kojima su i Agenda 2030 kao i strateški dokumenti u procesu pristupanja u potpunosti komplementarni. Svima im je cilj bolje društvo „Ljudski kapital“ i ostanak ljudi u BiH, kao i „Nitko ne smije biti izostavljen“ i vizija uspostavljanja prosperitetne BiH, a tim i HBŽ; ekonomski razvoj i razvoj institucija, socijalna pravičnost i jednake mogućnosti svih građana, razvoj infrastrukture i znanja, efikasno korištenje prirodnih i drugih resursa, očuvanje okoliša i bogatstvo različitosti, koje svojim ispunjenjem jamče i ispunjenje vizije razvoja HNŽ.

120

Pri definisanju ciljeva razvoj HNŽ za razdoblje 2021.-2027. godine uzet je u obzir i Okvir za ciljeve održivog razvoja u BiH koji utvrđuje zajedničke podciljeve i indikatore za sve nivoe vlasti u BiH (zajednički minimum), gdje su definirani elementi relevantni u odnosu na sljedeće razvojne pravce i akceleratore.

Tabela 81 Strateški ciljevi

1. Dinamičan ekonomski razvoj uz održivo korištenje resursa

2. Podizanje kvalitete i suvremenog razvoja društvenog sektora 3. Upravljanje resursima i uslugama ekosustava u skladu s postojećim kapacitetima okoliša

Strateški cilj 1. Dinamičan ekonomski razvoj uz održivo korištenje resursa

Prvi strateški cilj temelji se na nekoliko ključnih pretpostavki:

• da se raspoloživi resursi (ljudski, prirodni i finansijski) stave u funkciju razvoja Hercegovačko-neretvanske županije, da budu usklađeni sa globalnim ciljevima razvoja i strategijom pametne specijalizacije, vodeći računa o skladnom uklapanju u suvremene trendove trendove digitalizacije i zelene ekonomije kako bi se osigurala dugoročna konkurentost gospodarstva i podrška iz fondova Europske unije i drugih razvojnih fondova.

• da programi podrške privredi budu sistematično dizajnirani i usmjereni na jačanje konkurentosti poslovnih subjekata sa posebnim fokusom na mikro, mala i srednja poduzeća koja su umrežena u globalne lance vrijednosti i izvozno orjenirana.

• da podrška razvoju poduzetničke infrastrukture bude sinhronizirana sa programima podrške općina igradova u Hercegovačko-neretvanskoj županiji i programima podrške F BiH kako bi se ostvario veći razvojni učinak na stvaranje uvjeta za osnivanje novih poslovnih subjekata u propulzivnim privrednim granama, otvaranje produktivnih i bolje plaćenih ranih mjesta.

• da se ulaganjima u razvoj poljoprivrede osigura zadovoljenje potreba postojećih i budućih generacija osiguravajući istovremeno rast profitabilnost registriranih fizičkih i pravnih lica u području poljopriovrede.

• da ulaganja u održivi turizam rezultiraju optrimalnim korištenjem okoliša i prostora kao najvažnijeg turističkog resursa županije, uz poštivanje društveno-kulturne autentičnosti destinacije, i da ekonomski učinci turizma i povrat na investicije budu poticajni za dalja nova ulaganja i za dalji turistički razvoj, kako bi se unaprijedio kvalitet življenja stanovništva kroz i osigurala nova radna mjesta te smanjla razina blagostanja/smanjenje siromaštva lokalnog stanovništva.

• da se uspostavi dinamično tržište rada i da se umrežavanjem obrazovnog sistema i gospodarskih subjekata kreiraju stručni profili neophodni za korištenje digitalnih tehnologija koje će postati glavni faktor konkurentske prednosti gospodarskih subjekata u narednom razdoblju, a koje će rezultirati većim obimom novostvorene vrijednosti.

121

• da sve strateške intervencije budu tako dizajnirane i disperzirane da osiguraju ravnomjeran ekonomski razvoj svih dijelova Hercegovačko-neretvanske županije, zasnovano na posebnostima svake općine/grada.

• da se kreiraju povoljni uvjeti za investiranje a naročito investiranje u viskotehnološke industrije kako bi se kreirali proizvodi zasnovani na znanju i jedinstvenim prirodnim resursima i na takav način povećali prihodi poslovnih subjekata i stanovništva.

Pri definisanju prvog strateškog cilja i elemenata koji se odnose na ekonomski razvoj u Strategiji razvoja za period 2021.-2027. godine uzet je u obzir i Okvir za ciljeve održivog razvoja u BiH koji utvrđuje zajedničke podciljeve i indikatore za sve nivoe vlasti u BiH (zajednički minimum), gdje su definisani elementi relevantni u odnosu na sljedeće razvojne pravce i akceleratore.

STRATEŠKI CILJ 1 UBRZAN EKONOMSKI RAZVOJ CILJEVI ODRŽIVOG PRAVCI RAZVOJA RAZVOJA PAMETAN RAST DRUŠTVO JEDNAKIH MOGUĆNOSTI AKCELERATORI PODCILJEVI AKCELERATORI PODCILJEVI Povoljno Povećanje investicija Aktivacija Povećanje okruženje za u infrastrukturu zapošljavanja zapošljivosti poduzetništvo i istraživanja, razvoja i ranjihvih nezaposlenih inovacije inovacija u javnom i kategorija osoba kroz privatnom sektoru razvoj socijalnog preduzetništva Mobiliziranje Poboljšanje Smanjenje broja potencijala dijaspore inkluzivnosti osoba bez znanja Globalni lanci obrazovnih i vještina i vrijednosti sistema njihova integracija na Olakšavanje

poslovanja i podrška tržište rada brzo rastućim firmama Pametno Održivi turizam upravljanje prirodnim resursima i okolišem Zeleni rast i čista Razvoj energij „zelenih“ vještina i poslova Povećanje Jačati infrastrukturu investicija u u oblasti digitalnih

122

infrastrukturu tehnologija

Ostvarenje strateškg cilja pratit će se kroz odabrane indikatore uticaja nakon kojih će se moći ocijeniti vrsta i stepen promjena u okruženju. Tabela sumira indikatore za koje su definisane početne i ciljne vrijednosti ostvarenja strateških ciljeva. Tabela 82. Indikatori uticaja realizacije strateškog cilja 1 Strateški cilj 1. Indikatori uticaja Izvor Polazna Ciljna Dinamičan vrijednost vrijednost ekonomski razvoj (2019.) (2027.) uz održivo Nivo razvijenosti – indeks/rang FZZPR 1,2 (2) 1,3 (2) korištenje resursa Industrijska proizvodnja - indeks FZZPR 97,5 105

Prosječan broj zaposlenih FZZPR 55.2013 70.000 Neto plaća - prosječna u KM FZZPR 1.1011 1.400 Broj poslovnih subjekata – broj sa FZZPR 14.200 16.000 stanjem 31.12. Pokrivenost uvoza izvozom (%) FZZPR 49,9 60,0

Strateški cilj 2. Podizanje kvalitete i suvremenog razvoja društvenog sektora

Drugi strateški cilj temelji se na nekoliko ključnih pretpostavki: • Podizanje kvalitete i strateški razvoj obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi • Poboljšati ishode zdravstvenog sustava • Sinergija razvoja gradova i općina u razvoju i jačanju kapaciteta obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi

• Ostvarivanje zajedničkih projekata u razvoju kulturnog naslijeđa, sporta i edukacije

• Suradnja i stvaranje veza u sigurnosnom segmentu

• Povezivanje i uključivanje nevladinog sektora u društvene projekte obrazovanja, kulture i sporta Drugi strateški cilj je povezan sa drugim i trećim pravcem održivog razvoja BiH (Dobra uprava i upravljanje javnim sektorom, te Društvo jednakih mogućnosti) i u direktnoj je vezi sa sljedećim akceleratorima i pripadajućim pokretačima:  Pravac - Dobra uprava i upravljanje javnim sektorom – Akcelerator 1: „Efikasan, otvoren, inkluzivan i odgovoran javni sektor“ sa pripadajućim pokretačima:  Pravac - Dobra uprava i upravljanje javnim sektorom – Akcelerator 2 „Vladavina prava, sigurnost i osnovna prava“ sa pripadajućim pokretačima:  Pravac – Pametni rast – Akcelerator 3 „Unapređenje pristupa i kvalitete obrazovanja i obuke“ sa pripadajućim pokretačima:  Pravac – Društvo jednakih mogućnosti – Akcelerator 1 „Unapređenje politika socijalne zaštite“ sa pripadajućim pokretačima:  Pravac – Društvo jednakih mogućnosti – Akcelerator 3 „Efikasna zdravstvena zaštita za sve“ sa pripadajućim pokretačima:  Pravac – Društvo jednakih mogućnosti – Akcelerator 4 „Poboljšanje inkluzivnosti obrazovnih sistema“ sa pripadajućim pokretačima:

123

Ostvarenje strateškog cilja pratit će se kroz odabrane indikatore uticaja nakon kojih će se moći ocijeniti vrsta i stepen promjena u okruženju. Tabela 83 sumira indikatore za koje su definisane početne i ciljne vrijednosti.nosti ostvarenja strat

Tabela 83 Indikatori uticaja realizacije strateškog cilja 2ešk

STRATEŠKI CILJ 2: Indikatori uticaja Izvor Polazna Ciljna Podizanje kvalitete vrijednost vrijednost i suvremenog (2019.) (2027.) razvoja društvenog Broj učenika na 1.000 stanovnika FZZPR sektora - Osnovno obrazovanje 83 85 - Srednje obrazovanje 34 40 Broj stanovnika na FZZPR - 1 ljekara 314 250 - 1 stomatologa 3.444 2.700 Prosječna neto mirovina FZS 465 510 Stopa registrirane nezaposlenosti, % FZZPR 34.6% 29.0% Stopa obrazovanja stanovništva FZS 1,46 2.0

ih ciljeva.

Strateški cilj 3. Upravljanje resursima i uslugama ekosustava u skladu s postojećim kapacitetima okoliša

Treći strateški cilj temelji se na nekoliko ključnih pretpostavki:

 usmjeravanja pozornosti na potrebu očuvanja okoliša te zaštite i racionalnog korištenja njegovih sastavnica, kao bitnog preduvjeta ukupne dobrobiti i kvalitete života zajednice;

 identificiranja i smanjenja antropogenih opterećenja i negativnih utjecaja na sastavnice okoliša te posljedičnog utjecaja istih na zdravlje ljudi;

 smanjenja utjecaja klimastkih scenarija i drugih prirodnih rizika te jačanja kapaciteta za upravljanje prirodnim rizicima i katastrofama;

 jačanja infrastrukture (digitalnih tehnologija, komunalne, prometne, energetske) i okolišne legislative u svrhu održivog upravljanja vodama, šumama, otpadom, biološkom raznolikosti;

 optimiziranja korištenje postojećih prirodnih, prostornih i infrastrukturnih kapaciteta;

 poticanja prekogranične i međunarodne suradnje u oblasti zaštite okoliša i infrastrukture te samoodrživosti zaštićenih područja kroz okolišno prihvatljive i dozvoljene gospodarske djelatnosti i umrežavanje;

Treći strateški cilj i elementi koji se odnose na okolišni i infrastrukturni razvitak u Strategiji razvoja za period 2021.-2027. godine definirani su uzimajući u obzir i Okvir za ciljeve održivog razvoja u BiH koji utvrđuje zajedničke podciljeve i indikatore za sve razine vlasti u BiH (zajednički minimum), gdje su definirani elementi relevantni u odnosu na sljedeće razvojne pravce i akceleratore:

124

STRATEŠKI CILJ 3: UPRAVLJANJE RESURSIMA I USLUGAMA CILJEVI ODRŽIVOG RAZVOJA EKOSUSTAVA U SKLADU S POSTOJEĆIM KAPACITETIMA OKOLIŠA

PRAVAC RAZVOJA: PAMETNI RAST

AKCELERATORI POKRETAČI

Jednak pristup modernoj transportnoj infrastrukturi Povećanje investicija Veći udio javnih investicija u infrastrukturu u infrastrukturu Jačati infrastrukturu u oblasti digitalnih tehnologija

Smanjenje energetskog siromaštva

Razvoj „zelenih“ vještina i poslova Zeleni rast i čista energija Decentralizacija elektro-energetskog sustava

Dekarbonizacija energetskog sektora

Deminiranje kontaminiranih područja

Upravljanje rizicima od katastrofa

Zaštita i obnova prirodnog kapitala

Pametno upravljanje Razviti sustav cirkularne ekonomije prirodnim resursima i

okolišem Jačanje kontrole i praćenja kvaliteta ekosustava

Održivi turizam

Indikatori za praćenje strateškog cilja 3: Upravljenje resursima i uslugama eko sustava u skladu s postojećim kapacitetima okoliša

Tabela 84 Indikatori uticaja realizacije strateškog cilja 3

STRATEŠKI CILJ 3: Indikatori utjecaja Polazna Ciljna Upravljenje resursima i vrijednost vrijednost uslugama eko sustava u (2019) (2027) skladu s postojećim Stupanj priključenosti na 72,76% 85% kapacitetima okoliša vodoopskrbni sustav (%)

Stupanj priključenosti na sustav 41,50% 60% odvodnje otpadnih voda (%) Pokrivenost uslugama odvoza 77% 85% komunalnog otpada (%)

125

Broj obnovljenih i utopljenih javnih 30 100 objekata/ustanova (broj)

Prilog 1. Izjave o viziji razvoja kantona u Federaciji BiH

VIZIJA RAZVOJA HERCEG-BOSANSKE ŽUPANIJE (2021.-2027.) Modera zajedica temeljena na načelima održivog gospodarstva u kojoj žive poduzetni i zadovolji ljudi, županija koja optimalno iskorištava svoje potencijale i pozitivo utječe na poslovno okruženje sa očuvanim okolišem i kulturnim naslijeđem koji ju čine privlačnom za ivesticije, život i turističku posjetu.

VIZIJA RAZVOJA ZAPADNO-HERCEGOVAČKE ŽUPANIJE (2016.-2020.) Zapadnohercegovačka županija je područje veselih i zadovoljnih ljudi. Na tragovima tradicije, temeljima kulturno povijesne i društvene odgovornosti, razvijaju se kreativni proizvodi i usluge koji su uspješni na vanjskom tržištu. Razvojna partnerstva povezuju naše društvo u gospodarskom i socijalnom pogledu kako bi pristupili novim tržištima i jačali prisutnost na postojećim te na taj način povećali kvalitetu života u županiji.

VIZIJA RAZVOJA SREDNJOBOSANSKOG KANTONA (2016.-2020.)

Iz srca Bosne ključa ljepota i dobrota čovjeka, bogatstvo prirode, gdje se ugodno živi i svaki čovjek ima priliku za uspjeh.

VIZIJA RAZVOJA TUZLANSKOG KANTONA (2021.-2027.)

Tuzlanski kanton - otvorena, ekonomski atraktivna i društveno dinamična evropska regija, koja na prepoznatljiv način osigurava spoj industrijske tradicije, održivog razvoja i kvalitete života za svoje građane i ljude koji u njemu borave, rade i investiraju.

VIZIJA RAZVOJA ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA (2021.-2027.)

126

Zeničko-dobojski kanton – savremena evropska regija, ugodna za život i rad i atraktivna za investiranje, koja svoj održivi razvoj temelji na industrijskim i ljudskim resursima, prirodnim i turističkim potencijalima, te bogatom kulturno-historijskom naslijeđu i čistom okolišu.

VIZIJA RAZVOJA POSAVSKOG KANTONA (2016.-2020.)

Županija Posavska, pogranični poduzetnički centar i prosperitetan poljoprivredni kraj, predstavlja sigurnu zajednicu u kojoj se živi, radi i djeluje u skladu sa održivim razvojem.

VIZIJA RAZVOJA UNSKO-SANSKOG KANTONA (2021.-2027.)

Unsko-Sanski kanton je Euro regija – smaragd Bosne i Hercegovine, područje ugodnog života temeljenog na ravnomjernom održivom razvoju.

VIZIJA RAZVOJA SARAJEVSKOG KANTONA (2016.-2020.) Kanton Sarajevo je evropska, dinamična, kreativna i kulturno raznolika regija ugodnog življenja i unosnog poslovanja.

VIZIJA RAZVOJA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE (2021.-2027.) Federacija BiH je prosperitetan životni prostor, politički stabilan i siguran, utemeljen na vladavini prava, socijalno pravedan sa jednakim mogućnostima za sve, u kojem se njeguje bogatstvo različitosti. Baziran je na društvu znanja i inovacija, efikasnom i održivom korištenju prirodnih i drugih resursa, uz očuvanje okoliša i pristupačno javno zdravstvo, te uravnotežen i visok kvalitet života.

VIZIJA RAZVOJA GRADA MOSTARA (2017.-2026.)

Mostar: etnopolis i entropolis – globaliziran, kreativan, zelen, zaposlen i inkluzivan grad.

Slogan Grada Mostara je: „Od prirode povlašten, od građana uređen.“

VIZIJA RAZVOJA HERCEGOVAČKO-NERETVANKE ŽUPANIJE (2016.-2020.)

Propoznatljiva, Poduzetna, Privlačna, Sinergija različitosti

VIZIJA RAZVOJA HERCEGOVAČKO-NERETVANKE ŽUPANIJE (prijedlog konsultanta Damira Krešića)

HNŽ/K je ekonomski i društveno najrazvijenija regija u BiH, PREPOZNATLJIVA kao regija ugodnog življenja i visokog životnog standarda, PRIVLAČNA za investicije, s jakim PODUZETNIŠTVOM koje se temelji na MSP-u, poljoprivredi i turizmu, i koja svoj ekonomski razvoj i društveno blagostanje gradi na SINERGJI RAZLIČITOSTI, uvažavajući odrednice ekonomske, društvene i okolišne održivosti.

VIZIJA RAZVOJA HERCEGOVAČKO-NERETVANKE ŽUPANIJE (prijedlog konsultanta Bahrije Umihanića)

Hercegovačko-neretvanska županija/kanton – regija ugodnog življenja i visokog standarda, politički stabilna i sigurana za građane, poduzetnike i investitore, inkluziva i globalizirana na pravcima zelene tranzicije i digitalne transformacije.

127