Kulturna I Dru[Tvena Istorija Naroda Bosne I Hercegovine

BOSNA I HERCEGOVINA MINISTARSTVO CIVILNIH POSLOVA

KULTURNA I DRU[TVENA ISTORIJA NARODA BOSNE I HERCEGOVINE

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA PREDMETE DOPUNSKE NASTAVE U OSNOVNOJ I SREDWOJ [KOLI

Za djecu u inostranstvu

Srpski jezik

Sarajevo, juni 2005. Izdava~: Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Her- cegovine Za izdava~a: Dr. Safet Halilovi} Urednik: Esma Haxagi} Tehni~ki urednik: Nelmedin Kolubara Lektor: Dr. Mladenko Saxak Korektura: Nelmedin Kolubara [tampa: Prosperitet d.d. Sarajevo Za {tampariju: Sead Ramovi}, direktor Tira`: 1000 primjeraka

U skladu sa ~lanom 33. Okvirnog zakona o osnovnom i sredwem obrazovawu u Bosni i Hercegovini, Savjet ministara Bosne i Her- cegovine je, na prijedlog Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine, utvrdio Komisiju za izradu nastavnog plana i programa za predmete dopunske nastave u osnovnoj i sredwoj {koli. Komisija, sastavqena od eksperata iz sva tri konstitutivna naroda, sve je odluke donijela konsenzusom. Ministar civilnih poslova Bosne i Hercegovine odobrava ovaj nastavni plan i program za upotrebu u dopunskoj nastavi za na{u djecu u inostranstvu. Ovaj projekat je finansiralo Ministarstvo civilnih poslova Bo- sne i Hercegovine. SADR@AJ:

Uvodno slovo Ministra civilnih poslova Bosne i Hercegovine ...... 7

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA PREDMETE DOPUNSKE NASTAVE U OSNOVNOJ [KOLI ...... 9

- Jezici i kwi`evnosti naroda Bosne i Hercegovine ... 10 - Muzi~ka kultura ...... 28 - Likovna kultura ...... 40 - Poznavawe prirode i dru{tva ...... 50 - Istorija ...... 55 - Geografija ...... 58

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA PREDMETE DOPUNSKE NASTAVE U SREDWOJ [KOLI ...... 61

- Jezici i kwi`evnosti naroda Bosne i Hercegovine ... 62 - Muzi~ka kultura ...... 71 - Likovna kultura ...... 78 - Istorija ...... 81 - Geografija ...... 84

Uvodno slovo Ministra civilnih poslova Bosne i Hercegovine

Pred vama je nastavni plan i program za predmete dopunske nastave za osnovnu i sredwu {kolu. Njegova je funkcija da bude orijentir nastavnicima i u~enicima dopunskih {kola za djecu, dràvqane Bosne i Hercego- vine, koji ìve diqem svijeta, privremeno ili stalno, a èle putem dopunskog obrazovawa ste}i osnovne infor- macije o kulturnoj i dru{tvenoj istoriji svoje domovi- ne, odnosno zemqi svoga porijekla. Ovaj plan i program tako|e moè posluìti i svima drugima koji su zainteresirani za izu~avawe kulturnog identiteta Bosne i Hercegovine. U ovim kurikulumima su nastavni sadràji prezenti- rani pojedina~no po predmetima, kojih je {est u osnovnoj i pet u sredwoj {koli, ali se izu~avaju u okviru je- dnog predmeta kojeg smo nazvali “Kulturna i dru{tvena istorija naroda Bosne i Hercegovine”. Razlog je u ~iwe- nici da savremeno vrednovawe obrazovawa po ishodima u~ewa i ste~enim vje{tinama, a ne po memorisawu ~iwenica, zahtijeva kreativnost i nastavnika i u~enika. Nau~ne spoznaje se isprepli}u, svako pojedina~no ot- kri}e ima op}e posqedice, tako da je danas obrazovawu neprimjeren bilo kakav oblik krutosti. Kurikulume su priredili i koncenzusom usvojili eksperti, izabrani od nadle`nih vlasti iz svih dijelova Bosne i Hercegovine. Kao polazni orijentir eksperti su imali Zajedni~ka jezgra nastavnih planova i programa za osnovno i op}e sredwe obrazovawe u Bosni i Hercegovini, usvojena 2003. godine. Izrada Nastavnog plana i programa za predmete dopunske nastave je po~etni korak Bosne i Hercegovine u realizaciji èqe da svojoj djeci u inostranstvu omogu- }i stabilan link sa vlastitom ili domovinom predaka, znaju}i da po{tivawe drugog i razli~itog uvijek podra- zumijeva dostojanstvo vlastitosti. Temeqno je qudsko pravo razvijawe i o~uvawe svoga identiteta i integri-

7 teta. Plan i program dopunske nastave je u tom smislu potrebno, ali ne i jedino sredstvo. Kao {to znamo, obrazovawe je nikada zavr{ena zada- }a. To je stalni `ivotni proces kojeg uslovqava qudska `eqa za odgovorima, inkorporirana u tokove savreme- nog dru{tva koje se stalno mijewa. Isto tako, i ovaj ku- rikulum nije trajan i treba biti dora|ivan u skladu sa rezultatima koje Bosna i Hercegovina bude postizala na putu utemeqewa efikasnog, odgovornog i u svijetu pri- znatog vlastitog obrazovnog sistema.

Ministar civilnih poslova Bosne i Hercegovine Dr. Safet Halilovi}

8 KULTURNA I DRU[TVENA ISTORIJA NARODA BOSNE I HERCEGOVINE

Nastavni plan i program za predmete dopunske nastave u osnovnoj {koli

NASTAVNI PLAN

Godi{wi broj ~asova po razredima Red. Nastavni predmeti br. I/ II/ III/ IV/ V/ VI/ VII/ VIII/ II III IV V VI VII VIII IX Jezici i kwi`evnosti 1. naroda Bosne i 46 46 46 46 46 46 46 46 Hercegovine 2. Muzi~ka kultura 10 10 10 10 6 6 6 6 3. Likovna kultura 88884444 Poznavawe prirode i 4. 8888---- dru{tva 5. Istorija - - - - 10 10 10 10 6. Geografija - - - -6666 S V E G A 7272727272727272

9 NASTAVNI PROGRAM ZA PREDMETE DOPUNSKE NASTAVE U OSNOVNOJ [KOLI

U okvirima predmeta Kulturna i dru{tvena istorija naroda Bosne i Hercegovine, kroz programske sadràje iz jezika, knwièvnosti, istorije, geografije, prirode i dru{tva te muzi~ke i likovne umjetnosti, u~enici sti~u temeqna saznawa iz su{tinskih, me|usobno uslovqenih i povezanih istorijskih procesa i pojava koji obiqeà- vaju sveukupnu istoriju naroda, Srba, Hrvata i Bo{waka, u Bosni i Hercegovini. Upoznavawe razli~itih kultura i tradicija, osnovnih pojmova iz umjetnosti, neza- obilaznih ~iwenica vezanih za tri nacionalne zajedni- ce, zadaci su koji }e se uz pomo} predloènih nastavnih sadràja lak{e i obuhvatnije savladavati i prihvatati.

JEZICI I KWI@EVNOSTI NARODA BOSNE I HERCEGOVINE

Po~etno Godi{wi Kultura Medijska Razred ~itawe i Kwi`evnost Jezik broj ~asova izra`avawa kultura pisawe I4634453- II 46 5 17 12 10 2 III 46 13 17 7 7 2 IV 46 7 20 10 7 2 V 46 - 23 11 10 2 VI 46 - 23 11 10 2 VII 46 - 23 14 7 2 VIII 46 - 23 11 10 2 IX 46 - 23 11 10 2

10 KWI@EVNOST - IZBOR TEKSTOVA OD I - V RAZREDA PREPORU^UJU SE TEKSTOVI SQEDE]IH PISACA:

Branko ]opi} Miroslav Anti} Stevan Rai~kovi} Ivo Andri} Dragan Kulixan Nasiha Kapixi}-Haxi} Enes Ki{evi} Ahmet Hromaxi} [ukrija Panxo Ismet Bekri} Luko Paqetak Zvonimir Balog Vesna Parun Mato Lovrak Ivana Brli} Ma`urani} Gustav Krklec Vladimir Nazor Narodne poslovice Narodne zagonetke Narodne pripovjetke Narodna basna Narodna bajka

POSEBNO PROU^AVAWE SRPSKE KWI@EVNOSTI I - V RAZRED

1. Du{ko Radovi} 2. Grigor Vitez 3. Qubivoje R{umovi} 4. Mira Ale~kovi}

11 5. Miroslav Anti} 6. Stevan Rai~kovi} 7. Ivo Andri} 8. Stojanka Grozdanov 9. Dragan Kulixan 10. Branko ]opi} 11. Dragan Luki} 12. Stanko Rakita 13. Desanka Maksimovi} 14. Branko Radi~evi} 15. Jovan Jovanovi} Zmaj 16. Petar Ko~i} 17. Du{an Kosti} 18. Dobrica Eri} 19. Vojislav Ili} 20. Skender Kulenovi} 21. Dragan Kolunxija 22. Rajko Petrov Nogo

POSEBNO PROU^AVAWE HRVATSKE KWI@EVNOSTI I - V RAZRED

1. Slavko Femini} 2. Zvonimir Balog 3. Grigor Vitez 4. Luko Paqetak 5. Ratko Zvrko 6. Dubravko Horvati} 7. Nada Iveqi} 8. Sun~ana [kriwari} 9. Vesna Parun 10. Mate Lovrak 11. Ivana Brli}-Ma`urani} 12. Vladimir Nazor

12 13. Ivan Vawa Rori} 14. Gustav Krklec 15. Ivan Ku{an 16. Slavko Kolar 17. Augustin Haramba{i} 18. Dobri{a Cesari} 19. Dragutin Domajni} 20. Fran Galovi}

POSEBNO PROU^AVAWE BO[WA^KE KWI@EVNOSTI I - V RAZRED

1. Alija Dubo~anin 2. Ferida Durakovi} 3. Zej}ir Hasi} 4. Bisera Alikadi} 5. Enisa Osman~evi}-]uri} 6. Mirsad Be}irba{i} 7. Muhidin [ari} 8. Rizo Xafi} 9. Advan Hozi} 10. Azra Aliji~i} 11. Xemaludin Lati} 12. Kemal Mahmutefendi} 13. Alija Isakovi} 14. Skender Kulenovi} 15. Esma Smajilbegovi} 16. Irfan Horozovi} 17. Ibrahim Kajan

13 I razred

PO^ETNO ^ITAWE I PISAWE Po~etno ~itawe: - Faza cjelovitog prepoznavawa - Razvijawe glasovne osjetqivosti - Od glasa do rije~i - izgovor po slogovima - Provo|ewe slova u glas - Po~etno ~itawe Razvijawe grafomotori~kih sposobnosti: - Razvijawe elasti~nosti pokreta ruke (slobodno crtawe u ograni~enom prostoru) - Pisawe razli~itih crta i linija - Usvajawe grafi~ke strukture velikih i malih {tampa- nih slova.

KWI@EVNOST: Izbor tekstova:

JEZIK Gramatika Re~enica - rije~; slog - glas - slovo (razlikovawe bez de- finicije)

Ortoepija (Pravila ispravnog izgovora) Izgovor glasova, rije~i, re~enica.

Pravopis / Ortografija (Pravila ispravnog pisawa) Veliko slovo na po~etku i ta~ka na kraju re~enice.

KULTURA IZRA@AVAWA - Kultura govorewa - Pri~awe i prepri~avawe na osnovu niza slika ili postavqenih pitawa - Razgovor

14 II razred

PO^ETNO ^ITAWE I PISAWE Usvajawe velikih i malih pisanih slova. Vje`bawe urednog pisawa i usavr{avawe rukopisa

KWI@EVNOST Kwièvnoteorijski termini: Upoznavawe s osnovnim kwièvnoteorijskim pojmovima i terminima (radwa/fabula, lik, mjesto i vrijeme) îtawe naglas i ~itawe u sebi Prepri~avawe Izbor tekstova

Preporuka za lektiru: Branko ]opi}, Je`eva ku}ica Nasiha Kapixi} Haxi}, Sjenica Zvonimir Balog, Male pri~e o velikim slovima

JEZIK Gramatika Re~enica (izjavna, upitna, uzvi~na - prepoznavawe) Rije~ Glas Imenice (prepoznavawe) Ortografija i Ortoepija / pravopis Osnovni interpunkcijski znaci Uzvi~na i upitna re~enica.

KULTURA IZRA@AVAWA Prepri~avawe Pri~awe doga|aja na osnovu niza slika Kultura govorewa.

MEDIJSKA KULTURA Televizija, film, pozori{te (upoznavawe)

15 III razred

PO^ETNO ^ITAWE I PISAWE Usvajawe drugog pisma Vje`be urednog pisawa i usavr{avawe rukopisa

KWI@EVNOST Kwi`evnoteorijski termini: Poezija: Stih, strofa, pjesma - na nivou prepoznavawa i imenovawa Proza: Fabula (redoslijed doga|aja na razini prepoznavawa i imenovawa) Likovi (glavni i sporedni) Vrste: Bajka, pripovijetka, basna, igrokaz, strip - na nivou prepoznavawa

Izbor tekstova:

Preporuka za lektiru: Desanka Maksimovi}, Izbor iz poezije i proze za djecu Bekri}, Jesen u gradu Parun, Ma~ak Xingiskan i Miki Trasi

JEZIK Gramatika: Imenice Glagoli (prepoznavawe) Re~enice po sadr`ini (potvrdne i odri~ne) Re~enice po sastavu (proste i slo`ene) i wihovo vezi- vawe

16 Ortoepija: Intonacija uzvi~nih i upitnih re~enica.

Pravopis / Ortografija: Veliko slovo Ta~ka, uzvi~nik, upitnik Negacija (rje~ca “ne” u odri~nim i rje~ca “li” u upi- tnim re~enicama) Rastavqawe rije~i na kraju reda

KULTURA IZRA@AVAWA Kultura razgovarawa (dijalog, monolog) Prepri~avawe Pri~awe Opisivawe

MEDIJSKA KULTURA Televizijske emisije Animirani i igrani film Biblioteka IV razred

PO^ETNO ^ITAWE I PISAWE Vje`be urednog pisawa i usavr{avawa rukopisa (prepi- sivawe, samostalne pismene vje`be, odgovori na pitawa, diktat)

KWI@EVNOST Kwi`evnoteorijski termini: Interpretacija kwi`evnog teksta Tok / razvoj radwe Likovi Vrste: bajka, basna, lirska pjesma

Izbor tekstova:

17 Preporuka za lektiru: Jovan Jovanovi} Zmaj, Pjesme za djecu M. Lovrak, Vlak u snijegu ili Dru`ba Pere Kvr`ice A. Hromaxi}, Patuqak vam pri~a

JEZIK

Gramatika: Imenice Glagoli Pridjevi (na nivou prepoznavawa) Predikat i subjekt (prepoznavawe)

Ortoepija: Refleksi / zamjene glasa “jat”: ijekavski i ekavski izgovor

Pravopis (Ortografija): Veliko slovo Skupovi ije/je Skra}enice

KULTURA IZRA@AVAWA Prepri~avawe Pri~awe Opisivawe Poslovna komunikacija i dopisivawe

MEDIJSKA KULTURA Film: Dokumentarni - igrani Crno-bijeli i film u boji.

18 V razred

KWI@EVNOST Kwi`evnoteorijski termini: Poezija: Motiv i ideja Ritam Intonacija Pjesni~ka slika Proza: Tema i ideja (na razini imenovawa) Fabula (hronolo{ki razvoj doga|aja) Lik (odnos me|u likovima) Dramski elementi u kwi`evnom tekstu (dijalog, monolog) Izbor tekstova:

Preporuka za lektiru: Du{ko Radovi}, Izbor iz poezije Ivana Brli}-Ma`urani}, Pri~e iz davnine Kemal Mahmutefendi}, Roman o nov~i}u Narodne pripovijetke

JEZIK

Gramatika: Prosta re~enica (uo~avawe funkcije rije~i u re~enici) Pridjevi (opisni, gradivni, prisvojni) Glagoli i imenice (pro{irivawe znawa)

Ortoepija: Upravni i neupravni govor

Pravopis / Ortografija: Upravni i neupravni govor Veliko i malo slovo (pro{irivawe znawa) Pisawe prisvojnih pridjeva

19 KULTURA IZRA@AVAWA Prepri~avawe s promjenom gramati~kog lica Pri~awe zami{qenog doga|aja Opisivawe (predmeta, likova, opis unutra{weg i vaw- skog prostora, opis pejza`a) Interpretativno ~itawe

MEDIJSKA KULTURA Film (pro{irivawe znawa)

KWI@EVNOST - IZBOR TEKSTOVA OD VI DO IX RAZREDA PREPORU^UJU SE TEKSTOVI SQEDE]IH PISACA:

Miroslav Anti} Svetozar ]orovi} Dragan Luki} Isidora Sekuli} Jovan Du~i} Vojislav Ili} Aleksa [anti} Petar Ko~i} Branislav Nu{i} Ivo Andri} Ahmet Hromaxi} Hasan Kiki} Mak Dizdar Alija Dubo~anin Hamza Humo Musa ]azim ]ati} Zijo Dizdarevi} Dinko [imunovi} Dragutin Tadijanovi} Dobri{a Cesari} Vladimir Vidri} Tin Ujevi}

20 Ivan Goran Kova~i} Isak Samokovlija Narodna (usmena) kwi`evnost Narodne epske pjesme Narodne lirske pjesme Epsko-lirske pjesme Poslovice Zagonetke Zdravice

POSEBNO PROU^AVAWE SRPSKE KWI@EVNOSTI VI - IX RAZRED

1. \ura Jak{i} 2. Ivo Andri} 3. Isak Samokovlija 4. Vuk. S. Karaxi} 5. \or|o Sladoje 6. Branko ]opi} 7. Svetozar ]orovi} 8. Aleksa [anti} 9. Branislav Nu{i} 10. Isidora Sekuli} 11. Nenad Divqan 12. Petar Ko~i} 13. Jovan Du~i} 14. Vojislav Ili} 15. Janko Veselinovi} 16. Mo{o Odalovi} 17. Laza Lazarevi} 18. Dragan Luki} 19. Desanka Maksimovi} 20. Simo Matavuq

21 POSEBNO PROU^AVAWE HRVATSKE KWI@EVNOSTI VI - IX RAZRED

1. Pajo Kani`aj 2. Miroslav Krle`a 3. Antun Gustav Mato{ 4. Pero Qubi} 5. Ilija Jakovqevi} 6. Vladimir Nazor 7. \uro Sudeta 8. Dinko [imunovi} 9. Nikola [op 10. Jagoda Truhelka 11. Dragutin Tadijanovi} 12. I}an Ramqak 13. Danijel Dragojevi} 14. ]iro Truhelka 15. Dobri{a Cesari} 16. Veselko Koroman 17. Tin Kolumbi} 18. Ivan Goran Kova~i} 19. Antun Branko [imi} 20. August [enoa 21. Vladimir Vidri} 22. Lucijan Kordi}

POSEBNO PROU^AVAWE BO[WA^KE KWI@EVNOSTI VI - IX RAZRED

1. Irfan Horozovi} 2. Zuko Xumhur 3. ]amil Sijari} 4. Dervi{ Su{i} 5. Hamza Humo

22 6. Me{a Selimovi} 7. Nexad Ibri{imovi} 8. Skender Kulenovi} 9. Mak Dizdar 10. Ibrahim Kajan 11. Sead Mahmutefendi} 12. Haxem Hajdarevi} 13. Zilhad Kqu~anin VI razred

KWI@EVNOST Kwi`evnoteorijski termini: Lirika - osnovna obiqe`ja Epika - osnovna obiqe`ja Osnovna stilska sredstva Proza: Oblici kazivawa Fabula i si`e Vrste epskih djela Izbor tekstova: vidjeti preporuke

Preporuka za lektiru: Branko ]opi}, Orlovi rano lete [ukrija Panxo, Samo jo{ kosovi zvi`du}u Dinko [imunovi}, pripovijetke u izboru

JEZIK Gramatika: Re~enica (prosta i pro{irena) Subjekt, predikat i dodaci Promjewive i nepromjewive vrste rije~i Morfolo{ke osobine promjewivih i nepromjewivih vrsta rije~i i osnovne gramati~ke kategorije

23 Ortoepija: Izgovarawe stranih rije~i

Pravopis: Pisawe velikog slova kod geografskih naziva sastav- qenih od vi{e rije~i Pisawe prisvojnih pridjeva izvedenih od vlastitih imenica Pisawe superlativa

KULTURA IZRA@AVAWA Pri~awe hronolo{kim redom Pri~awe izmi{qenih doga|aja i do`ivqaja Opisivawe (enterijer i eksterijer) Portret Izvje{tavawe o stvarnom ili izmi{qenom doga|aju

MEDIJSKA KULTURA Pozori{te Glumac, uloga, lik VII razred

KWI@EVNOST Kwi`evnoteorijski termini:

Osnovne kwi`evnoteorijske i estetske osobine lirskog, epskog i dramskog djela Izbor tekstova:

Preporuka za lektiru: Petar Ko~i}, Izbor pripovjedaka Skender Kulenovi}, Gromovo |ule August [enoa, Povjestice

24 JEZIK Gramatika: Glagoli (morfolo{ke i leksi~ke osobine)

Ortoepija: Izgovor negacije uz glagolske oblike Izgovor futura prvog

Pravopis (Ortografija): Pisawe negacije uz glagolske oblike Pisawe oblika u futuru prvom

KULTURA IZRA@AVAWA Pri~awe s kori{tewem elemenata kompozicije Opisivawe dinami~nih i stati~nih pojava u prirodi Portret lika iz umjetni~kog djela

MEDIJSKA KULTURA Strip VIII razred

KWI@EVNOST Kwi`evnoteorijski termini: Lirika: Pro{irivawe znawa o lirici (vrste: sonet, oda, balada, romansa; qubavna, socijalna, idili~na...) Stilske figure (metafora, alegorija, asonanca, alite- racija; humor: ironija, satira...) Epika: Poetski motivi i wihova funkcija Fabula i kompozicija Drama: Tragi~no, komi~no Izbor tekstova:

25 Preporuka za lektiru: Svetozar ]orovi}, Stojan Mutika{a Alija Hasagi} Dubo~anin, La|arski put D. Cesari}, Pjesme (izbor)

JEZIK Gramatika:

Sloèna re~enica Naporedne (ili nezavisno sloène) re~enice Zavisno sloène re~enice

Ortoepija: Pravilno izgovarawe slo`enih re~enica

Pravopis / ortografija: Zarez u prostoj i slo`enoj re~enici Veliko slovo (ponavqawe) Upotreba pravopisa i rije~nika stranih rije~i

KULTURA IZRA@AVAWA

Pri~awe o stvarnom ili izmi{qenom doga|aju s opisom i dijalogom Rasprave o aktuelnim problemima

MEDIJSKA KULTURA Internet IX razred

KWI@EVNOST Kwi`evnoteorijski termini: Pro{irivawe znawa o lirskom, epskom i dramskom djelu Karakterizacija likova Izbor tekstova:

26 Preporuka za lektiru: Ivo Andri}, pripovijetke (izbor) Mak Dizdar, Kameni spava~ Slavko Kolar, Breza

JEZIK Gramatika: Akcenti (ili naglasci) Glasovne promjene Jezik kao sredstvo komunikacije Tvorba rije~i

Ortoepija: Vje`bawe: pravilno izgovorawe akcenata u rije~ima i re~enicama

Pravopis / ortografija: Re~eni~ni i pravopisni znakovi (pro{irivawe i vje- `bawe) Sastavqeno i rastavqeno pisawe rije~i (pro{irivawe i vje`bawe)

KULTURA IZRA@AVAWA Interpretativno ~itawe razli~itih vrsta tekstova i raspravqawe Kriti~ki prikaz filma, radijske, televizijske emisije, pozori{ne predstave

MEDIJSKA KULTURA Film

27 MUZI^KA KULTURA

TEMATSKE OBLASTI

1. PJEVAWE I SVIRAWE 2. MUZI^KE IGRE 3. BROJALICE 4. SLU[AWE MUZIKE 5. DJE^IJE MUZI^KO STVARALA[TVO

RAZREDNA NASTAVA I razred

1. PJEVAWE I SVIRAWE Dje~ije pjesme i igre se u~e na osnovu slu{nog primawa (pjesme po sluhu). Tako se vr{i i upoznavawe i izvo|ewe tradicionalnih narodnih pjesama naroda i narodnosti BiH (brojalice, uspavanke, pjesme za zabavqawe, narodna kola, narodni napjevi iz gradske i seoske sredine (pjesme i narodni obi~aji, narodne no{we)

A) dje~ije pjesmice - Lete, lete laste (Julio Mari} - Nasiha Kapixi}-Ha- xi}) - Zavi~aju moj (Milorad Mili}) - Dom (Jakov Gotovac) - Mali |a~ki valcer (N. Hercigowa) - Djeca su vojska najja~a (E. Arnautali}, - Velimir Mi- lo{evi}) - Djeca rastu (Asim Horozi} - Ivica Vawa Rori}) - Semafor, Asim Horozi} - Kad bi djeci (Valerij Vawa Gaji})

28 - Tika tika ta~ke, (Valerij Vawa Gaji}) - Moja sestra mla|a, (Zoran [ugi})

B) Tradicionalne pjesme uspavanke - Spavaj sine (Mostar) - Nina, nina, bijela golubice (Kr~evina - Vare{) - Lila, buba, majka sina (Zdenac - Sanski Most) - Spavaj sine, san te prevario (Doboj) - ’Ajde sine, da spavamo (Trnovo - Sarajevo)

2. MUZI^KE IGRE - Mali kauboj, (Refik Hoxi}) - Ovako se ruke miju, - Kulina bana, - Berem, berem gro`|e, narodna pjesme za zabavqawe djece, - Ta{un, ta{un tanana (Sarajevo) - Vodim babu na pazar (Sarajevo) narodna kola: - Povrata (okolina Prozora) - Kolawe (okolina Sarajeva) - Igra kolo (Mostar)

3. BROJALICE - Enci, menci, na kamenci (Glamo~) - En, ten, tini - Pliva patka, - Eci, peci, pec - Tr~i zeko kroz {umicu - Tara, tara, ta~ke - Tri mi{a

4. SLU[AWE MUZIKE Na osnovu slu{awa stranih i doma}ih autora predvi|e- no je upoznavawe muzi~kih oblika, orkestarskih i tradicionalnih narodnih instrumenata i ansambala.

29 - Upoznavawe Himne BiH - Uvijek nek bude sunce (A. Ostrovski) - Zemqo moja (K. Monteno) - Dje~iji snovi (R. Hoxi} - stihovi V. Begi}) - Hercegovino (Ranko Boban) - zvu~ni snimci tradicionalnih instrumenata i slike II razred

1. PJEVAWE I SVIRAWE - Imamo u~iteqicu za ~istu peticu (Senad Bostanxi}, stihovi M. Be}irba{i}) - Ki{a pada (Nada Ludvig-Pe~ar, stihovi [ukrija Panxo) - Visibaba mala (Stani{a Korunovi}) - Ne dam kamen zemqe moje (Slavko Oluji} - stihovi Zlatka Artukovi}) - \ak (Dragutin Basrak) - Tuga na livadi (N. Ludvig-Pe~ar, stihovi Nasihe Kapixi}-Haxi}) Uspavanke - Spavaj, Dano, u |i|ali be{i (Srebrenica) - Majka Smaju pod |ulom rodila (Mostar)

2. MUZI^KE IGRE - Strina rodo Pjesme za zabavqawe - Grli~ica proso brala (Gorwi Oxak, Kupres) - Ja kupih jednu koku malu (Jajce) - Ide Jovo potokom (Br~ko) - Ide maca oko tebe Narodna kola: - Stupa (okolina Mostara) - Jednovito kolo (Isto~na Hercegovina) - Hodavka (Sarajevo i okolina) - Ej, da pletemo (Hercegovina)

30 - Sage se mlada do zemqe (Livno)

3. BROJALICE - Jedan dodan, digin disin (Vaqevac, Gorwi Vakuf) - Enci, menci, na kamenci (Jezero, Jajce) - U maloga svica - Jedan dva tri - Cica maca plakala - Jedna vrana gakala

4. SLU[AWE MUZIKE - Djeca grada mog (Avdo Smailovi}) - Vrapci i stra{ila (Velimir Milo{evi}) - Mali ZOO (Josip Magdi}) - Jagoda ba{tovanka (Edin Pandur, stihovi Z. Osto- ji}) - Ro|endan u {umi (Refik Hoxi}, stihovi Nasiha Ka- pixi}-Haxi}) - Dje~iji snovi (R. Hoxi} - stihovi V. Begi})

III razred

1. PJEVAWE I SVIRAWE - Plavi zec (D. [esti}) - Je~am `ele Tuzlanke djevojke - Proqetna pjesma (M. Mer{nik) - Mi smo djeca vesela Uspavanke: - Spavaj, zlato, san te prevario (Kozarac) - Nini, sine, puna mi te be{a (@epa, Rogatica) - Spavaj, sine (Doboj) - Buba, nina, moje d’jete malo

2. MUZI^KE IGRE - Kolari}u Pani}u - muzi~ka igra

31 Pjesme za zabavqawe: - I mi znamo svirati (G. Oxak, Kupres) - Dvi se babe vozale (Gu~a gora, Travnik) - ^uvam ovce na livadi sama (okolina Sarajeva) Narodna kola - Roma (Polog i okolina Mostara) - Treskavica okolo (Sarajevo i okolina) - Posko~ica (okolina Glamo~kog poqa) - Lin|o (Hercegovina) - Poskaku{a (BiH) - [esterac (Hercegovina) - Igra kolo (Mostar) - U ovom dvoru bijelom (Livno)

3. BROJALICE - Pipalica, pipa (Jezero, Jajce) - Jedan, dodan, dimi, disi (Sarajevo) - Mi idemo preko poqa - Zeko, zeko

4. SLU[AWE MUZIKE - Reci Bosno qubavi (A. Horozi}), - Tiha, tiha pjesma (Josip Magdi}), - Sa unukom Janom (A. Smailovi}), - odlomci iz opere “Aska i vuk”, A. Horozi}a, - odlomci iz opere “Ma~kin dom” V. Komadine, - Nezgoda V. Komadine

PREDMETNA NASTAVA IV razred

1. PJEVAWE I SVIRAWE a) Kompozitori BiH: - Zeko i poto~i}, B. Mihaqevi} - Dva ze~i}a (V. Komadina)

32 - Djeca i skakavci, (Josip Magdi}) - Tri ciklame (Refik Hoxi}) Uspavanke - Nini, sine, ninala te majka (Vlasenica) - Majka sina u gori rodila (Livno) Brojalice - Eglen, beglen (Sarajevo) - Ena, mena, nikoti (Jajce)

2. MUZI^KE IGRE a) Pjesme za zabavqawe - dvoglasje - Sije baba mlivo (Gu~a Gora, Travnik) - @uberila gorica (Gorwi Oxak, Kupres) b) Narodna kola: - Treskavica sitna (Sarajevo i okolina) - Starobosansko kolo (sela u okolini Glamo~a) - Skaka (sela u okolini Bosanskog [amca) c) Svatovske pjesme: - @arko sunce na ogranku ho}e da grane (Trebi`at, ^a- pqina), - Vrani se kowi igraju (Qubovac, [ipovo) d) Sevdalinke - gradska tradicija: - Ne a{ikuj Mujo (Vi{egrad) - Golubice bijela (Biha}) - Duwalu~e golem ti si - Dvi planine vi{ Travnika grada

3. SLU[AWE MUZIKE Kompozitori iz BiH: - Dragoj mojoj BiH (Ismet Kurtovi}, stihovi Fikret Kurtovi}) - Dobio mi tata keca (V. Gaji}) - Ni{ta qep{e od djeteta (Z. ]osi}) - Mali truba~, (V. Krajtmajer) - Bosna, Bosnia (Xani Hot)

33 V razred

1. TRADICIONALNO MUZI^KO STVARALA[TVO a) Svatovske pjesme - Dobro do{li ki}eni svatovi - Trepetqika trepetala (Mostar) - \evovawe, moje carovawe (Trebiwe) - Visoko se viju labudovi (Bawa Luka) Dvoglasne pjesme: - Tan~ice tanko prela (Gu~a Gora, Travnik) - Odve`o{mo ruvo nalo`eno (Vidovice, Ora{je) Narodna kola: - Do{lo pismo iz Bosne, - Terezije (Zmijawe) - Qeqanovo kolo (Hercegovina) b) Dje~iji narodni muzi~ki instrumenti: - truba od kore i tradicionalni narodni instrumenti iz grupe idiofonih (samozvu~ari): fuk, klepetalo, ~egrtaqka. c) gradska tradicija, sevdalinke: - S one strane Jajca - Telal vi~e po Hercegovini - Tebi majko misli lete

2. UMJETNI^KA MUZIKA I KOMPOZITORI BIH - List na putu (Nada Ludvig Pe~ar - stihovi [ukrija Panxo) - Vrte{ka (Milan Prebanda) - [etwa (Senad Mehinovi}), - Svet iz bajke (R. \umi}) - Evo bra}e (V. Milo{evi}) vokalna muzika

34 VI razred

1. TRADICIONALNO MUZI^KO STVARALA[TVO a) Svatovske pjesme: - Gorom ja{u ki}eni svatovi (Trnovo) - Dobro do{li mu{tuluci (Neum) - Zapjevala bulbul tica (Grada~ac) - Sunce za|e za dvije planine (Gradi{ka) b) Tradicionalni narodni instrumenti u BiH: - membranofoni narodni instrumenti: bubaw, bu- bwi}, talambas, def (daire), bubaw na |erdinu. c) Gradska tradicija, sevdalinke: - Ja zagrizoh {areniku jabuku - Tamburalo mom~e u tamburu - Moj beharu - Otkako je Bawa Luka postala - Djevojka vi~e iz tanka grla

2. UMJETNI^KA MUZIKA I KOMPOZITORI BIH - Azemina, Milan Prebanda - Tamburice, Aleksa [anti} - Tuzlo moja, stari grade (Spaso Berak, stihovi Enes Du- bravi}) - Potkozarje (V. Komadina) vokalna muzika - Bli`i se qeto, (B. Vu~ur) - \ur|evak (M. Smiqani})

35 VII razred

1. TRADICIONALNO MUZI^KO STVARALA[TVO a) Svatovske pjesme: - Altun topi, na gradu pucaju (Grada~ac) - Otrgla se zlatna `ica od vedra neba (G. Slatina, Bo- sanski [amac) - Veseli se |uvegina majko (\uqci, [ipovo) - Kud idete, ki}eni svatovi b) Tradicionalni narodni instrumenti u BiH - aerofoni narodni instrumenti: truba od kore, sla- vic, jednojke, dvojnice, diple, zurne c) Gradska tradicija, sevdalinka: - Ima l’ jada k’o kad ak{am pada - Od danas te draga vi{e qubit ne}u - Snijeg pade na behar na vo}e - Djevojka sokolu zulum u~inila - Svi dilberi - Zvijezda tjera mjeseca - Kad ja po|oh na Bentba{u - Anica ovce ~uvala - Leptiri}i mali

2. UMJETNI^KA MUZIKA I KOMPOZITORI BIH - Zrikavci, Nada Ludvig - Pe}ar - Jazavac pred sudom, odlomak iz opere V. Milo{evi} - Hasanaginica, odlomak iz opere A. Horozi}, - Studija za klavir. Milan Jeli~anin: - Bentba{a, op. 145 za klavir, Josip Magdi} - Vo}ka poslije ki{e i Zapjevala bulbul ptica, solo pjesme V. Milo{evi}

36 VIII razred

1. TRADICIONALNA MUZIKA BIH Gradske pjesme i sevdalinke - Emina - L’jepi li su mostarski du}ani - Uzeh |ugum i ma{trafu - Kad puhnu{e sabahzorski vjetrovi - Vihor ru`u niz poqe tjera{e - U Trebiwu gradu

2. TRADICIONALNI NARODNI INSTRUMENTI: - Gusle, lirica, {argija, saz, tamburice - Najpoznatiji narodni svira~i - Najpoznatiji pjeva~i narodne muzike: Emina Ze~aj, Beba Selimovi}, Safet Isovi}, Zaim Imamovi}, Na- da Mamula, Zehra Deovi}, Qubica Berak, Zora Du- bqevi}, Slobodan Lali}.

3. SLU[AWE MUZIKE Upoznavawe razvoja muzi~ke umjetnosti u BiH; zemqe u okru`ewu Renesansa Frawo Bosanac: Ri~erkari, lutwa kao instrument Romantizam Srbija: Mokrawac: XV rukovet iz BiH, Al’ je lep ovaj svet, horska Hrvatska: Lisinski “Porin”, opera

MUZIKA U XX STOQE]U 1. UMJETNI^KA MUZIKA Srbija: S. Hristi}: Ohridska legenda, balet, odlomci Hrvatska: J. Gotovac “Ero s onoga svijeta, odlomci Josip Slavenski “Simfonija Orijenta”, odlomci

37 BOSNA I HERCEGOVINA Kompozitori: V. Milo{evi}: guda~ki kvartet “Kameni spava~”, Bosan- ska svita C. Rihtman: Hodiqska svadba A. Smajlovi}: “Probu|ena kasaba” M. Prebanda: Bosanski “pastorale”, za flautu i klavir A. Horozi}: Hasanaginica, opera; Kapija, koncertni stav za klarinet i orkestar

2. POP I ROK MUZIKA U BOSNI I HERCEGOVINI a) Kompozitori: Kemal Monteno (kantautor), Slobodan Bato Kova~, Goran Bregovi}, \or|e Novkovi}, Slo- bodan - Bodo Kova~evi}, Nermin Pu{kar - Pu{ko b) Pjeva~i: Sabahudin Kurt, Kemal Monteno, Zdravko ^oli}, Dino Merlin, Romana Pani}, Boris Re`ak, Fuad Backovi} Deen, Hajrudin Vare{anovi} “Hari Mata Hari”, Maja Tati} c) Pop grupe: “Indeksi” i Davorin Popovi}, “Bijelo dugme” i @eqko Bebek

SKUPNO MUZICIRAWE - HOR I ORKESTAR Horsko pjevawe i svirawe u orkestru su obavezni i sastavni dio predmeta za u~enike koji u ovim djelatnostima sudjeluju. Ono razvija ujedno smisao i qubav za kole- ktivno sudjelovawe u ostvarivawu umjetni~kog djela i osposobqava ih za kulturno-umjetni~ku djelatnost, a pri tom obezbje|uje dovoqno programa za kulturnu i javnu djelatnost i obiqe`avawe zna~ajnih datuma i praznika u BiH te obi~aje naroda koji u woj `ive.

NAPOMENA: Preporu~uje se nastavnicima da kombi- nuju sadr`aje za pjevawe i svirawe sa slu{awem muzike da bi nastava bila interesantnija i raznovrsnija, s ob- zirom na veoma mali fond ~asova za nastavu muzi~ke kulture. Himna Bosne i Hercegovine treba da se slu{a u svakom razredu.

38 PRIGODNE PJESME ZA OBIQE@AVAWE VJERSKIH PRAZNIKA:

Srbi - pravoslavci: Himna Sv. Savi Boè pravde (Davorin Jenko) Oj Badwa~e, Badwa~e Do Boì}a tri noì}a Boì}na pjesma Ro`destvo Tvoje Vaskrsewe Hristovo Hristos vaskrse (Vasilije Pokraj~i})

Hrvati - katolici: Lijepa na{a domovino (Josip Ruwanin) Sveti Nikola Bo`i}na zvona Koleda k novom qetu Novogodi{wa pjesma U to vrijeme godi{ta

Bo{waci - muslimani: Molitva - Velik ti si Bo`e blagi - ilahija Do|i najdra`i - ilahija Kad procvatu behari - ilahija Teku rajski potoci - ilahija Ramazan, Ramazan mjesec odabran Nek miri{u avlije Ni Bajrami vi{e nisu kao {to su nekad bili

39 LIKOVNA KULTURA

Za realizaciju nastave iz predmeta likovna kultura u do- punskim {kolama nu`no je osigurati adekvatna, kvali- tetna i raznolika nastavna sredstva i pomagala, a {to se prvenstveno odnosi na izbor fotografija, dijapozitiva, video-kaseta, didakti~kih filmova koji ilustriraju teme iz bosanskohercegova~kog likovnog i kulturnog na- slije|a. Predloène teme i podsticaji nisu obavezuju}i za razredne nastavnike/profesore ve} pruàju primjere mogu}ih prakti~nih sadràja za odre|enu tematsku jedi- nicu. Nu`no je da se podsticaji za odre|ene programske sadràje periodi~no osvjeàvaju i variraju kako bi bili {to boqe uskla|eni sa planom i programom ostalih (srodnih) predmeta, odnosno, kako bi pratili sve brì napredak vizualnih tehnologija i iskustava. I/II razred

Tematske jedinice:

1. LINIJA Opaàwe linija: opaàwe linija kao elemenata forme razli~itih prirodnih i industrijskih proizvedenih oblika; Osobine linija: uo~avawe razlika u karakteru linija prema duìni, debqini, usmjerewu, obliku... (Predloèni podsticaji: elementi prirode: grana s lis- tovima, snimak oranica, tokova rijeka u Bosni i Herce- govini i sl. Elementi kulture: krovovi moga grada) * Mogu}a veza s nastavom jezika – u I razredu osnovne {kole u~i se veliko po~etno slovo - razli~iti oblici linija kao elementi tvorbe slova (varijacije istog slova razli~itim karakterom linije)

40 2. PROSTOR: Opaàwe razlika u vidnom poqu/odnosi u vidnom poqu: definisawe odnosa: gore-dole; lijevo-desno; ispred-iza; vi{e-niè... (Predloèni podsticaji: nacrtati svoju porodicu ispred ku}e) * Mogu}a veza s nastavom Prirode i dru{tva: u I razredu u~e se ~lanovi porodice – istu vje`bu ponoviti ana- lizom fotografije ~lanova vlastite porodice

3. OBLIK: Uo~avawe oblika; razlikovawe odnosa veli~ina; taktilno do`ivqavawe oblika – cijelina/dio; veliko-malo; usko/{iroko; glatko/hrapavo; oblo/uglasto...

4. POVR[INA: Osobine povr{ina (hrapavo/glatko i sl.); taktilno do- `ivqavawe povr{ina (vje`ba sa brusnim papirom, krznom, staklom, drvetom, tkaninom razli~itih tkawa)

5. OBLIK: Osobine oblika: pravilno/nepravilno; oblo/uglasto... (Predlo`eni podsticaj: igra s kola` papirom)

6. SVIJETLO/TAMNO Odre|ivawe izvora svjetlosti i wenog djelovawa na predmete u vidnom poqu (Predlo`eni podsticaj: uo~avawe svijetlih i tamnih dijelova na crno-bijeloj fotografiji; siluete.)

Podru~je rada; sredstva i likovne tehnike: Crtawe, slikawe, modelovawe; upoznavawe s razli~itim materijalima za rad: olovka, olovka u boji, tempera, kola`, akvarel, glina/glinamol

41 II/III razred

Tematske jedinice:

1. LINIJA Predstavqawe oblika linijom (motivi sa sredwovjekovnih bosanskohercegova~kih ste}aka – linearno-stili- zovane vegetativne forme) – tu{, olovka

2. OBLIK I PROSTOR Kretawe oblika u prostoru Volumeni u prostoru Jednostavni i slo`eni oblici u prostoru (Predlo`eni podsticaji: ptice u letu; list no{en vje- trom, gra|ewe grada kutijicama, lego kockama, maketa sredwovjekovnog grada.)

3. SVIJETLO-TAMNO Djelovawe svjetlosti na oblik (kontrast kao uslov opa- `aja) – vlastita i ba~ena sjenka; svjetlo i sjena na figu- ri; figura i pozadina: modelacija bojom (Predlo`eni podsticaji: svjetlo i sjena na vo}u – tempera; ugaq)

4. BOJA I PROSTOR Posmatrawe i uo~avawe kontrasnih boja u okolini; ra- zlagawe boje na tonove; mije{awe boja. (Predlo`eni podsticaji – rad u temperi) * Mogu}a veza s nastavom jezika. U II razredu osnovne {kole u~e se samoglasnici. Izabrati boju koja bi odgo- varala «boji» zvuka svakog izgovorenog samoglasnika; veza tonova u muzici i tonova u slikarstvu; svijetlo/tamno. Naslikati prizor iz omiqene bajke ili kwige pri- ~a iz programa {kolske lektire za dopunsku nastavu.

42 5. DIZAJN I VIZUELNA KOMUNIKACIJA (ideo- grami) *Veza s nastavom jezika. U 2. i 3. razredu, u okviru kulture izra`avawa, u~i se dopisivawe. Predlo`eni podsticaj: dizajnirati dopisnicu/~estitku za najboqeg prijateqa. Podru~je rada; sredstva i likovne tehnike: crtawe, slikawe, modelovawe, dizajn; upoznavawe s razli~itim materijalima za rad: olovka, olovka u boji, flomaster, ugaq za crtawe, tu{, tempera, kola`, akvarel, glina/glinamol. III/IV razred

Tematske jedinice:

1. LINIJA-KOMPOZICIJA LINIJA Osnovni smjerovi linija, osnovni kompozicijski odnosi; kompozicije linija *Veza sa nastavom Prirode i dru{tva. Planine, rijeke, poqa... u mom zavi~aju: razli~iti karakteri linija u predstavqawu reqefnih karata, snimak oranice iz vaz- duha. (Predloèni podsticaj: svaki u~enik treba ispuniti odre|eno poqe kompozicije linijama razli~ite duìne, usmjerewa, oblika i duìne: jedinstvo kompozicije kroz jedan dominantan likovni element – veza sa tematskom jedinicom br.5.)

2. KOMPOZICIJA – ODNOSI U PROSTORU Poloàj predmeta u prostoru (bliè-daqe; gore-dole, ispred-iza), osnovni smjerovi (vodoravno, uspravno, koso). (Predloèni podsticaj: moja ulica - vanrazredna nastava).

43 3. KOMPONOVAWE OBLIKA Jedinstvo iz raznovrsnog: istovrsni i raznovrsni oblici. Predloèni podsticaj: ìvotiwa iz ma{te – razni di- jelovi ìvotiwa se spajaju u jednu novu).

4. ISTOVRSNI I RAZNOVRSNI OBLICI Razlike oblika organskog i neorganskog porijekla. (Predlo`eni podsticaji: slikawe na kamenu; slobodna kompozicija: Moja letjelica)

5. OBLIKOVAWE NA PLOHI – PIKTOGRAM/DI- ZAJN Slikovno pismo (drevne civilizacije); pismo kao element vizuelne poruke. (Predloèni podsticaj: naslovnica najdraè dje~ije kwige) Podru~je rada; sredstva i likovne tehnike: crtawe, slikawe, modelovawe; dizajn; upoznavawe s razli~itim materijalima za rad – kombinovane tehnike, olovka, olovka u boji, flomaster, tempera, akvarel, kola`, akvarel, glina/glinamol, kamen, drvo (razli~iti materijali organskog porijekla koje u~enik moè na}i u prirodi).

IV/V razred

Tematske jedinice:

1. MASA, VOLUMEN, PROSTOR: Odnos: masa u prostoru i prostor u masi Masa kao koli~ina neke materije; {upqina kao element forme (oblikovawa). (Predlo`eni podsticaj: oblik iz ma{te – modelovawe u spu`vi, glina/glinamol.)

44 2. OBLICI PREMA STEPENU PLASTI^NOSTI Puna plastika, reqef... (rad s glinom/`icom)

3. KOMPOZICIJA – kola` i asembla` - Prostorno-plasti~ne kompozicije i kompozicijski odnosi (Predlo`eni podsticaj: od razli~itih prirodnih mate- rijala na~initi asembla`; potro{ni materijali kao element moderne umjetnosti; eko-materijali)

4. LINIJA I KONTURA Linija kao element ornamenta narodne no{we; ornamen- talna dekoracija bh. ste}aka i sredwovjekovnih rukopisa (rad olovkom, temperom)

5. BOJA Upoznavawe s osnovnim (primarnim), izvedenim (sekun- darnim) i neutralnim (akromatskim) bojama (Predlo`eni podsticaji: duga u prirodi, rad u akvarelu)

6. BOJA I RITAM Kompozicija boja, ravnoteà, ritam boja. (Predloèni podsticaj: scenografija za {kolsku prire- dbu (povodom vjerskog ili dràvnog praznika u BiH)

7. EKSPRESIVNA VRIJEDNOST BOJE Dominacija i uskla|ivawe boja (harmonija). Upotreba i na~in nano{ewa boje (rukopis umjetnika). (Predlo`eni podsticaj: izrada plakata na temu za{tite neke od prirodnih qepota u Bosni i Hercegovini.)

8. VIZUELNI MEDIJI I KOMUNIKACIJA (Predlo`eni podsticaji: karikatura, strip.)

Podru~je rada; sredstva i likovne tehnike: crtawe, slikawe, modelovawe; 2-D i 3-D dizajn; strip; upoznavawe s razli~itim materijalima za rad – kombinovane tehnike, olovka, olovka u boji, flomaster, tempe-

45 ra, kola`, akvarel, glina/glinamol, `ica; spu`va i razli~iti materijali organskog porijekla (drvo, list, kamen, korijen...)

Prakti~an rad u vi{im razredima osnovne {kole nas- toji se {to vi{e povezati s motivima iz bh. likovnih umjetnosti, zavisno od uzrasta u~enika. V/VI razred

Tematske jedinice:

1. LINIJA Vrste i karakter linija. Linija kao ivica 3-D predmeta. Slobodni ritam linije. Kontrast obrisnih i strukturalnih linija – igrom linija stvarati oblike. Dekorativna linija. Psiholo{ko djelovawe linije.

2. OBLIK: Grupisawe oblika u prostoru. Dodirivawe, preklapawe, pro`imawe oblika. (Predlo`eni podsticaj: veduta: pogled na rodni grad/selo)

3. RITMI^KO KOMPONOVAWE: Ritam kao element kompozicije (ritam linija, boja, oblika i sl.) Ritam kao element strukture prirodnih oblika. Ritam kao element oblikovawa umjetni~kih predmeta. (Predlo`eni podsticaj – `eqezni nakit s Glasinca. Oblikovawe nakita ponavqawem motiva, filigramski rad.)

46 4. OBLIKOVAWE NA PLOHI – POVR[INI: Ornament. (Predlo`eni podsticaj: neolitska keramika impreso kulture/butmirske grupe: rad s glinom i utiskivawe oblika prstom i o{trim predmetom) Podru~je rada; sredstva i likovne tehnike: crtawe, slikawe, modelovawe; komponovawe; upoznavawe s razli~itim materijalima za rad: olovka, olovka u boji, tu{, ugaq za crtawe, tempera, kola`, akvarel, glina/glinamol, `ica (filigran), terakota VI/VII razred

Tematske jedinice:

1. BOJA Asocijativna vrijednost, simboli~ka vrijednost, psiholo{ki u~inak: (Predlo`eni podsticaj: muzika/{um vjetra: veza auditivnog i vizuelnog iskustva na temequ slu{awa muzi~ke kompozicije prema programu dopunske nastave za predmet muzi~ka kultura )

2. BOJA Ahromatski i hromatski kvalitet (ton, valer) (Predlo`eni podsticaj: bosanskohercegova~ko sredwo- vjekovno minijaturno slikarstvo i iluminacije rukopisa. Oslikavawe inicijala.)

3. OBLIK I POVR[INA Tekstura. (Predlo`eni podsticaj: tekstura na prirodnim materijalima. Rad u glini, s korom drveta, staklom i sl.)

4. DIZAJN Podjela dizajna (grafi~ki, industrijski). (Predlo`eni podsticaj /za grafi~ki dizajn/: ste}ci/Ra-

47 dimqe, pisma sredwovjekovne Bosne: glagoqica/}irili- ca/latinica. Dizajnirati logo od razli~itih materija- la koriste}i jedno od pisama sredwovjekovne Bosne; dizajn i redizajn narodne no{we.) Podru~je rada; sredstva i likovne tehnike: crtawe, slikawe, modelovawe; dizajn (2-D, 3-D) i redizajn; upoznavawe s razli~itim materijalima za rad: olovka, olovka u boji, tu{, ugaq za crtawe, pastel, tempera, kola`, akvarel, glina/glinamol, razli~iti materijali organskog porijekla (drvo, kora...) VII/VIII razred

Tematske jedinice:

1. KOMPOZICIJA Ravnote`a i ritam (Predlo`eni podsticaj: arhitektura, mostovi /analiza elemenata kompozicije/. Prakti~an rad: naslikati ~etiri bogomoqe.)

2. PROPORCIJE, ODNOSI VELI^INA, ZLATNI REZ (Predlo`eni podsticaj: stambena arhitektura osmanskog perioda, kubi~ne mase/potkupole xamije.)

3. HARMONIJA I REPETICIJA Ritmi~ko ponavqawe elemenata kompozicije – pro~eqe zgrade (crte`).

4. GRAFI^KE TEHNIKE: Osnovna podjela grafi~kih tehnika: visoki, duboki, ravna {tampa. (Predlo`eni podsticaj: monotipija, karton-{tampa, linorez na slobodnu temu.) Podru~je rada; sredstva i likovne tehnike: crtawe, slikawe, grafi~ke tehnike; upoznavawe s razli-

48 ~itim materijalima i alatima za rad olovka, olovka u boji, tu{, ugqen, tempera, kola`, akvarel, linorez, karton-tisak, monotipija. VIII/IX razred

Tematske jedinice:

1. SLOBODNO KOMPONOVAWE. Podsticaj: scenografija prema predlo{ku iz bosanskohercegova~ke kwi`evnosti; izrada maske, kostima.

2. STATI^NO I DINAMI^NO JEDINSTVO (Predlo`eni podsticaj: video, film)

3. DOMINANTA KAO USLOV ZA POVEZIVAWE RAZNORODNIH ELEMENATA U CJELINU (Predlo`eni podsticaj: digitalni redizajn)

4. VIZUELNA KOMUNIKACIJA I IMAGINA- CIJA: realno-nadrealno: primjeri iz bosanskohercegova~kog slikarstva/grafike 20. vijeka; Moj san (rad s temperom); rekompozicija fotografije – kola`/monta`a

Podru~je rada; sredstva i likovne tehnike: crtawe, slikawe, modelovawe; dizajn; digitalni dizajn (kompjuterska grafika); upoznavawe s razli~itim materijalima za rad: olovka, olovka u boji, tempera, tu{, la- virani tu{, ugaq za crtawe, pastel, kola`, akvarel, glina/glinamol, fotografija, video, film.

49 POZNAVAWE PRIRODE I DRU[TVA

I/II razred

Tematske jedinice:

1. Porodi~ni dom: Mjesto porijekla mojih roditeqa; Regija iz koje poti~u moji roditeqi; Opis rodnog mjesta i ku}e mojih roditeqa.

2. Porodica: ^lanovi u`e porodice; ^lanovi {ire porodice; Naziv za pojedine ~lanove porodice karakteristi~ni za prostor odakle poti~u moji roditeqi.

3. Odnosi u porodici: Zajedni~ki `ivot u porodici; Po{tovawe me|u ~lanovima porodice; Odnos prema starijim ~lanovima porodice.

4. Porodi~ne sve~anosti i obi~aji sredina iz kojih poti~u moji roditeqi: Ro|endani; @enidba, udaja.

5. Va`ni vjerski praznici: Na~in obiqe`avawa pojedinih vjerskih praznika koje po{tuju moji roditeqi, zavisno o vjerskoj pripadnosti; Po{tovawe vjerskih praznika pripadnika drugih vje- roispovijesti.

50 6. Odnosi sa kom{ijama (susjedima): Razvijawe dobrokom{ijskih (dobrosusjedskih) odnosa; Obi~aji kom{ija (susjeda), i po{tovawe razli~itosti.

7. Biqke i `ivotiwe u mom zavi~aju: Karakteristi~ne biqke mog zavi~aja; @ivotiwe u mom zavi~aju.

8. Sistematizacija programskih sadr`aja II/III razred

Tematske jedinice:

1. Porodica i rodbina: U`a porodica; [ira porodica; Rodbina; Porodi~ni i rodbinski odnosi; Va`nost porodice i rodbine.

2. Mjesto odakle poti~u moji roditeqi: Naziv mjesta; [ira regija kojoj pripada mjesto; Saobra}ajna povezanost sa mjestom mojih roditeqa.

3. Izgled mjesta odakle poti~u moji roditeqi: Reqef; Vode u u`em zavi~aju; Klima u u`em zavi~aju.

4. @ivi svijet uèg zavi~aja: Biqke u uèm zavi~aju; @ivotiwe u uèm zavi~aju.

51 5. Privredne djelatnosti uèg zavi~aja: Poqoprivreda uèg zavi~aja; Preduze}a uèg zavi~aja; Turizam u zavi~aju; Ustanove u zavi~aju.

6. Narodni obi~aji u zavi~aju: Specifi~ni obi~aji u mom zavi~aju; Obi~aji prilikom udaje i `enidbe; Obi~aji vezani uz karakteristi~ne djelatnosti – sjetva, kosidba, vr{idba, berba...).

7. Vjerski praznici: Nazivi vjerskih praznika; Datumi vjerskih praznika; Na~in obiqe`avawa vjerskih praznika;

8. Sistematizacija programskih sadr`aja. III/IV razred

Tematske jedinice:

1. [iri zavi~aj: Geografski izgled zavi~aja; Opis zavi~aja (ravnice, bre`uqci, planine); Tra`ewe i locirawe zavi~aja na geografskoj karti.

2. Vode i `ivi svijet {ireg zavi~aja: Rijeke, jezera, more i druga vodena stani{ta zavi~aja; Biqke i `ivotiwe u {irem zavi~aju.

3. Djelatnosti qudi u zavi~aju: Poqoprivreda (vo}arstvo, vinogradarstvo itd); Sto~arstvo; Lov i ribolov.

52 4. Turizam u zavi~aju: Turisti~ka mjesta u {irem zavi~aju Turizam (planinski, rije~ni, zdravstveni, morski) Prepoznatqivi proizvodi zavi~aja (sir, vo}e, vina, mi- neralne vode i sl.) Saobra}ajna povezanost zavi~aja

5. Industrija {ireg zavi~aja: Industrijski proizvodni subjekti u {irem zavi~aju; Mogu}nost razvitka industrije u {irem zavi~aju; Hidropotencijali u {irem zavi~aju; [ume, rudnici i drvoprera|iva~ka industrija.

6. Zna~ajniji datumi i praznici: U BiH; U Republici Srpskoj; U Federaciji BiH; U kantonima.

7. Snala`ewe na geografskoj karti: Pronala`ewe i locirawe mjesta {ireg zavi~aja na geografskoj karti; Locirawe rijeka, jezera i planina u {irem zavi~aju.

8. Sistematizacija programskih sadr`aja.

IV/V razred

Tematske jedinice:

1. Geografski polo`aj i karakteristike BiH i Entiteta: Reqef, klima, vode; Susjedne dr`ave; Stanovni{tvo, narodi i vjere

53 2. Ure|ewe BiH kao dr`ave: Dr`ava, entiteti, kantoni, op{tine Obiqe`ja BiH i entiteta

3. Privreda u BiH Poqoprivreda; Industrija; Promet; Turizam.

4. Iz daleke pro{losti BiH Doseqavawe naroda Postanak Bosne BiH pod turskom vla{}u BiH pod austrougarskom vla{}u

5. Iz novije pro{losti BiH Stvarawe kraqevine Jugoslavije Stvarawe SFRJ i SR BiH Raspad SFRJ BiH sa dva entiteta: federacije i Republike Srpske.

6. Ekologija: Zaga|ivawe; Spre~avawe zaga|ivawa; Oplemewavawe `ivotne sredine; Ekolo{ki pokret.

7. Obi~aji i tradicija naroda BiH: Vjerski i kulturni obi~aji (Srba, Hrvata, Bo{waka i drugih pripadnika naroda); Simboli i obiqe`ja (BiH, Republika Srpska, fed- eracija i kantoni).

8. Sistematizacija programskih sadr`aja.

54 Obja{wewe:

Sve teme odnosno tematske jedinice koje nastavnik treba da obradi sa djecom u dopunskoj nastavi u prirodi i dru{tvu (poznavawe prirode - poznavawe dru{tva) odnose se na otaxbinu, po~ev od porodi~nog doma preko obi~aja i obiqeàvawa porodi~nih i vjerskih praznika, spomenika do privrede, turizma i ekologije. Spretnost nastavnika treba da do|e do punog izraàja u interpretaciji ovog programa. Za to su {iroki peda- go{ki, didakti~ki, metodi~ki i drugi savremeni i ino- vativni na~ini rada. Pored uxbenika treba koristiti pristupa~nu literaturu, ìvo kazivawe na{ih qudi koji se nalaze u mjestu {kole, te kori{tewe slajdova, filmova, ~asopisa, priru~nika, radnih listova, novina i drugo. Svaka nova obra|ena tema odnosno tematska jedinica treba da upotpuni u~eniku odre|ena saznawa, da ga pribliì domovini i da ja~a qubav prema woj.

ISTORIJA V/VI razred

1. Uvod u istoriju 2. Osnovne napomene o predistoriji 3. Predistorija na prostorima dana{we BiH, SCG, Hrvatske 4. Osnovne napomene o istoriji starog vijeka, posebno anti~ke Gr~ke i Rima 5. Balkanski prostor u anti~ko doba z Stanovni{tvo – Iliri, Kelti, Tra~ani z Ostaci gr~ke kulture

55 z Rimsko osvajawe. Ilirski ratovi z Organizacija rimske vlasti z Tekovine rimske kulture z Propadawe anti~kog dru{tva. Uspon Vizantije. VI/VII razred

1. Osnovne napomene o istoriji sredweg vijeka 2. Pradomovina Slovena, seoba, naseqavawe na Balkan- sko poluostrvo i Isto~ne Alpe. 3. Pokr{tavawe ju`nih Slovena. Stvarawe ju`noslo- venskih dràva (Hrvatska do 1102. Ra{ka do sredine 12. vijeka, Dukqa do kraja 12. vijeka; Samuilova dràva); Hrvatska u sastavu Ugarske, do 1527. 4. Ra{ka za vladavine dinastije Nemawi}; Zeta Bal{i- }a i Crnojevi}a; Srpska despotovina 5. Dubrovnik u sredwem vijeku; Po~eci mleta~ke vlasti na isto~nom Jadranu 6. Sredwovjekovna bosanska dràva z Bosna za banova, do 1377. z Vjerske prilike. Crkva bosanska z Kraqevina Bosna. Oblasni gospodari. Hercego- vina z Socijalne prilike; Kulturno nasle|e 7. Osmansko (tursko) osvajawe balkanskih zemaqa VII/VIII razred

1. Osnovne napomene o istoriji novog vijeka, do 1878. 2. Organizacija (osmanske) turske vlasti na balkan- skom prostoru, do kraja 18. vijeka z Administrativno ure|ewe. Bosanski pa{aluk - ejalet z Vjerske prilike

56 z Socijalno-ekonomski odnosi. Bune i ustanci. Migra- cije z Kulturno nasle|e

3. Ju`noslovenski narodi pod habsbur{kom i mleta- ~kom vla{}u. Ratovi sa Osmanskim (Turskim) carstvom. Vojna krajina. Revolucija 1848. Dubrova~ka republika. Ilirske provincije. Kultura 4. Poku{aj reforme Osmanskog (Turskog) carstva. Prvi i Drugi srpski ustanak. Srbija do 1878. Crna Gora do 1878. 5. Bosna i Hercegovina od kraja 18. vijeka do 1878. So- cijalno-ekonomski odnosi. Bune i ustanci Srba. Po- ku{aj otpora reformama. Administrativne promjene. Intervencija Omer-pa{e Latasa. 6. Velika isto~na kriza. Pokret don Ivana Musi}a. Berlinski kongres. VIII/IX razred

1. Osnovne napomene o istoriji Evrope i svijeta od 1878. do 1990. 2. Srbija od 1878. do 1912. Crna Gora od 1878. do 1912. Trojednica - Hrvatska, Slavonija i Dalmacija u Habsbur{koj monarhiji od 1878. do 1914. 3. Bosna i Hercegovina u Habsbur{koj monarhiji od 1878. do 1914. Aneksija 1908. 4. Balkanski ratovi. Balkanski prostor i Prvi svjetski rat. Versajski mirovni ugovor 5. Kraqevina SHS 1918.-1929. Kraqevina Jugoslavija 1929. – 1941. Dr`avno preure|ewe 1939. Banovina Hrvatska. Osvrt na prostor BiH. 6. Drugi svjetski rat i Kraqevina Jugoslavija z Aprilski rat i podjela Jugoslavije. NDH

57 z Antifa{isti~ka borba z Stvarawe socijalisti~ke Jugoslavije

7. Jugoslavija 1945. – 1990. Osvrt na prostor Bosne i Hercegovine (osnovne napomene) Kultura

GEOGRAFIJA V/VI razred

MOJA OTAXBINA - BOSNA I HERCEGOVINA

Ime Bosne i Hercegovine i geografski polo`aj u Evro- pi i Jugoisto~noj Evropi; Granice, povr{ina i dr`avno ure|ewe Bosne i Hercegovine; Osnovne geografske odlike Srbije i Crne Gore; Regionalnogeografske karakteristike Srbije i Crne Gore; Osnovne geografske odlike Republike Hrvatske; Regionalnogeografske karakteristike Republike Hrvatske; VI/VII razred

PRIRODA BOSNE I HERCEGOVINE

Reqef Bosne i Hercegovine; Dolinsko-kotlinska oblast i oblast pobr|a i ravnica; Klima Bosne i Hercegovine; Vode Bosne i Hercegovine; Glavni rije~ni sistemi u Bosni i Hercegovini; Biqni i `ivotiwski svijet Bosne i Hercegovine;

58 VII/VIII razred

DRU[TVENOGEOGRAFSKE ODLIKE BOSNE I HERCEGOVINE

Stanovni{tvo Bosne i Hercegovine; Naseqa u Bosni i Hercegovini; Va`nija mjesta – gradovi u Bosni i Hercegovini; Privredna bogatstva Bosne i Hercegovine; Najva`nije privredne grane u Bosni i Hercegovini; Prirodnogeografski i dru{tvenogeografski potencijali za razvoj turizma u Bosni i Hercegovini; VIII/IX razred

GEOGRAFSKE REGIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Pojam geografske regije; Regija Sjeverne Bosne i Hercegovine; Regija Sredwe Bosne i Hercegovine; Regija Visokog kr{a; Mediteranska Bosna i Hercegovina; Geoekolo{ki problemi Bosne i Hercegovine;

OBJA[WEWE

Nastavni sadràji ~ine zajedni~ko programsko jezgro za u~enike sva tri konstitutivna naroda u Bosni i Herce- govini. U realizaciji programskih sadràja potrebno bi bilo afirmisati geografske sadràje Bosne i Herce- govine na na~in wihove popularizacije, kao {to su prirodnogeografske qepote, rijetkosti prirode i wihovo atraktivno geografsko zna~ewe.

59 Dru{tvenogeografske sadr`aje prezentovati u duhu mul- tiperspektivnosti konstitutivnih naroda i nacional- nih mawina koji `ive u Bosni i Hercegovini. Geografsko gradivo bi trebalo biti oslobo|eno tipi- ~no stru~nog gradiva, nomenklature i statistike u za- mjenu za jednostavna geografska {tiva, kojima se isti~u prirodno-geografske i dru{tvenogeografske karakteristike Bosne i Hercegovine.

60 KULTURNA I DRU[TVENA ISTORIJA NARODA BOSNE I HERCEGOVINE

Nastavni plan i program za predmete dopunske nastave u sredwoj {koli

NASTAVNI PLAN

Godi{wi broj ~asova po razredima Red. Nastavni predmeti br. I II III IV Jezici i kwi`evnosti 1. naroda Bosne i 46 46 46 46 Hercegovine 2. Muzi~ka kultura 6666 3. Likovna kultura 4444 4. Istorija 10 10 10 10 5. Geografija 6666 S V E G A 72 72 72 72

61 NASTAVNI PROGRAM ZA PREDMETE DOPUNSKE NASTAVE U SREDWOJ [KOLI

JEZICI I KWI@EVNOSTI NARODA BOSNE I HERCEGOVINE

Godi{wi Kultura Jezik i Razred broj Kwi`evnost izra`avawa Termini stilistika ~asova i pravopis I 46 30 8 6 2 II 46 30 8 6 2 III 46 30 8 6 2 IV 46 30 8 6 2

ZAJEDNI^KA JEZGRA I razred

NARODNA KWI@EVNOST, SREDWOVJEKOVNA KWI@EVNOST, KWI@EVNOST HUMANIZMA, RENESANSE I BAROKA

- Huma~ka plo~a - Poveqa Kulina bana - Ste}ci (zapisi) - Hasanaginica - Marin Dr`i}, Dundo Maroje - Ivan Gunduli}, Osman

62 JEZIK I STILISTIKA

Op{ti pojmovi o jeziku Nivoi jezi~ke strukture i wihove jedinice Jezik i dijalekt (Hijerarhija jezi~nih idioma) Fonetika i fonologija Akcenti (ili naglasci)

KULTURA IZRA@AVAWA I PRAVOPIS ]irilsko-metodijska tradicija i pisma

TERMINI Osnovni kwièvnoteorijski pojmovi Uvod u kwièvnost Osnovni pojmovi nauke o kwièvnosti II razred

KWI@EVNOST RACIONALIZMA, ROMANTIZAM, REALIZAM

- Ivan Ma`urani}, Smrt Smail-age ^engi}a - Petar Petrovi} Wego{, Gorski vijenac - Safvet-beg Ba{agi}, Izabrane pjesme - Branislav Nu{i}, Sumwivo lice ili Narodni po- slanik - Silvije Strahimir Kraw~evi}, Pjesme - Edhem Mulabdi}, Zeleno busewe ili Na obali Bosne

JEZIK I STILISTIKA Morfologija (gramati~ke kategorije i vrste rije~i) Istorija jezika

KULTURA IZRA@AVAWA I PRAVOPIS Glasovne promjene

63 TERMINI Kwi`evne epohe (razdobqa), stilske formacije III razred

MODERNA (SIMBOLIZAM, IMPRESIONIZAM, DEKADANSA, NEOROMANTIZAM...), EKSPRE- SIONIZAM I KWI@EVNA AVANGARDA

1. Gustav Mato{, Pjesme (izbor) 2. Bora Stankovi}, Ko{tana ili Ne~ista krv 3. Musa ]azim ]ati}, Pjesme (izbor) 4. Tin Ujevi}, Pjesme (izbor) 5. Miroslav Krle`a, Povratak Filipa Latinovi}a 6. Isidora Sekuli}, Pisma iz Norve{ke ili Gospa Nola 7. Dobri{a Cesari}, Pjesme (izbor) 8. Milo{ Crwanski, Seobe ili izbor iz poezije 9. Hamza Humo, Grozdanin kikot ili izbor iz poezije

JEZIK I STILISTIKA Sintaksa

KULTURA IZRA@AVAWA I PRAVOPIS

TERMINI Lirika, epika, drama (pro{irivawe znawa) Poetika (kwi`evna epoha, kwi`evni pravac, stilska formacija)

64 IV razred

KWI@EVNOST XX VIJEKA I SAVREMENA KWI@EVNOST

1. Vladan Desnica, Proqe}a Ivana Galeba 2. Me{a Selimovi}, Tvr|ava ili Dervi{ i smrt 3. Ivo Andri}, Prokleta avlija 4. Ranko Marinkovi}, novele ili Kiklop/Glorija 5. Danilo Ki{, Enciklopedija mrtvih ili Grobnica za Borisa Davidovi~a 6. Mak Dizdar, Kameni spava~ 7. ]amil Sijari}, pripovijetke (izbor) 8. Slobodan Novak, Mirisi, zlato i tamjan 9. Milorad Pavi}, Hazarski rje~nik

JEZIK I STILISTIKA

JEZIK Sociolingvistika. Osnovni sociolingvisti~ki pojmovi: govorna situaci- ja, govorni ~in, jezik i druge dru{tvene kategorije, ra- slojavawe jezika. Funkcionalna stilistika Pojam funkcionalnog stila.

KULTURA IZRA@AVAWA I PRAVOPIS Retorika. Retori~ke vrste (wihova istorija). Oblici pismenog izra`avawa. Interpunkcija.

TERMINI Kwièvnoteorijski pojmovi Savremena tuma~ewa kwièvnih djela (savremene kwi- èvne teorije).

65 POSEBNO PROU^AVAWE KWI@EVNOSTI od I-IV razreda

SRPSKA KWI@EVNOST

I razred: narodna kwièvnost, sredwovjekovna kwiè- vnost, kwièvnost humanizma, renesanse i baroka - Narodna kwièvnost: nastanak i razvoj, ènske i ju- na~ke narodne pjesme, podjela po motivima, ciklusi- ma i primjeri. - Narodne pripovijetke (basne, {aqive pri~e, anegdote...) - Ostale vrste narodnog stvarala{tva (zagonetke, brzalice, pitalice...) - Miroslavqevo jevan|eqe - Rastko Nemawi} / Sveti Sava: @itije Sv. Simeuna (odlomak) - Jefimije: Pohvala knezu Lazaru - Despot Stefan Lazarevi}: Slovo qubve - Gavrilo Stefanovi} Venclovi}: Besjede (izbor)

II razred: kwièvnost racionalizma, romantizam, realizam - Dositej Obradovi}: Pismo Harlampiju i @ivot i prikqu~enija - Jovan Sterija Popovi}: Pokondirena tikva (ili La- à i paralaà), poezija - Roman bez romana - Vuk Stefanovi} Karaxi}, ìvot i djelo - Izbor iz poezije srpskih romanti~ara: - Branko Radi~evi} - Jovan Jovanovi} Zmaj - \ura Jak{i} - Laza Kosti} - Petar Preradovi} - Milovan Gli{i}: Glava {e}era (ili Prva brazda) - Laza Lazarevi}: Prvi put s ocem na jutrewe (ili Na bunaru) - Simo Matavuq: Bakowa fra Brne (ili pripovijetke po izboru)

66 - Stevan Sremac: Pop ]ira i pop Spira - Vojislav Ili}, izbor iz poezije

III razred: moderna (simbolizam, impresionizam, deka- dencija, neoromantizam...) i avangarda - Jovan Du~i} - Izbor iz poezije - Aleksa [anti} - Izbor iz poezije - Petar Ko~i}, pripovijetke, drama: Jazavac pred sudom - Ivo Andri}, izbor pripovijedaka - Isak Samokovlija, izbor pripovijedaka - Branko ]opi}, Gluvi barut, Ba{ta sqezove boje - Bora Stankovi}, Ne~ista krv ili Ko{tana - Desanka Maksimovi}, Tra`im pomilovawe

IV razred: kwièvnost XX vijeka i savremena kwièvnost - Ivo Andri}, Na Drini }uprija - Skender Kulenovi}, Stojanka majka Kneòpoqka - Me{a Selimovi}, Dervi{ i smrt - Vasko Popa - Izbor iz poezije - Branko Miqkovi} - Izbor iz poezije - Du{an Kova~evi}, drame i filmovi: Maratonci tr~e po~asni krug, Ko to tamo peva, Balkanski {pijun - Matija Be}kovi} - Izbor iz poezije - \or|e Sladoje - Izbor iz poezije

BO[WA^KA KWI@EVNOST

I. razred: narodna kwièvnost, sredwovjekovna kwiè- vnost, kwièvnost humanizma, renesanse i baroka - Epska poezija - Balade i romanse - Narodne pri~e - Lirske pjesme - Sevdalinke - Kratke forme (poslovice, zagonetke...) - Bo{wa~ka kwièvnost na orijentalnim jezicima - Alhamijado kwièvnost

67 II. razred: kwi`evni racionalizmi, romantizam, realizam - Mehmedbeg Kapetanovi} Qubu{ak - Safvet-beg Ba{agi} - Avdo Karabegovi} - Edhem Mulabdi} - Osman Nuri-Haxi} - Osman \iki} - Ahmed Muradbegovi}

III. razred: esteticizam (simbolizma, impresionizma, de- kadencija, neoromantizam...) i avangarda

- Musa ]azim ]ati} - Hamza Humo - Hasan Kiki} - Me{a Selimovi}

IV. razred: zreli modernizam i savremena kwi`evnost

- Skender Kulenovi} - ]amil Sijari} - Mak Dizdar - Dervi{ Su{i} - Nexad Ibiri{imovi} - Abdulah Sidran - Alija Isakovi} - Irfan Horozovi} - Xevad Karahasan

HRVATSKA KWI@EVNOST

I. razred: narodna kwièvnost, sredwovjekovna kwiè- vnost kwièvnost humanizma, renesanse i baroka

1. Ba{~anska plo~a, Qetopis popa Dukqanina, Naro- dna kwi`evnost (upoznavawe) 2. [ibenska molitva; Svit se kon~a; i za~iwavci ([i-

68 {ko Men~eti}, Xore Drì}...) izbor iz poezije 3. Marko Maruli}, Judita 4. Marin Drì}, Novela od Stanca 5. Hanibal Luci}, skladawe izvarsnih pisan razlicih, Robiwa 6. Petar Hektorovi}, Ribawe i ribarsko prigovarawe 7. Petar Zorani}, Planine ili Juraj Barakovi}, Vila Slovinka 8. Kwièvno djelovawe frawevaca Bosne Srebrne (upoznavawe) 9. Ivan Gunduli}, Suze sina razmetnoga, Osman, Du- bravka 10. Fran Krsto Frankopan, Gartlic za ~as kratit

II. razred: kwi`evni racionalizmi, romantizam, realizam

1. Filip Grabovac: Cvit razgovora naroda i jezika iliri~koga aliti rvackoga ili Andrija Ka~i} Mi- o{i}: Razgovor ugodni naroda slovinskoga 2. Titu{ Brezova~ki: Matija{ Grabancija{ Dijak 3. Ilirci: budnice i davorije, Antun Mihanovi}, Stanko Vraz, Petar Preradovi} (izbor iz poezije) 4. Matija Maùrani}: Pogled u Bosnu ili Dimitrije Demetar: Teuta 5. Ivan Maùrani}, Smrt Smail-age êngi}a ili Grgo Marti}: Osvetnici 6. Mate Vodopi}: Tu`na Jele ili Josip Eugen Tomi}: Zmaj od Bosne ili Eugen Kumi~i}: Urota zriwsko- frankopanska 7. August [enoa: Zlatarevo zlato... 8. Silvije Strahimir Kraw~evi} i August Haramba- {i}: izbor iz poezije 9. Ante Kova~i~: U registraturi ili Ksaver [andor Gjalski: Pod starimi krovovi 10. Josip Kozarac: Mrtvi kapitali ili Vjenceslav No- vak: Izbor iz pripovijedaka ili Sr|an Tuci}: Po- vratak, Truli dom

69 III. razred: esteticizam (simbolizma, impresionizma, de- kadencija, neoromantizam...) i avangarda

1. Janko Leskovar: Misao na vje~nost 2. Ivo Vojnovi}: Dubrova~ka trilogija 3. Antun Gustav Mato{: izbor iz poezije, izbor pripovijedaka 4. Vladimir Nazor, izbor iz poezije ili Vladimir Vi- dri} 5. Milan Begovi}: Kwiga Bocadoro ili Dinko [imunovi} izbor pripovijedaka 6. Josip Kosor: Rasap, Poàr strasti ili Milan Ogri- zovi}: Hasanaginica 7. Janko Poli} Kamov: izbor iz lirike ili Isu{ena kaquà 8. Hrvatska mlada lirika (Ivo Andri}, Nikola Poli}, Qubo Vizner, Augustin Ujevi}, êrina, Galovi}...) 9. Marija Juri} Zagorka: Gri~ka vje{tica ili Ivan Kozarac: \uka Begovi} 10. Antun Branko [imi}: Preobraèwa ili Ulderiko Donadini: Lude pri~e

IV. razred: zreli modernizam i savremena kwi`evnost

1. Miroslav Krle`a: Gospoda Glembajevi ili Povra- tak Filipa Latinovi}a, Balade Petrice Kerempuha 2. Milan Begovi}: Pustolov pred vratima ili Bez tre- }eg ili Giga Bari}eva 3. Izbor iz poezije Tina Ujevi}a, Nikole [opa, Do- bri{e Cesari}a, Dragutina Tadijanovi}a, Vinka Nikoli}a, Drage Ivani{evi}a... 4. Mile Budak, Ogwi{ta ili Vladan Desnica: Proqe- }e Ivana Galeba ili Ivan Goran Kova~i}: Jama 5. Ranko Marinkovi}: ruke, Kiklop ili Petar [ege- din: Djeca bo`ja, ili Mirko Bo`i}: Kurlani, gorwi i dowi 6. Ranko Marinkovi}: Glorija ili Pero Budak: Me}ava ili Ivo Bre{an: Predstava Hamleta u Mrdu{i dowoj

70 7. Izbor iz poezije Vesne Parun, Jure Ka{telana, Slav- ka Mihali}a, Josipa Pupa~i}a, Ivana Slamniga, Milivoj Slavi~eka, An|elko Vuleti}, Veselko Koro- man, Lucijan Kordi}, Janko Bubalo, [imun [ito ]ori}... 8. Slobodan Novak: Mirisi, zlato i tamjan ili Izgu- bqeni zavi~aj 9. Stjepan ûi}: izbor iz pripovijedaka ili Orden ili Ivan Raos: Prosjaci i sinovi ili Alojz Majeti}: ângi ili Antun [oqan: Kratki izlet 10. Ivan Aralica: Psi u trgovi{tu ili Du{e robova ili Pavao Pavli~i}: Ve~erwi akt ili Nedjeqko Fa- brio: Vje`bawe ìvota

MUZI^KA KULTURA I i II razred

PREGLED BH PROGRAMSKIH SADR@AJA

NASTAVNE TEME / NASTAVNE JEDINICE

1. PRAISTORIJA I ANTIKA a) tradicionalne bh pjesme: tu`balice, uspavanke, vojni~ke, radne pjesme b) prona|eni instrumenti u nalazi{tima: - ko{tana svirala zvi`daqka (40.000 god. p.n.e., Crvena Stijena na lijevoj obali Trebi{wice, bli- zu sela Petrovi}); - sirinks-6 cjev~ica od trske (Panova frula), u ruka- ma Silvana, za{titnika pastira i {uma (bo`an- stvo Ilira) - bronzana figura dje~aka koji svira trubu (Dowa

71 Blatnica kod Brotwa u Hercegovini) - sistrum, Stolac

2. SREDWOVJEKOVNA BOSNA a) Pozori{na i muzi~ka umjetnost u sredwovjekovnim gradovima: - U Bosanskim dvorovima velika{i odlaze na svetko- vine Sv. Vlaha: - muzi~ari vojvode Sandaqa Hrani}a 1408. 1410. - Frula{ki orkestar hercega Stjepana Vuk~i}a-Kosa- ~e, orguqe (1446.); imena prvih muzi~ara (Pribigna i Mrvca), te nazivi na latinskom za zabavqa~e i la- krdija{e (ioculatores, ystriones, cugalarii, bufo- nes), svira~i na razli~itim instrumentima (piffa- ri/ pifferi, lautarii / lautares, tubetae / tubici- nes, pulsatores, gauachari / guacharini za frula{e, lautiste, svira~e na udaraqkama i bubware) b) duhovna muzika Bosanske crkve c) Kir Stefan Srbin: Niwa sili nebesnije (vokalna muzika)

3. MUZI^KA UMJETNOST OD XV-XIX STOQE]A

A. INSTRUMENTALNA MUZIKA RENESANSE - Frawo Bosanac; Tri frotole s ri~erkarima za glas i lutwu B. TURSKI PERIOD a) BH sakralna muzika s kraja 15. st. i nadaqe: - misa quotidiana (katolici, crkveno pjevawe, orguqa{i; - krsna slava (pravoslavci), crkveno pojawe; - ezan, ilahije; Tekije i oblici muzicirawa (muslimani) - Davidov psalm (sefardi); b) tradicionalni instrumenti: idiofoni, membranofoni, aerofoni, kordofoni: gusle, tam- bure, lierica, saz - gra|ewe

72 c) tradicionalna svirka: dobo{ari; diplari, frula{i; sazlije tradicionalni ansambli (zurne i bubwevi itd.) d) Narodna tradicija, napjevi (dugi, kratki), brojalice, svatovske pjesme, narodna kola i obi~a- ji; vi{eglasno pjevawe (pjevawe na bas, gange) e) tradicionalni obi~aji: koledarske, vidovdan- ske, vu~arske, f) Gradska tradicija: sevdalinke; sazlije; pjeva~i sevdalinke, sefardska romansa g) muzika – predmet u {koli; prva pjeva~ka dru{- tva: Katoli~ko crkveno pjeva~ko dru{tvo «Ko- sa~a» u Mostaru 1873.; Srpsko-pravoslavno crkveno pjeva~ko dru{tvo u Gra~anici 1877.) h) Melografski rad: Julije Bajamonti, splitski qekar i kompozitor: prvi notni zapisi (XVIII st.); Frawo Kuha~ (101 zapis i obrade za glas i klavir); i) Instrumentalna muzika: - vojni orkestri (mehter), - dvorska muzika; Ida-Zulejda, supruga Omer- pa{e (prva `ena kompozitor) j) Kompozitori iz fraweva~kog reda k) Oblici koncertne i pozori{ne djelatnosti: Kara|oz itd. III i IV razred

MUZI^KI ROMANTIZAM U SRBIJI, HRVATSKOJ I BOSNI I HERCEGOVINI a) Predstavnici ranog romantizma - Muzi~ke forme (solo pjesma, klavirska minijatura, simfonijska poema) - Stvarawe nacionalnog muzi~kog izraza u Hrvatskoj: V. Lisinski: Qubav i zloba, Porin, opere

73 - Stvarawe nacionalnog muzi~kog izraza u Srbiji: K. Stankovi}: solo pjesme: Varijacije na temu pjesme: «[to se bore misli moje» b) Predstavnici kasnog romantizma: -U Hrvatskoj: I. Zajc: Nikola [ubi} Zriwski, opera Predstavnici kasnog romantizma - U Srbiji: D. Jenko: Komad s pjevawem «\ido»:, S. Mokrawac, Rukoveti: XV rukovet iz Bosne, J. Ma- rinkovi}: ^e`wa, solo pjesma; Qubim~e proqe}a, za dje~iji hor

BOSNA I HERCEGOVINA U PERIODU AUSTRO- UGARSKE UPRAVE a) Po~eci melografskog rada: ^eh Ludvik Kuba 1100 na- pjeva prete`no gradskih pjesama; b) Cvjetko Rihtman i Vlado Milo{evi} – etnomuziko- lozi; c) Kompozitori: Frawevci; - Aleksa [anti}: Tamburice d) Narodni tradicionalni instrumenti e) Prvi koncerti u Bawoj Luci i Sarajevu 1881.: razvoj muzi~ke kulture Zapadno-evropskog tipa. f) Nacionalna dru{tva svih koncesija – muzicirawe g) Frawo Ma~ejovski i ~e{ki muzi~ari-temeq muzi- ~kom obrazovawu. 1908. privatna muzi~ka {kola u Sarajevu; Komponuje rukoveti. g) Muzi~ka izdawa crkvenih zbirki u Sarajevu 1911.

MUZI^KA UMJETNOST XX STOQE]A

Op{te karakteristike muzike XX stoqe}a. Razvoj moderne muzike u Hrvatskoj, Srbiji i BiH HRVATSKA: J. Slavenski: Simfonija Orijenta, kantata J. Gotovac: Jadovanka za teletom, horska kompozicija Ero s onoga svijeta, opera (odlomci) K. Baranovi}: Licitarsko srce, balet (predigra)

74 SRBIJA: P. Kowovi}: Sabah, solo pjesma, Ko{tana, opera M. Milojevi}: Jesewa elegija, solo pjesma; Muha i koma- rac i Vrabac i ma~ka, horske kompozicije S. Hristi}: Prva svita iz baleta Ohridska legenda (I stavak) OPERETA I MJUZIKLI: I. Tijardovi}: Mala Flora- mi, opereta (odlomak); A. Kabiqo: Jalta, Jalta

MUZI^KA UMJETNOST XX STOQE]A U BiH Umjetni~ka muzika i muzi~ko stvarala{tvo

1. Muzi~ko {kolstvo: Oblasna muzi~ka {kola u Sara- jevu 1920.; - Sarajevsko pozori{te 1921. i pozori{ni orkestar; Belu{ Jungi} pravi doma}i kompozitor «Almasa», komad s pjevawem. Kompozitori: Ma}ejovski; J.Majer (operete); - Sarajevska filharmonija 1923. - Pozori{te u Bawoj Luci i pozori{ni orkestar; kompozitori i dirigenti: Vlado Milo{evi}, Jaro- slav Pleciti, Josip Jiranek, komadi s pjevawem; Opera u Sarajevu 1946., Balet 1950., Muzi~ka akademija u Sarajevu 1955. Simfonijski orkestar u Mostaru 1956. Muzi~ka akademija u Bawoj Luci. - Muzi~ke institucije, muzi~ki ansambli, djelovawe kulturno-umjetni~kih dru{tava.

2. Najzna~ajniji kompozitori: Izbor primjera: M. Pozaji}, horske kompozicije, M. [piler, instrumentalne kompozicije C. Rihtman: Hodijska svadba M. Prebanda: Smije{no ~udo i Pazar, solo pjesme V. Milo{evi}: Dramska simfonija 69. (I stavak) Bosanska svita Jazavac pred sudom, opera

75 A. Smailovi}: Kon~ertino za klarinet, klavir, timpane i guda~ki orkestar, Probu|ena kasaba V. Komadina: Drugi koncert za klavir, Dervi{ i smrt, balet J. Magdi}: Muzika za klarinet, saz i elektroniku A. Bego-[imuni}: Prva simfonija A. Horozi}: Uvertira Bosna, Kapija, Hasanaginica, opera

3. Najzna~ajniji interpretatori: a) narodne muzike u BiH: Emina Ze~aj, Beba Selimovi}, Safet Isovi}, Zaim Ima- movi}, Nada Mamula, Zehra Deovi}, Qubica Berak, Zo- ra Dubqevi}, Slobodan Lali} b) starogradske pjesme, po izboru

POP I ROK MUZIKA U BOSNI I HERCEGOVINI a) Kompozitori: Kemal Monteno (kantautor), Bato Kova~, Goran Bregovi}, \or|e Novkovi}, Slobodan- Bodo Kova~evi}, Nermin Pu{kar,-Pu{ko b) Pjeva~i: Sabahudin Kurt, Kemal Monteno, Zdravko ^oli}, Dino Merlin, Romana Pani}, Boris Re`ak, Fuad Backovi}-Deen, Hajrudin Vare{anovi} «Hari Mata Hari», Maja Tati} c) Pop grupe: «Indeksi» i Davorin Popovi}, «Bijelo dugme» i @eqko Bebek,

NAPOMENA: U nastavu skupnog muzicirawa hor/zbor i svirawe u orkestru koji su obavezni i sastavni dio predmeta za u~e- nike koji u ovim djelatnostima sudjeluju treba ukqu~i- ti i kompozicije BiH kompozitora. Treba omogu}iti na{oj djeci da u okviru programa za kulturnu i javnu djelatnost i obiqe`avawe zna~ajnih datuma i praznika, ukqu~e i stvarala{tvo iz BiH radi wegovawa kulturnog identiteta. Slu{ati himnu BiH u oba razreda.

76 PRIGODNE PJESME ZA OBIQE@AVAWE VJERSKIH PRAZNIKA:

Srbi-pravoslavci: Himna Sv.Savi Boè pravde (Davorin Jenko) Oj Badwa~e, Badwa~e Do Boì}a tri noì}a Boì}na pjesma Ro`destvo Tvoje Vaskrsewe Hristovo Hristos vaskrse (Vasilije Pokraj~i})

Hrvati-katolici: Lijepa na{a domovino (Josip Ruwanin) Sveti Nikola Bo`i~na zvona Koleda k novom qetu Novogodi{wa pjesma U to vrijeme godi{ta

Bo{waci-muslimani: Molitva – Velik ti si Bo`e blagi-ilahija Do|i najdra`i-ilahija Kad procvatu behari-ilahija Teku rajski potoci-ilahija Ramazan, Ramazan mjesec odabran Nek miri{u avlije Ni Bajrami vi{e nisu kao {to su nekad bili

77 LIKOVNA KULTURA

I razred

PROGRAMSKI SADR@AJI:

1. PRAISTORIJA U BIH Paleolit – gravura iz Badwa kod Stoca/ neolit, ene- olit – butmirska kultura: figuralna plastika.

2. BRONZANO I @EQEZNO DOBA Lon~arstvo geometrijskog stila; glasina~ka kultura; akropola u O{ani}ima.

3. ANTI^KO I KASNOANTI^KO DOBA Vile (Mogorjelo kod ^apqine), kasnoanti~ke bazilike, epitafi, reqefi, stele – simbioza anti~ke umjetnosti i doma}ih elemenata; uticaji anti~ke kulture Meditera- na na tlu Bosne i Hercegovine.

4. RANI SREDWI VIJEK Doba seobe naroda i ranoslovensko doba – uticaji rano- romani~ke arhitekture i plastike jadranskog podru~ja (pleterna ornamentika). II razred

DOBA SREDWOVJEKOVNE BOSANSKE DR@AVE 1. UTVR\ENI SREDWOVJEKOVNI BOSANSKI GRADOVI I DVOROVI BOSANSKIH VLADARA (Bobovac, Vranduk, Travnik, Ostro`ac, Jajce, Bo~ac, Doboj, Zvornik ...)

78 2. SREDWOVJEKOVNA MINIJATURA, ILUMINI- RANI RUKOPISI I FRESKO CIKLUSI; VIZANTIJSKA UMJETNOST Uticaji ra{ko-moravske {kole (Miroslavqevo jevan|eqe, 12. vijek; Hvalov zbornik, Hrvojev misal, Mostarsko jevan|eqe 14 vijek; freske manastira Do- bruna kod Vi{egrada) 3. NADGROBNI SPOMENICI-ste}ci/ nekropole u Radimqi (Stolac), Krekovima (Nevesiwe), Blidiwi. 4. RADOVI U METALU – proizvodi umjetni~kih zana- ta iz zbirki fraweva~kih samostana (Kraqeva Su- tjeska, Kre{evo, Fojnica, Stara pravoslavna crkva u Sarajevu). III razred

XV-XVIII VIJEK 1. ELEMENTI URBANIH STRUKTURA OSMAN- SKOG PERIODA. ^ar{ija, xamija, medrese, hanovi, karavansaraji, ha- mami, bezistani, tekije, turbeta, }uprije.

2. STAMBENA ARHITEKTURA I KULTURA STA- NOVAWA U OSMANSKOM PERIODU. Svrzina ku}a, Begovina kod Stoca, Velagi}a ku}a u Blagaju, Po~iteq...; bogata dekoracija enterijera)

SAKRALNA ARHITEKTURA U BOSNI I HERCE- GOVINI XV - XVIII VIJEKA Primjeri klasi~nog stila osmanske arhitekture pot- kupolnih xamija: - Alipa{ina xamija, Begova xamija, Careva xamija – Sarajevo; Kara|ozbegova xamija – Mostar...); - Sakralna arhitektura bizantskog i zapadnog kruga (Stara pravoslavna crkva u Sarajevu, Lomnica, Ta- vno, Ozren, Vozu}a...;

79 - Samostan Sv. Marije, Srebrenica, Vare{...)

3 UMJETNOST VIZANTIJSKOG KRUGA, BOSAN- SKIH KATOLIKA I SEFARDA Iluminacija jevan|eqa i ikone; Miroslavovo jevan|eqe Fresko ciklus iz Lomnice, 16. vijeka Zlatarstvo fojni~kog i kre{evskog kruga; Staro jevrejsko grobqe i hram u Sarajevu, Hagada ... IV razred

UMJETNOST XIX VIJEKA I MODERNO DOBA

1) ARHITEKTURA ISTORICIZMA I PROMJENA URBANIH STRUKTURA OSMANSKOG PERI- ODA (nove tendencije u bh. arhitekturi). 2) SLIKARSTVO, GRAFIKA I SKULPTURA do Drugog svjetskog rata. 3) UMJETNI^KE PRILIKE nakon Drugog svjetskog rata i savremena kretawa: - Jovan Bjeli}, - Stojan ]eli}, - Nikola Gvozdenovi}, - Mersad Berber, - Gabrijel Jurki}...

Dizajn, film, fotografija; Za{tita spomenika i muzeologija; Pitawe obnove i rekonstrukcije.

80 ISTORIJA

I razred

1. Uvod u istoriju 2. Osnovne napomene o predistoriji 3. Predistorija na prostorima dana{we Bosne i Her- cegovine, Srbije i Crne Gore, Hrvatske. Zna~ajnija arheolo{ka nalazi{ta. 4. Osnovne napomene o istoriji starog vijeka, posebno anti~ke Gr~ke i Rima 5. Balkanski prostor u anti~ko doba z Stanovni{tvo – Iliri, Kelti, Tra~ani z Ostaci gr~ke kulture z Rimsko osvajawe. Ilirski ratovi z Organizacija rimske vlasti z Tekovine rimske kulture

6. Propadawe anti~kog dru{tva. Uspon Vizantije II razred

1. Osnovne napomene o istoriji sredweg vijeka 2. Pradomovina Slovena, seoba, naseqavawe na Balkan- sko poluostrvo i Isto~ne Alpe, Samov savez 3. Pokr{tavawe Ju`nih Slovena. Stvarawe ju`noslo- venskih dr`ava (Hrvatska do 1102. Ra{ka do sredine 12. vijeka; Dukqa do kraja 12. vijeka; Samuilova dr`ava); Hrvatska u sastavu Ugarske, do 1527. 4. Ra{ka za vladavine dinastije Nemawi}; Zeta Bal{i- }a i Crnojevi}a; Srpska despotovina 5. Dubrovnik u sredwem vijeku; Po~eci mleta~ke vlasti na isto~nom Jadranu

81 6. Sredwovjekovna bosanska dr`ava z Bosna za banova, do 1377. z Vjerske prilike. Crkva bosanska z Kraqevina Bosna. Oblasni gospodari. Hercego- vina z Socijalne prilike; Kulturno nasle|e 7. Tursko (osmansko) osvajawe balkanskih zemaqa III razred

1. Osnovne napomene o istoriji novog vijeka, do 1878. 2. Organizacija turske (osmanske) vlasti na balkan- skom prostoru, do kraja 18. vijeka z Administrativno ure|ewe. Bosanski pa{aluk – ejalet. Autonomija Crne Gore z Vjerske prilike. Socijalno-ekonomski odnosi. Bune i ustanci. z Migracije z Kulturno nasle|e 3. Ju`noslovenski narodi pod habsbur{kom i mleta- ~kom vla{}u. Ratovi sa Turskim (Osmanskim) carstvom. Uskoci. Voj- na krajina. Revolucija 1848. z Dubrova~ka republika. Ilirske provincije. Kultura 4. Poku{aj reforme Turskog (Osmanskog) carstva. Prvi i Drugi srpski ustanak. Srbija do 1878. Crna Gora do 1878. 5. Bosna i Hercegovina od kraja 18. vijeka do 1878. So- cijalno-ekonomski odnosi. Bune i ustanci Srba. Po- ku{aj otpora reformama, pokret Huseina Grada{~e- vi}a. Administrativne promjene. Intervencija Omer-pa{e Latasa. 6. Velika isto~na kriza. Pokret don Ivana Musi}a Berlinski kongres.

82 IV razred

1. Osnovne napomene o istoriji Evrope i svijeta od 1878. do 1990. 2. Srbija od 1878. do 1912. Crna Gora od 1878. do 1912. Trojednica – Hrvatska, Slavonija i Dalmacija u Habsbur{koj monarhiji od 1878. do 1914. 3. Bosna i Hercegovina u Habsbur{koj monarhiji od 1878. do 1914. Aneksija 1908. 4. Balkanski ratovi. Balkanski prostor i Prvi svjetski rat. Versajski mirovni ugovor. 5. Kraqevina SHS 1918.-1929. Kraqevina Jugoslavije 1929.-1941. Dr`avno preure|ewe 1939. Banovina Hrvatska. Osvrt na prostor Bosne i Hercegovine. 6. Drugi svjetski rat i Kraqevina Jugoslavija. z Aprilski rat i podjela Jugoslavije. NDH z Antifa{isti~ka borba z Stvarawe socijalisti~ke Jugoslavije 7. Jugoslavija 1945. – 1990. Osvrt na prostor Bosne i Hercegovine (osnovne napomene) 8. Kultura

83 GEOGRAFIJA

PROGRAMSKI SADR@AJI I razred

OP[TI PODACI O BOSNI I HERCEGOVINI Bosna i Hercegovina – Geografski poloàj u Jugoisto- ~noj Evropi i na evropskom kontinentu; Administrativno-teritorijalne odlike – veli~ina, granice, oblik teritorije i dràvno-dru{tveno ure|ewe; Proces tranzicije – ekonomska, dru{tveno-politi- ~ka,odbrambena tranzicija; Bosna i Hercegovina i me|unarodne integracije – Evrop- ska unija (EU) i NATO pakt. Geoekolo{ki problemi u Bosne i Hercegovine – glavni uzro~nici zaga|ewa ìvotne sredine, mjere i aktivnos- ti na za{titi kvaliteta ìvotne sredine; II razred

PRIRODNOGEOGRAFSKE ODLIKE BOSNE I HERCEGOVINE Makro-morfolo{ke cjeline: Peripanonska i posavska ravnica – horst planine i pobr|a. Planinsko-kotlinska morfolo{ka cjelina – planinski vijenci, bila i poqa, kotlinsko-dolinska podru~ja; Mediteranska – niska Hercegovina, uski primorski pojas Neum-Klek; Glavni tipovi klime: umjerenokontinentalna, pretpla- ninska, planinska, izmijeweno jadranska i ju`nojadran- ska klima;

84 Hidrolo{ke odlike: rijeke u Bosni i Hercegovini, rije- ~ni slivovi - crnomorski i jadranski, jezera u Bosni i Hercegovini, Jadransko more;

Biogeografske odlike: glavne specifi~nosti kopnenih i akvati~nih bioma; III razred

DRU[TVENOGEOGRAFSKE ODLIKE BOSNE I HERCEGOVINE Demogeografska obiqe`ja i procesi: broj i prirodno kretawe, razmje{taj stanovni{tva i gustina, migra- ciona kretawa, strukture stanovni{tva i depopulacija stanovni{tva; Mre`a naseqa i vode}i privredni centri; Prirodni resursi i privreda: poqoprivreda – struktura agrarne proizvodwe i geografski potencijali razvoja; Energetski i sirovinski resursi - struktura energetskih izvora i wihova nalazi{ta, sirovinski potencijali i wihova le`i{ta; Prostorne i strukturne odlike industrije – va`nije in- dustrijske vrste i wihov geografski razmje{taj; Odlike tercijarnih djelatnosti – saobra}aj, turizam i trgovinski odnosi; IV razred

REGIONALNOGEOGRAFSKE ODLIKE BOSNE I HERCEGOVINE I SUSJEDNE ZEMQE Fizionomske regije Bosne i Hercegovine; Nodalno-funkcionalne regije Bosne i Hercegovine; Geografske odlike Srbije i Crne Gore – polo`aj, veli- ~ina, granice, stanovni{tvo i privredna struktura

85 Regionalnogeografske odlike Srbije i Crne Gore; Geografske odlike Republike Hrvatske – polo`aj, veli- ~ina, granice, stanovni{tvo i privredna struktura Regionalnogeografske odlike Republike Hrvatske;

OBJA[WEWE

Ovaj programski sadràj je oblikovan prema konceptu zajedni~kih programskih jezgri, uvaàvaju}i linearno-kon- centri~ni (kombinovani) sistem programirawa kako bi se (bar djelimi~no) izbjegla nepotrebna ponavqawa. Koncepcija ovog nastavnog plana odnosi se na izu~avawe geografije Bosne i Hercegovine i prilago|ena je zah- tjevima i potrebama dopunskog geografskog obrazovawa za sredwo{kolski nivo u~eni~ke populacije u inostranstvu. Geografski sadràji zavi~ajnog karaktera pobu|uju naro~ito interesovawe u~enika, te wihova uspje{na realizacija ima poseban vaspitno-obrazovni zna~aj. Pri tome je, pored ostalih, neophodno uvaàvati princip zasnovanosti geografskih sadràja na nau~nim ~iwenicama i istinama, kao i princip korelacije ovih programskih sadràja sa srodnim nastavnim sadràjima iz procesa redovne nastave. Pored brojnih ciqeva nastavnog procesa geografije posebno treba imati u vidu razvijawe kod u~enika osje}awa patriotizma i humanizma, kriti~kog mi{qewa, ekolo{ke kulture i etni~ke i vjerske tolerancije. U procesu kvalitetne i uspje{ne re- alizacije ovako saètih programskih sadràja geografije nezaobilazna je uloga kreativnih sposobnosti nastavnika-geografa i uxbeni~ke geografske literature.