Kv U Elektri Šibenik Alternatives Of

Total Page:16

File Type:pdf, Size:1020Kb

Kv U Elektri Šibenik Alternatives Of HRVATSKI OGRANAK MEĐUNARODNE ELEKTRODISTRIBUCIJSKE KONFERENCIJE - HO CIRED SO5 - 02 4. (10.) savjetovanje Trogir/Seget Donji, 11. - 14. svibnja 2014. Izv.prof.dr.sc. Ranko Goić, dipl.ing.el. Radislav Gulam, dipl.ing.el. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split HEP-ODS d.o.o. Elektra Šibenik [email protected] [email protected] Ivan Penović, dipl.ing.el. Tanja Marijanić, dipl.ing.el. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split HEP-ODS d.o.o. Sektor za inv. i izgradnju [email protected] [email protected] Jakov Krstulović Opara, dipl.ing.el. Josip Vasilj, dipl.ing.el. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split [email protected] [email protected] VARIJANTE RAZVOJA SN MREŽE I PRIJELAZ SA TRANSFORMACIJE 30/10 KV NA 110/10(20) KV U ELEKTRI ŠIBENIK SAŽETAK Distribucijska mreža 30 kV, koja električnom energijom opskrbljuje priobalni dio Šibensko-kninske županije, napaja se iz jedne pojne točke TS 220/110/30 kV Bilice, a karakteristična je po radijalnim dugim nadzemnim vodovima do geografski disperziranih 9 TS 30/10 kV. Uz izraženo ljetno vršno opterećenje, evidentni su problemi u opskrbi električnom energijom, očitovani visokom nepouzdanošću napajanja i velikim padovima naponima, koji ukazuju na neizbježna ulaganja u kapitalne elektroenergetske objekte, od ključne važnosti za sigurnu i kvalitetnu opskrbu električnom energijom postojećih korisnika mreže (prvenstveno kupaca) kao osnove za daljnji gospodarski razvoj ove regije, s neupitnim turističko- gospodarskim kapacitetom. U radu koji se temelji na studiji [1], predstavljeni su rezultati detaljne analize varijanti etapnog razvoja mreže na razini 110-30 kV, s konačnim ciljem ukidanja naponskog nivoa 30 kV. S obzirom na brojne specifičnosti pojedinih dijelova mreže 30 kV, usuglašeno je ipak dugoročno zadržavanje mreže 30 kV na određenim područjima, izgradnjom kombiniranih TS 110/30/10(20) kV, s motivacijom efikasne sanacije postojećeg nepovoljnog stanja, uz prihvatljive troškove. Ključne riječi: distribucijska mreža, dugoročna prognoza potrošnje, razvoj mreže ALTERNATIVES OF MV GRID DEVELOPMENT AND TRANSITION FROM TRANSFORMATION 30/10KV TO 110/10(20) KV IN ELEKTRA ŠIBENIK SUMMARY The coastal area of the Šibenik-Knin County is supplied with electric power from a single substation 110/30 kV Bilice through the 30 kV distribution grid. The 30 kV grid is characterized by long radial overhead lines connecting 9 geographically dispersed 30/10 kV substations. There are evident problems in energy supply of the area, low reliability and high voltage drops, especially during the summer peak load. Therefore, new investments in electric power grid are necessary in order to establish supply quality and reliability, which will serve as a basis for future economic growth of this region with substantial touristic and industrial interest. This paper is based on the study [1] and represents the results of an exhaustive analysis for multi-phase development of the 110-30 kV grid, with the final intention to eliminate the 30 kV voltage level. However, due to numerous specific issues of particular parts of the 30 1 kV grid, the most cost acceptable solution suggests maintaining the 30 kV grid in certain areas. This will be achieved by installing combined substations 110/30/10(20) kV. Key words: distribution grid, long-term load forecasting, grid development 1. UVOD Studijom „Razvoj SN mreže za razdoblje narednih 20 godina za distribucijsko područje Elektra Šibenik“[1], izrađene krajem 2010. godine na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, za potrebe naručitelja HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o., detaljno je razrađena problematika 20 godišnjeg razvoja elektroenergetske srednjenaponske mreže u nadležnosti Elektre Šibenik, uključivo i zajedničke objekte prijenosne i distribucijske mreže – TS 110/x kV, dok je prijenosni dio mreže razmotren na razini potrebnoj za sagledavanje sigurnosti napajanja distribucijske mreže/konzuma. U ovom radu predstavljen je jedan dio rezultata studije s posebnim osvrtom na moguće varijante i etapnost razvoja kritičnog dijela distribucijske mreže 30 kV (pogona Šibenik). Naime, priobalni dio Šibensko-kninske županije, s maksimalnim ljetnim vršnim opterećenjem od 75 MW (2008.g.), odnosno 83.6 MW (2013.g) trenutno se napaja iz jedne pojne točke TS 110/30 kV Bilice, te 30 kV mreže i 9 TS 30/10 kV. Duga i uglavnom radijalna mreža 30 kV, dalekovodi 30 kV kojima je uglavnom istekao životni vijek, manjak snage u transformaciji 30/10 kV, te visoka ljetna opterećenja, rezultiraju visokom nepouzdanošću napajanja, velikim padovima napona te visokim opterećenjima pojedinih DV 30 kV i TS 30/10 kV. Također, na mrežu 30 kV i 10 kV su priključene 3 vjetroelektrane i jedna hidroelektrana ukupne snage 38 MW, što u zimskom razdoblju ponekad rezultira većom proizvodnjom od ukupne potrošnje u mreži 30 kV. Prezentirani rezultati detaljne analize mogućih varijanti i etapnosti razvoja jednog dijela mreže 30 kV, vođeni su s konačnim ciljem ukidanja naponskog nivoa 30 kV i uvođenjem isključivo transformacije 110/10(20) kV. S obzirom na brojne specifičnosti pojedinih dijelova mreže 30 kV i TS 30/10 kV, relativno velike prostorne disperzije, te visokih ukupnih troškova navedene tranzicije, predložene etape razvoja mreže optimirane su u vremenu na način da se tranzicija odvija postepeno, s obzirom na tehnički uvjetovane prioritete i ograničene financijske mogućnosti. Takvim pristupom planiranju razvoja mreže izbjegnuta je bezuvjetna zamjena svih TS 30/10 kV novim TS 110/10(20) kV u određenim ciljanim godinama, što zahtjeva dugoročno zadržavanje mreže 30 kV na određenim područjima, izgradnju kombiniranih TS 110/30/10(20) kV, te određena specifična rješenja u cilju što uspješnije sanacije trenutnog nepovoljnog stanja uz prihvatljive troškove. Također, u radu su dani i komentari bitnih izmjena u planu razvoja mreže koji su nastali proteklih nekoliko godina nakon usvajanja studije. 1.1. Problematika postojeće elektroenergetske mreže Priobalni dio Šibensko-Kninske županije napaja se iz jedne pojne točke TS 220/110/30 kV Bilice uglavnom preko radijalnih vodova 30 kV prema zapadnom dijelu priobalja do TS 30/10 kV Tisno, Stankovci (cca. 22km) i Vodice (cca. 11 km) te južnom dijelu do TS 30/10 kV Primošten i Rogoznica (cca. 27 km). Iz iste pojne točke, u središnjem dijelu, napaja se Grad Šibenik preko TS 30/10 kV Šibenik 1 i Šibenik 3, te šire šibensko zaleđe preko TS 30/10/15 kV Lozovac. Naponska razina 15 kV definitivno je ukinuta početkom 2013.g., na način da su zamjenjeni svi transformatori 15/0.4 kV, kao i transformator 30/15 kV u TS lozovac. Na mrežu 30 kV i 10 kV priključene su VE Trtar – Krtolin (11,2 MW), VE Orlice (9,6 MW), VE Crno brdo (10 MW) i HE Jaruga (7,2 MW). U postojećoj distribucijskoj mreži (Slika 1) dugo vremena su evidentni problemi u opskrbi električnom energijom, poglavito za vrijeme vršnog ljetnog opterećenja. Problemi opskrbe manifestiraju se kroz nepouzdanost napajanja i kvalitetu električne energije, prvenstveno s obzirom na velike padove napona uzrokovani dugim 30 kV vodovima, s time da velike razlike između maksimalnog i minimalnog opterećenja onemogućavaju bilo kakvu regulaciju na transformatorima 30/10 kV i 10/0,4 kV. Naime, vršno opterećenje u ljetnim mjesecima poraslo je gotovo za 140% u posljednjih 10 godina, ponajviše zbog razvoja turističkih kapaciteta u priobalju, prvenstveno u smislu podizanja kvalitete usluge (ugradnja klima uređaja), a manje kroz izgradnju novih turističkih kapaciteta. U međuvremenu, na ovom području nije izgrađena niti jedna nova TS 110/x kV, tako da je postojeća 30 kV mreža u potpunosti iskorištena. Daljnji rast vršnog opterećenja i potrošnje zasigurno se neće nastaviti istim intenzitetom kao u posljednjih 10 godina, ali je ipak za očekivati natprosječni rast opterećenja ukoliko se realizira bar dio planiranih turističkih sadržaja i gospodarskih objekata. Sukladno tome, postojeća mreža 30 kV pogona 2 Šibenik ne može pratiti daljnje povećanje zahtjeva za električnom energijom, stoga je neizbježna i neodgodiva izgradnja novih dodirnih točaka s prijenosnom mrežom u TS 110/x kV. LEGENDA: 110 kV 110 kV Biograd TS 30/10 kV Benkovac Stankovci TS 220/110/30 kV TS 110/35/10(20) kV Drniš Knin TS 110/30(35) kV TS 30(35)/10 kV EVP TS 30/15/10/6,3 kV TS 30/10 kV Lozovac Tisno DV 220 kV DV 110 kV HE Jaruga DV 30(35) kV (primarno napajanje) TS 220/110/30 kV Bilice DV 30(35) kV (rezervno napajanje) TS 30/10 kV VE Trtar-Krtolin Granice Županije Vodice Hidroelektrana TS 30/10 kV Šibenik1 Vjetroelektrana TS 30/10 kV T Šibenik 3 S 3 0 /1 TS 110 / 3 0 kV P 0 o (2 Ražine d 0 i ) k VE Crno brdo V 2x220 kV VE Orlice Konjsko 220 kV 110 kV Zakučac Trogir TS 30/10 kV Primošten TS 30/10 kV Rogoznica Slika 1 Postojeće stanje mreže 220,110 i 30 kV na području Elektre Šibenik, pogon Šibenik 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA Analize obuhvaćene studijom provedene su na temelju detaljnih podataka o parametrima mreže na svim naponskim nivoima, dostupnih mjerenja za karakteristična razdoblja vršnih zimskih i ljetnih opterećenja u posljednjih 10 godina. Prikazana ljetna i zimska vršna opterećenja šibenskog područja te cjelokupne Elektre Šibenik za razdoblje 2000.-2009. godine (Slika 2) ukazuju na značajan trend rasta i to u prosjeku 6,8% zimskog opterećenja te čak 13,4 % ljetnog vršnog opterećenja. 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 0 Vršno opterećenjeVršno[MW] 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 Pogon Šibenik - zima 44.0 39.7 38.8 56.0 56.3 63.1 66.1 65.0 69.2 Pogon Šibenik - ljeto 33.2 56.6 60.0 62.6 65.1 68.5 74.5 71.0 DP Šibenik - zima 59.2 58.9 58.8 66.3 79.1 83.5 86.7 85.5 89.4 86.3 DP Šibenik - ljeto 50.0 49.3 45.9 67.2 70.8 71.8 78.6 82.7 88.4 85.4 Slika 2 Vršno ljetno 2002.-2009.
Recommended publications
  • Nautical Paradise
    Nautical Paradise 57 content INTRODUCTION • • • • 3 ANCHORAGES • • • • 27 PORTS • • • • 4 SABUNI - ISLAND ŽUT • • • • 28 PIROVAC • • • • 5 PODRAŽANJ - ISLAND ŽUT • • • • 28 TISNO • • • • 5 VELIKA STUPICA - ISLAND ŽIRJE • • • • 29 JEZERA • • • • 6 TRATINSKA - ISLAND ŽIRJE • • • • 29 BETINA • • • • 6 ZMIŠĆICA - ISLAND ŽMINJAK • • • • 30 MURTER • • • • 7 NOZDRA MALA - KAPRIJE ISLAND • • • • 30 KORNATI • • • • 8 REMETIĆ - KAPRIJE ISLAND • • • • 31 TRIBUNJ • • • • 10 NOZDRA VELIKA - KAPRIJE ISLAND • • • • 31 VODICE • • • • 10 TRATICA - ISLAND KAKAN • • • • 32 PRVIĆ LUKA • • • • 11 BOROVNJACI - ISLAND KAKAN • • • • 32 PRVIĆ ŠEPURINE • • • • 11 LOGURUN - TRIBUNJ • • • • 33 ZLARIN • • • • 12 TIJAŠNICA - ISLAND TIJAT • • • • 33 OBONJAN • • • • 12 BAY SOLINE - ROGOZNICA • • • • 34 KAPRIJE • • • • 13 BAY SIĆENICA - ROGOZNICA • • • • 34 ŽIRJE -MUNA • • • • 13 BERTH - ISLAND KRAPANJ • • • • 35 RASLINA • • • • 14 REGATTAS AND EVENTS • • • • 36 BILICE • • • • 14 MARINAS • • • • 37 ZATON • • • • 14 ACI MARINA ŽUT • • • • 38 SKRADIN • • • • 16 ACI MARINA PIŠKERA • • • • 38 ŠIBENIK • • • • 18 MARINA HRAMINA • • • • 39 JADRIJA • • • • 20 MARINA BETINA • • • • 39 ZABLAĆE • • • • 21 ACI MARINA JEZERA • • • • 40 BRODARICA • • • • 22 MARINA PIROVAC • • • • 40 KRAPANJ • • • • 22 MARINA TRIBUNJ • • • • 41 PRIMOŠTEN • • • • 24 ACI MARINA VODICE • • • • 41 ROGOZNICA • • • • 25 DOBRI DOLAC ZATON • • • • 42 RAŽANJ • • • • 25 ACI MARINA SKRADIN • • • • 42 D-MARIN MARINA MANDALINA • • • • 43 MARINA SOLARIS • • • • 43 MARINA KREMIK • • • • 44 MARINA FRAPA • • • • 44
    [Show full text]
  • Tour Ist Map Šibe
    S E I T I L A I C E P S N A I T A M L A D m o c . l u k r o t - a b o n o k . w w w N E T Š O M I R P " L U K R O T " A B O N O K Where relax begins! Turistička zajednica mjesta Grebaštica – where relax begins Tourist Board PRIMOŠTEN Debit This high quality local grape variety served as a debt-paying currency in Dalmatia for centuries. Once again we pay our debt to the best enological tradition of ancestors with Debit. Welcome! LOCAL WINES AND SNACKS, Family Winery Ante Sladić, Plastovo, SPECIALTY COFFEE, LOCALLY BETINA Tourist Board GREBAŠTICA Tourist Board Sladići 29, 22 222 Skradin, Hrvatska Dolac 2A, 22 244 Betina Donji Banovci 38, 22010 Grebaštica www.vinasladic.com, INFLUENCED COCKTAILS T: +385 22 436 522 T/F: +385 22 577 044 [email protected] GSM: +385 91 621 9774 m + 385 98 93 95 270 F: +385 22 436 523 [email protected] Fausta Vrančića bb [email protected] | [email protected] www.tz-betina.hr www.visitgrebastica.com facebook.com/namalojlozi/ RIVIJERA KRAPANJ - BRODARICA Tourist Board KRAPANJ-BRODARICA TURISTIČKA ZAJEDNICA KRAPANJ - BRODARICA Krapanjskih spužvara 1, 22108 Brodarica www.EXPLORE-DALMATIA.com T/F: +385 22 350 612 [email protected] www. visit-krapanjbrodarica.com Dubrovnik region Dubrovnik / Split / Zadar / about info More region 2020. region TOURIST MAP ŠIBENIK ŠIBENIK MAP TOURIST FORTRESS KNIN FIND US ON SOCIAL MEDIA RESTAURANT TVRĐAVA TOURIST MAP ŠIBENIK region 2020.
    [Show full text]
  • Toponymic Guidelines for Map and Other Editors – Croatia
    UNITED NATIONS E/CONF.98/CRP.74 ECONOMIC AND SOCIAL COUNCIL 20 August 2007 Ninth United Nations Conference on the Standardization of Geographical Names New York, 21 - 30 August 2007 Item 9 (e) of the provisional agenda* National standardization: Toponymic guidelines for map editors and other editors Toponymic Guidelines for Map and Other Editors - Croatia Submitted by Croatia ** * E/CONF.98/1. ** Prepared by Dunja Brozović, Institute of Croatian Language and Linguistics and Zvonko Stefan, Croatian Geodetic Institute. TOPONYMIC GUIDELINES FOR MAP AND OTHER EDITORS - CROATIA FOR INTERNATIONAL USE First Edition August 2007 Dunja Brozović Rončević (Institute of Croatian Language and Linguistics) and Zvonko Štefan (Croatian Geodetic Institute) Zagreb, Croatia 1 TABLE OF CONTENTS 1. Languages 1.1. General remarks 1.2. National language - Croatian 1.2.1. General remarks 1.2.2. The Croatian alphabet 1.2.3. Spelling rules for Croatian geographical names 1.2.3.1. Capitalization 1.2.3.2. Use of hyphens 1.2.3.3. Use of one or two words 1.2.4. Pronunciation of Croatian geographical names 1.2.5. Linguistic strata recognizable in Croatian place names 1.2.6. Croatian dialects 1.3. Minority languages 1.3.1. Serbian 1.3.1.1. General remarks 1.3.1.2. The Serbian alphabet 1.3.1.3. Geographical names 1.3.2. Italian 1.3.2.1. General remarks 1.3.2.2. The Italian alphabet 1.3.2.3. Geographical names 1.3.3. Hungarian 1.3.3.1. General remarks 1.3.3.2. The Hungarian alphabet 1.3.3.3.
    [Show full text]
  • Županija Grad/Općina Redni Broj Bm Naziv Lokacija
    ŽUPANIJA GRAD/OPĆINA REDNI BROJ BM NAZIV LOKACIJA ADRESA ŠIBENSKO-KNINSKA BILICE 1 BIRAČKO MJESTO 1 U ŠKOLSKOJ ZGRADI U BILICAMA BILICE ŠIBENSKO-KNINSKA BILICE 2 BIRAČKO MJESTO 2 U ŠKOLSKOJ ZGRADI U BILICAMA BILICE ŠIBENSKO-KNINSKA BISKUPIJA 1 BIRAČKO MJESTO 1 ZGRADA OPĆINE BISKUPIJA ORLIĆ, TRG IVANA MEŠTROVIĆA 2 ŠIBENSKO-KNINSKA BISKUPIJA 2 BIRAČKO MJESTO 2 PROSTORIJE MJESNOG ODBORA BISKUPIJA BISKUPIJA, PUT SVETE TROJICE 6 PROSTORIJE MJESNOG ODBORA ŠIBENSKO-KNINSKA BISKUPIJA 3 BIRAČKO MJESTO 3 RIĐANE, CENTAR 84 MARKOVAC ŠIBENSKO-KNINSKA BISKUPIJA 4 BIRAČKO MJESTO 4 ZGRADA DOMA KULTURE U VRBNIKU VRBNIK, VUKADINI 2 PROSTORIJE ŽELJEZNIČKOG KOLODVORA ŠIBENSKO-KNINSKA BISKUPIJA 5 BIRAČKO MJESTO 5 ZVJERINAC, KOD ŽELJEZNIČKE POSTAJE 19 KOSOVO ŠIBENSKO-KNINSKA BISKUPIJA 6 BIRAČKO MJESTO 6 PROSTORIJE NOVE O.Š. U RAMLJANIMA RAMLJANE, BAČCI 9 ŠIBENSKO-KNINSKA CIVLJANE 1 BIRAČKO MJESTO 1 OPĆINA CIVLJANE CIVLJANE, KOD DOMA BR. 3 ŠIBENSKO-KNINSKA CIVLJANE 2 BIRAČKO MJESTO 2 ZGRADA BIVŠE OSNOVNE ŠKOLE CETINA, MILAŠI 47 ŠIBENSKO-KNINSKA CIVLJANE 3 BIRAČKO MJESTO 3 OBITELJSKA KUĆA VELJKA KNEŽEVIĆA CETINA, KNEŽEVIĆI 34 ŠIBENSKO-KNINSKA DRNIŠ 1 BIRAČKO MJESTO 1 GLAZBENA ŠKOLA U DRNIŠU V. NAZORA 4 ŠIBENSKO-KNINSKA DRNIŠ 2 BIRAČKO MJESTO 2 SREDNJA ŠKOLA U DRNIŠU POLJANA 1 ŠIBENSKO-KNINSKA DRNIŠ 3 BIRAČKO MJESTO 3 OSNOVNA ŠKOLA U DRNIŠU ANTUNA MIHANOVIĆA 4 ŠIBENSKO-KNINSKA DRNIŠ 4 BIRAČKO MJESTO 4 SREDNJA ŠKOLA U DRNIŠU POLJANA 1 ŠIBENSKO-KNINSKA DRNIŠ 5 BIRAČKO MJESTO 5 OSNOVNA ŠKOLA U DRINOVCIMA OKO CRKVE 2, DRINOVCI KUĆA IVICE STOJANOVIĆA (ŠKITE) U ŠIBENSKO-KNINSKA
    [Show full text]
  • Kalendar Događanja Event Calendar 2011
    KALENDAR DOGAĐANJA EVENT CALENDAR 2011 www.otok-murter.hr Dragi gosti, Dobrodošli na otok Murter – Otok otoka! Za Vas smo pripremili bogati program kulturnih, zabavnih i sportskih događanja. Nadamo se da će te među njima pronaći nešto i za sebe. Vaši domaćini Dear Guests, Welcome to the island of Murter – The Island of islands! We have prepared a rich program of cultural, entertainment and sporting events. We hope that you will find among them something for Yourselves. Your hosts TISNO JEZERA BETINA MURTER SRPANJ JULY |7| SRPANJ/JULY |7| 02. Koncert - “Faroski kantaduri” / Concert - “Faroski kantaduri” - MURTER - Crkva Sv. Mihovila / St. Michael Church - 21:00 h 03. Hodočašće Gospi o’ Tarca - Sveta misa / Pilgrimage to Our Lady of Tarac - Holy Mass - MURTER - Crkva Gospe o’ Tarca - otok Kornat / Our Lady of Tarac Church - Kornat Island - 11:00 h Koncert - “Bagatin” band / Concert “Bagatin” band - MURTER - Trg Rudina / Rudina Square - 21:30 h 06. Otvorenje priredbi “Jezerskih dana mora” / Opening of “Jezera’s days of the sea” manifestations - JEZERA - Trg Jezerana / Jezera’s Square - 20:30 h Koncert - tradicijska makedonska glazba / Concert - Macedonian folk music - MURTER - Trg Rudina / Rudina Square - 21:30 h 07.07.-31.08. “Tajne Jadrana” - izložba o moru / Secrets of Adriatic Sea - Exhibition - MURTER - Selo/ edukacijski centar / Selo (old part of Murter)/education center - 19:00 - 22:00 h 08. - 09. Tradicionalna smotra folklora - Betina 2011. / Traditional folklore parade - Betina 2011. - BETINA - Trg Na moru / Na moru Square - 21:00 h 08. - 14. Izložba betinske narodne nošnje / Exhibition of Betina traditional costumes - BETINA - stara pošta - Trg Na moru / old post-office - Na moru Square - 08:00 - 22:00 h 08.
    [Show full text]
  • Prezimena Mjesta Murtera
    PREZIMENA MJESTA MURTERA VLADIMIR SKRAČIĆ UDK: 801.313:808.62-3 Filozofski fakultet u Zadru Izvorni znanstveni članak Faculty o f Philosophy in Zadar Original scientific paper Primljeno. j 9 9 9 .Q9 .2 8 Received Mjesto Murter je jedno od najvećih ruralnih naselja na jadranskim otocima. Prvi se put u arhivskoj građi spominje 1285. pod imenom Srimač. Prezimena o kojim je riječ u ovome radu potvrđena su u arhivskoj građi, autorskim djelima i na terenu od 14. st. do danas. Autor osim popisa svih dostupnih prezimena u svim epohama donosi i prikaz njihova nastanka, distribucije i značenja. Temeljna obilježja murterskog prezimenskog korpusa su: veliki broj autohtonih prezimena, veliki broj nositelja "starih" prezimena s jedne strane i veliki broj novih prezimena s malim brojem nositelja (gotovo sva kao posljedica litoralizacije u posljednih tridesetak godina). Romanski element, iznimno dobro potvrđen na mnogim jadranskim točkama (osobito u gradovima), gotovo da ne igra nikakvu ulogu u murterskoj imenskoj formuli. Daleko je važniji onaj (pretežito hrvatski) koji je pod pritiskom različitih okolnosti u prošlosti doseljen na otok. Ovo tumačimo činjenicom da su djelatnosti kojima se bavilo alohtono (osobito romansko stanovništvo) na otoku i u mjestu bile slabo razvijene ili nepostojeće (pomorstvo, ribarstvo, trgovina, obrti), te time da je pokretljivost stanovništva bila iznimno slaba. U istom smislu valja tumačiti, na semantičkoj razini, pomankanje u motivaciji onih impulsa koji su vezani za ove djelatnosti, a značajnu motivacijsku potvrđenost onih koji su vezani za zemlju, prirodni svijet i težačke djelatnosti. 1. Prostor i polje istraživanja Prezimena o kojima je riječ u ovom radu potvrđena su u raznim epohama u dokumentima koji se odnose na mjesto Murter na otoku Murteru.
    [Show full text]
  • Migrations and Identity
    INTERNATIONAL SCIENTIFIC-PROFESSIONAL CONFERENCE MIGRATIONS AND IDENTITY: CULTURE, ECONOMY, STATE BOOK OF ABSTRACTS Migration and identity: culture, economy, state __________________________________________________________________________________ Organiser Institute for Migration and Ethnic Studies Trg Stjepana Radića 3, 10000 Zagreb Co-organisers National Croatian Academy of Sciences and Arts, Zagreb Croatian Heritage Foundation, Zagreb Faculty of Political Science, University of Zagreb Faculty of Economics and Business, University of Zagreb Faculty of Croatian Studies, University of Zagreb Croatian Chamber of Commerce, Zagreb VERN' University, Zagreb Libertas International University, Zagreb European Business School, Zagreb International Croatian Academy of Sciences and Arts, Mostar, Bosna i Herzegovina Institute for Social and Political Research, Mostar, Bosna i Herzegovina University of Mostaru, Bosna i Herzegovina Faculty of Economics, International University Travnik, Bosna i Herzegovina University for Business Engineering and Management Banja Luka, Bosna i Herzegovina Faculty of Economics, University of Banja Luka, Bosna i Hercegovina Department of Geography, Tourism and Hotel Management, Faculty of Sciences, University of Novi Sad, Serbia Department of Sociology, Faculty of Philosophy, University of Niš Institute for Ethnic Studies, Ljubljana, Slovenija Slovenian Migration Institute, Research Centre of the Slovenian Academy of Sciences and Arts, Ljubljana, Slovenija Institute of the Regions of Europe, Salzburg, Austrija Sponsors
    [Show full text]
  • Analysis of Facebook Use by Local Government in Croatia
    Ivana ANDRIJAŠEVIĆ* STILL NOT THERE WHERE THE PEOPLE ARE1: ANALYSIS OF FACEBOOK USE BY LOCAL GOVERNMENT IN CROATIA Abstract. This paper examines Facebook use by local municipal governments in Croatia, focusing on two aspects: municipalities’ activities and citizens’ engage- ment. Between 1 October 2016 and 30 November 2016, data from all 428 municipalities in the country were col- lected and analysed. The key results are that: (1) munici- palities’ adoption of Facebook is quite modest, with just 153 (35.75%) Croatian municipalities maintaining a Facebook page; (2) municipalities’ activity on Facebook is low: during the period under observation on average all municipalities posted 0.39 (SD = 0.42) posts per work- ing day, namely 2 posts a week; (3) citizens’ engagement is generally low: the average value of popularity is signif- 1040 icantly higher than commitment and virality, suggesting that liking is the most popular way citizens interact on Facebook. These findings suggest that Croatian munici- palities should make greater efforts to embrace today’s new communication tools and step into the digital arena so as to be present where the people are. Keywords: social media, Facebook, local municipal gov- ernment, engagement, Croatia Introduction In the last few decades, new information and telecommunication tech- nologies have irreversibly altered the way the world communicates. The tipping point in this change was the adoption of social media as a commu- nication tool in everyday life. In this article, we regard social media as “a group of Internet-based applications that build on the ideological and tech- nological foundations of Web 2.0, and that allow the creation and exchange of User Generated Content” (Kaplan and Haenlein, 2010: 61).
    [Show full text]
  • Methods of Multivariate Analysis to Uncover Socio-Economic Differences Among Spatial-Economics Entities
    METHODS OF MULTIVARIATE ANALYSIS TO UNCOVER SOCIO-ECONOMIC DIFFERENCES AMONG SPATIAL-ECONOMICS ENTITIES Paper prepared for the 45th Congress of the European Regional Science Association Volos, Greece, August 30th-Semptember 3rd, 2006 Ivana Rasic Bakaric Institute of Economics Zagreb Trg. J. F. Kennedya 7, 10000 Zagreb, Croatia [email protected] Abstract Main aim of regional policy is to reduce regional disparities. There is now doubt that action to tackle regional disparities is needed in Croatia. Main problem is the definition of region as a subject of regional policy. After discussion about definition of region and main criteria which should be considered during the process of establishment of regions, the paper will present one of the methodologies for spatial-economic entities' classification. The methodology will be used on the working sample of several Croatian counties. The classification will be obtained through use of multivariate statistical methods, and it is based on a wide number of demographic, economic, educations, employment indicators. Results leads to the identification of several axes of socio- economic characterisation, and the division of the observed territory into several homogenous clusters, regions with different degree of development. The main conclusion is that socio-economic reorients uncovered with this methodology provide useful characterisation and division of the territory, for policy making purpose. JEL Classification: C49, R12, R58 Keywords: homogeneous regions, factor and cluster analysis, regional policy 1 Introduction A precondition to formulating implementing and monitoring of regional policy measures is the existence of established regional boundaries. Division proposals depend on criteria used. Politicians and various professions use different criteria, in order to achieve the optimal territorial structure that could enable same or at least similar effects of certain policy measures within the same territorial unit, and could be easily monitored.
    [Show full text]
  • Budget Transparency in Croatian Counties, Cities and Municipalities (November 2017 - March 2018)1
    NEWSLETTER Zagreb l Smičiklasova 21 doi: 10.3326/nle.2018.115 [email protected] l www.ijf.hr l tel: +385(0)1 4886 444 No. 115 l July 2018 l ISSN 1848-4662 Budget transparency in Croatian counties, cities and municipalities 1 (November 2017 - March 2018) KATARINA OTT, MIHAELA BRONIĆ, MIROSLAV PETRUŠIĆ, BRANKO STANIĆ The overall average level of budget transparency in Croatian counties, cities and municipalities, measured by the number of budget documents published on their respective official websites, stands at 3.52 (out of a possible 5). The number of budget documents published has grown year by year in all types of local government units, averaging 4.9 in counties, 4 in cities and 3.3 in municipalities in this research cycle. For the first time, there are no cities without at least one budget document published, or municipalities without an official website. However, despite the improvements in average results achieved, differences among individual local units, notably municipalities, are still huge. A large number of cities and the bulk of municipalities will have to intensify their efforts to comply with their legal obligations and recommendations of the Ministry of Finance in this respect. While the publishing of budget documents does not in itself guarantee absolute transparency, it should still be prescribed and encouraged, because it is the first step towards achieving higher transparency levels necessary for citizens' participation in the budget process. More detailed results for all counties, cities and municipalities are given later in the text and are available on an interactive map and in an Excel table format.
    [Show full text]
  • PUR Grad Drnis
    ZAJEDNI ČKI PROJEKT UKUPNOGA RAZVOJA GRADA DRNIŠA I OP ĆINE PROMINA OP ĆINE RUŽI Ć OP ĆINE TISNO OP ĆINE PIROVAC OP ĆINE MURTER-KORNATI I. KNJIGA lipanj, 2006 PROJEKT UKUPNOGA RAZVOJA GRADA DRNIŠA Koordinator: Glavni direktor: dr.sc. Mladen Mlinarevi ć dr.sc. Mladen Mlinarevi ć Autori: dr.sc. Mladen Mlinarevi ć Michelle Bili ć, dipl. oec. Sanja Matijaševi ć, dipl. oec. Kristina Matoš, dipl. oec. Katarina Mlinarevi ć, dipl. oec. Marica Kuzmi ć, dipl. iur. Mate Bitanga, dipl.ing. doc.dr.sc. Nikola Mijatovi ć Suradnici: ðuro Bošnjak, dipl. ing. mr. Branko Čolak Drago Čori ć, dipl. ing. prof. dr. Zoran Grgi ć Ivan Medvedovi ć, dipl. ing. Giorgio Montina, dipl. ing. arh. Sadržaj I. knjige: Rije č autora......................................................................................................................... 5 Rije č gradona čelnika Grada Drniša .................................................................................... 7 I. OP ĆI DIO PROJEKTA UKUPNOG RAZVOJA ............................................................. 8 1. Uvod................................................................................................................................... 9 2. Konkretizacija Regionalnog operativnog programa Županije ......................................... 11 2.1. Razvojni prioriteti Šibensko - kninske županije ....................................................... 11 2.2. O Šibensko - kninskoj županiji ................................................................................ 12 2.2.1. Stanovništvo......................................................................................................
    [Show full text]
  • Koderman, Miha, and Vuk Tvrtko Opačić. Eds. 2020. Challenges Of
    Chapter 3 Rural tourism in the surroundings of Krka National Park: factors of development and spatial impacts Petra Radeljak Kaufmann Abstract This chapter focuses on the development of rural tourism in the area surrounding Krka National Park, situated in northern Dalmatia. Via various functions, especially tourism and recrea- tion, protected areas can influence local development. Since the 1960s, settlements in the surroundings of Krka National Park have faced challenges related to depopulation and socio-econom- ic development. The goal of this chapter is to analyse factors of re- cent intense development of rural tourism, its spatial impacts in the immediate vicinity of the Park, and various potentials for fur- ther development. These trends should be looked at in the frame- work of tourism development of the Park itself, as well as tour- ism development trends in the interior of Dalmatia. A case study of the Town of Drniš was conducted to closely examine recent trends and the potential for development of rural tourism in the near future. Key words: rural tourism, protected areas, geography, Krka National Park, Drniš, Dalmatia, Croatia doi: https://doi.org/10.26493/978-961-7055-08-5.53-73 53 challenges of tourism development in protected areas of croatia and slovenia Introduction National parks are defined by theNature Protection Act (Official Gazette 80/13, 15/18, 14/19) as a predominantly unaltered area of exceptional and varied natural values encompassing one or more ecosystems. This cate- gory of protected area is primarily intended to protect nature and land- scapes and to serve scientific, cultural, educational, and recreational pur- poses.
    [Show full text]