Luka Catela, 4. razred, Čudesno putovanje LIST OSNOVNE ŠKOLE VLADIMIRA NAZORA-KRNICA (osvojeno 2. mjesto na natjecanju učenika osnovnih i srednjih škola u području vizualnih umjetnosti i dizajna)

TEMA BROJA:TEMA ZavičajBROJA: i tradicijaZavičaj

Akademik Josip Bratulić na predstavljanju 1. broja našega školskog lista

Geološka istraživanja i arheološka iskopavanja u školi

Koncert za pamćenje-Stjepan Hauser i Luka Šulić

Posjet meteorološkoj stanici Patrika Bolkovića, najmlađega člana „IstraMet-a “

listopad 2012.

Broj 1.

GORAN PERCAN-NAJBOLJI IGRAČ 15.DRŽAVNOG

IZ SADRŽAJA: JUNIORSKOG PRVENSTVA HRVATSKE U RAKLJU

U Raklju završeno 15.državno juniorsko prvenstvo u boćanju

Akademik Josip Bratulić posjetio našu školu…1 U Raklju je svečanom podjelom medalja, pehara, priznanja, zahvala i prigodnih darova te bogatim kulturnoumjetničkim programom na Bolovanu uspješno završeno i zatvoreno 15. državno prvenstvo za juniore u boćanju. Osluhni zavičaj-zove te pramaliće…3 Boćar Raklja i dvostruki svjetski prvak iz Čilea Goran Percan proglašen je najboljim igračem prvenstva, a za njim i boćar Istre iz Poreča, Roberto Iskra, također»brončani» sudionik Svjetskog I napokon – Njemačka…10 prvenstva u Čileu

Koncert za pamćenje…14

Intervjui…18-21

Reportaža: Budimpešta…22

Produženi boravak…23-25

Jezici-prozor u svijet…30-33

ViceviVicevi i mozgalicemozgalice...39…38

Izleti...40-41 Izleti…39-41

PRAMALIĆE-LIST UČENIKA OSNOVNE ŠKOLE VLADIMIRA NAZORA-KRNICA

Školska godina: 2011./12. , broj 1 Nagrada Hrvatske turističke Lura - Mimara List priprema i uređuje Novinarska grupa škole: Patrik Bolković, Deborah Catela, Chiara Matea Išić, Anđela zajednice na Plitvicama Knapić, Ivana Kostešić, Karla Peruško, Tulia Škabić, Sara Tomišić, Dorotea Travičić, Tita Winkler. Voditeljica i urednica: Nataša Teković-Jalšovec , prof. njemačkoga i hrvatskoga jezika

Grafička priprema: Maša Radovčić, dipl. učiteljica informatike i razredne nastave

Suradnici: Literarna grupa, učiteljica hrvatskoga jezika, Produženi boravak, Školska knjižnica, učiteljice 1., 2., 3. i 4. razreda, učiteljica likovne kulture, ravnateljica Nagrada Turističke zajednice – “ Kadi su tići...” Postira-Brač Slika s naslovnice: Melani Buić, 5.razred, Pramaliće Slika s naslovnice: Melani Buić, 5. razred

Nepotpisani tekstovi: Novinarska grupa Nepotpisani tekstovi: Novinarska grupa Izdavač: OŠ Vladimira Nazora-Krnica, Krnica 87 Za izdavača: Romana Percan, ravnateljica E-mail: [email protected] E-mail: [email protected] Za izdavača: Romana Percan, ravnateljica Tiskara: ALMAR

Tisak: ALMAR, Marčana 600 Književni susreti Naklada: 300 primjeraka Etnografski muzej Istre

ISSN: 1848-7998

koju vodi profesorica Nataša Time postajemo otvoreni za Teković-Jalšovec, ali i svi naši zavičaje drugih ljudi, za suradnju učenici željni putovanja i izazova s drugima i drugačijima. IZ ZAVIČAJA – U SVIJET… te spremni na vječnu skitnju o U Pramaliću ćete se kojoj je i Vladimir Nazor pjevao. Dragi naši učenici i svi susresti s mnogim školskim vi koji volite pramaliće, doba Na tragu Nazorove aktivnostima, projektima, radosti i novih buđenja, Vječne skitnje i neprestanoga temama ili događanjima koji dobrodošli na jedno školsko traženja, otkrivanja i davanja ulaze u životno okruženje putovanje koje je započelo još smisla svemu što radimo i čime učenika. Mladi novinari nam Obljetnica otvorenja Hrvatske čitaonice u Krnici davnih sedamdesetih godina se bavimo, ovo naše ostvarenje poručuju da se škola i život prošloga stoljeća i koje je imalo ne bi se zvalo Pramaliće bez prožimaju, učenje je nezaboravno svoje trajanje u nešto drugačijim Mate Balote. U obnovljenomu kroz igru, a ni Pramalića ne bi vremenima djelovanja škole. U školskom listu promiče se život i bilo bez istraživanja, ondašnjemu Pramaliću učenici djelo Mije Mirkovića - Mate komunikacijskih vještina, ove škole objavljivali su svoje Balote, ali promiče se i jedan uzajamnosti i suradnje, literarne i likovne radove, a među zavičaj i sve ono što se u njemu odgovornosti, marljivosti, njima ima onih koji i danas zbiva, sve ono što omogućava primjene naučenog i bez okreću listove novoga Pramalića, iskustveno učenje i sve što se pozitivnoga ozračja. kao što to čini i autorica ovoga može zabilježiti. Tako zavičaj i Na kraju ostaje radost i teksta. školsko okruženje postaju ponos zbog rezultata polazište stvaranja i mjera svijeta Od njegova prvog zajedničkoga rada jednoga Tima Snimanje za radio-emisiju istovremeno. izlaska prošlo je mnogo godina, u svrhovitom i organiziranom ali na onim davnim temeljima Sve što nas okružuje procesu stvaranja sveukupne Susret zborova- nastala je zamisao da se pokrene pruža i brojne mogućnosti, zar kulture škole kojim je Pramaliće njegovo novo putovanje i da ne? Zavičaj tako ne predstavlja stiglo na kraj tek svojega prvog njegovo drugo rađanje i novo samo kuću ili dom, on postaje putovanja. ruho bude veće i raskošnije. pokretač novih zamisli, postaje

mjesto promišljanja i propitivanja Pramaliće koje sada njegova unaprjeđenja i razvoja, Ravnateljica udišete stvarali su neki novi čuvanja, njegovanja i skupljanja klinci. To su učenici naše škole Romana Percan novih snaga za odlazak u svijet. okupljeni u Novinarsku grupu

Povodom predstavljanja prvoga broja školskoga nakon stanke od 25 godina, ponovo ugledao svjetlo Otvorenje muzeja u Raklju lista „ Pramaliće“ našu školu posjetio je akademik dana. List su predstavili polaznici novinarske grupe, Ekonomska škola Mije Mirkovića Josip Bratulić. Osim njega predstavljanju lista je učenici sedmoga i osmoga razreda, i njihova nazočio i Elmo Cvek iz naklade Histria Croatica, voditeljica Nataša Teković-Jalšovec. inače bivši učenik ove škole. Naš novinarski prvijenac bio je ujedno i poklon Ravnateljica Romana Percan predstavila je goste i gospodinu Bratuliću. zahvalila im na dolasku u školu. Također je Uredništvo naglasila kako smo mi u svojim svakodnevnim aktivnostima posvećeni očuvanju istarske tradicije i zavičajnih vrijednosti, a to su učenici i potvrdili predstavivši se prigodnim programom. Akademik Bratulić nije krio oduševljenje viđenim. -Čovjek mora govoriti onaj jezik kojim govori Posjet 100-godišnjoj teti zajednica kojoj pripada jer se po tome ljudi Ani međusobno prepoznaju. Dobro je znati da je odavde

Pogled u svijet- poteklo puno osoba koje su nam ostavile značajna 1. razred u Raklju djela u naslijeđe, poručio nam je Bratulić koji nam Županijsko natjecanje iz njemačkoga jezika je pritom pričao o Vladimiru Nazoru, Mati Baloti, Matiji Vlačiću Iliriku, Anti Ciligi te Eduardu Čaliću. Nakon Bratulićeva govora uslijedilo je predstavljanje školskoga lista koji je ove godine,

1 48 1

Danas se u toj uvali nalaze U našoj školi svake se tek srušeni ostaci vodenih godine 10. rujna KAŽUNI-VODNJAN mlinova koji podsjećaju na obilježava Hrvatski burnu povijest same uvale i olimpijski dan cijelog područja. Nedavno zajedničkim pješačenjem su se u uvali Blaz uzgajale svih učenika i učitelja na dagnje i oštrige zbog toga neko od zanimljivih Najviše uvučena uvala u što je za uzgoj školjaka mjesta u bližemu Raški zaljev zove se Blaz. potrebna morska voda koja Nalazi se podno se miješa s izvorskom. Do okruženju. histarskoga gradinskog sredine prošloga stoljeća nekoliko se obitelji u uvali Dosad smo pješačili do naselja nedaleko Raklja. Kroz povijest je ova uvala bavilo poljoprivredom, i to Krničkog porta i bio važan prometni pravac najviše uzgojem kukuruza i Mutvorana, a ovogodišnji SAMONIKLO JESTIVO BILJE maslinarstvom. koji je za vrijeme Rimnjana je cilj bila uvala Blaz, povezivao ovaj dio Istre s Za uvalu Blaz vezana je i najviše uvučena uvala Rijekom. U doba Antike legenda o kruni kralja uvala Blaz, odnosno Raški Raškoga zaljeva koja u Tomislava, njegovom žezlu zaljev i rijeka Raša, bili su sebi skriva mnoge ljepote i plaštu koji su zakopani prirodna granica između i tajne. upravo u ovoj uvali kako ne Histrije i Liburnije. Uvala bi došli u ruke neprijatelju. I Blaz poznata je po starim Pješačenjem se kod dan-danas ljudi, osobito mlinovima koje je nekada učenika podiže svijest o stariji, znaju pričati da je u okolno stanovništvo uvali zakopano blago. važnosti kretanja i Istražili smo... učili na konkretnim primjerima i na kraju degustirali koristilo za mljevanje Danas ovu uvalu posjećuju pšenice, žita i kukuruza. razvijanje kulture putnici namjernici te turisti, Mlinovi su bili pogonjeni EKOLOGIJA-DAN PLANETA ZEMLJE a nažalost vodeni mlinovi odnosa čovjeka prema izvorskom vodom koje je na su potpuno utihnuli, a prirodi i prema samome Blazu u izobilju. Sve do poljoprivredne površine sredine 20. stoljeća mlinovi sebi. zarasle u šikaru. su bili u funkciji, a pitku Cilj ovog pješačenja izvorsku vodu stanovnici su Želio bih vjerovati da će se svakodnevno koristili. Uvala bio je povezati i Blaz je povezana s dvije jednoga dana mlinovi doživjeti prirodne ceste, jedna s rakljanske obnoviti i čuti žubor vode ljepote te povijesni strane, a druga s značaj i zanimljivosti na njihovim kolima i barbanske strane, pa je Blaza s pozitivnim zbog izuzetne cestovne pokazati budućim porukama sporta, BRIJUNI PJEŠAČENJE - MUTVORAN povezanosti mlinove druženja, zabave i koristilo puno obitelji s generacijama kako se to rekreacije. Učenici područja Raklja, Krnice i nekada radilo. naše škole pokazali su Barbanštine, te morskim zavidnu upornost i putem i obitelji s Labinštine. Uvođenjem vodovodnog izdržljivost sustava i električne energije Marko Valić, 8. razred u svladavanju ove u kućanstva uvala Blaz biva (prošlogodišnji) zahtjevne staze. posve zapostavljena.

2 2 47

Želja o zajedništvu među Učenici naše škole i svi gosti(OŠ narodima i želja o natjecanju svjetske Veruda , OŠ Veli vrh iz Pule te pet mladeži na sportskom a ne na bojnom osnovnih škola V. Nazora Istarske Povodom 113. obljetnice rođenja Mate Balote „Mate Balota“ Nevije Gregorinić, Cvitka Brgića polju zaživjela je i u našoj školi. Tako županije ) natjecali su se u antičkim učenici i učitelji Osnovne škole Vladimira i Klaudija Knapića. je i zamisao o oživotvorenju togama u dva najstarija olimpijska Nazora - Krnica, djeca iz vrtića Vrtuljak iz Nakon groblja učenici i učitelji pješice su se plemenitoga i veličanstvenoga sporta: hrvanju (borba u parteru) i Raklja, predstavnici Boćarskog kluba Rakalj, uputili prema brdašcu na kojem se smjestila olimpijskog duha dobila svoj najdublji atletici (bacanje kugle, trčanje). KUD-a „Mate Balota“ te predstavnici Općine crkvica svete Agneze s kojeg se pruža predivan smisao. Vođeni tom idejom nastale Poučeni olimpijskim geslom „brže, više su školske olimpijske igre prilagođene Marčana zajedno s Balotinom obitelji posjetili pogled na Raški zaljev. , jače“, učenicima i učiteljima je djeci osnovnoškolskoga uzrasta. su njegovu rodnu kuću. Tamo su svi imali Na ovome prekrasnom mjestu učenici su pružena mogućnost izražavanja Projekt je osmišljen i ostvaren u obliku priliku razgledati memorijalnu zbirku Mate sudjelovali u različitim radionicama. U literarnoj individualnih sposobnosti. Olimpijska sportskog natjecanja, radionica iz svih Balote. Nakon razgledavanja svi su se uputili radionici učenici su pisali stihove o zavičaju, himna, paljenje olimpijske vatre, školskih predmeta. Svi sudionici prema mjesnom groblju Rakalj gdje su položili ljepotama prirode, mirisima, zvukovima i vijenci od lovora i masline te olimpijska pokazali su motiviranost i kreativnost. vijenac na Pjesnikov grob. Tamo su učenice bojama koji ih okružuju. U likovnoj radionici odličja, što je sve nastalo u navedenim Deborah Catela, Anđela Knapić i Karla Peruško slikali su crkvicu, more, obale, šumu uz more, U radionicama su se u suradničkom radionicama, pridonijeli su zajedništvu recitirale i pjevale Balotine stihove pjesama lađe i brodove, panoramske vidike. ozračju usvajala znanja o povijesti i pozitivnom ozračju. Pastirica, Kalavojna i Pramaliće. Učenica Učenici produženoga boravka pripremali su se olimpijskih igara s naglaskom na Deborah Catela je prvi put pročitala pismo Mati za projekt „Slavulja“ te su sa svojim njihov izvorni oblik, antičko doba. Baloti. Na grobu su se čule i stare narodne učiteljicama upijali mirise kadulje, promatrali i . pjesme „Aj, koliko je od Učke do mora“ i „Spod opisivali ovu mediteransku biljku koja dobro mi Raklja sela“ u izvedbi članova KUD-a uspijeva na prostorima staroga Raklja. Anđela Knapić i Deborah Catela, učenice 6. razreda

Svi putovi vode u Rakalj

Projekt „Osluhni zavičaj-zove te pramaliće“ predstavljen je na susretima kvalitetnih škola u Rijeci, Dubrovniku i Dublinu te učiteljima hrvatskoga jezika Istarske županije, ravnateljima osnovnih škola Istarske županije, istarskim osnovnim školama te Ekonomskoj školi Mije Mirkovića iz Rijeke, Osnovnoj školi Gračani iz Zagreba te Zakladnoj katoličkoj školi R. Haseka iz češkoga grada Jablonca nad Nisou s porukom „Dobar dan, Istra“-„Dobar dan, Češka“.

U muzeju 3 46 3

Dragi Balota!

Kazivanje stihova na grobu M. Balote Pišem Vam ovo pismo da Vam kažem koliko sam oduševljena Vašim pjesmama. Puno sam ih puta Lonac - simbol Raklja Kiparska kolonija pročitala i ponosna sam kad ih mogu recitirati u

Vašu čast. Svaki put kada šetam pored crkve svete Agnije, gledam u Raški zaljev i u strme stijene, a sve miriše na kadulju i smilje,sjetim se Vaših pjesama „Pramaliće“, „Pastirica“ i „Šparoge“. Ali, ipak, najjači dojam na mene je ostavila pjesma „Dvi daske“. Njeni me stihovi svaki put dirnu i napune oči suzama. Svaki stih vodi me u vrijeme teškoga života, siromaštva i patnje. Nisam Vas imala prilike upoznati, ali to pokušavam preko Vaših djela. Drago mi je da Vam mogu reći da Vaša djela žive među nama Najljepši vidikovac Ništa bez svirke i plesa generacijama. Svake jeseni učenici i učitelji naše škole s ponosom obilježavaju Vaš rođendan. Posjećujemo Vašu rodnu kuću i grob i uz zvukove roženica i stihove Vaših pjesama živite u nama, u našim mislima i srcima.

Vaša ćemo djela pamtiti cijeloga života. Vaša, Deborah Catela

Susret s Balotinom sestrom Zlatkom Ispred crkvice

Literarna radionica

Likovna radionica

4 4 45

ući i u crkvu, dočekat će te svetica s janjcem na dlanu, zaštitinica Staroga Raklja, a njen se dan slavi 21. siječnja. Stigneš li u Rakalj krajem rujna, pridruži nam se VOZIĆ KAŽUN jer ćeš uz zvukove roženica i s mnogo djece Misto auta hodočastiti na naš Vidikovac. Moći ćeš čuti staru Na srid njive sam. Oko njega ne teču vozija je. narodnu pjesmu, zaplesti balun, a možeš ovce, Jako važan pogledati i izložbu. Tu se sklapaju mnoga bija je. Ni pastir se u njemu ne skriva. prijateljstva i svi koji jednom dođu, vraćaju se. Težakima Nidan na njega ne pensa, pomagati je volija. U posljednje vrijeme obavljaju se ovdje i Dobro srce Samo mu kakov vjenčanja. je krija. tić zakanta. Fameji Tvoj prvi dojam bit će kao da si stigao na kraj Deborah Catela,6. razred hranu je nosija. svijeta. Od prekrasnog pogleda zastat će ti dah. Vero se strudija. Kao na dlanu imaš gotovo cijeli Raški kanal, vidiš i Vidikovac s kojega se pruža najljepši pogled izlazak u Kvarner. Plavi se ovdje more poput Anđela Knapić, 6.razred bisera, vijuga, mami. Male netaknute uvale Ako te put nanese u Rakalj, Castellnuovo posložile se jedna do druge kao sestrice: Prašča d' Arsa, na jugoistočnoj obali Istre nad Raškim draga, Sveti Mikula, Luka, Kalavojna, Drinak, kanalom i rodno mjesto književnika Mate Balote, Provaža, Belanovica-uvalice-prekrasno djelo pozdravit će te palača mletačke obitelji Loredani iz prirode, čisto i nevino poput djevojčice, netaknuto ULIKA 1637. godine. Predahni na placi ispod murve, a od ljudskih ruku, pravo odmorište umornome Ti dub od prije miljar lit, onda slijedi istočnu stranu, prošetaj i proći ćeš namjerniku. pored crkve Blažene Djevice Marije i preko ti dub s kin se zgojia moj did, moj utac i Bolovana. Slijedi putokaz Sveti Mikula i već će ti Za lijepoga vremena s Vidikovca puca pogled do ja, se ovdje početi otvarati prave razglednice: crtež krničke uvale, peruškačke strane, Duge uvale, Labinštine preko Kanala, bjelina Koromačna, Budave, Marlere pa sve do najjužnijeg rta dub pun trudega življenja, našega poluotoka, do Kamenjaka. Preko vidjet vrhovi Velebita ponad Cresa, crta doticanja Neba i dub pun dobrega ulja. Zemlje. Ali to je samo početak bajke koja te čeka i ćeš Cres s Osorom, Velebit, Ubež, Tunaricu i vodi prema našemu Vidikovcu. Koromačno, vrhove Labinštine i cestu koja To je ulika u mojen kortu, povezuje Koromačno s Labinom i sva labinska Na kraju zadnjih kuća, u predjelu Belića mjesta uz cestu. to je ulika ka će tamo vajk biti Dvori i Štrnine, završava asfaltirana uska cesta i i moju dicu zgojiti. počinje bijeli makadamski put. Desno se stiže u Lijepo je i noću doći na naš Vidikovac, osobito kada su noći zvjezdane i vedre. Nemoj se bojati uvalu Kalavojna, nju ćeš sljedeći put posjetiti, Ivana Kostešić,6. razred trebalo bi nam izdvojiti vrijeme za susret s uvalom popeti na zidine po jakome vjetru i nevremenu, dobroga vina, ili kako joj stari Grci nadjenuše ime, mada će ti se učiniti kao da si se vratio među duhove stanovnika Staroga Raklja. Kala Voinos. Rita Bogati Pantelić, 3. razred

Do Svete Agnije prirodu upotpunjavaju Čuo sam izreku «Vidjeti Rim pa umrijeti». prekrasne kamene skulpture koje su se stopile s A ja vas pozivam «Dođite na naš Vidikovac! Učinit krajolikom. Bjelina kamena, primorsko raslinje, će vam se da ste na vrhu svijeta i da njegov vijugavi kameni suhozidi, miris smilja i kadulje kao najljepši dio držite na dlanu!» da su stvoreni za uživanje u blagim miomirisima. Naš je Vidikovac vječan! Hodat ćeš još oko dva kilometra, a onda se lijevo uspni krivudavom strmom stazom do Luka Faraguna vidikovca svete Agneze (Agnije) koja već pet Noel Bodetić, 2. razred stoljeća krasi brežuljak Staroga Raklja nad morem i gospodari panoramskim vidicima. Oko crkvice nalaze se ostaci zidina koje su nekada ovdašnje stanovnike štitile od nepozvanih gostiju. Možeš 5 44 5

ŠTERNA PAŠTURE DOBAR DAN , ISTRA-DOBAR DAN, ČEŠKA Rita Bogati Pantelić, Ja dida nis pozna, San pita jedan dan: ma mi je baba povidala 3.razred „Ma ča to u konobi visi?“ međunarodna suradnja istovremenih projekata u kako je uno vrime teško bilo Gleda san, ma nisan zna. dviju škola. obje škole pod nazivom dok se šterna naša kopala. Kamo se to stavi? U vrijeme «Dobar dan, Istra» i Karijole pune grot su peljali, Na kega ubisi? održavanja ovih aktivnosti Učenici i učitelji sve na ruke delali, Mati se smijala, «Dobar dan, Češka» ugošćujemo učenike naše škole bili su na pikun i lopatu uzeli... baba se za glavu čapala, Teško je to vrime bilo. ča to ne znan, drugih škola. uzvratnom gostovanju u Učenici naše škole Kad se na kraju grlić stavija, ča forši nikad viti neću, Osnovnoj školi Rudolfa su, u didaktički fešta se sprid hiže učinila kako se kličak ubrne Uz učenike riječke Haseka u Češkoj. Time je osmišljenom programu koji i ontar se Boga molilo i pašture kravan stave, Ekonomske škole Mije da daž čuda dan pada da pomanje teču. nastavljena međunarodna se događao u Češkoj, Mirkovića, učenike kako bi se šterna z vodon suradnja dviju škola, čime predstavljali svoju zemlju, napunila. Alex Ocelić,6. razred Osnovne škole "Mate je našim učenicima svoj zavičaj i svoju školu te Alex Ocelić,6.razred Balota" iz Buja, OŠ omogućeno neposredno su brojnim radionicama u Gračani iz Zagreba i upoznavanje s drugim školi i muzeju, zajedno sa Lukovdola te učenike Škole kulturama, što će ujedno češkim učenicima, razvijali za odgoj i obrazovanje iz biti i doprinos svoju kreativnost, stjecali Pule, Žminja i susjednih razumijevanju među nova prijateljstva i škola Barban i Divšići, u narodima i u konačnici upoznali kulturno- Projektu su sudjelovali i temelj suživota ljudi. povijesne znamenitosti učenici Osnovne škole R. Nastavak suradnje naše i Češke. Haseka iz češkoga grada češke škole došao je do

Jablonca nad Nisou, čime izražaja i u dan održavanja je ostvarena i

Ivona Teković, 3. razred Nikolina Peruško, 3. razred

RAKLJANSKI LONCI

Ja živin u Raklju. Rakalj je malo misto ko se prodavati. Lonci se nisu prodavali za šolde, smistilo zgora Raškega kanala.Od vajka je nego za miru. Za jedan lonac dobili bi šenice, Rakalj bija poznat po čuda tega. žita, muke ili frmentuna unuliko koliko bi u U Raklju se rodija veliki pisac Mate Balota. njega moglo stati. Čuda puti su učinili veliki put Zgora Pedrole je mala crikva svete Agnije od da bi kambijali jedan lonac za hranu. Lonci se Prag ke je najlipši pogled na more i cilu Labištinu. nisuNikolina delali Peruško, samo za 3. prodavati.razred U njin se i Radionice Poznat je po ten ča je u Raklju bilo čuda kuhalo. Na ognjištu su visile komoštre na ke bi pomoraca mež kima je bija i moj did. Ma se ubisija lavić i po cile bi se dane kuhalo, svejeno, Rakalj je bija i usta poznat po najviše domaća manestra. Moja baba vajka rakljanskin lonci. kušelja da ni manestre do une iz pravega Rakljanski lonci delali su se od gnjile i solena. rakljanskega lonca. Moren reći da je napro Za učiniti jedan lonac tribalo je čuda truda. dobra i da ima sve gušte. Najprije se hodilo na Blaz najti gnjilu i solen. Danas malo ki kuha u takovin lonci. Ljudi hi Kad bi se to donilo doma, morala se učiniti danas drže po hižami za kumparšu i da nas pašta ku su žene peštale z nogami. Kad se domisle kako se nikad živilo. pašta učinila, stavljalo se na vitlo ko se vrtilo i Rakljanski lonac je bija i usta simbol tako malo po malo bi doša lonac. siromaštva. Ustali su samo lipi rikordi na Pokle tega lonce je tribalo speći. Pekli su se u teške, ali sritne dane mladosti moje babe. pećima. Kada su se spekli, stavljali su se na voziće ke su vukli tovari i hodilo se po ciloj Istri Deborah Catela,6. razred Koraleki Liberec

6 6 43

ROŽENICE I BALUN ŠKOLA- NOSITELJ AKTIVNOSTI U PROMICANJU ZAVIČAJNIH Kad roženic VRIJEDNOSTI I KNJIŽEVNOGA DJELA MATE BALOTE Ispred Crkve svaka škola začuje se glas, prikazuje dio svojega plesači zajno stvaralaštva i osobitosti glazbenoga i jezičnoga izričaja u kolo skoče, svoga kraja (narodni napjevi, plesovi, bogatstvo narodnih ulove svoj par. nošnji, svirke na starim glazbalima, sviranje na orguljama u crkvi, blagdanska Vrte se tako „osan dan“! hrana, prodajna izložba učeničkih radova nastalih prethodnih dana u Kad svirka fini, 3.razred radionicama, druženje učenika, Ivona Teković, učitelja, mještana, gostiju, svi pod ložu sidu, Balotine obitelji). još jenu zakantaju, Rekonstrukcija istarske svadbe i još jenu zakantaju, od prije dvjesto godina nosila je u sebi sve elemente pa se kuntenti tradicionalnoga vjenčanja, od svečanog obreda, do drugega puta, narodne pjesme i svirke, narodne nošnje, prstenja Svake školske godine krajem rujna Osnovna škola i zdravice i, kako narod kaže «sve je bilo po Vladimira Nazora iz Krnice organizator je projekta rastaju. užanci». posvećenih znanstveniku i književniku Miji Anđela Knapić, 6.razred Mirkoviću-Mati Baloti te na ovaj način raznolikim 3. razred sadržajima postaje nositelj aktivnosti vezanih za Maja Blašković, promicanje Balotina književna djela, zavičajnih ULIKA-ROŽENICA vrijednosti, ali i susretanja, povezivanja i zbližavanja ljudi i krajeva. Moj did ima veliki maslinik u ken Zasvirija je roženicu i sva fameja se najkuntentije provodi svoje vrime. razveselila i zakantala oko njega. Uživala Uz hodočašće Stazama dragoga kamena, Tijesne Ni lako delati u njemu. Triba kopati, san slušajući staru kantu i svirku na zemlje i Međunarodne kiparske kolonije do zalivati, čistiti i ulike pobrati. roženici. Staroga Raklja i brda svete Agneze, odakle se Za jenu uliku posaditi triba veliku škulju, u Kad je finuja sviriti, pita me je ko znan pružaju prekrasni panoramski vidici prema toj našoj, škakljivoj zemlji skopati. kako se roženica dela. Ja to nisan znala i kvarnerskim otocima, Labinšćini i najjužnijem rtu Jenega dana pokle jakega vitra pošli smo zamolila san ga da mi on to povida. Otkrija Istre, Kamenjaku, moj did i ja u maslinik, staru uliku viti. mi je da se najbolja roženica dela od drva učenici sudjeluju u Kad san je pogledala, zajno san se masline. rastužila jer je vitar najlipšu granu Sad mi je bilo jasno ča ona prekinuta glazbenim, likovnim i prekinuja. grana od ulike u didovoj konobi dela. literarnim aktivnostima Did je tišija i uliku i mene. Uza je prekinutu Čeka u tišini majstora ki će je u prekrasnu koje se odvijaju na granu i stavija u konobu sušiti. U ten roženicu pretvoriti, ka će „na svaken prostorima oko crkvice. momentu nisan kapila ča će mu u konobi samlju i na svaken piru“ ljude uveseljavati i stara prekinuta grana. Reka mi je da će kuntentivati. ona jenega dana čuda njih raskuntentati, a sada neka gren u hižu po njigovu staru roženicu. Anđela Knapić,6. razred Stavija je pisak u dec bilega vina namočiti, a ono ča pisak ni upija, did je popija.

7 42 7

UNSERE KLASSENREISE

Am 24. April macht meine Klasse eine Reise Nächsten Tag fahren wir nach Split. Dort nach Dalmatien. Wir bleiben dort vier Tage. besichtigen wir alle bekanntesten

Mit uns fahren noch drei anderen Schulen: Sehenswürdigkeiten (Peristil, den

Marčana, Svetvinčenat und Veruda. Am Diokletianpalast, die Kirche st. Duje...), aber ersten Tag fahren wir nach Nin und . das, was am interessantesten war, ist das

Die beiden Städte sind wunderschön. In Stadion Poljud. Zadar sehen wir die Kirche st. Donat, die Und schon kommt der letzte Tag-zu schnell Nikola Zizoski, 3. razred Jan Peruško, 3. razred grösste Strasse Kalelarga, die Meeresorgel ...wir müssen leider nach Hause fahren. Aber und die Promenade. Danach haben wir frei Ča zuerst besuchen wir noch Šibenik und den und jeder kann etwas für sich finden.Am Ča bin stija? Nationalpark „Die Krkawasserfälle“. Još ne znan. Abend kommen wir in Trogir, wo wir alle drei Ča bin moga? Karijola Peteh In den Abendstunden sind wir wieder in Još pensan. Nächte schlafen. Moja karijola Krnica. Müde, aber mit schönen Erinnerungen Am zweiten Tag besuchen wir Omiš. Das ist Kud bin poša? težak život je imala. Svako jutro bin ich endlich wieder zu Hause. Ča bin bija? Svakemu je prvi se budi. eine kleine Stadt im Mitteldalmatien und es Još ne znan, pomogla: Sa svojon kanton Marko Valić, 8.razred (prošlogodišnji) ča bin stija. didu ordenje voziti, jutro pozdravi ist sehr schön. Besonders schön war die babi isti blagu nositi, dok još spe Ča se čude a dicu po kortu kokoše i ljudi. Fahrt auf dem Fluss Cetina. kad to rečen? peljati. Na ogradu skoči. Kako da su Sad nima piture Zapre oči i zakanta. oni znali, i kolo njoj je prazno. Lipi peteh ča bi stili, Stoji u kantunu moga suseda. kud bi pošli, i brižna pensa kad su bili kako je u mladosti Alex Ocelić, 6. uvako mali. lipo živila. razred

Alex Ocelić, 6. Sara Tomišić, 6. razred razred

Vožnja Cetinom, Omiš Šetnja Trogirom

Maximilian Peruško, 3. razred Lipo li je, lipo li je… Hajde da ludujemo…

8 4 8 41

Napokon je došao i taj dugo očekivani dan-24. dan bio rezerviran za posjet Omišu. Vožnja travnja 2012. godine. Učenici sedmoga i osmoga Cetinom bila je zaista nešto posebno te mi se razreda naše škole krenuli su zajedno s još tri urezala u pamćenje. Nakon toga otišli smo u

škole na ekskurziju. Krenuli smo autobusom oko razgledavanje Trogira. Kud Mate Balota osam ujutro. Bili smo dobro raspoloženi, vrijeme Sljedeći dan proveli smo u Splitu. To je također Narodna nošnja Roženice Čakavski sabor u Žminju je bilo lijepo i sve je obećavalo nezaboravan prekrasan grad u kojem smo posjetili Peristil, Na 44. Saboru čakavskoga pjesništva govorila Pastiricu, stihove Mate Balote, a izlet. Vožnja je bila dugačka, ali stigli smo do sudjelovale su Karla Peruško i Deborah Deborah svoje literarno ostvarenje, Babin pas. Dioklecijanovu palaču, Katedralu sv. Duje i Catela, učenice šestoga razreda. Karla je cilja. Najprije smo posjetili Nin gdje smo imali Arheološki muzej. Uzbuđenje je raslo kako smo priliku vidjeti poznatu solanu te Grgura se približavali Poljudu. Svi smo bili oduševljeni Ninskog. Svi smo željeli dotaknuti njegov palac Ka lipota na nebu! viđenim. u nadi da će nam se ispuniti i pokoja želja. Babin pas Četvrti dan je brzo stigao. Približavao se kraj Zatim smo krenuli prema Zadru. Taj me je grad putovanja. Bili smo pomalo žalosni. Tugu su očarao na prvi pogled, a sve ono što je smije se suncu. nakratko otjerali posjet Šibeniku i predivnom uslijedilo, samo je potvrdilo moja očekivanja. nacionalnom parku Slapovima Krke. Vozeći se Prošetali smo Kalelargom, vidjeli Pozdrav Suncu, prema kući, razmišljala sam o protekla četiri Morske orgulje, crkvu sv. Donata i zadarsku Deborah,Deborah Karla i Karla i učiteljice s učiteljicom dana koja su bila puna novih saznanja, ali i katedralu. Nakon razgledavanja grada dobili smijeha, zabave i druženja pa mogu sa roženicama te kulture te smo slobodno vrijeme pa je svatko mogao Folklor i tradicija već su duži niz godina sastavni dio na taj način njeguju i čuvaju na taj način bolje upoznaju sigurnošću reći da ovaj izlet neću nikada pronaći ponešto za sebe. naše škole. U školi postoje kulturnu baštinu svoga sebe, ali i razvijaju poštovanje zaboraviti. dvije folklorne skupine:mlađa zavičaja. Plesnim koracima za druge i drugačije, Predvečer smo se smjestili u hotel. U hotelu (obuhvaća učenike od prvoga podučava ih koreograf Stevo socijaliziraju se i uče Tulia Škabić, 7. razred do trećega razreda) i starija Celić, dok je za svirku toleranciji pa se tako „Medena“ prespavali smo sve tri noći. Drugi je (učenici od četvrtoga do zadužen Mladen Buić. Pored pripremaju za budući život u sedmoga razreda). Učenici upoznavanja svoje tradicije, zajednici i izvan škole. Uz uče tradicionalne istarske učenici na raznim nastupima i druženje i zabavu obogaćuju plesove, uče svirati na putovanjima upoznaju i druge se novim iskustvima..

SUDJELOVANJE NA 46. ĐAKOVAČKIM VEZOVIMA

Mlađa Hrvatske, Ive Josipovića, na Pantovčaku. folklorna Predsjednik je uživao u svirci i plesu naših skupina imala mladih folkloraša. je čast sudjelovati na 46. đakovačkim

Rasplesani folkloraši vezovima, Poljud jednoj od Pozdrav Suncu,Zadar najpoznatijih folklornih manifestacija u Hrvatskoj koja se održala 1. srpnja 2012. godine. Susret s predsjednikom Ivom Josipovićem Prije dolaska u Đakovo posjetili smo Hrvatski sabor te bili gosti kod predsjednika Republike

3 9 40 9

Nastup na otvorenju knjižare “Petit“ (Histria Croatica) na Trgu sv. Tome u Puli i susret s Pita učiteljica Ivicu: Tata kaže Perici: Žali se Janko Perici: književnikom -Koja je oznaka za vodu? -Dat ću ti 10 kuna svaki -Mama se naljutila na mene Mladenom Kušecom -H2O dan ako ćeš vježbati zbog nečega što uopće -A što znači sviranje na klaviru. nisam učinio! šum H2O+H20+H2O? Perica mu odgovara: šumee gdje gdje smo smo nastupi nastupilili na Bavarskona Bavarskoj--istarskoj -Da? O čemu se radi? -Hmmm… Pa poplavu! -Ali tata, susjed Marko mi istarskojvečeri. Prije večeri. -O domaćoj zadaći. daje 15 kuna samo da NAŠ KUD BORAVIO JE U NJEMAČKOJ NA ne sviram! TRADICIONALNOJ FOLKLORNOJ SMOTRI Prije toga posjetili smo i bavarsku metropolu Viče učitelj na Ivicu: „DRUM HERUM“ toga posjetili smo i bavarsku metropolu München te razgledali centar i znameniti -Znaš li da je Abraham Pita učiteljica Ivicu PUT PUTUJEMO, ISTRU PREDSTAVLJAMO Marienplatz. Nakon toga uslijedilo je Lincoln u tvojim godinama Puno smo slušali o Njemačkoj, ali da ćemo -Ivice, nabroji mi neke poznate razgledavanje poznatog stadiona Alianz bio odlikaš? je ove godine i posjetiti, o tome nismo Arene na kojemu se svega nekoliko dana osobe. mogli ni sanjati. Ipak, zahvaljujući KUD-u prije odigrala vrlo važna utakmica –finale Ivica mu na to odgovori: -Ronaldo, Falcao, Pepe… „Mate Balota“ iz Raklja i gospodinu Damiru Lige prvaka. Ne treba naglašavati da su -A znate li to da je on u vašim -A što je s Mozartom, Bachom… Bedrini, koji je bio naš domaćin u dečki bili oduševljeni viđenim. godinama bio predsjednik? -Učiteljice, ne znam rezervne igrače. Njemačkoj, san je postao java. Na put u PASSAU – GRAD NA TRI RIJEKE Njemačku krenuli smo 24. svibnja 2012. Drugi smo dan posjetili Passau, grad na tri godine u kasnim večernjim satima. Čekao rijeke koji se nalazi na samoj granici s Učitelj prozove malog Ivicu: Dođe Ivica iz škole i kaže tati: nas je nastup u bavarskom gradu Regenu u Austrijom. Tamo smo imali priliku vidjeti i -Konjugiraj glagol „ići“ u -Tata, tata, danas sam jedini kojem se već godinama održava jedna od čuti najveće orgulje na svijetu. prezentu! znao odgovor na pitanje najvećih folklornih smotri južne Njemačke OPROŠTAJ I POVRATAK KUĆI poznata pod nazivom“ Drum herum“. Naš -Ja idem…ti ideš…on ide… učiteljice… Zadnjeg smo se dana oprostili od naših se KUD predstavio plesom i pjesmama pa ljubaznih domaćina nakon zajedničke mise -Malo brže, Ivice, -Koje je pitanje bilo? je tako mnogobrojnoj njemačkoj publici na kojoj je svirao i naš Patrik Bolković, previše odugovlačiš! -Tko je razbio prozor? uspio dočarati dio naše bogate tradicije. učenik 7.razreda. -Mi trčimo, vi trčite, oni trče. Učenici su se, osim plesom, predstavili i na Malo razgledavanja znamenitosti, puno Pripremila: Anđela Knapić, 6. razred njemačkome jeziku s nekoliko pjesama i zabave, plesa i ta su nam tri dana u recitacija. Njemačkoj naprosto proletjela. Vratili smo ODUŠEVLJENI VIĐENIM se kući bogatiji za jedno novo iskustvo. Bili smo smješteni u prekrasnome Uredništvo mjestašcu Bischofsmaisu usred Bavarske

Ako me baciš,

razbit ću se. Ako mi se nasmiješiš, Alianz Arena uzvratiti ću osmijeh. Znameniti Marienplatz Tko sam ja?

(Zrcalo)

Naše učiteljice Zrcalo

(Školica)

Nastup u Bischofsmaisu Što ga više ima,

to ga manje vidiš. Što je to? Vesela povorka u nošnjama (Mrak)

Mrak (Bura) 10 38 U autobusu je uvijek veselo 10 39

EUROPSKI DAN JEZIKA

Obilježen Europski dan jezika suradnjom učiteljica stranih jezika ČOVJEKDana 26.rujna VRIJEDI 2011. ONOLIKO godine KOLIKO obilježili JEZIKA smo GOVORI u Prva je skupina izradila plakat sa svim našoj školi Europski dan jezika. Učiteljice europskim državama, njihovim glavnim njemačkoga i engleskoga jezika razgovarale gradovima i jezicima koji se u njima govore. su s učenicima o važnosti učenja stranih Druga je skupina pokušala odgonetnuti kako jezika kao i o mogućnostima koje im pruža se na deset stranih jezika kaže „Dobar dan“ poznavanje stranih jezika. Svi smo se složili te je svoje rezultate također prikazala u s dobro poznatom izrekom da čovjek vrijedi obliku zanimljivog plakata. onoliko koliko jezika govori. ANKETIRANJE MJEŠTANA ISTRAŽIVAČKI RAD Učenici 7. razreda pripremili su upitnik o Učenici od 5. do 8. razreda na različite su stranim jezicima kojim su anketirali mještane načine doprinijeli obilježavanju ovog za nas Krnice koji su izrazili zadovoljstvo što se u iznimno važnoga dana. Svaki je razred dobio našoj osnovnoj školi uče tri strana jezika. određeni zadatak. Učenici 5. razreda istražili O EUROPSKOJ UNIJI su u kojim se zemljama govori njemačkim Osmaši su istraživali o postanku Europske jezikom, glavne gradove tih zemelja i unije, o njezinim zemljama članicama te o pripadajuće zastave. Zatim su raspravljali o nastanku himne Europske unije. Razgovarali stranim jezicima u našoj školi, koji im je jezik su o važnosti učenja stranih jezika kao ulog najlakši, a koji najteži te koliko su zadovoljni u svoju budućnost. svojim znanjem određenoga stranog jezika. Učenici 6. razreda radili su u dvije skupine.

DRUGAČIJI SAT NJEMAČKOGA JEZIKA

Danas smo imali nešto drugačiji sat njemačkoga jezika. Nismo ga proveli u učionici, već smo izašli van na trg u Krnici gdje smo anketirali mještane povodom Europskog dana jezika. Anketa je sadržavala deset pitanja o stranim jezicima- koje jezike govore, koje najčešće koriste i čuju u svojoj neposrednoj okolini, što misle o učenju više stranih jezika u osnovnoj školi...

Na temelju dobivenih odgovora donijeli smo sljedeće zaključke:

-stariji ispitanici učili su u osnovnoj -u svojoj neposrednoj okolini školi samo jedan strani jezik, dok su ispitanici najčešće čuju talijanski i mlađi ispitanici učili uglavnom dva, njemački jezik a neki i tri strana jezika -većina ispitanika odobrava učenje -većina starijih ispitanika najbolje tri strana jezika već u osnovnoj se služi talijanskim jezikom, a mlađi školi te se slažu da s učenjem engleskim jezikom stranih jezika treba početi što prije.

Tulia Škabić i Patrik Bolković, učenici 7. razreda

39 11 Izrada plakata Prezentacija plakata 38 11

Ero s onoga svijeta

„Vidjeli ste dođoh odozgora“ pjevao je Ero u istoimenoj predstavi Jakova Gotovca koju su Učenici sedmoga razreda su u utorak 18. listopada 2011. godine sa naši učenici imali čast pogledati 23. studenoga 2011. godine u riječkom HNK Ivana pl. Zajca. svojom razrednicom Irenom posjetili Patrikovu meteorološku stanicu te se njihov zajednički sat razrednika održao na neoubičajenu mjestu, u Najpoznatija hrvatska opera započela je u 19.00 sati i kroz tri čina nasmijala je nas i ostale Patrikovoj radnoj sobi kod njegove kuće, ali i sa zanimljivim posjetitielje. Mnoštvo likova, glazbe, plesa i smijeha garancija su za dobru zabavu. Već je i sadržajima Automatske meteorološke postaje. samo doživjeti unutrašnjost HNK za nas bilo nešto posebno. Operu je režirao Krešimir Dolenčić. Završila je u 22.00 sata. Umorni, ali i prepuni dojmova, kući smo stigli oko ponoći. Za postavljanje svake Ivana Kostešić, 6. razred automatske meteorološke

postaje trebaju postojati određeni preduvjeti. Uređaj za mjerenje brzine i smjera vjetra treba postaviti na što veću visinu uz otvorenost prema svim smjerovima, termo/higro senzor valja zaštititi od sunčevog zračenja u advekatan Kod Patrika u Raklju meteorološki zaklon (za skuplje varijante nije KRITIKA FILMA potreban poseban zaklon), dok kišomjer također (najviše 10-20 metara) slati prema konzoli koja zahtijeva otvorenost kako bi sva pala oborina u je smještena unutar kuće. Postaja u Raklju slučaju jakog vjetra bila izmjerena. Postaja se instalirana je i priključena na mrežu postaja sastoji od glavne konzole na kojoj je moguće IstraMet (istramet.com) 2009. godine. Uz Film „ Koko i duhovi“ Danijela Kušana nastao je prema istoimenom romanu Ivana Kušana. očitati sve izmjerene vrijednosti (tlak, postaju Rakalj na mreži se trenutno nalazi Svečana premijera održana je 4. listopada u zagrebačkome Movieplexu, ali je film i prije temperatura/vlaga,unutrašnja i vanjska, brzina i preko 40 postaja, što u Istri i na Kvarneru, što u prikazivan na filmskim festivalima, uključujući one u Motovunu i Puli. I učenici naše škole od smjer vjetra te količina pale okolnim zemljama (Italija, Slovenija). Uz petoga do osmoga razreda imali su priliku pogledati ovaj film 14. listopada 2011. godine u oborine), termo/higro senzora, anemometra i aktualne podatke o vremenu na portalu može se pulskom kinu Valli. kišomjera. Anemometar i kišomjer žično su naći još mnogo zanimljivosti o meteorologiji, klimi i meteorološkim postajama. Film govori o dječaku Koku koji je s roditeljima šezdesete godine prošloga stoljeća. vezani (10-metarski kabel) za termo/higro doselio u grad, u stan preminuloga gospodina Kostimografija i scenografija osmišljene su u senzor koji onda može podatke žično ili bežično Vinceka koji ipak nije mrtav, već živi u skladu s tadašnjim vremenom pa nama Patrik Bolković, 7. razred podzemnim tunelima ispod zgrade u kojoj živi i današnjim gledateljima izgledaju pomalo glavni lik filma. Antonio Parać, Nina Mileta, neobično. Iako film traje nešto više od Kristian Bonačić i Ivan Maltarić imali su čast devedeset minuta, dobio sam dojam da traje glumiti u Kušanovu filmu. Oni su takozvani mnogo kraće zbog zanimljivih zgoda i glumci „s ulice“ što znači da do tada nisu imali događaja. glumačkoga iskustva. Vrijeme radnje su

Prema reakcijama publike na kraju filma, zaključujem da je ovo jedan uspješan projekt književne adaptacije te se nadam da će ga odgledati još mnoge generacije.

Patrik Bolković, 7. razred

Luka Travičić, 3. razred

12 Maria Tulia Škabić, 7. razred 37 12 37

Ljeto

Učenici od petoga do osmoga razreda naše škole posjetili su početkom prosinca 2011. godine pulski sajam Došlo nam je ljeto vruće, knjiga poznatiji pod nazivom Sa(n)jam s mora nam vjetar ne fijuče. knjige. Prije detaljnijeg razgledavanja Toplo jugo, topla je klima, Sajma, uz pratnju vodiča, imali smo veseli smo,prošla nam je zima. priliku razgledati neke od spomenika More je kao biser čisto, književnicima u Puli. Bilo nam je zanimljivo, no vodiči su se mogli bolje veselim se što je bistro. pripremiti, ali ne zamjeramo im. Nakon obilaska spomenika, uputili Bijele barke plove njime, smo se prema Domu hrvatskih branitelja gdje smo najprije posjetili skačem i ja usred plime. vrijednu zbirku Mornaričke knjižnice. Na policama Knjižnice vidjeli smo Karlo Peruško, 2. razred Zlatno Sunce grije, peče, brojne knjige. Većina ih je na njemačkome jeziku, no to je razumljivo s kupamo se do predvečer. obzirom na vrijeme u kojem je zbirka nastala. Nešto kasnije, također u Domu, sudjelovali smo u raspravi o facebooku koja nije bila onakva kakvom smo je zamišljali. Voditelji su bili malo “spetljani“, ali dobro, ni Nikolina Peruško, 3.r. njima ne zamjeramo. Na samom kraju vrijeme smo iskoristili za razgledavanje Sajma gdje smo mogli i kupiti koju knjigu. Naš mali izlet okončan je u rano Riječi poslijepodne kada smo se vratili u školu.

Kad su riječi lijepe, tople, vesele i vedre utješe nas i u vrlo Patrik Bolković, 7.razred teškim trenucima. Te riječi, kad nam je teško, nam ublaže bol i tugu. Ali ima riječi ružnih, teških i tvrdih. Od njih se rastužimo i budemo jako tužni. Ja ponekad koristim lijepe riječi, a ponekad ružne, ali sam zaključila da je ljepše koristiti lijepe riječi jer su takve riječi pristojnije. One pokazuju ljubav, poštovanje, suosjećanje molbu, prijateljstvo, iskrenost i skromnost.

ŠetnjaRazgledavanje gradom mornaričke zbirke Rita Bogati-Pantelić, 3.r. RazgledavanjeŠetnja gradom mornaričke zbirke 1 POSJET GLASU ISTRE

Riječi Dana 6.ožujka novinarska grupa naše škole sve mora napraviti prije nego što novine budu zajedno s učiteljicom Natašom Teković-Jalšovec spremne za prodaju. Bili smo u fotostudiju i Riječi mogu biti lijepe i ružne, posjetila je redakciju Glasa Istre. Dočekala nas je posjetili grafičkog urednika. mogu te povrijediti i rasplakati. novinarka Vanesa Begić koja uređuje rubriku Riječi mogu biti lepršave, nježne i blage. Kultura. Ljubazno nas je pozdravila te nas je Nakon razgledavanja redakcije uputili smo se u One ti mogu uljepšati dan. odvela u razgledavanje redakcije. Bili smo jako Gradsku knjižnicu gdje nam je gospođa Vanesa Ružne riječi mogu biti teške kao kamen i rastužiti te. uzbuđeni jer smo prvi put imali priliku vidjeti kako održala predavanje o novinarstvu. Zatim su Da nekoga ne povrijedimo, moramo govoriti lijepe riječi. uživo izgleda jedna novinska redakcija. Vidjeli uslijedila naša pitanja na koja nam je gospođa smo koje sve službe u redakciji postoje te što se Vanesa strpljivo odgovarala. Maja Blašković, 3.r. Laura Milanović, 3. razred Zaključili smo da je novinarski posao zahtjevan i odgovoran, ali ujedno i vrlo zanimljiv zbog mnogobrojnih putovanja te upoznavanja novih ljudi.

Kriju li se ovdje

budući novinari?

36 13 36 13

ANKETA 2012. Putovanje snježnih pahuljica

Nakon provedene ankete s učenicima 6. razreda o glazbi Snježne pahuljice pripremale su se na koju slušaju možemo zaključiti sljedeće : svoje veliko putovanje. Jedna za drugom padale su na tlo. Iako su naveli različite glazbene stilove ispitani Neke su bile razigrane, čarobne i znatiželjne, a druge svjetlucave, čudesne i (pop, pop rock, rock, zabavna glazba), ci rekli čarobne. izvođači koje su najčešće spomenuli su su da Svaka je Stella Išić, 2. razred Rihanna od stranih glazbenika te Jelena roditelji podržavaju njihov izbor glazbe. pahuljica bila Rozga od domaćih. Priznaju da glazba drugačija, ali Dolazak svetog Nikole koju slušaju utječe i na njihov stil Dokaz da su se vremena promijenila jest sve su pahuljice u Došla sam iz škole i uzela svoju meku odijevanja. Većina ispitanika bila je na činjenica da su gotovo svi učenici naveli jednome iste čizmicu. Malo sam je izribala i stavila na kako glazbu ne slušaju više preko radija, prozor svoje sobe. Svetom Nikoli sam koncertu njima dragog izvođača, a svi jer su sve već preko mobilnog uređaja i računala. pisala pismo i stavila ga pored čizmice. Laura Milanović, 2. razred bijele, vesele, Dok sam spavala, sveti Nikola je stigao u A ono što je najvažnije, šestaši su se pokazali izrazito tolerantnima prema onima koji Rakalj. Došao je i u moje dvorište, približio slušaju drugačiju vrstu glazbe. Naime, svi su odgovorili kako svatko ima pravo na prekrasne, sićušne i znatiželjne. Sve je zanimalo kako se prozoru i stavio u čizmicu poklone koje svoj izbor. će pasti na tlo, a kad su pale, bile su sam poželjela. Zatim je odnio i ostaloj djeci Anketu provele : Tita Winkler i Dorotea Travičić, 8. razred (prošlogodišnji) vesele i znatiželjne kako će ih djeca primiti njihove poklone. Došlo je jutro. Požurila u ruke i igrati se s njima. sam k prozoru ne bih li ugledala poklone. U čizmici je bilo sve što sam poželjela, a i ostaloj djeci je ispunio želje. Svi smo bili Ivona Teković,3.r. sretni.

HVALA KUD-U “MATE BALOTA” Obiteljska pjesma Rita Bogati-Pantelić, 3.r. Kud “Mate Balota “ iz Raklja nagradio je ono Da su bar duže, svoje vjerne plesače odlaskom u što naše lijepe ruže. Ubrao bi ih tata, Dolazi proljeće na koncert za pamćenje. Tko se još može zrači pohvaliti da je u dvorani Vatroslava iz i učinio da su od zlata. A mog malog brata, Ja sam proljeće. Doputovao sam na Lisinskog imao priliku poslušati danas velika jeza hvata, bijelim oblacima. najveće virtuoze na violončelu-Stjepana njihove glazbe , teško kada naš pas, Donio sam kanticu boje da obojim vrtove, livade i šume u šarene boje. Donio sam i Hausera i Luku Šulića? E, pa mi možemo. je riječima opisati. Još jednom - hvala pokaže svoj stas. ljestve da maknem oblake u mali kutak. Iz KUD-u na ovome prekrasnom doživljaju. Oduševljenost, zanos, ushit, zemlje su provirile bijele visibabe, mirisni Maximilian Peruško,3.r. energičnost, nevjerojatna snaga… zumbuli i ljubičice. Otišao sam zatim u drugo selo, gdje me također čeka puno proljetnog posla, ali SMOTRA GLAZBENOGA ponovo ću se vratiti.

STVARALAŠTVA Maximilian Peruško,3.r.

Visibabe

U travi se vide male, bijele glave visibabe. One zvone cijeli dan, osnovnih škola Istarske županije održane tjeraju ljude i djecu van. 18. svibnja 2012. u Zajednici Talijana Bijela zvona zvone, “Circolo”. Karla Peruško, 6. razred bijela zvona što poljem rone. Nastup učenika od prvoga do četvrtoga Nikolina Peruško,3.r. razreda na Smotri glazbenoga stvaralaštva

14 35 14 35

četvrtoga razreda, a one već spomenute, I. . Matetića Ronjgova, učenici drugog i trećeg razreda, zajedno sa studentima i zborovima. Sredinom prosinca 2011. godine održao se u crkvi svetoga Roka u Krnici Učenike je na orguljama pratila "Koncert koledara", zajednički projekt studentica Klaudija Racan, zborovođa je Duga učenika razredne nastave Osnovne škole bila Marija Hauser. Krstari nebom Vladimira Nazora - Krnica, studenata učiteljskoga studija Odjela za odgojne i Studenti Ivan Čeh i Goran Braković Smije se obrazovne znanosti Sveučilišta Jurja te studentice Vedrana Đulabić, Martina Kmet, Monika Matić, Dunja Vidošić i Tea Suncu. Dobrile u Puli te dvaju župnih zborova, "Sveti Roko" iz Krnice i "Sveti Antun" iz Železnik u suradnji s učiteljicama iz Krnice Deborah Catela, 6. razred Pule. Emom Škabić, Gordanom Antunović i Dolores Bulešić dali su svoj velik doprinos u Mješoviti zbor "Sveti Antun" iz Pule održavanju ovoga orkestra. Povod p i pjeva isključivo sakralnu glazbu za potrebe Val K a lj c e liturgije, ali je s radošću prihvatio da s djecom i studentima izvede napjeve u Sjedim kraj mora, Dvije su se kapljice gledam prema obzoru. na prozoru mog stana istarskoj ljestvici. Zbor je s radom počeo Ocean i nebo susrele 1953. godine s gospodinom Josipom stapaju se u jedno. i dugo tamo stajale. Bajtom, a trenutno je njegova voditeljica prof. Marija Hauser. U daljini val se pjeni, Bile su prozirne propinje se prema nebu, i jako malene, Župni zbor "Sveti Roko" iz Krnice stiže prema meni. brzo su se topile djeluje dvadesetak godina, njeguje i odjednom nestale. liturgijsko pjevanje i stare istarske crkvene održanom koncertu je predaja blaga na Snažno prska, napjeve, a napjeve božićnog i uskrsnog sjećanje i korištenje naraštajima koji dolaze more se bijeli od pjene Ni traga na kruga snimili su za Radio Pulu, Radio i pričajući svoje priče prozoru i ovo je druga godina njegova održavanja. Zagreb te DVD "Stare istarske pjesme kroz razbije se o stijene. nisu ostavile. Prošle se godine koncert koledara održao u liturgijsku godinu". crkvi svete Marije i Magdalene u Mutvoranu. Ivana Kostešić,6. razred Paola Peruško,5. razred Studenti četvrte godine učiteljskoga Organizatori koncerta bili su Osnovna škola studija su u sklopu studentskih oglednih Vladimira Nazora - Krnica i Odjel za predavanja s učenicima razredne nastave odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta škole u Krnici pripremili stare istarske Jurja Dobrile u Puli. napjeve iz božićnog kruga crkvene godine pisane u istarskoj ljestvici te su se na Romana Percan koncertu izvodili napjevi prema zapisima I. Matetića Ronjgova (Koledica, Knjiga steče od Iruda, Sveti Mikula, Bog se rodi, Večernja molitva Mariji na Badnjak i Porodil se j´ Kralj nebeski. Prema napjevu iz Ježenja izvela se Zašla zvezda, a iz Gologorice brojalica Gospodari, gospodarice. Učenici prvoga razreda izveli su Oj, fijole, prema koledarima iz Krnice, zatim Tri kralja jahahu, Dajte nan "dobru

Erik Percan, 2. razred ruku" i Mir i zdravlje dušicu spasiti prema Koledari u drevnom Mutvoranu, 2010. godine Noel Bodetić, 2.razred zapisu I. Jardasa iz Kastavštine. Zapis iz Premanture Klinčići klončići izveli su učenici

34 15 34 15

Durante l'anno scolastico 2011/2012 abbiamo imparato tante Dugo očekivana utakmica ipak se održala. stigli, naša dobro raspoložena ekipa već ih cose. Sve je započelo 18. listopada 2011. je čekala na terenu. Nije nedostajalo ni godine u 13.10 kada su svoje snage navijača. Iako je utakmica do samoga Qui di sotto sono riportati alcuni progetti che hanno fatto i ragazzi. odlučile odmjeriti OŠ Vladimira Nazora- kraja bila neizvjesna, pobjedu su ipak Krnica i OŠ Divšići. Utakmicu je odnijeli Divšići. No, nitko nije bio tužan La prima classe ha imparato quattro unità: i numeri, i giocattoli, i colori e la organizirala profesorica tjelesne kulture, budući da svi znamo kako je ipak festa di compleanno. Iva Blažević. Kada su učenici iz Divšića najvažnije sudjelovati i dobro se zabaviti. Alla fine dell' anno abbiamo ripetuto tutto quello che abbiamo imparato. Dorotea Travičić, 8. razred (prošlogodišnji) I ragazzi hanno fatto quattro carteloni sui quali hanno incolato: Con la sesta classe è stato fatto un cartelone dove i ragazzi hanno imparato alcune caratteristiche di due isole dalmate e di due città croate. Il cartelone è legato al libro di testo e all'unità „Le vacanze in Croazia“.

LA DALMAZIA: -è la regione turistica più grande della Croazia -è la regione con il numero più grande dei parchi nazionali -molto ricca di bellezze naturali, piena di storia e di offerte gastronomiche

Dana 4. studenoga 2011. godine održala se -durante l'estate ci sono tantissime manifestazioni nogometna utakmica između Osnovne škole FIUME: ARBA: Vidikovac i Osnovne škole Vladimira Nazora- - è il più grande porto - è nota come una Krnica. Utakmica se odigrala na novom stadionu na Vidikovcu. Iako je zbog vremenskih della Croazia delle isole più verdi prilika(ili neprilika) bilo neizvjesno hoće li se utakmica održati, vrijeme nam je u 13 sati(kada per la sua vegetazione je sve započelo) bilo naklonjeno. Utakmica je završila pobjedom OŠ Vidikovac. Protekla je u - è la terza città per la grandezza - da una parte dell'isola ci sono le spiaggie, prijateljskome raspoloženju bez prekršaja i ružnih dobacivanja. Sportsko ponašanje bilo je na - sul colle Trsat si trova il castello di Trsat nivou. Svi smo se složili da bi takvih utakmica trebalo biti što više. dall'altra invece le montagne - durante l'estate si svolgono le notti - il simbolo dell'isola sono i quattro campanili Marko Valić, 8. razred (prošlogodišnji) fiumane CURZOLA: SPALATO: - è un'isola ricca di - è la più grande città tradizioni e di della Dalmazia Naša je škola ove godine bila odakle su nešto kasnije istrčali na monumenti domaćin međuopćinskoga igralište i započeli natjecanje koje je - il simbolo di Spalato è l'antico palazzo - secondo la leggenda qua è nato il dell'imperatore Diocleziano (sotto natjecanja u nogometu. Sudjelovalo potrajalo do ranih poslijepodnevnih viaggiatore Marco Polo je nekoliko škola – Medulin, Fažana, sati. Nakon neizvjesne borbe do protezione dell' UNESCO dal 1979.) - l'isola è circondata dalle muraglia Barban, Divšići, Marčana i Krnica. samoga kraja, učenici naše škole - il patrono della città è S. Duje Natjecanje se najprije trebalo osvojili su 2. mjesto. Pobijedila je održati u četvrtak, 9. veljače, no ekipa iz Marčane koja nastavlja zbog niskih temperatura i natjecanje. Čestitamo svim La settima e l'ottava classe hanno scritto una lettera agli amici italiani. vremenskih neprilika odgođeno je sudionicima,a posebno ekipi naše za tjedan dana kasnije, 16. veljače. škole koja je odlično igrala. Cari amici, Svi sudionici okupili su se oko 8 vi mandiamo un grande saluto visitato la città di Patrik Bolković, 7. razred sati i 30 minuta u školskom hodniku dalla nostra scuola di Krnica.Le Zadar, Šibenik, ferie sono quasi arrivate e noi Split, Omiš e ancora non vediamo l'ora di andare in altri posti bellissimi.

vacanza. Come state voi? Come L'ottava classe sta va a scuola? Noi stiamo finendo la scuola imparando come scrivere una elementare e adesso lettera cosi abbiamo deciso di devono decidere che scriverne una a voi. Da noi va professione

tutto bene. Un mese fa siamo scegliere. stati quattro giorni in Dalmazia. Detalji s natjecanja È stato bellissimo. Abbiamo 16 33 16 33

English language and me ZABAVA ZABAVA ZABAVA ZABAVA ZABAVA ZABAVA This is our last year of learnig English language in Primary school, and there GLAVANI PARK were really a lot of different feelings about it. In the begining it was only about reading, singing funny songs and dancing. But then came grammar, MALENA PREPREKA je stigao autobus iz Barbana, brzo smo se spelling, pronunciation, vocabulary..ugh, not so easy anymore ;)

From the 4th to the 7th grade there were things about family and friends, behaviour, problems, ecology, pets, world mysteries, famous people, music, films, books.. Everyday life! Plus grammar, again :D Finally 8th grade and something different. Now we can speak and understand the language so everything is much more fun. English speaking contries were the „Idemo u Glavani park,“ rekli su mi. ukrcali main part of our programme. England, the United „Odlično“, pomislih, a nisam ni slutjela čekajući Kingdom, the United States of America, Canada, kakva nam se avantura sprema. Krenuli s Ireland, Autralia and New Zealand. A lot of things smo oko 10.30. Vozili smo jako sporo i svi nestrplje to learn. But first of all, the history of English smo se pitali zašto. Odjednom autobus njem language. stane. „Što je sada“, pitala sam se, a onda kad For me, the most interesting was the part when je vozač rekao da je došlo do kvara ćemo we were 'travelling' through the United autobusa. Svi smo se prestrašili, a što je stići. Kingdom. The Queen Elizabeth II, Union Jack, najgore, nismo baš daleko dogurali. Ipak Big Ben, river Thames, St.Patrick's Day, the „Nećemo stići na kros“, uplašili smo se. smo beer guines, Nessie, Highlanders.. „Nećemo vidjeti stazu prije utrke i samim stigli na time drugi natjecatelji će biti u prednosti.“ vrijeme - pred samu utrku. It is fun to learn English language like this because it is easier to understand, to get familiar with its history, culture and people. IPAK SMO STIGLI DO CILJA UGODNO IZNENAĐENJE Vozač Nismo uspjeli vidjeti stazu prije početka. By Tita Winkler, 8. razred (prošlogodišnji) nas je No, to nas nije obeshrabrilo. Utrka je tješio počela i na naše iznenađenje Tulia Škabić, HERE COMES THE SUN rekavši učenica 7. razreda, osvojila je treće mjesto da je već te dobila pehar za školu. Here comes the sun, pozvao Here comes the sun, and I say novi

It's alright autobus I NA KRAJU PARK Little darling iz Barbana koji će doći po nas. Nakon Na kraju smo ipak uspjeli razgledati i It's been a long, cold, lonely winter nekog vremena ugledali smo jedan Glavani park. Bili smo zadovoljni što je sve Little darling autobus koji je vozio prema nama. Petaši dobro završilo. A i nije baš krenulo It feels like years since it's been here su počeli mahati, no to nije bio naš obećavajuće... autobus, već autobus pun turista koji su Here comes the sun Karla Peruško, 6. razred Here comes the sun, and I say nas u čudu promatrali i smijali nam se. It's alright „Joj, kakva sramota“, pomislila sam. Kad Sun, sun, sun, here it comes Little darling I see the ice is slowly melting Little darling It seems like years since it's been clear

Here comes the sun, here comes the sun and i say, It's alright !

Performed by The Beatles Adrenalinski park

32 17 32 17

kao škola mnogim priznanjima i novčanim IZRADA SLIKOVNOG RJEČNIKA OD 1. DO 4. RAZREDA nagradama. U školi je već šestu godinu za učenike nižih Učenici od 1. do 4. razreda izradili su slikovni rječnik koji

razreda organiziran Produženi boravak. će zasigurno koristiti tijekom  Svemir ? Jeste li ikad bili razrednica? budućeg učenja njemačkoga O, daa! Bila sam razrednica punih osamnaest Na vama je da ga otkrijete !  jezika. 1. razred izradio je godina i djeca mojih nekadašnjih učenika su  Gdje ste studirali? učenici naše škole. Razredništvo je vrlo lijep, ali dio rječnika vezan uz školski Studirala sam u Puli i u to vrijeme je to bio iznad svega važan i odgovoran posao. Biti pribor, 2. razred bavio se Pedagoški fakultet iz Rijeke, nastavna djelatnost razrednik znači težinu i zadovoljstvo odjećom i obućom, 3. razred u Puli. istovremeno, jer razrednik svojim osobnim je prikazao vrste sportova, a  Koliko dugo radite u našoj školi? primjerom odgaja učenike, vodi ih, ali i sazrijeva 4.razred je obradio temu U našoj školi radim duuugo, 30 godina.:) i raste, obogaćuje se i mijenja, stječe nova Naš rječnik voće i povrće. Učenici 2. i 3. razreda  Kako ste se odlučili za posao iskustva sa svakom novom generacijom svojih ravnateljice? učenika. Razrednik surađuje s roditeljima, s Da bi netko bio ravnatelj škole, on mora drugim učiteljima u školi, mnogo zna o svakom Ein Brief najprije biti učitelj ili stručni suradnik i imati učeniku, ali je i ponosan kad njegovi učenici Sehr geehrte Damen und Herren, Krnica ist ein kleines Dorf in der Nähe von dosta radnoga iskustva u školi, odnosno završe razred, školovanje, kad završe fakultete poznavati rad u školi. Da sam iznova u ili se zaposle, ožene. Razrednika učenici Pula. ich möchte an Ihrem Tanzwettbewerb mogućnosti izbora svoga zanimanja, opet bih pozivaju na svoje obljetnice završetka osnovne izabrala rad u školi. Dobro pitanje si mi škole, u našoj školi je to već duga tradicija. teilnehmen, weil ich tanzen sehr mag und Ich bin offen und kommunikativ. Besonders postavila! Za posao i radno mjesto ravnatelja  Što ste htjeli biti kad ste bili mali? ich seit meinem neunten Jahr tanze. Ich gut bin ich in den Fremdsprachen und in također sam trebala donijeti odluku jer raditi Oduvijek sam htjela biti učiteljica. U dijelu habe zwei Jahre lang auch im Kinderchor Kunst. Mein Hobby ist Tanzen und Rad posao ravnatelja znači biti spreman preuzeti Raklja u kojemu sam živjela, svi su bili mlađi od „Zaro“ gesungen und einige Zeit besuchte fahren. In meiner Freizeit surfe ich am odgovornosti za rad škole, za učenike, za učitelje mene i nekako prirodno, dok smo se igrali ich auch einen Dramakurs im Istrischen Computer, hänge mit meinen Freundinnen i radnike škole. Evo, na radnome mjestu „škole“, uvijek sam ja bila učiteljica. Škola je Nationaltheater. und Freunden rum und lese die Bücher. ravnateljice naše škole jedanaest sam godina. bila stara kamena škrila u hladovini pod  Što ste izmijenili u našoj školi? vinovom lozom. Lijepo je to vrijeme bilo, Ich habe grüne Augen, braune Haare und Ich freue mich auf Ihre Antwort. U ovih desetak godina uveli smo Informatiku za sjećanja su živa. Kasnije, kao učenica i bin mittelgross. Ich gehe in die siebte Klasse učenike od drugoga do osmoga razreda i studentica, po desetak-petnaestak djece vodila Mit freundlichen Grüβen, osposobili informatičku učionicu. Zatim u školi sam na more tokom ljetnih praznika, što mi je und bin 13 Jahre alt. Ich besuche die postoji mogućnost učenja triju stranih jezika. već tada bila dobra praksa za buduće zanimanje i Grundschule Vladimir Nazor in Krnica. Tulia Škabić, 7. razred To su njemački jezik, engleski jezik i talijanski posao u školi. jezik.  Jeste li zadovoljni svojim U ožujku je osmi razred zajedno s učiteljicom djelatnicima? Važno je spomenuti i školske projekte, a neki sudjelovao na natječaju za najbolji strip na od njih ne događaju se samo u školi, već su Da, zadovoljna sam svojim djelatnicima u školi prepoznatljivi i izvan naše županije. To je jer su oni vrijedni i dobri ljudi. U današnje njemačkome jeziku. Natječaj je organiziran od projekt Osluhni zavičaj-zove te pramaliće koji je vrijeme nije lako biti učitelj. Nije to nikada ni strane Goethe Instituta u Zagrebu, a naši su učenici u ovih desetak godina kontinuiranoga bilo, ali rad učitelja danas mnogi ne cijene, a to osvojili 2. mjesto na nivou Republike Hrvatske. održavanja okupio velik broj sudionika i škola, a nije dobro. Posao u školi je jako stresan i vrlo Čestitamo učenici Dori Oštrić koja je ilustrirala predstavljen je u Raklju, Krnici, Pazinu, Rijeci, ugrožen, za razliku od nekada. u Zagrebu u Mimari, u Dubrovniku, u Češkoj i  Kad biste mogli opet birati, biste li strip, ali i svim osmašima koji su sudjelovali u u Dublinu. opet postali ravnateljicom? njegovu stvaranju. Osvojili su cd-e i knjige na Spomenut ću i međunarodni projekt „Dobar dan, Evo kandidirala sam se opet za ovo radno mjesto njemačkome jeziku. Priznanje za strip Češka – Dobar dan, Istra“. iz dva razloga: prvi je što bih htjela da se naša U školi se promiče književno djelo Mate Balote započeta misija u školi nastavi, da se ostvari i Vladimira Nazora te se svake godine organizira jednoga dana i naša vizija, ali to ravnatelj sam program pod nazivom Baloti u čast i Cvijet za ne može. Moja je uloga poticati djecu i učitelje Nazora. na kreativnost, na nove ideje i ustrajati, unatoč Školski projekt Antičke olimpijske igre okupio teškoćama koje se javljaju tokom rada. Vodim je velik broj sudionika te su i njega učitelji jedan dobar tim ljudi među kojima vladaju predstavili na nekoliko stručnih skupova. odnosi povjerenja i suradnje i to je naša jaka Učitelji škole prošli su višegodišnji seminar strana. Ali to se nije stvorilo preko noći, to smo Kvalitetna škola. svi zajedno gradili i to je temelj koji uvijek Učenici sudjeluju na brojnim natječajima, treba razvijati. susretima i smotrama na županijskim i državnim razinama te su i nagrađivani i kao pojedinci i 18 31 18 31

 I na kraju, što biste poručili Sad, Ivana, kako je uopće moguće odgovoriti na učenicima? tvoje pitanje, nego ovako.:)) Našim dragim učenicima poklanjam nekoliko  Naj hrana? NJEMAČKI JEZIK lijepih rečenica iz poznate Irske molitve: Špageti, rajčica , radič, maslina  Nađite vremena za smijeh, smijeh je glazba  Naj piće? Učenici prvoga razreda obilježili su 11. toga blagdana u zemljama njemačkoga duše! Vodaaa. studenoga 2011. godine zajedno s govornog područja. Zajedničkim snagama Nađite vremena za čitanje, čitanje je temelj  Naj sport? mudrosti! Ooo, košarka. Oduvijek, još iz osnovne škole učiteljicom njemačkoga jezika Dan svetog izradili su svjetiljke pa su zatim organizirali Nađite vremena za ljubaznost, ljubaznost otvara postoji ta ljubav prema košarci. Koristim Martina. Sve je započelo razgovorom o povorku kroz učionicu uz pjevanje prigodnih put k sreći! prigodu pa čestitam košarci u Puli 80. rođendan! dobrim djelima. Učenici su najprije pjesama(Laterne, Ich gehe mit meiner I na kraju šaljem svim učenicima još jednu  Naj boja? razgovarali o tome na koje se sve načine Laterne). Osim novih riječi i pjesama, učenici poruku: Zelena! Simbol nade, života, obnavljanja, može nekome pomoći, kome su i kako oni su na taj način upoznali i dio kulture zemalja Svemir? Na vama je da ga otkrijete!  rađanja. Ali ima tu još i drugih boja, a njih biram pomogli te kako su se pritom osjećali. Zatim njemačkoga govornog područja što je Ili – ili prema situaciji, raspoloženju, mislima, prigodi… ih je učiteljica upoznala s legendom o sastavni dio učenja svakoga stranog jezika.  Meso ili riba?  Naj knjiga? Radije bih ribu, ali češće je meso Opet teško pitanje!! Evo moje male top-liste: svetom Martinu i s načinom obilježavanja  Knjiga ili TV? Italo Calvino, Nevidljivi gradovi Knjiga, knjiga i knjigaUvijek je to knjiga. TV Meša Selimović, Derviš i smrt baš i ne gledam. Franz Kafka, Proces  Pas ili mačka? I izvan konkurencije Mate Balota, Tijesna Pas, definitivno! Komunikacija s psom, zemlja

bezuvjetna ljubav, privrženost, dovoljni su  Naj film? razlozi da navijam za psa! Ivana, sve teža i teža pitanja mi postavljaš!!:))

 Voda ili Coca-cola? Pijano, duboka priča o jednoj nijemoj Voda zauvijek. I kao piće, i kao izvor i simbol ženi i njezinu pijanu života. Engleski pacijent, gledala sam ga četiri  Balota ili Nazor? puta, velika priča Marljivi smo...... i veseli Laterne, Laterne… Uh, Ivana, teško pitanje! Biram obojicu jer i Dim, sviđa mi se poruka dobrote u jedna i drugi, odnosno njihovo djelo, odigrali su PROJEKT-DOPISIVANJE S POLJACIMA filmu važnu ulogu u mom životu. Baloti sam se  Naj ljubimac? oduvijek divila, a cijeli Dragi kamen znam  Budući da je školska godina 2011./2012. počelo. Pisali smo o nama, našim hobijima i Naj ljubimice!! Kala, Mejla i Rea )))))) napamet. Rano sam upoznala njegovo djelo kroz  Naj predmet? proglašena godinom njemačkoga jezika, interesima, o načinu na koji provodimo Susrete na dragom kamenu, a nikada neću Hrvatski jezik, Likovna kultura, Povijest odlučili smo i mi tomu dati svoj doprinos pa slobodno vrijeme, o našoj školi, o načinu na zaboraviti mnoštvo kišobrana u danu njegova Ich koji slavimo Božić ... ispraćaja na vječni počinak. A njegova Tijesna heisse...Wie zemlja jedinstveno živi u meni jer najveći dio heisst du? Kinder, radnje ovoga romana događa se u dvorištu gdje passt auf! sam i ja rođena, a i moji stariji dio su ovoga romana. Polaskom u školu koja nosi ime Vladimira Nazora, rado sam čitala i ulazila u svijet Nazorovih priča i pjesama i njegova osebujnog izraza. Zamisli, Ivana, naziv Pabirci!! Kako je to neobično i čudesno! Klanjam se Nazoru! Evo i nekoliko zanimljivih sličica. Bila sam mala, a Balota je na nekoliko dana došao doma i, kako smo bili susjedi u istome „kortu“i po smo na satu njemačkoga jezika započeli s pričanju moje majke, dao joj je novac neka mi dopisivanjem s učenicima jedne osnovne kupi čokoladu. Sljedećega dana moja je mama u škole u Poljskoj . U projektu su sudjelovali Bilo je zanimljivo saznati kako žive naši trgovini u selu kupila rublje za mene. A evo još jedne pričice koju mi je otac mnogo učenici šestoga razreda zajedno s vršnjaci u nekoj drugoj državi. Vjerujemo da puta pričao. Lipnja 1949. godine Balotu je učiteljicom. Učenici iz Poljske poslali su nam će nam aktivnom primjenom naučeni vokabular duže ostati u pamćenju. Nazorova smrt zatekla u Raklju. Htio je poslati svoje e-mail adrese. Svatko je izabrao brzojav sućuti Nazorovoj sestri Irmi te je moga Anja Omerzu, 5. razred jednog učenika ili učenicu i dopisivanje je oca, tada devetnaestogodišnjega mladića, poslao u Krnicu u poštu neka ponese brzojav. Mnogo puta zamišljala sam ovaj događaj. 30 19 30 19

RAZGOVOR SA ŠKOLSKOM učitelje o različitim temema. Pored toga, školski PSIHOLOGINJOM psiholog općenito sudjeluje u životu i radu škole. JASMINKOM BRLAS -JE LI TEŽAK POSAO PSIHOLOGINJE ? MASKENBAL Posao koji radim volim, zanimljiv je i lijep pa mi -KOJI JE POSAO PSIHOLOGINJE ? nije težak. Ali, moram reći, da je zahtjevan, za što su bile zaslužne Psiholozi su stručnjaci koji se bave istraživanjem često složen i odgovoran, pa zna biti i stresan. ponašanja ljudi i svojim znanjem i vještinama učiteljice glazbene kulture Psiholozi, pa tako i ja, neprestano moraju učiti i Dana 21. veljače 2012. u Domu u koje primjenjuju u radu pomažu ljudima Sonja Milović i Ljiljana Glad- usavršavati se, unaprjeđivati svoja znanja i Krnici organiziran je maskenbal. U prevladati neke životne probleme, situacije, Racan. Igrokaz je pripremila vještine. nedoumice. Pomažu im očuvati psihičko sklopu maskenbala predstavili su se učiteljica Dolores Bulešić zajedno s zdravlje. -ZAŠTO STE ODABRALI BAŠ TO školski zbor (mali i veliki) te učenici našim simpatičnim učenicima koji su sami Poslovi psihologa jako se razlikuju ovisno o ZANIMANJE ? dramske grupe s igrokazom „Plava boja izradili svoje kostime i pri tom nas sve Odabrala sam studij psihologije jer me zanimala tome gdje rade, a mogu raditi gdje god su ljudi: snijega“. Svi koji su željeli na trenutak razveselili i nasmijali. Ako ste propustili, psihologija kao znanost, a oduvijek sam željela u dječjim vrtićima, školama, zdravstvenim uploviti u čaroban svijet mašte, bili su može vam samo biti žao. ustanovama, vojsci, policiji, industriji, sportu, raditi u školi. Sretna sam što mi se želja ispunila. dobrodošli. Mali zbor zabavio nas je centrima za socijalnu skrb, staračkim domovima -POSLUŠAJU LI UČENICI VAŠE pjesmom „Pero i Anja“, dok se veliki zbor ŠMRC, ŠMRC!!! itd. SAVJETE? predstavio pjesmom „Love me tender“ Pokušat ću što kraće objasniti što radi školski Ja se trudim da me poslušaju jer im želim UREDNIŠTVO psiholog. Školski psiholog radi na unaprjeđenju pomoći, biti korisna i drago mi je kada to učenici odgoja i obrazovanja. Radi s učenicima, shvate, onda najčešće tu pomoć poslušaju i surađuje s njihovim roditeljima i učiteljima. U prihvate. Naravno, uvijek ima onih koji pružaju svom se radu koristi psihologijskim otpor i ne prihvaćaju savjete ili suradnju. instrumentima: različitim testovima, upitnicima, -ŠTO BISTE PORUČILI UČENICIMA? anketama; intervjuira ili razgovara s učenicima Poručila bih vam da poštujete i slušate svoje pojedinačno ili u grupi (razredu) kako bi roditelje. Budite pozitivni, dobronamjerni, pronašao uzroke pojedinih teškoća, najčešće u poštujte svoje prijatelje, kolege i učitelje. Trudite učenju ili ponašanju, a onda zajedno s njihovim se biti što bolji učenici i, ovo smatram Maškare, ča moru maškare... roditeljima i učiteljima dogovara kako pomoći najvažnijim, budite dobri ljudi. I, naravno, uvijek učeniku otkloniti teškoće. Također istražuje i kada god želite ili trebate, možete mi se obratiti. prati kako se odvija nastava, pa zajedno s učiteljima radi na tome da nastava bude što Razgovarala : kvalitetnija i poticajnija. Bavi se profesionalnim Matea-Chiara Išić, 6. razred informiranjem i savjetovanjem učenika. Drži predavanja i radionice za učenike, roditelje i

INTERVJU S UČITELJICOM TEHNIČKE KULTURE HELENOM DABO Predstava Plava boja snijega -Odakle ste? -Volite li viceve? Iz Loborike. Volim. -Imate li djece? -Da pred sobom imate zlatnu ribicu koje biste Da, imam tri kćeri. tri želje zaželjeli? -Bavite li se sportom? Mir u svijetu, zdravlje i ljubav. Bavim se korektivnom gimnastikom. Volite li voće? DA-NE -Kakvu glazbu slušate? Volite li putovatati? DA- NE Najviše volim rock glazbu 80-tih. Volite li životinje? DA- NE -Imate li kućnog ljubimca? Imam psa i dvije mačke. Volite li duge šetnje? DA- NE -Volite li čitati knjige i koje su vam Volite li kuhati? DA- NE najdraže? Vjerujete li u izvanzemaljce? DA- NE Volim i to najviše krimiće.

-U kojim sve školama radite? Sara Tomišić, 6. razred U OŠ Centar, OŠ Juršići i u Krnici.

Ivana Kostešić, 6. razred 20 Karla Peruško, 6. razred 29 20 29

INTERVJU SA ŠKOLSKOM KNJIŽNIČARKOM ANITOM ROHTEK

ŽELEĆI VAM PREDSTAVITI NAŠU ŠKOLSKU KNJIŽNICU, ODLUČILI SMO PORAZGOVARATI S VJEČITO NASMIJANOM KNJIŽNIČARKOM ANITOM

Učenici prvoga razreda dana 22. svibnja 2012. godine predstavili su u okviru projektne nastave svoje uratke na temu ŽIVOTINJE. Poput pravih malih znanstvenika dolazili su pred -Volite li čitati knjige? -Po kakvom su rasporedu knjige u našoj knjižnici raspoređene? ploču predstavljajući životinju koju su u proteklih mjesec dana istraživali i proučavali. Bilo je -Naravno da volim. Tijekom studiranja čitala tu svega: od psa, kunića, kornjače, kokoši, ježa, koza pa sve do guštera, dupina i morskih sam puno više, a sada nastojim svakoga dana -U školskoj knjižnici knjige su podijeljene na pasa. pročitati bar nekoliko stranica. učenički fond koji čine lektirne knjige, knjige za slobodno čitanje i slikovnice za najmlađe. -Imate li omiljenu knjigu? Zatim na nastavnički fond, priručnu zbirku, Učenici su istražili gdje određena životinja živi, čime se hrani, kako se zove njezino mladunče zbirku periodike i zbirku elektroničke građe. te kako se dotična životinja ponaša u određenim situacijama, što voli , što ne voli, je li -Nemam. Učenički fond u slobodnom je pristupu svim opasna... učenicima. -Kako to da ste postali školskom knjižničarkom? Neki su učenici izradili plakate, neki su napisali referate, a bilo je tu i pitalica, zagonetaka, -Jeste li pročitali sve knjige u našoj knjižnici? pjesama, igara pa čak i pravih životinja. Jedan je učenik donio zelembaća u staklenci pa smo -Prvenstveno zbog ljubavi prema knjigama i ga mogli i pogledati. djeci. -Naravno da nisam, radi se o velikom broju knjiga, ali mogu reći da one koje nisam -Biste li voljeli raditi u nekoj većoj Učenici su pokazali izrazitu maštovitost i domišljatost u prezentaciji svojih radova, a neki su pročitala, barem sam prolistala. knjižnici? nas i iznenedili latinskim nazivima životinja. Posebno je ponosna bila njihova učiteljica Ema -Koje knjige učenici najviše posuđuju? Škabić koja ih je za sve ovo lijepo pripremila. -Posao u školskoj knjižnici me ispunjava kao i rad u manjim sredinama gdje se može -Najčešće se posuđuju lektirne knjige i Nakon izlaganja učenici su postavljali pitanja o određenoj životinji, međusobno su se bodrili i uspostaviti prisniji odnos s korisnicima bez slikovnice, a sve je više upita za knjige obzira na veličinu knjižnice i broj knjiga koje strpljivo slušali jedni druge. Cijeli je sat protekao u pozitivnom i ugodnom ozračju, a mi smo namijenjene slobodnom čitanju, posebice se knjižnica nudi. traže knjige Sanje Polak i Sanje Pilić. uvjereni da je svatko ponešto i naučio. -Koliko knjiga ima u našoj knjižnici? -Je li se ikad dogodilo da učenici Uredništvo posuđenu knjigu nisu vratili i što se tada -U našoj školskoj knjižnici ima oko 3900 događa? knjiga. -Prema Pravilniku o radu školske knjižnice -Koliko je knjiga bilo u knjižnici kada ste učenici mogu posuditi najviše dvije knjige na tek počeli ovdje raditi? 14 dana. Učenici se prema knjigama trebaju odgovorno odnositi, a u slučaju da ne vrate -U knjižnici Osnovne škole Vladimira Nazora knjigu, moraju je nadomjestiti novom. počela sam raditi 2007. godine i nastavila sam s redovitom nabavom knjižne građe u skladu s financijskim mogućnostima škole tako da se broj knjiga iz godine u godinu povećava.

-Što nam možete reći o odnošenju učenika prema knjigama?

-U sklopu knjižnične edukacije već se u prvom razredu osnovne škole ističe važnost čuvanja knjiga i pravilnog odnošenja prema njima. Većina učenika se toga pridržava i u narednim godinama svoga školovanja. -Recite nam još nešto za kraj

-Je li Vaš posao naporan? -Učite, budite vrijedni, trudite se jer se trud uvijek isplati. I naravno, čitajte što više, -Kao i svaki drugi posao, tako i moj posao bogatite svoj rječnik i usudite se ući u čaroban zahtijeva odgovornost, požrtvovnost, trud i svijet knjiga. strpljenje. A kada svoj posao voliš, onda ništa nije teško. Razgovarala: Sara Tomišić, 6. razred

Prvašići u akciji 28 21 28 21

Ovaj je grad zanimljiv za turiste. Tijekom dana se uglavnom razgledavaju mnogobrojne znamenitosti, dok su večeri rezervirane za čarde-restorane s tipičnom U srijedu 30. svibnja 2012. godine REPORTAŽA „Cvijetom za Nazora“ obilježila se BUDIMPEŠTA 136. godišnjica rođenja pisca i BUDIM I PEŠTA profesora čije ime nosi tridesetak Posjetio sam Budimpeštu, glavni grad školskih ustanova u Hrvatskoj. Mađarske i njezino političko, trgovačko, Nazor je rođen 30. svibnja 1876. godine u jačih/Nas mori…ako putnici nismo/Bez svrhe, industrijsko i prometno središte. U povijesti Postirama na otoku Braču. U školskome bez cilja skitači.“ je Budimpešta bila razjedinjena, odnosno parku, ispred spomenika Nazoru, učenici su Nazorove stihove kazivale su učenice Sara postojala su dva grada: Budim-brežuljkasti kazivali Pjesnikove stihove iz njegova bogata Tomišić, Anđela Knapić, Karla Peruško, dio na desnoj i Pešta-nizinski dio na lijevoj ciklusa lirskih pjesama (Galeb i Zrikavac iz Deborah Catela i Ivana Kostešić, a pripremale obali Dunava. Kasnije je to postao jedan Niza od koralja, Oblačak iz Pjesni ljuvene), su ih učiteljica Martina Valić i školska grad. zatim Tomislava iz ciklusa Hrvatskih kraljeva, knjižničarka Anita Rohtek. Sat poezije MOSTOVI GRADA BUDIMPEŠTE iz Istarskih gradova te Vječnu skitnju iz upotpunili su mali i veliki zbor i solist Patrik Te dvije strane danas povezuje osam 1949. godine, Nazorove Bolković, a izvela se prvi put i školska himna „Mi smo škola Vladimira Nazora“, autorice mostova. Onaj najljepši i najstariji je Lančani posljednje godine života, u kojoj kaže: „Jer – mađarskom hranom i folklorom. učiteljice glazbene kulture Ljiljane Glad – most (Szechenyi lanchid) koji je dobio ime bili mi mladi il' stari -/Roj nemira i jada sve TRG HEROJA I AVENIJA KULTURE Racan. po grofu Isztvanu Szechenyiju koji je došao na ideju da ga sagradi jer do tada nije bilo Posljednjeg dana u Budimpešti posjetio sam pravih mostova koji bi povezali Budim i Trg heroja, meni jedan od najprivlačnijih U petak 1. lipnja 2012. godine održao se u Pazinu 5. tradicionalni Peštu, što znači da je upravo on na neki trgova uopće. Smjestio se na kraju Avenije susret osnovnih škola Vladimira Nazora Istarske županije (Vrsar, način potaknuo njihovo ujedinjenje. Gradnja Andrassy, često zvane i “Avenija kulture”. Na Rovinj, Potpićan, Pazin i Krnica). tome se trgu nalazi Spomenik mađarskim mosta započela je 1842. godine i trajala je U Spomen domu održan je kulturno- sedam godina. Uz Lančani most tu su i drugi herojima, odnosno sedam plemenskih vođa i umjetnički program u kojemu su se mostovi. Najnoviji je onaj sagrađen 2008. brojnih drugih mađarskih povijesnih ličnosti predstavile sve škole. Školski zbor i godine. Mostovi grada Budimpešte su poput Bele IV. i Lajoša Košute. solista Patrika posebni po tome što svaki ima neku svoju Bolkovića pripremila priču i to je ono što me očaralo već na Boravak u Budimpešti zaključili smo je učiteljica Sonja Milović. samom ulasku u grad. kupovinomVJETAR U LEĐA u jednome od velikih trgovačkih Nakon programa su školske ekipe Nazorovaca sudjelovale u utrci kroz Pazin te je iz naše škole, u ekipi ZNAMENITOSTI centara. Na putu prema Hrvatskoj zaustavili smo se na jezeru Balaton gdje nas je učenika sedmoga i osmoga razreda, Kristian Milanović osvojio treće Neke od najpoznatijih znamenitosti dočekao jak vjetar. Dojmovi s putovanja još mjesto. Budimpešte koje sam posjetio početkom su uvijek snažni i nadam se da ću još koji put U muškoj ekipi petih razreda četvrti po redu je na cilj stigao naš listopada 2011. godine su Bazilika svetog posjetiti taj prekrasan grad. učenik Luis Šebelić. Ištvana, ujedno i najstarija crkva u gradu, Crkva svetog Matijaša, Parlament, Ribarska Patrik Bolković, 7. razred Na završnoj priredbi koja se održala 13. publiku.Solist Mateo Škabić poručio je svim utvrda, Trg heroja … lipnja 2012. godine predstavili su se gledateljima „Neka cijeli ovaj svijet sja u učenici nižih i viših razreda pjesmom i suncu...“ recitacijama te oduševili mnogobrojnu

Jedna od prethodnih priredaba održala se i pod krošnjom čempresa pod nazivom „Vinograd moga oca ovjenčan je zelenim vijencem maslina“

22 27 22 27

POSJET ŠIJANSKOJ ŠUMI PRODUŽENI BORAVAK Voditeljica produženog boravka, učiteljica Marija Kaštelan, Početkom listopada 2011. godine obilježen je u Međunarodnog dana djeteta i Dječjeg tjedna. ispričala nam je ukratko o načinu organizacije produženog boravka u školi Dječji tjedan. Glazbenim i likovnim Oslikavali su školsku terasu, a u Šijanskoj šumi su Osnovnoj školi Vladimira Nazora-Krnica. aktivnostima te posjetom parku prirode Šijanska se upoznali s biljnim i životinjskim svijetom šuma učenici su se uključili u raznovrsne aktivnosti nekadašnje „carske šume“ (Kaiserwald) u kojoj su Nakon redovite prijepodnevne nastave u pisanje domaće zadaće, uče se toleranciji i koje se u školi provode u povodu našoj je školi organiziran produženi boravak za komunikaciji, a učiteljica pruža stručnu pomoć u zatim organizirane igre i potraga za blagom. učenike od prvoga do četvrtoga razreda u trajanju učenju. Osim pisanja domaće zadaće i učenja, od 11.30 do 16.00 sati. U okviru produženog učenici u produženom boravku zadovoljavaju boravka organizirana je redovna prehrana djece, potrebu za igrom i zajedničnim druženjem, a sve aktivan i pasivan odmor-rekreacija poslije je to usmjereno k što boljoj socijalizaciji učenika, nastave, kao i slobodno vrijeme za individualnu ali i prevenciji neprihvatljivih oblika ponašanja. razonodu učenika. Učenici se osamostaljuju za VREMENIK 11.30-13.00 – odmor nakon nastave, igra na 14.30 –užina školskom igralištu po izboru učenika 14.45-16.00 –odmor nakon učenja, gledanje Pješačimo Volimo prirodu 13.00-13.30 –ručak animiranih filmova, zabavni sadržaji( likovno Pješačimo Pronađeno blago 13.30-14.30 –pisanje domaće zadaće, stvaralaštvo, društvene igre...) KUĆICA ZA PTICE ponavljanje i uvježbavanje sadržaja iz Ptice dupljašice nastanjuju šume i prirodno zaštiti. Potaknuti tim razlozima, Hrvatskoga jezika, Matematike te Prirode i se gnijezde u dupljama starih stabala. U učenici petoga razreda naše društva posljednje doba zbog redovitih sječa škole, zajedno s ravnateljicom i suhih,šupljih, oštećenih i starih stabala domarom, postavili su kućicu u EVO ŠTO KAŽU DJECA smanjena je dostupnost prirodnih duplji. školskom dvorištu. - Lijepo je ovdje, volim ići u produženi boravak Nedostatak prirodnih duplji možemo - Igramo različite igre i uvijek je zanimljivo ublažiti izradom i postavljanjem kućica - Volim se igrati s djecom , ali i s Reom za gniježdenje te tako pridonijeti njihovoj - Najviše volim igru skrivača - Ručak je odličan, a ima i kolača

Razgovarala s učiteljicom i učenicima: Anđela Knapić, 6. razred NASTAVA LIKOVNOG ISPOD BOROVE KROŠNJE Proljeće je kulture odlučila „preseliti“ učionicu u prirodu i vani stiglo(napokon) pa je održati sat. Učenici su bili oduševljeni idejom i i učiteljica likovne objeručke je prihvatili.  Što krije naše školsko igralište?

Tijekom uređenja školskoga vrta vrijedne ruke šljunak, glinu i kalcit, u ovom kraju poznat kao naših učenika pronašle su neke neobične solen koji se, usitnjen u prah, koristi u izradi predmete. Nalazi su ih zainteresirali i željeli su rakljanskih lonaca. Sve stijene su vapnenci, doznati o kojim se predmetima radi i jesu li potvrdila je geologinja, a na jednoj je vidljiv fosil, Rea je naš školski pas. S nama je već tri godine. učenici je jako vole pa su joj zato prošle godine vrijedni. Upravo zato su u goste pozvali dipl. otisak školjke.Od arheologa su doznali sve Bila je napuštena kada smo je pronašli pa smo joj sagradili lijepu, šarenu kućicu. Uz nju učimo o arheologa Tihomira Percana i dipl. inžinjerku podatke o Ivanu Ružić. svojim u našoj školi pružili dom. Ona je jako dobroćudna i brizi i odgovornosti prema kućnim ljubimcima. Rea Gosti su nalazima, a lijepa. Voli biti u blizini djece, tada je najsretnija. doprinosi pozitivnom raspoloženju u školi. učenike pronašli su i Jako je znatiželjna i voli se igrati šišarkama. Njena Nadamo se da će s nama provesti još dugo upoznali s neke nove dobrota sve očarava, a i ne može se baš svaka vremena te da će uveseljavati i buduće naraštaje. arheološkim koje čuvaju u škola pohvaliti da ima svoga školskog psa. Naši alatom prostorima Sara Tomišić i Ivana Kostešić, 6. razred (geološki Škole i to su Briga o Rei čekić, tzv. pokretni špatulice, nalazi metlice, (novčići, Istražujemo... Promatramo... lopatice, sito, ostaci metar, kist, keramike, stari čekić…), a od nepokretnih nalaza flomasteri, papiri, fotoaparat, kaciga…) i načinima iskopan je zanimljiv kameni kanal koji je povezan iskopavanja te na što sve treba paziti da se nalazi sa starom školskom cisternom. ne oštete ili da se ne unište važni tragovi, da se točno zabilježe podaci o mjestu, datumu i nalazniku. Kroz radionicu učenici su nailazili na 26 23 26 23

salate. Sjeme su posijali, zemljom zagrnuli, dobro zalili i željno iščekivali prve zelene listiće. I uspjelo Projekt Slikovnica je! U njihovu vrtu rastu zdravi plodovi koje će, Buđenjem proljeća probudile su se nove ideje kod Projekt je realiziran kroz višegodišnju tolerancije, nenasilja među djecom, pohvale nadamo se, uskoro učenika produženog boravka. Zajedno s suradnju školske knjižnice i produženog tuđeg rada te prihvaćanja sugestija i kritika. pobrati i jesti. Naši učiteljicom boravka u obliku izrade tematskih slikovnica. Do sada su realizirane četiri slikovnice: mali vrtlari povratkom Marijom Kaštelan Učenici su ideje crpili iz školskog okoliša te Morska slikovnica, Zimska slikovnica, u školske klupe nakon djeca su uzela u proučavajući enciklopedije i listajući dječje Zelena slikovnica i Sportska slikovnica. proljetnih praznika ruke časopise. Suradnja je nastavljena i ove školske nisu zaboravili svoj vrt. poljoprivredni Vlastitim radom i trudom dolazili su do godine izradom pete slikovnice, kojoj su temu i alat i odlučila različitih spoznaja i dokazivali sebi i drugima ruho osmislili učenici, iz zanimanja prema urediti svoj mali Dapače, uljepšali su da mogu postići zadane ciljeve, a da se pritom Svemiru i planetima Sunčevog sustava. Tako povrtnjak. ga sadnjom zabave i nauče nešto novo. Isticala se važnost je nastala Svemirska slikovnica čijom su Trebalo je mudro prekrasnoga međusobnog pomaganja, posuđivanja, prezentacijom obilježili Dan planeta Zemlje. isplanirati početak radova: odabrati mjesto, šarenog cvijeća. veličinu i vrste povrća kojima je vrijeme za sjetvu. Zemlju su pripremili i napravili gredice. Da bi sjeme uspješno izraslo u zelene biljke pobrinuo se tata Aleš Winkler koji je donirao prirodno gnojivo, Kad se male ruke slože a tata Daniel Peruško donirao je sjeme graška i

KADULJA – prirodni samonikli lijek UČENICI NIŽIH RAZREDA ISTRAŽIVALI KADULJU I NJEZINA LJEKOVITA SVOJSTVA rasprostranjenosti u prirodi i ljekovitim

SVE JE POČELO U RAKLJU svojstvima. Projekt je započeo Naših ruku djelo ODGOVORE SMO POTRAŽILI U ŠKOLSKOJ KNJIŽNICI u sklopu terenske nastave Projekt se zato nastavio u školskoj „Susreti na Dragom knjižnici gdje su učenici proučavali knjige o kamenu“ gdje su učenici ljekovitom bilju. Učenici prvoga i drugoga produženog boravka s razreda crtali su kadulju pa je nastalo mnoštvo učiteljicom Marijom crteža, a učenici trećega i četvrtoga razreda Kaštelan i zajednički su svoje novostečeno znanje knjižničarkom prenijeli na papir i izradili brošuru koju su Anitom Rohtek, uljepšali netom nastalim crtežima i vrijedno putevima Mate prikupljenim receptima. Balote kroz ŠTO JE ŠKOLA BEZ KUHINJE U projekt je uključena i školska Rakalj, proučavali samoniklo bilje i biljke koje prevladavaju u kuharica Anita Martinčić koja je učenicima Karlo Peruško, 3. razred pokazala kako pripremiti ukusan i zdravi čaj od Patrik Repinac, 3. razred okolini. Cijelim putem pratila ih je kadulja koju učenici poznaju i pod nazivom slavulja. Biljku sušenih listova kadulje. su ubrali i odnijeli u školu na sušenje. Čajem su se okrijepili i Terenska nastava: Stancija Kumparićka Dolaskom u školu, učenici su dobili projekt zaokružili zadatak ispitati svoje obitelji kako koriste zajedničkim Učenici produženog boravka s učiteljicom Marijom pravljenjem domaćega kozjeg sira. Veliko kadulju u svakodnevnom životu. S obzirom da fotografijama. Kaštelan pješačili su od svoje škole do Stancije oduševljenje izazvalo je hranjenje konja i se kadulja može upotrijebiti na različite načine, Izrada brošure Kumparićka gdje su ih domaćini (obitelj Winkler) magaraca, a na kraju su se svi zajedno okrijepili u sklopu zadatka, učenici su prikupljali recepte vodili u razgledavanje obiteljskog gospodarstva. domaćim kruhom, svježim sirom i jogurtom. Puni u kojima je kadulja bila glavni sastojak. Djedovi Učenici su upoznali razne domaće životinje i imali dojmova učenici su se pozdravili s domaćinima i i bake složili su se da je izreka: „Kako može su priliku nositi kozlića. Upoznali su se s zahvalili im na ugodnome druženju. umrijeti čovjek koji ima kadulju u svome vrtu“, zlata vrijedna, a dobili su i savjet kako listovi svježe kadulje mogu privremeno zamijeniti četkicu za zube te se njima mogu masirati desni i zubno meso te ublažiti upale. Učenici su do sada naučili prepoznati kadulju u prirodi prema izgledu i mirisu, saznali gdje i kako se koristi u kućanstvu pa je sljedeći korak bio produbiti znanje o njezinoj Predstavljanje brošure

24 25 24 25

salate. Sjeme su posijali, zemljom zagrnuli, dobro zalili i željno iščekivali prve zelene listiće. I uspjelo Projekt Slikovnica je! U njihovu vrtu rastu zdravi plodovi koje će, Buđenjem proljeća probudile su se nove ideje kod Projekt je realiziran kroz višegodišnju tolerancije, nenasilja među djecom, pohvale nadamo se, uskoro učenika produženog boravka. Zajedno s suradnju školske knjižnice i produženog tuđeg rada te prihvaćanja sugestija i kritika. pobrati i jesti. Naši učiteljicom boravka u obliku izrade tematskih slikovnica. Do sada su realizirane četiri slikovnice: mali vrtlari povratkom Marijom Kaštelan Učenici su ideje crpili iz školskog okoliša te Morska slikovnica, Zimska slikovnica, u školske klupe nakon djeca su uzela u proučavajući enciklopedije i listajući dječje Zelena slikovnica i Sportska slikovnica. proljetnih praznika ruke časopise. Suradnja je nastavljena i ove školske nisu zaboravili svoj vrt. poljoprivredni Vlastitim radom i trudom dolazili su do godine izradom pete slikovnice, kojoj su temu i alat i odlučila različitih spoznaja i dokazivali sebi i drugima ruho osmislili učenici, iz zanimanja prema urediti svoj mali Dapače, uljepšali su da mogu postići zadane ciljeve, a da se pritom Svemiru i planetima Sunčevog sustava. Tako povrtnjak. ga sadnjom zabave i nauče nešto novo. Isticala se važnost je nastala Svemirska slikovnica čijom su Trebalo je mudro prekrasnoga međusobnog pomaganja, posuđivanja, prezentacijom obilježili Dan planeta Zemlje. isplanirati početak radova: odabrati mjesto, šarenog cvijeća. veličinu i vrste povrća kojima je vrijeme za sjetvu. Zemlju su pripremili i napravili gredice. Da bi sjeme uspješno izraslo u zelene biljke pobrinuo se tata Aleš Winkler koji je donirao prirodno gnojivo, Kad se male ruke slože a tata Daniel Peruško donirao je sjeme graška i

KADULJA – prirodni samonikli lijek UČENICI NIŽIH RAZREDA ISTRAŽIVALI KADULJU I NJEZINA LJEKOVITA SVOJSTVA rasprostranjenosti u prirodi i ljekovitim

SVE JE POČELO U RAKLJU svojstvima. Projekt je započeo Naših ruku djelo ODGOVORE SMO POTRAŽILI U ŠKOLSKOJ KNJIŽNICI u sklopu terenske nastave Projekt se zato nastavio u školskoj „Susreti na Dragom knjižnici gdje su učenici proučavali knjige o kamenu“ gdje su učenici ljekovitom bilju. Učenici prvoga i drugoga produženog boravka s razreda crtali su kadulju pa je nastalo mnoštvo učiteljicom Marijom crteža, a učenici trećega i četvrtoga razreda Kaštelan i zajednički su svoje novostečeno znanje knjižničarkom prenijeli na papir i izradili brošuru koju su Anitom Rohtek, uljepšali netom nastalim crtežima i vrijedno putevima Mate prikupljenim receptima. Balote kroz ŠTO JE ŠKOLA BEZ KUHINJE U projekt je uključena i školska Rakalj, proučavali samoniklo bilje i biljke koje prevladavaju u kuharica Anita Martinčić koja je učenicima Karlo Peruško, 3. razred pokazala kako pripremiti ukusan i zdravi čaj od Patrik Repinac, 3. razred okolini. Cijelim putem pratila ih je kadulja koju učenici poznaju i pod nazivom slavulja. Biljku sušenih listova kadulje. su ubrali i odnijeli u školu na sušenje. Čajem su se okrijepili i Terenska nastava: Stancija Kumparićka Dolaskom u školu, učenici su dobili projekt zaokružili zadatak ispitati svoje obitelji kako koriste zajedničkim Učenici produženog boravka s učiteljicom Marijom pravljenjem domaćega kozjeg sira. Veliko kadulju u svakodnevnom životu. S obzirom da fotografijama. Kaštelan pješačili su od svoje škole do Stancije oduševljenje izazvalo je hranjenje konja i se kadulja može upotrijebiti na različite načine, Izrada brošure Kumparićka gdje su ih domaćini (obitelj Winkler) magaraca, a na kraju su se svi zajedno okrijepili u sklopu zadatka, učenici su prikupljali recepte vodili u razgledavanje obiteljskog gospodarstva. domaćim kruhom, svježim sirom i jogurtom. Puni u kojima je kadulja bila glavni sastojak. Djedovi Učenici su upoznali razne domaće životinje i imali dojmova učenici su se pozdravili s domaćinima i i bake složili su se da je izreka: „Kako može su priliku nositi kozlića. Upoznali su se s zahvalili im na ugodnome druženju. umrijeti čovjek koji ima kadulju u svome vrtu“, zlata vrijedna, a dobili su i savjet kako listovi svježe kadulje mogu privremeno zamijeniti četkicu za zube te se njima mogu masirati desni i zubno meso te ublažiti upale. Učenici su do sada naučili prepoznati kadulju u prirodi prema izgledu i mirisu, saznali gdje i kako se koristi u kućanstvu pa je sljedeći korak bio produbiti znanje o njezinoj Predstavljanje brošure

24 25 24 25

POSJET ŠIJANSKOJ ŠUMI PRODUŽENI BORAVAK Voditeljica produženog boravka, učiteljica Marija Kaštelan, Početkom listopada 2011. godine obilježen je u Međunarodnog dana djeteta i Dječjeg tjedna. ispričala nam je ukratko o načinu organizacije produženog boravka u školi Dječji tjedan. Glazbenim i likovnim Oslikavali su školsku terasu, a u Šijanskoj šumi su Osnovnoj školi Vladimira Nazora-Krnica. aktivnostima te posjetom parku prirode Šijanska se upoznali s biljnim i životinjskim svijetom šuma učenici su se uključili u raznovrsne aktivnosti nekadašnje „carske šume“ (Kaiserwald) u kojoj su Nakon redovite prijepodnevne nastave u pisanje domaće zadaće, uče se toleranciji i koje se u školi provode u povodu našoj je školi organiziran produženi boravak za komunikaciji, a učiteljica pruža stručnu pomoć u zatim organizirane igre i potraga za blagom. učenike od prvoga do četvrtoga razreda u trajanju učenju. Osim pisanja domaće zadaće i učenja, od 11.30 do 16.00 sati. U okviru produženog učenici u produženom boravku zadovoljavaju boravka organizirana je redovna prehrana djece, potrebu za igrom i zajedničnim druženjem, a sve aktivan i pasivan odmor-rekreacija poslije je to usmjereno k što boljoj socijalizaciji učenika, nastave, kao i slobodno vrijeme za individualnu ali i prevenciji neprihvatljivih oblika ponašanja. razonodu učenika. Učenici se osamostaljuju za VREMENIK 11.30-13.00 – odmor nakon nastave, igra na 14.30 –užina školskom igralištu po izboru učenika 14.45-16.00 –odmor nakon učenja, gledanje Pješačimo Volimo prirodu 13.00-13.30 –ručak animiranih filmova, zabavni sadržaji( likovno Pješačimo Pronađeno blago 13.30-14.30 –pisanje domaće zadaće, stvaralaštvo, društvene igre...) KUĆICA ZA PTICE ponavljanje i uvježbavanje sadržaja iz Ptice dupljašice nastanjuju šume i prirodno zaštiti. Potaknuti tim razlozima, Hrvatskoga jezika, Matematike te Prirode i se gnijezde u dupljama starih stabala. U učenici petoga razreda naše društva posljednje doba zbog redovitih sječa škole, zajedno s ravnateljicom i suhih,šupljih, oštećenih i starih stabala domarom, postavili su kućicu u EVO ŠTO KAŽU DJECA smanjena je dostupnost prirodnih duplji. školskom dvorištu. - Lijepo je ovdje, volim ići u produženi boravak Nedostatak prirodnih duplji možemo - Igramo različite igre i uvijek je zanimljivo ublažiti izradom i postavljanjem kućica - Volim se igrati s djecom , ali i s Reom za gniježdenje te tako pridonijeti njihovoj - Najviše volim igru skrivača - Ručak je odličan, a ima i kolača

Razgovarala s učiteljicom i učenicima: Anđela Knapić, 6. razred NASTAVA LIKOVNOG ISPOD BOROVE KROŠNJE Proljeće je kulture odlučila „preseliti“ učionicu u prirodu i vani stiglo(napokon) pa je održati sat. Učenici su bili oduševljeni idejom i i učiteljica likovne objeručke je prihvatili.  Što krije naše školsko igralište?

Tijekom uređenja školskoga vrta vrijedne ruke šljunak, glinu i kalcit, u ovom kraju poznat kao naših učenika pronašle su neke neobične solen koji se, usitnjen u prah, koristi u izradi predmete. Nalazi su ih zainteresirali i željeli su rakljanskih lonaca. Sve stijene su vapnenci, doznati o kojim se predmetima radi i jesu li potvrdila je geologinja, a na jednoj je vidljiv fosil, Rea je naš školski pas. S nama je već tri godine. učenici je jako vole pa su joj zato prošle godine vrijedni. Upravo zato su u goste pozvali dipl. otisak školjke.Od arheologa su doznali sve Bila je napuštena kada smo je pronašli pa smo joj sagradili lijepu, šarenu kućicu. Uz nju učimo o arheologa Tihomira Percana i dipl. inžinjerku podatke o Ivanu Ružić. svojim u našoj školi pružili dom. Ona je jako dobroćudna i brizi i odgovornosti prema kućnim ljubimcima. Rea Gosti su nalazima, a lijepa. Voli biti u blizini djece, tada je najsretnija. doprinosi pozitivnom raspoloženju u školi. učenike pronašli su i Jako je znatiželjna i voli se igrati šišarkama. Njena Nadamo se da će s nama provesti još dugo upoznali s neke nove dobrota sve očarava, a i ne može se baš svaka vremena te da će uveseljavati i buduće naraštaje. arheološkim koje čuvaju u škola pohvaliti da ima svoga školskog psa. Naši alatom prostorima Sara Tomišić i Ivana Kostešić, 6. razred (geološki Škole i to su Briga o Rei čekić, tzv. pokretni špatulice, nalazi metlice, (novčići, Istražujemo... Promatramo... lopatice, sito, ostaci metar, kist, keramike, stari čekić…), a od nepokretnih nalaza flomasteri, papiri, fotoaparat, kaciga…) i načinima iskopan je zanimljiv kameni kanal koji je povezan iskopavanja te na što sve treba paziti da se nalazi sa starom školskom cisternom. ne oštete ili da se ne unište važni tragovi, da se točno zabilježe podaci o mjestu, datumu i nalazniku. Kroz radionicu učenici su nailazili na 26 23 26 23

Ovaj je grad zanimljiv za turiste. Tijekom dana se uglavnom razgledavaju mnogobrojne znamenitosti, dok su večeri rezervirane za čarde-restorane s tipičnom U srijedu 30. svibnja 2012. godine REPORTAŽA „Cvijetom za Nazora“ obilježila se BUDIMPEŠTA 136. godišnjica rođenja pisca i BUDIM I PEŠTA profesora čije ime nosi tridesetak Posjetio sam Budimpeštu, glavni grad školskih ustanova u Hrvatskoj. Mađarske i njezino političko, trgovačko, Nazor je rođen 30. svibnja 1876. godine u jačih/Nas mori…ako putnici nismo/Bez svrhe, industrijsko i prometno središte. U povijesti Postirama na otoku Braču. U školskome bez cilja skitači.“ je Budimpešta bila razjedinjena, odnosno parku, ispred spomenika Nazoru, učenici su Nazorove stihove kazivale su učenice Sara postojala su dva grada: Budim-brežuljkasti kazivali Pjesnikove stihove iz njegova bogata Tomišić, Anđela Knapić, Karla Peruško, dio na desnoj i Pešta-nizinski dio na lijevoj ciklusa lirskih pjesama (Galeb i Zrikavac iz Deborah Catela i Ivana Kostešić, a pripremale obali Dunava. Kasnije je to postao jedan Niza od koralja, Oblačak iz Pjesni ljuvene), su ih učiteljica Martina Valić i školska grad. zatim Tomislava iz ciklusa Hrvatskih kraljeva, knjižničarka Anita Rohtek. Sat poezije MOSTOVI GRADA BUDIMPEŠTE Pazin iz Istarskih gradova te Vječnu skitnju iz upotpunili su mali i veliki zbor i solist Patrik Te dvije strane danas povezuje osam 1949. godine, Nazorove Bolković, a izvela se prvi put i školska himna „Mi smo škola Vladimira Nazora“, autorice mostova. Onaj najljepši i najstariji je Lančani posljednje godine života, u kojoj kaže: „Jer – mađarskom hranom i folklorom. učiteljice glazbene kulture Ljiljane Glad – most (Szechenyi lanchid) koji je dobio ime bili mi mladi il' stari -/Roj nemira i jada sve TRG HEROJA I AVENIJA KULTURE Racan. po grofu Isztvanu Szechenyiju koji je došao na ideju da ga sagradi jer do tada nije bilo Posljednjeg dana u Budimpešti posjetio sam pravih mostova koji bi povezali Budim i Trg heroja, meni jedan od najprivlačnijih U petak 1. lipnja 2012. godine održao se u Pazinu 5. tradicionalni Peštu, što znači da je upravo on na neki trgova uopće. Smjestio se na kraju Avenije susret osnovnih škola Vladimira Nazora Istarske županije (Vrsar, način potaknuo njihovo ujedinjenje. Gradnja Andrassy, često zvane i “Avenija kulture”. Na Rovinj, Potpićan, Pazin i Krnica). tome se trgu nalazi Spomenik mađarskim mosta započela je 1842. godine i trajala je U Spomen domu održan je kulturno- sedam godina. Uz Lančani most tu su i drugi herojima, odnosno sedam plemenskih vođa i umjetnički program u kojemu su se mostovi. Najnoviji je onaj sagrađen 2008. brojnih drugih mađarskih povijesnih ličnosti predstavile sve škole. Školski zbor i godine. Mostovi grada Budimpešte su poput Bele IV. i Lajoša Košute. solista Patrika posebni po tome što svaki ima neku svoju Bolkovića pripremila priču i to je ono što me očaralo već na Boravak u Budimpešti zaključili smo je učiteljica Sonja Milović. samom ulasku u grad. kupovinomVJETAR U LEĐA u jednome od velikih trgovačkih Nakon programa su školske ekipe Nazorovaca sudjelovale u utrci kroz Pazin te je iz naše škole, u ekipi ZNAMENITOSTI centara. Na putu prema Hrvatskoj zaustavili smo se na jezeru Balaton gdje nas je učenika sedmoga i osmoga razreda, Kristian Milanović osvojio treće Neke od najpoznatijih znamenitosti dočekao jak vjetar. Dojmovi s putovanja još mjesto. Budimpešte koje sam posjetio početkom su uvijek snažni i nadam se da ću još koji put U muškoj ekipi petih razreda četvrti po redu je na cilj stigao naš listopada 2011. godine su Bazilika svetog posjetiti taj prekrasan grad. učenik Luis Šebelić. Ištvana, ujedno i najstarija crkva u gradu, Crkva svetog Matijaša, Parlament, Ribarska Patrik Bolković, 7. razred Na završnoj priredbi koja se održala 13. publiku.Solist Mateo Škabić poručio je svim utvrda, Trg heroja … lipnja 2012. godine predstavili su se gledateljima „Neka cijeli ovaj svijet sja u učenici nižih i viših razreda pjesmom i suncu...“ recitacijama te oduševili mnogobrojnu

Jedna od prethodnih priredaba održala se i pod krošnjom čempresa pod nazivom „Vinograd moga oca ovjenčan je zelenim vijencem maslina“

22 27 22 27

INTERVJU SA ŠKOLSKOM KNJIŽNIČARKOM ANITOM ROHTEK

ŽELEĆI VAM PREDSTAVITI NAŠU ŠKOLSKU KNJIŽNICU, ODLUČILI SMO PORAZGOVARATI S VJEČITO NASMIJANOM KNJIŽNIČARKOM ANITOM

Učenici prvoga razreda dana 22. svibnja 2012. godine predstavili su u okviru projektne nastave svoje uratke na temu ŽIVOTINJE. Poput pravih malih znanstvenika dolazili su pred -Volite li čitati knjige? -Po kakvom su rasporedu knjige u našoj knjižnici raspoređene? ploču predstavljajući životinju koju su u proteklih mjesec dana istraživali i proučavali. Bilo je -Naravno da volim. Tijekom studiranja čitala tu svega: od psa, kunića, kornjače, kokoši, ježa, koza pa sve do guštera, dupina i morskih sam puno više, a sada nastojim svakoga dana -U školskoj knjižnici knjige su podijeljene na pasa. pročitati bar nekoliko stranica. učenički fond koji čine lektirne knjige, knjige za slobodno čitanje i slikovnice za najmlađe. -Imate li omiljenu knjigu? Zatim na nastavnički fond, priručnu zbirku, Učenici su istražili gdje određena životinja živi, čime se hrani, kako se zove njezino mladunče zbirku periodike i zbirku elektroničke građe. te kako se dotična životinja ponaša u određenim situacijama, što voli , što ne voli, je li -Nemam. Učenički fond u slobodnom je pristupu svim opasna... učenicima. -Kako to da ste postali školskom knjižničarkom? Neki su učenici izradili plakate, neki su napisali referate, a bilo je tu i pitalica, zagonetaka, -Jeste li pročitali sve knjige u našoj knjižnici? pjesama, igara pa čak i pravih životinja. Jedan je učenik donio zelembaća u staklenci pa smo -Prvenstveno zbog ljubavi prema knjigama i ga mogli i pogledati. djeci. -Naravno da nisam, radi se o velikom broju knjiga, ali mogu reći da one koje nisam -Biste li voljeli raditi u nekoj većoj Učenici su pokazali izrazitu maštovitost i domišljatost u prezentaciji svojih radova, a neki su pročitala, barem sam prolistala. knjižnici? nas i iznenedili latinskim nazivima životinja. Posebno je ponosna bila njihova učiteljica Ema -Koje knjige učenici najviše posuđuju? Škabić koja ih je za sve ovo lijepo pripremila. -Posao u školskoj knjižnici me ispunjava kao i rad u manjim sredinama gdje se može -Najčešće se posuđuju lektirne knjige i Nakon izlaganja učenici su postavljali pitanja o određenoj životinji, međusobno su se bodrili i uspostaviti prisniji odnos s korisnicima bez slikovnice, a sve je više upita za knjige obzira na veličinu knjižnice i broj knjiga koje strpljivo slušali jedni druge. Cijeli je sat protekao u pozitivnom i ugodnom ozračju, a mi smo namijenjene slobodnom čitanju, posebice se knjižnica nudi. traže knjige Sanje Polak i Sanje Pilić. uvjereni da je svatko ponešto i naučio. -Koliko knjiga ima u našoj knjižnici? -Je li se ikad dogodilo da učenici Uredništvo posuđenu knjigu nisu vratili i što se tada -U našoj školskoj knjižnici ima oko 3900 događa? knjiga. -Prema Pravilniku o radu školske knjižnice -Koliko je knjiga bilo u knjižnici kada ste učenici mogu posuditi najviše dvije knjige na tek počeli ovdje raditi? 14 dana. Učenici se prema knjigama trebaju odgovorno odnositi, a u slučaju da ne vrate -U knjižnici Osnovne škole Vladimira Nazora knjigu, moraju je nadomjestiti novom. počela sam raditi 2007. godine i nastavila sam s redovitom nabavom knjižne građe u skladu s financijskim mogućnostima škole tako da se broj knjiga iz godine u godinu povećava.

-Što nam možete reći o odnošenju učenika prema knjigama?

-U sklopu knjižnične edukacije već se u prvom razredu osnovne škole ističe važnost čuvanja knjiga i pravilnog odnošenja prema njima. Većina učenika se toga pridržava i u narednim godinama svoga školovanja. -Recite nam još nešto za kraj

-Je li Vaš posao naporan? -Učite, budite vrijedni, trudite se jer se trud uvijek isplati. I naravno, čitajte što više, -Kao i svaki drugi posao, tako i moj posao bogatite svoj rječnik i usudite se ući u čaroban zahtijeva odgovornost, požrtvovnost, trud i svijet knjiga. strpljenje. A kada svoj posao voliš, onda ništa nije teško. Razgovarala: Sara Tomišić, 6. razred

Prvašići u akciji 28 21 28 21

RAZGOVOR SA ŠKOLSKOM učitelje o različitim temema. Pored toga, školski PSIHOLOGINJOM psiholog općenito sudjeluje u životu i radu škole. JASMINKOM BRLAS -JE LI TEŽAK POSAO PSIHOLOGINJE ? MASKENBAL Posao koji radim volim, zanimljiv je i lijep pa mi -KOJI JE POSAO PSIHOLOGINJE ? nije težak. Ali, moram reći, da je zahtjevan, za što su bile zaslužne Psiholozi su stručnjaci koji se bave istraživanjem često složen i odgovoran, pa zna biti i stresan. ponašanja ljudi i svojim znanjem i vještinama učiteljice glazbene kulture Psiholozi, pa tako i ja, neprestano moraju učiti i Dana 21. veljače 2012. u Domu u koje primjenjuju u radu pomažu ljudima Sonja Milović i Ljiljana Glad- usavršavati se, unaprjeđivati svoja znanja i Krnici organiziran je maskenbal. U prevladati neke životne probleme, situacije, Racan. Igrokaz je pripremila vještine. nedoumice. Pomažu im očuvati psihičko sklopu maskenbala predstavili su se učiteljica Dolores Bulešić zajedno s zdravlje. -ZAŠTO STE ODABRALI BAŠ TO školski zbor (mali i veliki) te učenici našim simpatičnim učenicima koji su sami Poslovi psihologa jako se razlikuju ovisno o ZANIMANJE ? dramske grupe s igrokazom „Plava boja izradili svoje kostime i pri tom nas sve Odabrala sam studij psihologije jer me zanimala tome gdje rade, a mogu raditi gdje god su ljudi: snijega“. Svi koji su željeli na trenutak razveselili i nasmijali. Ako ste propustili, psihologija kao znanost, a oduvijek sam željela u dječjim vrtićima, školama, zdravstvenim uploviti u čaroban svijet mašte, bili su može vam samo biti žao. ustanovama, vojsci, policiji, industriji, sportu, raditi u školi. Sretna sam što mi se želja ispunila. dobrodošli. Mali zbor zabavio nas je centrima za socijalnu skrb, staračkim domovima -POSLUŠAJU LI UČENICI VAŠE pjesmom „Pero i Anja“, dok se veliki zbor ŠMRC, ŠMRC!!! itd. SAVJETE? predstavio pjesmom „Love me tender“ Pokušat ću što kraće objasniti što radi školski Ja se trudim da me poslušaju jer im želim UREDNIŠTVO psiholog. Školski psiholog radi na unaprjeđenju pomoći, biti korisna i drago mi je kada to učenici odgoja i obrazovanja. Radi s učenicima, shvate, onda najčešće tu pomoć poslušaju i surađuje s njihovim roditeljima i učiteljima. U prihvate. Naravno, uvijek ima onih koji pružaju svom se radu koristi psihologijskim otpor i ne prihvaćaju savjete ili suradnju. instrumentima: različitim testovima, upitnicima, -ŠTO BISTE PORUČILI UČENICIMA? anketama; intervjuira ili razgovara s učenicima Poručila bih vam da poštujete i slušate svoje pojedinačno ili u grupi (razredu) kako bi roditelje. Budite pozitivni, dobronamjerni, pronašao uzroke pojedinih teškoća, najčešće u poštujte svoje prijatelje, kolege i učitelje. Trudite učenju ili ponašanju, a onda zajedno s njihovim se biti što bolji učenici i, ovo smatram Maškare, ča moru maškare... roditeljima i učiteljima dogovara kako pomoći najvažnijim, budite dobri ljudi. I, naravno, uvijek učeniku otkloniti teškoće. Također istražuje i kada god želite ili trebate, možete mi se obratiti. prati kako se odvija nastava, pa zajedno s učiteljima radi na tome da nastava bude što Razgovarala : kvalitetnija i poticajnija. Bavi se profesionalnim Matea-Chiara Išić, 6. razred informiranjem i savjetovanjem učenika. Drži predavanja i radionice za učenike, roditelje i

INTERVJU S UČITELJICOM TEHNIČKE KULTURE HELENOM DABO Predstava Plava boja snijega -Odakle ste? -Volite li viceve? Iz Loborike. Volim. -Imate li djece? -Da pred sobom imate zlatnu ribicu koje biste Da, imam tri kćeri. tri želje zaželjeli? -Bavite li se sportom? Mir u svijetu, zdravlje i ljubav. Bavim se korektivnom gimnastikom. Volite li voće? DA-NE -Kakvu glazbu slušate? Volite li putovatati? DA- NE Najviše volim rock glazbu 80-tih. Volite li životinje? DA- NE -Imate li kućnog ljubimca? Imam psa i dvije mačke. Volite li duge šetnje? DA- NE -Volite li čitati knjige i koje su vam Volite li kuhati? DA- NE najdraže? Vjerujete li u izvanzemaljce? DA- NE Volim i to najviše krimiće.

-U kojim sve školama radite? Sara Tomišić, 6. razred U OŠ Centar, OŠ Juršići i u Krnici.

Ivana Kostešić, 6. razred 20 Karla Peruško, 6. razred 29 20 29

 I na kraju, što biste poručili Sad, Ivana, kako je uopće moguće odgovoriti na učenicima? tvoje pitanje, nego ovako.:)) Našim dragim učenicima poklanjam nekoliko  Naj hrana? NJEMAČKI JEZIK lijepih rečenica iz poznate Irske molitve: Špageti, rajčica , radič, maslina  Nađite vremena za smijeh, smijeh je glazba  Naj piće? Učenici prvoga razreda obilježili su 11. toga blagdana u zemljama njemačkoga duše! Vodaaa. studenoga 2011. godine zajedno s govornog područja. Zajedničkim snagama Nađite vremena za čitanje, čitanje je temelj  Naj sport? mudrosti! Ooo, košarka. Oduvijek, još iz osnovne škole učiteljicom njemačkoga jezika Dan svetog izradili su svjetiljke pa su zatim organizirali Nađite vremena za ljubaznost, ljubaznost otvara postoji ta ljubav prema košarci. Koristim Martina. Sve je započelo razgovorom o povorku kroz učionicu uz pjevanje prigodnih put k sreći! prigodu pa čestitam košarci u Puli 80. rođendan! dobrim djelima. Učenici su najprije pjesama(Laterne, Ich gehe mit meiner I na kraju šaljem svim učenicima još jednu  Naj boja? razgovarali o tome na koje se sve načine Laterne). Osim novih riječi i pjesama, učenici poruku: Zelena! Simbol nade, života, obnavljanja, može nekome pomoći, kome su i kako oni su na taj način upoznali i dio kulture zemalja Svemir? Na vama je da ga otkrijete!  rađanja. Ali ima tu još i drugih boja, a njih biram pomogli te kako su se pritom osjećali. Zatim njemačkoga govornog područja što je Ili – ili prema situaciji, raspoloženju, mislima, prigodi… ih je učiteljica upoznala s legendom o sastavni dio učenja svakoga stranog jezika.  Meso ili riba?  Naj knjiga? Radije bih ribu, ali češće je meso Opet teško pitanje!! Evo moje male top-liste: svetom Martinu i s načinom obilježavanja  Knjiga ili TV? Italo Calvino, Nevidljivi gradovi Knjiga, knjiga i knjigaUvijek je to knjiga. TV Meša Selimović, Derviš i smrt baš i ne gledam. Franz Kafka, Proces  Pas ili mačka? I izvan konkurencije Mate Balota, Tijesna Pas, definitivno! Komunikacija s psom, zemlja

bezuvjetna ljubav, privrženost, dovoljni su  Naj film? razlozi da navijam za psa! Ivana, sve teža i teža pitanja mi postavljaš!!:))

 Voda ili Coca-cola? Pijano, duboka priča o jednoj nijemoj Voda zauvijek. I kao piće, i kao izvor i simbol ženi i njezinu pijanu života. Engleski pacijent, gledala sam ga četiri  Balota ili Nazor? puta, velika priča Marljivi smo...... i veseli Laterne, Laterne… Uh, Ivana, teško pitanje! Biram obojicu jer i Dim, sviđa mi se poruka dobrote u jedna i drugi, odnosno njihovo djelo, odigrali su PROJEKT-DOPISIVANJE S POLJACIMA filmu važnu ulogu u mom životu. Baloti sam se  Naj ljubimac? oduvijek divila, a cijeli Dragi kamen znam  Budući da je školska godina 2011./2012. počelo. Pisali smo o nama, našim hobijima i Naj ljubimice!! Kala, Mejla i Rea )))))) napamet. Rano sam upoznala njegovo djelo kroz  Naj predmet? proglašena godinom njemačkoga jezika, interesima, o načinu na koji provodimo Susrete na dragom kamenu, a nikada neću Hrvatski jezik, Likovna kultura, Povijest odlučili smo i mi tomu dati svoj doprinos pa slobodno vrijeme, o našoj školi, o načinu na zaboraviti mnoštvo kišobrana u danu njegova Ich koji slavimo Božić ... ispraćaja na vječni počinak. A njegova Tijesna heisse...Wie zemlja jedinstveno živi u meni jer najveći dio heisst du? Kinder, radnje ovoga romana događa se u dvorištu gdje passt auf! sam i ja rođena, a i moji stariji dio su ovoga romana. Polaskom u školu koja nosi ime Vladimira Nazora, rado sam čitala i ulazila u svijet Nazorovih priča i pjesama i njegova osebujnog izraza. Zamisli, Ivana, naziv Pabirci!! Kako je to neobično i čudesno! Klanjam se Nazoru! Evo i nekoliko zanimljivih sličica. Bila sam mala, a Balota je na nekoliko dana došao doma i, kako smo bili susjedi u istome „kortu“i po smo na satu njemačkoga jezika započeli s pričanju moje majke, dao joj je novac neka mi dopisivanjem s učenicima jedne osnovne kupi čokoladu. Sljedećega dana moja je mama u škole u Poljskoj . U projektu su sudjelovali Bilo je zanimljivo saznati kako žive naši trgovini u selu kupila rublje za mene. A evo još jedne pričice koju mi je otac mnogo učenici šestoga razreda zajedno s vršnjaci u nekoj drugoj državi. Vjerujemo da puta pričao. Lipnja 1949. godine Balotu je učiteljicom. Učenici iz Poljske poslali su nam će nam aktivnom primjenom naučeni vokabular duže ostati u pamćenju. Nazorova smrt zatekla u Raklju. Htio je poslati svoje e-mail adrese. Svatko je izabrao brzojav sućuti Nazorovoj sestri Irmi te je moga Anja Omerzu, 5. razred jednog učenika ili učenicu i dopisivanje je oca, tada devetnaestogodišnjega mladića, poslao u Krnicu u poštu neka ponese brzojav. Mnogo puta zamišljala sam ovaj događaj. 30 19 30 19

kao škola mnogim priznanjima i novčanim IZRADA SLIKOVNOG RJEČNIKA OD 1. DO 4. RAZREDA nagradama. U školi je već šestu godinu za učenike nižih Učenici od 1. do 4. razreda izradili su slikovni rječnik koji razreda organiziran Produženi boravak. će zasigurno koristiti tijekom  Svemir ? Jeste li ikad bili razrednica? budućeg učenja njemačkoga O, daa! Bila sam razrednica punih osamnaest Na vama je da ga otkrijete !  jezika. 1. razred izradio je godina i djeca mojih nekadašnjih učenika su  Gdje ste studirali? učenici naše škole. Razredništvo je vrlo lijep, ali dio rječnika vezan uz školski Studirala sam u Puli i u to vrijeme je to bio iznad svega važan i odgovoran posao. Biti pribor, 2. razred bavio se Pedagoški fakultet iz Rijeke, nastavna djelatnost razrednik znači težinu i zadovoljstvo odjećom i obućom, 3. razred u Puli. istovremeno, jer razrednik svojim osobnim je prikazao vrste sportova, a  Koliko dugo radite u našoj školi? primjerom odgaja učenike, vodi ih, ali i sazrijeva 4.razred je obradio temu U našoj školi radim duuugo, 30 godina.:) i raste, obogaćuje se i mijenja, stječe nova Naš rječnik voće i povrće. Učenici 2. i 3. razreda  Kako ste se odlučili za posao iskustva sa svakom novom generacijom svojih ravnateljice? učenika. Razrednik surađuje s roditeljima, s Da bi netko bio ravnatelj škole, on mora drugim učiteljima u školi, mnogo zna o svakom Ein Brief najprije biti učitelj ili stručni suradnik i imati učeniku, ali je i ponosan kad njegovi učenici Sehr geehrte Damen und Herren, Krnica ist ein kleines Dorf in der Nähe von dosta radnoga iskustva u školi, odnosno završe razred, školovanje, kad završe fakultete poznavati rad u školi. Da sam iznova u ili se zaposle, ožene. Razrednika učenici Pula. ich möchte an Ihrem Tanzwettbewerb mogućnosti izbora svoga zanimanja, opet bih pozivaju na svoje obljetnice završetka osnovne izabrala rad u školi. Dobro pitanje si mi škole, u našoj školi je to već duga tradicija. teilnehmen, weil ich tanzen sehr mag und Ich bin offen und kommunikativ. Besonders postavila! Za posao i radno mjesto ravnatelja  Što ste htjeli biti kad ste bili mali? ich seit meinem neunten Jahr tanze. Ich gut bin ich in den Fremdsprachen und in također sam trebala donijeti odluku jer raditi Oduvijek sam htjela biti učiteljica. U dijelu habe zwei Jahre lang auch im Kinderchor Kunst. Mein Hobby ist Tanzen und Rad posao ravnatelja znači biti spreman preuzeti Raklja u kojemu sam živjela, svi su bili mlađi od „Zaro“ gesungen und einige Zeit besuchte fahren. In meiner Freizeit surfe ich am odgovornosti za rad škole, za učenike, za učitelje mene i nekako prirodno, dok smo se igrali ich auch einen Dramakurs im Istrischen Computer, hänge mit meinen Freundinnen i radnike škole. Evo, na radnome mjestu „škole“, uvijek sam ja bila učiteljica. Škola je Nationaltheater. und Freunden rum und lese die Bücher. ravnateljice naše škole jedanaest sam godina. bila stara kamena škrila u hladovini pod  Što ste izmijenili u našoj školi? vinovom lozom. Lijepo je to vrijeme bilo, Ich habe grüne Augen, braune Haare und Ich freue mich auf Ihre Antwort. U ovih desetak godina uveli smo Informatiku za sjećanja su živa. Kasnije, kao učenica i bin mittelgross. Ich gehe in die siebte Klasse učenike od drugoga do osmoga razreda i studentica, po desetak-petnaestak djece vodila Mit freundlichen Grüβen, osposobili informatičku učionicu. Zatim u školi sam na more tokom ljetnih praznika, što mi je und bin 13 Jahre alt. Ich besuche die postoji mogućnost učenja triju stranih jezika. već tada bila dobra praksa za buduće zanimanje i Grundschule Vladimir Nazor in Krnica. Tulia Škabić, 7. razred To su njemački jezik, engleski jezik i talijanski posao u školi. jezik.  Jeste li zadovoljni svojim U ožujku je osmi razred zajedno s učiteljicom djelatnicima? Važno je spomenuti i školske projekte, a neki sudjelovao na natječaju za najbolji strip na od njih ne događaju se samo u školi, već su Da, zadovoljna sam svojim djelatnicima u školi prepoznatljivi i izvan naše županije. To je jer su oni vrijedni i dobri ljudi. U današnje njemačkome jeziku. Natječaj je organiziran od projekt Osluhni zavičaj-zove te pramaliće koji je vrijeme nije lako biti učitelj. Nije to nikada ni strane Goethe Instituta u Zagrebu, a naši su učenici u ovih desetak godina kontinuiranoga bilo, ali rad učitelja danas mnogi ne cijene, a to osvojili 2. mjesto na nivou Republike Hrvatske. održavanja okupio velik broj sudionika i škola, a nije dobro. Posao u školi je jako stresan i vrlo Čestitamo učenici Dori Oštrić koja je ilustrirala predstavljen je u Raklju, Krnici, Pazinu, Rijeci, ugrožen, za razliku od nekada. u Zagrebu u Mimari, u Dubrovniku, u Češkoj i  Kad biste mogli opet birati, biste li strip, ali i svim osmašima koji su sudjelovali u u Dublinu. opet postali ravnateljicom? njegovu stvaranju. Osvojili su cd-e i knjige na Spomenut ću i međunarodni projekt „Dobar dan, Evo kandidirala sam se opet za ovo radno mjesto njemačkome jeziku. Priznanje za strip Češka – Dobar dan, Istra“. iz dva razloga: prvi je što bih htjela da se naša U školi se promiče književno djelo Mate Balote započeta misija u školi nastavi, da se ostvari i Vladimira Nazora te se svake godine organizira jednoga dana i naša vizija, ali to ravnatelj sam program pod nazivom Baloti u čast i Cvijet za ne može. Moja je uloga poticati djecu i učitelje Nazora. na kreativnost, na nove ideje i ustrajati, unatoč Školski projekt Antičke olimpijske igre okupio teškoćama koje se javljaju tokom rada. Vodim je velik broj sudionika te su i njega učitelji jedan dobar tim ljudi među kojima vladaju predstavili na nekoliko stručnih skupova. odnosi povjerenja i suradnje i to je naša jaka Učitelji škole prošli su višegodišnji seminar strana. Ali to se nije stvorilo preko noći, to smo Kvalitetna škola. svi zajedno gradili i to je temelj koji uvijek Učenici sudjeluju na brojnim natječajima, treba razvijati. susretima i smotrama na županijskim i državnim razinama te su i nagrađivani i kao pojedinci i 18 31 18 31

English language and me ZABAVA ZABAVA ZABAVA ZABAVA ZABAVA ZABAVA This is our last year of learnig English language in Primary school, and there GLAVANI PARK were really a lot of different feelings about it. In the begining it was only about reading, singing funny songs and dancing. But then came grammar, MALENA PREPREKA je stigao autobus iz Barbana, brzo smo se spelling, pronunciation, vocabulary..ugh, not so easy anymore ;)

From the 4th to the 7th grade there were things about family and friends, behaviour, problems, ecology, pets, world mysteries, famous people, music, films, books.. Everyday life! Plus grammar, again :D Finally 8th grade and something different. Now we can speak and understand the language so everything is much more fun. English speaking contries were the „Idemo u Glavani park,“ rekli su mi. ukrcali main part of our programme. England, the United „Odlično“, pomislih, a nisam ni slutjela čekajući Kingdom, the United States of America, Canada, kakva nam se avantura sprema. Krenuli s Ireland, Autralia and New Zealand. A lot of things smo oko 10.30. Vozili smo jako sporo i svi nestrplje to learn. But first of all, the history of English smo se pitali zašto. Odjednom autobus njem language. stane. „Što je sada“, pitala sam se, a onda kad For me, the most interesting was the part when je vozač rekao da je došlo do kvara ćemo we were 'travelling' through the United autobusa. Svi smo se prestrašili, a što je stići. Kingdom. The Queen Elizabeth II, Union Jack, najgore, nismo baš daleko dogurali. Ipak Big Ben, river Thames, St.Patrick's Day, the „Nećemo stići na kros“, uplašili smo se. smo beer guines, Nessie, Highlanders.. „Nećemo vidjeti stazu prije utrke i samim stigli na time drugi natjecatelji će biti u prednosti.“ vrijeme - pred samu utrku. It is fun to learn English language like this because it is easier to understand, to get familiar with its history, culture and people. IPAK SMO STIGLI DO CILJA UGODNO IZNENAĐENJE Vozač Nismo uspjeli vidjeti stazu prije početka. By Tita Winkler, 8. razred (prošlogodišnji) nas je No, to nas nije obeshrabrilo. Utrka je tješio počela i na naše iznenađenje Tulia Škabić, HERE COMES THE SUN rekavši učenica 7. razreda, osvojila je treće mjesto da je već te dobila pehar za školu. Here comes the sun, pozvao Here comes the sun, and I say novi

It's alright autobus I NA KRAJU PARK Little darling iz Barbana koji će doći po nas. Nakon Na kraju smo ipak uspjeli razgledati i It's been a long, cold, lonely winter nekog vremena ugledali smo jedan Glavani park. Bili smo zadovoljni što je sve Little darling autobus koji je vozio prema nama. Petaši dobro završilo. A i nije baš krenulo It feels like years since it's been here su počeli mahati, no to nije bio naš obećavajuće... autobus, već autobus pun turista koji su Here comes the sun Karla Peruško, 6. razred Here comes the sun, and I say nas u čudu promatrali i smijali nam se. It's alright „Joj, kakva sramota“, pomislila sam. Kad Sun, sun, sun, here it comes Little darling I see the ice is slowly melting Little darling It seems like years since it's been clear

Here comes the sun, here comes the sun and i say, It's alright !

Performed by The Beatles Adrenalinski park

32 17 32 17

Durante l'anno scolastico 2011/2012 abbiamo imparato tante Dugo očekivana utakmica ipak se održala. stigli, naša dobro raspoložena ekipa već ih cose. Sve je započelo 18. listopada 2011. je čekala na terenu. Nije nedostajalo ni godine u 13.10 kada su svoje snage navijača. Iako je utakmica do samoga Qui di sotto sono riportati alcuni progetti che hanno fatto i ragazzi. odlučile odmjeriti OŠ Vladimira Nazora- kraja bila neizvjesna, pobjedu su ipak Krnica i OŠ Divšići. Utakmicu je odnijeli Divšići. No, nitko nije bio tužan La prima classe ha imparato quattro unità: i numeri, i giocattoli, i colori e la organizirala profesorica tjelesne kulture, budući da svi znamo kako je ipak festa di compleanno. Iva Blažević. Kada su učenici iz Divšića najvažnije sudjelovati i dobro se zabaviti. Alla fine dell' anno abbiamo ripetuto tutto quello che abbiamo imparato. Dorotea Travičić, 8. razred (prošlogodišnji) I ragazzi hanno fatto quattro carteloni sui quali hanno incolato: Con la sesta classe è stato fatto un cartelone dove i ragazzi hanno imparato alcune caratteristiche di due isole dalmate e di due città croate. Il cartelone è legato al libro di testo e all'unità „Le vacanze in Croazia“.

LA DALMAZIA: -è la regione turistica più grande della Croazia -è la regione con il numero più grande dei parchi nazionali -molto ricca di bellezze naturali, piena di storia e di offerte gastronomiche

Dana 4. studenoga 2011. godine održala se -durante l'estate ci sono tantissime manifestazioni nogometna utakmica između Osnovne škole FIUME: ARBA: Vidikovac i Osnovne škole Vladimira Nazora- - è il più grande porto - è nota come una Krnica. Utakmica se odigrala na novom stadionu na Vidikovcu. Iako je zbog vremenskih della Croazia delle isole più verdi prilika(ili neprilika) bilo neizvjesno hoće li se utakmica održati, vrijeme nam je u 13 sati(kada per la sua vegetazione je sve započelo) bilo naklonjeno. Utakmica je završila pobjedom OŠ Vidikovac. Protekla je u - è la terza città per la grandezza - da una parte dell'isola ci sono le spiaggie, prijateljskome raspoloženju bez prekršaja i ružnih dobacivanja. Sportsko ponašanje bilo je na - sul colle Trsat si trova il castello di Trsat nivou. Svi smo se složili da bi takvih utakmica trebalo biti što više. dall'altra invece le montagne - durante l'estate si svolgono le notti - il simbolo dell'isola sono i quattro campanili Marko Valić, 8. razred (prošlogodišnji) fiumane CURZOLA: SPALATO: - è un'isola ricca di - è la più grande città tradizioni e di della Dalmazia Naša je škola ove godine bila odakle su nešto kasnije istrčali na monumenti domaćin međuopćinskoga igralište i započeli natjecanje koje je - il simbolo di Spalato è l'antico palazzo - secondo la leggenda qua è nato il dell'imperatore Diocleziano (sotto natjecanja u nogometu. Sudjelovalo potrajalo do ranih poslijepodnevnih viaggiatore Marco Polo je nekoliko škola – Medulin, Fažana, sati. Nakon neizvjesne borbe do protezione dell' UNESCO dal 1979.) - l'isola è circondata dalle muraglia Barban, Divšići, Marčana i Krnica. samoga kraja, učenici naše škole - il patrono della città è S. Duje Natjecanje se najprije trebalo osvojili su 2. mjesto. Pobijedila je održati u četvrtak, 9. veljače, no ekipa iz Marčane koja nastavlja zbog niskih temperatura i natjecanje. Čestitamo svim La settima e l'ottava classe hanno scritto una lettera agli amici italiani. vremenskih neprilika odgođeno je sudionicima,a posebno ekipi naše za tjedan dana kasnije, 16. veljače. škole koja je odlično igrala. Cari amici, Svi sudionici okupili su se oko 8 vi mandiamo un grande saluto visitato la città di Patrik Bolković, 7. razred sati i 30 minuta u školskom hodniku dalla nostra scuola di Krnica.Le Zadar, Šibenik, ferie sono quasi arrivate e noi Split, Omiš e ancora non vediamo l'ora di andare in altri posti bellissimi.

vacanza. Come state voi? Come L'ottava classe sta va a scuola? Noi stiamo finendo la scuola imparando come scrivere una elementare e adesso lettera cosi abbiamo deciso di devono decidere che scriverne una a voi. Da noi va professione

tutto bene. Un mese fa siamo scegliere. stati quattro giorni in Dalmazia. Detalji s natjecanja È stato bellissimo. Abbiamo 16 33 16 33

četvrtoga razreda, a one već spomenute, I. . Matetića Ronjgova, učenici drugog i trećeg razreda, zajedno sa studentima i zborovima. Sredinom prosinca 2011. godine održao se u crkvi svetoga Roka u Krnici Učenike je na orguljama pratila "Koncert koledara", zajednički projekt studentica Klaudija Racan, zborovođa je Duga učenika razredne nastave Osnovne škole bila Marija Hauser. Krstari nebom Vladimira Nazora - Krnica, studenata učiteljskoga studija Odjela za odgojne i Studenti Ivan Čeh i Goran Braković Smije se obrazovne znanosti Sveučilišta Jurja te studentice Vedrana Đulabić, Martina Kmet, Monika Matić, Dunja Vidošić i Tea Suncu. Dobrile u Puli te dvaju župnih zborova, "Sveti Roko" iz Krnice i "Sveti Antun" iz Železnik u suradnji s učiteljicama iz Krnice Deborah Catela, 6. razred Pule. Emom Škabić, Gordanom Antunović i Dolores Bulešić dali su svoj velik doprinos u Mješoviti zbor "Sveti Antun" iz Pule održavanju ovoga orkestra. Povod p i pjeva isključivo sakralnu glazbu za potrebe Val K a lj c e liturgije, ali je s radošću prihvatio da s djecom i studentima izvede napjeve u Sjedim kraj mora, Dvije su se kapljice gledam prema obzoru. na prozoru mog stana istarskoj ljestvici. Zbor je s radom počeo Ocean i nebo susrele 1953. godine s gospodinom Josipom stapaju se u jedno. i dugo tamo stajale. Bajtom, a trenutno je njegova voditeljica prof. Marija Hauser. U daljini val se pjeni, Bile su prozirne propinje se prema nebu, i jako malene, Župni zbor "Sveti Roko" iz Krnice stiže prema meni. brzo su se topile djeluje dvadesetak godina, njeguje i odjednom nestale. liturgijsko pjevanje i stare istarske crkvene održanom koncertu je predaja blaga na Snažno prska, napjeve, a napjeve božićnog i uskrsnog sjećanje i korištenje naraštajima koji dolaze more se bijeli od pjene Ni traga na kruga snimili su za Radio Pulu, Radio i pričajući svoje priče prozoru i ovo je druga godina njegova održavanja. Zagreb te DVD "Stare istarske pjesme kroz razbije se o stijene. nisu ostavile. Prošle se godine koncert koledara održao u liturgijsku godinu". crkvi svete Marije i Magdalene u Mutvoranu. Ivana Kostešić,6. razred Paola Peruško,5. razred Studenti četvrte godine učiteljskoga Organizatori koncerta bili su Osnovna škola studija su u sklopu studentskih oglednih Vladimira Nazora - Krnica i Odjel za predavanja s učenicima razredne nastave odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta škole u Krnici pripremili stare istarske Jurja Dobrile u Puli. napjeve iz božićnog kruga crkvene godine pisane u istarskoj ljestvici te su se na Romana Percan koncertu izvodili napjevi prema zapisima I. Matetića Ronjgova (Koledica, Knjiga steče od Iruda, Sveti Mikula, Bog se rodi, Večernja molitva Mariji na Badnjak i Porodil se j´ Kralj nebeski. Prema napjevu iz Ježenja izvela se Zašla zvezda, a iz Gologorice brojalica Gospodari, gospodarice. Učenici prvoga razreda izveli su Oj, fijole, prema koledarima iz Krnice, zatim Tri kralja jahahu, Dajte nan "dobru

Erik Percan, 2. razred ruku" i Mir i zdravlje dušicu spasiti prema Koledari u drevnom Mutvoranu, 2010. godine Noel Bodetić, 2.razred zapisu I. Jardasa iz Kastavštine. Zapis iz Premanture Klinčići klončići izveli su učenici

34 15 34 15

ANKETA 2012. Putovanje snježnih pahuljica

Nakon provedene ankete s učenicima 6. razreda o glazbi Snježne pahuljice pripremale su se na koju slušaju možemo zaključiti sljedeće : svoje veliko putovanje. Jedna za drugom padale su na tlo. Iako su naveli različite glazbene stilove ispitani Neke su bile razigrane, čarobne i znatiželjne, a druge svjetlucave, čudesne i (pop, pop rock, rock, zabavna glazba), ci rekli čarobne. izvođači koje su najčešće spomenuli su su da Svaka je Stella Išić, 2. razred Rihanna od stranih glazbenika te Jelena roditelji podržavaju njihov izbor glazbe. pahuljica bila Rozga od domaćih. Priznaju da glazba drugačija, ali Dolazak svetog Nikole koju slušaju utječe i na njihov stil Dokaz da su se vremena promijenila jest sve su pahuljice u Došla sam iz škole i uzela svoju meku odijevanja. Većina ispitanika bila je na činjenica da su gotovo svi učenici naveli jednome iste čizmicu. Malo sam je izribala i stavila na kako glazbu ne slušaju više preko radija, prozor svoje sobe. Svetom Nikoli sam koncertu njima dragog izvođača, a svi jer su sve već preko mobilnog uređaja i računala. pisala pismo i stavila ga pored čizmice. Laura Milanović, 2. razred bijele, vesele, Dok sam spavala, sveti Nikola je stigao u A ono što je najvažnije, šestaši su se pokazali izrazito tolerantnima prema onima koji Rakalj. Došao je i u moje dvorište, približio slušaju drugačiju vrstu glazbe. Naime, svi su odgovorili kako svatko ima pravo na prekrasne, sićušne i znatiželjne. Sve je zanimalo kako se prozoru i stavio u čizmicu poklone koje svoj izbor. će pasti na tlo, a kad su pale, bile su sam poželjela. Zatim je odnio i ostaloj djeci Anketu provele : Tita Winkler i Dorotea Travičić, 8. razred (prošlogodišnji) vesele i znatiželjne kako će ih djeca primiti njihove poklone. Došlo je jutro. Požurila u ruke i igrati se s njima. sam k prozoru ne bih li ugledala poklone. U čizmici je bilo sve što sam poželjela, a i ostaloj djeci je ispunio želje. Svi smo bili Ivona Teković,3.r. sretni.

HVALA KUD-U “MATE BALOTA” Obiteljska pjesma Rita Bogati-Pantelić, 3.r. Kud “Mate Balota “ iz Raklja nagradio je ono Da su bar duže, svoje vjerne plesače odlaskom u Zagreb što naše lijepe ruže. Ubrao bi ih tata, Dolazi proljeće na koncert za pamćenje. Tko se još može zrači pohvaliti da je u dvorani Vatroslava iz i učinio da su od zlata. A mog malog brata, Ja sam proljeće. Doputovao sam na Lisinskog imao priliku poslušati danas velika jeza hvata, bijelim oblacima. najveće virtuoze na violončelu-Stjepana njihove glazbe , teško kada naš pas, Donio sam kanticu boje da obojim vrtove, livade i šume u šarene boje. Donio sam i Hausera i Luku Šulića? E, pa mi možemo. je riječima opisati. Još jednom - hvala pokaže svoj stas. ljestve da maknem oblake u mali kutak. Iz KUD-u na ovome prekrasnom doživljaju. Oduševljenost, zanos, ushit, zemlje su provirile bijele visibabe, mirisni Maximilian Peruško,3.r. energičnost, nevjerojatna snaga… zumbuli i ljubičice. Otišao sam zatim u drugo selo, gdje me također čeka puno proljetnog posla, ali SMOTRA GLAZBENOGA ponovo ću se vratiti.

STVARALAŠTVA Maximilian Peruško,3.r.

Visibabe

U travi se vide male, bijele glave visibabe. One zvone cijeli dan, osnovnih škola Istarske županije održane tjeraju ljude i djecu van. 18. svibnja 2012. u Zajednici Talijana Bijela zvona zvone, “Circolo”. Karla Peruško, 6. razred bijela zvona što poljem rone. Nastup učenika od prvoga do četvrtoga Nikolina Peruško,3.r. razreda na Smotri glazbenoga stvaralaštva

14 35 14 35

Ljeto

Učenici od petoga do osmoga razreda naše škole posjetili su početkom prosinca 2011. godine pulski sajam Došlo nam je ljeto vruće, knjiga poznatiji pod nazivom Sa(n)jam s mora nam vjetar ne fijuče. knjige. Prije detaljnijeg razgledavanja Toplo jugo, topla je klima, Sajma, uz pratnju vodiča, imali smo veseli smo,prošla nam je zima. priliku razgledati neke od spomenika More je kao biser čisto, književnicima u Puli. Bilo nam je zanimljivo, no vodiči su se mogli bolje veselim se što je bistro. pripremiti, ali ne zamjeramo im. Nakon obilaska spomenika, uputili Bijele barke plove njime, smo se prema Domu hrvatskih branitelja gdje smo najprije posjetili skačem i ja usred plime. vrijednu zbirku Mornaričke knjižnice. Na policama Knjižnice vidjeli smo Karlo Peruško, 2. razred Zlatno Sunce grije, peče, brojne knjige. Većina ih je na njemačkome jeziku, no to je razumljivo s kupamo se do predvečer. obzirom na vrijeme u kojem je zbirka nastala. Nešto kasnije, također u Domu, sudjelovali smo u raspravi o facebooku koja nije bila onakva kakvom smo je zamišljali. Voditelji su bili malo “spetljani“, ali dobro, ni Nikolina Peruško, 3.r. njima ne zamjeramo. Na samom kraju vrijeme smo iskoristili za razgledavanje Sajma gdje smo mogli i kupiti koju knjigu. Naš mali izlet okončan je u rano Riječi poslijepodne kada smo se vratili u školu.

Kad su riječi lijepe, tople, vesele i vedre utješe nas i u vrlo Patrik Bolković, 7.razred teškim trenucima. Te riječi, kad nam je teško, nam ublaže bol i tugu. Ali ima riječi ružnih, teških i tvrdih. Od njih se rastužimo i budemo jako tužni. Ja ponekad koristim lijepe riječi, a ponekad ružne, ali sam zaključila da je ljepše koristiti lijepe riječi jer su takve riječi pristojnije. One pokazuju ljubav, poštovanje, suosjećanje molbu, prijateljstvo, iskrenost i skromnost.

ŠetnjaRazgledavanje gradom mornaričke zbirke Rita Bogati-Pantelić, 3.r. RazgledavanjeŠetnja gradom mornaričke zbirke 1 POSJET GLASU ISTRE

Riječi Dana 6.ožujka novinarska grupa naše škole sve mora napraviti prije nego što novine budu zajedno s učiteljicom Natašom Teković-Jalšovec spremne za prodaju. Bili smo u fotostudiju i Riječi mogu biti lijepe i ružne, posjetila je redakciju Glasa Istre. Dočekala nas je posjetili grafičkog urednika. mogu te povrijediti i rasplakati. novinarka Vanesa Begić koja uređuje rubriku Riječi mogu biti lepršave, nježne i blage. Kultura. Ljubazno nas je pozdravila te nas je Nakon razgledavanja redakcije uputili smo se u One ti mogu uljepšati dan. odvela u razgledavanje redakcije. Bili smo jako Gradsku knjižnicu gdje nam je gospođa Vanesa Ružne riječi mogu biti teške kao kamen i rastužiti te. uzbuđeni jer smo prvi put imali priliku vidjeti kako održala predavanje o novinarstvu. Zatim su Da nekoga ne povrijedimo, moramo govoriti lijepe riječi. uživo izgleda jedna novinska redakcija. Vidjeli uslijedila naša pitanja na koja nam je gospođa smo koje sve službe u redakciji postoje te što se Vanesa strpljivo odgovarala. Maja Blašković, 3.r. Laura Milanović, 3. razred Zaključili smo da je novinarski posao zahtjevan i odgovoran, ali ujedno i vrlo zanimljiv zbog mnogobrojnih putovanja te upoznavanja novih ljudi.

Kriju li se ovdje

budući novinari?

36 13 36 13

Ero s onoga svijeta

„Vidjeli ste dođoh odozgora“ pjevao je Ero u istoimenoj predstavi Jakova Gotovca koju su Učenici sedmoga razreda su u utorak 18. listopada 2011. godine sa naši učenici imali čast pogledati 23. studenoga 2011. godine u riječkom HNK Ivana pl. Zajca. svojom razrednicom Irenom posjetili Patrikovu meteorološku stanicu te se njihov zajednički sat razrednika održao na neoubičajenu mjestu, u Najpoznatija hrvatska opera započela je u 19.00 sati i kroz tri čina nasmijala je nas i ostale Patrikovoj radnoj sobi kod njegove kuće, ali i sa zanimljivim posjetitielje. Mnoštvo likova, glazbe, plesa i smijeha garancija su za dobru zabavu. Već je i sadržajima Automatske meteorološke postaje. samo doživjeti unutrašnjost HNK za nas bilo nešto posebno. Operu je režirao Krešimir Dolenčić. Završila je u 22.00 sata. Umorni, ali i prepuni dojmova, kući smo stigli oko ponoći. Za postavljanje svake Ivana Kostešić, 6. razred automatske meteorološke

postaje trebaju postojati određeni preduvjeti. Uređaj za mjerenje brzine i smjera vjetra treba postaviti na što veću visinu uz otvorenost prema svim smjerovima, termo/higro senzor valja zaštititi od sunčevog zračenja u advekatan Kod Patrika u Raklju meteorološki zaklon (za skuplje varijante nije KRITIKA FILMA potreban poseban zaklon), dok kišomjer također (najviše 10-20 metara) slati prema konzoli koja zahtijeva otvorenost kako bi sva pala oborina u je smještena unutar kuće. Postaja u Raklju slučaju jakog vjetra bila izmjerena. Postaja se instalirana je i priključena na mrežu postaja sastoji od glavne konzole na kojoj je moguće IstraMet (istramet.com) 2009. godine. Uz Film „ Koko i duhovi“ Danijela Kušana nastao je prema istoimenom romanu Ivana Kušana. očitati sve izmjerene vrijednosti (tlak, postaju Rakalj na mreži se trenutno nalazi Svečana premijera održana je 4. listopada u zagrebačkome Movieplexu, ali je film i prije temperatura/vlaga,unutrašnja i vanjska, brzina i preko 40 postaja, što u Istri i na Kvarneru, što u prikazivan na filmskim festivalima, uključujući one u Motovunu i Puli. I učenici naše škole od smjer vjetra te količina pale okolnim zemljama (Italija, Slovenija). Uz petoga do osmoga razreda imali su priliku pogledati ovaj film 14. listopada 2011. godine u oborine), termo/higro senzora, anemometra i aktualne podatke o vremenu na portalu može se pulskom kinu Valli. kišomjera. Anemometar i kišomjer žično su naći još mnogo zanimljivosti o meteorologiji, klimi i meteorološkim postajama. Film govori o dječaku Koku koji je s roditeljima šezdesete godine prošloga stoljeća. vezani (10-metarski kabel) za termo/higro doselio u grad, u stan preminuloga gospodina Kostimografija i scenografija osmišljene su u senzor koji onda može podatke žično ili bežično Vinceka koji ipak nije mrtav, već živi u skladu s tadašnjim vremenom pa nama Patrik Bolković, 7. razred podzemnim tunelima ispod zgrade u kojoj živi i današnjim gledateljima izgledaju pomalo glavni lik filma. Antonio Parać, Nina Mileta, neobično. Iako film traje nešto više od Kristian Bonačić i Ivan Maltarić imali su čast devedeset minuta, dobio sam dojam da traje glumiti u Kušanovu filmu. Oni su takozvani mnogo kraće zbog zanimljivih zgoda i glumci „s ulice“ što znači da do tada nisu imali događaja. glumačkoga iskustva. Vrijeme radnje su

Prema reakcijama publike na kraju filma, zaključujem da je ovo jedan uspješan projekt književne adaptacije te se nadam da će ga odgledati još mnoge generacije.

Patrik Bolković, 7. razred

Luka Travičić, 3. razred

12 Maria Tulia Škabić, 7. razred 37 12 37

EUROPSKI DAN JEZIKA

Obilježen Europski dan jezika suradnjom učiteljica stranih jezika ČOVJEKDana 26.rujna VRIJEDI 2011. ONOLIKO godine KOLIKO obilježili JEZIKA smo GOVORI u Prva je skupina izradila plakat sa svim našoj školi Europski dan jezika. Učiteljice europskim državama, njihovim glavnim njemačkoga i engleskoga jezika razgovarale gradovima i jezicima koji se u njima govore. su s učenicima o važnosti učenja stranih Druga je skupina pokušala odgonetnuti kako jezika kao i o mogućnostima koje im pruža se na deset stranih jezika kaže „Dobar dan“ poznavanje stranih jezika. Svi smo se složili te je svoje rezultate također prikazala u s dobro poznatom izrekom da čovjek vrijedi obliku zanimljivog plakata. onoliko koliko jezika govori. ANKETIRANJE MJEŠTANA ISTRAŽIVAČKI RAD Učenici 7. razreda pripremili su upitnik o Učenici od 5. do 8. razreda na različite su stranim jezicima kojim su anketirali mještane načine doprinijeli obilježavanju ovog za nas Krnice koji su izrazili zadovoljstvo što se u iznimno važnoga dana. Svaki je razred dobio našoj osnovnoj školi uče tri strana jezika. određeni zadatak. Učenici 5. razreda istražili O EUROPSKOJ UNIJI su u kojim se zemljama govori njemačkim Osmaši su istraživali o postanku Europske jezikom, glavne gradove tih zemelja i unije, o njezinim zemljama članicama te o pripadajuće zastave. Zatim su raspravljali o nastanku himne Europske unije. Razgovarali stranim jezicima u našoj školi, koji im je jezik su o važnosti učenja stranih jezika kao ulog najlakši, a koji najteži te koliko su zadovoljni u svoju budućnost. svojim znanjem određenoga stranog jezika. Učenici 6. razreda radili su u dvije skupine.

DRUGAČIJI SAT NJEMAČKOGA JEZIKA

Danas smo imali nešto drugačiji sat njemačkoga jezika. Nismo ga proveli u učionici, već smo izašli van na trg u Krnici gdje smo anketirali mještane povodom Europskog dana jezika. Anketa je sadržavala deset pitanja o stranim jezicima- koje jezike govore, koje najčešće koriste i čuju u svojoj neposrednoj okolini, što misle o učenju više stranih jezika u osnovnoj školi...

Na temelju dobivenih odgovora donijeli smo sljedeće zaključke:

-stariji ispitanici učili su u osnovnoj -u svojoj neposrednoj okolini školi samo jedan strani jezik, dok su ispitanici najčešće čuju talijanski i mlađi ispitanici učili uglavnom dva, njemački jezik a neki i tri strana jezika -većina ispitanika odobrava učenje -većina starijih ispitanika najbolje tri strana jezika već u osnovnoj se služi talijanskim jezikom, a mlađi školi te se slažu da s učenjem engleskim jezikom stranih jezika treba početi što prije.

Tulia Škabić i Patrik Bolković, učenici 7. razreda

39 11 Izrada plakata Prezentacija plakata 38 11

Nastup na otvorenju knjižare “Petit“ (Histria Croatica) na Trgu sv. Tome u Puli i susret s Pita učiteljica Ivicu: Tata kaže Perici: Žali se Janko Perici: književnikom -Koja je oznaka za vodu? -Dat ću ti 10 kuna svaki -Mama se naljutila na mene Mladenom Kušecom -H2O dan ako ćeš vježbati zbog nečega što uopće -A što znači sviranje na klaviru. nisam učinio! šum H2O+H20+H2O? Perica mu odgovara: šumee gdje gdje smo smo nastupi nastupilili na Bavarskona Bavarskoj--istarskoj -Da? O čemu se radi? -Hmmm… Pa poplavu! -Ali tata, susjed Marko mi istarskojvečeri. Prije večeri. -O domaćoj zadaći. daje 15 kuna samo da NAŠ KUD BORAVIO JE U NJEMAČKOJ NA ne sviram! TRADICIONALNOJ FOLKLORNOJ SMOTRI Prije toga posjetili smo i bavarsku metropolu Viče učitelj na Ivicu: „DRUM HERUM“ toga posjetili smo i bavarsku metropolu München te razgledali centar i znameniti -Znaš li da je Abraham Pita učiteljica Ivicu PUT PUTUJEMO, ISTRU PREDSTAVLJAMO Marienplatz. Nakon toga uslijedilo je Lincoln u tvojim godinama Puno smo slušali o Njemačkoj, ali da ćemo -Ivice, nabroji mi neke poznate razgledavanje poznatog stadiona Alianz bio odlikaš? je ove godine i posjetiti, o tome nismo Arene na kojemu se svega nekoliko dana osobe. mogli ni sanjati. Ipak, zahvaljujući KUD-u prije odigrala vrlo važna utakmica –finale Ivica mu na to odgovori: -Ronaldo, Falcao, Pepe… „Mate Balota“ iz Raklja i gospodinu Damiru Lige prvaka. Ne treba naglašavati da su -A znate li to da je on u vašim -A što je s Mozartom, Bachom… Bedrini, koji je bio naš domaćin u dečki bili oduševljeni viđenim. godinama bio predsjednik? -Učiteljice, ne znam rezervne igrače. Njemačkoj, san je postao java. Na put u PASSAU – GRAD NA TRI RIJEKE Njemačku krenuli smo 24. svibnja 2012. Drugi smo dan posjetili Passau, grad na tri godine u kasnim večernjim satima. Čekao rijeke koji se nalazi na samoj granici s Učitelj prozove malog Ivicu: Dođe Ivica iz škole i kaže tati: nas je nastup u bavarskom gradu Regenu u Austrijom. Tamo smo imali priliku vidjeti i -Konjugiraj glagol „ići“ u -Tata, tata, danas sam jedini kojem se već godinama održava jedna od čuti najveće orgulje na svijetu. prezentu! znao odgovor na pitanje najvećih folklornih smotri južne Njemačke OPROŠTAJ I POVRATAK KUĆI poznata pod nazivom“ Drum herum“. Naš -Ja idem…ti ideš…on ide… učiteljice… Zadnjeg smo se dana oprostili od naših se KUD predstavio plesom i pjesmama pa ljubaznih domaćina nakon zajedničke mise -Malo brže, Ivice, -Koje je pitanje bilo? je tako mnogobrojnoj njemačkoj publici na kojoj je svirao i naš Patrik Bolković, previše odugovlačiš! -Tko je razbio prozor? uspio dočarati dio naše bogate tradicije. učenik 7.razreda. -Mi trčimo, vi trčite, oni trče. Učenici su se, osim plesom, predstavili i na Malo razgledavanja znamenitosti, puno Pripremila: Anđela Knapić, 6. razred njemačkome jeziku s nekoliko pjesama i zabave, plesa i ta su nam tri dana u recitacija. Njemačkoj naprosto proletjela. Vratili smo ODUŠEVLJENI VIĐENIM se kući bogatiji za jedno novo iskustvo. Bili smo smješteni u prekrasnome Uredništvo mjestašcu Bischofsmaisu usred Bavarske

Ako me baciš,

razbit ću se. Ako mi se nasmiješiš, Alianz Arena uzvratiti ću osmijeh. Znameniti Marienplatz Tko sam ja?

(Zrcalo)

Naše učiteljice Zrcalo

(Školica)

Nastup u Bischofsmaisu Što ga više ima,

to ga manje vidiš. Što je to? Vesela povorka u nošnjama (Mrak)

Mrak (Bura) 10 38 U autobusu je uvijek veselo 10 39

UNSERE KLASSENREISE

Am 24. April macht meine Klasse eine Reise Nächsten Tag fahren wir nach Split. Dort

nach Dalmatien. Wir bleiben dort vier Tage. besichtigen wir alle bekanntesten

Napokon je došao i taj dugo očekivani dan-24. dan bio rezerviran za posjet Omišu. Vožnja Mit uns fahren noch drei anderen Schulen: Sehenswürdigkeiten (Peristil, den travnja 2012. godine. Učenici sedmoga i osmoga Cetinom bila je zaista nešto posebno te mi se Marčana, Svetvinčenat und Veruda. Am Diokletianpalast, die Kirche st. Duje...), aber razreda naše škole krenuli su zajedno s još tri urezala u pamćenje. Nakon toga otišli smo u ersten Tag fahren wir nach Nin und Zadar. das, was am interessantesten war, ist das škole na ekskurziju. Krenuli smo autobusom oko razgledavanje Trogira. Kud Mate Balota Die beiden Städte sind wunderschön. In Stadion Poljud. osam ujutro. Bili smo dobro raspoloženi, vrijeme Sljedeći dan proveli smo u Splitu. To je također Narodna nošnja Roženice ČakavskiZadar sabor sehen u Žminju wir die Kirche st. Donat, die je bilo lijepo i sve je obećavalo nezaboravan Und schon kommt der letzte Tag-zu schnell prekrasan grad u kojem smo posjetili Peristil, Na 44. Saboru čakavskoga pjesništva govorila Pastiricu, stihove Mate Balote, a Nikola Zizoski, 3. razred Jan Peruško, 3. razred grösste Strasse Kalelarga, die Meeresorgel izlet. Vožnja je bila dugačka, ali stigli smo do sudjelovale su Karla Peruško i Deborah Deborah...wir svojemüssen literarno leider ostvarenje, nach Hause Babin fahren. pas. Aber Dioklecijanovu palaču, Katedralu sv. Duje i Catela, učenice šestoga razreda. Karla je cilja. Najprije smo posjetili Nin gdje smo imali und die Promenade. Danach haben wir frei Ča Arheološki muzej. Uzbuđenje je raslo kako smo zuerst besuchen wir noch Šibenik und den priliku vidjeti poznatu solanu te Grgura und jeder kann etwas für sich finden.Am Ča bin stija? se približavali Poljudu. Svi smo bili oduševljeni Nationalpark „Die Krkawasserfälle“. Ninskog. Svi smo željeli dotaknuti njegov palac Ka lipota na nebu! Još ne znan. viđenim. Abend kommen wir in Trogir, wo wir alle drei u nadi da će Ča nam bin semoga? ispuniti i pokoja želja. Karijola Peteh In den Abendstunden sind wir wieder in Još pensan. Nächte schlafen. Babin pas Četvrti dan je brzo stigao. Približavao se kraj Zatim smo krenuli prema Zadru. Taj me je grad Moja karijola Krnica. Müde, aber mit schönen Erinnerungen Kud bin poša? putovanja. Bili smo pomalo žalosni. Tugu su Am zweiten Tag besuchen wir Omiš. Das ist očarao na prvi pogled, a sve ono što jetežak život je imala. Svako jutro binsmije ich endlich se suncu. wieder zu Hause. Ča bin bija? Svakemu je prvi se budi. nakratko otjerali posjet Šibeniku i predivnom eine kleine Stadt im Mitteldalmatien und es uslijedilo, samoJoš je ne potvrdilo znan, moja očekivanja. pomogla: Sa svojon kanton Marko Valić, 8.razred (prošlogodišnji) ča bin stija. didu ordenjenacionalnom voziti, parku Slapovimajutro Krke. pozdravi Vozeći se Prošetali smo Kalelargom, vidjeli Pozdrav Suncu, ist sehr schön. Besonders schön war die babi isti blagu nositi, dok još spe prema kući, razmišljala sam o protekla četiri Morske orgulje,Ča crkvu se čude sv. Donata i zadarsku a dicu po kortu kokoše i ljudi. Deborah,DeborahFahrt auf Karla i Karla dem i učiteljice s Flussučiteljicom Cetina. kad to rečen? peljati.dana koja su bila puna novihNa ogradu saznanja, skoči. ali i katedralu. Nakon razgledavanja grada dobili Kako da su Sad nima piture Zapre oči i zakanta. smijeha, zabave i druženja pa mogu sa već su roženicama te kulture te smo slobodno vrijemeoni znali, pa je svatko mogaoi kolo njoj je prazno. Lipi peteh Folklor i tradicija duži niz godina sastavni dio na taj način njeguju i čuvaju na taj način bolje upoznaju ča bi stili, Stoji u kantunusigurnošću reći da ovaj izletmoga suseda. neću nikada pronaći ponešto za sebe. naše škole. U školi postoje kulturnu baštinu svoga sebe, ali i razvijaju poštovanje kud bi pošli, i brižna pensa zaboraviti. dvije folklorne skupine:mlađa zavičaja. Plesnim koracima za druge i drugačije, kad su bili kako je u mladosti Alex Ocelić, 6. Predvečer smo se smjestili u hotel. U hotelu (obuhvaća učenike od prvoga podučava ih koreograf Stevo socijaliziraju se i uče uvako mali. lipo živila. razred Tulia Škabić, 7. razred do trećega razreda) i starija Celić, dok je za svirku toleranciji pa se tako „Medena“ prespavali smo sve tri noći. Drugi je (učenici od četvrtoga do zadužen Mladen Buić. Pored pripremaju za budući život u Alex Ocelić, 6. Sara Tomišić, 6. razred sedmoga razreda). Učenici upoznavanja svoje tradicije, zajednici i izvan škole. Uz razred učenici na raznim nastupima i druženje i zabavu obogaćuju uče tradicionalne istarske putovanjima upoznaju i druge se novim iskustvima.. plesove, uče svirati na

SUDJELOVANJE NA 46. ĐAKOVAČKIM VEZOVIMA Vožnja Cetinom, Omiš Šetnja Trogirom Mlađa Hrvatske, Ive Josipovića, na Pantovčaku. folklorna Predsjednik je uživao u svirci i plesu naših skupina imala mladih folkloraša. je čast sudjelovati na 46. đakovačkim

Rasplesani folkloraši vezovima, Poljud jednoj od Pozdrav Suncu,Zadar najpoznatijih folklornih manifestacija u Hrvatskoj koja se održala 1. srpnja 2012. godine.

Susret s predsjednikom Ivom Josipovićem Prije dolaska u Đakovo posjetili smo Hrvatski Lipo li je, lipo li je… Maximilian Peruško, 3. razred sabor te bili gosti kod predsjednika Republike Hajde da ludujemo…

38 9 4 40 8 9 41

UNSERE KLASSENREISE

Am 24. April macht meine Klasse eine Reise Nächsten Tag fahren wir nach Split. Dort

nach Dalmatien. Wir bleiben dort vier Tage. besichtigen wir alle bekanntesten

Napokon je došao i taj dugo očekivani dan-24. dan bio rezerviran za posjet Omišu. Vožnja Mit uns fahren noch drei anderen Schulen: Sehenswürdigkeiten (Peristil, den travnja 2012. godine. Učenici sedmoga i osmoga Cetinom bila je zaista nešto posebno te mi se Marčana, Svetvinčenat und Veruda. Am Diokletianpalast, die Kirche st. Duje...), aber razreda naše škole krenuli su zajedno s još tri urezala u pamćenje. Nakon toga otišli smo u ersten Tag fahren wir nach Nin und Zadar. das, was am interessantesten war, ist das škole na ekskurziju. Krenuli smo autobusom oko razgledavanje Trogira. Kud Mate Balota Die beiden Städte sind wunderschön. In Stadion Poljud. osam ujutro. Bili smo dobro raspoloženi, vrijeme Sljedeći dan proveli smo u Splitu. To je također Narodna nošnja Roženice ČakavskiZadar sabor sehen u Žminju wir die Kirche st. Donat, die je bilo lijepo i sve je obećavalo nezaboravan Und schon kommt der letzte Tag-zu schnell prekrasan grad u kojem smo posjetili Peristil, Na 44. Saboru čakavskoga pjesništva govorila Pastiricu, stihove Mate Balote, a Nikola Zizoski, 3. razred Jan Peruško, 3. razred grösste Strasse Kalelarga, die Meeresorgel izlet. Vožnja je bila dugačka, ali stigli smo do sudjelovale su Karla Peruško i Deborah Deborah...wir svojemüssen literarno leider ostvarenje, nach Hause Babin fahren. pas. Aber Dioklecijanovu palaču, Katedralu sv. Duje i Catela, učenice šestoga razreda. Karla je cilja. Najprije smo posjetili Nin gdje smo imali und die Promenade. Danach haben wir frei Ča Arheološki muzej. Uzbuđenje je raslo kako smo zuerst besuchen wir noch Šibenik und den priliku vidjeti poznatu solanu te Grgura und jeder kann etwas für sich finden.Am Ča bin stija? se približavali Poljudu. Svi smo bili oduševljeni Nationalpark „Die Krkawasserfälle“. Ninskog. Svi smo željeli dotaknuti njegov palac Ka lipota na nebu! Još ne znan. viđenim. Abend kommen wir in Trogir, wo wir alle drei u nadi da će Ča nam bin semoga? ispuniti i pokoja želja. Karijola Peteh In den Abendstunden sind wir wieder in Još pensan. Nächte schlafen. Babin pas Četvrti dan je brzo stigao. Približavao se kraj Zatim smo krenuli prema Zadru. Taj me je grad Moja karijola Krnica. Müde, aber mit schönen Erinnerungen Kud bin poša? putovanja. Bili smo pomalo žalosni. Tugu su Am zweiten Tag besuchen wir Omiš. Das ist očarao na prvi pogled, a sve ono što jetežak život je imala. Svako jutro binsmije ich endlich se suncu. wieder zu Hause. Ča bin bija? Svakemu je prvi se budi. nakratko otjerali posjet Šibeniku i predivnom eine kleine Stadt im Mitteldalmatien und es uslijedilo, samoJoš je ne potvrdilo znan, moja očekivanja. pomogla: Sa svojon kanton Marko Valić, 8.razred (prošlogodišnji) ča bin stija. didu ordenjenacionalnom voziti, parku Slapovimajutro Krke. pozdravi Vozeći se Prošetali smo Kalelargom, vidjeli Pozdrav Suncu, ist sehr schön. Besonders schön war die babi isti blagu nositi, dok još spe prema kući, razmišljala sam o protekla četiri Morske orgulje,Ča crkvu se čude sv. Donata i zadarsku a dicu po kortu kokoše i ljudi. Deborah,DeborahFahrt auf Karla i Karla dem i učiteljice s Flussučiteljicom Cetina. kad to rečen? peljati.dana koja su bila puna novihNa ogradu saznanja, skoči. ali i katedralu. Nakon razgledavanja grada dobili Kako da su Sad nima piture Zapre oči i zakanta. smijeha, zabave i druženja pa mogu sa već su roženicama te kulture te smo slobodno vrijemeoni znali, pa je svatko mogaoi kolo njoj je prazno. Lipi peteh Folklor i tradicija duži niz godina sastavni dio na taj način njeguju i čuvaju na taj način bolje upoznaju ča bi stili, Stoji u kantunusigurnošću reći da ovaj izletmoga suseda. neću nikada pronaći ponešto za sebe. naše škole. U školi postoje kulturnu baštinu svoga sebe, ali i razvijaju poštovanje kud bi pošli, i brižna pensa zaboraviti. dvije folklorne skupine:mlađa zavičaja. Plesnim koracima za druge i drugačije, kad su bili kako je u mladosti Alex Ocelić, 6. Predvečer smo se smjestili u hotel. U hotelu (obuhvaća učenike od prvoga podučava ih koreograf Stevo socijaliziraju se i uče uvako mali. lipo živila. razred Tulia Škabić, 7. razred do trećega razreda) i starija Celić, dok je za svirku toleranciji pa se tako „Medena“ prespavali smo sve tri noći. Drugi je (učenici od četvrtoga do zadužen Mladen Buić. Pored pripremaju za budući život u Alex Ocelić, 6. Sara Tomišić, 6. razred sedmoga razreda). Učenici upoznavanja svoje tradicije, zajednici i izvan škole. Uz razred učenici na raznim nastupima i druženje i zabavu obogaćuju uče tradicionalne istarske putovanjima upoznaju i druge se novim iskustvima.. plesove, uče svirati na

SUDJELOVANJE NA 46. ĐAKOVAČKIM VEZOVIMA Vožnja Cetinom, Omiš Šetnja Trogirom Mlađa Hrvatske, Ive Josipovića, na Pantovčaku. folklorna Predsjednik je uživao u svirci i plesu naših skupina imala mladih folkloraša. je čast sudjelovati na 46. đakovačkim

Rasplesani folkloraši vezovima, Poljud jednoj od Pozdrav Suncu,Zadar najpoznatijih folklornih manifestacija u Hrvatskoj koja se održala 1. srpnja 2012. godine.

Susret s predsjednikom Ivom Josipovićem Prije dolaska u Đakovo posjetili smo Hrvatski Lipo li je, lipo li je… Maximilian Peruško, 3. razred sabor te bili gosti kod predsjednika Republike Hajde da ludujemo…

38 9 4 40 8 9 41

ŠTERNA PAŠTURE DOBAR DAN , ISTRA-DOBAR DAN, ČEŠKA Rita Bogati Pantelić, Ja dida nis pozna, San pita jedan dan: ROŽENICE I BALUN međunarodna suradnja istovremenih projekata u maŠKOLA mi je baba- NOSITELJ povidala AKTIVNOSTI U3.razred PROMICANJU ZAVIČAJNIH„Ma ča to u konobi visi?“ kako je uno vrime teško bilo Gleda san, ma nisan zna. Kad roženic VRIJEDNOSTI I KNJIŽEVNOGA DJELA MATE BALOTE dviju škola. obje škole pod nazivom dok se šterna naša kopala. Kamo se to stavi? U vrijeme «Dobar dan, Istra» i Karijole pune grot su peljali, Ispred Crkve svakaNa kega škola ubisi? održavanjazačuje ovih se aktiv glas,nosti Učenici i učitelji sve na ruke delali, prikazuje dioMati sesvojega smijala, «Dobar dan, Češka» ugošćujemoplesači zajno učenike naše škole bili su na pikun i lopatu uzeli... stvaralaštvababa se za i glavu osobitosti čapala, drugih škola. uzvratnom gostovanju u Učenici naše škole Teško je to vrime bilo. glazbenoga i jezičnogača to izričajane znan, u kolo skoče, Kad se na kraju grlić stavija, svoga krajača forši (narodni nikad napjevi, viti neću, Osnovnoj školi Rudolfa su, u didaktički Uz učenike riječke fešta se sprid hiže učinila plesovi, bogatstvokako se kličaknarodnih ubrne ulove svoj par. Haseka u Češkoj. Time je osmišljenom programu koji i ontar se Boga molilo i pašture kravan stave, nošnji, svirke na starim Ekonomske škole Mije da daž čuda dan pada da pomanje teču. nastavljena međunarodna se događao u Češkoj, glazbalima, sviranje na Mirkovića, učenike kako bi se šterna z vodon suradnja dviju škola, čime predstavljali svoju zemlju, orguljama u crkvi, blagdanska Vrte se tako „osan dan“! napunila. Alex Ocelić,6. razred Osnovne škole "Mate je našim učenicima svoj zavičaj i svoju školu te hrana, prodajna izložba Alex Ocelić,6.razred Balota" iz Buja, OŠ učeničkih radova nastalih omogućeno neposredno su brojnim radionicama u Gračani iz Zagreba i prethodnih dana u Kad svirka fini, upoznavanje s drugim školi i muzeju, zajedno sa Ivona 3.razred Teković, radionicama, druženje učenika, Lukovdola te učenike Škole kulturama, što će ujedno češkim učenicima, razvijali svi pod ložu sidu, učitelja, mještana, gostiju, za odgoj i obrazovanje iz biti i doprinos svoju kreativnost, stjecali Balotine obitelji). Pule, Žminja i susjednih još jenu zakantaju, razumijevanju među nova prijateljstva i škola Barban i Divšići, u Rekonstrukcija istarske svadbe narodima i u konačnici upoznali kulturno- i još jenu zakantaju, od prije dvjesto godina nosila Projektu su sudjelovali i temelj suživota ljudi. povijesne znamenitosti je u sebi sve elemente učenicipa Osnovne se kuntenti škole R. Nastavak suradnje naše i Češke. tradicionalnoga vjenčanja, od svečanog obreda, Haseka iz češkoga grada do drugega puta, narodne pjesme i svirke, narodne nošnje, prstenja češke škole došao je do Svake školske godine krajem rujna Osnovna škola Jablonca nad Nisou, čime i zdravice i, kako narod kaže «sve je bilo po izražaja i u dan održavanja Vladimira Nazora iz Krnice organizator je projekta rastaju. užanci». je ostvarena i posvećenih znanstveniku i književniku Miji Anđela Knapić, 6.razred Mirkoviću -Mati Baloti te na ovaj način raznolikim Ivona Teković, 3. razred 3. razred sadržajima postaje nositelj aktivnosti vezanih za Nikolina Peruško, 3. razred Maja Blašković, promicanje Balotina književna djela, zavičajnih ULIKA-ROŽENICA vrijednosti, ali i susretanja, povezivanja i zbližavanjaRAKLJANSKI ljudi i krajeva. LONCI Moj did ima veliki maslinik u ken Zasvirija je roženicu i sva fameja se najkuntentije provodi svoje vrime. razveselila i zakantala oko njega. Uživala Uz hodočašćeJa živin Stazama u Raklju. dragoga Rakalj kamena, je malo Tijmistoesne ko se prodavati. Lonci se nisu prodavali za šolde, Ni lako delati u njemu. Triba kopati, san slušajući staru kantu i svirku na zemlje ismistilo Međunarodne zgora Raškega kiparske kanala.Od kolonije vajka do je nego za miru. Za jedan lonac dobili bi šenice, zalivati, čistiti i ulike pobrati. roženici. Rakalj bija poznat po čuda tega. žita, muke ili frmentuna unuliko koliko bi u Staroga Raklja i brda svete Agneze, odakle se U Raklju se rodija veliki pisac Mate Balota. njega moglo stati. Čuda puti su učinili veliki put Za jenu uliku posaditi triba veliku škulju, u Kad je finuja sviriti, pita me je ko znan pružaju prekrasni panoramski vidici prema toj našoj, škakljivoj zemlji skopati. kako se roženica dela. Ja to nisan znala i Zgora Pedrole je mala crikva svete Agnije od da bi kambijali jedan lonac za hranu. Lonci se Prag kvarnerskimke je otocima, najlipši Labinšćinipogled na imore najjužnijem i cilu Labištinu. rtu nisuNikolina delali Peruško, samo za 3. prodavati.razred U njin se i Jenega dana pokle jakega vitraRadionice pošli smo zamolila san ga da mi on to povida. Otkrija Istre, PoznatKamenjaku, je po ten ča je u Raklju bilo čuda kuhalo. Na ognjištu su visile komoštre na ke bi moj did i ja u maslinik, staru uliku viti. mi je da se najbolja roženica dela od drva učenici pomoraca sudjeluju mež u kima je bija i moj did. Ma se ubisija lavić i po cile bi se dane kuhalo, Kad san je pogledala, zajno san se masline. svejeno, Rakalj je bija i usta poznat po najviše domaća manestra. Moja baba vajka rastužila jer je vitar najlipšu granu Sad mi je bilo jasno ča ona prekinuta glazbenim, likovnim i rakljanskin lonci. kušelja da ni manestre do une iz pravega prekinuja. grana od ulike u didovoj konobi dela. literarnim aktivnostima Rakljanski lonci delali su se od gnjile i solena. rakljanskega lonca. Moren reći da je napro Did je tišija i uliku i mene. Uza je prekinutu Čeka u tišini majstora ki će je u prekrasnu koje se Zaodvijaju učiniti jedanna lonac tribalo je čuda truda. dobra i da ima sve gušte. granu i stavija u konobu sušiti. U ten roženicu pretvoriti, ka će „na svaken prostorimaNajprije oko crkvice. se hodilo na Blaz najti gnjilu i solen. Danas malo ki kuha u takovin lonci. Ljudi hi momentu nisan kapila ča će mu u konobi samlju i na svaken piru“ ljude uveseljavati i Kad bi se to donilo doma, morala se učiniti danas drže po hižami za kumparšu i da nas stara prekinuta grana. Reka mi je da će kuntentivati. pašta ku su žene peštale z nogami. Kad se domisle kako se nikad živilo. pašta učinila, stavljalo se na vitlo ko se vrtilo i Rakljanski lonac je bija i usta simbol ona jenega dana čuda njih raskuntentati, a tako malo po malo bi doša lonac. siromaštva. Ustali su samo lipi rikordi na sada neka gren u hižu po njigovu staru Pokle tega lonce je tribalo speći. Pekli su se u teške, ali sritne dane mladosti moje babe. roženicu. Anđela Knapić,6. razred pećima. Kada su se spekli, stavljali su se na Stavija je pisak u dec bilega vina namočiti, voziće ke su vukli tovari i hodilo se po ciloj Istri Deborah Catela,6. razred a ono ča pisak ni upija, did je popija. Koraleki Liberec

6 7 42 6 7 43

ŠTERNA PAŠTURE DOBAR DAN , ISTRA-DOBAR DAN, ČEŠKA Rita Bogati Pantelić, Ja dida nis pozna, San pita jedan dan: ma mi je baba povidala 3.razred „Ma ča to u konobi visi?“ međunarodna suradnja istovremenih projekata u kako je uno vrime teško bilo Gleda san, ma nisan zna. dviju škola. obje škole pod nazivom dok se šterna naša kopala. Kamo se to stavi? U vrijeme «Dobar dan, Istra» i Karijole pune grot su peljali, Na kega ubisi? održavanja ovih aktivnosti Učenici i učitelji sve na ruke delali, Mati se smijala, «Dobar dan, Češka» ugošćujemo učenike naše škole bili su na pikun i lopatu uzeli... baba se za glavu čapala, Teško je to vrime bilo. ča to ne znan, drugih škola. uzvratnom gostovanju u Učenici naše škole Kad se na kraju grlić stavija, ča forši nikad viti neću, Osnovnoj školi Rudolfa su, u didaktički fešta se sprid hiže učinila kako se kličak ubrne Uz učenike riječke Haseka u Češkoj. Time je osmišljenom programu koji i ontar se Boga molilo i pašture kravan stave, Ekonomske škole Mije da daž čuda dan pada da pomanje teču. nastavljena međunarodna se događao u Češkoj, Mirkovića, učenike kako bi se šterna z vodon suradnja dviju škola, čime predstavljali svoju zemlju, napunila. Alex Ocelić,6. razred Osnovne škole "Mate je našim učenicima svoj zavičaj i svoju školu te Alex Ocelić,6.razred Balota" iz Buja, OŠ omogućeno neposredno su brojnim radionicama u Gračani iz Zagreba i upoznavanje s drugim školi i muzeju, zajedno sa Lukovdola te učenike Škole kulturama, što će ujedno češkim učenicima, razvijali za odgoj i obrazovanje iz biti i doprinos svoju kreativnost, stjecali Pule, Žminja i susjednih razumijevanju među nova prijateljstva i škola Barban i Divšići, u narodima i u konačnici upoznali kulturno- Projektu su sudjelovali i temelj suživota ljudi. povijesne znamenitosti učenici Osnovne škole R. Nastavak suradnje naše i Češke. Haseka iz češkoga grada češke škole došao je do

Jablonca nad Nisou, čime izražaja i u dan održavanja je ostvarena i

Ivona Teković, 3. razred Nikolina Peruško, 3. razred

RAKLJANSKI LONCI

Ja živin u Raklju. Rakalj je malo misto ko se prodavati. Lonci se nisu prodavali za šolde, smistilo zgora Raškega kanala.Od vajka je nego za miru. Za jedan lonac dobili bi šenice, Rakalj bija poznat po čuda tega. žita, muke ili frmentuna unuliko koliko bi u U Raklju se rodija veliki pisac Mate Balota. njega moglo stati. Čuda puti su učinili veliki put Zgora Pedrole je mala crikva svete Agnije od da bi kambijali jedan lonac za hranu. Lonci se Prag ke je najlipši pogled na more i cilu Labištinu. nisuNikolina delali Peruško, samo za 3. prodavati.razred U njin se i Radionice Poznat je po ten ča je u Raklju bilo čuda kuhalo. Na ognjištu su visile komoštre na ke bi pomoraca mež kima je bija i moj did. Ma se ubisija lavić i po cile bi se dane kuhalo, svejeno, Rakalj je bija i usta poznat po najviše domaća manestra. Moja baba vajka rakljanskin lonci. kušelja da ni manestre do une iz pravega Rakljanski lonci delali su se od gnjile i solena. rakljanskega lonca. Moren reći da je napro Za učiniti jedan lonac tribalo je čuda truda. dobra i da ima sve gušte. Najprije se hodilo na Blaz najti gnjilu i solen. Danas malo ki kuha u takovin lonci. Ljudi hi Kad bi se to donilo doma, morala se učiniti danas drže po hižami za kumparšu i da nas pašta ku su žene peštale z nogami. Kad se domisle kako se nikad živilo. pašta učinila, stavljalo se na vitlo ko se vrtilo i Rakljanski lonac je bija i usta simbol tako malo po malo bi doša lonac. siromaštva. Ustali su samo lipi rikordi na Pokle tega lonce je tribalo speći. Pekli su se u teške, ali sritne dane mladosti moje babe. pećima. Kada su se spekli, stavljali su se na voziće ke su vukli tovari i hodilo se po ciloj Istri Deborah Catela,6. razred Koraleki Liberec

6 6 43

ući i u crkvu, dočekat će te svetica s janjcem na Dragi Balota! dlanu, zaštitinica Staroga Raklja, a njen se dan slavi 21. siječnja.

Stigneš li u Rakalj krajem rujna, pridruži nam se VOZIĆ KAŽUN jer ćeš uz zvukove roženica i s mnogo djece Misto auta hodočastiti na naš Vidikovac. Moći ćeš čuti staru Na srid njive sam. Oko njega ne teču vozija je. narodnu pjesmu, zaplesti balun, a možeš ovce, Jako važan pogledati i izložbu. Tu se sklapaju mnoga bija je. Ni pastir se u njemu ne skriva. prijateljstva i svi koji jednom dođu, vraćaju se. Težakima Nidan na njega ne pensa, pomagati je volija. U posljednje vrijeme obavljaju se ovdje i Dobro srce Samo mu kakov vjenčanja.Kazivanje stihova na grobu M. Balote je krija. tić zakanta. Fameji Pišem Vam Tvoj ovo prvi pismo dojam da bit će Vam kao da kažem si stigao koliko na kraj sam Deborah Catela,6. razred hranu je nosija. oduševljena svijeta. Vašim Od pjesmama.prekrasnog pogleda Puno zastat sam će ti ih da h. puta Vero se strudija. Lonac - simbol Raklja Kiparska kolonija Kao na dlanu imaš gotovo cijeli Raški kanal, vidiš i Vidikovac s kojega se pruža najljepši pogledpročitala i izlazak ponosna u Kvarner. sam kad Plavi ih se moguovdje more recitirati poput u Anđela Knapić, 6.razred Vašu čast. Svaki put kada šetam poredbisera, crkvevijuga, svetemami Agnije,. Male netaknute gledam uuvale Raški Ako te put nanese u Rakalj, Castellnuovo posložile se jedna do druge kao sestrice: Prašča d' Arsa, na jugoistočnoj obali Istre nad Raškim draga, Sveti Mikula, Luka, Kalavojna, Drinak, zaljev i u strme stijene, a sve miriše na kadulju i smilje,sjetim se Vaših kanalom i rodno mjesto književnika Mate Balote, Provaža, Belanovica-uvalice-prekrasno djelo pjesama „Pramaliće“, „Pastirica“ i „Šparoge“. Ali, ipak, najjači dojam na ULIKA pozdravit će te palača mletačke obitelji Loredani iz prirode, čisto i nevino poput djevojčice, netaknuto 1637. godine. Predahni na placi ispod murve, a od ljudskih ruku, pravo odmorište umornome mene je ostavila pjesma „Dvi daske“. Njeni me stihovi svaki put dirnu i Ti dub od prije miljar lit, onda slijedi istočnu stranu, prošetaj i proći ćeš namjerniku. pored crkvenapune Blažene oči Djevice suzama. Marije Svaki i pr stiheko vodi me u vrijeme teškoga života, siromaštva i ti dub s kin se zgojia moj did, moj utac i Bolovana. patnje.Slijedi putokaz Nisam Sveti VasMiku la imala i već će prilike ti upoznati,Za lijepoga vr aliemena to s Vidikovca pokušavam puca prekopogled Vašihdo ja, se ovdje početi otvarati prave razglednice: crtež krničke uvale, peruškačke strane, Duge uvale, Najljepši vidikovac Ništa bez svirke Labinštine djela. preko Kanala, Drago bjelinami je Koromač da Vamna, mogu reći Budave, da Vaša Marlere djela pa sve žive do najjužni međujeg namarta dub pun trudega življenja, i plesa vrhovi Velebita ponad Cresa, crta doticanja Neba i našega poluotoka, do Kamenjaka. Preko vidjet generacijama. Svake jeseni učenici i učitelji naše škole s ponosom dub pun dobrega ulja. Zemlje. Ali to je samo početak bajke koja te čeka i ćeš Cres s Osorom, Velebit, Ubež, Tunaricu i Koromačno, vrhove Labinštine i cestu koja vodi premaobilježavaju našemu Vidikovcu. Vaš rođendan. Posjećujemo Vašu rodnu kuću i grob i uz zvukove To je ulika u mojen kortu, povezuje Koromačno s Labinom i sva labinska Na roženica kraju zadnjih i stihove kuća, u predjeluVaših pjesama Belića živitemjesta u uznama, cestu. u našim mislima i srcima. to je ulika ka će tamo vajk biti Dvori i Štrnine, završava asfaltirana uska cesta i Vaša ćemo djela pamtiti cijeloga života.Lijepo je i noću doći na naš Vidikovac, osobito i moju dicu zgojiti. počinje bijeli makadamski put. Desno se stiže u kada su noći zvjezdane i vedre. Nemoj se bojati uvalu Kalavojna, nju ćeš sljedeći put posjetiti, Ivana Kostešić,6. razred trebalo bi nam izdvojiti vrijeme za susret s uvalom popeti na zidine po jakomeVaša, vjetru Deborahi nevremenu, Catela dobroga vina, ili kako joj stari Grci nadjenuše ime, mada će ti se učiniti kao da si se vratio među duhove stanovnika Staroga Raklja. Kala Voinos. Rita Bogati Pantelić, 3. razred

Do Svete Agnije prirodu upotpunjavaju Čuo sam izreku «Vidjeti Rim pa umrijeti». prekrasne kamene skulpture koje su se stopile s A ja vas pozivam «Dođite na naš Vidikovac! Učinit krajolikom. Bjelina kamena, primorsko raslinje, će vam se da ste na vrhu svijeta i da njegov vijugavi kameni suhozidi, miris smilja i kadulje kao najljepši dio držite na dlanu!» da su stvoreni za uživanje u blagim miomirisima. Naš je Vidikovac vječan! Ispred crkvice Hodat ćeš još oko dva kilometra, a onda Susret s Balotinom sestrom Zlatkom se lijevo uspni krivudavom strmom stazom do Luka Faraguna vidikovca svete Agneze (Agnije) koja već pet Noel Bodetić, 2. razred stoljeća krasiLiterarna brežuljak radionica Staroga Raklja nad morem i gospodari panoramskim vidicima. Oko crkvice nalaze se ostaci zidina koje su nekada ovdašnje Likovna radionica stanovnike štitile od nepozvanih gostiju. Možeš 5 4 44 4 5 45

ući i u crkvu, dočekat će te svetica s janjcem na Dragi Balota! dlanu, zaštitinica Staroga Raklja, a njen se dan slavi 21. siječnja.

Stigneš li u Rakalj krajem rujna, pridruži nam se VOZIĆ KAŽUN jer ćeš uz zvukove roženica i s mnogo djece Misto auta hodočastiti na naš Vidikovac. Moći ćeš čuti staru Na srid njive sam. Oko njega ne teču vozija je. narodnu pjesmu, zaplesti balun, a možeš ovce, Jako važan pogledati i izložbu. Tu se sklapaju mnoga bija je. Ni pastir se u njemu ne skriva. prijateljstva i svi koji jednom dođu, vraćaju se. Težakima Nidan na njega ne pensa, pomagati je volija. U posljednje vrijeme obavljaju se ovdje i Dobro srce Samo mu kakov vjenčanja.Kazivanje stihova na grobu M. Balote je krija. tić zakanta. Fameji Pišem Vam Tvoj ovo prvi pismo dojam da bit će Vam kao da kažem si stigao koliko na kraj sam Deborah Catela,6. razred hranu je nosija. oduševljena svijeta. Vašim Od pjesmama.prekrasnog pogleda Puno zastat sam će ti ih da h. puta Vero se strudija. Lonac - simbol Raklja Kiparska kolonija Kao na dlanu imaš gotovo cijeli Raški kanal, vidiš i Vidikovac s kojega se pruža najljepši pogledpročitala i izlazak ponosna u Kvarner. sam kad Plavi ih se moguovdje more recitirati poput u Anđela Knapić, 6.razred Vašu čast. Svaki put kada šetam poredbisera, crkvevijuga, svetemami Agnije,. Male netaknute gledam uuvale Raški Ako te put nanese u Rakalj, Castellnuovo posložile se jedna do druge kao sestrice: Prašča d' Arsa, na jugoistočnoj obali Istre nad Raškim draga, Sveti Mikula, Luka, Kalavojna, Drinak, zaljev i u strme stijene, a sve miriše na kadulju i smilje,sjetim se Vaših kanalom i rodno mjesto književnika Mate Balote, Provaža, Belanovica-uvalice-prekrasno djelo pjesama „Pramaliće“, „Pastirica“ i „Šparoge“. Ali, ipak, najjači dojam na ULIKA pozdravit će te palača mletačke obitelji Loredani iz prirode, čisto i nevino poput djevojčice, netaknuto 1637. godine. Predahni na placi ispod murve, a od ljudskih ruku, pravo odmorište umornome mene je ostavila pjesma „Dvi daske“. Njeni me stihovi svaki put dirnu i Ti dub od prije miljar lit, onda slijedi istočnu stranu, prošetaj i proći ćeš namjerniku. pored crkvenapune Blažene oči Djevice suzama. Marije Svaki i pr stiheko vodi me u vrijeme teškoga života, siromaštva i ti dub s kin se zgojia moj did, moj utac i Bolovana. patnje.Slijedi putokaz Nisam Sveti VasMiku la imala i već će prilike ti upoznati,Za lijepoga vr aliemena to s Vidikovca pokušavam puca prekopogled Vašihdo ja, se ovdje početi otvarati prave razglednice: crtež krničke uvale, peruškačke strane, Duge uvale, Najljepši vidikovac Ništa bez svirke Labinštine djela. preko Kanala, Drago bjelinami je Koromač da Vamna, mogu reći Budave, da Vaša Marlere djela pa sve žive do najjužni međujeg namarta dub pun trudega življenja, i plesa vrhovi Velebita ponad Cresa, crta doticanja Neba i našega poluotoka, do Kamenjaka. Preko vidjet generacijama. Svake jeseni učenici i učitelji naše škole s ponosom dub pun dobrega ulja. Zemlje. Ali to je samo početak bajke koja te čeka i ćeš Cres s Osorom, Velebit, Ubež, Tunaricu i Koromačno, vrhove Labinštine i cestu koja vodi premaobilježavaju našemu Vidikovcu. Vaš rođendan. Posjećujemo Vašu rodnu kuću i grob i uz zvukove To je ulika u mojen kortu, povezuje Koromačno s Labinom i sva labinska Na roženica kraju zadnjih i stihove kuća, u predjeluVaših pjesama Belića živitemjesta u uznama, cestu. u našim mislima i srcima. to je ulika ka će tamo vajk biti Dvori i Štrnine, završava asfaltirana uska cesta i Vaša ćemo djela pamtiti cijeloga života.Lijepo je i noću doći na naš Vidikovac, osobito i moju dicu zgojiti. počinje bijeli makadamski put. Desno se stiže u kada su noći zvjezdane i vedre. Nemoj se bojati uvalu Kalavojna, nju ćeš sljedeći put posjetiti, Ivana Kostešić,6. razred trebalo bi nam izdvojiti vrijeme za susret s uvalom popeti na zidine po jakomeVaša, vjetru Deborahi nevremenu, Catela dobroga vina, ili kako joj stari Grci nadjenuše ime, mada će ti se učiniti kao da si se vratio među duhove stanovnika Staroga Raklja. Kala Voinos. Rita Bogati Pantelić, 3. razred

Do Svete Agnije prirodu upotpunjavaju Čuo sam izreku «Vidjeti Rim pa umrijeti». prekrasne kamene skulpture koje su se stopile s A ja vas pozivam «Dođite na naš Vidikovac! Učinit krajolikom. Bjelina kamena, primorsko raslinje, će vam se da ste na vrhu svijeta i da njegov vijugavi kameni suhozidi, miris smilja i kadulje kao najljepši dio držite na dlanu!» da su stvoreni za uživanje u blagim miomirisima. Naš je Vidikovac vječan! Ispred crkvice Hodat ćeš još oko dva kilometra, a onda Susret s Balotinom sestrom Zlatkom se lijevo uspni krivudavom strmom stazom do Luka Faraguna vidikovca svete Agneze (Agnije) koja već pet Noel Bodetić, 2. razred stoljeća krasiLiterarna brežuljak radionica Staroga Raklja nad morem i gospodari panoramskim vidicima. Oko crkvice nalaze se ostaci zidina koje su nekada ovdašnje Likovna radionica stanovnike štitile od nepozvanih gostiju. Možeš 5 4 44 4 5 45

Danas se u toj uvali nalaze U našoj školi svake se Želja o zajedništvu među Učenici naše škole i svi gosti(OŠ tek srušeni ostaci vodenih godine 10. rujna KAŽUNI-VODNJAN narodima i želja o natjecanju svjetskemlinova kojiVeruda podsjećaju , OŠ na Veli vrhobilježava iz Pule Hrvatski te pet mladeži na sportskom a ne na bojnomburnu povijestosnovnih same uvale škola i V. Nazoraolimpijski Istarske dan cijelog područja. Nedavno Povodom 113. obljetnice rođenja Mate Balote „Mate Balota“ Nevije Gregorinić, Cvitka Brgića polju zaživjela je i u našoj školi. Tako županije ) natjecalizajedničkim su se u pješačenjem antičkim su se u uvali Blaz uzgajale svih učenika i učitelja na učenici i učitelji Osnovne škole Vladimira i Klaudija Knapića. je i zamisao o oživotvorenjudagnje i oštrigetogama zbog u toga dva najstarija olimpijska neko od zanimljivih Nazora - Krnica, djeca iz vrtića Vrtuljak iz Nakon groblja učenici i učitelji pješice su se plemenitogaNajviše uvučena i veličanstvenoga uvala u što je za sporta: uzgoj školjaka hrvanju (borba u parteru) i mjesta u bližemu Raklja, predstavnici Boćarskog kluba Rakalj, uputili prema brdašcu na kojem se smjestila olimpijskogRaški duha zaljev dobila zove se svoj Blaz. najdublji potrebna morskaatletici vod (bacanjea koja kugle, trčanje). se miješa s izvorskom. Do okruženju. KUD-a „Mate Balota“ te predstavnici Općine crkvica svete Agneze s kojeg se pruža predivan smisao. Nalazi Vođeni tomse idejompodno nastale sredine prošloga stoljeća histarskoga gradinskog Poučeni olimpijskim geslom „brže, više Marčana zajedno s Balotinom obitelji posjetili pogled na Raški zaljev. su školske olimpijske igre prilagođene Dosad smo pješačili do naselja nedaleko Raklja. nekoliko se obitelji u uvali , jače“, učenicima i učiteljima je su njegovu rodnu kuću. Tamo su svi imali Na ovome prekrasnom mjestu učenici su djeci osnovnoškoKroz povijestlskoga je ova uzrasta. uvala bavilo poljoprivredom, i to Krničkog porta i pružena mogućnost izražavanja Projekt jebio osmišljen važan prometni i ostvaren pravac u oblikunajviše uzgojem kukuruza i Mutvorana, a ovogodišnji prilikuSAMONIKLO razgledati JESTIVO memorijalnu BILJE zbirku Mate sudjelovali u različitim radionicama. U literarnoj maslinarstvom.individualnih sposobnosti. Olimpijska sportskogkoji natjecanja, je za vrijeme radionica Rimnjana iz svih je cilj bila uvala Blaz, Balote. Nakon razgledavanja svi su se uputili radionici učenici su pisali stihove o zavičaju, povezivao ovaj dio Istre s himna, paljenje olimpijske vatre, školskih predmeta. Svi sudioniciZa uvalu Blaz vezana je i najviše uvučena uvala prema mjesnom groblju Rakalj gdje su položili ljepotama prirode, mirisima, zvukovima i Rijekom. U doba Antike legenda ovijenci kruni od kraljalovora i masline te olimpijska pokazaliuvala su motiviranost Blaz, odnosno i kreativnost. Raški Raškoga zaljeva koja u vijenac na Pjesnikov grob. Tamo su učenice bojama koji ih okružuju. U likovnoj radionici Tomislava, odličja, njegovom što žezlu je sve nastalo u navedenim zaljev i rijeka Raša, bili su sebi skriva mnoge ljepote Deborah Catela, Anđela Knapić i Karla Peruško slikali su crkvicu, more, obale, šumu uz more, i plaštu koji su zakopani U radionicamaprirodna su granica se u između suradničkom radionicama, pridonijeli su i zajedništvutajne. upravo u ovoj uvali kako ne recitirale i pjevale Balotine stihove pjesama lađe i brodove, panoramske vidike. ozračju Histrije usvajala i Liburnije. znanja Uvala o povijesti i pozitivnom ozračju. bi došli u ruke neprijatelju. I Pastirica, Kalavojna i Pramaliće. Učenica Učenici produženoga boravka pripremali su se Blaz poznata je po starim Pješačenjem se kod olimpijskih igara s naglaskom dan na -danas ljudi, osobito mlinovima koje je nekada učenika podiže svijest o Deborah Catela je prvi put pročitala pismo Mati za projekt „Slavulja“ te su sa svojim njihov izvorni oblik, antičko doba. stariji, znaju pričati da je u okolno stanovništvo Baloti. Na grobu su se čule i stare narodne učiteljicama upijali mirise kadulje, promatrali i uvali zakopano blago. važnosti kretanja i Istražili smo... učili na konkretnim primjerima i na kraju degustirali koristilo za mljevanje . Danas ovu uvalu posjećuju pjesme „Aj, koliko je od Učke do mora“ i „Spod opisivali ovu mediteransku biljku koja dobro pšenice, žita i kukuruza. razvijanje kulture putnici namjernici te turisti, Mlinovi su bili pogonjeni mi EKOLOGIJA Raklja sela“-DAN u PLANETA izvedbi ZEMLJE članova KUD-a uspijeva na prostorima staroga Raklja. a nažalost vodeni mlinovi odnosa čovjeka prema izvorskom vodom koje je na su potpuno utihnuli, a prirodi i prema samome Anđela Knapić i Deborah Catela, učenice 6. razreda Blazu u izobilju. Sve do poljoprivredne površine sredine 20. stoljeća mlinovi sebi. zarasle u šikaru. su bili u funkciji, a pitku Cilj ovog pješačenja izvorsku vodu stanovnici su Želio bih vjerovati da će se Svi putovi vode u Rakalj svakodnevno koristili. Uvala bio je povezati i Blaz je povezana s dvije jednoga dana mlinovi doživjeti prirodne ceste, jedna s rakljanske ljepote te povijesni obnoviti i čuti žubor vode Projekt „Osluhni zavičaj-zove te pramaliće“ predstavljen je na susretima kvalitetnih strane, a druga s značaj i zanimljivosti na njihovim kolima i škola u Rijeci, Dubrovniku i Dublinu te učiteljima hrvatskoga jezika Istarske barbanske strane, pa je Blaza s pozitivnim županije, ravnateljima osnovnih škola zbog izuzetne cestovne pokazati budućim porukama sporta, IstarskeBRIJUNI županije, istarskim osnovnim PJEŠAČENJE - MUTVORAN povezanosti mlinove druženja, zabave i koristilo puno obitelji s generacijama kako se to školama te Ekonomskoj školi Mije rekreacije. Učenici područja Raklja, Krnice i nekada radilo. naše škole pokazali su Mirkovića iz Rijeke, Osnovnoj školi Gračani Barbanštine, te morskim zavidnu upornost i iz Zagreba te Zakladnoj katoličkoj školi R. putem i obitelji s Labinštine. izdržljivost Haseka iz češkoga grada Jablonca nad Uvođenjem vodovodnog Nisou s porukom „Dobar dan, Istra“-„Dobar sustava i električne energije Marko Valić, 8. razred u svladavanju ove dan, Češka“. u kućanstva uvala Blaz biva (prošlogodišnji) zahtjevne staze. posve zapostavljena. U muzeju 3 2 46 2 3 47

Danas se u toj uvali nalaze U našoj školi svake se Želja o zajedništvu među Učenici naše škole i svi gosti(OŠ tek srušeni ostaci vodenih godine 10. rujna KAŽUNI-VODNJAN narodima i želja o natjecanju svjetskemlinova kojiVeruda podsjećaju , OŠ na Veli vrhobilježava iz Pule Hrvatski te pet mladeži na sportskom a ne na bojnomburnu povijestosnovnih same uvale škola i V. Nazoraolimpijski Istarske dan cijelog područja. Nedavno Povodom 113. obljetnice rođenja Mate Balote „Mate Balota“ Nevije Gregorinić, Cvitka Brgića polju zaživjela je i u našoj školi. Tako županije ) natjecalizajedničkim su se u pješačenjem antičkim su se u uvali Blaz uzgajale svih učenika i učitelja na učenici i učitelji Osnovne škole Vladimira i Klaudija Knapića. je i zamisao o oživotvorenjudagnje i oštrigetogama zbog u toga dva najstarija olimpijska neko od zanimljivih Nazora - Krnica, djeca iz vrtića Vrtuljak iz Nakon groblja učenici i učitelji pješice su se plemenitogaNajviše uvučena i veličanstvenoga uvala u što je za sporta: uzgoj školjaka hrvanju (borba u parteru) i mjesta u bližemu Raklja, predstavnici Boćarskog kluba Rakalj, uputili prema brdašcu na kojem se smjestila olimpijskogRaški duha zaljev dobila zove se svoj Blaz. najdublji potrebna morskaatletici vod (bacanjea koja kugle, trčanje). se miješa s izvorskom. Do okruženju. KUD-a „Mate Balota“ te predstavnici Općine crkvica svete Agneze s kojeg se pruža predivan smisao. Nalazi Vođeni tomse idejompodno nastale sredine prošloga stoljeća histarskoga gradinskog Poučeni olimpijskim geslom „brže, više Marčana zajedno s Balotinom obitelji posjetili pogled na Raški zaljev. su školske olimpijske igre prilagođene Dosad smo pješačili do naselja nedaleko Raklja. nekoliko se obitelji u uvali , jače“, učenicima i učiteljima je su njegovu rodnu kuću. Tamo su svi imali Na ovome prekrasnom mjestu učenici su djeci osnovnoškoKroz povijestlskoga je ova uzrasta. uvala bavilo poljoprivredom, i to Krničkog porta i pružena mogućnost izražavanja Projekt jebio osmišljen važan prometni i ostvaren pravac u oblikunajviše uzgojem kukuruza i Mutvorana, a ovogodišnji prilikuSAMONIKLO razgledati JESTIVO memorijalnu BILJE zbirku Mate sudjelovali u različitim radionicama. U literarnoj maslinarstvom.individualnih sposobnosti. Olimpijska sportskogkoji natjecanja, je za vrijeme radionica Rimnjana iz svih je cilj bila uvala Blaz, Balote. Nakon razgledavanja svi su se uputili radionici učenici su pisali stihove o zavičaju, povezivao ovaj dio Istre s himna, paljenje olimpijske vatre, školskih predmeta. Svi sudioniciZa uvalu Blaz vezana je i najviše uvučena uvala prema mjesnom groblju Rakalj gdje su položili ljepotama prirode, mirisima, zvukovima i Rijekom. U doba Antike legenda ovijenci kruni od kraljalovora i masline te olimpijska pokazaliuvala su motiviranost Blaz, odnosno i kreativnost. Raški Raškoga zaljeva koja u vijenac na Pjesnikov grob. Tamo su učenice bojama koji ih okružuju. U likovnoj radionici Tomislava, odličja, njegovom što žezlu je sve nastalo u navedenim zaljev i rijeka Raša, bili su sebi skriva mnoge ljepote Deborah Catela, Anđela Knapić i Karla Peruško slikali su crkvicu, more, obale, šumu uz more, i plaštu koji su zakopani U radionicamaprirodna su granica se u između suradničkom radionicama, pridonijeli su i zajedništvutajne. upravo u ovoj uvali kako ne recitirale i pjevale Balotine stihove pjesama lađe i brodove, panoramske vidike. ozračju Histrije usvajala i Liburnije. znanja Uvala o povijesti i pozitivnom ozračju. bi došli u ruke neprijatelju. I Pastirica, Kalavojna i Pramaliće. Učenica Učenici produženoga boravka pripremali su se Blaz poznata je po starim Pješačenjem se kod olimpijskih igara s naglaskom dan na -danas ljudi, osobito mlinovima koje je nekada učenika podiže svijest o Deborah Catela je prvi put pročitala pismo Mati za projekt „Slavulja“ te su sa svojim njihov izvorni oblik, antičko doba. stariji, znaju pričati da je u okolno stanovništvo Baloti. Na grobu su se čule i stare narodne učiteljicama upijali mirise kadulje, promatrali i uvali zakopano blago. važnosti kretanja i Istražili smo... učili na konkretnim primjerima i na kraju degustirali koristilo za mljevanje . Danas ovu uvalu posjećuju pjesme „Aj, koliko je od Učke do mora“ i „Spod opisivali ovu mediteransku biljku koja dobro pšenice, žita i kukuruza. razvijanje kulture putnici namjernici te turisti, Mlinovi su bili pogonjeni mi EKOLOGIJA Raklja sela“-DAN u PLANETA izvedbi ZEMLJE članova KUD-a uspijeva na prostorima staroga Raklja. a nažalost vodeni mlinovi odnosa čovjeka prema izvorskom vodom koje je na su potpuno utihnuli, a prirodi i prema samome Anđela Knapić i Deborah Catela, učenice 6. razreda Blazu u izobilju. Sve do poljoprivredne površine sredine 20. stoljeća mlinovi sebi. zarasle u šikaru. su bili u funkciji, a pitku Cilj ovog pješačenja izvorsku vodu stanovnici su Želio bih vjerovati da će se Svi putovi vode u Rakalj svakodnevno koristili. Uvala bio je povezati i Blaz je povezana s dvije jednoga dana mlinovi doživjeti prirodne ceste, jedna s rakljanske ljepote te povijesni obnoviti i čuti žubor vode Projekt „Osluhni zavičaj-zove te pramaliće“ predstavljen je na susretima kvalitetnih strane, a druga s značaj i zanimljivosti na njihovim kolima i škola u Rijeci, Dubrovniku i Dublinu te učiteljima hrvatskoga jezika Istarske barbanske strane, pa je Blaza s pozitivnim županije, ravnateljima osnovnih škola zbog izuzetne cestovne pokazati budućim porukama sporta, IstarskeBRIJUNI županije, istarskim osnovnim PJEŠAČENJE - MUTVORAN povezanosti mlinove druženja, zabave i koristilo puno obitelji s generacijama kako se to školama te Ekonomskoj školi Mije rekreacije. Učenici područja Raklja, Krnice i nekada radilo. naše škole pokazali su Mirkovića iz Rijeke, Osnovnoj školi Gračani Barbanštine, te morskim zavidnu upornost i iz Zagreba te Zakladnoj katoličkoj školi R. putem i obitelji s Labinštine. izdržljivost Haseka iz češkoga grada Jablonca nad Uvođenjem vodovodnog Nisou s porukom „Dobar dan, Istra“-„Dobar sustava i električne energije Marko Valić, 8. razred u svladavanju ove dan, Češka“. u kućanstva uvala Blaz biva (prošlogodišnji) zahtjevne staze. posve zapostavljena. U muzeju 3 2 46 2 3 47

GORAN PERCAN-NAJBOLJI IGRAČ 15.DRŽAVNOG

koju vodi profesorica Nataša Time postajemo otvoreni za IZ SADRŽAJA: JUNIORSKOG PRVENSTVA HRVATSKE U RAKLJU Teković-Jalšovec, ali i svi naši zavičaje drugih ljudi, za suradnju U Raklju završeno 15.državno juniorskoučenici prvenstvoželjni putovanja u boćanju i izaz ova s drugima i drugačijima. IZ ZAVIČAJA – U SVIJET… te spremni na vječnu skitnju o Akademik Josip Bratulić posjetio našu školu…1 U Pramaliću ćete se U Raklju je svečanom podjelomkojoj je i Vladimirmedalja, Nazor pehara, pjevao. priznanja, zahvala i prigodnih darova te bogatim kulturnoumDragi našijetničkim učenici iprogramom svi na Bolovanu uspješno završenosusresti i zatvoreno s mnogim 15. državno školskim prvenstvo za vi kojijuniore volite u boćanju. pramaliće, doba Na tragu Nazorove aktivnostima, projektima, Osluhni zavičaj-zove te pramaliće…3 radosti i novih buđenja, Vječne skitnje i neprestanoga temama ili događanjima koji dobrodošli naBoćar jedno Raklja školsko i dvostruki svjetski prvak iz Čilea Goran Percan proglašen je najboljim igračem prvenstva, a za njim i boćar traženja, Istre iz otkrivanja Poreča, Roberto i davanja Is kra, ulaze također»brončani» u životno sudionik okruženje Svjetskog putovanjeprvenstva koje u je Čileu započelo još smisla svemu što radimo i čime učenika. Mladi novinari nam Obljetnica otvorenja Hrvatske čitaonice Iu napokonKrnici – Njemačka…10 davnih sedamdesetih godina se bavimo, ovo naše ostvarenje poručuju da se škola i život prošloga stoljeća i koje je imalo ne bi se zvalo Pramaliće bez prožimaju, učenje je nezaboravno svoje trajanje u nešto drugačijim Mate Balote. U obnovljenomu kroz igru, a ni Pramalića ne bi

Koncert za pamćenje…14 vremenima djelovanja škole. U školskom listu promiče se život i bilo bez istraživanja, ondašnjem u Pramaliću učenici djelo Mije Mirkovića - Mate komunikacijskih vještina, Intervjui…18-21 ove škole objavljivali su svoje Balote, ali promiče se i jedan uzajamnosti i suradnje, literarne i likovne radove, a među zavičaj i sve ono što se u njemu odgovornosti, marljivosti, njima ima onih koji i danas zbiva, sve ono što omogućava primjene naučenog i bez Reportaža: Budimpešta…22 okreću listove novoga Pramalića, iskustveno učenje i sve što se pozitivnoga ozračja. kao što to čini i autorica ovoga može zabilježiti. Tako zavičaj i Na kraju ostaje radost i teksta. školsko okruženje postaju ponos zbog rezultata polazište stvaranja i mjera svijeta Produženi boravak…23-25 Od njegova prvog zajedničkoga rada jednoga Tima Snimanje za radio-emisiju istovremeno. izlaska prošlo je mnogo godina, u svrhovitom i organiziranom ali na onim davnim temeljima procesu stvaranja sveukupne Sve što nas okružuje Susret zborova-PulaJezici -prozor u svijet …30-33 nastala je zamisao da se pokrene pruža i brojne mogućnosti, zar kulture škole kojim je Pramaliće njegovo novo putovanje i da ne? Zavičaj tako ne predstavlja stiglo na kraj tek svojega prvog

ViceviVicevi i mozgalicemozgalice...39…38 njegovo drugo rađanje i novo samo kuću ili dom, on postaje putovanja. ruho bude veće i raskošnije. pokretač novih zamisli, postaje

mjesto promišljanja i propitivanja Izleti...40-41 Pramaliće koje sada njegova unaprjeđenja i razvoja, Ravnateljica Izleti…39-41 udišete stvarali su neki novi čuvanja, njegovanja i skupljanja klinci. To su učenici naše škole Romana Percan novih snaga za odlazak u svijet. okupljeni u Novinarsku grupu PRAMALIĆE-LIST UČENIKA OSNOVNE ŠKOLE VLADIMIRA NAZORA-KRNICA

Školska godina: 2011./12. , broj 1 Nagrada Hrvatske turističke Lura - Mimara List priprema i uređuje Novinarska grupa škole: Patrik Bolković, Deborah Catela, Chiara Matea Išić, Anđela Povodom predstavljanja prvoga broja školskoga nakon stanke od 25 godina, zajedniceponovo naugledao Plitvicama svjetlo Otvorenje muzeja u Raklju lista „ Pramaliće“ našu školu posjetio je akademik dana. List su predstavili polaznici novinarske grupe, Knapić, Ivana Kostešić, Karla Peruško, Tulia Škabić, Sara Tomišić, Dorotea Travičić, Tita Winkler. Ekonomska škola Mije Mirkovića Rijeka Josip Bratulić. Osim njega predstavljanju lista je učenici sedmoga i osmoga razreda, i njihova nazočio i Elmo Cvek iz naklade Histria Croatica, voditeljica Nataša Teković-Jalšovec. Voditeljica i urednica: Nataša Teković-Jalšovec , prof. njemačkoga i hrvatskoga jezika inače bivši učenik ove škole. Naš novinarski prvijenac bio je ujedno i poklon Grafička priprema: Maša Radovčić, dipl. učiteljica informatike i razredne nastave Ravnateljica Romana Percan predstavila je goste i gospodinu Bratuliću. zahvalila im na dolasku u školu. Također je Uredništvo Suradnici: Literarna grupa, učiteljica hrvatskoga jezika, naglasila kako smo mi u svojim svakodnevnim Produženi boravak, Školska knjižnica, učiteljice 1., 2., aktivnostima posvećeni očuvanju istarske tradicije i 3. i 4. razreda, učiteljica likovne kulture, ravnateljica zavičajnih vrijednosti,Nagrada a to Turističke su učenici zajednice i potvrdil – “ i predstavivši se prigodnim Kadiprogramom. su tići...” Postira-Brač Slika s naslovnice: Melani Buić, 5.razred, Pramaliće Slika s naslovnice: Melani Buić, 5. razred Akademik Bratulić nije krio oduševljenje viđenim.

Nepotpisani tekstovi: Novinarska grupa Nepotpisani tekstovi: Novinarska grupa -Čovjek mora govoriti onaj jezik kojim govori Posjet 100-godišnjoj teti zajednica kojoj pripada jer se po tome ljudi Izdavač: OŠ Vladimira Nazora-Krnica, Krnica 87 Ani međusobno prepoznaju. Dobro je znati da je odavde Za izdavača: Romana Percan, ravnateljica Pogled u svijet- poteklo puno osoba koje su nam ostavile značajna E-mail: [email protected] E-mail: [email protected] 1. razred u Raklju djela u naslijeđe, poručio nam je Bratulić koji nam Županijsko natjecanje iz njemačkoga jezika je pritom pričao o Vladimiru Nazoru, Mati Baloti, Za izdavača: Romana Percan, ravnateljica Matiji Vlačiću Iliriku, Anti Ciligi te Eduardu Čaliću. Tiskara: ALMAR Nakon Bratulićeva govora uslijedilo je Tisak: ALMAR, Marčana 600 predstavljanje školskoga lista koji je ove godine, Književni susreti Naklada: 300 primjeraka Etnografski muzej Istre 1 48ISSN: 1848-7998 1

GORAN PERCAN-NAJBOLJI IGRAČ 15.DRŽAVNOG

koju vodi profesorica Nataša Time postajemo otvoreni za IZ SADRŽAJA: JUNIORSKOG PRVENSTVA HRVATSKE U RAKLJU Teković-Jalšovec, ali i svi naši zavičaje drugih ljudi, za suradnju U Raklju završeno 15.državno juniorskoučenici prvenstvoželjni putovanja u boćanju i izaz ova s drugima i drugačijima. IZ ZAVIČAJA – U SVIJET… te spremni na vječnu skitnju o Akademik Josip Bratulić posjetio našu školu…1 U Pramaliću ćete se U Raklju je svečanom podjelomkojoj je i Vladimirmedalja, Nazor pehara, pjevao. priznanja, zahvala i prigodnih darova te bogatim kulturnoumDragi našijetničkim učenici iprogramom svi na Bolovanu uspješno završenosusresti i zatvoreno s mnogim 15. državno školskim prvenstvo za vi kojijuniore volite u boćanju. pramaliće, doba Na tragu Nazorove aktivnostima, projektima, Osluhni zavičaj-zove te pramaliće…3 radosti i novih buđenja, Vječne skitnje i neprestanoga temama ili događanjima koji dobrodošli naBoćar jedno Raklja školsko i dvostruki svjetski prvak iz Čilea Goran Percan proglašen je najboljim igračem prvenstva, a za njim i boćar traženja, Istre iz otkrivanja Poreča, Roberto i davanja Is kra, ulaze također»brončani» u životno sudionik okruženje Svjetskog putovanjeprvenstva koje u je Čileu započelo još smisla svemu što radimo i čime učenika. Mladi novinari nam Obljetnica otvorenja Hrvatske čitaonice Iu napokonKrnici – Njemačka…10 davnih sedamdesetih godina se bavimo, ovo naše ostvarenje poručuju da se škola i život prošloga stoljeća i koje je imalo ne bi se zvalo Pramaliće bez prožimaju, učenje je nezaboravno svoje trajanje u nešto drugačijim Mate Balote. U obnovljenomu kroz igru, a ni Pramalića ne bi

Koncert za pamćenje…14 vremenima djelovanja škole. U školskom listu promiče se život i bilo bez istraživanja, ondašnjem u Pramaliću učenici djelo Mije Mirkovića - Mate komunikacijskih vještina, Intervjui…18-21 ove škole objavljivali su svoje Balote, ali promiče se i jedan uzajamnosti i suradnje, literarne i likovne radove, a među zavičaj i sve ono što se u njemu odgovornosti, marljivosti, njima ima onih koji i danas zbiva, sve ono što omogućava primjene naučenog i bez Reportaža: Budimpešta…22 okreću listove novoga Pramalića, iskustveno učenje i sve što se pozitivnoga ozračja. kao što to čini i autorica ovoga može zabilježiti. Tako zavičaj i Na kraju ostaje radost i teksta. školsko okruženje postaju ponos zbog rezultata polazište stvaranja i mjera svijeta Produženi boravak…23-25 Od njegova prvog zajedničkoga rada jednoga Tima Snimanje za radio-emisiju istovremeno. izlaska prošlo je mnogo godina, u svrhovitom i organiziranom ali na onim davnim temeljima procesu stvaranja sveukupne Sve što nas okružuje Susret zborova-PulaJezici -prozor u svijet …30-33 nastala je zamisao da se pokrene pruža i brojne mogućnosti, zar kulture škole kojim je Pramaliće njegovo novo putovanje i da ne? Zavičaj tako ne predstavlja stiglo na kraj tek svojega prvog

ViceviVicevi i mozgalicemozgalice...39…38 njegovo drugo rađanje i novo samo kuću ili dom, on postaje putovanja. ruho bude veće i raskošnije. pokretač novih zamisli, postaje

mjesto promišljanja i propitivanja Izleti...40-41 Pramaliće koje sada njegova unaprjeđenja i razvoja, Ravnateljica Izleti…39-41 udišete stvarali su neki novi čuvanja, njegovanja i skupljanja klinci. To su učenici naše škole Romana Percan novih snaga za odlazak u svijet. okupljeni u Novinarsku grupu PRAMALIĆE-LIST UČENIKA OSNOVNE ŠKOLE VLADIMIRA NAZORA-KRNICA

Školska godina: 2011./12. , broj 1 Nagrada Hrvatske turističke Lura - Mimara List priprema i uređuje Novinarska grupa škole: Patrik Bolković, Deborah Catela, Chiara Matea Išić, Anđela Povodom predstavljanja prvoga broja školskoga nakon stanke od 25 godina, zajedniceponovo naugledao Plitvicama svjetlo Otvorenje muzeja u Raklju lista „ Pramaliće“ našu školu posjetio je akademik dana. List su predstavili polaznici novinarske grupe, Knapić, Ivana Kostešić, Karla Peruško, Tulia Škabić, Sara Tomišić, Dorotea Travičić, Tita Winkler. Ekonomska škola Mije Mirkovića Rijeka Josip Bratulić. Osim njega predstavljanju lista je učenici sedmoga i osmoga razreda, i njihova nazočio i Elmo Cvek iz naklade Histria Croatica, voditeljica Nataša Teković-Jalšovec. Voditeljica i urednica: Nataša Teković-Jalšovec , prof. njemačkoga i hrvatskoga jezika inače bivši učenik ove škole. Naš novinarski prvijenac bio je ujedno i poklon Grafička priprema: Maša Radovčić, dipl. učiteljica informatike i razredne nastave Ravnateljica Romana Percan predstavila je goste i gospodinu Bratuliću. zahvalila im na dolasku u školu. Također je Uredništvo Suradnici: Literarna grupa, učiteljica hrvatskoga jezika, naglasila kako smo mi u svojim svakodnevnim Produženi boravak, Školska knjižnica, učiteljice 1., 2., aktivnostima posvećeni očuvanju istarske tradicije i 3. i 4. razreda, učiteljica likovne kulture, ravnateljica zavičajnih vrijednosti,Nagrada a to Turističke su učenici zajednice i potvrdil – “ i predstavivši se prigodnim Kadiprogramom. su tići...” Postira-Brač Slika s naslovnice: Melani Buić, 5.razred, Pramaliće Slika s naslovnice: Melani Buić, 5. razred Akademik Bratulić nije krio oduševljenje viđenim.

Nepotpisani tekstovi: Novinarska grupa Nepotpisani tekstovi: Novinarska grupa -Čovjek mora govoriti onaj jezik kojim govori Posjet 100-godišnjoj teti zajednica kojoj pripada jer se po tome ljudi Izdavač: OŠ Vladimira Nazora-Krnica, Krnica 87 Ani međusobno prepoznaju. Dobro je znati da je odavde Za izdavača: Romana Percan, ravnateljica Pogled u svijet- poteklo puno osoba koje su nam ostavile značajna E-mail: [email protected] E-mail: [email protected] 1. razred u Raklju djela u naslijeđe, poručio nam je Bratulić koji nam Županijsko natjecanje iz njemačkoga jezika je pritom pričao o Vladimiru Nazoru, Mati Baloti, Za izdavača: Romana Percan, ravnateljica Matiji Vlačiću Iliriku, Anti Ciligi te Eduardu Čaliću. Tiskara: ALMAR Nakon Bratulićeva govora uslijedilo je Tisak: ALMAR, Marčana 600 predstavljanje školskoga lista koji je ove godine, Književni susreti Naklada: 300 primjeraka Etnografski muzej Istre 1 48ISSN: 1848-7998 1

Luka Catela, 4. razred, Čudesno putovanje LIST OSNOVNE ŠKOLE VLADIMIRA NAZORA-KRNICA (osvojeno 2. mjesto na natjecanju učenika osnovnih i srednjih škola u području vizualnih umjetnosti i dizajna)

TEMA BROJA:TEMA ZavičajBROJA: i tradicijaZavičaj

Akademik Josip Bratulić na predstavljanju 1. broja našega školskog lista

Geološka istraživanja i arheološka iskopavanja u školi

Koncert za pamćenje-Stjepan Hauser i Luka Šulić

Posjet meteorološkoj stanici Patrika Bolkovića, najmlađega člana „IstraMet-a “

listopad 2012.

Broj 1.