Mate Balote U Raklju
Total Page：16
File Type：pdf, Size：1020Kb
M U Z E O L O G I J A 4 3 / 4 4 MEMORIJALNA ZBIRKA cana 27, zapo Āelo je prikupljanje gra āe. To je bila dijelom etnografska gra āa, MIJE MIRKOVI ýA – koju su mahom donirali mještani, a MATE BALOTE U RAKLJU dio gra āe Āinile su osobne fotogra \ je, (ISTRA) knjižnica, dio namještaja te nekoliko osobnih predmeta koje je ustupila obitelj aspekti muzealizacije Mirkovi þ. Kona Āno, Memorijalni mu- književnosti i teksta zej/zbirka osnovana je 1968. godine. U idu þim je desetlje þima zbirka više puta preureāivana, a fundus je proširivan da- BORIS KOROMAN rovima mještana. O tome svjedo Āi i do- kumentacija, iji je dio sa uvan i u Etno- Etnografski muzej Istre Ā Ā grafskome muzeju Istre. Me āutim, bitno Pazin je upozoriti na više problema vezanih za tu zbirku. Iako je bila otvorena za jav- nost, o njoj se ipak nije vodila sustavna U ovom se radu, na primjeru Memo- briga. To zna Āi da nije bilo stalno zapo- rijalne zbirke Mije Mirkovi þa – Mate slene osobe te da ne postoji jedinstvena Balote u Raklju (jugozapadna Istra), dokumentacija o gra āi. Postoje grupni problematizira muzealizacija teksta, od- popisi namijenjeni tadašnjem Konzerva- nosno mogu þnosti teksta i književnosti torskom odjelu u Rijeci, kao i dokumenti za muzejsko predstavljanje. Nastojat o preure āenjima postava i preparator- þe se opisati primjeri iz novog postava skim radovima. Iz dostupnih dokume- Memorijalne zbirke te muzejska i dizaj- nata vidljivo je da se postav mijenjao, nerska rješenja i time upozoriti na po- da su nekoliko puta predmetima pripi- tencijal koji posjeduje književna i teks- sivani inventarni brojevi, ali situacija tualna gra āa. U Ālanku se objašnjavaju koja je zate Āena 2003. nije se mogla u termini tekst i književnost kao povezani potpunosti povezati sa starijim popisima književnoteorijski termini koji otvaraju i opisima stanja. Krenuli smo od najno- razli Āite mogu þnosti muzealizacije. vijeg popisa na 200 muzejskih kartica pisanih rukom, Āiji su inventarni brojevi POVIJEST ZBIRKE odgovarali onima u Zbirci, te analizirali Dr. Mijo Mirkovi þ, poznatiji pod svojim postoje þe stanje. Stanje koje smo zatekli pjesni Ākim pseudonimom Mate Balota, 2003. izgledalo je ovako: jedan je od najzna Āajnijih istarskih in- - predmeti u dokumentima bili su razli- telektualaca, a svakako je najutjecajniji Āito obilježeni, s više inventarnih pjesnik Āakavskoga dijalektnog izri Āaja. brojeva Nedugo nakon smrti Mije Mirkovi þa - postojao je problem utvr āivanja po- – Mate Balote (1963. god.) pokrenuta drijetla i starosti predmeta; uspored bom je inicijativa za preure āenje njegove rod- više popisa i eliminacijom moguþ e je ne ku þe u memorijalni prostor. Nakon bilo samo pretpostaviti odgo varaju li što je obitelj Mirkovi þ tadašnjoj Op þini konkretni predmeti koji se nalaze u Pula ustupila objekt na adresi Mije Per- Zbirci nekome sa starijih popisa 325 M U Z E O L O G I J A 4 3 / 4 4 - za više predmeta evidentno je da su 1898. u Raklju, tada u Austro-Ugarskoj nestali (ukradeni su ili izmješteni a Monarhiji. Godine 1904. njegov otac nisu evidentirani) sudjeluje u osnivanju osnovne škole na - 74 tekstilna predmeta Āuvaju se u Et- hrvatskom jeziku koju Mijo Mirkovi þ nografskome muzeju Istre u Pazinu po Āinje poha āati. U mladosti radi u ka- nakon konzervacije menolomu, zatim na trgova Ākom brodu - postoji stotinjak neevidentiranih i te kao āak Pazinske gimnazije nakon jed- neobilježenih predmeta (uglavnom ne diverzije biva uhi þen i neko vrijeme iz podru Āja ribarstva, osobne biblio- provodi u zatvorima. U vrijeme potpune teke) evakuacije južne Istre 1915., zajedno s - predmeti su neadekvatno smješteni u obitelji, preseljen je u Moravsku. On- postavu, bez legendi, bez zaštite, u pro- dje je, nakon služenja vojnog roka u au- storu koji je, bar dva puta, bezuspješno strijskoj mornarici u Puli, i maturirao. U zašti þivan od vlage. to vrijeme, od 1917. do 1918., po Āeo je Uslijedila je inventura kao prva faza raditi kao novinar u pulskom Hrvatskom projekta. listu . U vrijeme politi Ākih prevrata na kraju Prvoga svjetskog rata, 1918., više desetaka tisu þa osoba razli Āite etni Āke pripadnosti iselilo je iz Istre, posebno iz Pule. Me āu njima su bili i mnogi zna Āajni hrvatski intelektualci i gra āani koji þe u Kraljevini SHS oblikovati prili Āno aktiv- nu istarsku emigraciju. Mijo Mirkovi þ bio je me āu njima. Studij je zapo Āeo u Zagrebu i Beogradu, nastavio u Ber- linu i završio u Frankfurtu na Majni, stekavši diplomu (doktorat ekonomije kao humanisti Āke discipline). Radio je zatim kao bankovni Āinovnik, zatim u rudnicima u Belgiji, Aleksincu, Osijeku, Bakru, Beogradu, u raznim zavodima i Slika 1. Rodna ku þa Mije Mirkovi þa, memori- visokim školama. Mjesto docenta Prav- jalna zbirka nog fakulteta u Subotici dobio je 1928. te je boravio na više studijskih putovanja MIJO MIRKOVI ý – MATE u svijetu. Od 1939. bio je redovit pro- BALOTA fesor Ekonomsko-komercijalne visoke Kratka biogra \ ja Mije Mirkovi þa – Mate škole u Beogradu, kojoj je neko vrijeme Balote nije samo konvencionalni znak bio i dekan. Cijelo to vrijeme sura āivao pijeteta prema objektu muzealizacije, je s brojnim Āasopisima, stru Ānim, ali ve þ ona otkriva probleme i smjerove i onima u kojima je, relativno kasno, razmišljanja o muzealizaciji. 1930., po Āeo objavljivati poeziju. Istar- Sažeta biografija otprilike obuhva þa skim emigrantima ta je poezija postala i ove Āinjenice: Mijo Mirkovi þ ro āen je bila vrlo važna zbog strukture novona- 326 M U Z E O L O G I J A 4 3 / 4 4 stalog identiteta. Stoga je pjesnik Mate poezije, nije do sada adekvatno predsta- Balota postao najpopularniji Istranin u vljen. Rije Ā je o temi vezanoj za novi- emigrantskim redovima. Odmah nakon narski rad Mije Mirkovi þa. Nekoliko je po Āetka Drugoga svjetskog rata bježi na argumenata išlo u prilog razmišljanjima Krk, ponovno ga zatvaraju, a 1944. bježi o potrebi isticanja i uklju Āivanja teme u partizane. Nakon rata bio je doministar novinarskog rada u novi postav. Prvo, u Vladi FNRJ i glavni pregovara Ā na kon- novinarstvo obilježava Mirkovi þeve po- ferencijama o razgrani Āenju Italije i Jugo- Āetke pisanja: po Āetke stvaranja osobne slavije. Godine 1947. postaje akademik, poetike, ali i razvoja njegove misli kao 1958. i tajnik Akademije. Umire u Zagre- društveno aktivnog intelektualca. Drugo, bu 1963. Pokopan je u Raklju, uz jedan od novinarski po Āeci vezani su za vrijeme najve þih pogreba ikada vi āenih u Istri. njegova boravka u Puli, a to je vrlo zanim- Iz sažete osobne biografije mogu þe je ljivo vrijeme raspada Austro-Ugarske iš Āitati nekoliko bitnih elemenata. Monarhije u kojemu Pula ima tri dnev- Ponajprije valja upozoriti na dva životna na lista na tri razli Āita jezika, a klju Āno puta Mije Mirkovi a, javni i profesio- þ je to što Mirkovi þevo kasnije djelovanje nalni. Ugled znanstvenika, akademika nije geografski vezano za Istru. I tre þe, i politi ara te urednika, zavi ajnog pje- Ā Ā novinarstvo i publicistika ispreple þu se u snika, prozaista i kroni Āara otkrivaju bio- njegovu radu gotovo sav njegov život. grafsku dvostrukost koju je bilo nužno Uz ovih nekoliko napomena, dodataka uzeti u obzir pri razmišljanju o muzea- injeni noj biogra \ ji, u istraživanjima i lizaciji. Ā Ā razgovorima sa stru njacima na površinu Nadalje, obje su “osobe” – i dr. Mijo Ā je isplivala injenica da je Mijo Mirkovi Mirkovi i pjesnik Mate Balota – ima- Ā þ þ dnevno pisao i po nekoliko kartica u le velik utjecaj na društveni i kultur- obliku pisama. A i jednostavnim pogle- ni život Istrana u 20. stolje u. Pjesnik þ dom na njegovu opsežnu bibliografiju Mate Balota posjeduje gotovo mitsko radova postaje jasno kako je pisanje zna enje na prostoru Istre. Kritika njego- Ā važan dio njegova života. Tone Peruško ve književnosti upravo je zato pretežito pisao je o Balotinoj “groznici pisanja”, panegiri ka. Osim toga, Mati Baloti je Ā danas bi netko rekao – o skribomaniji, i posve þeno nekoliko manifestacija 1, nje- govo pjesništvo i proza Mate Balote dio to je postala jedna od polazišnih odredni- ca koncepcije. su školske lektire, u odre āenoj se mjeri može govoriti o Mati Baloti kao o sim- Neosporno su biogra \ ja i naglasci Āinili polazišta muzealizacije. Politi ki i druš- bolu istarskoga Āakavskog dijalektnog Ā pjesništva, kao i o mitologizaciji lika tveni kontekst, Āinjenice o progonstvu i pjesnika Mate Balote. pri Āa o istarskoj emigraciji nakon Prvo- ga svjetskog rata inile su nezaobilaznu Jedan aspekt biogra \ je Mije Mirkovi þa, Ā upravo zbog isticanja utjecaja proze i razinu muzealiziranja biogra \ je. “Groz- nica pisanja”, “skribomanija” dala je legi- timitet odluci da se posebna pozornost 1 Nekadašnji znanstveni skup Susreti na dragom kamenu , danas i školska manifestacija Osluhni pri daje promišljanjima o muzealizaciji zavi Āaj – pramali þe te zove . teksta. 327 M U Z E O L O G I J A 4 3 / 4 4 NOVI STALNI POSTAV, nu predvi āeno i preure āenje tre þe, ta- 2003. – 2005. vanske prostorije, šufita za muzejsku na mjenu. Stalni postav koji je zate en 2003. go- Ā Gra evni dio poslova oko preure enja dine bio je osmišljen i ostvaren krajem ā ā interijera i okolice preuzela je i izvela 1980-ih godina. inila ga je pretežno et- ÿ Op ina Mar ana, a ure enje muzejskog nografska gra a, odnosno rekonstrukcija þ Ā ā ā postava Etnografski muzej Istre sred- ambijenta istarske tradicijske ku e na þ stvima Istarske županije. Istarska je dvije etaže. Od memorijalne gra e nala- ā županija u sklopu namjere obilježavanja zilo se tu desetak osobnih fotogra ja. \ i muzealiziranja rodnih ku a znamenitih Etnografski muzej kao mati ni imao je þ Ā Istrana osigurala sredstva iz izvanrednih stru Ānu nadležnost nad etnografskom fondova upravo za projekt novoga stal- graāom u op þinskoj memorijalnoj zbirci, nog postava Memorijalne zbirke Mije a u samom postavu nalazilo se i dvadese- Mirkovi þa – Mate Balote u Raklju.