Mate Balote U Raklju

M U Z E O L O G I J A 4 3 / 4 4

MEMORIJALNA ZBIRKA cana 27, zapo Āelo je prikupljanje gra āe. To je bila dijelom etnografska gra āa, MIJE MIRKOVI ýA – koju su mahom donirali mještani, a MATE BALOTE U RAKLJU dio gra āe Āinile su osobne fotogra \ je, (ISTRA) knjižnica, dio namještaja te nekoliko osobnih predmeta koje je ustupila obitelj aspekti muzealizacije Mirkovi þ. Kona Āno, Memorijalni mu- književnosti i teksta zej/zbirka osnovana je 1968. godine. U idu þim je desetlje þima zbirka više puta preureāivana, a fundus je proširivan da- BORIS KOROMAN rovima mještana. O tome svjedo Āi i dokumentacija, iji je dio sa uvan i u Etno- Etnografski muzej Istre Ā Ā grafskome muzeju Istre. Me āutim, bitno Pazin je upozoriti na više problema vezanih za tu zbirku. Iako je bila otvorena za jav- nost, o njoj se ipak nije vodila sustavna U ovom se radu, na primjeru Memo- briga. To zna Āi da nije bilo stalno zapo- rijalne zbirke Mije Mirkovi þa – Mate slene osobe te da ne postoji jedinstvena Balote u Raklju (jugozapadna Istra), dokumentacija o gra āi. Postoje grupni problematizira muzealizacija teksta, od- popisi namijenjeni tadašnjem Konzerva- nosno mogu þnosti teksta i književnosti torskom odjelu u Rijeci, kao i dokumenti za muzejsko predstavljanje. Nastojat o preure āenjima postava i preparator- þe se opisati primjeri iz novog postava skim radovima. Iz dostupnih dokume- Memorijalne zbirke te muzejska i dizaj- nata vidljivo je da se postav mijenjao, nerska rješenja i time upozoriti na poda su nekoliko puta predmetima pripi- tencijal koji posjeduje književna i teks- sivani inventarni brojevi, ali situacija tualna gra āa. U Ālanku se objašnjavaju koja je zate Āena 2003. nije se mogla u termini tekst i književnost kao povezani potpunosti povezati sa starijim popisima književnoteorijski termini koji otvaraju i opisima stanja. Krenuli smo od najno- razli Āite mogu þnosti muzealizacije. vijeg popisa na 200 muzejskih kartica pisanih rukom, Āiji su inventarni brojevi POVIJEST ZBIRKE odgovarali onima u Zbirci, te analizirali Dr. Mijo Mirkovi þ, poznatiji pod svojim postoje þe stanje. Stanje koje smo zatekli pjesni Ākim pseudonimom Mate Balota, 2003. izgledalo je ovako: jedan je od najzna Āajnijih istarskih in- - predmeti u dokumentima bili su razli- telektualaca, a svakako je najutjecajniji Āito obilježeni, s više inventarnih pjesnik Āakavskoga dijalektnog izri Āaja. brojeva Nedugo nakon smrti Mije Mirkovi þa - postojao je problem utvr āivanja po- – Mate Balote (1963. god.) pokrenuta drijetla i starosti predmeta; uspored bom je inicijativa za preure āenje njegove rod- više popisa i eliminacijom moguþ e je ne ku þe u memorijalni prostor. Nakon bilo samo pretpostaviti odgovaraju li što je obitelj Mirkovi þ tadašnjoj Op þini konkretni predmeti koji se nalaze u Pula ustupila objekt na adresi Mije Per- Zbirci nekome sa starijih popisa

325 M U Z E O L O G I J A 4 3 / 4 4

- za više predmeta evidentno je da su 1898. u Raklju, tada u Austro-Ugarskoj nestali (ukradeni su ili izmješteni a Monarhiji. Godine 1904. njegov otac nisu evidentirani) sudjeluje u osnivanju osnovne škole na - 74 tekstilna predmeta Āuvaju se u Et- hrvatskom jeziku koju Mijo Mirkovi þ nografskome muzeju Istre u Pazinu po Āinje poha āati. U mladosti radi u ka- nakon konzervacije menolomu, zatim na trgova Ākom brodu - postoji stotinjak neevidentiranih i te kao āak Pazinske gimnazije nakon jed- neobilježenih predmeta (uglavnom ne diverzije biva uhi þen i neko vrijeme iz podru Āja ribarstva, osobne biblio- provodi u zatvorima. U vrijeme potpune teke) evakuacije južne Istre 1915., zajedno s - predmeti su neadekvatno smješteni u obitelji, preseljen je u Moravsku. On- postavu, bez legendi, bez zaštite, u pro- dje je, nakon služenja vojnog roka u au- storu koji je, bar dva puta, bezuspješno strijskoj mornarici u Puli, i maturirao. U zašti þivan od vlage. to vrijeme, od 1917. do 1918., po Āeo je Uslijedila je inventura kao prva faza raditi kao novinar u pulskom Hrvatskom projekta. listu . U vrijeme politi Ākih prevrata na kraju Prvoga svjetskog rata, 1918., više desetaka tisu þa osoba razli Āite etni Āke pripadnosti iselilo je iz Istre, posebno iz Pule. Me āu njima su bili i mnogi zna Āajni hrvatski intelektualci i gra āani koji þe u Kraljevini SHS oblikovati prili Āno aktiv- nu istarsku emigraciju. Mijo Mirkovi þ bio je me āu njima. Studij je zapo Āeo u Zagrebu i Beogradu, nastavio u Ber- linu i završio u Frankfurtu na Majni, stekavši diplomu (doktorat ekonomije kao humanisti Āke discipline). Radio je zatim kao bankovni Āinovnik, zatim u rudnicima u Belgiji, Aleksincu, Osijeku, Bakru, Beogradu, u raznim zavodima i Slika 1. Rodna ku þa Mije Mirkovi þa, memori- visokim školama. Mjesto docenta Prav- jalna zbirka nog fakulteta u Subotici dobio je 1928. te je boravio na više studijskih putovanja MIJO MIRKOVI ý – MATE u svijetu. Od 1939. bio je redovit pro- BALOTA fesor Ekonomsko-komercijalne visoke Kratka biogra \ ja Mije Mirkovi þa – Mate škole u Beogradu, kojoj je neko vrijeme Balote nije samo konvencionalni znak bio i dekan. Cijelo to vrijeme sura āivao pijeteta prema objektu muzealizacije, je s brojnim Āasopisima, stru Ānim, ali ve þ ona otkriva probleme i smjerove i onima u kojima je, relativno kasno, razmišljanja o muzealizaciji. 1930., po Āeo objavljivati poeziju. Istar- Sažeta biografija otprilike obuhva þa skim emigrantima ta je poezija postala i ove Āinjenice: Mijo Mirkovi þ ro āen je bila vrlo važna zbog strukture novona-

326 M U Z E O L O G I J A 4 3 / 4 4 stalog identiteta. Stoga je pjesnik Mate poezije, nije do sada adekvatno predsta- Balota postao najpopularniji Istranin u vljen. Rije Ā je o temi vezanoj za novi- emigrantskim redovima. Odmah nakon narski rad Mije Mirkovi þa. Nekoliko je po Āetka Drugoga svjetskog rata bježi na argumenata išlo u prilog razmišljanjima Krk, ponovno ga zatvaraju, a 1944. bježi o potrebi isticanja i uklju Āivanja teme u partizane. Nakon rata bio je doministar novinarskog rada u novi postav. Prvo, u Vladi FNRJ i glavni pregovara Ā na kon- novinarstvo obilježava Mirkovi þeve po- ferencijama o razgrani Āenju Italije i Jugo- Āetke pisanja: po Āetke stvaranja osobne slavije. Godine 1947. postaje akademik, poetike, ali i razvoja njegove misli kao 1958. i tajnik Akademije. Umire u Zagre- društveno aktivnog intelektualca. Drugo, bu 1963. Pokopan je u Raklju, uz jedan od novinarski po Āeci vezani su za vrijeme najve þih pogreba ikada vi āenih u Istri. njegova boravka u Puli, a to je vrlo zanim- Iz sažete osobne biografije mogu þe je ljivo vrijeme raspada Austro-Ugarske iš Āitati nekoliko bitnih elemenata. Monarhije u kojemu Pula ima tri dnev- Ponajprije valja upozoriti na dva životna na lista na tri razli Āita jezika, a klju Āno puta Mije Mirkovi a, javni i profesio- þ je to što Mirkovi þevo kasnije djelovanje nalni. Ugled znanstvenika, akademika nije geografski vezano za Istru. I tre þe, i politi ara te urednika, zavi ajnog pje- Ā Ā novinarstvo i publicistika ispreple þu se u snika, prozaista i kroni Āara otkrivaju bio- njegovu radu gotovo sav njegov život. grafsku dvostrukost koju je bilo nužno Uz ovih nekoliko napomena, dodataka uzeti u obzir pri razmišljanju o muzea- injeni noj biogra \ ji, u istraživanjima i lizaciji. Ā Ā razgovorima sa stru njacima na površinu Nadalje, obje su “osobe” – i dr. Mijo Ā je isplivala injenica da je Mijo Mirkovi Mirkovi i pjesnik Mate Balota – ima- Ā þ þ dnevno pisao i po nekoliko kartica u le velik utjecaj na društveni i kultur- obliku pisama. A i jednostavnim pogle- ni život Istrana u 20. stolje u. Pjesnik þ dom na njegovu opsežnu bibliografiju Mate Balota posjeduje gotovo mitsko radova postaje jasno kako je pisanje zna enje na prostoru Istre. Kritika njego- Ā važan dio njegova života. Tone Peruško ve književnosti upravo je zato pretežito pisao je o Balotinoj “groznici pisanja”, panegiri ka. Osim toga, Mati Baloti je Ā danas bi netko rekao – o skribomaniji, i posve þeno nekoliko manifestacija 1, njegovo pjesništvo i proza Mate Balote dio to je postala jedna od polazišnih odredni- ca koncepcije. su školske lektire, u odre āenoj se mjeri može govoriti o Mati Baloti kao o sim- Neosporno su biogra \ ja i naglasci Āinili polazišta muzealizacije. Politi ki i druš- bolu istarskoga Āakavskog dijalektnog Ā pjesništva, kao i o mitologizaciji lika tveni kontekst, Āinjenice o progonstvu i pjesnika Mate Balote. pri Āa o istarskoj emigraciji nakon Prvo- ga svjetskog rata inile su nezaobilaznu Jedan aspekt biogra \ je Mije Mirkovi þa, Ā upravo zbog isticanja utjecaja proze i razinu muzealiziranja biogra \ je. “Groz- nica pisanja”, “skribomanija” dala je legi- timitet odluci da se posebna pozornost 1 Nekadašnji znanstveni skup Susreti na dragom kamenu , danas i školska manifestacija Osluhni pri daje promišljanjima o muzealizaciji zavi Āaj – pramali þe te zove . teksta.

327 M U Z E O L O G I J A 4 3 / 4 4

NOVI STALNI POSTAV, nu predvi āeno i preure āenje tre þe, ta- 2003. – 2005. vanske prostorije, šufita za muzejsku na mjenu. Stalni postav koji je zate en 2003. go- Ā Gra evni dio poslova oko preure enja dine bio je osmišljen i ostvaren krajem ā ā interijera i okolice preuzela je i izvela 1980-ih godina. inila ga je pretežno et- ÿ Op ina Mar ana, a ure enje muzejskog nografska gra a, odnosno rekonstrukcija þ Ā ā ā postava Etnografski muzej Istre sred- ambijenta istarske tradicijske ku e na þ stvima Istarske županije. Istarska je dvije etaže. Od memorijalne gra e nala- ā županija u sklopu namjere obilježavanja zilo se tu desetak osobnih fotogra ja. \ i muzealiziranja rodnih ku a znamenitih Etnografski muzej kao mati ni imao je þ Ā Istrana osigurala sredstva iz izvanrednih stru Ānu nadležnost nad etnografskom fondova upravo za projekt novoga stal- graāom u op þinskoj memorijalnoj zbirci, nog postava Memorijalne zbirke Mije a u samom postavu nalazilo se i dvadese- Mirkovi þa – Mate Balote u Raklju. tak predmeta iz Muzeja. Oko 2000. godine vo āeni su prvi razgovori o mogu þnosti Polazišna razmišljanja o postavu preureāenja prostora, nakon kojih se pokazalo da je interes javnosti velik. Razmišljanja o koncepciji kretala su se, Angažirano je više stru Ānih suradnika, naravno, u više smjerova. od kojih svakako valja izdvojiti Antu Pri stvaranju sinopsisa, tj. onoga što se Tonu Mirkovi þa, najmla āeg sina Mije postavom želi ispri Āati, i kako, pošlo se Mirkovi þa i njegova biografa, biblio- od veþ spomenutoga: grafa i Āuvara njegove osobne rukopisne - postav þe u jednom dijelu obuhvatiti ostavštine, te Mirka Uroševi þa, novinara postoje þu etnografsku gra āu i pove- iz Pule, istraživa Āa i izdava Āa djela Mije zati je s pri Āom o Miji Mirkovi þu Mirkovi þa – Mate Balote. - bit þe ispri Āana i predstavljena cje- Zadatak osmišljavanja postava pripao je lokupna biogra \ ja, ali þe se posebno Etnografskome muzeju Istre, to Ānije, au- istaknuti samo odabrani dijelovi toru ovog Ālanka, etnologu i kroatistu po - poseban þe naglasak biti na muzeali- zvanju, uz mentorstvo ravnateljice Mu- zaciji književne biogra \ je, motiva i zeja Lidije Niko Āevi þ. Dizajn postava tema potpisuje Nikolina Jelavi þ Mitrovi þ, a \ r- - s tim u vezi, pisanje, proces pisanja, mirana dizajnerica više postava i izložbi. “groznica pisanja” odredit þe se kao Uz preparatora Dragana Dimovskog, to je konceptualno polazište bio core team projekta. U samu izvedbu - provest þe se muzealizacija bilo je uklju Āeno više desetaka izvo āaĀa Mirkovi þeva utjecaja kao informa- radova, a kolege kustosi Etnografskog cija, ali uz kriti Āki odmak. muzeja Istre nesebi Āno su nam pomagali U vezi s budu þom recepcijom posta- i bili uklju Āeni u sve faze projekta. Po- va, imaju þi na umu osobni i društveni stav je otvoren 22. ožujka 2005. kontekst publike, razmišljanja su vodi- Pokazalo se da sva razmišljanja vode la u nekoliko smjerova. Prema pravili- ideji da se dotadašnji etnografski postav ma muzejske struke svakako je valjalo preuredi u memorijalni. Za tu je namje- razmišljati o razinama recepcije. Novi

328 M U Z E O L O G I J A 4 3 / 4 4 postav trebao je na jednoj razini biti pristupa Āan i jasan, ali i omogu þiti pružanje više informa- cija o odre āenim odabra- nim temama. Nadalje, dosadašnja je posje þenost pokazala da rodnu ku þu gotovo bez iznimke obilaze dvije kategorije populacije: āaci i zalju- bljenici, tj. poznavatelji Mije Mirkovi þa – Mate Balote. Kako je negdje u projekcijama Zbirke bila namjera da se s njo- Slika 2. Cjelina 1.: Mate Balota i Rakalj me upoznaju i slu Āajni, posjetitelji turisti, te tri bazne populacije valjalo je imati na umu prilikom razmišljanja o budu þoj recepciji. Usto, sama rodna ku þa smještena je usred mjesta Raklja, u središtu ur banizirane stambene zo ne (dakako, rije Ā je o jed nokatnicama). Mje- sto ima petstotinjak sta- novnika 2 i zato je valjalo komunicirati s lokalnom zajednicom, posebno Slika 3. Podcjelina: Rakaljsko lon Āarstvo sa susjedima. Upra- vo Rakljani, posebno oni involvirani u 1. Mate Balota i Rakalj (prizemlje) KUD Rakalj, Āinili su populaciju koja je Prizemlje je uvelike bilo odre eno po- uz stru Ānjake evaluirala projekt. ā stojanjem ognjišta te smo se u tom pro- Osnovna koncepcija – Āetiri cjeline storu odlu Āili za djelomi Āno ambijental- nu situaciju, odnosno za rekonstrukciju Osnovna koncepcija podrazumijevala je tradicijskog prostora središnje prostorije etiri cjeline Ā – kužine . No drugi su aspekti uklju Āivali povezivanje Balotine biogra \ je s takvim 2 Prema popisu iz 2001. ambijentom. U tome je “pomogao” kon-

329 M U Z E O L O G I J A 4 3 / 4 4 cept zavi Āajnosti. Oda- brani su književni tekstovi koji tematiziraju odnos prema zavi Āaju i djetinjstvu, obiteljski stol pretvoren je u pri Āu o obitelji Mirkovi þ, a te- meljna legenda govorila je o djetinjstvu i mladosti Mije Mirkovi þa, ve- zanima za Rakalj. U prizemlje je tako āer smještena i podcjelina o rakaljskom lon Āarstvu. Upravo zato što je u prostoru postojalo do- Slika 4. Cjelina 2.: Životni put sta etnografske gra āe, osmislili smo tu podcjelinu. Argumen- 3. Književni put (prvi kat) tacija za nju je i to što je upravo Rakalj Druga je cjelina na neki na in didakti ka, jedan od najvažnijih središta lon arstva Ā Ā Ā prilago ena nastojanjima muzejske peda- u Istri te su se lonci izra eni u Raklju ā ā gogije, odnosno korespondira s na inom rabili u cijeloj Istri. Bilo je tako er vrlo Ā ā obrada književnog teksta u školskim pro- jednostavno povezati pri Āu o lon Āarstvu s tekstovima Mate Balote – s pjesmom gramima, odnosno s metodikom nastave hrvatskog jezika i književnosti. Muzea- Lon Āari i odlomkom iz romana Tijesna zemlja . lizirani su najvažniji književni motivi: progonstvo, majka, siromaštvo i Istra 2. Životni put (prvi kat) koja se mijenja. Na prvom su katu dvije cjeline. Prva se 4. Naslije āe Mate Balote (potkrovlje) ukratko bavi piš Āevim životnim putem. Uz opisnu legendu i nekoliko osobnih Na novoure āenom prostoru potkro- fotografija, tu je i karta njegovih pu- vlja, šu \ ta, smještena je cjelina nazvana tovanja, seljenja, bjegova, progonsta- Naslije āe Mate Balote . Njezin raspon va, uz kronologiju važnijih doga āaja obuhva þa popis ulica i institucija koje nose u njegovom životu. Posebno je, zbog njegovo ime, proteže se preko bibliogra- spomenutih razloga, obra āen dio o no- \ ja, njegovih uglazbljenih pjesama, prvih vinarskim po Āecima i novinarskom i najljepših izdanja njegovih djela, mani- radu uop þe: pismima, fotografijama, festacija posve þenih njemu do anegdota o korespondenciji u vrijeme novinarskog Mati Baloti i tekstova o njemu. rada u Puli, ali i s desetak reprodukcija Novi postav, uklju Āuju þi predmete, fo- važnijih novinskih Ālanaka te s popisom tografije i reprodukcije, ima 200 pred- novina i Āasopisa s kojima je sura āivao metnih legendi, no broj je i ve þi jer su na (ili ih je ure āivao). nekoliko mjesta predmeti grupirani.

330 M U Z E O L O G I J A 4 3 / 4 4

le bi tekst kao “za tvorenu znakovnu cjelinu” (Biti 2000:532), koja na jednoj razini “dospijeva u odnos sa znakovnim su- stavima odn. praksama cjelokupnog polja kulture” (Biti 2000:533), što zna Āi da tekst upu þuje i na samog sebe, ali i na ono izvan sebe. U tom je smislu mogu þe usporediti razmišljanja o tekstu s razmišljanjima o muzejskom predmetu. Slika 5. Cjelina 4.: Naslije āe Mate Balote Muzejski predmeti / predmeti baštine “imaju bo- Muzejski predmet i tekst gate slojeve zna Āenja kojima komunici- raju poruke prošlosti u sadašnjost i uvaju Kako je “groznica pisanja”, odnosno Ā ih za budu þnost” (Maroevi þ 1933:120), proizvodnja teksta bila jedno od bio- odnosno svaki predmet baštine “apsolutni grafskih polazišta za muzealizaciju, je izvor i nekonvencionalni nositelj infor- promišljanje postava išlo je umnogome macija” (Maroevi þ 1993:123). prema nalaženju muzejskih situacija koje Muzeologiju zanima potencijal predme- bi predstavile taj aspekt. Osnovna tema ta kao prijenosnika informacije, tj. što ovoga rada stoga obuhva a problematizi- þ možemo Āiniti sa slojevima zna Āenja ranje muzealizacije književnosti i teksta. muzejskog predmeta, odnosno kako Pojam književnosti zapravo je vrlo pro- se njima koristiti u prenošenju poruke. ble mati Āan književnoteorijski pojam: Upravo zato možemo postaviti pitanje: “[p]ojam koji je u suvremenoj književnoj Što možemo Āiniti s tekstom? teoriji izgubio samorazumljivost i uslijed toga, zajedno s drugim sli Ānim prirodnim Što možemo Āiniti (s) tekstom pojmovima, prestao biti analiti ki ne- Ā U razmišljanjima o tekstu koja obu- dodirljivim” (Biti 2000:250). No ovdje hva aju njegovu predmetnost, logi an emo ga upotrebljavati kao samorazum- þ Ā þ je zaklju ak da se tekst kao muzejski ljiv “prirodan pojam”, ali imaju i na umu Ā þ pred met pojavljuje u obliku rukom pi- književnost kao “sistem koji živi kroz sanog teksta na papiru (pisma, dnevnici, odnos prema drugim sistemima” (Biti bilješke, rukopisi, razglednice, potpisi i 2000:253). sl.) i tiskanog teksta (novine, Āasopisi, Pojam teksta pak u uže žarište interesa knjige, kalendari i sl.). 3 Tekst može po- književne teorije ulazi sa strukturaliz- mom. Neke od de \ nicija teksta, vezane za 3 Tek u novije vrijeme možemo govoriti i o dru- strukturaliste i poststrukturaliste, opisiva- gim, novim elektroni Ākim medijima za koje

331 M U Z E O L O G I J A 4 3 / 4 4 stojati i izvorno, a možemo ga koristiti i objekt ostaje, a u primjeru Mirkovi þa i u nekoj vrsti zvu Ānog zapisa, i u formi igra mogu þnostima teksta legitimirana je Āitanja, glazbe, razgovora i sl. njegovom biogra \ jom. No tekst je, kao što je re Āeno, pojam koji No valja obratiti pozornost na još dvije se dovodi u vezu sa “znakovnim sustavi- mogu þnosti u muzealizaciji teksta i knji- ma i praksama cjelokupnog polja kultu- ževnosti. One su vezane za odnos teksta re”. To zna Āi da u neke od “mogu þnosti i predmeta te za odnos teksta i prosto- teksta” mogu pripadati 4: ra. Tekst kao zatvorena znakovna cjeli- - društveni, ideološki i politi Āki kon- na može biti povezan s nekim predme- tekst tom, opisivati ga, davati mu dodatna - autorstvo (pojam autorstva, pseudo- zna Āenja i sl. Tekst je tako āer smješten nima, implicitnog autora i sl.) i pro- u muzejskom prostoru i pritom mu se, ces pisanja, nastajanja teksta, razina u promišljanju gdje þe biti smješten, autorskog opusa (bibliogra \ je) mogu pridružiti nove komunikacijske - recepcija, intertekstualnost (na tra- mogu þnosti. gu promišljanja postmodernizma), Ukratko, aspekti muzealizacije književ- inspiracija, interpretacije, utjecaji (u nosti i teksta obuhva þju slu Āaju Mirkovi þa, valja spomenuti i - tekst i predmet / tekst kao predmet važnost politi Ākog teksta), - tekst i predmet / tekst koji je u vezi s - i, kona Āno, književnost. Književnost predmetom se de \ nira kao sustav praksi; sto ga - tekst i prostor tekst dovodimo u vezu s književnoš þu, - tekst i muzealizaciju “mogu þnosti za ove potrebe u jednom užem, književnosti i teksta”. “klasi Ānom” smislu. Neki se pojmovi, kada govorimo o tekstu i književnosti, Aspekti muzealizacije teksta – naravno, preklapaju. Književnost poz- Memorijalna zbirka Mije Mirkovi þa najemo, razumijemo i o njoj govori- – Mate Balote mo kroz književne pojmove kao što Prethodna razmatranja bit þe ilustrira- su poetika, žanrovi, književni motivi na intervencijama i rješenjima u novo- i teme, stilistika, versi \ kacija i dr. me postavu Memorijalne zbirke Mije Svim tim mogu nostima teksta (i književ- þ Mirkovi þa – Mate Balote. nosti) znatno se proširuju i mogu þnosti muzealizacije. Svaku od tih odred- Tekst i predmet – tekst kao predmet nica mogu þe je preuzeti kao zaseban muzeološki izazov, odnosno prona þi To je, naravno, najtipi Ānija i naj Āeš þe na Āine za muzealizaciju. A tekst kao tema iskorištavana mogu þnost teksta u postavu. Muzejski je tekst kao predmet korišten kao original ili reprodukcija. To rasprava o izvornosti teksta otvara sasvim su: druge probleme. - pisani tekstovi: pisma, dopisnice, raz- 4 Odabrane su mogu nosti koje su iskorištene u þ glednica postavu, tj. smatrane su bitnima za Mirkovi þa. Primjerice, forma ili nesvjesno tako āer bi bile - tiskani tekstovi: knjige, Āasopisi, no- “mogu þnosti teksta”. vine

332 M U Z E O L O G I J A 4 3 / 4 4

- audiomedij: uglazbljene pjesme (Ma- U postavu je taj aspekt iskorišten na više te Balota: Roženice ). mjesta. Uz tradicijsko ognjište, u drve- Naravno, tekst je u postavu rabljen i tako nom se okviri þu nalaze stihovi pjesme da su odlomci teksta aplicirani na razli Āite Ognjište , uz opisnu legendu u podcjeli- podloge, u sklopu razli Āitih cjelina. No o ni o rakaljskom/rakljanskom lon Āarstvu tome više u idu þim odjeljcima. stihovi su pjesme je Lon Āari , uz kaselu , uz škrinju su stihovi pjesme Boži þna Tekst i predmet – tekst koji je povezan s no þ, i to oni u kojima se spominje škrinja predmetom i predmeti u njoj. Naravno, cijela cjelina To se zbiva uglavnom na razini književ- o književnim motivima svojevrsna je ilu- nog motiva. Ideja je jednostavna: pred- stracija književnih motiva. met je “ilustracija” motiva koji se rabi u tekstu. Tekst i prostor Mogu þnosti teksta u odnosu prema muzejskom prostoru upotrijebljene su u dva puta. Jedna od najpoznatijih pjesama Mate Balote, Koza , po Āinje stihovima: ÿetiri ure je mati hodila, / pedeset miljari ko- raki je u Āinila / na tašte . Ti su stihovi smješteni pri dnu drvenih stuba. Pjesma, dakle, po Āinje kretanjem. Upravo je zato ostatak pjesme na vrhu stuba – kretanje u pjesmi uvjetuje kretanje (kora Āanje) u muzejskom prostoru. U drugom primjeru pjesma Dvi daske smještena je u cjelinu koja tematizira književne motive, tj. motiv siromaštva. Slika 6. “Okviri þ” sa stihovima pjesme Og njište Pjesma govori o smrti mlade djevojke Āiji otac traži dvije daske kako bi od njih na Āinio lijes. Kona Āno, dvije daske nala- zi u podu svoje ku þe. Pjesma je upravo potresna slika neimaštine, tako da je i muzejska intervencija donekle radikalna. Naime, stihovi o skidanju dviju dasaka aplicirani su na staklo debelo 4 mm koje je, u dogovoru s konzervatorima, postav- ljeno na mjesto dviju izva āenih greda iz poda na prvom katu ku þe. Kroza nj vidi se prizemlje dok posjetitelj Āita tekst te je Slika 7. Škrinja i “okviri þ” s pjesmom Boži þna na taj na Āin postignut intenzivan i dojm- no þ ljiv efekt.

333 M U Z E O L O G I J A 4 3 / 4 4

Slika 8. Dvi daske – intervencija u prostoru

Tekst o intervenciji u prostoru polu Āio je intervenciju u prostoru.

Tekst i muzealizacija književnosti Književnost kao pojam vezan za tekst obuhva þa pojmove koji tako āer mogu biti inspirativni u muzealizaciji. U ovom primjeru to su žanrovi te najvažniji književni motivi i teme. ÿitava cjelina postava posve þena je upravo najvažnijim književnim motivima Mije Mirkovi þa – Mate Balote: progonstvu, siromaštvu, majci te poetskome, esejisti Ākom i feljtonisti Ākom motivu i temi – Istri koja se mijenja. Možda bi predugo trajalo opisivanje svih pojedina Ānih rješenja vezanih za te motive. Motiv progonstva obra āen je kao Slika 9. Motiv progonstva

334 M U Z E O L O G I J A 4 3 / 4 4 poetski, ali i politi Āki, te ga uz pjesmu Na Re Āini dopunjuju prognani Āka pisma i fotogra \ je. Motiv siromaštva, uz spomenutu intervenciju u prostoru, prati i reprodukcija dokumenta pod nazivom Potvrda o siromaštvu obitelji Mirkovi þ. I uz motiv majke izvede- na je nešto smionija intervencija. Pjesma Moja mati u cijelosti je aplici- rana na vitrinu u kojoj je Slika 11. Istra se mijenja skulptura majke, skulptura odjevena u Āermu , tradicijski ženski Sašo. Intervencija je tako āer uspjela, no haljetak. Skulpturu je izradila, upravo za ipak je neobi Āna – umjetni Āki, galerijski novi postav, koriste þi se fotografijama predmet smješten je u memorijalnu zbir- majke Mije Mirkovi þa, renomirana su- ku. vremena zagreba Āka skulptorica Sanja Kona Āno, tema Istre koja se mijenja nije predo Āena nizom aluminijskih pravokut- nika s citatima, s nekoliko etnografskih predmeta kao ilustracijom te s zrcalom kao pozivom na introspekciju o promje- ni. Pojam razli Āitih žanrova nije eksplicitno muzealiziran, no kroz postav su na neki od na Āina predstavljeni svi žanrovi opusa Mate Balote.

Tekst i muzealizacija “mogu þnosti teksta” Kao što je spomenuto, razli Āiti aspekti s kojih možemo pri þi tekstu otvaraju ve- like mogu þnosti za njihovu muzealizaciju. Naravno, ona mora biti motivirana objektom muzealizacije, u ovom primjeru, biogra\ jom Mije Mirkovi þa. Jednostavnije, “mogu þnosti teksta” Slika 10. Motiv majke su autorstvo i proces pisanja. Oba su

335 M U Z E O L O G I J A 4 3 / 4 4

Slika 12. Detalj iz teme o novinarstvu (dnevnik, fotogra \ je, rukopisi)

336 M U Z E O L O G I J A 4 3 / 4 4 aspekta relevantna za Mir kovi þevu biogra \ ju. Autorstvu se prišlo putem pseudonima, odnosno Āinjenice da se Mijo Mirkovi þ, uglavnom iz politi Ākih, nerijetko i sigurnosnih razloga, koristio brojnim pseu- donimima. Osim toga, najpoznatiji je kao pjesnik, i to upravo pod pse u donimom. Osim toga, pseudonim Fra- nina zapravo je \ ktivni lik istarskog seljaka koji u dijalogu s Jurinom ili sam katkad satiri Āno razmatra recentne druš- tvene doga āaje. Pseudo- nim Mate Balota i Frani- na kulturne su Āinjenice Istre. Zbog toga je u postavu svoje mjesto našao popis Mirkovi þevih pseudonima. Slika 13. Pokretni okvir s osobnim fotogra \ jama Pisanje i proces pisanja kao mogu þnosti nisu za- sebno, eksplicitno tematizirani. Me āutim, na razli Āitim mjestima, ali i na razli Āitim u podcjelini o novinarskim po Āecima razinama. Uz motiv progonstva, kao što nailazimo na tekst pisan na otrgnutom je spomenuto, eksplicitno je tematiziran, listu iz bilježnice, koji u plakaru s repro- a na drugim je razinama samo nazna Āen dukcijama novinskih stranica postoji kao (npr. ži Āana ograda). No navodim je- tiskani tekst. I uvrštavanje Mirkovi þeve dan primjer u kojemu muzejski pred- korespondencije s prijateljem od kojega met, osobna dopisnica s fotogra \ jom s traži opis što þe ga iskoristiti za pisanje vjen Āanja i tekstom pisanim ekavicom 5 romana Tijesna zemlja svjedo Āi o njego- nije eksplicitno muzealiziranje teme pro- voj studioznosti u pristupu pisanju i go- gonstva, ali je predmet koji svojim “bo- vori o pisanju kao procesu. Društveni, ideološki i povijesni kon- 5 “Molimo Vas, da nam ne uzmete za zlo što tekst, osim što je nazna Āen u biogra \ ji, nis mo lepši. Roditeljima za uspomenu. Alek- tj. u opisnoj legendi o životu, vrlo je Āest sinac, 15. II 1925.”

337 M U Z E O L O G I J A 4 3 / 4 4 gatim slojevima zna Āenja” neizravno ko- u jednoj od ladica plakara. Anegdote o municira s tim dijelom Balotina opusa. njemu objavljivane su npr. u kalenda- Upravo je stoga i odabrana, a dizajnom ru Jurina i Franina 1980-ih godina, no je omogu þeno da se pro Āita i prednja anegdote kao žanr predstavljaju i legiti- strana i pole āina. miraju “mitskost” te svjedo Āe o mitolo- Usto, sasvim izravno upu þivanje na gizaciji neke povijesne osobe. politi Āki kontekst jest smještanje repro- Upravo s problemom mitologizacije dukcije politi Ākoga govora. vezano je i postavljanje cijelog teksta Upravo je gornji kat, šu \ t , mjesto mu- Branka Fu Āiþa iz zbirke zapisa Fraške . zealiziranja recepcije Balote i inspiracije Sam Fu Āiþ zapravo uop þe ne pripada u njime. Recepcija i inspiracija predstav- Balotine panegiri Āare. Zapravo, muzea- ljene su na nekoliko na Āina: audioza- lizirati recepciju Balote, ponajprije onu pisom – uglazbljenom pjesmom Mate nekriti Ānu, bio bi opsežan, a bojim se i Balote Roženice iz arhiva Radija Pule, uzaludan pokušaj. Upravo je taj Fu Āiþev fotogra \ jama sa Susreta na dragom ka- tekst o jednom zajedni Ākom putovanju menu i po Āetnim re Āenicama njegovih s Mirkovi þem, odnosno o pronalaženju najzna Āajnijih knjiga kao svojevrsnim seljaka koji \ zi Āki sli Āi Matiji Vla Āiþu ishodištima teksta. Iliriku, osobi Mirkovi þeve trajne fasci- No zanimljiva su dva rješenja koja go- nacije, intiman prikaz Mirkovi þa i zato vore o inspiraciji i recepciji književnika. vrlo uspješno dijalogizira s mnogim dru- Jedno su rješenje anegdote o Mati Baloti gim tekstovima o Mirkovi þu.

Slika 14. Politi Āki govor (govor s konferencije o razgrani Āenju)

338 M U Z E O L O G I J A 4 3 / 4 4

I, kona Āno, knjige su kao predmeti te Balota, Mate: Stara pazinska gimnazija , ÿakavski bi bliografije (književne i znanstvene, sabor, Istarska naklada, Pula, Rijeka, 1984. književni rad, bibliografije asopisa) Balota, Mate: Tijesna zemlja. ÿetvrto izdanje. Ā Pretisak izdanja Istarske nakladne zadruge. Am- tran s parentan na Āin muzealiziranja as- forapress i dr., Pula, 2002. pekta Balotina opusa. Biti, Vladimir: Pojmovnik suvremene književne i Uz razli Āita vizualna rješenja, piš Āev kulturne teorije , Matica hrvatska, Zagreb, 2000. pot pis, apliciran na nekoliko mjesta (na Eagleton, Terry: Književna teorija, SNL, Zagreb, ogradu i drvenu vitrinu s novinarstvom) 1987. Falk, John H., Dierking, Lynn, D.: The Museum funkcionira gotovo kao logo, i to upravo Experience , Washington, D.C., 2002. takav – izvu Āen iz konteksta, pojedno- Fu Āiþ, Branko: Fraške , KS, Zagreb, 1999. stavnjen kao znak identiteta, ali i vizual- Književno djelo Mate Balote , ur. Boris Bileti þ, ni estetski znak te zaklju Āak jednog pro- Matica hrvatska, Zagreb, 1998. cesa pisanja. Maroevi þ, Ivo: Uvod u muzeologiju , Zavod za in- formacijske studije, Zagreb, 1993. Mirkovi þ, Ante: Bibliografija radova Mije ZAKLJU ÿAK Mirkovi þa (Mate Balote) , poseban otisak iz XVI knjige Zbornika radova Znanstvenog skupa Sus- Jedan od problema muzealiziranja ne- reti na dragom kamenu , Pula, 1988. materijalne baštine jest promišljanje mu- The Manual of Museum Exhibitions , ur. Barry ze alizacije književne baštine. Kada je Lord i Gail Dexter Lord, AltaMira Press, Lanham, rije Ā o autorskim tekstovima, odnosno 2001. o muzejima posve þenim književnicima, ta se promišljanja mogu kretati u smjeru povezivanja biogra \ je, odnosno memo- MIJO MIRKOVI ý – MATE BALOTA MEMORIAL rijalne gra āe s književnoš þu. No tekst i književnost pojmovi su koji u sebi nose COLLECTION IN RAKALJ (HISTRIA) potencijal obuhva þanja širih izvantekstu- alnih i izvanknjiževnih sadržaja, upra- Since Mijo Mirkovi þ - Mate Balota was one of the vo “cjelokupnog polja kulture”, a uz most significant poets of the ÿajkavian dialect to nose i zahvalne komunikacijske po- and the most in ] uential poet in Istria, the devel- tencijale, što sve proširuje mogu þnosti opment of the concept of the new permanent exhi- promišljanja muzealizacije. bition of the Memorial collection devoted to him focuses a large part of the material on his literary work. This brought to the forefront the problem of LITERATURA the musealisation of literature, of literary motifs Balota, Mate: Dragi kamen. Uredio i pogovor and texts and writing in general. The museali- napisao Mirko Uroševi þ. Likovne interpretacije sation of material that is primarily textual, and, Josip Dimini þ. Svjedo Āanstva, rje Ānik i bilješke. strictly speaking, intangible, was carried out in Studij ekonomije i turizma “Dr. Mijo Mirkovi þ” several ways: by the application of texts and parts Pula i dr. (Susreti na dragom kamenu 1988.) , Pula, of texts, the facsimiles of original manuscripts, 1988. the materialisation of literary motifs, antique edi- Balota, Mate: Proza i poezija. Uredio, bibliogra \ - tions, insistence on bibliographies, stress on man- ju sastavio i predgovor napisao Tone Peruško. uscripts and so on. This paper places emphasis Pododbor Matice hrvatske, Rijeka, 1959. on the descriptions and various solutions of the Balota, Mate: Puna je Pula. Drugo izdanje. JAZU, musealisation of literature and texts in general. Zagreb, 1960. The example of the new permanent exhibit will

339 M U Z E O L O G I J A 4 3 / 4 4 serve as an example for discussing the problems with school programmes. The aim is to present of materialising intangible material, linking tan- both the text, stories concerning the text, writ- gible (ethnographic and historical) materials ing, literature and literary motifs in the sense in with texts, the relationship between the text and which they become museum objects, carrying an the reader, the relationship between the text and invaluable “surplus” of information, in the same the location, the (expected) reception of the ex- way that this can be said of tangible museum ob- hibit as well as the linking of the museum exhibit jects.

340