Prostorni plan uređenja Općine Saborsko O B R A Z L O Ž E N J E
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU OPĆINE SABORSKO U ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU KARLOVAČKE ŽUPANIJE
Pored županijskog plana, uvažavajući obveze i usmjerenja iz Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske, ovim Planom je predložen cjelovit sustav prostornog uređenja koji bi trebao omogućuti daljnji razvitak Općine Saborsko. To se postiže određivanjem organizacije i namjene, te korištenja prostora, sustava naselja, gospodarskih i društvenih djelatnosti, propisivanjem učinkovitih uvjeta korištenja, uređenja i zaštite prostora, prostornih uvjeta za razvoj infrastrukturnih sustava i gospodarenje otpadom, te osobitim vođenjem računa o sprečavanju nepovoljna utjecaja na okoliš. Uvažavajući obveze i usmjerenja iz Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske i Prostornog plana Karlovačke županije, ovim Planom je predložen cjelovit sustav prostornog uređenja koji bi trebao omogućuti daljnji razvitak Općine Saborsko određivanjem organizacije i namjene, te korištenja prostora, sustava naselja, gospodarskih i društvenih djelatnosti, propisivanjem učinkovitih uvjeta korištenja, uređenja i zaštite prostora, prostornih uvjeta za razvoj infrastrukturnih sustava i gospodarenje otpadom, te osobitim vođenjem računa o sprečavanju nepovoljna utjecaja na okoliš. Koncepcija prostornog uređenja može se izraziti u nekoliko sljedećih točaka: - razvitak općinskog centra Saborsko kao manjeg lokalnog središta - modernizacija i unapređenje prometne i komunalne infrastrukture - poticanje osnivanja gospodarstvenih zona - razvitak turizma (lovstvo, ugostiteljstvo, šport i rekreacija, agroturizam i sl.) - restrukturiranje poljoprivredne proizvodnje putem okrupnjavanja posjeda, te stimuliranjem specijalizirane proizvodnje i proizvodnje zdrave hrane - očuvanje šumskog bogatstva ivrijednih dijelova prirodne baštine i kulturnih dobara.
Demografski razvoj Jedan od najznačajnijih čimbenika društveno - gospodarskog razvitka i korištenja prostora je stanovništvo. Ocjena demografskih prilika na području Općine Saborsko ukazuje na demografske poremećaje, jer područje karakterizira visoka demografska starost, što u budućnosti ne može osigurati jednostavnu reprodukciju stanovništva. Procjena je da će se u planiranom razdoblju ostvariti pad broja stanovnika, te da će 2015. godine Općina Saborsko imati najviše 780 - 800 stanovnika, a općinsko središte, naselje Saborsko, oko 600 stanovnika.
Sustav naselja Tradicionalna naselja razvijala su se kao poljoprivredni centri svojeg dijela poljoprivednog areala. Međutim, kako je poljoprivreda postupno gubila svoju ulogu i važnost u gospodarskom razvoju, tako su vremenom svoju važnost, značaj i vitalnost počela gubiti i ta naselja, što je vidljivo kriz pojavu negativnih demografskih trendova koji dovode do znatnog smanjenja ukupnog broja stanovnika.
Prostorni uvjeti za razvoj gospodarstva i društvenih djelatnosti Temeljno opredjeljenje u razvoju gospodarstva je optimalno korištenje komparativnih prednosti uz izgradnju infrastrukture. Pri tome treba nastojati da se uz poljoprivredu kao osnovnu granu razvijaju i druge djelatnosti, koje imaju komparativne prednosti s obzrom na sirovinski potencijal (iskorištavanje i prerada drveta), odnosno koje se mogu vezati na sačuvani prirodni okoliš (turizam i ugostiteljstvo vezano na blizinu NP Plitvička Jezera, ali i druge sačuvane prirodne vrijednosti na području općine - Veliko i Malo Vrelo rijeke Zelenike, Čorkova uvala, Ravni Lug, Skrada i slično. Važno je usmjeravanje razvitka gospodarskih zona prvenstveno u sklopu građevinskih područja naselja. Bez obzira na očekivani gospodarski razvitak, zbog demografske stagnacije prostorni razvoj u narednom razdoblju neće zahtijevati značajne nove površine za razvoj građevinskih područja, što je naročito značajna olakotna okolnost vezano na zaštitu prirode i pretpostavljene ekološke standarde. Planom se također stvaraju preduvjeti za razvoj poljoprivrede putem zaštite poljoprivrednog zemljišta i omogućavanja prostornih uvjeta za gradnju gospodarskih sadržaja u funkciji poljoprivrede. Mreža sadržaja društvenih djelatnosti usklađuje se s mrežom središnjih naselja, čime se stvaraju preduvjeti za podizanje kvalitete života. CPA d.o.o. strana 53
Prostorni plan uređenja Općine Saborsko O B R A Z L O Ž E N J E
Razvoj prometa i infrastrukturnih sustava Planom se rezervira prostor za smještaj koridora prometne i komunalne infrastrukture državnog i županijskog značaja, koje su definirani dokumentima prostornog uređenja više razine. Komunalna infrastruktura uključuje vodovodnu, kanalizacijsku, elektroenergetsku, plinsku i telekomunikacijsku mrežu. Obzirom na očekivanu dinamiku razvoja u narednom razdoblju investicije u komunalnu infrastrukturu uglavnom će biti usmjerene prvenstveno u izgradnju vodoopskrbne mreže, te na povećanje standarda i poboljšanje razine opskrbe električnom energijom.
Zaštita krajobraza Na području Općine Saborsko velike površine pokrivene su šumama, dok su poljoprivredne površine različitog, u pravilu ne naročito visokog, stupnja ekonomske isplativosti (oranice, vrtovi, pašnjaci, livade, voćnjaci i drugo). Gospodarske šume se iskorištavaju u skladu sa šumarskom osnovom i realno je za očekivati da će i u budućnosti predstavljati dominatu u sagledavanju prostora. Iz navedenog slijedi da je oko 95 % područja Općine Saborsko na ovaj ili onaj način određeno biljnim pokrovom kao osnovnom karakteristikom. U takovom okružju rezultati ljudskog djelovanja u prostoru su relativno skromni, i svode se uglavnom na stambenu izgradnju uz prometnice. Ta činjenica ujedno govori i o očuvanosti prirodnog predjela, koji je u svom velikom dijelu sačuvao svoj autohtoni oblik, a što predstavlja i najveću vrijednost za budućost.
3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE POVRŠINA
3.2.1. Organizacija prostora
Organizacija, namjena i korištenje prostora Općine Saborsko temelje se na prirodnim obilježjima prostora, mreži naselja i infrastrukturnih sustava, utvrđenim prostornim mogućnostima, ograničenjima i ciljevima budućeg razvoja, očekivanom demografskom razvoju i utvrđenim osnovnim procesima gospodarskog razvoja. U sustavu naselja središnje mjesto zauzimaju općinsko središte Saborsko, dok ostala naselja koja gravitiraju Saborskom kao općinskom centru nemaju izraženi značaj. Prostor namijenjen poljoprivrednim djelatnostima nalazi se između naselja, te vrijednih pretežito šumskih površina. Ovaj prostor je i u budućnosti funkcionalno čvrsto povezan s razvojnim središtem - naseljem Saborsko, pri čemu se predviđa revitalizacija ruralnog područja uz jačanje lokalnih i područnih središta izvan osovina razvoja. U skladu s temeljnom organizacijom prostora definirana je i namjena prostora. Prostornim planom se dio površina namjenjuje za izgradnju (naselja, etno - sela, proizvodno - gospodarskih zona, ugostiteljsko - turističkih i rekreacijskih zona izvan naselja). Ostale površine definirane kao površine osnovne namjene, su poljoprivredno zemljište, šume i vodne površine, koje se u Prostornom planu struktuiraju u odnosu na vrste, bonitet i način korištenja. U okviru površine građevinskih područja izdvojene su površine mješovite namjene - pretežito stanovanje i gospodarskih zona, za koja su utvrđena građevinska područja. Ostale površine navedene u tablici su utvrđene na temelju kartografskog prikaza br. 1. - Korištenje i namjena površina.
Općina Saborsko u sklopu brdsko - planinskog područja Karlovačke županije Programom prostornog uređenja RH brdsko - planinskim područjem načelno su određeni prostori iznad 300 m i područja za koja je zbog loših gospodarskih i demografskih prilika nužna izrada posebnih sveobuhvatnih programa razvoja. U ovo područje pripada i ukupni prostor Općine Saborsko. Osnovna su obilježja brdsko - planinskog područja su: - višegodišnji depopulacijski procesi osobito potencirani u područjima zahvaćenim ratnim događanjima - mali broj, a ponegdje i nepostojanje naselja koja je moguće klasificirati kao žarišta razvitka - rijetka naseljenost; - mala, izolirana i raspršena naselja koja je gotovo nemoguće revitalizirati - napuštena sela - teški uvjeti života, rada i privređivanja izrazito nepovoljniji od državnog prosjeka - gospodarsko stanje sa suženim mogućnostima rješavanja teških socijalnih prilika stanovništva - zapušteno poljodjelstvo i stočarstvo s otežanom mogućnošću organizacije proizvodnje; - nedostatak prometnih veza, osobito prema naseljima s objektima društvenog standarda - nerazvijenost i nedostatak komunalne infrastrukture.
CPA d.o.o. strana 54
Prostorni plan uređenja Općine Saborsko O B R A Z L O Ž E N J E
Zbog nepovoljnih prirodnih uvjeta (klima, konfiguracija reljefa, kamenitost, stjenovitost, efektivna dubina tla) poljoprivrednu proizvodnju, koja je pored šumarstva jedna od osnovnih grana gospodarstva toga područja, teško je organizirati na konvencionalnim principima, budući da su poljoprivredne površine većeg dijela ovog područja marginalno pogodne ili nepovoljne za intenzivnu poljodjelsku proizvodnju. Samo je mali dio (npr. krška polja, riječne doline) srednje pogodan ali uz veća ograničenja. Stoga su potencijali razvoja vezani su uz: - razvitak poljoprivrede i srodnih djelatnosti (stočarstvo, ekološka proizvodnja hrane, prerada mlijeka i mesa, lovni i ribolovni turizam, razvoj obrta i usluga) - razvitak djelatnosti vezanih uz šume i njihovo iskorištavanje
Preduvjeti za stvarno oživljavanje i razvitak stvorit će se tek zakonskim definiranjem brdsko - planinskog područja na razini cijele države nakon čega trebaju uslijediti odgovarajući poticaji koji će omogućiti slobodnije privatno poduzetništvo razvijeno na tržišnim načelima. Potrebno je jasno razlučiti područja potencijalne revitalizacije od onih koja će objektivno ostati prazna, čemu treba prethoditi sveobuhvatna analiza područja i mogućnosti koje ono nudi. Na području Općine Saborsko treba maksimalno poticati izgradnju i korištenje prostora kroz: - izradu dokumenata koji će poslužiti kao pregledan ponudbeni materijal za ulaganja te kao osnova za utvrđivanje poticajnih mjera i planskog okvira budućih aktivnosti u tom prostoru - intenzivno praćenje stanja komunalne infrastrukture izradom Izvješća o stanju u prostoru i planiranjem ulaganja u Programima mjera unapređenja stanja u prostoru - kontroliranu izgradnja izvan granica građevinskih područja i njeno usmjeravanje u naselja sa manje od 200 stanovnika - aktivnu politiku poticanja poljoprivredne porizvodnje - uključivanje u turističku ponudu seoskog turizma vezanu na sjeverni ulaz u NP “Plitvička Jezera” - osposobljavanje naselja i motiviranje stanovništva za aktiviranje djelatnosti primjerenih području na kojem se nalaze - sprečavanje stvaranja novih disperznih naselja - sanaciju naselja i njihovo infrastrukturno opremanje.
Općina Saborsko u sklopu područja od posebne državne skrbi Veliki dio područja Županije (čak 39,47%) u što spada i čitava Općina Saborsko nalazi se u sklopu područja posebne državne skrbi. S obzirom da je cijelo područje posebne državne skrbi gospodarski, demografski, socijalno, infrastrukturno i građevinski gotovo u cijelosti bilo razoreno, nužno je preispitati razvojne mogućnosti. Ovaj je prostor gotovo nemoguće demografski revitalizirati, budući da se radi uglavnom o ruralnom brdsko - planinskom području u velikoj mjeri raseljenom, sa svim negativnim obilježjima problemskih cjelina kojima pripada. Obnova koja je usljedila po oslobađanju, a čiji je nositelj Država usmjerena je na obnovu stambenih građevina i komunalne infrastrukture. Povratkom u svoje domove stanovništvo je prisiljeno snalaziti se u traženju radnih mjesta i osiguranju vlastite egzistencije, a mogućnosti zapošljavanja ograničene su uglavnom na državne službe, jer olakšice ne privlače veći broj investitora zbog velikih troškova poslovanja uzrokovanih položajem tog područja (udaljenost tržišta, nedovoljna infrastrukturna opremljenost i povezanost, napovoljna obrazovna struktura i dr.). Kao jedna od posljedica obnove nastao je problem obnovljenih stambenih građevina izgrađenih van postojećih granica građevinskih područja, a koje najčešće ne mogu biti legalizirane do izrade i donošenja novog prostornog plana. Posebnu je težinu taj problem dobio izgradnjom zamjenskih stambenih građevina van granica građevinskog područja, na području Nacionalnog parka “Plitivčka Jezera” u Općini Saborsko Primjer su građevine izgrađene u Općini Saborsko, za koje je upitno u kojoj će ih mjeri tada biti moguće legalizirati zbog restriktivnih uvjeta građenja u nacionalnom parku. Za Općinu Saborsko kao brdsko - planinsko područje prioritet je stvaranje optimalnih uvjeta koji bi trebali maksimalno ubrzati obnovu i poticati razvitak: - obnova i izgradnja infrastrukturnih sustava - izgraditi ključnih prometnih pravaca koji područje otvoriti prema regionalnim centrima i potaći proces urbanizacije - omogućiti optimalni razmještaj stanovništva kako bi se osigurali kontingenti stanovništva potrebni za obnovu i razvitak - stvoriti uvjete za razvitak obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, obrta i malog poduzetništva - osnažiti razvitak stočarstva na većim površinama, posebno ukoliko su u državnom vlasništvu, stvarati tradiciju, stimulirati izvoz i prodaju proizvoda - usmjeriti različitim poticajima stručne kadrove kao pretpostavku inovacijskog procesa, novog načina rada i kvalitete života.
CPA d.o.o. strana 55
Prostorni plan uređenja Općine Saborsko O B R A Z L O Ž E N J E
3.2.2. Osnovna namjena i korištenje površina
Osnovna namjena prostora u najvećoj je mjeri određena postojećim prirodnim resursima i zatečenim izgrađenim strukturama pa se tako osnovna prostorna organizacija može podijeliti na: - prirodna područja u kojima se prirodni resursi koriste za potrebe obavljanja gospodarskih i drugih djelatnosti uz ograničene zahvate u prostoru, odnosno, uz iznimke, zahvate koji se mogu ili moraju izvoditi, a s osnovnim ciljem racionalnog gospodarenja i zaštite vrijednosti prostora - poljoprivredne površine - šumske površine - vodne površine - područja građenja ili uređenja prostora, područja su stvorenih vrijednosti i planiranih zahvata određene namjene, ovisno o načinu korištenja - građevinska područja naselja sa pratećim funkcijama - prostori i površine izvan naselja izdvojenih namjena – gospodarska, poslovna, sportsko – rekreacijska, područja posebne namjene - područja infrastrukturnih sustava
Osnovnom namjenom prostora određuju se cjeline pretežitih namjena. Prilikom lociranja sadržaja u prostoru nužno je voditi računa o osnovnoj namjeni prostora te sve djelatnosti i zahvate koncipirati na način da se ne dovodi u pitanje kvalitetno funkcioniranje i dimenzioniranje sadržaja osnovne namjene, zaštita okoliša, te očuvanje ostalih prirodnih i stvorenih vrijednosti koje čine specifične lokalne uvjete. Sve ostale djelatnosti, koje se po bilo kojem kriteriju pogodnosti mogu locirati unutar područja pretežitih namjena, treba odrediti općim i posebnim uvjetima smještaja za tu vrstu djelatnosti. Pri tome taj pristup treba dosljedno provoditi u urbanim područjima, sa kompleksnom strukturom, a ruralna područja uređivati sukladno tradicionalnoj izgradnji, oblikovanjem mozaika poljoprivrednih površina, šumaraka i zona izgradnje, poštujući načelo racionalnosti vođenja komunalne infrastrukture. Na području Općine Saborsko nalaze se 4 naselja. Procjenjeni broj stanovnika Općine Saborsko 2015. godine je 770, iz čega proizlazi prosječna (planirana) veličina naselja od svega cca 180 stanovnika, što je manje od prosječne veličine naselja u Županiji. Prostornim planom Županije stupnjevana su razvojna središta od razine regionalnog središta do razine manjeg lokalnog središta, pri čemu je naselje Saborsko svrstano tek u kategoriju naselja – manje lokalno središte.
Naselje Lička Jasenica
CPA d.o.o. strana 56
Prostorni plan uređenja Općine Saborsko O B R A Z L O Ž E N J E
3.2.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (naselja i izgrađene strukture van naselja, poljoprivredne, šumske, vodne te površine posebne namjene i ostale površine)
tablica 3. % od redni ukupno stan. / ha 1 oznaka površine broj OPĆINA SABORSKO (ha) ha / stan. 2 Općine GRAĐEVINSKA PODRUČJA 1. GP 165,0 1,24 4,72 1 NASELJA ukupno 1.1. izgrađeni dio građevinskih područja naselja 111,5 0,84 6,99 1 1.2. neizgrađeni dio građevinskih područja naselja 53,5 0,40 14,58 1 IZGRAĐENE STRUKTURE VAN NASELJA 2. (IZDVOJENA GRAĐEVINSKA 81,6 0,65 0,11 2 PODRUČJA) ukupno ugostiteljsko - turističke zone - T21 - Alan 13,5 - - - T2 - Potok 6,4 - - 2.1. 2 T - T23 - Ravni Lug 6,9 - - - T25 - Kosa 25,4 - - - T3 - kamp 10,8 - - groblja izvan građevinskih područja naselja - Blata 0,5 - - 2.2. - Lička Jasenica + 0,7 - - - Saborsko 0,6 - - 2.3. sportsko - rekreacijska namjena - skijalište Krč R3 14,8 - - 2.4. površina za iskorištavanje mineralnih sirovina 2,0 - - 3. POSEBNA NAMJENA ukupno N 1.648,6 12,44 2,11 2 3.1. posebna namjena 1.648,6 12,44 2,11 2 POLJOPRIVREDNE POVRŠINE 4. P 604,1 4,55 0,77 2 ukupno 4.1. vrijedna obradiva tla P 2 183,0 1,38 0,23 2 4.2. ostala obradiva tla P 3 421,1 3,17 0,54 2 5. ŠUMSKE POVRŠINE ukupno Š 10.536,5 79,52 13,50 2 5.1. gospodarske šume Š 1 5.400,0 40,75 6,92 2 5.2. zaštitne šume Š 2 35,3 0,26 0,04 2 5.3. šume posebne namjene Š 3 5.101,2 38,49 6,53 2 6. VODNE POVRŠINE ukupno V 168,4 1,27 0,21 2 6.1. vodotoci 14,2 0,11 0,01 2 6.2. jezera, retencije i akumulacije 154,2 1,16 0,19 2 7. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI ukupno I S 45,8 0,30 0,05 2 7.1. površine infrastrukturnih sustava 45,8 0,30 0,05 2 OPĆINA SABORSKO sveukupno 13.250,0 100,00 0,05 1
1 - prognozirani broj stanovnika 2015. godine – 780
CPA d.o.o. strana 57
Prostorni plan uređenja Općine Saborsko O B R A Z L O Ž E N J E
Prostornim planom se dio površina namjenjuje za izgradnju (naselja stalnog stanovanja, proizvodne zone, ugostiteljsko - turističke i športsko - rekreacijske zone izvan naselja). Prilikom osiguravanja prostora za razvoj i širenje naselja uvažavane su smjernice i mjere u pogledu racionalnog gospodarenja prostorom i zaštite prostora koje su definirane Programom prostornog uređenja Države i Prostornim planom Karlovačke županije. Površine izvan naselja definirane su kao površine osnovne namjene (poljoprivredno zemljište, šume, vodne i ostale površine), koje se u Prostornom planu struktuiraju u odnosu na vrste, bonitet i način korištenja. Površine eksploatacijskih polja utvrđene su na temelju podataka o površini postojećih eksploatacijskih polja.
Razvoj i uređenje prostora naselja - građevinska područja naselja (unutar površina za razvoj naselja nalaze se površine za stanovanje, društvene djelatnosti, centralne i javne funkcije, ugostiteljsko - turističke namjene, šport i rekreaciju, zone zelenila, gospodarstvene zone, zone groblja i dr., a koje se detaljno mogu razraditi planovima užih područja)
Razvoj i uređenje prostora izvan naselja - izgradnja izvan građevinskih područja naselja (infrastrukturni sustavi) - ugostiteljsko - turističke namjene - športsko - rekreacijske površine (skijalište) - poljoprivredne površine - šumske površine - vodne površine - ostale površine (infrastrukturni sustavi, groblja i dr.)
ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA OPĆINE SABORSKO ( naselja i izgrađene strukture van naselja; poljoprivredne, šumske, vodne i ostale površine)
5% 12% 1% 1% 0% 1% građevinska područja naselja izgrađene strukture van naselja posebna namjena poljoprivredne površine šumske površine vodne površine infrastrukturni sustavi
3.2.4. Razvoj i uređenje prostora naselja - građevinska područja (GP)
Razvojni potencijali naselja Naselje Saborsko nalazi se na jednoj od glavnih osovina razvitka Karlovačke župainje kojeg karakterizira prometnih pravc Vrbovsko – Ogulin –Josipdol – Plaški – Saborsko - Rakovica. Saborsko je novim administrativno - teritorijalnim ustrojem dobilo ulogu općinskog središta, ali je već i prije predstavljalo lakalni centar ovog dijela županije. Naglasak razvoja je na urbanizaciji naselja Saborsko, s obzirom da se radi o novoproglašenom sjedištu općine koje je još uvijek u fazi definiranja svojih sadržaja i funkcija.
CPA d.o.o. strana 58
Prostorni plan uređenja Općine Saborsko O B R A Z L O Ž E N J E
S obzirom da je Saborsko u obuhvatu područja s ograničenjima u razvoju (pogranično, područje posebne državne skrbi, brdsko-planinsko i ruralno) potrebno je poduzeti više paralelnih i sinhroniziranih radnji na državnom, županijskom i lokalnom nivou, sa ciljem stabilizacije demografskog stanja i gospodarskog aktiviranja kroz ojačavanje Saborskog kao nositelja razvitka svoje gravitirajuće okolice. Prema PPKŽ Saborsko kao manje lokalno središte mora imati barem 4-5 osnovnih funkcija: administrativne urede samoupravnih organa, osnovnu ili područna školu, ambulantu primarne zdravstvene zaštite, trgovinu i poštanski ured, a poželjno je lokalno središte obogatiti i drugim funkcijama, posebno gospodarskim i uslužnim proizašlim iz lokalnih obilježja prostora i strukture stanovništva.
Planirane funkcije općinskog središta Saborsko iskazane su u tabeli:
SREDIŠNJE FUNKCIJE djelatnost sadržaji javne službe samoupravni organi osnovna škola / područna osnovna škola odgoj i obrazovanje, kultura, znanost programi predškolskog odgoja pri osnovnoj školi umjetničke udruge ambulanta opće medicine općinsko zdravstvo i socijalna skrb stomatološka ambulanta središte ljekarna poštanski i bančni ured veterinarska stanica usluge otkupna stanica poljoprivrednih proizvoda trgovine mješovitom robom
U sustavu naselja Općine Saborsko dominira naselje Saborsko u kome je koncentriran najveći broj stanovnika, kao i praktički svi gospodarski i središnji sadržaji, pri čemu je trend koncetracije naročito pojačan nakon Domovinskog rata. Razvojni i demografski potencijali jedan su od glavnih kriterija za dimenzioniranje građevinskih područja naselja. Pri tome za naselja, za koja se ne očekuje demografski porast, građevinsko područje mora biti svedeno samo na izgrađeni dio naselja (bez planiranja proširenja), dok se za naselja s pozitivnim razvojnim trendovima može planirati povećanje građevinskih područja na neizgrađene dijelove naselja. Međusobnim uspoređivanjem relevantnih faktora može se pretpostaviti da će preduvjete za prostorni razvitak imati naselja Saborsko i Lička Jasenica, dok će naselja Blata i Begovac nstaviti trend stagnacije.
Građevinska područja naselja Površine za razvoj i uređenje naselja određene su građevinskim područjima naselja čime je određen jedan od glavnih instrumenata za uređivanje i racionalno korištenje prostora. Unutar građevinskog područja razlučuju se neizgrađeni dijelovi predviđeni za potrebe daljnjeg širenja i razvoja naselja, te izgrađeni kompaktni dijelovi unutar kojih je predviđeno popunjavanje i dopunjavanje izgrađene strukture. Pod neizgrađenim površinama podrazumijevaju se površine građevinskog područja koje su zaposjednute sa sporadičnom izgradnjom ili bez ikakve izgradnje (zauzetost do 5%). Pod izgrađenim građevinskim područjem koje je prikazano u analitičkim tablicama, te informativno na kartografskom prikazu br. 1. - Korištenje i namjena površina podrazumijevaju se izgrađene cjeline i kompaktni dijelovi naselja (iskorištenost zemljišta iznad 80%). Građevinska područja naselja predviđena su za pretežito stambenu izgradnju i to obiteljskim kućama manjih visina. Uz ovu osnovnu namjenu predviđena je i izgradnja građevina drugih namjena (proizvodne, poslovne, ugostiteljsko - turističke, javne i društvene, športsko - rekreacijske, infrastrukturne te groblja). Građevinska područja naselja utvrđivana su u skladu s obvezama iz PPKŽ i ciljevima prostornog razvoja i uređenja ovog prostora, a u odnosu na demografske podatke, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja pojedinog naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina. Analizom dosadašnjih demografskih kretanja uočena je tendencija smanjenja broja stanovnika i broja članova kućanstva. Prema tome, za očekivati je i smanjenje gustoće stanovanja u građevinskim područjima naselja. Također je izvršena i analiza izgrađenosti i iskorištenosti dosadašnjih građevinskih područja, te je zaključeno da su građevinska područja utvrđena dosadašnjim planom imala veliku prostornu pričuvu. Uz predviđenu pojačanu gospodarsku aktivnost (mala privreda, poljoprivreda, uslužne djelatnosti) javlja se potreba za izmještanjem takvih sadržaja iz pretežito stambenih zona u zone isključive namjene za navedene sadržaje, ili pak objedinjavanje stanovanja i rada na jednoj parceli prikladnije veličine.
CPA d.o.o. strana 59
Prostorni plan uređenja Općine Saborsko O B R A Z L O Ž E N J E
Slijedom navedenih analiza, kao i odredbi Prostornog plana Karlovačke županije u sljedećim tablicama prikazan je detaljni obračun površina građevinskih područja naselja Općine Saborsko, za plansko razdoblje do 2015. godine. Prostornim planom Karlovačke županije (GKŽ 26/01, 33/01), određena je najveća površina građevinskog područja po stanovniku naselja, koja iznosi: - za naselja od 500 - 1000 stanovnika (Saborsko) - 700 m2 / stanovniku - za ostala naselja (Begovac, Blata i Lička Jasenica) - 900 m2 / stanovniku
Istim je planom određeno također da površina neizgrađenog dijela građevinskog područja u odnosu na ukupnu planiranu površinu građevinskog područja može iznositi najviše 15% za Saborsko i 10% za ostala naselja. Iznimka od propisanih vrijednosti najvećeg dozvoljenog udjela neizgrađenog zemljišta moguća je u slučajevima kada je elaborirana detaljnom analizom koja mora sadržavati: - podatke o izgrađenom dijelu GP - analizu mogućnosti popunjavanja već izgrađenog dijela GP ili obnove degradiranih i napuštenih izgrađenih dijelova GP - podatke o stupnju komunalne opremljenosti - podatke o planiranim programima ulaganja s utvrđenim rokovima realizacije pojedinih zahvata - normativ najveće propisane površine GP po stanovniku moguće je u području posebne državne skrbi uvećati do 10%, pri čemu treba poštivati maksimalni dozvoljeni udio neizgrađenog zemljišta, što znači da za područje Općine Saborsko (kao područje od posebne državne skrbi) najveća površina građevinskog područja po stanovniku naselja, koja iznosi: - za naselja od 500 - 1000 stanovnika (Saborsko) - 770 m2 / stanovniku - za ostala naselja (Begovac, Blata i Lička Jasenica) - 990 m2 / stanovniku
U pripremnoj je fazi radova izvršena analiza izgrađenosti i iskorištenosti dosadašnjih građevinskih područja (zračne foto skice, HOK u mjerilu 1 : 5.000, obilazak terena), te je zaključeno da su građevinska područja utvrđena dosadašnjim prostornim planom imala preveliku prostornu pričuvu za potencijalno povećanje broja stanovnika. Analizom je utvrđeno da neizgrađene (nezaposjednute) površine unutar građevinskih područja iznose prosječno čak 46%. Analizom dosadašnjih demografskih kretanja uočena je tendencija stalnog pada broja stanovnika na razini Općine Saborsko kao cjeline, ali i u svim naseljima pojedinačno. S druge pak strane uočeno je smanjenja broja članova po kućanstvu. Prema tome, za očekivati je i dalje smanjenje gustoće stanovanja u građevinskim područjima naselja, odnosno zauzimanje većih površina s manjim brojem stanovnika. S obzirom na navedeno, utvrđeno je da građevinska područja nije potrebno proširivati u odnosu na ono koje je određeno Prostornim planom (bivše) Općine Ogulin, odnosno da je građevinsko područje u cjelini potrebno bitno smanjiti. Imajući u vidu odredbe PPKŽ, građevinska područja naselja Općine Saborsko bi prema PPKŽ trebala imati sljedeće dozvoljene površine:
Površina GP Dozvoljena Dozvoljena Planirani Dozvoljena površina GP površina GP broj stanovnika Ukupna površina N a s e l j e prema PPKŽ površina GP neizgrađenog dijela GP ha m2/stanovniku ha ha ha 1 2 3 5 6 Begovac 10 990 0,99 1,00 0,10 Blata 70 990 6,93 7,00 0,70 Lička Jasenica 100 990 9,90 10,00 1,00 Saborsko 600 770 46,20 46,20 6,90
UKUPNO OPĆINA SABORSKO 780 - 64,02 64,20 8,70
Navedeni normativi PPKŽ koji se odnose na veličinu građevinskog područja u Općini Saborsko biti će djelomično korigirani s obzirom na sljedeće činjenice: - prisutna je velika disperznost građevinskog područja, osobito danas napuštenih naselja, a tipološki se radi o području s velikim brojem malih raspršenih zaselaka, što je potrebno očuvati kao ambijentalno tradicijsko obilježje - u napuštenim naseljima ili zaseocima, gdje trenutno nije moguće sagledati stvarnu demografsku sliku, građevno područke treba obuhvatiti isključivo postojeće građevine, sukladno zakonskim propisima
CPA d.o.o. strana 60
Prostorni plan uređenja Općine Saborsko O B R A Z L O Ž E N J E
- na području Općine Saborsko prisutan je veliki broj ruševina ili napuštenih kuća, koje sve trebaju biti obuhvaćene u građevinskim područjima - formiranje gospodarskih zona u građevinskim područjima naselja također utječe na povećanje ukupne površine građevinskog područja.
Imajući u vidu navedeno, Planom su određene sljedeće površine građevinskih područja naselja na području Općine Saborsko.
Određivanje površina građevinskih područja naselja Općine Saborsko (plan 2015. godine)
Smanjenje Planirana Površina građevinskog područja površine Planirani površina građevinskog Površina broj građevinskih područja u planiranog stanovnika područja naselja odnosu na GP po N a s e l j e 2015. prema PPUO izgrađeno neizgrađeno stanju PP stanovniku godine Saborsko (bivše) Općine Ogulin ha ha % ha % ha m2 1 2 3 4 5 6 7 8 Begovac 9,3 10 9,298,9 0,1 1,1 - 20,7 9.300 Blata 14,0 70 12,6 90,0 1,4 10,0 - 4,8 2.000 Lička Jasenica 37,6 100 34,0 90,4 3,6 9,6 - 26,4 3.760 Saborsko 104,1 600 55,753,5 48,4 46,5 - 14,9 1.735 UKUPNO 165,0 780 111,5 67,6 53,5 32,4 - 65,4 2.115 OPĆINA SABORSKO
Iz gornje tablice su vidljive sljedeće činjenice: - ukupna površina građevinskog područja u odnosu na odredbe Prostornog plana (bivše) Općine Ogulin smanjena je za 66,8 ha ili za 29% - građevinsko područje naselja Begovac se u 99% sastoji iz izgrađenog dijela - građevinsko područje naselja Blata se u 90% sastoji iz izgrađenog dijela - građevinsko područje naselja Lička Jasenica se u 90% sastoji iz izgrađenog dijela - u građevinsko područje naselja Saborsko uključene su i gospodarske zone Polje, Lug i Klanac s površinom od 9,1 ha, tako da bez njihove površine neizgrađeni dio građevinskog područja iznosi svega 39,3 ha ili 37%.
Budući razvoj naselja temeljiti će se na njihovoj razini centraliteta, demografskoj strukturi, mogućnostima građevinske obnove naselja, kao i mogućnostima osiguranja osnovnih komunalnih sustava (promet, vodoopskrba, elektroopskrba, plinska mreža i telekomunikacije). S obzirom na demografsku strukturu naselja nije realno očekivati da će se ovi procesi, bitno uvjetovani ekonomskim mogućnostima odvijati brzo i u skladu s potrebama i željama. Prostorne pretpostavke, kojima će takav razvoj biti sankcioniran, osigurane su prvenstveno formiranjem granica građevinskih područja unutar kojih će se pojedina naselja razvijati.
Razvojni i demografski potencijali moraju biti jedan od glavnih kriterija za dimenzioniranje građevinskih područja naselja. Pri tome za dio naselja, za koja se ne očekuje demografski porast, građevinsko područje svedeno je samo na izgrađeni dio naselja (bez planiranih proširenja), dok su samo za naselja s realnim trendovima razvoja može planirati povećanje građevinskih područja i na neizgrađene dijelove naselja.
Ukupno uzevši, kao rezultat aktualne situacije i realno utemeljenih razvojnih koncepcija građevinska područja usklađena su s odredba Prostornog plana županije, uz uvažavanje prethodno navedenih specifičnosti područja Općine Saborsko. Iz izračuna površina građevinskih područja prema demografskim i gospodarskim pokazateljima vidljivo je značajno smanjenje površine građevnog područja u odnosu na trenutno važeći plan, kao i činjenica da je za ostala naselja na području općine, izuzev Saborskog, površina neizgrađenog dijela građevinskog područja u skladu s kriterijima PPKŽ.
CPA d.o.o. strana 61
Prostorni plan uređenja Općine Saborsko O B R A Z L O Ž E N J E
Brojčani prostorni pokazatelji
Gbst - bruto gustoća stanovanja odnos broja stanovnika i površine građevinskih područja
780 stanovnika Gbst = ------= 4,72 st/ha 165,0 ha
Gnst - gustoća stanovništva odnos broja stanovnika i površine obuhvata prostornog plana
780 stanovnika 2 Gnst = ------= 0,059 st/ha ( 5,8 st/km ) 13.250 ha
Pogled na naselje Saborsko
3.2.5. Razvoj i uređenje prostora izvan naselja - izdvojena građevinska područja
Površine za razvoj i uređenje prostora izvan naselja manjim dijelom su određene za izgradnju, a većim dijelom kao negradive površine za potrebe poljoprivredne proizvodnje i gospodarenje šumama. Odredbama članka 42. Zakona o prostornom uređenju određene su građevine koje je moguće graditi van naselja, odnosno građevinskih područja. To su infrastrukturne, zdravstvene i rekreacijske građevine, građevine posebne namjene, za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina, te stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma, ali isključivo u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti. Dapače, neke građevine je moguće locirati isključivo izvan naselja obzirom na karakter djelatnosti koje se u tim građevinama odvijaju.
CPA d.o.o. strana 62
Prostorni plan uređenja Općine Saborsko O B R A Z L O Ž E N J E
Već je prije navedeno da se dio područja Općine Saborsko nalazi u području Nacionalnog parka Plitvička jezera. Nacionalni park je Zakonom o zaštiti prirode definiran kao "prostrano, pretežno neizmijenjeno područje kopna i/ili mora iznimnih i višestrukih prirodnih vrijednosti, obuhvaća jedan ili više sačuvanih ili neznatno izmijenjenih ekoloških sustava, a prvenstveno je namijenjen očuvanju izvornih prirodnih vrijednosti".
Nacionalni park ima znanstvenu, kulturnu, odgojno - obrazovnu i rekreativnu namjenu i u njemu su dopuštene radnje i djelatnosti kojima se ne ugrožava izvornost prirode, a zabranjena je gospodarska uporaba prirodnih dobara. Također, u nacionalnom parku dopušteno je obavljanje ugostiteljsko - turističkih i rekreacijskih djelatnosti koje su u ulozi posjećivanja i razgledavanja, te bavljenje poljoprivredom, ribolovom i obrtom na tradicionalan način, sukladno odredbama ovoga Zakona. Zakonom je određeno da se organizacija prostora, način korištenja, uređenja i zaštite prostora u nacionalnom parku i parku prirode uređuje, na temelju stručne podloge koju izrađuje nadležni Zavod, prostornim planom područja posebnih obilježja (izrada plana je u tijeku).
Kako postojeći Prostorni plan Nacionalnog parka Plitvička jezera ne sadrži prikaz građevinskih područja naselja, a Pravinikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04 i 45/04) određeno je da PPUO obvezno sadrži i granice građevinskih područja naselja, ovim su Planom za dio područja koji se nalazi unutar NP Plitvička Jezera određena građevinska područja (izgrađena). Zakonom o zaštiti prirode određeno je da Ministarstvo utvrđuje posebne uvjete zaštite prirode u postupku izdavanja lokacijske dozvole za građenje i izvođenje radova i zahvata na području nacionalnog parka. Također, dopuštenje za sve zahvate i radnje u nacionalnom parku izdaje Ministarstvo.
Prostornim planom uređenja Općine Saborsko u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja planirano je uređenje prostora za slijedeće namjene:
T UGOSTITELJSKO - TURISTIČKA NAMJENA Na području općine planirano je pet zona ugostiteljsko - turističke namjene (T2 - turističko naselje i T3 - kamp) kao izdvojena građevinska područja i to: - ugostiteljsko - turistička zona Alan, površine 13,5 ha (oznaka T21) - ugostiteljsko - turistička zona Potok, površine 6,4 ha (oznaka T22) - ugostiteljsko - turistička zona Ravni Lug (etno selo), površine 6,9 ha (oznaka T23) - ugostiteljsko - turistička zona Kosa, površine 25,4 ha (oznaka T25) - ugostiteljsko - turistička zona Blata (kamp), površine 10,8 ha (oznaka T3). U cilju očuvanja graditeljske i etnološke baštine (koja je na žalost bitno oštećena u Domovinskom ratu), na lokaciji Ravni Lug planira se prostor za izgradnju etno – sela.
R3 ŠPORTSKO - REKREACIJSKA NAMJENA U cilju turističkog razvitka Općine Saborsko i korištenja prirodnih potencijala prostora, planirano je uređenje zone športsko - rekreacijske namjene kao izdvojenog građevinskog područja, u kojem se planira uređenje skijaške staze za pratećim građevinama (ski - lift i sezonske građevine za potrebe posjetitelja). U ovu se svrhom Planom rezervira područje za športsko - rekreacijsku zonu Krč (planska oznaka R3), površine 14,8 ha (u izdvojenom građevinskom području).
+ GROBLJA Održavanje groblja vrše Mjesni odbori, a postojeća groblja se ne planiraju proširivati u planskom razdoblju. Izvan građevinskih područja naselja (kao izdvojena građevinska područja) označena su groblja: - Blata, površine 0,50 ha - Lička Jasenica, površine 0,70 ha - Saborsko, površine 0,60 ha.
CPA d.o.o. strana 63
Prostorni plan uređenja Općine Saborsko O B R A Z L O Ž E N J E
Izvan građevinskih područja naselja prostor se se koristiti za sljedeće namjene:
N POSEBNA NAMJENA Na sjevernom dijelu područja Općine Saborsko nalazi se vojni kompleks od interesa za narodnu obranu - vojni poligon "Eugen Kvaternik" Slunj, čija površina na području Općine Saborsko iznosi 1.648,6 ha. Temeljem odredbi Zakona o obrani (članak 18., NN 33/02 i 58/02) i Pravilnika o zaštitnim i sigurnosnim zonama vojnih objekata (NN 175/03) unutar ovog poligona potpuno je zabranjena bilo kakova izgradnja, osim izgradnje građevina za potrebe obrane.
P 2 POLJOPRIVREDNA TLA ISKLJUČIVO OSNOVNE NAMJENE - VRIJEDNA OBRADIVA TLA Vrijedna obradiva tla zastupljena su u Općini Saborsko na površini od svega oko 183 ha.
P 3 POLJOPRIVREDNA TLA ISKLJUČIVO OSNOVNE NAMJENE - OSTALA OBRADIVA TLA Ostala obradiva tla na području Općine Saborsko zauzimaju površinu od 421,1 ha.
Š ŠUMSKE POVRŠINE Ukupna površina šumskog zemljišta (obraslog i neobraslog) na području Općine Saborsko iznosi 12.185,1 ha, uključivo i šume unutar NP Plitvička Jezera i vojnog poligona "Eugen
Kvaternik".
Š1 - gospodarske (proizvodne) šume Gospodarske šume su predviđene za korištenje prvenstveno za proizvodnju drva i drugih šumskih površina. Na području šuma planom je predviđena eventualna izgradnja infrastrukturnih građevina državnog i županijskog značaja, te građevina za potrebe športa, rekreacije, lova i vojske, ali samo ako to nije moguće iz tehničkih ili ekonomskih razloga planirati izvan šuma. Prema podacima Hrvatskih šuma, na području Općine Saborsko površina šumskog zemljišta pod gospodarskim šumama iznosi oko 5.400 ha.
Š2 - zaštitne šume Zaštitne šume su šume s konzervacijskom funkcijom, a mogu biti hidrološke ili
protuerozijske. Prema podacima Hrvatskih šuma, na području Općine Saborsko površina šumskog zemljišta pod zaštitnim šumama iznosi 35,3 ha.
Š3 - šume posebne namjene Šume posebne namjene (zaštitne šume klime, imisijske, koje se mogu transformirati u turističko – rekreacijske ili višestruke namjene). Prema podacima Hrvatskih šuma, na području Općine Saborsko površina šumskog zemljišta pod šumama posebne namjene iznosi oko 5.101,2 ha (uključivo i šume unutar NP Plitvička jezera).
V VODNE POVRŠINE Planom su određene vodene površine (rijeke i jezera), koje imaju multifunkcionalnu ulogu, odnosno, uz osnovnu namjenu mogu se koristiti za dopunske namjene (rekreacija, ribjačarstvo i druge). Podzemne vode su od neprocjenjive važnosti za budućnost. U cilju njihove maksimalne zaštite sve ostale namjene na tome području mogu okupirati prostor na način da ne ugrožavaju ovaj prirodni resurs. To pretpostavlja ekstenzivan način poljoprivredne proizvodnje, pošumljavanje nekvalitetnih poljoprivrednih površina, sustavno rješavanje problema odlaganja komunalnog otpada, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda naselja te drugih sadržaja koji nepovoljno utječu na okoliš. Na području Općine Saborsko glavni je vodotok Lička Jasenica sa pritocima (Repuv i drugi). Uz naselje Blata nalazi se jezero Blata (kraško jezero koje se puni ovisno o hidrološkim prilikama), površine 154,2 ha.
CPA d.o.o. strana 64
Prostorni plan uređenja Općine Saborsko O B R A Z L O Ž E N J E
E POVRŠINA ZA ISKORIŠTAVANJE MINERALNIH SIROVINA Na području naselja Blata planira se eksploatacijsko polje tehničkog građevnog kamena površine 2,0 ha u gospodarenju Hrvatskih šuma.
Naselje Lička Jasenica
IS POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA Ove površine čine linijske (trase i koridori) i površinske infrastrukturne građevine državnog i županijskog značaja. Od najznačajnijih površina infrastrukturnih sustava jesu prostori rezervirani za ceste i željezničke puge. Ove površine čine linijske (trase i koridori) i površinske infrastrukturne građevine državnog i županijskog značaja. nfrastrukturni sustavi, a poglavito prometni, veliki su korisnici prostora, zbog toga je potrebno posvetiti veliku pozornost vođenju prometnih koridora tako da osiguravaju dobro povezivanje, ali istodobno da što manje ugrožavaju vrijednosti prostora. Od planiranih prometnih koridora državnog i županijskog značenja kroz područje Općine Saborsko načelno se pozicioniraju slijedeći prostorni rezervati : - koridor za istraživanje za novoplanirani dio trase državne ceste D42 Vrbovsko (D3) - Ogulin - Plaški Poljanak (D1) na dijelu kroz naselje Saborsko (izgradnja sjeverne obilaznice) - koridor za istraživanje za novoplaniranu cestu - sjevernu obilaznicu NP Plitvička Jezera na dijelu Saborsko – Drežničko Selište.
Ostali važniji prometni pravci uglavnom će se razvijati u postojećim koridorima uz modernizaciju, manje ispravke i nadopune. Ostali infrastrukturni sustavi (vodoopskrba, odvodnja, plinoopskrba, elektroopskrba, telekomunikacije) razvijati će na temelju zasebnih koncepcijskih rješenja, poštivajući plansku razradu organizacije, namjene i zaštite prostora.
CPA d.o.o. strana 65
Prostorni plan uređenja Općine Saborsko O B R A Z L O Ž E N J E
3.2.6. Izgrađene strukture van građevinskog područja
Odredbama Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) određene su građevine koje je moguće graditi izvan naselja, odnosno građevinskih područja. To su : - objekti infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.) - zdravstvene i rekreacijske građevine - građevine za potrebe obrane - građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina - stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma, ali isključivo u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti.
3.2.7. Razvoj i uređenje prostora izvan naselja
P - POLJOPRIVREDNO TLO ISKLJUČIVO OSNOVNE NAMJENE Pod poljoprivrednim površinama smatraju se oranice, vrtovi, voćnjaci, vinogradi, livade i pašnjaci. Veći dio obradivih poljoprivrednih površina su tzv. ostala obradiva tla (P3) na kojima nema posebnih ograničenja za izgradnju, a prisutno je nešto površina vrijednih obradivih tala (P2). Prekategorizacija poljoprivrednih površina u višu bonitetnu kategoriju moguća je nakon procjene opravdanosti i provedbe gospodarsko - ekološki opravdanih mjera.
Š - ŠUMSKE POVRŠINE ISKLJUČIVO OSNOVNE NAMJENE Šumska se područja razvrstavaju u tri kategorije: - šuma gospodarske namjene (Š1) predviđene su prvenstveno za proizvodnju drva. Iskorištavanje podrazumijeva održavanje biološke raznolikosti, produktivnosti, sposobnosti obnavljanja i vitalnosti na način da se ispune ekološke, socijalne i gospodarske funkcije šume, bez štete drugim ekosustavima - zaštitne šume (Š2) služe prvenstveno kao zaštita zemljišta, vodotoka, erozionih područja, naselja, te gospodarskih zona - šume posebne namjene (Š3) su šume unutar zaštićenog predjela prirodne baštine koje predstavljaju posebnu pejzažnu, ekološku ili znanstvenu vrijednost U šumi i/ili na šumskome zemljištu Planom je omogućena izgradnja građevina za potrebe infrastrukture, sporta, rekreacije, lova i obrane RH, ali samo ako to zbog tehničkih ili ekonomskih uvjeta nije moguće planirati izvan šume, odnosno šumskog zemljišta. Zaštita šuma i šumskog zemljišta provodi se putem Zakona o šumama (NN 140/05 i 82/06), kojim je između ostalog određeno: - korisnici šuma u vlasništvu RH i ostali šumoposjednici dužni su poduzimati mjere zaštite šuma od požara i drugih elementarnih nepogoda i štetnih organizama, nadzirati stanje šuma i pratiti njihovo zdravstveno stanje te poduzimati mjere za suzbijanje štetnih organizama u skladu s posebnim propisima - radi provođenja intenzivnoga i trajnog nadzora nad šumskim ekološkim sustavima, s obzirom na atmosferska i druga onečišćenja koja utječu na stanje šuma, nadležno ministarstvo donosi program mjera za prikupljanje podataka i uspostavu registra oštećenosti šuma - radi poboljšanja nadzora nad šumskim požarima i njihovim uzrocima, učincima i prevenciji ustrojiti će se i voditi jedinstveni informacijski sustav i registar o šumskim požarima - u šumi, na šumskom zemljištu ili u neposrednoj blizini šume ne smije se ložiti otvorena vatra i paliti drveni ugljen, osim na mjestima i uz poduzimanje odgovarajućih mjera opreznosti koje su određene posebnim propisom - zabranjeno je u šumi i 200 m od ruba šume podizati objekte s otvorenim ognjištem - u šumi je zabranjeno odlagati otpad, a korisnici i šumoposjednici su dužni su otpad ukloniti
PŠ - OSTALO POLJOPRIVREDNO TLO, ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE U ostale poljoprivredne i šumske površine ubrojene su manje rascjepkane obradive površine, neobradive površine, pašnjaci i manji šumarci - gajevi, neobrasle šume i neplodne šumske površine. Ovim se Planom mozaične površine zadržavaju radi zaštite identiteta prirodnog i kultiviranog krajobraza.
V - VODNE POVRSINE U vodne površine ulaze vodotoci, jezera, akumulacije, retencije, ribnjaci i slično.
CPA d.o.o. strana 66
Prostorni plan uređenja Općine Saborsko O B R A Z L O Ž E N J E
3.3. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
3.3.1. Gospodarske djelatnosti
Hrvatska se nalazi u razdoblju velikih društvenih i gospodarskih promjena i trenutno postoje velike razlike po sektorima i područjima u funkcioniranju gospodarstva, infrastrukture, stanja okoliša i općim uvjetima života i rada stanovništva. Velik dio gospodarskih sustava ne djeluje punim kapacitetom niti u skladu s objektivnim mogućnostima. Time je samo naglašena neučinkovitost i tehnološka zaostalost dijela gospodarstva, a povećane su regionalne razlike u razvijenosti i nesrazmjer resursnog potencijala zemlje u odnosu na aktivnost stanovnika (stupanj iskoristivosti). Faktori razvitka nisu jednako zastupljeni na cijelom teritoriju, pa se tim više naglašava važnost funkcionalne organizacije prostora, vođenja prometne i druge infrastrukture i oživljavanja ili stvaranja novih nukleusa razvitka. Gospodarstvo je doživjelo temeljne promjene u proteklom desetljeću. Obzirom na promijenjeno tržišno okruženje, promijenjen model potražnje, pad broja zaposlenih, te procese pretvorbe sa planskog na tržišno gospodarstvo, nameće se potreba stvaranja novog gospodarskog i prostornog modela razvitka. Nezaposlenost je u stalnom porastu, a najnegativniji trendovi su u gospodarstvu. Istovremeno broj zaposlenih raste u neprivredi, obrtništvu i slobodnim profesijama, ali u znatno manjem broju nego se smanjuje broj zaposlenih u gospodarskim djelatnostima. Perspektiva daljnjeg gospodarskog razvoja počivat će na prirodnim resursima, ulaganju kapitala i ljudskom potencijalu te je orijentirana je na disperziju manjih pogona čiste industrije, s izgradnjom skladišnih kapaciteta i razvojem transportnih usluga (čemu pogoduje dobar prometni položaj). Uz to je realno očekivati razvoj gospodarskih djelatnosti koje će biti oslonjene na glavne nositelje razvitka razvojem mreže malih pogona dopunske, specijalizirane i sirovinske proizvodnje. U tom smislu naročito se očekuje razvoj sljedećih djelatnosti: - gospodarsko korištenje prirodnih resursa (prerada poljoprivrednih proizvoda, prerada drva i sl.) - razvoj turizma i ugostiteljstva - razvoj obrta, trgovine, usluga i prometnih djelatnosti.
Postojeće stanje gospodarstva Općine Saborsko
Poljoprivreda Prema prirodnoj regionalizaciji (prirodnim cjelinama) poljoprivredni prostor Županije dijeli se na tri cjeline prema heterogenosti tla u odnosu na različite namjene, pri čemu Općina Saborsko pripada brdskom i brdsko - planinskom prostoru južnog dijela Županije (Ogulinsko-Plašćanska zaravan), koje ima sljedeće karateristike: - područje plodnih krških polja u kojem su zastupljene poljoprivredne površine viših razreda kvalitete pogodne za intenzivan uzgoj povrća, ratarstvo i stočarstvo - ove je površine isto tako potrebno strogo zaštititi od prenamjene - površne poljoprivrednih tala niskih razreda kvalitete, sposobne su samo za ekstenzivnu poljodjelsku proizvodnju te stočarstvo, prvenstveno uzgoj sitne stoke, a za potrebe uzgoja krmnih kultura, tla s nepovoljnim kemijskim karakteristikama moguće je mjerama kalcifikacije i meliorativne gnojidbe pretvoriti u tla višeg razreda pogodnosti - tla na strmim nagibima, stjenovita, kamenita i plitka tla te tla nepovoljne ekspozicije koja se nalaze u brdskim predjelima ne mogu se prevesti u više bonitetne razrede, ali se mogu koristiti kao pašnjačke površine u ekstenzivnom uzgoju stoke, za uzgoj ljekovitog bilja ili za pošumljavanje.
Prema statistički dostupnim podacima poljoprivredne površine Općine Saborsko zauzimaju 5.455 ha, od čega su: - obradive površine 1.018 ha - oranice i vrtovi 596 ha - voćnjaci 19 ha - livade 403 ha - pašnjaci 4.437 ha
Godine 2003. izvršen je Popis poljoprivrede, iz kojeg se za područje Općine Saborsko izdvajaju sljedeći podaci (nešto drugačiji od prije navedenih), prikazani u tabelama:
CPA d.o.o. strana 67
Prostorni plan uređenja Općine Saborsko O B R A Z L O Ž E N J E
Poljoprivredna kućanstva prema ukupno raspoloživom zemljištu, površina ukupno raspoloživog zemljišta, korištenog poljoprivrednog zemljišta, ostalog zemljišta i broj parcela korištenog poljoprivrednog zemljišta
korišteno poljoprivredno zemljište (ha) Ukupno raspoloživa Ostalo Broj parcela Skupine poljoprivrednih Broj kućanstava površina zemljišta zemljište korištenoga kućanstava prema ukupno (3+7) (ha) poljoprivrednog
raspoloživom zemljištu ukupno zemljišta (4+5+6) (4+5+6) korišteno u vlasništvu dano u zakup zakup u dano
ha zakup uzeto u
1 2 3 4 5 6 7 8 Saborsko 188 611,88 121,99 99,35 24,34 1,70 489,89 533
Površina korištenog poljoprivrednog i ostalog zemljišta po kategorijama
korišteno poljoprivredno zemljište (ha) voćnjaci vinogradi ostalo zemljište (ha) Skupine poljoprivrednih eno eno kućanstava prema ka vrba č đ ukupno raspoloživom livade ukupno potrebe potrebe pašnjaci pašnjaci 6+8+10) 6+8+10) nici za vlastite za vlastite nici rasadnici i rasadnici ć ukupno ukupno ukupno šumsko od toga toga od toga od od toga toga od od toga toga od zemljištu (2+3+4+5+ zemljište zemljište zemljište povrtnjaci na na povrtnjaci plantažni plantažni plantažni plantažni oranice i vrtovi vrtovi i oranice košara neobra poljoprivredno poljoprivredno oku
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 Saborsko 121,99 39,69 1,45 46,19 28,11 6,55 - - - - 489,89 268,38 196,17
Broj poljoprivrednih kućanstava s korištenim poljoprivrednbim zemljištem prema kategorijama, s neobrađenim i šumskim zemljištem
Broj kućanstava s voćnjacima s vinogradima Skupine s kom kom enim enim poljoprivrednih s korištenim s povrtnjacima č đ kućanstava prema poljoprivrednim oranicama na okućnici ukupno raspoloživom zemljištem i vrtovima za vlastite vrbom ukupno ukupno od toga toga od od toga toga od s livadama zemljištem zemljištem zemljištem sa šumskim plantažni plantažni zemljištu plantažni potrebe s pašnjacima s rasadnicima s rasadnicima s neobra i/ili košara i/ili poljoprivrednim poljoprivrednim
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Saborsko 188 186 135 26 19 171 - - - - 164 124
Površina korištenih oranica i vrtova
Korištene oranice i vrtovi (ha)
ostalo povrće
Skupine e za na otvorenome
ć poljoprivrednih
kućanstava e ć prema ukupno enom ć lodovi ugari duhan erna repa repa erna (2 - 5) žitarice p krumpir ć raspoloživom materijal suho zrno e, ukrasno bilje, bilje, ukrasno e, krmno bilje krmno bilje predivo bilje bilje predivo prostoru prostoru ć zemljištu še vrtovi i oranice sjemenje i sadni i sadni sjemenje uljano i sjemenje u zašti ukupno korištene ukupno korištene bilje za upotrebu u za upotrebu bilje u vrtovima parfumeriji i farmaciji farmaciji i parfumeriji mahunasto povr ostalo povr ostalo cvije na oranicama
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 Saborsko 39,69 16,24 12,52 6,72 - - - 0,45 - 1,41 - 0,01 - 0,15 2,19 1,28
Broj goveda, svinja, ovaca i koza, konja, kunića, peradi košnica pčela
Skupine poljoprivrednih i kućanstava prema ć
ukupno raspoloživom konji perad kuni svinje goveda goveda zemljištu košnice ovce i kozeovce i
Saborsko 39 116 99 1 29 1.575 22
Iz priloženih je podataka vidljivo da je poljoprivredno - proizvodni prostor općenito korišten na niskoj razini produkcije naturalne proizvodnje za vlastite potrebe. Poljoprivrednom proizvodnjom u individualnom sektoru bave se uglavnom osobe starije životne dobi (mladi napuštaju), a proizvodnja je ekstenzivna, jer su obradive površine rascjepkane, te je zbog toga i produkcija niska. Uočeno povećanje pašnjaka i livada na račun kategorija oranica nije u funkciji povećanja stočne proizvodnje već procesa deruralizacije i zapuštanja obradivih površina.
CPA d.o.o. strana 68
Prostorni plan uređenja Općine Saborsko O B R A Z L O Ž E N J E
Proizvodne djelatnosti i obrt Prema dostupnim podacima Službe za gospodarstvo Ureda državne uprave u Karlovačkoj županiji (podaci za 2003. godinu), na području Općine Saborsko bili su registrirani sljedeći gospodarski subjekti (isključivo u formi obrta): - obrt za sječu i izradu drvnih sortimenata, Saborsko - ugostiteljsko-trgovački obrt, Saborsko - proizvodno-ugostiteljski obrt, Saborsko - obrt za cestovni prijevoz robe, Saborsko - uslužni obrt i sječa šume, Saborsko - obrt za sječu i vuču, Saborsko.
Planirani gospodarski razvitak Općine Saborsko Budući gospodarski razvitak Općine Saborsko počivat će na prirodnim resursima, ulaganju kapitala i ljudskom potencijalu. Prirodni resursi su komparativna prednost, a među njima su najznačajniji drvni resursi (šume čine najveći dio područja općine) poljoprivredno zemljište i još uvijek neiskorišteni turistički potencijali (blizina NP Plitvička Jezera i očuvani okoliš). Uz razvitak djelatnosti na osnovi komparativnih prednosti, poticat će se i razvitak onih djelatnosti koje imaju tradiciju, tržište i odgovarajući kadrovski potencijal.
Poljoprivreda Temeljni cilj poljodjelske politike je poticanje razvijanja suvremenog, djelotvornog, konkurentnog i ekološki čistog poljodjelstva, te učinkovitije proizvodnje poljodjelskih proizvoda, na način koji štiti prirodne potencijale zemlje. Preustrojavanje poslovanja obiteljskih gospodarstva odnosi se na stvaranje profitabilnih jedinica u kućanstvima, koja sada samo manjim dijelom posluju na ekonomski opravdanim načelima. Tehnička opremljenost poljoprivrednom mehanizacijom, raspoloživi zemljišni posjed i struktura biljne i stočne proizvodnje trebaju u potpunosti odgovarati punoj uposlenosti kućanstva, te dohotku na razini zaposlenih izvan poljoprivrede. Poljoprivredne površine predstavljaju potencijalnu sirovinsku osnovu kvalitetne primarne proizvodnje stočne hrane, žitarica, povrća, voća i industrijskih kultura, za koje postoje veoma povoljni uvjeti. Bonitet poljoprivrednih površina moguće je dodatno povećati transformacijom pašnjaka u livade i livada u oranice, čime bi se povećale i korisne poljoprivredne površine. Transformacija poljodjelskog sektora sastavni je dio opredjeljenja u razvijanju gospodarstva utemeljenog na tržišnim načelima. Zato je temeljni cilj poljodjelske politike poticanje razvijanja suvremenog, djelotvornog, konkurentnog i ekološki čistog poljodjelstva, te učinkovitije proizvodnje poljodjelskih proizvoda, na način koji štiti prirodne potencijale zemlje. Uz razne načine korištenja tla javljaju se i mogućnosti pružanja podrške tradicijskim obrascima “održivog” gospodarenja tlom, te zaštite tla s ciljem očuvanja biološke raznolikosti i drugih ekološki povoljnih učinaka. Razvitak poljoprivredne djelatnosti temeljit će se na razvoju obiteljskih gospodarstava mješovite ili specijalizirane poljodjelske proizvodnje. Veličina, oblik i karakter gospodarstva ovisit će o prostornoj lokaciji i što boljem korištenju karakteristika prostora. Preporučeni modeli su obiteljska gospodarstva s oko 10 ha za intenzivnu ratarsku djelatnost, 2 do 5 ha za uzgoj voća i povrća i 1 ha za uzgoj cvijeća i sadnica. Preustrojavanje poslovanja obiteljskih gospodarstva odnosi se na stvaranje profitabilnih jedinica u kućanstvima, koja sada samo manjim dijelom posluju na ekonomski opravdanim načelima. Tehnička opremljenost poljoprivrednom mehanizacijom, raspoloživi zemljišni posjed i struktura biljne i stočne proizvodnje trebaju u potpunosti odgovarati punoj uposlenosti radne ekipe kućanstva, te dohotku na razini zaposlenih izvan poljoprivrede. Na području općine može se organizirati proizvodnja gotovo svih vrsta povrća i voća (izuzev ranih sorti), te mogućnosti dubokog smrzavanja za vansezonsku potrošnju, uz uvjet organizacije proizvodnje i poznatog kupca za tržište, odnosno preradu. Nakon podmirenja lokalnih potreba u kukuruzu i krmnom bilju, dio oraničnih površina moglo bi se namijeniti proizvodnji povrća, voća i industrijskim kulturama (uzgoj na otvorenom ili zatvorenom). Ovakva sirovinska osnova u sistemu mješovitih domaćinstava ali i visoko produktivnih specijaliziranih poljoprivrednih gospodarstava, farmi i plantaža omogućila bi značajne gospodarske viškove. Naročiti značaj u razvoju poljoprivredne proizvodnje u budućnosti pružaju mogućnosti kontrolirane proizvodnje zdrave hrane, što uključuje biljnu proizvodnju bez primjene umjetnih sredstava, te ekstenzivno stočarstvo u brdskim područjima. Stočarstvo ima dobru perspektivu, obzirom da poljoprivredne površine predstavljaju ujedno i dobru sirovinsku bazu za stočarsku proizvodnju, a blizina velikih tržišta, predstavlja dodatnu povoljnu oklonost. Stočni fond i pored toga se smanjuje, pa su neophodne intervencije države u smislu organizirane proizvodnje, kreditiranja i osiguranja minimalnih otkupnih cijena.
CPA d.o.o. strana 69
Prostorni plan uređenja Općine Saborsko O B R A Z L O Ž E N J E
Trend povećanja pašnjaka i livada na račun oranica nije u funkciji povećanja stočne proizvodnje već primarno procesa deruralizacije i zapuštanja obradivih površina. Povećanje stočarske proizvodnje mora se temeljiti na obiteljskim gospodarstvima (za preporučeni model osnovnog stada od 10 do 20 muznih grla optimalna je površina od oko 10 -20 ha pašnjaka i livada, te 4 - 5 ha oranica). Preporuča se razvitak pčelarstva kao dodatnim izvorom prihoda gospodarstvima koje se bave cvjećarstvom ili voćarstvom (30 - 60 košnica) ili kao potpuno učinkovita proizvodnja (preko 100 košnica). Kako bi se pospješio razvitak proizvodnje zdrave hrane uz planirano etno - selo na lokaciji Ravni Lug određena je i površina na kojoj bi se proizvodila zdrava hrana na tradicionalni način, karakterističan za ovo podneblje.
Proizvodne djelatnosti i obrt Planom je određeno da treba razvijati tzv. "malo gospodarstvo", koje se još uvijek smatra jednim od osnovnih faktora lokalnog i regionalnog razvoja i procesa industrijskog restrukturiranja kroz uspostavljanje dinamičnog lokalnog i regionalnog sustava manjih i srednjih proizvodnih pogona. Treba uključiti i razvijati mala i srednja proizvodna poduzeća kroz model većih industrijskih poduzeća kao tehnološko - marketinško- logističkih čvorišta. Poduzetništvo, osobito kao dopuna velikim poduzećima u proizvodnji određenih vrsta proizvoda u malim serijama, značajan je generator razvoja područja. Takve pogone je poželjno locirati u malim razvojinim i poticajnim središtima. jer ne zahtjevaju velika početna ulaganja, s ekološkog gledišta ne opterećuju ambijent, a ni zahtjevane koncentracije radne snage ne nadmašuju mogućnosti lokalne ponude. Posebno je povoljna okolnost što mali pogoni mogu nastati kao izraz samoorganiziranja lokalnog stanovništva ili individualne inicijative. Pored mogućnosti da se određene gospodarske djelatnosti odvijaju unutar naselja, na parcelama mješovite / pretežito stambene namjene, Planom su predviđene i izdvojene zone za gospodarske aktivnosti (prozvodne, ugostiteljsko - turističke i druge), i to: - gospodarska zona Saborsko 1 - Polje, površine 2,90 ha - gospodarska zona Saborsko 2 - Lug, površine 3,40 ha.
Turizam i ugostiteljstvo Turizam je gospodarska grana koja se u suvremenom razvitku te djelatnosti proširuje na gotovo sva područja (u smislu prostora) i na sve ostale djelatnosti, odnosno gospodarske grane i predstavlja jednu od okosnica razvitka. Turistička potražnja sve se više segmentira i značaj dobivaju tzv. ostale vrste turizma (npr. športsko - rekreacijski, športsko - ribolovni, konjički, lovni, seoski i drugi). Bogatstvo prirodnih resursa, lovišta, kao i blizina Nacionalnog parka Plitvička Jezera komparativne su prednosti prostora, zbog kojih turistička djelatnost na području ima veliki potencijal, a prvenstveno lovni, seoski i izletnički turizam.
Dio područja Općine Saborsko (oko 1.878 ha) nalazi se unutar jednog od dva turistički razvijena i definirana prostora državnog značenja - nacionalni park “Plitvička Jezera”. Treba poticati oblike ponude integrirane u ukupnu strukturu naselja (manje obiteljske jedinice) kroz naglašavanje regionalnih osobitosti uključujući i tradicijske djelatnosti i elemente načina života.
Područje Općine Saborsko pripada Kordunsko - plitvičkoj turističkoj mikroregiji (obuhvaća područje grada Slunja te općina Rakovica, Cetingrad, Saborsko i Plaški). Njena je specifičnost u tome što ona zapravo nema ni jednu izrazito značajnu turističku atrakciju, ali zbog uloge sjevernih ulaznih vrata u Nacionalni park “Plitvička jezera” i sjeverne kontaktne zone, čini po kvantitativnom obujmu turistički daleko najvažniji dio Županije. Općina i mjesto Saborsko, također kontaktna zona s Nacionalnim parkom “Plitvička jezera” sa Čorkovom uvalom – jedinom prašumom u ovom dijelu Europe, turistički razvoj zasniva na ostvarenju projekta “Saborsko – planinsko mjesto seljačkog turizma”, pa bi njegovom realizacijom i mogućim proširenjem ponude u budućnosti (eventualno golf igralište), zaokružilo ponudu i dalo dodatni poticaj turističkom razvoju ove mikroregije kao turistički najperspektivnije mikroregije Karlovačke županije.
Razvoj turizma će se vršiti u nekoliko pravaca: - rezervacija prostora za sadržaje NP “Plitvička Jezera” koji će se morati izmjestiti iz prostora Nacionalnog parka (formiranje novog ulaza) - prilagoditi vikend kuće zainteresiranih vlasnika za iznajmljivanje u turističke svrhe, uz ponudu na tržištu putem turističkih agencija - prilagodba seoskih domaćinstava za turističke namjene
CPA d.o.o. strana 70
Prostorni plan uređenja Općine Saborsko O B R A Z L O Ž E N J E
- izgradnja objekata namijenjenih tranzitnom turizmu uz glavne cestovne prometne pravce (moteli, servisne zone, autokampovi) - osmišljavanje i razvoj tzv. “adventures” turizma – kajak, kanu, speleologija, mountain-bike staze - osmišljavanje razvoja lovno – ribolovnog turizma.
U cilju valorizacije turističkog potencijala općine, pored aktivnosti koje su planirane "Projektom Saborsko - planinsko mjesto ruralnog turizma / pristup razvojnoj strategiji" - Institut za turizam, Zagreb, 1998. godine, Planom je na području Saborskog predviđeno formiranje ugostiteljsko - turističkih zona za izgradnju turističkih naselja i drugih turističkih i sličnih sadržaja: - ugostiteljsko - turistička zona Alan (oznaka T21) - ugostiteljsko - turistička zona Potok (oznaka T22) - ugostiteljsko - turistička zona Ravni Lug / etno selo (oznaka T23) - ugostiteljsko - turistička zona Biljevina (oznaka T24) - unutar g.p. naselja Saborsko - ugostiteljsko - turistička zona Kosa (oznaka T25) - ugostiteljsko - turistička zona Blata / kamp - oznaka T3.
U ugostiteljsko - turističkoj zoni (T23) etno selo Ravni Lug planira se izgradnja etno sela, gdje bi se u manjim smještajnim jednicima igrađenim u tradicionalnom stilu mogli smjestiti gosti, te im se na taj način prezentirati tradicijski običaji stanovanja i načina života u ovom kraju, a sve u suglasju sa prirodnim okloišem. U ugostiteljsko - turističkoj zoni Blata (T3) uz jezero Blata planira se izgradnja auto - kampa, koji bi koristio športske i rekreacijske potencijale jezera, te prometnu pristupačnost (planirana lokacije se nalazi uz samu cestu D42).
Pilana u Saborskom
Šumarstvo i lovstvo
Šumarstvo Intenzivna eksploatacija šuma na području Općine Saborsko započela je krajem 19. i početkom 20. stoljeća, ali je nakon II. svjetskog rata počela stagnirati. Ukupna površina šuma i šumskog zemljišta Općine Saborsko iznosi 6.706,4 ha. Šumska vegetacija u brežuljkastim predjelima prelazi u mozaik šumskog i poljoprivrednog zemljišta. Kako je dio poljoprivrednih površina napušten i neobrađen, evidentna je i pojava širenja šuma na nova zemljišta, te se procjenjuje da se površine šuma spontano povećavaju, naročito u slabije naseljenim područjima. CPA d.o.o. strana 71
Prostorni plan uređenja Općine Saborsko O B R A Z L O Ž E N J E
Gospodarenje šumama treba se odvijati u skladu sa Šumskogospodarskom osnovom Republike Hrvatske prema načelu trajnosti, prirodnog sastava i prirodne obnove. Upravljanje i korištenje šuma mora omogućiti održavanje vitalnosti šumskih sastojina, sposobnosti obnavljanja i biološku raznolikost. Potrebno je racionalizirati eksploataciju drvne mase tako da se pored osiguranja trajnosti prihoda osigura šumski fond te jača ekološka i višenamjenska uloga šuma. Zbog gospodarskih razloga, primjene različitih načina i intenziteta sječe, uporabe različitih teških transportnih i drugih strojeva te sve veće potrebe za novim vidovima korištenja (turizam, rekreacija), dolazi do transformacije šumskih ekosustava najviše uslijed nepovoljnog utjecaja na stanje šumskog tla. Suvremenu koncepciju utvrđivanja optimalne kompozicije šumskih sastojina, koja daje maksimalnu produkciju drveta po jedinici površine, treba proširiti i na pitanje konzervacijske uloge šumskog tla. Uz održavanje i unaprijeđivanje postojećih šuma potrebno je vršiti i pošumljavanje, čime će se pojačati sve općekorisne funkcije šuma (hidrološke, protuerozijske te zaštitno-klimatske). Na taj će se način unaprijediti iskoristivost tala, koja su na tim područjima pretežito kisela i nepogodna za poljoprivrednu proizvodnju (steljnici), a šumski pokrov tih površina pridonijet će zaštiti i stabilnosti zaliha podzemnih voda. Planom se šume isključivo osnovne namjene (Š) u prostorno - planskom smislu prema užoj namjeni dijele se na: - gospodarske (proizvodne) šume - Š1 - zaštitne šume (s konzervacijskom funkcijom - hidrološke i protuerozijske) - Š2 - šume posebne namjene (zaštitne šume klime, imisijske, koje se mogu transformirati u turističko – rekreacijske ili višestruke namjene - Š3 - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ) - sve ostale kategorije poljoprivrednog zemljišta te neobraslo šumsko zemljište, pri čemu je taj mozaik poljoprivrednog i šumskog zemljišta niske proizvodnosti potrebno pošumljavati zbog ostalih općekorisnih funkcija šuma.
Šumarska politika i šumarsko planiranje ima za cilj unapređenje učinkovitog načina korištenja šuma uz uvjet da se koriste sve njene funkcije (ekološke, društvene i gospodarske), što podrazumijeva uz gospodarske učinke i održavanje biološke raznolikosti, sposobnosti obnavljanja, vitalnosti i potencijala šume. Šumskim površinama na području bivše Općine Saborsko gospodare “Hrvatske šume” d.o.o. Uprava šuma Karlovac, Šumarija Ogulin, kroz gospodarske jedinice Pištenik, Bršljanovica i Titra – Javornik.
Gospodarske jedinice na području Općine Saborsko
CPA d.o.o. strana 72
Prostorni plan uređenja Općine Saborsko O B R A Z L O Ž E N J E
Dijelom šuma na području Nacionalnog parka Plitvička Jezera upravlja javna ustanova NP Plitvička Jezera. Dio šuma nalazi se u privatnom vlasništvu. Problem predstavlja što privatne šume nemaju programa za gospodarenje, a izražene su potrebe za šumsko - uzgojnim zahvatima, koji će omogućiti brže poboljšanje stanja. Evidentna je razlika u kvaliteti gospodarskih šuma u privatnom i državnom vlasništvu, te je u njima potrebno provesti mjere kojima će se zaustaviti degradacija i očuvati površine. Potrebno je subvencionirati izradu i provedbu gospodarenja privatnim šumama, provesti edukativne i savjetodavne mjere, te sačiniti jedinstven sustav zaštite šuma i davanje povoljnih kredita za povećanje šumskih kompleksa.
Lovstvo Razvoj lovstva ima vrlo povoljne uvjete zbog velike površine pod šumom i mnoštva staništa za uzgoj visoke i niske divljači, a i zvijeri (medvjed, vuk). Očekivani razvoj lovstva treba vezati na razvoj cjelokupnog turizma županije i iskoristiti blizinu mora, što još uvijek nije dovoljno valorizirano. Uz održanje i povećanje sadašnjeg lovnog fonda, uz daljnji razvitak klasičnih oblika lova potrebno je pristupiti organizaciji drugih (alternativnih) oblika “lova” kao što su foto safari na zvijeri. Prema dostavljenim podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Uprave za lovstvo i Ureda državne uprave u Karlovačkoj županiji, Službe za gospodarstvo, na području Općine Saborsko se nalaze 3 državna lovišta: - državno lovište IV/2 BRŠLJANOVICA - državno lovište IV/23 KRIVI JAVOR 1 - državno lovište IX/8 KRIVI JAVOR 2.
Eksploatacija mineralnih sirovina Osnovno obilježje mineralnih sirovina je neobnovljivost, što u prvi plan ističe potrebu za racionalnim korištenjem tog resursa. Prema dostupnim podacima na području Općine Saborsko trenutno je samo jedan kamenolom građevinskog kamena kojeg koriste Hrvatske šume za potrebe uređenja šumskih cesta na području naselja Blata. Kamenolom nema urednu dokumentaciju. Također, uz naselje Saborsko (lokacija KRČIĆ) nalazi se kamenolom bez uredne dokumentacije koji se ne koristi, a kojeg je potrebno sanirati. Prema PPKŽ i ovim Planom postojeće eksploatacijsko polje Blata za eksploataciju građevnog kamena se zadržava na površini od 2,0 ha i s eksploatacijskom rezervom od 42.000 m3.
Šport i rekreacija Područje Općine Saborsko ima velike potencijale u razvitku zimskog turizma vezanog uz športske i rekreacijske aktivnosti na otvorenom. Tu se u prvom redu misli na uređenje skijaških staza za alpsko skijanje i skijaško trčanje, te se stoga ovim Planom na lokaciji Krč (označene na kartografskom prikazu broj 1. - Korištenje i namjena površina) planira uređenje skijaške staze sa pratećim objektima - žičarom i drugim građevinama (sezonski ugostiteljski objekti i slično), na ukupnoj površini od 14,8 ha. Isti se prostori tijekom ljetnih mjeseci mogu koristiti kao prostori za bavljenje biciklizmom (mountain-bike), odnosno za jahanje.
Ostale djelatnosti Sveobuhvatni razvoj gospodarstva povećati će razvoj građevinske djelatnosti, a povećanje potražnje dovesti će do povećanja broja zaposlenih u građevinskim tvrtkama i općenito do unapređenja djelatnosti. Razvoj trgovine značajan je iz razloga što trgovina potiče proizvodnju novih proizvoda i time bolje korištenje prirodnih resursa, zapošljavanje prometnih poduzeća i poduzeća za razne trgovinske usluge. Od posebnog značenja za lokalnu razinu su mogućnosti razvitka obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva, što će omogućiti brži gospodarski razvitak, veće zapošljavanje i viši oblik zadovoljenja potreba stanovništva. Planom je omogućeno uklapanje manjih i srednjih gospodarskih sadržaja u stambene i druge dijelove naselja, ako mogu zadovoljiti uvjete pojedinih sredina u koje se uklapaju, čime se nastoji doprinjeti poboljšanju slojevitosti sadržaja i broja funkcija u naseljima. Manji proizvodni sadržaji za koje postoji interes poduzetnika, mogu se smještavati na dva načina: - u sklopu zona mješovite gradnje (u skladu s Odredbama za provođenje), čime se omogućuje fleksibilnost, uz nužno poštivanje odrednica o očuvanju okoliša - u sklopu posebnih gospodarskih zona, čime se omogućuju manji troškovi opremanja i uređevinja zemljišta, ostvarivanje mogućih beneficija u cilju podržavanja poduzetništva i slično.
CPA d.o.o. strana 73
Prostorni plan uređenja Općine Saborsko O B R A Z L O Ž E N J E
3.3.2. Društvene i javne djelatnosti
Javne i društvene djelatnosti pripadaju grupi središnjih funkcija, čine nadogradnju nekog područja, te su usmjerene prema podizanju standarda i kvalitete života. One podižu obrazovnu, kulturnu i znanstvenu razinu te zdravstvenu kulturu cjelokupnog stanovništva u njihovom gravitacijskom i utjecajnom području i predstavljaju aktivnog činitelja ekonomskog i društvenog razvoja. Ujedno, one pridonose povećanju pružene socijalne skrbi stanovništvu radi otklanjanja postojećih socijalnih problema i razlika, osiguravaju nesmetano bavljenje športskim aktivnostima i tehničkom kulturom, ostvaruju mogućnost rekreacije i odmora stanovništva, te osiguravaju ostvarenje drugih mnogobrojnih dugoročnih ciljeva, a služe ne samo stanovnicima naselja u kojima se nalaze nego i stanovnicima bliže ili dalje okolice. U sklopu površina javnih i društvenih djelatnosti predviđena mogućnost smještaja slijedećih sadržaja: - javne službe i uprava - odgoj i obrazovanje - zdravstvena namjena - vjerska namjena - šport i rekreacija
Zgrada Općine Saborsko i pošte
Javne službe i uprava U skladu sa zakonima i propisima Republike Hrvatske, te političko - teritorijalnom ustrojstvu zemlje, uspostavljen je sustav javnih službi državne uprave, te lokalne samouprave i uprave. Za sadržaje javnih službi lokalne samouprave i uprave na općinskoj razini, te djelatnost ostalih službi i institucija treba osigurati prostorne uvjete rada i razvoja.
Odgoj i obrazovanje Na području Općine Saborsko je osnovno obrazovanje organizirano u novoizgrađenoj područnoj školi u Saborskom, koja djeluje u sklopu Osnovne škole Plaški. Školu trnuton pohađa 30-tak učenika od 1. do 4. razreda, dok se učenici od 5. do 8. razreda prevoze autobusom u Osnovnu školu Plaški. Prema demografskim pokazateljima, potrebe osnovnoškolskog obrazovanja će se u narednom razdoblju biti zadovoljene u postojećoj zgradi osnovne škole, uz njeno bolje opremanje (informatičko opremanje i sl.) te nove javne škole nisu planirane.
CPA d.o.o. strana 74
Prostorni plan uređenja Općine Saborsko O B R A Z L O Ž E N J E
Predškolske ustanove U Općini Saborsko trenutno nema izgrađenih predškolskih ustanova niti se njihova izgradnja uskoro planira.
Zdravstvena namjena U sklopu ciljeva za unapređenje kvalitete življenja, a na temelju novog zdravstvenog zakonodavstva, te prihvaćenih temeljnih i globalnih ciljeva u zdravstvu treba stvoriti uvjete za provođenje zdravstvene zaštite stanovništva. Mreža zdravstvenih djelatnosti temelji se na uvođenju tržišnih zakonitosti u zdravstvu, uz omogućavanje otvaranja privatne prakse i osnivanja privatnih ustanova, tako da osigurava zdravstvenu zaštitu svima uz pomirbu socijalnih i gospodarskih interesa. Mreža zdravstvene djelatnosti primarne i bolničke zaštite okosnica je cjelokupnog sustava i utvrđena je Planom zdravstvene zaštite (NN 79/02) i Mrežom zdravstvene djelatnosti (NN 85/02). Primarna zdravstvena zaštita je okosnica cjelokupnog zdravstvenog sustava i stup stabilnosti cjelokupne zdravstvene zaštite. U naselju Saborsko postoji zdravstvena stanica koja djeluje u sklopu Doma zdravlja Ogulin. U zdravstvenoj stanici djeluje ambulanta opće medicine i stomatološka ambulanta. Na području Općine Saborsko ne postoji ljekarna.
Područna škola Saborsko
Šport i rekreacija Za ostvarivanje Programa javnih potreba u športu treba osigurati prostor i druge uvjete za razvijanje športskih aktivnosti, rekreacije, zabave i odmora svim uzrastima stanovništva. Time treba biti obuhvaćena djelatnost športskih udruga i saveza, organiziranje i održavanje športskih natjecanja i priredbi, obavljanje stručnih poslova u športu, te izgradnja i održavanje športskih građevina i drugih sadržaja i nekretnina za potrebe športa, rekreacije, zabave i odmora stanovnika i drugih korisnika (turisti i posjetitelji). Raspored športskih objekata i njihovi sadržaji ne odgovaraju stvarnim potrebama stanovništva, te je stoga potrebno nadograđivati sustav športskih objekata sa ciljem da se uključi što veći broj korisnika, posebno mladih. U tom smislu će u budućnosti trebati barem u naselju Saborsko, uz postojeću školu i vanjsko igralište, izgraditi i manju športsku dvoranu, koja bi zadovoljavala potrebe osnovne škole, ali i samog mjesta Saborsko, kao i drugih naselja na području općine. U skladu s inicijativom Općine Saborsko kao zone rekreacijske i športske namjene u PPUO Saborsko je ugrađena lokacija za izgradnju skijališta Krč (južno od naselja Saborsko).
CPA d.o.o. strana 75
Prostorni plan uređenja Općine Saborsko O B R A Z L O Ž E N J E
Vjerska namjena Vjerskim zajednicama, koje su jednake pred zakonom i odvojene od države, u sklopu zona javne ili mješovite namjene, a detaljnije na razinama prostornih planova niže razine treba omogućiti odgovarajuće prostorne preduvjete za obavljanje vjerskih obreda, te osnivanje socijalnih i dobrotvornih ustanova. Najbrojnije građevine sakralnog graditeljstva uz crkve i kapelice su pilovi i raspela koja se najčešće pojavljuju na raskrižjima. U posljednje vrijeme intenzivirane su aktivnosti na sanaciji i rekonstrukciji, te izgradnji novih sakralnih građevina. Planiranje vjerskih sadržaja i objekata u domeni je vjerskih zajednica, sukladno tomu očekuje se njihovo sustavno uključivanje kod određivanja prostornih i demografskih kriterija za osiguranje lokacija za vjerske građevine
Kultura U Općini Saborsko ne djeluju ustanove u kulturi.
3.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA
3.4.1. Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i prostorne cjeline (prirodni resursi, krajobraz, prirodne vrijednosti i kulturno-povijesne cjeline)
Na području Općine Saborsko posebno vrijedna i osjetljiva područja i prostorne cjeline predstavlja područje koje se nalazi u sklopu Nacionalnog parka Plitvička Jezera i koje je zaštićeno posebnim zakonom, kao i Zakonom o zaštiti prirode. tablica 3. - drugi dio
% od redni Ukupno stan / ha 1 Oznaka površine broj OPĆINA SABORSKO ha ha / stan 2 Općine 2.0. ZAŠTIĆENE CJELINE Zaštićena prirodna baština ukupno 1.878 14,1 - nacionalni park (Z) NP 1.878 14,1 - 2.1. - posebni rezervat Čorkova uvala (Z) - - - - - spomenik prirode (hidrološki-ponor) L. Jasenica (E) - - - - - spomenik prirode (hidrološki-Veliko vrelo) L. Jasenica (E) - - - - - zaštićeni krajobraz L. Jasenica (E) - - - - Zaštićena graditeljska baština ukupno 1,4 - - 2.2. - arheološka područja 1,4 - - Općina Saborsko ukupno 13.250 14,1 16,9 2
% od redni stan / ha 1 Oznaka Ukupno površine 2 broj OPĆINA SABORSKO ha / stan Općine 3.0. KORIŠTENJE RESURSA More i morska obala obalno područje - - - - 3.1. otočno područje - - - - Energija proizvodnja - - 3.2. potrošnja (vršno opterećenje) - - Voda vodozahvat - - ne iskazuje se 3.3. potrošnja - - 3.4. Mineralne sirovine - 42.000 m3 Općina Saborsko ukupno - - - -
CPA d.o.o. strana 76
Prostorni plan uređenja Općine Saborsko O B R A Z L O Ž E N J E
3.4.2. Prirodna baština i krajobraz
Zaštita krajobraza Pojam krajobraza u kontekstu prostornog planiranja označava cjelovitu prostornu, prirodnu i antropogenu strukturu, u rasponu od potpuno prirodne do pretežito ili gotovo potpuno antropogene. To znači da se krajobraz ne može razmatrati preko pojedinačnih elemenata prostora, kako je do sada bio vrednovan, već postaje zasebna kategorija koja sve više dobiva na značaju. Zakon o zaštiti prirode štiti samo osobito vrijedne dijelove prirode, ograničene površine, te nije dovoljan za zaštitu ukupnog prirodnog ili djelomično kultiviranog krajobraza. Stoga je potrebno uvesti dodatne mjere zaštite koje bi štitile krajobraz u cijelosti, a naročito osjetljiva područja: - poljoprivredno zemljište kao najnapadnutiji resurs za potrebe izgradnje - vode kao strateški resurs izložen zagađenju - šume kao ekološku zajednicu od najvećeg značaja - naselja koja svojim širenjem narušavaju prirodnu ravnotežu i dolaze u konflikt s navedenim prirodnim resursima - kontaktne zone zaštićenih cjelina i cjelina predviđenih za zaštitu (nacionalni parkovi).
Pod pojmom kulturnog krajobraza podrazumijevaju se topografski definirana područja u kojima je prepoznatljiv kvalitetan suživot prirodnih struktura i graditeljske baštine prepoznatljivih prostornih, povijesnih, arheoloških, etnoloških, umjetničkih, kulturnih, socijalnih ili tehnoloških vrijednosti. Temeljno polazište vrednovanja prostorne baštine je u cjelovitom ispreplitanju prirodnih i antropogenih vrijednosti. Činitelji kulturnog krajobraza su: - prostorna obilježja (reljefna, geomorfološka, pejzažna) - povijesna i gospodarska obilježja, povijesni kontinuitet - kulturna i sociološka obilježja - način i oblici prostorne organizacije, mreža komunikacija, smještaj naselja - vrste i tipologija naselja - arhitektonska obilježja tradicijske arhitekture (karakterističnost i specifičnosti prostorne strukture, arhitektonski detalji, materijali, ornamentika).
Zdravstvena stanica Saborsko
CPA d.o.o. strana 77
Prostorni plan uređenja Općine Saborsko O B R A Z L O Ž E N J E
Područje Općine Saborsko se nalazi unutar krajobrazne cjeline RH Lika. Zbog male površine koja pripada ovoj krajobraznoj jedinici, karakteristike ovog prostora koji se nastavlja na južni dio kordunske zaravni i jugoistočni dio Gorskog Kotara, (područje Plaškog i Rakovice), omeđen Malom Kapelom na jugozapadu, a otvoren kanjonom Korane koja pritječe iz Plitvičkih jezera u susjednoj Ličko – senjskoj županiji, ima obilježja krajobraznih jedinica koje ga okružuju, od krških obilježja (Baraćeve špilje) do planina i brda pod šumom - pojas šume bukve i jele. Kao izuzetna vrijednost šumskog prostora izdvaja se Čorkova uvala, koja se nalazi unutar granica nacionalnog parka “Plitvička Jezera”, jedina prašuma u ovom dijelu Europe, a koja je osim zaštitom u okviru nacionalnog parka još posebno zaštićena kao posebni rezervat – prašuma.
Suvremeni odnos prema krajobrazu znači osiguravanje zaštite, unaprijeđenja i gospodarenja u prostoru u cilju održivog razvitka: - sačuvati prirodne krajobraze, osigurati prirodnu raznolikost i zaštititi biološki potencijal - sačuvati vodotoke izvan i unutar naselja sa prirodnim elementima kao vrijedne pejzažne elemente - posebno štititi šume koje su karakteristične za područje Općine Saborsko - mjerama u dokumentima prostornog uređenja štititi osobite vrijednosti prostora, raznolikosti pojava i oblika koje pripadaju područjima izvan neposredne zaštite - trase infrastrukturnih koridora valja voditi tako da se koriste zajednički koridori, te ih maksimalno preusmjeriti iz zona koje su pod posebnim režimom zaštite prirode - provoditi kontinuiranu inventarizaciju, revalorizaciju i kategorizaciju kulturne baštine, a naročito arheoloških područja kako bi se izbjegle negativne posljedice kod većih zahvata u prostoru, naročito kod gradnje infrastrukturnih sustava.
Uvjeti i smjernice zaštite krajobraza Potrebno je očuvati sve identificirane vrijednosti koje utječu na ukupnu vrijednost prostora i krajobraza pri čemu je prioritetni zadatak očuvanje prirodne topografije prostora. Dolinu rijeke Ličke Jasenice sa svim prirodnim kvalitetama prostora i oblika treba se sačuvati od daljnjeg širenja građevinskih zona uz samu obalu, kao i neprimjerenih oblika građevina. Izgradnja nadzemne infrastrukture (antenski stupovi, trafostanice, dalekovodi) ne smiju narušavati postojeće vrijednosti u prostoru, već ih treba graditi izvan kontaktnih zona kulturnih dobara, ili podzemno. Svaku novu građevinu u krajobrazu treba projektirati na principu uspostave harmoničnog odnosa s tradicionalnim oblicima u materijalu, gabaritu i oblikovnim elementima, specifičnostima terena uz minimalne zahvate u prirodnoj strukturi terena kako bi se uspostavio skladan graditeljsko - ambijentalni sklop.
U cilju zaštite područja osobito vrijednih predjela prirodnog krajobraza: - nisu dopuštene one radnje koje narušavaju obilježja vrijednog predjela prirodnog krajobraza - planiranjem razvitka poljoprivrednih gospodarstava prednost davati projektima koji će predviđati razne vidove dopunskih djelatnosti, kao što je turistička djelatnost te prerada i finalizacija poljoprivrednih sirovina - izgradnja građevina koje je moguće graditi van građevinskog područja (što se naročito odnosi na farme i tovilišta) omogućuje se samo ukoliko ne narušavaju vrijednosti okoliša - nije dopuštena eksploatacija mineralnih sirovina, osim istraživanja i eksploatacije obnovljivih ležišta građevnog pijeska i šljunka iz korita vodotoka.
Mjere zaštite ostalih vrijednih prostora Krajobraz Općine Saborsko uglavnom ima očuvanu i visoko vrednovanu pejzažnu i prirodnu komponentu. Kvaliteta graditeljskih oblika je rjeđa ili je izmjenjena u odnosu na tradicionalnu. Visoku kvalitetu prirodnih predjela treba maksimalno čuvati i poštivati. Pojedinačna proširenja građevinskih područja postojećih naselja planirana su na način kojim bi se zadržala homogenost slike povijesnog naselja. U planiranju građevinskih područja naselja, njihovom dimenzioniranju i prostornom smještaju nastojalo se očuvati karakter naselja obzirom na tip. Građevinska područja širiti u manje kvalitetne predjele, nevelike ekspozicije. Osobito se to odnosi na gospodarske zone, oko kojih treba planirati hortikulturno uređene prostore. Cjeline naselja, prirodni i kultivirani krajobrazi, kao i pojedinačne građevine koja imaju svojstva kulturnog dobra, zajedno s pripadajućim parcelama, te fizičkim i vizualnim okolišem, moraju biti na stručno prihvatljiv način uključeni u budući razvitak.
CPA d.o.o. strana 78
Prostorni plan uređenja Općine Saborsko O B R A Z L O Ž E N J E
PPUO-om Saborsko je određena potreba zaštite sljedećih dijelova prirode: - zaštićeni krajobraz: izvor Ličke Jasenice (Veliko i Malo vrelo) te cijeli vodotok s ponorima
Zaštita krajobraza podrazumijeva : - očuvanje i zaštitu prirodnog i kultiviranog krajobraza kao temeljne vrijednosti prostora - poticanje i unapređivanje održavanja i obnove zapuštenih poljodjelskih zemljišta, zadržavajući njihovu tradicionalnu organizaciju i način korištenja - očuvanje povijesnih naseobinskih cjelina, sela, zaselaka u njihovom izvornom okruženju s tradicionalnom strukturom i naslijeđenom parcelacijom - očuvanje i obnovu građevina spomeničkih svojstava i tradicijskog graditeljstva kao nositelja identiteta prostora - očuvanje povijesne slike, volumena i obrisa naselja, naslijeđenih vrijednosti prostora i slikovitih vizura - zadržavanje i očuvanje prepoznatljivih toponima, naziva sela, zaselaka i vodotoka - zadržavanje povijesnih trasa puteva - očuvanje i njegovanje izvornih i tradicionalnih sadržaja, poljodjelskih kultura i tradicijskog načina obrade zemlje - očuvanje prirodnih značajki predjela kao što su obale, prirodne šume i kultivirani krajobraz - u okviru gospodarenja šumama očuvanje određenog postotka starih šuma i skloništa šumske faune - u poljodjelstvu i vodnom gospodarstvu očuvanje živica, šumaraka, prirodnih potoka i drugih vodenih staništa - pri gradnji novih prometnica izbjegavanje presijecanja staništa, te osiguranje prijelaza i prolaza za faunu - saniranje posljedica velikih graditeljskih zahvata ili eksploatacije mineralnih sirovina mjerama biološke rekultivacije.
Na mjestima s kojih se pružaju vizure na okolicu nije moguća gradnja, izuzev sadržaja koji imaju funkciju vidikovaca, ili su s njima kompatibilni. Planiranje novih cesta i željezničkih pruga treba uvažiti prostorne i morfološke značajke terena, što znači da se koriste njegove prirodne značajke, a da se zahvati u terenu, kojima se mijenja izgled krajobraza, kao što su nadvožnjaci, usjeci i zasjeci izbjegnu, ili svedu na minimum. Nije moguće otvaranje kamenoloma, šljunčara i sličnih sadržaja kojima bi se umanjile ili devastirale prostorne i pejzažne vrijednosti.
Prirodni resursi Prirodni resursi sustavno se iskorišćuju već stoljećima, najviše u sklopu djelatnosti šumarstva, vodnog gospodarstva, poljoprivrede, lovstva i ribarstva. Sve su ove djelatnosti zakonski regulirane, a postojeći propisi vode računa o održivom razvoju u gospodarenju prirodnim dobrima. Međutim, u praksi je daleko naglašenija gospodarstvena komponenta iskorišćivanja u odnosu na provođenje mjera zaštite. Općina Saborsko se odlikuje visokim stupnjem očuvanosti prirode, te se prilikom planiranja korištenja zemljišta prirodni krajobraz nastojao očuvati u cijelosti. Ovdje su u velikoj mjeri prisutni ekološki sustavi na koje je samo djelomice utjecao čovjek, ali su se u njima zadržale pretežito zavičajne životne zajednice tipične za takva staništa.
Šume Stanje šuma je relativno dobro, zahvaljujući prvenstveno načinu gospodarenja koji daje prednost prirodnome sastavu šuma. Čak 95% šuma ima prirodni sastav, a šumske površine nisu se značajnije smanjile zadnjih stotinjak godina.
Krš S obzirom na svoje prirodne značajke (krajobrazne, hidrogeološke, geomorfološke, vegetacijske, florističke i faunističke), područje krša objedinjuje najveći broj krajobraznih posebnosti. U odnosu na sveukupnu jedinstvenost, te visoki stupanj očuvanosti ovo područje predstavlja izuzetnu vrijednost. PPUO-om Saborsko je određena potreba zaštite sljedećih dijelova prirode: - geomorfološki spomenik prirode: jama Balinka.
Vode Vodeni ekološki sustavi daju poseban značaj biološkoj i krajobraznoj raznolikosti i ovise o uređivanju i upravljanju vodama na načelima održivog razvitka.
CPA d.o.o. strana 79
Prostorni plan uređenja Općine Saborsko O B R A Z L O Ž E N J E
Travnjaci i oranice Iako su većinom nastali djelovanjem čovjeka, travnjaci su poluprirodna staništa koja uvelike obogaćuju krajobraz. Budući da se pretežito koriste na ekstenzivan način - bez umjetnih gnojiva i kemijskih preparata - odlikuju se velikom biološkom raznolikošću. Oranice su umjetno nastali ekološki sustavi, namijenjeni isključivo poljoprivrednoj proizvodnji, a obrađuju se na način koji u nedovoljnoj mjeri uvažava potrebu zaštite biološke raznolikosti.
Prirodna baština Prema dopisu Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu prirode, a temeljem Zakona o zaštiti prirode, na području Općine Saborsko nema registriranih zaštićenih dijelova prirode niti u jednoj kategoriji koju predviđa Zakon o zaštiti prirode, izuzev dijela područja općine koji pripada Nacionalnom parku Plitvička Jezera. Na razini ovog prostornog plana na predlažu se za zaštitu ili evidentiranje vrijedna prirodna područja lokalnog značaja: Radi očuvanja prirodnih vrijednosti na području obuhvata Plana propisuju se sljedeće mjere i uvjeti zaštite prirode: - prije bilo kakvih zahvata na prirodnim vrijednostima koje bi se eventualno zaštitile potrebno je izvršiti inventarizaciju i valorizaciju biološke i krajobrazne raznolikosti i staništa sa procjenom njihove ugroženosti. te posebno izdvojiti i zaštititi vrste i staništa - potrebno je provoditi monitoring ugroženih staništa, indikatorskih i ugroženih vrsta, ukoliko takve postoje - potrebno je u što većoj mjeri zadržati prirodne kvalitete prostora te posvetiti pažnju očuvanju cjelokupnog prirodnog pejzaža i okruženja - prirodni krajobraz treba štititi od širenja neplanske izgradnje, uz posebno čuvanje područja pod autohtonom vegetacijom - poljoprivrednim zemljištem gospodariti na način da se osiguraju odgovarajući prirodni ekološki uvjeti koji će što bolje zaštititi biljni i životinjski svijet - treba smanjiti trend gubitaka površina i raznolikosti prirodnih i poluprirodnih travnjaka kao vrijednih antropogenih staništa bogatih biološkom raznolikošću - prirodna dobra treba racionalno koristiti bez oštećivanja ili ugrožavanja njenih dijelova i uz što manje narušavanje ravnoteže prirodnih faktora - treba spriječiti štetne zahvate i poremećaje u prirodi nastale kao posljedica tehnološkog razvoja i drugih djelatnosti te osigurati što povoljnije uvjete održavanja i slobodnog razvoja prirode. - na travnjacima i oranicama potrebno je očuvati biološku i krajobraznu raznolikost - kod okrupnjavanja poljoprivrednih površina očuvati mrežu prirodnih i poluprirodnih staništa koja nisu zanimljiva s proizvodnog stajališta, posebno uz rubove velkih monokulturnih površina, uz ceste putove i kanale - ne poticati hidromelioracije u svrhu osposobljavanja poljoprivrednog zemljišta za povećanje proizvodne sposobnosti, već racionalnije koristiti postojeće, a posebno zapuštene poljoprivredne površine - gospodarenja šumama unutar vrijednih i posebno zaštićenih područja potrebno je uskladiti s mjerama zaštite prirode i drugim obveznim smjernicama.
U cilju zaštite i racionalnog korištenja dijelova Općine Saborsko utvrđuju se ove smjernice: - šumama obrasla područja trebaju ostati bioekološka uporišta prostora - reprezentativne površine hrastovih i bukovih šuma potrebno je očuvati.
Mjere zaštite biljnog i životinjskog svijeta Zaštićene biljne i životinjske vrste, koje su zaštićene Zakonom o zaštiti prirode i međunarodnim konvencijama, a koje su evidentirane PPKŽ, kao i vrste kojima opada brojnost, nestaju staništa i prijeti odumiranje treba štititi ne samo unutar zaštićenih predjela, već i na području cijele općine.
CPA d.o.o. strana 80
Prostorni plan uređenja Općine Saborsko O B R A Z L O Ž E N J E
3.4.3. Kulturna baština
Za potrebe izrade ovog plana Konzervatorski odjel u Karlovcu dostavio je podatke o kulturnoj baštini na području Općine Saborsko (dopis, klasa 612-08/05-10/325, urbroj 532-04-09/5-05-4 od 23.11.2005.). Prema dostavljenim podacima, koji su korišteni za potrebe izrade Prostornog plana Karlovačke županije, iz područja zaštite kulturnih dobara (Konzervatorski odjel u Karlovcu od 23.11.2005. godine), na području Općine Saborsko u Popis nepokretnih kulturnih dobara Karlovačke županije uvrštene su sljedeće građevine (stanje 2007. godine):
1. PLAŠKA GLAVA (L) - izvan naselja, prapovijest (10 - 8 st. p.n.e.), gradinsko naselje - evidentiran 2. Špilja PRIŠTENIK (lokalitet), Lička Jasenica - izvan naselja, prapovijest - evidentiran 3. Utvrđeni grad STARI GRAD (lokalitet), Lička Jasenica - izvan naselja, u tragovima ili toponim, 13-14 st. - evidentiran 4. Pravoslavna crkva sv. ILIJE, Lička Jasenica - u naselju, 1750. godina, kamen - evidentirana 5. Župna crkva sv. IVANA NEPOMUKA, Saborsko - izvan naselja, 1864. godina, kamen – preventivno zaštićena (ZKA-95/92), srušena do temelja u domovinskom ratu, izgrađena je nova crkva na mjestu stare) 6. ŽUPNI DVOR, Saborsko - u naselju, druga polovica 19. st., kamen – preventivno zaštićen (ZKA-95/92), izvršena obnova 7. Crkva sv. MARIJE OD ROZARIJA, Saborsko - izvan naselja (na groblju), 1726. godina, pregrađena 1900. godine, kamen, srušena u Domovinskom ratu, obnovljena, zaštićena (Z-3091).
Zaštićene i evidentirane građevine Na području Općine Saborsko prema stanju 2007. godine zaštićene ili evidentirane su sljedeće građevine: - crkva sv. MARIJE OD ROZARIJA, Saborsko, izvan naselja (na groblju), 1726. godina, pregrađena 1900. godine, kamen, zaštićena (Z-3091), obnovljena - župna crkva sv. IVANA NEPOMUKA, Saborsko, izvan naselja, 1864. godina, kamen - P, ZKA- 95/92 (srušena u domovinskom ratu, izgrađena je nova crkva na mjestu stare) - ŽUPNI DVOR, Saborsko, u naselju, druga polovica 19. st., kamen - P, ZKA-95/92, izvršena obnova - pravoslavna crkva SV. ILIJE, Lička Jasenica, u naselju, 1750. godina, kamen - E.
Sva zaštićena kulturna dobra, bez obzira na njihov trenutni pravni status zaštite podliježu pravima i obvezama koji su utvrđeni zakonom. Za sve vrednije građevine, zone i lokalitete Konzervatorski odjel u Karlovcu po će službenoj dužnosti pokrenuti postupak dokumentiranja i donošenja rješenja o zaštiti. Do donošenja odgovarajućeg rješenja primjenjivat će se iste mjere i postupci kao i za trajno zaštićene objekte. Provedbene odredbe i upravni postupak pri zaštiti nepokretnih kulturnih dobara (i moguću izgradnju u kontaktnim zonama zaštite) temelje se na konzervatorskim uvjetima i mjerama zaštite slijedom zakonskih odredbi: - Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03 i 157/03) - Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) - Zakona o gradnji (NN 175/03 i 100/04) - Obvezna uputa o zoniranju zaštićenih povijesnih cjelina gradova i ostalih naselja (Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, 1995, 1998).
Zakonskim odredbama utvrđuju se obvezni upravni i neupravni postupci, način i oblici zahvata u zaštićenim cjelinama, pojedinačnim građevinama i građevinskim sklopovima, te arheološkim zonama. Posebni konzervatorski postupak provodi se za slijedeće zahvate: - održavanje postojećih građevina - dogradnje, preoblikovanja, adaptacije na povijesnim građevinama - rušenja, nova gradnja na zaštićenim parcelama ili predjelima - radovi na arheološkim lokalitetima.
CPA d.o.o. strana 81
Prostorni plan uređenja Općine Saborsko O B R A Z L O Ž E N J E
Za sve radnje na koje je utvrđena obveza zaštite nadležna ustanova za zaštitu kulturne baštine je Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Karlovcu koji utvrđuje: - posebne uvjete - u postupku izdavanja lokacijske dozvole - predhodno odobrenje - u postupku izdavanja građevinske dozvole - konzervatorski i arheološki nadzor u svim fazama radova. -
Parohijska crkva sv. Ilije u Ličkoj Jasenici
Mjere zaštite povijesnih građevina Na popisu kulturnih dobara i na kartografskim prikazima plana nalaze se sakralne građevine, pri čemu je za svaku određen status zaštite i prijedlog kategorije vrijednosti. Za sve građevinske zahvate na građevinama iz popisa kulturnih dobara u postupku ishođenja lokacijske dozvole treba ishoditi posebne uvjete Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Karlovcu. Kako bi se graditeljska baština zaštitila od daljnjeg propadanja i uništavanja te uključila u suvremeni život predviđaju se opće smjernice i mjere: - konzervacija koja uključuje održavanje postojećeg oblikovanja stanja uz neophodno održavanje i građevinsku sanaciju - rekonstrukcija podrazumijeva potpuno ili djelomično vraćanje uništenog poznatog oblika, elementa ili njegovog dijela
CPA d.o.o. strana 82
Prostorni plan uređenja Općine Saborsko O B R A Z L O Ž E N J E
- restitucija podrazumijeva postupak obnavljanje izvornog oblika pročelja koji je izgubljen recentnim intervencijama, ili uništen bilo na temelju sačuvanih dijelova na pročelju, ili na temelju drugih izvora (povijesna fotodokumentacija, analogni primjeri) - zamjenska građevina moguća je u slučaju lošeg građevinskog stanja izvornika primjenom istih materijala i oblikovnih elemenata i gabarita, a prema posebnim uvjetima i suglasnosti nadležnog konzervatorskog odjela.
Prema utvrđenom statusu zaštite potrebno je utvrditi i odgovarajuće akte o pravnoj zaštiti i njihove kontaktne zone.
Arheološki lokaliteti Na području Općine Saborsko nalaze se tri evidentirana arheološka lokaliteta u kategoriji spomenika lokalnog značaja iz prapovijesnog i srednjovjekovnog razdoblja: - PLAŠKA GLAVA (L), izvan naselja, prapovijest (10 - 8 st. p.n.e.), gradinsko naselje - E - Špilja PRIŠTENIK (L), Lička Jasenica, izvan naselja, prapovijest - E - Utvrđeni grad STARI GRAD (L), Lička Jasenica, izvan naselja, u tragovima ili toponim, 13 - 14 st. - E.
Mjere zaštite arheoloških lokaliteta Arheološki lokaliteti predstavljaju važan element kulturne baštine, značajan za povijesni i kulturni identitet naroda i prostora u mikro i makroregionalnom smislu. Upravo zbog stupnja neistraženosti arheološki se lokaliteti svrstavaju u grupu ugroženih i najmanje zaštićenih kulturnih dobara.
Mjere zaštite arheoloških područja i lokaliteta podrazumijevaju: - prethodno odobrenje potrebno je ishoditi za sve radove koji se provode na kulturnim dobrima uključujući i radove za koje se ne izdaje građevinska dozvola prema Zakonu o gradnji, te za radove iz Pravilnika o određivanju zahvata u prostoru za koje se ne izdaje lokacijska dozvola. U slučaju izmjene važećih zakona (npr. ukidanje lokacijske dozvole) mjere zaštite utvrdit će nadležno tijelo na zahtjev stranke adekvatnim aktom, prije izdavanja prethodnog odobrenja (građevinske dozvole) - na osnovu rezultata istraživanja utvrdit će se daljnji postupak u zaštiti predmetnog lokaliteta. Prioritetna istraživanja potrebno je provoditi na područjima koja se namjenjuju intenzivnom razvoju infrastrukturnih sustava. Ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla te u vodi, naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležnu Upravu za zaštitu kulturne baštine. - za sve arheološke lokalitete utvrđene ovim planom propisuje se provođenje probnih arheoloških istraživanja i njihovo detaljno kartiranje i dokumentiranje kako bi se odredile granice zaštite lokaliteta. Navedena istraživanja potrebno je provesti prije vršenja građevinskih i drugih radova, odnosno prije ishođenja prethodnog odobrenja sukladno točkama navedenim pod 1. i 2. Na osnovu rezultata istraživanja utvrdit će se daljnji postupak u zaštiti predmetnog lokaliteta. Ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla te u vodi, naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležnu Upravu za zaštitu kulturne baštine.
CPA d.o.o. strana 83
Prostorni plan uređenja Općine Saborsko O B R A Z L O Ž E N J E
Parohijska crkva sv. Ilije u Ličkoj Jasenici
Spomenik stradalnicim Domovinkog rata u Saborskom
CPA d.o.o. strana 84
Prostorni plan uređenja Općine Saborsko O B R A Z L O Ž E N J E
3.4.4. Uvjeti za osiguranje prostora za smještaj djelatnosti
Planom je izvršeno detaljno razgraničenje prostora (građevinsko područje, poljoprivredna namjena, šume, vode, infrastrukturni koridori i dr.), u skladu s odredbama Prostornog plana Karlovačke županije (GKŽ 26/01, 33/01), podacima nadležnih tijela državne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima, studijama, projekatima i drugoj dokumentaciji. U skladu s Uredbom o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku, utvrđene su građevine na području Županije koje su od važnosti za Državu i Županiju.
Za infrastrukturne građevine od važnosti za Državu i Županiju utvrđuju se uvjeti određivanja prostora na sljedeći način: - za postojeće građevine stvarnom parcelom i pojasom primjene posebnih uvjeta prema posebnim propisima pri čemu se mora osigurati prostor za rekonstrukciju i eventualno proširenje - za planirane građevine širinom koridora koji je potrebno osigurati u prostornim planovima užih područja, te uvjetima korištenja utvrđenih koridora.
Izgradnja gospodarskih zgrada u funkciji poljoprivrede omogućava se i izvan granica građevinskog područja. Pri tome se kapacitet građevina za uzgoj stoke u naseljima ograničava do max. 50 uvjetnih grla. Prostorni položaj građevina za uzgoj stoke u izdvojenim gospodarskim zonama, pojedinačnim gospodarskim kompleksima i izvan građevinskog područja utvrđuje se u odnosu na blizinu naselja i blizinu kategoriziranih cesta. Izgradnja građevina industrije, malog gospodarstva i poduzetništva usmjerava se prioritetno u građevinska područja naselja u cilju veće iskorištenosti postojećih gospodarskih zona i postojeće komunalne infrastrukture. Prostornim planom omogućava se osnivanje novih gospodarskih zona izdvojenih od građevinskog područja naselja. Također se omogućava izgradnja pojedinačnih gospodarskih kompleksa za poljoprivrednu proizvodnju izvan naselja.
Izgradnja sadržaja u funkciji društvenih djelatnosti usmjerava se u naselja. Izgradnja turističkih, športskih i rekreacijskih sadržaja usmjerava se u naselja i lokalitete koji su planom određeni za ovu namjenu, a za koje je obvezno utvrđivanje građevinskih područja.
Izvan građevinskih područja omogućava se izgradnja građevina seoskog turizma. Njihova veličina kao i izgradnja stambenih zgrada izvan građevinskog područja uvjetuje se izgradnjom gospodarskih sadržaja u funkciji poljoprivredne proizvodnje.
Uz javne kategorizirane ceste dozvoljava se izgradnja pratećih građevina: benzinskih postaja i uz njih sadržaja tranzitnog turizma, trgovačkih, servisnih i drugih uslužnih sadržaja.
Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite: Obveza procjene utjecaja na okoliš utvrđena je za građevine i zahvate u prostoru koji su određeni posebnim propisom.
CPA d.o.o. strana 85
Prostorni plan uređenja Općine Saborsko O B R A Z L O Ž E N J E
3.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav (ceste, željeznica, pošta i javne telekomunikacije)
C e s t o v n i p r o m e t Postojeće stanje cestovne mreže Na području Općine Saborsko, prema Odluci o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (NN 79/99, 111/00, 98/01, 143/02 i 153/02) razvrstane su sljedeće kategorije cestovnih prometnica:
Pregled državnih, županijskih i lokalnih cesta na području Općine Saborsko
Broj Ukupna duljina ceste O p i s c e s t e (km) D 42 Vrbovsko (D3) - Ogulin - Plaški Poljanak (D1) 21,0 Ž 5113 Križpolje (D23) - Glibodol - Lička Jasenica (D42) 6,2 L 34150 Željeznički kolodvor Blata - D42 1,8
Sve ostale ceste spadaju u kategoriju nerazvrstanih cesta.
Plan razvitka cestovne mreže Studijom prometnog razvoja Karlovačke županije (izrađivač: Županijski Zavod za prostorno uređenje, 1996.), kao i kasnije usvojenim PPKŽ predloženo je izmještanje dijelova ceste D42 u sklopu njezine modernizacije na djelovima (koridori za istraživanje): - izmještanje dijela trase na dijelu uz naselje Saborsko (obilaznica naselja) - sjeverna obilaznica NP “Plitvička Jezera” na dijelu Saborsko – Drežničko Selište
Na ovaj bi se način zaštitilo područje nacionalnog parka, jer bi se značajni tranzitni promet dislocirao iz područja parka, a u većem dijelu naselja Saborsko bi se tranzitni (a naročito teretni) promet dislocirao iz naselja, čime bi se u naselju ostvarili bolji preduvjet razvitka i osigurala prometna sigurnost. Održavanje lokalnih cesta obavlja se prema godišnjem programu redovnog i izvanrednog održavanja. U sklopu cestovnih koridora, a u skladu s posebnim uvjetima nadležne uprave za ceste dozvoljena je izgradnja novih benzinskih postaja s pratećim sadržajima i to na način da se osigura sigurnost svih sudionika u prometu i uvjeti zaštite okoliša. Nove benzinske postaje moraju veličinom i smještajem biti prilagođene okolišu, te se njihovim smještajem ne smiju pogoršati uvjeti stanovanja u okolnom prostoru.
Javni prijevoz putnika Osnovni nositelj javnog prijevoza putnika je autobusni sustav s autobusnim stajalištima. Sva stajališta trebaju biti opremljena tipskim nadstrešnicama, kao i drugom uobičajenom opremom (klupe, koš za smeće, informacijski pano i slično).
Promet u mirovanju Osnovicu za proračun budućih potreba za parkirališno - garažnim površinama predstavljaju slijedeće pretpostavke: stupanj motorizacije 1 : 3,3 (1 putnički automobil na 3,3 stanovnika) i struktura gradnje po namjeni.
Benzinske postaje U sklopu cestovnih i uličnih koridora, a u skladu s posebnim uvjetima nadležne uprave za ceste, predviđa se izgradnja novih benzinskih postaja s pratećim sadržajima i to na način da se osigura sigurnost svih sudionika u prometu i uvjeti zaštite okoliša. Lokacije novih benzinskih postaja odrediti će se uz cestovne i ulične koridore u skladu s poslovnim interesom potencijalnih investitora, važećim propisima i standardima, kao i posebnim uvjetima nadležne uprave za ceste. Nove benzinske postaje moraju veličinom i smještajem biti prilagođene okolišu.
Ž e l j e z n i č k i p r o m e t Područjem Općine Saborsko prolazi jednokolosiječna pruga MP 11-A Zagreb - Split, na kojoj se nalaze stajališta u Blati i Ličkoj Jasenici. U narednom razdoblju ne planira se izgradnja nove pruge, rekonstrukcija postojeće kao ni otvaranje novih službenih mjesta.
CPA d.o.o. strana 86
Prostorni plan uređenja Općine Saborsko O B R A Z L O Ž E N J E
Prikaz kategoriziranih prometnica na području Općine Saborsko
P o š t a n s k i p r o m e t Područje Općine Saborsko pokriveno s jednim poštanskim uredom (47 306 SABORSKO) s dostavnim područjima za naselja Blata, Begovac, Lička Jasenica i Saborsko. Ovaj poštanski ured zadovoljavaju potrebe stanovništva i gospodarskih subjekata, te Hrvatska pošta d.d. u skoroj budućnosti ne planira otvaranje novih poštanskih ureda, ali niti preseljenje ili ukidanje postojećeg. Predstojeća je zadaća u prvom redu tehničko - tehnološki napredak, tj. pružanje bržih i kvalitetnijih usluga te širi spektar raznovrsnijih usluga, dovršenje informatizacije procesa rada u prijamu poštanskih pošiljaka, poboljšanje kvalitete i pouzdanosti prijenosa pošiljaka, razvoj tržnog pristupa i odnosa s korisnicima, uvođenje novih usluga i prilagođavanje postojećih specifičnim potrebama korisnika, kao i opremanje i uređenje poštanskog ureda. Bolja dostupnost poštanskih usluga korisnicima, ukoliko se za to ukaže potreba, može se riješiti pokretnom poštom ili otvaranjem ugovornih poštanskih jedinica (u sklopu trgovačkih ili drugih odgovarajućih sadržaja).
CPA d.o.o. strana 87
Prostorni plan uređenja Općine Saborsko O B R A Z L O Ž E N J E
T e l e k o m u n i k a c i j s k i p r o m e t Zadnjih nekoliko godina HT - Hrvatski telekom intenzivno ulaže u razvoj telekomunikacijske mreže u Hrvatskoj, te su postignuti uočljivi i zavidni rezultati. Općina Saborsko je tako preko TK centra Karlovac dobro uklopljena u suvremenu digitalnu telekomunikacijsku mrežu Hrvatske.
Nepokretne mreže Ustroj javnih telekomunikacija definiran je zakonom i pravilnicima. Nepokretna mreža Općine Saborsko nalazi se u sklopu pristupnog područja Ogulin, koje je izravno u vezi s komutacijskim čvorovima, a telekomunikacijska mreža do razine komutacijskih čvorova naziva se pristupnom mrežom. Na području Općine Saborsko nalazi se UPS (udaljeni pretplatnički stupanj) u Saborskom, iz kojeg su položeni telekomunikacijski kabeli prema ostalim naseljima. Kroz područje Općine Saborsko položen je magistralni telekomunikacijski kabel iz pravca Ogulina i Plaškog prema Plitvičkim Jezerima. Razvojni program HT-a predvidio je izbor optičke niti kao transmisijskog medija za izgradnju spojnih putova na svim razinama mreže. U razdoblju nakon 1995. godine TK centar Karlovac uspio je izgraditi u Karlovačkoj županiji gustu mrežu optičkih spojnih putova povezujući pri tome sve magistralne i pristupne centrale kao i udaljene pretplatničke stupnjeve i multipleksere. Intenzivnom izgradnjom pristupnih mreža u zadnjih nekoliko godina postignuti su zavidni rezultati - gotovo u svim mjestima izgrađena je ili je pred završetkom kabelska mjesna mreža. Time je dosegnut jedan od razvojnih ciljeva društva da svako kućanstvo u Hrvatskoj može imati pristup na javnu telekomunikacijsku mrežu. Prijenosni putevi su uglavnom na najvišoj tehnološkoj razini, ali modernizaciju i izgradnju novih treba očekivati s obzirom na razvoj ponude telekomunikacijskih usluga, te razvoj i izgradnju pristupnih mreža i komutacija. Prijenosni putovi svih razina vezivat će se prostorno uz postojeću i buduću prometnu infrastrukturu (ceste i željeznice). Razvoj magistralne i spojne mreže bit će usmjeren u pravcu povećanja njenog transmisijskog kapaciteta korištenjem uređaja većih brzina prijenosa, kao i postepenog uvođenja WDM-a na potrebnim dionicama, a drugo područje razvoja odnosi se na povećanje održivosti mreže.
Pokretne mreže Na području općine su trenutno izgrađene dvije osnovne postaje koncesionara T - Mobile Hrvatska d.o.o., od kojih se jedna nalazi u Saborskom (uz poštu), a druga uz željezničku stanicu u Ličkoj Jasenici. Koncesionar VIPnet ima izgrađenu baznu postaju uz željezničku prugu (E 5534225, N 4981547). U razvoju postojećih javnih sustava pokretnih komunikacija planira se daljnje poboljšanje pokrivanja, povećanje kapaciteta mreža prema planiranom povećanju broja korisnika i uvođenje novih usluga (sustav pokretnih komunikacija nove generacije UMTS i drugih). S obzirom da gradnja baznih stanica pokretne mreže ulazi u red građevina od državne važnosti, prema članku 11. Pravilnika o javnim telekomunikacijama u pokretnoj mreži, područje pokrivanja mreže mora sadržavati sva županijska središta, gradove i naselja, kao i sve važnije cestovne i željezničke prometnice. Pri gradnji baznih stanica pokretne telekomunikacijske mreže treba poštivati Zakon o građenju, kao i sve druge propise koji se odnose na gradnju takvih vrsta građevina.
Radio i TV odašiljači i pretvarači Odašiljači i veze d.o.o. na području Općine Saborsko još nemaju izgrađen TV pretvarač, iako je njegova izgradnja u planu. Eventualna izgradnja novih građevina radio i TV odašiljača i pretvarača će se vršiti u skladu sa propisanim uvjetima građenja za takve vrste građevina.
3.5.2. Energetski sustav
Plinoopskrbni sustav
Magistralni plinoopskrbni sustav Prostornim planom Karlovačke županije predviđena su dvije trase magistralnih plinovoda kroz područje Općine Saborsko: - magistralni plinovod za međunarodni transport plina Vrbovsko – Ogulin – BiH - magistralni plinovod Ogulin – Gospić – južna Hrvatska (50/70 BAR-a) Koridori budućeg međunarodnog magistralnog plinovoda Vrbovsko – Ogulin – BiH i magistralnog plinovoda Ogulin – Gospić – južna Hrvatska (50/70 BAR-a) određeni su kao koridori za istraživanje čija će se konačna trasa odrediti daljnjim istraživanjima. Koridori za oba magistralna plinovoda planirani su u širini od 60 m.
CPA d.o.o. strana 88
Prostorni plan uređenja Općine Saborsko O B R A Z L O Ž E N J E
Distribucijski plinoopskrbni sustav Na području Općine Saborsko ne postoji izgrađeni plinoopskrbni sustav – distributivna plinska mreža. Optimalno rješenje plinifikacije Županije, u skladu sa strategijom plinifikacije Republike Hrvatske i Prostornim planom Karlovačke županije (GKŽ 26/01, 33/01), utvrđeno je stručnim elaboratom “Studija i idejni projekt opskrbe prirodnim plinom Županije Karlovačke“ (izrađivač: Plin inženjering d.o.o.). Prema ovoj studiji područje Općine Saborsko pripada opskrbnom području Ogulin, što će biti smjer iz kojeg će se vršiti opskrba plinom. Prema PPKŽ predviđena je plinofikacija svih naselja na području Županije
Elektroenergetski sustav
Prijenosni elektroenergetski sustav Područjem Općine Saborsko planirana je izgradnja dalekovoda 400 kV iz smjera zapada prema BiH, čiji je koridor određen u širini od 60 m.
Distribucijski elektroenergetski sustav Distribuciju električne energije na području Općine Saborsko obavlja DP "Elektra" Karlovac preko svoje distribucijske elektroenergetske mreže. U sljedećem se razdoblju planira nastavak rekonstrukcije niskonaponske mreže u svrhu poboljšanja niskonaponskih prilika i kvalitete opskrbe potrošača (zamjena vodiča, Al-Če uže za samonosivi sklop, izolirani vodiči, te zamjena drvenih stupnih trafostanica sa stupnim betonskim trafostanicama, te po potrebi povećanje instalirane snage ugradnjom vršnih transformatora i interpoliranje novih trafostanica). Mjesta budućih TS 20/0,4 kV, kao i trase priključnih i spojnih vodova 10(20) kV nije ovim Planom moguće odrediti, s obzirom da je gotovo nemoguće predvidjeti u kojim će se područjima pojaviti potreba za dodatnim količinama električne energije. Također, izgradnja ovih građevina je uvjetovana rješenjem imovinsko - pravnih odnosa, što je često nemoguće riješiti na tehnički optimalnoj lokaciji. Osim toga, trase priključnih vodova 10(20) kV su vezane uz lokacije trafostanica, te je iste moguće odrediti tek po ugovaranju točne lokacije trafostanica, odnosno rješenju imovinsko - pravnih odnosa za konkretnu lokaciju. Izgradnja mreže 20 kV izvan naselja i u manjim naseljima (do 500 stanovnika) izvoditi će se u principu zračnim vodovima, a u većim naseljima će se izvoditi kabelski. Lokacije novih TS 20/0,4 kV treba tako odabrati da osiguravaju kvalitetno napajanje, uz pad napona max 3 % do krajnjeg potrošača.
Obnovljivi izvori energije Na području općine postoje mogućnosti za korištenje alternativnih izvora energije u proizvodnji energije. Ove mogućnosti za sada nisu istražene, ali one su znatne i u budućnosti ih je potrebno intenzivnije koristiti.
3.5.3. Vodnogospodarski sustav (vodoopskrba, odvodnja, uređenje vodotoka i voda, melioracijska odvodnja)
Vodoopskrba Vodoopskrbnim sustavom na području Općine Saborsko upravlja jedinstveni upravni odjel Općine Saborsko. Na području Općine Saborsko trenutno postoje tri neovisna vodovodna sustava.
Izvori Funtana i Kuselj (Saborsko) Istočni dio naselja Saborsko (zaseoci Funtana, Biljevina i Kuselj) opskrbljuju se vodoma sa dva izvorišta: Funtana i Kuselj. Vodovod “Saborsko” izgrađen je 1883. godine kada je zahvaćen izvor “Funtana” i izgrađen vodospremni prostor zapremine oko 30 m3 na samom izvorištu i voda gravitacijom dovedena do potrošača. Iz vodovoda se voda uzimala putem javnih izljeva, a više locirani potrošači nisu mogli dobiti vodu. Ovom sustavu pripada i izvorište Kuselj, koje se nalazi u neposrednoj blizini zaseoka Kuselj, s njegove južne strane.
Izvori Točak i Čevrkalo (Saborsko) Zapadni dio naselja Saborsko opskrbljuje se vodom sa izvora Točak i Čevrkalo. Naime, vodoistražni radovi provedeni početkom 80-tih godina ukazali su da u neposrednoj blizini Saborskog postoje izvori pitke vode, koji svojim kapacitetom i kvalitetom mogu biti nosioci vodoopskrbe Saborskog. To su izvori “Točak” i “Čevrkalo”, locirani oko 1,2 km jugozapadno od Saborskog. Vodoistražni radovi su pokazali da najučestaliji kapacitet iznosi 2-4 l/s za “Točak” i 6-10 l/s za “Čevrkalo”. Voda se iz ovih izvora diže u vodospremu Alan, iz koje se gravitacijskim putem opskrbljuje vodom dio naselja Saborsko.
CPA d.o.o. strana 89
Prostorni plan uređenja Općine Saborsko O B R A Z L O Ž E N J E
Vodovod “Lička Jasenica – Begovac - Blata" Vodovod “Lička Jasenica – Begovac - Blata” izgrađen je još za vrijeme Austro-Ugarske za potrebe željeznice. Zahvat vode izveden je na izvoru “Malo Vrelo” Ličke Jasenice i voda je stlačena u vodospremni prostor koji je lociran iznad željezničke stanice Lička Jasenica. 1974. godine ovaj vodovod je rekonstruiran u tri etape, tako se voda dovodi do vojnih objekata, željezničke stanice Lička Jasenica i objekata šumarije Plaški, potom do iznad naselja Lička Jasenica, Begovac i Blata, i na kraju razvodna mreža u naseljima Lička Jasenica, Begovac i Blata.
Regionalni vodovod “Lička Jasenica - Plitvička jezera - Slunj” Trajnija koncepcija tehničkog rješenja vodoopskrbe potrošača na općini Saborsko dana je u studiji Regionalnog vodovoda “Lička Jasenica - Plitvička jezera - Slunj”. Predviđa se zahvat vode na izvorima Male i Velike Ličke Jasenice i njena distribucija do potrošača na južnom području županije – za potrebe grada Slunja te općina Rakovica i Saborsko. Naime, opskrba putem lokalnih sustava i podsustava nije najpovoljnije rješenje. Zadovoljavajuće rješenje nudi vodoopskrbni sustav s zahvatom vode na izvorima Male i Velike Ličke Jasenice, no materijalne mogućnosti nisu takove da se isti u dogledno vrijeme izvede što znači da se mora iznaći prijelazno rješenje, kako bi se izbjegla neorganizirana opskrba vodom. Kada se izgradi kompleksni vodoopskrbni sustav treba se omogućiti jednostavno priključivanje postojećeg sustava na novi, a postojeće crpne stanice i tlačni cjevovodi ostaju u pričuvi za slučaj havarije.
Planirana potrošnja vode Veličina specifične norme potrošnje se izražava kao planirana ukupna srednja dnevna potreba vode po stanovniku, uz uvjet 100% priključenosti na javni sustav. Predložene norme potrošnje sadrže u sebi i potrebe vode za gospodarstvo. Norme su utvrđene prema sljedećoj tablici:
Planirana potrošnja Broj Normativ potrošnje vode po naselju N a s e l j e stanovnika vode 2015. godine 2015. godine 2015.godine (l/stan/dan) ( m3/dan) Blata 10 150 0,15 Begovac 70 150 10,5 Lička Jasenica 100 150 15,0 Saborsko 600 180 108,0 OPĆINA SABORSKO 780 - 134,0
Temeljem potrošnje vode po naseljima proizlazi i ukupna srednja maksimalna potrošnja vode od 5,0 l/s za područje Općine Saborsko, koja se izražava sljedećom formulom:
N x NP 780 x 170 132.600 Qsr = ------(l/s) = ------= ------= cca 1,5 - 2,0 l/s 86.400 86.400
gdje su: N broj stanovnika NP norma potrošnje (l/stan/dan)
Odvodnja otpadnih voda Iskorištenu i upotrijebljenu vodu potrebno je u okviru propisane kvalitete što prije i što sigurnije odvesti te upustiti u recipijente (rijeke, vodotoke, melioracione kanale) kako one svojim procjeđivanjem u podzemlje i površinske tokove ne bi ugrožavale kvalitet podzemnih i površinskih voda koje se upotrebljavaju za vodoopskrbu ili pak kao tehnološka voda, a čije su količine i zalihe ograničene i svakim danom ih je sve manje. Zatečena situacija s odvodnjom i pročišćavanjem otpadnih voda nije zadovoljavajuća, jer ne postoji organizirani sustavi odvodnje i pročišćavanja. Pojedinačna rješenja, kao što su septičke jame i drugi manji uređaji obično su građeni nestručno, ne držeći se osnovnih sanitarno tehničkih principa. Odvodnja oborinskih voda svih naselja na području Općine Saborsko se trenutno vrši otvorenim kanalima u vodotoke, a odvodnja fekalnih voda riješena je izgradnjom septičkih jama i gnojnica.
CPA d.o.o. strana 90
Prostorni plan uređenja Općine Saborsko O B R A Z L O Ž E N J E
Svako mjesto nastajanja otpadnih voda zahtjeva tehničko rješenje odvodnje koje se svodi na kanalizacijski sustav odvodnje do lokacije uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. U županiji su prema PPKŽ prihvatljiva tri tipa kanalizacijskih sustava za odvodnju otpadnih voda: - mješoviti - razdjelni - modificirani mješoviti sustav.
Uzimajući u obzir morfologiju terena, ostale prirodne značajke područja te veličinu, položaj i oblik naselja, u projektiranju i izgradnji sustava predlaže se izgradnja sustava za nepotpuni razdjelni tip odvodnje otpadnih voda, pri čemu se sustavom odvode samo sanitarne i tehnološke otpadne vode, dok bi se oborinske vode odvodile posebnim otvorenim ili zacijevljenim kanalima u melioracijsku odvodnju i vodotoke područja.
Konačni odabir mogućih varijanti rješenja odvodnje izvršiti će se u postupku izrade idejnog projekta odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, pri čemu će se valorizirati tehničko - ekonomska opravdanost pojedinih varijantnih rješenja.
Pročišćavanje otpadnih voda malih naselja Za pročišćavanje otpadnih voda malih naselja ili dijelova naselja do 50 stanovnika koja se nalaze na morfološki razvedenom terenu s mogućim korištenjem visinskih odnosa u prostoru mogu se primjeniti sljedeća tehnička rješenja:
trokomorna trulišnica - otpadna voda zadržava se 10-15 dana, za vrijeme čega se odvijaju biološki procesi prirodne anaerobne mineralizacije organske tvari sa efektom pročišćavanja 60-80%. Pročišćena je otpadna voda bistra i bez mirisa te se može ispustiti u okolinu. Trokomorna trulišnica, kao mali uređaj za pročišćavanje, čisti se jednom godišnje, a čišćenje se povjerava komunalnoj organizaciji ili koncesionaru koji obavlja poslove odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda
biofilter prokapnik - predstavlja alternativu trokomornoj trulišnici za pročišćavanje otpadnih voda do 50 stanovnika. To je ustvari, mali biološki uređaj naročito pogodan za pojedinačne objekte, mala naselja ili dijelove naselja gdje se odvodnja događa na padini, koja osigurava visinsku razliku od 3 m. Održavanje mehaničko - biološkog uređaja sa biofilterom prokapnikom sastoji se u pražnjenju mulja iz trokomorne taložnice i sekundarne taložnice uz pomoć cisterne te povremenom čišćenju sustava za raspoređivanje vode po površini biofiltera. Uređaj tipa biofilter prokapnik u svim uvjetima uz korektno održavanje osigurava efekt pročišćavanja od 80%.
Zaštita od štetnog djelovanja voda Uređenje vodotoka i voda Područje Općine Saborsko pripada teritorijalnim osnovama za upravljanje vodama i ustrojstvu vodnog gospodarstva pripada vodnom području sliva Save, VGI Kupa Karlovac. Glavni vodotok na području općine je rijeka Lička Jasenica sa pritocima (Repuv i drugi). Na Ličkoj Jasenici nema izvedenih regulacija vodotoka, niti objekata, osim komunikacijskih (mostovi i propusti). Čitavo područje je ponorno, što podrazumijeva veliki broj izvora (Malo vrelo, Veliko vrelo, Lerina voda, Kuk, Točak, Vrelce, Studenac, Jasenak, Čatrnja, Crno vrelo, Piščevka, Pepelarnica, Kuselj i drugi) i ponora. Glavni zadatak u svezi zaštite od štetnog djelovanja voda je: - osigurati koridor širine 10 m uz obalu Ličke Jasenice i pritoka radi tehničkog i gospodarskog održavanja i - osigurati dovoljnu širinu proticajnog profila vodotoka - osigurati dovoljnu širinu profila za pronos nanosa - zaštita korita od erozija - održavanje čistih i prostornih ponornih zona. Na području Općine Saborsko nalazi se kraško jezero Blata, čija površina se mijenja u odnosu na hidrološke prilike.
CPA d.o.o. strana 91
Prostorni plan uređenja Općine Saborsko O B R A Z L O Ž E N J E
3.6. POSTUPANJE S OTPADOM
Postupanje s otpadom, prava, obveze i odgovornosti jedinica lokalne samouprave i uprave te pravnih i fizičkih osoba u postupanju s otpadom, prema načelima zaštite okoliša, međunarodnog prava i najbolje svjetske prakse, određeni su Zakonom o otpadu.
3.6.1. Proizvodni otpad
Na području Općine Saborsko nema gospodarskih ili drugih subjekata koji stvaraju proizvodni otpad. Eventualna privremena odlagališta proizvodnog otpada urediti će se na mjestima njegovog nastajanja.
3.6.2. Komunalni otpad
Komunalni otpad je otpad iz kućanstava, otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpad sličan otpadu iz kućanstava koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim djelatnostima. Specifične količine otpadaka po stanovniku na dan kreću se u granicama od 0,50 kg/dan/stanovniku naselja, pa se ukupna godišnja količina komunalnog otpada Općine Saborsko može procijeniti na oko 400 t/godišnje.
Studijom gospodarenja komunalnim otpadom Karlovačke županije postupanje s otpadom temelji se na prikupljanju i ponovnom korištenju iskoristivog otpada, te trajnom sigurnom skladištenju i uništavanju štetnog i opasnog otpada. Cilj gospodarenja otpadom je da se do 2015. godine odvozom obuhvati oko 90% domaćinstava. Prikupljanje otpada trebalo bi se vršiti putem: - plastične ili čelične pocinčane kante kapaciteta 110 litara – domaćinstva - mali zatvoreni čelični pocinčani kontejneri kapaciteta 1.100 litara – za manje gospodarske pogone - veliki otvoreni čelični kontejneri kapaciteta 5.000 litara – za potrebe sezonskih kampanja odvoza krupnog otpada, kao i za prvu fazu sakupljanja otpada u malim naseljima - prihvatni depo – kontejneri kapaciteta 5 do 15 m3 - kao centralno mjesto prikupljanja otpada manjih naselja. Za potrebe selekcije i ponovnog korištenja otpada u prvoj se fazi planirana je izgradnja lokalnog sabirališta u Saborskom, te izgradnja centralnog uređaja za selekciju iskoristivog otpada na području Karlovačke županije. U drugoj je fazi planirana izgradnja lokalnih sabirališta u svakom naselju sa više od 500 stanovnika. Do ostvarenja ovih pretpostavki sav bi se komunalni otpad odlagao na lokacije predloženih deponija, uz njihovo uređivanje u skladu sa standardima za tu vrstu građevina. Sustav gospodarenja otpadom će se izmijeniti u odnosu na važeće odredbe PPKŽ, sukladno Državnim i Županijskim planovima gospodarenja otpadom koji su u izradi, a kojima će biti određene vrste i broj građevina u sustavu gospodarenja otpadom. Komunalni otpad s područja Općine Saborsko će se trajno odlagati na uređenom odlagalištu otpada izvan Općine Saborsko sukladno s postignutim međusobnim sporazumom sa jedinicom lokalne samouprave na čijem području će se odlagati otpad, a po uspostavi sustava gospodarenja otpadom sukladno PPKŽ i Županijskom planu gospodarenja otpadom. S obzirom da su općine i gradovi u okviru svojih prostornih planova dužni su odrediti lokaciju rezervnog odlagališta koje bi se aktiviralo u slučaju više sile kao što je elementarna nepogoda ili ratna opasnost, na području Općine Saborsko određena je jedna takva potencijalna lokacija – Sivnik uz naselje Saborsko.
Postupnim uvođenjem odvojenog skupljanja i iskorištavanja korisnih sastojaka iz komunalnog otpada poznato je da se mogu bitno smanjiti troškovi odlaganja, proširenja i održavanja odlagališta, te ostvariti prihod od prodaje materijala koji se mogu iskorištavati kao sekundarne sirovine. Uz sve ove financijske efekte ujedno se minimalizira štetan utjecaj na okoliš, što ni u kom slučaju nije od manjeg značenja. Stoga bi barem u naselju Saborsko bilo potrebno uspostaviti sustav gospodarenja komunalnim otpadom, te riješiti odvojeno skupljanje pojedinih korisnih komponenti komunalnog otpada. Uz pretpostavku da se u cijelosti koristi potencijal količina kroz izdvojeno skupljanje papira i kartona, stakla, metala i biološkog otpada, odlagalo bi se svega cca 50 % današnje ukupne količine komunalnog otpada.
CPA d.o.o. strana 92
Prostorni plan uređenja Općine Saborsko O B R A Z L O Ž E N J E
3.6.3. Opasni i posebni otpad
Odlaganje opasnog otpada koji nastaje ili će nastajati na području Općine Saborsko može se vršiti isključivo na lokacijama određenim Prostornim planom Karlovačke županije.
3.6.4. Inertni otpad
Inertni otpad je otpad koji uopće ne sadrži ili sadrži malo tvari koje podliježu fizikalnoj, kemijskoj i biološkoj razgradnji pa ne ugrožavaju okoliš. Riječ je uglavnom o zemljanim iskopima i građevinskoj šuti. Trenutno stanje u građevinarstvu i veličini investicija u građenje ne daju previše otpada ovog tipa. Dio prikupljenog inertnog otpada koristi se na nekim deponijama za prekrivanje prikupljenog komunalnog otpada, no ostatak se direktno odlaže na deponije i zauzima dragocjeni prostor (površinom/volumenom).
3.6.5. Čišćenje divljih deponija i sanacija bivših odlagališta
Zbog nedostataka sustava prikupljanja komunalnog otpada, a dijelom zbog nedostatka ekološke svijesti, koja se nadovezuje i na tradicionalno seosko odbacivanje otpadaka u prirodu (s velikom razlikom u današnjoj strukturi otpada od onoga tradicionalnoga), kontinuiran i težak problem su divlje deponije otpada u prirodi. U odnosu na stanje iz prošlosti vidi se određen pomak, jer se ipak poduzimaju akcije čišćenja ili zatrpavanja divljih deponija, od kojih se neke više ne obnavljaju.
3.7. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
Zaštita okoliša je cjelovito očuvanje kakvoće okoliša, očuvanje prirodnih zajednica, racionalno korištenje prirodnih izvora i energije na najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog i održivog razvoja. Osnovni ciljevi zaštite okoliša su: - trajno očuvanje izvornosti, biološke raznolikosti prirodnih zajednica i očuvanje ekološke stabilnosti, - očuvanje kakvoće žive i nežive prirode i racionalno korištenje prirode i njenih dobara, - očuvanje i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti krajobraza, unapređenje stanja okoliša i osiguravanje boljih uvjeta života.
Zaštita okoliša postiže se praćenjem, sprječavanjem, ograničavanjem i uklanjanjem nepovoljnih utjecaja na okoliš, te poticanjem upotrebe proizvoda i korištenje proizvodnih postupaka najpovoljnijih za okoliš. Potrebno je imati uravnotežen odnos zaštite okoliša i gospodarskog razvoja i sprovoditi sanaciju već ugroženih dijelova okoliša. Zaštita okoliša podrazumijeva planiranje i korištenje prostora, tako da se u njemu osigurava življenje i gospodarski razvoj uz istovremenu brigu za trajno očuvanje razvojnih potencijala. Prostorno planiranje je jedan od značajnijih instrumenata zaštite okoliša, te stoga pravilno planiranje i usmjeravanje ukupnih aktivnosti na određenom prostoru bitno sprječavaju narušavanje kvalitete okoliša, odnosno pospješuju njegovo unapređenje.
Planiranje gospodarenja okolišem je dio prostornog planiranja, a potrebno je zbog iznalaženja najefikasnijeg i održivog korištenja izvora i mogućnosti sagledavanja svih sastavnica koje utječu na stanje u prostoru. Ovaj Prostorni plan utvrđuje ciljeve i interese koji se na području obuhvata trebaju ostvariti vodeći računa da korištenje prostora osigura sanaciju, zaštitu i unapređenje stanja okoliša. U procesu planiranja uz zaštitu okoliša, u svezi sa svim budućim aktivnostima, moraju se utvrditi mjere zaštite okoliša od utjecaja do sada korištenih objekata, te mjere za zaštitu tla, voda, zraka, biljnog i životinjskog svijeta, krajobraza, kulturnih i prostornih vrijednosti od svih vidova već pristunog i eventualnog budućeg onečišćenja. Kontinuirano praćenje stanja okoliša, započeto izradom i donošenjem "Izvješća o stanju okoliša Karlovačke županije", treba nastaviti izradom dokumenata u svrhu zaštite i unapređenja okoliša, te uspostaviti učinkoviti sustav ostvarivanja te zaštite.
CPA d.o.o. strana 93
Prostorni plan uređenja Općine Saborsko O B R A Z L O Ž E N J E
Okoliš Općine Saborsko je očuvan i kao takav potencijalno predstavlja vrijedno dobro održivog razvoja. Samo u pojedinim segmentima okoliš je izložen pritiscima, naročito otpadom i otpadnim vodama, te se traže racionalni postupci za njegovu sanaciju. Zaštita okoliša s aspekta realizacije prostornih planova provodi se u obliku preventive kod izdavanja lokacijskih dozvola kojima se utvrđuju mjere zaštite i sanacije osobito vrijednih i ugroženih dijelova okoliša, ostale mjere zaštite okoliša i prirode (izdavanje vodopravnih, sanitarno-tehničkih i higijenskih uvjeta), te u zakonom predviđenim slučajevima potreba izrade procjene o utjecaju na okoliš.
3.7.1. Zaštita tla
Očuvanost kvalitete tla na području Općine Saborsko izuzetno je visoka i najvećim dijelom zadovoljava najviše ekološke standarde. Najveću prijetnju kvaliteti tla predstavaljaju kisele kiše, koje najvećim dijelom potiču od zagađenja nastalih na području razvijenih zemalja zapadne Europe, dok su zagađenja s područja Županije minimalna. Specifičan vid zagađenja tla je nekontrolirano odlaganje krutog i tekućeg (otpadna ulja) otpada. Devastiranjem tla na takav način vrlo često dolazi do posljedica koje onemogućavaju ili veoma otežavaju njihovo privođenje planiranoj namjeni, a naročito uređenje u zelene površine. Devastaciji su naročito izložene upravo javne površine, korita vodotoka, te površine uz prometnice i puteve, koje predstavljaju potencijal za ozelenjavanje i trajno uređenje, čime problem postaje izraženiji. Kod utjecaja na tlo potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri izbjegavati oštećenja njegovih prirodnih funkcija, te njegovih funkcija arhiviranja prirodne i kulturne povijesti. Poljoprivredna tla dijele se po njihovoj kakvoći skupine, a procjena kakvoće šumskih tala utvrđuje se bodovanjem trajnih svojstava njihove plodnosti. Zaštita tla od onečišćenja provodi se u funkciji zaštite poljoprivrednog zemljišta i proizvodnje zdrave hrane, te zaštita zdravlja ljudi, životinjskog i biljnog svijeta. Kroz izradu plana nastojalo se racionalno koristiti poljoprivredno zemljište te smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe putem usklađivanja interesa svih korisnika prostora. Promjena namjene poljoprivrednog zemljišta ograničena je zakonom, te se za promjenu namjene plaća naknada koja se koristi namjenski za programe i mjere osposobljavanja neplodnog zemljišta i povećanje proizvodne sposobnosti ostalog zemljišta.
Zbog zaštite i sprečavanja ovakvih nepovoljnih utjecaja na tlo potrebno je poduzimati sljedeće mjere i aktivnosti: - održivim korištenjem proizvodnih resursa stvoriti ekološki prihvatljive proizvode i sustave proizvodnje hrane, u svrhu očuvanja i zaštite prirodnog okoliša - podupirati organsko-biološku poljoprivredu, a odgovarajućim mjerama u poljoprivredi svesti upotrebu kemijskih sredstava na neophodni minimum, te posebnim mjerama stimulirati ekološku obradu zemlje - osigurati financijske i organizacijske uvjete za čišćenja svih divljih deponija, efikasno sprečavati njihovo obnavljanje - provoditi racionalnu postupnu izgradnju kanalizacijske mreže s uređajima za pročišćavanje otpadnih voda - eksploataciju mineralnih sirovina provoditi na temelju posebne studije gospodarenja mineralnim sirovinama, koja će uz druge kriterije valorizirati kvalitetna poljoprivredna tla, te ih zaštititi - posebnim mjerama smanjivati negativne učinke prometa i havarija u eksploataciji i prijevozu nafte - predvidjeti preventivne i operativne mjere zaštite, dojave, blokade i postupke sanacije za slučaj izlijevanja nepovoljnog medija u okoliš.
3.7.2. Zaštita voda
Dominantan izvor zagađenja su otpadne vode, ali nisu zanemarivi ni ostali izvori zagađenja (kao ispiranje zagađenih površina i prometnica, erozija i ispiranje tla, aplikativna sredstva u poljoprivredi, gnojišta, prirodna zagađenja i slično). Postoji mogućnost i povremenih izvanrednih zagađenja uslijed havarija, remonta, nepažnje i sličnog, s obzirom na nepostojanje kanalizacijskog sustava.
CPA d.o.o. strana 94
Prostorni plan uređenja Općine Saborsko O B R A Z L O Ž E N J E
Monitoring ispitivanja kvalitete površinskih voda je prema ustaljenom programu "Hrvatskih voda". Svrstavanje voda u vrste obavlja se temeljem Uredbe o klasifikaciji voda (NN 77/98) na osnovi izračunate mjerodavne vrijednosti parametara analiziranih uzoraka vode. Područja na kojima se nalaze izvorišta moraju biti zaštićena od namjernog ili slučajnog zagađenja i od drugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na zdravstvenu ispravnost voda ili na njenu izdašnost. Površinske vode se prema Uredbi o klasifikaciji voda (NN 77/98) svrstavaju u pet vrsta čemu odgovaraju slijedeći kriteriji:
Vrsta I : Podzemne i površinske vode koje se u svom prirodnom stanju ili nakon dezinfekcije mogu koristiti za piće i u prehrambenoj industriji, te površinske vode koje se mogu koristiti i za uzgoj plemenitih vrsta riba (pastrve). Vrsta II : Vode koje se u prirodnom stanju mogu koristiti za kupanje i rekreaciju, za sportove na vodi, za uzgoj drugih vrsta riba (ciprinida) ili koje se nakon pročišćavanja mogu koristiti za piće i druge namjene u industriji i sl. Vrsta III : Vode koje se mogu koristiti u industrijama koje nemaju posebne zahtjeve za kakvoćom vode, te u poljoprivredi. To su vode koje se pročišćavajuj da bi se koristile za određene namjene. Vrsta IV : Vode koje se mogu koristiti isključivo uz pročišćavanje na područjima gdje je veliko pomanjkanje vode. Vrsta V : Vode koje se gotovo ne mogu koristiti ni za kakve namjene, jer ne zadovoljavaju kriterije za namjene po Uredbi o klasifikaciji voda.
Prostornim planom Karlovačke županije (GKŽ 26/01, 33/01) predviđeno je rješavanje problematike zaštite voda od zagađenja u tri osnovna smjera: - zaštita voda od zagađenja otpadnim vodama domaćinstava – izgradnjom pojedinačnih sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda te izgradnjom septičkih jama s kontroliranim upuštanjem u tlo ili bez upuštanja - zaštita voda od zagađenja otpadnih voda u industriji izgradnjom zasebnih sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, a priključivanje na mjesne sustave odvodnje moguće je uz prethodni tretman industrijskih otpadnih voda, sukladno tehnološkom procesu - zaštita voda u slučaju ekcesnih situacija na potencijalnim kritičnim točkama i pravcima u prostoru (cestovne i željezničke prometnice) – zaštita od ovih vrsta zagađenja treba početi već prilikom njihovog projektiranja i izgradnje, a prije puštanja u pogon potrebno je donijeti plan intervencija u slučaju incidentnih situacija.
3.7.3. Zaštita zraka
Za Općinu Saborsko ne provode se mjerenja i ispitivanja kakvoće zraka. Zakonom se propisuje i uspostavljanje mjerenja posebne namjene radi provjere utjecaja na okoliš nekog izvora emisije u slučaju osnovane sumnje ili pritužbi građana da je došlo do prekomjernog onečišćenja zraka. Najveća opasnost od zagađenja prijeti od sve intenzivnijeg kolnog prometa. Mjere za zaštitu zraka od zagađenja prometom mogu se svesti na: - prometne mjere: dislociranje frekventnijih prometnih tokova iz naselja i njihovo usmjeravanje na alternativne prometne pravce smanjiti će intenzitet prometa - zaštitne mjere: moguće zaštitne mjere su efikasne kao mjera zaštite, iako su često povezane sa značajnim zlaganjima.
Prilikom izgradnje novih pogona potrebno je provoditi preventivne mjere zaštite koje uključuju izradu stručnog elaborata za izdavanje lokacijske dozvole i po potrebi, studiju utjecaja na okoliš s prijedlogom mjera za sprečavanje eventualnih negativnih utjecaja. Za postojeće pogone koji predstavljaju potencijalni izvor zagađenja zraka potrebno je: - mjerenjem pratiti postojeće emisije i procijeniti moguće štetne utjecaje na okolinu - u slučaju utvrđene nedozvoljene emisije poduzeti potrebne mjere za njeno smanjenje - ukoliko prostorne mogućnosti to dozvoljavaju realizirati zeleni pojas između radnih i stambenih sadržaja.
CPA d.o.o. strana 95
Prostorni plan uređenja Općine Saborsko O B R A Z L O Ž E N J E
Temeljem Uredbe o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora - "Uredba o GVE" (NN 140/97), svi postojeći industrijski objekti moraju uskladiti svoje emisije s graničnim vrijednostima emisije kako je propisano navedenom Uredbom.
3.7.4. Zaštita od buke i vibracija
Utjecaj buke na zdravlje i psihičko raspoloženje ljudi, te kao rezultat toga i kvalitetu uvjeta života veoma je velik te se zbog toga intenzivna buka smatra jednim od najneugodnijih utjecaja na životnu okolinu. Uz buku su često vezane i vibracije koje imaju negativan utjecaj na kvalitet građevnog fonda. Zakonom o zaštiti od buke (NN 20/03) i Pravilnikom o dopuštenim razinama buke (NN 145/04) propisane su najviše moguće dopuštene razine buke na vanjskim prostorima. Na području Općine Saborsko situacija u pogledu ugroženosti od buke nije kritična. U cilju smanjenja buke potrebno je otklanjati izvore buke ili smanjivati razinu buke na dopuštenu razinu, zabraniti rad bučnih djelatnosti i ugostiteljstva u noćnim satima, osim onih koji ispunjavaju potrebne tehničke uvjete i odrediti zone u kojima bi bila dopuštena viša i niža razina buke.
3.7.5. Zaštita šuma
Šume su, kako po svojoj znatnoj površini tako i po svojstvima, važan čimbenik u ukupnom i uravnoteženom ekološkom sustavu i to kroz: - utjecaj na klimu i održanje prirodnih procesa - zaštitne funkcije šuma. Šume su, zajedno s vodama i tlom, najefikasniji prirodni sustav za ublažavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš i održavanje stabilnosti ekosustava. Mjere za sprečavanje nepovoljnih utjecaja na šume provode se temeljem Zakona o šumama (NN 140/05 i 82/06) kroz gospodarenje šumama na način da se u njima održava bioraznolikost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i drvni potencijal. U svrhu zaštite šuma i šumskog zemljišta potrebno je: - poduzimati mjere zaštite šuma od požara i drugih elementarnih nepogoda i štetnih organizama, nadzirati stanje šuma i pratiti njihovo zdravstveno stanje - nadležno ministarstvo treba donijeti program mjera za prikupljanje podataka i uspostavu registra oštećenosti šuma radi provođenja intenzivnoga i trajnog nadzora nad šumskim ekološkim sustavima - treba poboljšati nadzor nad šumskim požarima i njihovim uzrocima, učincima i prevenciji te voditi jedinstveni informacijski sustav i registar o šumskim požarima - sprečavati da se u šumi, na šumskom zemljištu ili u neposrednoj blizini šume loži otvorena vatra, osim na mjestima koja su određena posebnim propisom - zabraniti podizati objekte s otvorenim ognjištem u šumi i 200 m od ruba šume - zabraniti odlaganje otpada, a eventualno odloženi otpad potrebno je ukloniti.
3.7.6. Zaštita krajobraza
Po prirodnim elementima i vrijednostima područje je vrlo zanimljivo i bogato. Karakteristična prirodna obilježja treba sačuvati, pogotovo autohtono raslinje. Dužnost je zaštititi prirodnu baštinu neovisno o tome, što izuzetno vrijedni predijeli krajobraza nisu proglašeni kao zaštićeni dijelovi prirode. Estetske vrijednosti krajobraza treba njegovati, jer su pejzažno najvrijednije cjeline ujedno i najosjetljiviji ekosustavi.
3.7.7. Zaštita biološke i krajobrazne raznolikosti
Biološka raznolikost prirodno je podložna stalnim promjenama te su mnoge biljne i životinjske vrste tijekom evolucije i prirodno iščezle. Temeljna metoda očuvanja biološke raznolikosti je utemeljenje zaštićenih dijelova prirode što je uvaženo kao plansko opredjeljenje.
CPA d.o.o. strana 96
Prostorni plan uređenja Općine Saborsko O B R A Z L O Ž E N J E
Krajobraz Krajobrazna raznolikost prostora Općine Saborsko odraz je bogatstva ukupne prirodne i kulturne baštine te je, u cilju njenog očuvanja, potrebno sustavno evidentirati i preispitati biološka, geološka i kulturna svojstva krajobraza kao i njegove estetske značajke. Prilikom izrade Prostornog plana uređenja prirodni krajobraz se nastojao očuvati u najvećoj mogućoj mjeri. Izvorni ruralni krajobraz (spoj antropogenih struktura i prirodne okoline) čuva se kao jedan od nositelja vrijednosti prostora i njegovog identiteta, te je planirana revitalizacija i zaštita izvornih ruralnih cjelina.
Krš i podzemlje, kao prostor velike biološke i krajobrazne vrijednosti, ali zbog hidrogeoloških i geomorfoloških svojstava istovremeno i prostor izuzetne osjetljivosti treba sustavno štititi, a vezano na državne mjere zaštite krškog prostora. Stoga je Prostornim planom Karlovačke županije (GKŽ 26/01, 33/01) određena obveza pribavljanja suglasnosti u vezi s mjerama zaštite okoliša za svie prostorne planovi uređenja općina i gradova.
Šumskim ekosustavima potrebno je gospodariti na načelima: - prirodne obnove svih dijelova šumske biocenoze - sprečavanjem smanjenja šumskih površina zabranom prenamjene šumskog zemljišta - stvaranjem uvjeta za razvoj sekundarnih prašuma prepuštanjem najočuvanijih šuma prirodnom razvoju kako bi se očuvao genetski fond flore, mikoflore i faune - uspostavljanjem promatračke mreže radi uočavanja negativnih procesa, pri čemu naročitu pažnju treba posvetiti ugroženim vrstama.
Krajobraznu vrijednost i biološku raznolikost travnjaka i oranica potrebno je čuvati poticanjem integralnih mjera u poljoprivrednoj proizvodnji koje uključuju: - oživljavanje ekstenzivnog stočarstva na brdskim područjima, - spriječavanje isušivanja vlažnih travnjaka, - očuvanje prirodnih i poluprirodnih staništa (prilikom okrupnjavanja poljoprivrednih površina i provođenja melioracije), - primjenu selektivnih sredstava za zaštitu bilja.
Određivanjem građevinskih područja naselja zadržana je izvorna slika ruralnog krajobraza uz pojedinačnu zaštitu tipičnih seoskih cjeline i zaselaka. Izvorni ruralni krajobraz kao spoj antropogenih struktura i prirodne okoline čuva se kao nositelj vrijednosti prostora i njegovog identiteta. Na minimum je svedena izgradnja novih poteza gradnje uz prometnice i spajanje građevinskih područja naselja. Nova izgradnja prvenstveno je koncipirana popunjavanjem neizgrađenih dijelova građevinskih područja te se na taj način naselja zaokružuju, a komunalna infrastruktura racionalnije koristi. Prilikom vođenja infrastrukturnih koridora u prostoru potrebno ih je nastojati usuglašeno i sektorski racionalizirati i objedinjavati.
Biljni i životinjski svijet Osim zaštićenih dijelova prirode pojedine biljne i životinjske vrste također su zaštićene Zakonom o zaštiti prirode. To su prvenstveno vrste koje su ugrožene ili rijetke u Hrvatskoj, ali i neke druge vrste npr. one koje su ugrožene na međunarodnoj razini pa na njihovu zaštitu obvezuju različite međunarodne konvencije. Pored zakonskog zaštićivanja pojedinih vrsta i prostora, važno je u sve ljudske djelatnosti ugrađivati mjere zaštite biološke raznolikosti. Zaštita staništa na prostorima koji se gospodarski koriste unapređuje se provođenjem smjernica zaštite prirode od strane poljoprivrednih, šumskih, vodoprivrednih, prostorno-planskih i drugih službi. Za pravo stanje prirode potrebno je izvršiti inventarizaciju, kartiranje, valorizaciju i procjenu ugroženosti flore, faune i njihovih staništa radi njihove zaštite i planiranja ostalih aktivnosti u prostoru. Biološka dobra očuvana su prvenstveno zbog slabo razvijenog gospodarstva, a ne zahvaljujući sustavnoj brizi za njihovu zaštitu. Genetsku raznolikost zavičajnih sorti kulturnih biljaka i pasmina domaćih životinja zbog prilagođenosti lokalnom podneblju, otpornosti na bolesti a u pravilu i dobre uklopljenosti u prirodni krajobraz treba maksimalno zaštititi i koristiti za poboljšanje svojstava uzgajanih vrsta.
CPA d.o.o. strana 97
Prostorni plan uređenja Općine Saborsko O B R A Z L O Ž E N J E
3.7.8. Zaštita i sanacija ugroženih i degradiranih prostora
Uz uređenje ugroženih i degradiranih prostora potrebno je i dalje obratiti posebnu pažnju na održanje kvalitete uređenja svih ostalih prostora, pri čemu su naročito ugroženi dijelovi naselja koji još nisu privedeni adekvatnoj planskoj namjeni, te planirane parkovne i zaštitne zelene površine koje su često zapuštene i služe kao divlje deponije otpada.
Prostornim planom uređenja Općine Saborsko regulirane su komponente zaštite prostora:
1. Zaštita osobito vrijednih područja : - priroda i prirodni fenomeni - ambijentalne životne sredine - ekosistemi - spomenici kulturne baštine - vode i izvori - šumske površine - poljoprivredno zemljište
2. Sanacija ugroženih dijelova okoliša : Prirodna sredina - ugroženost vodotoka, vodozaštitnih i vodoistražnih zona - tlo (okupiranost tla gradnjom, devastacija erozijom) - šume (degradacija, neobnavljanje kvalitetnih šumskih zajednica) - životinjske i biljne vrste, - neregulirano odlaganje otpada
Naselja - nekontrolirana i neracionalna izgradnja - nedostatak funkcija u seoskim naseljima - neregulirani javni promet - neriješeno opremanje komunalnom infrastrukturom - zapuštenost i propadanje ruralnih ambijenata.
3. Mjere zaštite prirode i okoliša : Prirodne datosti: Predložene se mjere odnose na pravilno gospodarenje i korištenje potencijala prostora, na zaštitu vrijednih zona, te biološku rekonstrukciju pejzaža. Tla: Korištenje tla na bazi prirodnih svojstava, zaštita tla od negativnih kemijskih efekata, usmjeravanje nove izgradnje na manje kvalitetna zemljišta. Šume: Gospodarenje na temelju šumskogospodarske osnove, zaštita vrijednih šumskih zajednica. Mineralne i rudne sirovine: Pravilno uređenje i eksploatacija, sanacija nakon završetka eksploatacije. Vode: Čuvanje i poboljšanje kvalitete vode u cijelom toku Mrežnice, zaštita izvora i formiranje vodozaštitnih pojasa.
4. Mjere zaštite od posljedica tehnoloških nesreća: - ocjena fizičkih značajki područja i procjena rizika po okoliš - procjena djelatnosti koje bi mogle biti izvor opasnih rizika - lokacije za potencijalno opasne djelatnosti na sigurnoj udaljenosti od naselja, te uspostava sigurnosnih područja.
CPA d.o.o. strana 98
Prostorni plan uređenja Općine Saborsko O B R A Z L O Ž E N J E
3.7.9. Smjernice za zaštitu od požara, elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti
Smjernice za zaštitu od požara i eksplozije Na području Općine Saborsko Prostornim planom uređenja predviđene su slijedeće mjere zaštite od požara i eksplozije: - građevine i postrojenja u kojima će se skladištiti i koristiti zapaljive tekućine ili plinovi, u skladu s odredbama Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95), Pravilnika o zapaljivim tekućinama (NN 54/99), Pravilnika o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom (NN 93/98) i Pravilnika o izgradnji postrojenja za ukapljeni naftni plin i o uskladištenju i pretakanju ukapljenog naftnog plina (SL 24/71) koji se primjenjuje temeljem članka 53. stavak 3. Zakona o normizaciji (NN 55/96) moraju se graditi na sigurnosnoj udaljenosti od ostalih građevina i komunalnih uređaja - mjesta za gradnju građevina u kojima se obavlja proizvodnja, smještaj i čuvanje eksplozivnih tvari, sukladno članku 44. Zakona o eksplozivnim tvarima za gospodarsku upotrebu (NN 12/94) biti će određena u skladu sa zahtjevom nadležne službe za zaštitu od požara - u mjestima u kojima se planira ustrojavanje vatrogasnih postaja potrebno je predvidjeti prostor za izgradnju vatrogasne postaje približno u središtu mjesta uz glavnu prometnicu - ispred postojećih i budućih vatrogasnih postaja predvidjeti izgradnju po jednog nadzemnog hidranta za punjenje vatrogasnih vozila - u slučaju potrebe određivanja mjesta za civilna strelišta, poslovne prostore za proizvodnju oružja, promet oružja i streljiva te popravljanje oružja potrebno je na odgovarajući način primjeniti odredbe Zakona o oružju (NN 46/97 i 27/99) i Pravilnika o posebnim uvjetima što ih moraju ispunjavati poslovne prostorije za proizvodnju oružja, promet oružja i streljiva, popravljanje i prepravljanje oružja, vođenje civilnih strelišta te zaštitu od požara, krađe i drugih nezgoda i zlouporaba (NN 8/93) - sukladno članku 15. stavak 1. Zakona o zaštiti od požara (NN 58/93) potrebno je ishoditi suglasnost Policijske uprave Karlovačke na mjere zaštite od požara primijenjene u glavnom projektu za zahvate u prostoru na: - sve građevine i prostore u kojima se obavlja držanje, skladištenje ili promet zapaljivih tekućina i / ili plinova - sve građevine koje nisu obuhvaćene člankom 2. Pravilnika o građevinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete građenja glede zaštite od požara (NN 25/94) - u svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4,0 m. Navedena udaljenost može biti i manja: - ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i drugo, da se požar neće prenijeti na susjedne građevine - ako je građevina odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1,0 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje u dužini konzole. - radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine, kao i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu, a prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža mora se, ukoliko ne postoji, predvidjeti hidrantska mreža.
Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti Kriteriji za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i druge građevine za zaštitu stanovništva, stupnjevi ugroženosti gradova i naseljenih mjesta, otpornost skloništa ovisno o zonama gdje se grade i način određivanja zona ugroženosti utvrđeni su Zakonom o unutarnjim poslovima (NN 29/91, 73/91, 19/92, 33/92, 76/94 i 161/98), Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85 i 42/86) i Pravilnikom o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i druge građevine za zaštitu (NN 2/91).
CPA d.o.o. strana 99
Prostorni plan uređenja Općine Saborsko O B R A Z L O Ž E N J E
Skloništa i druge građevine za zaštitu stanovništva grade se, u skladu s Pravilnikom o tehničkim normativima za skloništa (SL 55/83) koji se primjenjuje temeljem članka 53. stavak 3. zakona o normizaciji (NN 55/96), obvezno u gradovima i naseljenim mjestima u kojima živi preko 2.000 stanovnika.
Prema stupnju ugroženosti od ratnih opasnosti i opasnosti u miru od kontaminacije zraka uslijed havarija na postrojenjima tvornica za proizvodnju opasnih tvari naseljena mjesta svrstavaju se u I. do IV. stupnja ugroženosti, koja se potom razvrstavaju u jednu ili više zona u kojima se grade skloništa određene otpornosti ili osigurava zaštita stanovništva na drugi način. Gradovi i naseljena mjesta IV. stupnja ugroženosti su gradovi i naseljena mjesta u kojima živi preko 2.000 do 5.000 stanovnika, te niti jedno Općine Saborsko ne ulazi u kategoriju naselja IV. stupnja ugroženosti.
CPA d.o.o. strana 100